Embed Size (px)
Citation preview
TURISTIČKE ATRAKCIJE KAO BAZA I PONUDA U RURALNOM TURIZMU
KAO MOTIVACIJA ZA MLADE Mr.sc. DIJANA KATICA
DA LI SU UISTINU POLJOPRIVREDA I TURIZAM OSNOVNE HRVATSKE RAZVOJNE ŠANSE?
Hrvatska ima značajnu i
brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim njezinim područjima, a ne samo u
maritimnom. Ali, postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na
pravi način iskorištena te da li postoji prava i provediva strategija
razvoja ne samo turizma već i ostalih aktivnosti vezanih za
održivi razvoj ruralnog prostora.
VAŽNOST RURALNOG TURIZMA
Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička.
RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ
SUSTAVNO BAVLJENJE RURALNIM TURIZMOM 1995. pa do 1999. godine
nacionalni program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu s naglaskom na održivi razvoj turizma u ruralnom prostoru"
Od 2003. MMTPR i MPŠVG Od 2008. MT i MPRRR Od 2011. MT i MP
OSNOVNE PRETPOSTAVKE
• Normativne
• Organizacijske
• Edukacijske
• Razvojne
• Promidžbene
• Financijske
• Ostale pretpostavke
POSEBNI OBLICI (E. Kušen)
• TURIZAM NA SELJAČKIM GOSPODASTVIMA
• LOVNI TURIZAM • RIBOLOVNI TURIZAM • ODMORIŠNI TURIZAM • SPORTSKO REKREACIJSKI • ZDRAVSTVENI • KULTURNI • GASTRONOMSKI • ENOGASTRONOMSKI • DJEČJI TURIZAM • OMLADINSKI TURIZAM
• EKOTURIZAM • AVANTURISTIČKI • EDUKACIJSKI • VJERSKI • TURIZAM ZAŠTIĆENIH
DIJELOVA PRIRODE (NP, PP, PROMATRAČI PTICA,...)
• NOSTALGIČNI • ZAVIČAJNI • SOCIJALNI TURIZAM • TURIZAM POSEBNIH
POTREBA • OSTALI POSEBNI OBLICI
NORMATIVNE PRETPOSTAVKE
• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
• Zakon o pružanju usluga u turizmu
• Zakon o poljoprivredi
• Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkim domaćinstvima
• 50-ak ostalih propisa
OSNOVNE DJELATNOSTI U RURALNOM TURIZMU
• ugostiteljska djelatnost (pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom)
• turistička djelatnost (pružanje usluga u turizmu)
KLASIFIKACIJA DOMAĆINSTAVA
TURIZAM NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU
RURALNA KUĆA ZA ODMOR
RURALNI B&B (bed and breakfest – noćenje s doručkom)
RURALNI OBITELJSKI HOTEL
SMJEŠTAJ
STANCIJA
POJAM SELJAČKOG DOMAĆINSTVA
Seljačko domaćinstvo je
seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu koje pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT
• MINISTARSTVO TURIZMA
• Ruralni razvoj
• Poljoprivreda
• Ribarstvo
• Šumarstvo
• Lovstvo
• Hrana – kakvoća i sigurnost
• Veterinarstvo
• Zdravstvo – sanitarna inspekcija
• Zaštita okoliša i prirode
• Gospodarstvo
• Poduzetništvo
• Kultura
• Financije
• Državni inspektorat
• Uredi državne uprave
• Zavod za statistiku
• HZMO
• HZZO
• Komore
• Turističke zajednice
• Savjetodavna služba
• Razvojne agencije
• Znanstvene institucije
• Stručne institucije
• Udruge
ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE
NAJAKTIVNIJI ČINITELJI • INSTITUCIJE (SPORAZUM O SURADNJI, RAZVOJ
nacionalni cjeloviti program, PROMIDŽBA)
• RESORI – MT, MP
• OSTALI – HGK, JPLS, LOKALNE UDRUGE,
ZADRUGE, POJEDINE RRA I LOKALNE TZ
EDUKACIJSKE PRETPOSTAVKE
• OBAVEZNA EDUKACIJA (1999. – 2000.)
• INFO SEMINARI
• TRODNEVNI SEMINARI
• STRUČNA PREDAVANJA
• STRUČNA PUTOVANJA
RAZVOJNE PRETPOSTAVKE
STRATEGIJE RAZVOJA, PROGRAMI I PROJEKTI
NACIONALNA STRATEGIJA (prijedlog)
LOKALNI STRATEŠKI DOKUMENTI
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
godine
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Zašto Strategija razvoja turizma?
• Preduvjet za brži i kvalitetniji razvoj turizma
• Usvajanjem i provedbom osigurati upravljanje turističkom budućnošću
• Ohrabriti investitore u realizaciji svojih planova
• Podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina
• Osnova za povlačenje sredstava iz Fondova Europske unije
17
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
18
Glavni razvojni cilj
Ulazak u vodećih 20 turističkih destinacija na svijetu po kriteriju
konkurentnosti.
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
19
Ciljevi razvoja turizma do 2020.
• Nove investicije od 7 milijardi €
Investicije
• Povećanje hotelskog udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima
Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja
• Novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta
Novo zapošljavanje
• 14,3 milijardi € ukupne turističke potrošnje (12,5 mlrd. € inozemna)
Povećanje turističke potrošnje
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Sustav turističkih proizvoda
- Sunce i more
- Nautički turizam
- Zdravstveni turizam
- Kulturni turizam
- Poslovni turizam
- Golf turizam
- Cikloturizam
- Eno i gastro turizam
- Ruralni turizam
- Pustolovni i sportski turizam
- Planinski turizam
- Poslovni turizam
- Eko turizam
- Omladinski turizam
20
Strategija razvoja turizma RH do 2020.
PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE
• BRENDIRANJE DESTINACIJE
• BRENDIRANJE PROIZVODA
• BRENDIRANJE USLUGA
PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE
ODNOSI S JAVNOŠĆU
PROMIDŽBENI MATERIJALI
ULOGA RESORA I INSTITUCIJA
JPLS
HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA (nelogičnost)
LOKALNE TZ
EKO-ETNO HRVATSKA
sajam proizvoda i usluga ruralnih područja
SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE
FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE
POTPORE MT
POTPORE MP
POTPORE MRRZEF
POTPORE JPLS
KREDITI
STRANI IZVORI FINANCIRANJA PEP 2009.-2011.
IPA: IPARD
PREKOGRANIČNA SURADNJA
DEKLARACIJA O RURALNOM TURIZMU (Benkovac, 09.04.2008.)
RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA
600.000-1.000.000 SMJEŠTAJNIH JEDINICA
6-12. MIL. POSTELJA
1,5-3 MIL. ZAPOSLENIH
45-80 EUR DNEVNA POTROŠNJA
RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA
Italija – 7000 objekata / 100 000 postelja
Austrija – 15500 gospodarstava / 170 000 postelja
Mađarska 15500 postelja Bavarska 7000 pružatelja
/90000 postelja Francuska 55000
pružatelja Slovenija 567 turistične
kmetije / 3054 postelje
SLOVENIJA
• 567 turističkih “kmetija”:
• 218 izletničkih
• 228 smještajnih sa 3054 postelje
• 94 vinotočja
• 27 kušaona
SLOVENIJA
OBLICI TURISTIČKE DJELATNOSTI
• UGOSTITELJSKA
• NEUGOSTITELJSKA
OBLICI UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI
• KMETIJA Z NASTANITVIJO
• IZLETNIŠKA KMETIJA
• VINOTOČ
• OSMICA
• PLANŠARIJA
SLOVENIJA
KATEGORIZACIJA ZA SMJEŠTAJNE TURISTIČKE “KMETIJE” OBAVEZNA KATEGORIZACIJA OBAVEZNA EDUKACIJA (70 SATI
ILI 3. STUPANJ UGOSTITELJSKOG, TURISTIČKOG ILI POLJOPRIVREDNOG SMJERA)
SPECIJALIZACIJA EKOLOŠKA TK TK S PONUDOM ZA ZDRAV ŽIVOT TK ZA OBITELJI S DJECOM TK ZA DJECU BEZ PRATNJE TK ZA LJUBITELJE KONJA I JAHANJE TK ZA BICIKLISTE VINOGRADARSKA TK TK ZA INVALIDE SIGURNOST HRANE – SLJEDIVOST –
HIGIJENSKI PAKET
AUSTRIJA
• URLAUB AM BAUERNHOF
• 15500 TISUĆA (8% AUSTRIJSKIH POLJOPRIVREDNIKA)
• 170000 POSTELJA U SOBAMA I APARTMANIMA
• 2/3 U PLANINSKOM DIJELU AUSTRIJE
TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA
Budući da turizam kao i svaka druga gospodarska grana ovisi o
resursnoj osnovi kraja u kojem ga želimo razvijati,
to je neophodno prije planiranja njegovog razvoja dobro poznavati turističke potencijale toga kraja.
Ruralni prostor raspolaže s mnogobrojnim potencijalnim
turističkim atrakcijama, od kojih se, po metodi "sitnog veza" mogu kreirati vrlo zanimljivi turistički
proizvodi. To je važno također i za zaobalje jadranskog mora i
unutrašnjost nekih velikih otoka i poluotoka na kojima treba stvarati
komplementarnu ponudu kupališnom turizmu.
Promišljanja o razvoju turizma u okviru dječjeg, omladinskog i ostalih posebnih oblika turizma nailazi na
problematiku.
Stoga je neophodno osigurati minimum podataka makar o
ključnim turističkim atrakcijama koje se nalaze na pojedinom području
Dio podataka o potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama možemo naći u
prostornim planovima kako županijskom tako i općinskim i gradskim te
urbanističkim planovima. Međutim, ti planovi, što je u ostalom bila i planerska
praksa urbanističkih stručnjaka, obuhvatili su tek zaštićenu kulturnu i zaštićenu
prirodnu baštinu. To su samo dvije vrste od 16 vrsta na kakve nailazimo u našim
prostorima.
Podatke o preostalih 14 vrsta turističkih atrakcija, od kojih je za prostor od osobite važnosti
"kultura života i rada" potrebno je prikupiti na jedino mogući način, a to je njihovo
prikupljanje od stručnjaka i drugih znalaca s područja svake jedinice lokalne samouprave
prema modelu prikazanom na 16 tablica detaljne funkcionalne podjele turističkih
atrakcija.
Ta podjela
(tablice)
predstavlja svojevrsnu
"ček" listu
koja će poslužiti kao podsjetnik za prikupljanje ovih podataka.
BR. OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA
• SPORTSKA REKREACIJA
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA**
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI***
• ODMOR I OPORAVAK
• SPORTSKA REKREACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• ODMOR I OPORAVAK
• SPORTSKA REKREACIJA
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• ODMOR I OPORAVAK
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• SPORTSKA REKREACIJA
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• SPORTSKA REKREACIJA
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• ZADOVOLJSTVO
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• ZADOVOLJSTVO
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• ODMOR I OPORAVAK
• SPORTSKA REKREACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• SPORTSKA REKREACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• SPORTSKA REKREACIJA
• ODMOR I OPORAVAK
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
• NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
• SPORTSKA REKREACIJA
• DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
• ZADOVOLJSTVO
16. TURISTIČKE PARAATRAKCIJE NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
ND
*
* NEDOKOLIČARSKE ATRAKCIJE (PARAATRAKCIJE)
**Obrazovanje isključivo zbog osobnog zadovoljstva
***Redovno obrazovanje, poslovna putovanja, liječenje, tranzit i sl.
GEO LO ŠKE ZNAČAJKE PRO STO RA
KLIMA
VO DA
BILJNI SVIJET
ZNAMENITE O SO BE I PO VIJESNI DO GAĐAJI
MANIFESTACIJE
PRIRO DNA LJEČILIŠTA
ŽIVO TINJSKI SVIJET
ZAŠTIĆENA PRIRO DNA BAŠTINA
ZAŠTIĆENA KULTURNO -PO VIJESNA BAŠTINA
KULTURA ŽIVO TA I RADA
SPO RTSKO -REKREACIJSKE GRAĐEVINE I TERENI
TURISTIČKE STAZE, PUTO VI I CESTE
ATRAKCIJE ZBO G ATRAKCIJA
GRUPE ATRAKCIJA
KULTURNE I VJERSKE USTANO VE
PR
IRO
DN
EST
VO
RE
NE
DO
RA
ĐE
NE
MA
TE
RIJ
AL
NE
NE
MA
TE
R.
9.
10.
1.
2.
3.
13.
14.
15.
4.
8.
7.
6.
5.
12.
11.
IZV
OR
NE
PR
ET
EŽ
ITO
DO
KO
LIČ
AR
SKE
MA
TE
RIJ
AL
NE
PRIPADAJUĆI MOTIV/AKTIVNOST
ŠTO I KAKO DALJE
HITNO FORMIRATI POVJERENSTVO VLADE RH ZA RURALNI TURIZAM
UTVRDITI STRATEGIJU RAZVOJA – CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
UTVRDITI GLAVNE ČINITELJE RAZVOJA I PROMIDŽBE
NAJAVLJUJEMO 2013. – 2014.
EKO-ETNO KLASTER - KLASTER PROIZVOĐAČA I PRUŽATELJA USLUGA RURALNIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE (AUTOHTONO-TRADICIJSKI I EKOLOŠKI PROIZVODI I RURALNI TURIZAM)
NATURA-EKO ETNO – stalni prodajno-izložbeni salon SPECIJALIZIRANA TURISTIČKA AGENCIJA “EKO ETNO TRAVEL” PORTALI (www.ekoetno.hr i turistički portal www.turistika.hr)
KONTINUIRANO RAZVOJ RURALNOG TURIZMA SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE PROVEDBA KONGRESNIH ZAKLJUČAKA PROVEDBA DEKLARACIJE O RURALNOM TURIZMU
NORMATIVA I OSTALE PRETPOSTAVKE EDUKACIJA KATALOG I WEB STRANICE MEĐUNARODNI I DOMAĆI NATJEČAJI UČVRŠČIVANJE UDRUGE KLUB ČLANOVA “SELO” STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH SELJAČKIH GOSPODARSTAVA I
PODUZETNIČKIH PROJEKATA U RURALNOM TURIZMU
VAŽNO! • Uloga tradicije u oblikovanju ponude • Kako organizirati 24 sata boravka gostiju • Pravni okvir za registraciju i rad • Zakonski okvir za financijsko poslovanje • Razvoj i brendiranje ruralne turističke destinacije • Marketing • Paketi usluga • Povezivanje s tržištem • Suradnja • Edukacija • Financiranje • Gastronomija, kuharstvo i posluživanje • Komunikacijske vještine • Kvaliteta, kategorizacija i standardizacija • Zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost
EKO TILA RECIKLIRA
IDEJA
• Sakupljanje odbačenih predmete
• Obrada odbačenih predmeta
• Preoblikovanje otpada u ukrasne predmete
• Očuvanje zdravlja i okoliša
• Uz pomoć kreativnosti i stvaralaštva sudjelovati u oblikovanju boljeg i ljepšeg svijeta, smanjiti količine otpada te odbačene predmete pretvoriti u uporabne.
Green Gold Centar, Radnička cesta 52, Zagreb T: +385-1-2337741 F: +385-1-2314184
www.ekoetnogrupa.hr FB: HF Eko Etno Grupa
www.ekoetnosajam.hr FB: Eko Etno Sajam www.ekoetnonatura.hr FB: Natura Eko Etno www.ekoetnotravel.hr FB: Eko Etno Travel
www.kongres-seoskog-turizma.org
www.ekoetno.hr
