PONUDA U RURALNOM TURIZMU KAO ... - Obrazovni · PDF fileRURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA...

TURISTIČKE ATRAKCIJE KAO BAZA I PONUDA U RURALNOM TURIZMU

KAO MOTIVACIJA ZA MLADE Mr.sc. DIJANA KATICA

DA LI SU UISTINU POLJOPRIVREDA I TURIZAM OSNOVNE HRVATSKE RAZVOJNE ŠANSE?

Hrvatska ima značajnu i

brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim njezinim područjima, a ne samo u

maritimnom. Ali, postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na

pravi način iskorištena te da li postoji prava i provediva strategija

razvoja ne samo turizma već i ostalih aktivnosti vezanih za

održivi razvoj ruralnog prostora.

VAŽNOST RURALNOG TURIZMA

Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička.

RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ

SUSTAVNO BAVLJENJE RURALNIM TURIZMOM 1995. pa do 1999. godine

nacionalni program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu s naglaskom na održivi razvoj turizma u ruralnom prostoru"

Od 2003. MMTPR i MPŠVG Od 2008. MT i MPRRR Od 2011. MT i MP

OSNOVNE PRETPOSTAVKE

• Normativne

• Organizacijske

• Edukacijske

• Razvojne

• Promidžbene

• Financijske

• Ostale pretpostavke

POSEBNI OBLICI (E. Kušen)

• TURIZAM NA SELJAČKIM GOSPODASTVIMA

• LOVNI TURIZAM • RIBOLOVNI TURIZAM • ODMORIŠNI TURIZAM • SPORTSKO REKREACIJSKI • ZDRAVSTVENI • KULTURNI • GASTRONOMSKI • ENOGASTRONOMSKI • DJEČJI TURIZAM • OMLADINSKI TURIZAM

• EKOTURIZAM • AVANTURISTIČKI • EDUKACIJSKI • VJERSKI • TURIZAM ZAŠTIĆENIH

DIJELOVA PRIRODE (NP, PP, PROMATRAČI PTICA,...)

• NOSTALGIČNI • ZAVIČAJNI • SOCIJALNI TURIZAM • TURIZAM POSEBNIH

POTREBA • OSTALI POSEBNI OBLICI

NORMATIVNE PRETPOSTAVKE

• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

• Zakon o pružanju usluga u turizmu

• Zakon o poljoprivredi

• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkim domaćinstvima

• 50-ak ostalih propisa

OSNOVNE DJELATNOSTI U RURALNOM TURIZMU

• ugostiteljska djelatnost (pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom)

• turistička djelatnost (pružanje usluga u turizmu)

KLASIFIKACIJA DOMAĆINSTAVA

TURIZAM NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU

RURALNA KUĆA ZA ODMOR

RURALNI B&B (bed and breakfest – noćenje s doručkom)

RURALNI OBITELJSKI HOTEL

SMJEŠTAJ

STANCIJA

POJAM SELJAČKOG DOMAĆINSTVA

Seljačko domaćinstvo je

seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu koje pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT

• MINISTARSTVO TURIZMA

• Ruralni razvoj

• Poljoprivreda

• Ribarstvo

• Šumarstvo

• Lovstvo

• Hrana – kakvoća i sigurnost

• Veterinarstvo

• Zdravstvo – sanitarna inspekcija

• Zaštita okoliša i prirode

• Gospodarstvo

• Poduzetništvo

• Kultura

• Financije

• Državni inspektorat

• Uredi državne uprave

• Zavod za statistiku

• HZMO

• HZZO

• Komore

• Turističke zajednice

• Savjetodavna služba

• Razvojne agencije

• Znanstvene institucije

• Stručne institucije

• Udruge

ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE

NAJAKTIVNIJI ČINITELJI • INSTITUCIJE (SPORAZUM O SURADNJI, RAZVOJ

nacionalni cjeloviti program, PROMIDŽBA)

• RESORI – MT, MP

• OSTALI – HGK, JPLS, LOKALNE UDRUGE,

ZADRUGE, POJEDINE RRA I LOKALNE TZ

EDUKACIJSKE PRETPOSTAVKE

• OBAVEZNA EDUKACIJA (1999. – 2000.)

• INFO SEMINARI

• TRODNEVNI SEMINARI

• STRUČNA PREDAVANJA

• STRUČNA PUTOVANJA

RAZVOJNE PRETPOSTAVKE

STRATEGIJE RAZVOJA, PROGRAMI I PROJEKTI

NACIONALNA STRATEGIJA (prijedlog)

LOKALNI STRATEŠKI DOKUMENTI

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Zašto Strategija razvoja turizma?

• Preduvjet za brži i kvalitetniji razvoj turizma

• Usvajanjem i provedbom osigurati upravljanje turističkom budućnošću

• Ohrabriti investitore u realizaciji svojih planova

• Podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina

• Osnova za povlačenje sredstava iz Fondova Europske unije

17

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

18

Glavni razvojni cilj

Ulazak u vodećih 20 turističkih destinacija na svijetu po kriteriju

konkurentnosti.

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

19

Ciljevi razvoja turizma do 2020.

• Nove investicije od 7 milijardi €

Investicije

• Povećanje hotelskog udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima

Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja

• Novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta

Novo zapošljavanje

• 14,3 milijardi € ukupne turističke potrošnje (12,5 mlrd. € inozemna)

Povećanje turističke potrošnje

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Sustav turističkih proizvoda

- Sunce i more

- Nautički turizam

- Zdravstveni turizam

- Kulturni turizam

- Poslovni turizam

- Golf turizam

- Cikloturizam

- Eno i gastro turizam

- Ruralni turizam

- Pustolovni i sportski turizam

- Planinski turizam

- Poslovni turizam

- Eko turizam

- Omladinski turizam

20

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE

• BRENDIRANJE DESTINACIJE

• BRENDIRANJE PROIZVODA

• BRENDIRANJE USLUGA

PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE

ODNOSI S JAVNOŠĆU

PROMIDŽBENI MATERIJALI

ULOGA RESORA I INSTITUCIJA

JPLS

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA (nelogičnost)

LOKALNE TZ

EKO-ETNO HRVATSKA

sajam proizvoda i usluga ruralnih područja

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE

FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE

POTPORE MT

POTPORE MP

POTPORE MRRZEF

POTPORE JPLS

KREDITI

STRANI IZVORI FINANCIRANJA PEP 2009.-2011.

IPA: IPARD

PREKOGRANIČNA SURADNJA

DEKLARACIJA O RURALNOM TURIZMU (Benkovac, 09.04.2008.)

RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA

600.000-1.000.000 SMJEŠTAJNIH JEDINICA

6-12. MIL. POSTELJA

1,5-3 MIL. ZAPOSLENIH

45-80 EUR DNEVNA POTROŠNJA

RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA

Italija – 7000 objekata / 100 000 postelja

Austrija – 15500 gospodarstava / 170 000 postelja

Mađarska 15500 postelja Bavarska 7000 pružatelja

/90000 postelja Francuska 55000

pružatelja Slovenija 567 turistične

kmetije / 3054 postelje

SLOVENIJA

• 567 turističkih “kmetija”:

• 218 izletničkih

• 228 smještajnih sa 3054 postelje

• 94 vinotočja

• 27 kušaona

SLOVENIJA

OBLICI TURISTIČKE DJELATNOSTI

• UGOSTITELJSKA

• NEUGOSTITELJSKA

OBLICI UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI

• KMETIJA Z NASTANITVIJO

• IZLETNIŠKA KMETIJA

• VINOTOČ

• OSMICA

• PLANŠARIJA

SLOVENIJA

KATEGORIZACIJA ZA SMJEŠTAJNE TURISTIČKE “KMETIJE” OBAVEZNA KATEGORIZACIJA OBAVEZNA EDUKACIJA (70 SATI

ILI 3. STUPANJ UGOSTITELJSKOG, TURISTIČKOG ILI POLJOPRIVREDNOG SMJERA)

SPECIJALIZACIJA EKOLOŠKA TK TK S PONUDOM ZA ZDRAV ŽIVOT TK ZA OBITELJI S DJECOM TK ZA DJECU BEZ PRATNJE TK ZA LJUBITELJE KONJA I JAHANJE TK ZA BICIKLISTE VINOGRADARSKA TK TK ZA INVALIDE SIGURNOST HRANE – SLJEDIVOST –

HIGIJENSKI PAKET

AUSTRIJA

• URLAUB AM BAUERNHOF

• 15500 TISUĆA (8% AUSTRIJSKIH POLJOPRIVREDNIKA)

• 170000 POSTELJA U SOBAMA I APARTMANIMA

• 2/3 U PLANINSKOM DIJELU AUSTRIJE

TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA

Budući da turizam kao i svaka druga gospodarska grana ovisi o

resursnoj osnovi kraja u kojem ga želimo razvijati,

to je neophodno prije planiranja njegovog razvoja dobro poznavati turističke potencijale toga kraja.

Ruralni prostor raspolaže s mnogobrojnim potencijalnim

turističkim atrakcijama, od kojih se, po metodi "sitnog veza" mogu kreirati vrlo zanimljivi turistički

proizvodi. To je važno također i za zaobalje jadranskog mora i

unutrašnjost nekih velikih otoka i poluotoka na kojima treba stvarati

komplementarnu ponudu kupališnom turizmu.

Promišljanja o razvoju turizma u okviru dječjeg, omladinskog i ostalih posebnih oblika turizma nailazi na

problematiku.

Stoga je neophodno osigurati minimum podataka makar o

ključnim turističkim atrakcijama koje se nalaze na pojedinom području

Dio podataka o potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama možemo naći u

prostornim planovima kako županijskom tako i općinskim i gradskim te

urbanističkim planovima. Međutim, ti planovi, što je u ostalom bila i planerska

praksa urbanističkih stručnjaka, obuhvatili su tek zaštićenu kulturnu i zaštićenu

prirodnu baštinu. To su samo dvije vrste od 16 vrsta na kakve nailazimo u našim

prostorima.

Podatke o preostalih 14 vrsta turističkih atrakcija, od kojih je za prostor od osobite važnosti

"kultura života i rada" potrebno je prikupiti na jedino mogući način, a to je njihovo

prikupljanje od stručnjaka i drugih znalaca s područja svake jedinice lokalne samouprave

prema modelu prikazanom na 16 tablica detaljne funkcionalne podjele turističkih

atrakcija.

Ta podjela

(tablice)

predstavlja svojevrsnu

"ček" listu

koja će poslužiti kao podsjetnik za prikupljanje ovih podataka.

BR. OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA

• SPORTSKA REKREACIJA

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA**

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI***

• ODMOR I OPORAVAK

• SPORTSKA REKREACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• ODMOR I OPORAVAK

• SPORTSKA REKREACIJA

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• ODMOR I OPORAVAK

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• SPORTSKA REKREACIJA

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• SPORTSKA REKREACIJA

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• ZADOVOLJSTVO

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• ZADOVOLJSTVO

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• ODMOR I OPORAVAK

• SPORTSKA REKREACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• SPORTSKA REKREACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• SPORTSKA REKREACIJA

• ODMOR I OPORAVAK

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

• SPORTSKA REKREACIJA

• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA

• ZADOVOLJSTVO

16. TURISTIČKE PARAATRAKCIJE NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

ND

*

* NEDOKOLIČARSKE ATRAKCIJE (PARAATRAKCIJE)

**Obrazovanje isključivo zbog osobnog zadovoljstva

***Redovno obrazovanje, poslovna putovanja, liječenje, tranzit i sl.

GEO LO ŠKE ZNAČAJKE PRO STO RA

KLIMA

VO DA

BILJNI SVIJET

ZNAMENITE O SO BE I PO VIJESNI DO GAĐAJI

MANIFESTACIJE

PRIRO DNA LJEČILIŠTA

ŽIVO TINJSKI SVIJET

ZAŠTIĆENA PRIRO DNA BAŠTINA

ZAŠTIĆENA KULTURNO -PO VIJESNA BAŠTINA

KULTURA ŽIVO TA I RADA

SPO RTSKO -REKREACIJSKE GRAĐEVINE I TERENI

TURISTIČKE STAZE, PUTO VI I CESTE

ATRAKCIJE ZBO G ATRAKCIJA

GRUPE ATRAKCIJA

KULTURNE I VJERSKE USTANO VE

PR

IRO

DN

EST

VO

RE

NE

DO

RA

ĐE

NE

MA

TE

RIJ

AL

NE

NE

MA

TE

R.

9.

10.

1.

2.

3.

13.

14.

15.

4.

8.

7.

6.

5.

12.

11.

IZV

OR

NE

PR

ET

EŽ

ITO

DO

KO

LIČ

AR

SKE

MA

TE

RIJ

AL

NE

PRIPADAJUĆI MOTIV/AKTIVNOST

ŠTO I KAKO DALJE

HITNO FORMIRATI POVJERENSTVO VLADE RH ZA RURALNI TURIZAM

UTVRDITI STRATEGIJU RAZVOJA – CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

UTVRDITI GLAVNE ČINITELJE RAZVOJA I PROMIDŽBE

NAJAVLJUJEMO 2013. – 2014.

EKO-ETNO KLASTER - KLASTER PROIZVOĐAČA I PRUŽATELJA USLUGA RURALNIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE (AUTOHTONO-TRADICIJSKI I EKOLOŠKI PROIZVODI I RURALNI TURIZAM)

NATURA-EKO ETNO – stalni prodajno-izložbeni salon SPECIJALIZIRANA TURISTIČKA AGENCIJA “EKO ETNO TRAVEL” PORTALI (www.ekoetno.hr i turistički portal www.turistika.hr)

KONTINUIRANO RAZVOJ RURALNOG TURIZMA SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE PROVEDBA KONGRESNIH ZAKLJUČAKA PROVEDBA DEKLARACIJE O RURALNOM TURIZMU

NORMATIVA I OSTALE PRETPOSTAVKE EDUKACIJA KATALOG I WEB STRANICE MEĐUNARODNI I DOMAĆI NATJEČAJI UČVRŠČIVANJE UDRUGE KLUB ČLANOVA “SELO” STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH SELJAČKIH GOSPODARSTAVA I

PODUZETNIČKIH PROJEKATA U RURALNOM TURIZMU

Zagreb, 24.-28.02.2013. www.ekoetnosajam.hr

VAŽNO! • Uloga tradicije u oblikovanju ponude • Kako organizirati 24 sata boravka gostiju • Pravni okvir za registraciju i rad • Zakonski okvir za financijsko poslovanje • Razvoj i brendiranje ruralne turističke destinacije • Marketing • Paketi usluga • Povezivanje s tržištem • Suradnja • Edukacija • Financiranje • Gastronomija, kuharstvo i posluživanje • Komunikacijske vještine • Kvaliteta, kategorizacija i standardizacija • Zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost

EKO TILA RECIKLIRA

IDEJA

• Sakupljanje odbačenih predmete

• Obrada odbačenih predmeta

• Preoblikovanje otpada u ukrasne predmete

• Očuvanje zdravlja i okoliša

• Uz pomoć kreativnosti i stvaralaštva sudjelovati u oblikovanju boljeg i ljepšeg svijeta, smanjiti količine otpada te odbačene predmete pretvoriti u uporabne.

Green Gold Centar, Radnička cesta 52, Zagreb T: +385-1-2337741 F: +385-1-2314184

info@ekoetnogrupa.hr

www.ekoetnogrupa.hr FB: HF Eko Etno Grupa

www.ekoetnosajam.hr FB: Eko Etno Sajam www.ekoetnonatura.hr FB: Natura Eko Etno www.ekoetnotravel.hr FB: Eko Etno Travel

www.kongres-seoskog-turizma.org

www.ekoetno.hr