Preda Van Je

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU

KINEZIOLOGIJA

KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM

KRETANJU

Kinezis = kretanje, pokret

Logos = zakon, znanost

Kineziologija je znanost koja prouĉava ljudsko kretanje,

a naroĉito zakonitosti upravljanja procesom vjeţbanja i

posljedice tih procesa na ljudski organizam.

POVIJEST KINEZIOLOGIJE

ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanja-hodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje

ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao poluge i odreĊivao teţišta tijela

LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim aktivnostima

GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematiĉkim principima opisivao mišićnu funkciju, a mišićnu kontrakciju promatrao kao kemijski proces

ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi izmeĊu sila, njihove interakcije i efekti

U 18. stoljeću zapoĉinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije

Krajem 19. stoljeća razvija se dio fiziologije koji objašnjava funkciju i

mehanizme pokreta

OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE

Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti

ĉovjekovo zdravlje i ţivot

TEMELJNE ODGOJNE ZADAĆE KINEZIOLOGIJE

Formirati naviku za uĉestalim kretanjem i vjeţbanjem

Formirati potrebu za zdravom prehranom

Formirati higijenske navike

Formirati zdrav ritam ţivotnih aktivnosti

KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ

PROCES VJEŢBANJA KOJI IMA ZA CILJ:

UnapreĊenje zdravlja ljudi

Odrţavanje razine antropološkog statusa i radne

sposobnosti

Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za

postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu

ZDRAVLJE (MEDICINSKI ASPEKT)

Prevencija zdravlja kretanjem (krvoţilni, dišni,nervni sustav)

Lijeĉenje odreĊenih bolesti kretanjem i pokretom

Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

UnapreĊenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i

smanjenje masnog tkiva)

ODRŢAVANJE RAZINE ANTROPOLOŠKOG

STATUSA I RADNE SPOSOBNOSTI

(FUNKCIONALNI ASPEKT)

Korištenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i odrţavanje

razine antropoloških karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnog

ţivljenja te odrţavanje visoke razine radne sposobnosti putem:

Razvoja i odrţavanja funkcionalnih sposobnosti (izdrţljivost)

Razvoja i odrţavanja motoriĉkih sposobnosti

(snaga,brzina,koordinacija,ravnoteţa,preciznost)

Pospješenja psihološke stabilnosti i smanjenja stresa

UnapreĊenja umnih sposobnosti

Sociološke adaptacije

MAKSIMALNI RAZVOJ ANTROPOLOŠKOG

STATUSA (SPORTSKI ASPEKT)

Ekspanzija sporta i ulaganja u sport

Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih

rezultata

KINEZIOLOGIJA-MULTIDISCIPLINARNA

ZNANOST

KINEZIOLOGIJA

PRIMIJENJENE ANTROPOLOŠKE MEDICINSKE METODSKO-

METODOLOŠKE

PRIMIJENJENE

SISTEMATSKA

KINEZIOLOGIJA

MOTORIČKO

UČENJE

BIOMEHANIKA

ANTROPOLOŠKE

KINEZIOLOŠKA

ANTROPOLOGIJA

KINEZIOLOŠKA

PSIHOLOGIJA

KINEZIOLOŠKA

SOCIOLOGIJA

MEDICINSKE

KINEZIOLOŠKA

FIZIOLOGIJA

ANATOMIJA SPORTSKA

MEDICINA

KINEZITERAPIJA

METODSKO-

METODOLOŠKE

KIBERNETIKA KINEZIOLOŠKA

METODIKA TEORIJA

TRENINGA

METODOLOGIJA

ISTRAŢIVANJA U

KINEZIOLOGIJI

KINEZIOMETRIJA

KINEZIOLOŠKA

STATISTIKA

KINEZIOLOŠKA

INFORMATIKA

KRETANJE – ŢIVOTNA POTREBA

BIOTIČKE POTREBE KOJIMA SE ODRŢAVA

ŢIVOT

Energija (hrana)

Mišićna aktivnost

KRETANJE – ŢIVOTNA POTREBA

Bez pokreta (kretanja) nema ţivota,ĉovjek koji se

ne kreće – oboljeva, atrofira i umire

Samo funkcija razvija organ

MIŠIĆNA AKTIVNOST

Samo mišićna aktivnost i ljudski rad u potpunosti i istovremeno angaţiraju sve velike sustave organizma i aktivira brojne fiziološke procese u organizmu– prirodni i zdrav odgovor organizma na kineziološki poticaj .

Ni jedan lijek ne moţe zamijeniti utjecaj mišićnog rada na organizam jer samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces - samo djelomično zdrav odgovor organizma na kemijski poticaj.

Psihiĉka stanja takoĊer angaţiraju pojedine sustave organizma, ali bez dublje funkcionalne osnove, a ovisno o vrsti podraţaja moguć je i nezdrav odgovor organizma.Kineziološkom aktivnošću potiću se pozitivna psihiĉka stanja.

OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA

UPRAVLJAĈKA (ţivĉani

sustav)

MIŠIĆNA (mišićni sustav)

MORFOLOŠKA (morfološka

obiljeţja)

ENERGETSKA (stvaranje i

korištenje energije)

POKRET

Promjena poloţaja tijela ili dijelova tijela

STRUKTURA KINEZIOLOŠKIH

AKTIVNOSTI

KINEZIOLOŠKO-NEKINEZIOLOŠKO

Kineziološka aktivnost ili aktivnost

interesantna za kineziološku znanost

je samo ona koja proizvodi korisne i

cjelovite utjecaje na organizam.

Nekineziološke aktivnosti su usko

usmjerene na jednu strukturu i

proizvode samo parcijalne utjecaje

(npr. radni pokret na traci).

VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

MONOSTRUKTURALNE CIKLIĈKE

MONOSTRUKTURALNE ACIKLIĈKE

POLISTRUKTURALNE ACIKLIĈKE

POLISTRUKTURALNE SLOŢENE AKTIVNOSTI

POLISTRUKTURALNE ESTETSKE

AKTIVNOSTI

MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE

jedna kretna struktura koja se stalno

ponavlja: trĉanje,

biciklizam,plivanje,veslanje,....

MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE

jedna kretna struktura

koja se povremeno

ponavlja:streljaštvo,

dizanje utega,bacanje

koplja, skok u vis, ...

POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE

više kretnih struktura koje se

povremeno ponavljaju: boks,

maĉevanje, judo,...

POLISTRUKTURALNE SLOŢENE

AKTIVNOSTI

veći broj struktura

kretanja i izmjene

cikliĉkih i acikliĉkih

sadrţaja:sportske igre s

loptom (košarka,

noomet, odbojka,

rukomet, vaterpolo, ...)

POLISTRUKTURALNE ESTETSKE

AKTIVNOSTI

veći broj struktura

kretanja i izmjene

cikliĉkih i acikliĉkih

sadrţaja s naglaskom

na estetsko

izraţavanje

pokretom: ritmiĉka

gimnastika,ples,umjet

niĉko klizanje,....

ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA

ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP

ANTROPOLOŠKIH OBILJEŢJA

Zdravstvena obiljeţja

Sociološka obiljeţja

Konativna obiljeţja (osobine) – crte liĉnosti

Morfološka obiljeţja (osobine)

Motoriĉka obiljeţja (sposobnosti)

Funkcionalna obiljeţja (sposobnosti)

Kognitivna obiljeţja (sposobnosti)

LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM

OBILJEŢJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI

TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE:

Individualizacija i primjerenost opterećenja

Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa

Homogenizacija kinezioloških grupa

ZDRAVSTVENA OBILJEŢJA

Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju

Za kineziologiju su posebno vaţne oni pokazatelji

koji se odnose na sustave organizma koji neposredno

sudjeluju u kretanju (mišići, krvoţilni sustav, ....)

TakoĊer posebno su vaţne informacije o

zdravstvenom stanju i bolestima koje su

kontraindicirane za bavljenje kineziološkim

aktivnostima

SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA

OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS

POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ

Objektivno vrednovanje vrijednosti i

sposobnosti pojedinca unutar grupe u

odnosu na funkciju

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na

pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje

suraĊuješ u igri, tko je najkorisniji igraĉ

SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA

SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS

POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar

kineziološke grupe

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko

ti je najdraţi u ekipi, tko najljepše igra, s kim se

najradije druţiš itd.

KONATIVNE OSOBINE

Osobine liĉnosti - crte liĉnosti

U velikoj mjeri genetski uvjetovane

Znaĉajno odreĊuju uspješnost u kineziološkim aktivnostima,

posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost

Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na

konativni status

Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam,

aksioznost, opsesivnost,...

MORFOLOŠKA OBILJEŢJA

Osobine koje odreĊuju tjelesnu graĊu ĉovjeka

Izuzetno su vaţne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima

Razliĉite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifiĉnu

tjelesnu graĊu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišiĉnu

masu, gimnastika - niţi rast, itd.)

MORFOLOŠKA OBILJEŢJA

POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE

DIMENZIJE:

Longitudinalna dimenzionalnost

Transverzalna dimenzionalnost

Voluminoznost

Masno tkivo

LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST

Oznaĉava rast kostiju u duljinu

Najĉešće mjere: tjelesna visina,

duţina ruke, duţina noge, ...

Nasljedno je determinirana

Kineziološkim aktivnostima nije

moguće utjecati na ovu dimenziju

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST

Oznaĉava rast kostiju u širinu

Najĉešće mjere: širina (dijametar)

koljena, širina (dijametar) lakta, ...

Nasljedno je determinirana i

Kineziološkim aktivnostima

moguće je samo u manjoj mjeri

utjecati na ovu dimenziju

VOLUMINOZNOST

Oznaĉava tjelesne opsege

Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj

masi, koliĉini masnog tkiva i

transverzalnoj dimenzionalnosti

skeleta

Najĉešće mjere: tjelesna teţina,

opseg nadlaktice, opseg struka,

opseg potkoljenice, ...)

Djelomiĉno je genetski

predisponirana

moguće je u velikoj mjeri utjecati

na ovu dimenziju

MASNO TKIVO

Oznaĉava koliĉinu potkoţnog

masnog tkiva

Najĉešće mjere: koţni nabor

trbuha, koţni nabor leĊa, koţni

nabor nadlaktice, ....

Djelomiĉno je genetski

predisponirana

moguće je u velikoj mjeri utjecati

na ovu dimenziju

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

Sposobnost uĉinkovite provedbe motoriĉke

aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre

(prostor, vrijeme, sila)

Motoriĉke sposobnosti su dakle mjerljive.

Na motoriĉke sposobnosti utjeĉu svi fiziološki

i anatomski ĉimbenici: genetski potencijal,

razina motoriĉke informiranosti (znanja),

morfološke znaĉajke, energetski potencijal,

kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)

S obzirom na njihovu sloţenost, najteţi

zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest

kako efikasno razvijati ove sposobnosti

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA

REGULACIJU INTENZITA PODRAŢAJA

Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:

brzina jenokratnih pokreta

eksplozivna i maksimalna snaga

fleksibilnost

podraţaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu, brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena

ove sposobnosti preteţno ovise o anatomskim i fiziološkim znaĉajkama ţivĉanog i mišićnog sustava

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA

REGULACIJU TRAJANJA PODRAŢAJA I ENERGETSKU

REGULACIJU

Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:

repetitivna snaga

statiĉka snaga

agilnost

brzina frekvencije pokreta

Podraţaj se ponavlja duţe vrijeme ili u ritmu

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim

potencijalima i nekim konativno-kognitivnim znaĉajkama

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA

REGULACIJU PODRAŢAJA, SINERGIJSKU

REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA

Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:

koordinacija

preciznost

ravnoteţa

Podraţaj se stalno regulira i korigira

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i

nekim kognitivnim sposobnostima

MAKSIMALNA SNAGA

EKSPLOZIVNA SNAGA

REPETITIVNA SNAGA

STATIĈKA SNAGA

MAKSIMALNA SNAGA

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za

savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana

Razvija se maksimalnim opterećenjima

EKSPLOZIVNA SNAGA

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u jedinici vremena u cilju

jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela

ili vanjskog objekta

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana

Razvija se submaksimalnim opterećenjima

REPETITIVNA SNAGA

Sposobnost ponavljanja eksitacije odreĊenog broja

motornih jedinica kroz duţe vrijeme

Slabo genetski uvjetovana

Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj

ponavljanja

STATIČKA SNAGA

Sposobnost odrţavanja visoke razine podraţivanja motornih

jedinica za odreĊeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile

pri ĉemu se mišić ne skraćuje

Slabo genetski uvjetovana

Razvija se statiĉkim izdrţajima

FLEKSIBILNOST

Sposobnost izvoĊenja pokreta maksimalnom amplitudom

Postoji dinamiĉka, statiĉka i pasivna fleksibilnost

Djelomiĉno genetski uvjetovana

Ovisi o anatomsko-fiziološkim znaĉajkama mišićnog tkiva

i veza

Na fleksibilnost je moguće utjecati u većoj mjeri putem

kinezioloških operatora

PRECIZNOST

PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogaĊanja vanjskog objekta voĊenim pojektilom)

PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogaĊanja vanjskog objekta izbaĉenim projektilom)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana

Razvija se dugotrajnim vjeţbanjem i velikim brojem ponavljanja

Uvjetovane su kontrolom

eksitacije i pravovremenosti

aktiviranja motornih jedinica

RAVNOTEŢA

RAVNOTEŢA OTVORENIM OĈIMA (sposobnost odrţavanja ravnoteţnog poloţaja korištenjem kinestetiĉkih i vidnih informacija)

RAVNOTEŢA ZATVORENIM OĈIMA (sposobnost odrţavanja ravnoteţnog poloţaja korištenjem iskljuĉivo kinestetiĉkih informacija)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana

Razvija se vjeţbama odrţavanja ravnoteţe

u statiĉkim i dinamiĉkim poloţajima

(kretanje)

Uvjetovane su kontrolom

eksitacije i pravovremenosti

aktiviranja motornih jedinica

BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA

Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici

vremena

Genetski visoko uvjetovana

Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim znaĉajkama

Razvija se iskljuĉivo vjeţbama u kojima dominira

maksimalna brzina pokreta

BRZINA FREKVENCIJE POKRETA

Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u

jedinici vremena

Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmiĉnošću

eksitacije agonistiĉkih i antagonistiĉkih mišićnih skupina

U većoj mjeri genetski uvjetovana

Razvija se vjeţbama u kojima dominira

maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih

pokreta (npr. taping rukom ili nogom)

AGILNOST

Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograniĉenom

prostoru

Ovisi znaĉajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i

eksplozivnoj snazi

U većoj mjeri genetski uvjetovana

Razvija se maksimalno intenzivnim

kretanjem i promjenom smjera kretanja

u ograniĉenom prostoru

KOORDINACIJA

Sposobnost racionalnog izvoĊenja motoriĉkog zadatka

(prostorno, vremenski i energetski)

Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu

U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a znaĉajno ovisi i o

koliĉini prethodno usvojenih motoriĉkih programa

Razvija se uĉenjem što većeg broja i

što razliĉitijih i sloţenijih motoriĉkih

zadataka, sa što ĉešćim izmjenama

naĉina i uvjeta provedbe zadataka

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje

energije u ljudskom organizmu (“izdrţljivost”,

“kondicija”)

Dijele se na:

AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnost organizma da dopremi i potroši

maksimalnu koliĉinu kisika za dugotrajan mišićni rad

Ovisi o fiziološkim znaĉajkama organizma (biokemijska

sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski

kapaciteti, ...)

Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti

putem kineziološke aktivnosti

Razvija se dugotrajnim cikliĉkim aktivnostima malog i

umjerenog intenziteta

ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST

Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika

Ovisi o koliĉini neaerobnih spojeva u organizmu i biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.

Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)

Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem

intervalne metode rada

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaţenja u

novonastalim situacijama

Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i

interpretacije informacija

Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije,

vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logiĉko

procesiranje, kratkoroĉno memoriranje, numeriĉko rezoniranje,

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Znatno genetski uvjetovane

Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj mjeri

utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti

Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naroĉito u

sportskim igrama posebno je vaţna tzv. motoriĉka

inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih

odnosa i simultane obrade kinestetiĉkih informacija

ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE OSNOVE

KRETANJA

ANATOMSKE OSNOVE KRETANJA

KOŢNO-SLUZNIĈNI SUSTAV (POKROVNI)

KOŠTANO ZGLOBNI SUSTAV (POTPORNI)

MIŠIĆNI SUSTAV (POKRETAĈKI)

PROBAVNI SUSTAV

DIŠNI SUSTAV

SRĈANOŢILNI SUSTAV

ŢIVĈANI SUSTAV

MOKRAĆNI SUSTAV

ENDOKRILNI SUSTAV

LOKOMOTORNI SUSTAV

Zglobne veze - ligamenti

Mišići

PROVEDBA POKRETA

U tri ravnine i oko tri osovine:

Popreĉna (frontalna) ravnina

Uzduţna (sagitalna) ravnina

Vodoravna (transverzalna) ravnina

Popreĉna osovina

Uzduţna osovina

Okomita osovina

PROVEDBA POKRETA

Gibanje oko popreĉne osovine vrši se u uzduţnoj ravnini:

Npr. pregibanje i opruţanje podlaktice, pregibanje i

opruţanje natkoljenice, pregibanje i opruţanje trupa

(pretklon, zaklon)

PROVEDBA POKRETA

Gibanje oko uzduţne osovine vrši se u popreĉnoj ravnini:

Npr. otklon trupa u stranu, odmicanje i primicanje

nadlaktice, odmicanje i primicanje natkoljenice,

PROVEDBA POKRETA

Gibanje oko okomite osovine vrši se u vodoravnoj ravnini:

Npr. rotacija trupa (zasuk, odsuk), rotacija natkoljenice

(unutrašnja,vanjska), pronacija-supinacija podlaktice

MIŠIĆI

GLATKI MIŠIĆI – u zidovima šupljina organa i krvnih

sudova

POPREĈNO-PRUGASTI ILI SKELETNI MIĈIĆI

SRĈANI MIŠIĆ

PODJELA MIŠIĆA U ODNOSU NA FUNKCIJU

AGONISTI

ANTAGONISTI

SINERGISTI

MIŠIĆI

MIŠIĆI AGONISTI: Proizvode ţeljenu kretnju (npr. m. biceps brachii kod fleksije podlaktice)

MIŠIĆI ANTAGONISTI: Suprotni mišići, dok agonisti “rade”, odnosno kontrahiraju se, antagonisti se opuštaju i izduţuju, npr. m. triceps brachii kod fleksije podlaktice

MIŠIĆI SINERGISTI: Pomaţu mišićima agonistima u provedbi i korekciji ţeljenog pokreta (potpomaţući mišići)

VRSTE MIŠIĆNE KONTRAKCIJE

IZOTONIĈKA KONTRAKCIJA

Mišić se skraćuje i proizvodi kretanje

IZOMETRIJSKA KONTRAKCIJA

Mišić se ne skraćuje, ali se kontrahira

SKELETNI MIŠIĆI

Voljno se podraţuju

Funkcija skeletnih mišića je kontrakcija (skraćivanje) i

opuštanje (istezanje), povlaĉe kosti i na taj naĉin vrše

kretanje

Sastoje se od

mišićnih vlakana

MOTORNA JEDINICA

Sastoji se od jednog ţivca, s njegovim aksonom koji

završava na jednom ili do nekoliko stotina mišićnih

vlakana

Motorna ploĉa – mjesto gdje ţivĉano vlakno stoji u svezi s

mišićem

VRSTE MIŠIĆNIH VLAKANA

MEHANIZAM MIŠIĆNE KONTRAKCIJE

MIŠIĆI TRUPA - TRBUŠNI MIŠIĆI

Funkcija trbušnih mišića: vrše pritisak na trbušne organe (porod), potpomaţu fiziološke funkcije, potpomaţu disanje jer djeluju na ošit i prsni koš, potpomaţu drţanje tijela, zaštita unutrašnjih organa

Pokreti: pregibanje trupa prema naprijed i pregibanje zdjelice prema naprijed, rotacija trupa

U ovim pokretima najviše sudjeluju trbušni mišići: m. rectus abdominis, m. obliquus abdominis externus, m. obliquus abdominis internus, ....

MIŠIĆI TRUPA-LEĐNI MIŠIĆI

Funkcija leĊnih mišića: osiguravaju stabilnost kraljeţnice, odrţavaju ravnoteţu tijela, omogućavaju uspravan stav

Pokreti: opruţanje-podizanje trupa i glave (zaklon) i rotacija trupa

U ovim pokretima sudjeluju brojni mišići, a neki od najvaţnijih su: m. trapezius, m. latissimus dorsi, m. rhomboideus, m. longissimus

KRETNJE U ZGLOBU RAMENA

Pokreti: podizanje i spuštanje

ruke, odmicanje i primicanje,

kruţenje rukom

(cirkumdukcija), horizontalno

primicanje i odmicanje

Sudjeluju: m. deltoideus,

m. supraspinatus,

m. corachobrahialis, ......

KRETNJE U ZGLOBU LAKTA

Pregibanje (fleksija), opruţanje (ekstenzija) podlaktice,

unutrašnja i vanjska rotacija podlaktice (pronacija,

supinacija)

Sudjeluju: m. biceps brachii, m. triceps brachii, m.

brachialis, ...

POKRETI U ZGLOBU KUKA

Fleksija i ekstenzija natkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija

natkoljenice, odmicanje i primicanje natkoljenice

Sudjeluju: m. gluteus maximus, m. iliopsoas, m. gluteus

minimus, ....

POKRETI U ZGLOBU KOLJENA

Fleksija i ekstenzija potkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija

potkoljenice

Sudjeluju: m. quadriceps (najsnaţniji mišić), m. sartorius,

m. biceps femoris, ....

POKRETI U SKOČNOM ZGLOBU

•Fleksija i ekstenzija stopala, unutrašnja i vanjska rotacija

stopala

•Sudjeluju: m. gastrochnemius, m. soleus, m. tibialis anterior, ...

FIZIOLOŠKE OSNOVE KRETANJA

Upravljanje kretanjem

Energetske osnove

UPRAVLJANJE - RAZINE FUNKCIJE

ŢIVČANOG SUSTAVA

Razina leĊne moţdine, automatsko djelovanje (refleksno

djelovanje, npr. refleks istezanja)

Razina niţih djelova mozga – subkortikalna razina,

(produţena moţdina, bazalni gangliji, hipotalamus,...)

podsvjesna kontrola disanja, tlaka, ravnoteţe, dakle osnovnih

vitalnih funkcija – VEGETATIVNI SUSTAV

Razina viših djelova mozga-kortikalna razina, svjesno

djelovanje, od posebnog znaĉaja za kineziologiju –

SOMATIĈNI, reagira na podraţaje iz okoline

ENERGETSKE OSNOVE

Disanje (opskrba kisikom)

Krvotok i srce (transport kisika i hranjivih tvari)

Energetski procesi

DISANJE

TRI RAZINE:

Razmjena plinova u plućima

Prenošenje kisika iz pluća u tkiva putem krvi

Razmjena plinova izmeĊu krvi i tkiva

FUNKCIJA ALVEOLA

Difuzija, izmjena kisika i ugljiĉnog monoksida

Preko membrane temeljem razlika u parcijalnim tlakovima

plinova u krvi i alveolama

UČINKOVITOST DISANJA

Putem spirometrije i spiroergometrije

Ventilacijski parametri (protok zraka, dišni otpori)

Dišni volumeni i kapaciteti (respiracijski,

rezidualni,rezervni inspiracijski, vitalni, sekundni, ...)

VITALNI KAPACITET PLUĆA

Maksimalna koliĉina zraka koja se moţe istisnuti iz pluća

najvećim naporom poslije maksimalnog udisaja

KRVOTOK I SRCE

Transport energetskih i otpadnih tvari

Srce, arterije, vene i kapilare

Arterijska krv: prenosi kisik od pluća do tkiva

Venska krv: prenosi ugljiĉni dioksid do pluća i produkte

metabolizma do organa za izluĉivanje

PARAMETRI SRČANE FUNKCIJE

SRĈANA FREKVENCIJA

UDARNI VOLUMEN SRCA

SRĈANI MINUTNI VOLUMEN

KRVNI TLAK

SRČANA FREKVENCIJA

Broj otkucaja srca u minuti

Regulirana podraţajima iz sinus-atrijalnog ĉvora i

vegetativnog sustava

Povećava se linearno u odnosu na intenzitet rada

Kod roĊenja oko 130 o/min

Kod ĉetverogodišnjaka oko 90 o/min

Odrasla osoba oko 70-80 o/min

Trenirani sportaši oko 50 o/min

UDARNI VOLUMEN SRCA

Koliĉina krvi koju srce istisne iz lijeve komore sa svakom

sistolom-kontrakcijom, oko 80cm3

Ovisi o zapremini srca (veliĉini) i efikasnosti sistole

SRČANI MINUTNI VOLUMEN

Zapremina krvi koju srce iz lijeve komore izbaci u jednoj

minuti

Umnoţak udarnog volumena i srĉane frekvencije

U mirovanju kod odrasle osobe oko 5 l/min

Kod sportaša prilikom intenzivnog treninga i do 42 l/min

KRVNI TLAK

Sistoliĉki – kontrakcija i praţnjenje krvi iz srca

Dijastoloĉki – širenje i punjenje srca krvlju

Prosjeĉne vrijednosti zdrave osobe srednje dobi 120/90

Kod napora dijastoliĉki se tlak tek minimalno poveća, a

sistoliĉki u znatno većoj mjeri

PRIMITAK KISIKA

MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA = AEROBNI KAPACITET

To je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje povećanje

radnog opterećenja ne dovodi više do povećanja primitka kisika

Raĉuna se u litrama/minuti

MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA

Ovisi o:

Ventilaciji pluća

Difuziji kisika iz alveola u hemoglobin

Koliĉini hemoglobina

Udarnom i srĉanom minutnom volumenu

Difuziji kisika iz kapilara do aktivnih stanica

Efikasnosti mitohondrija

Motivaciji

RELATIVNI MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA

Maksimalni primitak kisika podijeljen s tjelesnom teţinom

Raĉuna se u ml O2/kg teţine

Prosjeĉna netrenirana osoba u dobi od 25 g. 35-40 ml O2/kg

Vrhunski sportaši 65-85 ml O2/kg

ATP – OSNOVNI IZVOR ENERGIJE ZA MIŠIĆNI

ADENOZIN-TRIFOSFAT (ATP) – visokoenergetski fosfatni

spoj koji se nalazi u stanicama

Hidrolizom (odvajanjem) jedne fosfatne skupine oslobaĊa se

energija

Ova je energija dostatna samo za kratkotrajni mišićni rad

(1-3 kontrakcije, 1-2 sekunde)

Zato je prisutna stalna resinteza ATP-a putem razgradnje

kreatinfosfata (KP) ĉije su zalihe dostatne za 10 sekundi

intenzivnog mišićnog rada

ENERGETSKI PROCESI

Fiziološka koncentracija ATP-a i KP-a odrţava se u

organizmu na dva naĉina:

Oksidacijom hranjivih tvari uz prisustvo kisika (aerobni energetski proces)

Anaerobnom razgradnjom glukoze do mlijeĉne kiseline – glikoliza (anerobno energetski proces)

AEROBNI ENERGETSKI PROCESI

Kod niţeg intenziteta rada koji duţe traje (2 minute – više

sati), kada se ATP moţe obnavljati u aerobnim uvjetima

Oksidacija hranjivih tvari u mitohondrijima (šećeri,

bjelanĉevine, masti) - oksidativna fosforilacija

Proces koji osigurava najviše energije

ANAEROBNI ENERGETSKI PROCESI

Kod visokog intenziteta rada koji traje od 10 sec do

2 minuta

Glikoliza (razgradnja glikogena) bez prisustva kisika

Pojava mlijeĉne kiseline

Kisikov dug

KISIKOV DUG

Koliĉina kisika koja se u oporavku koristi za obnavljanje

energetskih rezervi

LAKTATNA KOMPONENTA - oksidaciju mlijeĉne kiseline

ALAKTATNA KOMPONENTA - za resintezu energetskih

fosfata

MOTORIČKA ZNANJA

MOTORIĈKO ZNANJE ILI MOTORIĈKA

INFORMACIJA = neurološki algoritam (obrazac) za

provedbu neke strukture kretanja

MOTORIĈKI PROGRAM = motoriĉka informacija na visokoj

razini usvojenosti-automatizam

MOTORIĈKA MEMORIJA = skup motoriĉkih programa

Bogatija motoriĉka memorija omogućava lakše uĉenje novih

motoriĉkih znanja

MOTORIČKA ZNANJA

MOTORIĈKA ZNANJA

BIOTIĈKA

MOTORIĈKA ZNANJA

SOCIOLOŠKA

MOTORIĈKA ZNANJA

PROFESIONALNA

MOTORIĈKA

ZNANJA

KINEZIOLOŠKA

MOTORIĈKA ZNANJA

BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA

Prirodni oblici kretanja (biotiĉka motoriĉka znanja) imaju

genetiĉku podlogu jer su posljedica (odgovor) na prirodne

porive i reflekse za odrţavanjem ţivota kretanjem

BIOTIĈKA MOTORIĈKA ZNANJA su znanja visokih

utiliteta, odnosno vaţnosti i iskoristivosti

To znaĉi da se ĉesto koriste u svakodnevnom ţivotu i

poslu, imaju veliku vaţnost u urgentnim situacijama i

omogućavaju lakše i kvalitetnije usvajanje novih

motoriĉkih znanja

Zbog svog utiliteta BMZ su posebno interesantna i vaţna

za kineziologiju i naroĉito se moraju koristiti u radu s

djecom predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta

BIOTIĈKA

MOTORIĈKA ZNANJA

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE PROSTORA

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE PREPREKA

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE OTPORA

ZNANJA ZA

MANIPULIRANJE OBJEKTIMA

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE PROSTORA

HODANJE-TRĈANJE

PUZANJE

KOLUTANJE

VALJANJE

PREMETANJE

SKAKANJE

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE PREPREKA

PRESKOCI

NASKOCI-SASKOCI

PENJANJA-SPUŠTANJA

ZNANJA ZA

SAVLADAVANJE OTPORA

DIZANJA

NOŠENJA

GURANJA

VUĈENJA

UPIRANJA

VIŠENJA

ZNANJA ZA

MANIPULIRANJE OBJEKTIMA

BACANJA

HVATANJA

VOĐENJA

ŢONGLIRANJA

SOCIJALNA MOTORIČKA ZNANJA

Socijalna motoriĉka znanja su znanja niskog utiliteta,

odnosno rjeĊe se koriste u svakodnevnom ţivotu.

Koriste se u pojedinim profesijama, sportovima i

ţivotnim situacijama

Kasnije se i teţe uĉe

KINEZIOLOŠKA MOTORIČKA ZNANJA

Visoko specijalizirana znanja iz pojedinih kinezioloških

aktivnosti i sportova

FAZE MOTORIČKOG UČENJA

1. FAZA USVAJANJA

2. FAZA USAVRŠAVANJA

3. FAZA STABILIZACIJE

4. FAZA AUTOMATIZACIJE

FAZA USVAJANJA

Formira se osnovna predoĊba o kretanju

“Gruba” koordinacija pokreta

Gibanje se izvodi uz punu svjesnu kontrolu

Gibanje u velikoj mjeri odstupa od ţeljenog

Javljaju se velike greške u izvedbi kretanja

Javljaju se apsurdni pokreti

Sportaš ne razlikuje dobru od loše izvedbe

FAZA USAVRŠAVANJA

Pokreti postaju pravilniji i “ĉistiji”

Greške su manje naglašene

Pokret je koordiniraniji

Javlja se potreba za verbalnim i misaonim reproduciranjem

pokreta

Kinestetiĉka kontrola dolazi do većeg izraţaja

I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe

FAZA STABILIZACIJE

Pokret “ĉist” i bez grešaka

Dolazi do izraţaja subkortikalna regulacija

Formiraju se stilske specifiĉnosti izvedbe

Sportaš sam prepoznaje i ispravlja motoriĉke pogreške

(autoregulacija)

FAZA AUTOMATIZACIJE

Dolazi do potpune automatizacije pokreta

Pokret je maksimalno racionalan i svrhovit

Program kretanja moţe se aktivirati i izvoditi automatski

(refleksno djelovanje)

Dominira subkortikalna regulacija, a svjesna kontrola

izvedbe je minimalna

METODE MOTORIČKOG UČENJA

SINTETIĈKA

ANALITIĈKA

SITUACIJSKA

IDEOMOTORIĈKA

SINTETIČKA METODA

Kretna struktura se uĉi i pokušava provesti u cjelini

Kada kretna struktura nije suviše sloţena

Lakše se shvaća smisao cijele strukture i pospješuje

motivacija za uĉenje

Lakše se koristi utjecaj sile teţe i inercijskih sila

Brţa implementacija kretne strukture u situacijskim

uvjetima

ANALITIČKA METODA

Kretna struktura se uĉi odvojeno u pojedinim fazama a

onda se spaja u cjelinu

Kada je kretna struktura suviše sloţena i zahtjevna, ako se

sastoji od mnogo segmenata

Ako cjelovito uĉenje izaziva strah ili postoji opasnost od

ozljeda

Kada dijete iz antropoloških razloga ne moţe strukturu

usvojiti sintetiĉkom metodom

SITUACIJSKA METODA

Kretna struktura uĉi se i provodi u situacijskim i

natjecateljskim uvjetima

Prednost je što se kretne strukture ovom metodom usvajaju

relativno brzo, pod uvjetom da djeca posjeduju dostatnu

razinu antropološkog potencijala

Nadarena djeca brţe dolaze do izraţaja

Motoriĉke pogreške se brţe manifestiraju i lakše uoĉavaju

IDEOMOTORIČKA METODA

Misaona reprodukcija pojedine kretne strukture

(vizualizacija)

Povezivanje percepiranih i izvedenih gibanja

Pomoćna metoda, jer iskljuĉuje kinestetiĉke podraţaje

OSNOVNI METODIČKI PRINCIPI

MOTORIČKOG UČENJA

Zornost (kvalitetna demonstracija pokreta)

Postupnost (hijerarhiĉnost)

Ponavljanje

Kontrola provedbe

PRINCIP ZORNOSTI

Vaţno je da demonstracija pokreta bude kvalitetna što znaĉi:

Osigurati dobru motivaciju za uĉenje pokreta (pozitivno

okruţenje) – poticati znatiţelju za uĉenjem pokreta

Pokret prikazati najprije u cjelini, a onda rašĉlanjeno u

pojedinim fazama

Izdvojiti i posebno istaknuti kritiĉne dijelove pokreta,

pokazati ih sporije i naglasiti

PRINCIP POSTUPNOSTI-HIJERARHIČNOSTI

Uĉiti najprije motoriĉka znanja koja imaju visoku

utilitarnost

Uĉiti najprije kretne strukture koje su jednostavnije, a

zatim sloţenije

Kretne strukture izvoditi najprije u jednostavnijim

(“ĉistim”) uvjetima, a zatim u sloţenijim Svaku kretnu strukturu naslanjati (vezivati) na prethodnu

na temelju kineziološke sliĉnosti - sukladnosti

PRINCIP PONAVLJANJA

Kineziološka znanost još uvijek nije otkrila uĉinkovitiji i

racionalniji naĉin usvajanja motoriĉkih znanja od

ponavljanja

Potreban je veliki broj ponavljanja odreĊene kretne

strukture da se pokret stabilizira i automatizira, odnosno da

se formira motoriĉki program u kori velikog mozga

(nekoliko tisuća ponavljanja)

PRINCIP KONTROLE

Potreban je aktivan pristup kineziologa u procesu

motoriĉkog uĉenja u vidu stalne kontrole i nadzora

Stalno poticanje, upućivanje, korigiranje i pravovremeno

uoĉavanje motoriĉkih pogrešaka

MOTORIČKE POGREŠKE

Odstupanje provedbe kretne strukture od oĉekivane idealne

izvedbe i biomehaniĉkog modela

KAKO OTKLANJATI MOTORIČKE POGREŠKE

Vaţno je pogrešku što prije uoĉiti i otkloniti prije nego

doĊe do njene automatizacije

Treba spoznati uzrok pojave pogreške i raditi na

otklanjanju tog uzroka

Uporno ponavljanje pravilnog pokreta

Provedba pokreta dijametralno suprotno od pogrešnog

pokreta

Korištenje pomagala u svrhu fiziĉkog ograniĉenja

nepravilne amplitude pokreta

NAJČEŠĆI UZROCI POJAVE MOTORIČKIH

POGREŠAKA

MORFOLOŠKI (npr. prekomjerna teţina, visina, rigidnost

zglobova,...)

MOTORIĈKI (nedovoljna snaga, loša ravnoteţa, ...)

PSIHOLOŠKI (pretjerana anksioznost,

prenaglašena motivacija, ...)

UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

NA ZDRAVLJE

KRETANJE I ZDRAVLJE

SUVREMENI ČOVJEK

OSNOVNA OBILJEŢJA SUVREMENOG ĈOVJEKA

Nekretanje (HIPOKINEZIJA)

Nezdrava i preobilna ishrana

Stres i psihološka napetost

HOMO SEDENS

Ove karakteristike obiljeţavaju suvremenog ĉovjeka –

HOMO SEDENSA

Ĉovjek koji se ne kreće, puno sjedi, nije fiziĉki aktivan,

preobilno se hrani, prekomjerne teţine

Neaktivnost u djeĉjoj dobi = šteti biološkom rastu i razvoju

Neaktivnost u odrasloj dobi = šteti zdravlju

Neaktivnost u starijoj dobi = moţe biti pogibeljna

KAKO SE KINEZIOLOŠKIM

AKTIVNOSTIMA UTJEČE NA ZDRAVLJE

Prevencija zdravlja kretanjem

Pozitivan utjecaj na organske sustave

Lijeĉenje odreĊenih bolesti kretanjem i pokretom

Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

UnaprijeĊenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i

smanjenje masnog tkiva)

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Upraţnjavanjem kinezioloških aktivnosti aktiviraju se svi

sustavi organizma, posebno mišićni, krvoţilni i dišni sustav

Pojaĉanom funkcijom u uvjetima mišićnog rada unaprijeĊuju

se procesi i razvijaju organi, pa u normalnim uvjetima rade uz

manje opterećenje, ĉime se smanjuje rizik od bolesti

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Kineziološke aktivnosti moraju se upraţnjavati redovito i

uz opterećenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i

fiziĉkom potencijalu (stanju treniranosti organizma)

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Ameriĉki znanstvenici s Harvard School of Public Health su

na uzorku od 44452 muškaraca u dobi od 40-75 godina

utvrdili:

Ispitanici koji su trĉali najmanje sat vremena tjedno imali su 42% manji rizik da će oboljeti od neke srĉane bolesti

MeĊutim studenti koji su u mladosti bili neaktivni, a preuzeli su aktivan naĉin ţivota, imaju manju vjerojatnost obolijevanja od srĉano-ţilnih bolesti od aktivnih studenata sportaša koji su napustili tjelesne aktivnosti u srednjoj dobi

Najriziĉnija skupina upravo su bili studenti-sportaši koji su naglo prekinuli tjelesnu aktivnost

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit su

utvrdili:

Fiziĉka aktivnost od 30 minuta dnevno smanjuje rizik od

umiranja za 37 %, više nego nepušenje (35%) i zdrava

prehrana (23%)

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Istraţivaĉi s University of Washington u Seattleu su

dokazali da visoka razina tjelesnih aktivnosti u prva tri

mjeseca trudnoće u znatnoj mjeri sniţava razinu

kolesterola i triglicerida u krvi

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Istraţivaĉi sa sveuĉilišta Stanford u Kaliforniji su utvrdili

da ljudi koji se ĉesto bave tjelovjeţbom imaju manji rizik

da će patiti od artritisa – degenerativne bolesti zglobova.

PREVENCIJA ZDRAVLJA

Istraţivaĉi sa Sveuĉilišta Pittsburgh u Pennsylvaniji su

utvrdili da su ţene koje su bile fiziĉki neaktivne imale ,u

poznijoj dobi više zdravstvenih problema

MeĊu najaktivnijim ţenama samo 37,8% suoĉavalo se sa

zdravstvenim problemima u svakodnevnom ţivotu, dok je

takve probleme imalo 59,1% ţena koje su bile fiziĉki

neaktivne.

REHABILITACIJA ZDRAVLJA

Znanstvenici s Glasgow University su utvrdili da

prakticiranje aerobika ili jogginga ubrzava oporavak od

raka dojke i omogućava brţi povratak u svakodnevni ritam

ţivota nakon lijeĉenja.

UTJECAJ NA SRCE I KRV

Srce se povećava, fiziološki hipertrofira

Sniţava se frekvencija srca u mirovanju, srce je uĉinkovitije

Sniţava se sistoliĉki krvni tlak u mirovanju

Srce je “jaĉe”, pa je radno opterećenje u mirovanju smanjeno

Povećava se ukupni volumen krvi

Povećava se puferski kapacitet krvi (neutralizacija

metabolitiĉkih produkata)

Smanjuje se koliĉina triglicerida i kolesterola u krvi

UTJECAJ NA DIŠNI SUSTAV

Hipertrofija respiracijske muskulature

Povećava se prsni koš

Povećava se površina plućnih alveola

Povećava se vitalni kapacitet pluća i svi ventilacijski

parametri (sportska pluća)

Povećava se maksimalni primitak kisika

UTJECAJ NA ENDOKRILNI SUSTAV

Dolazi do hipertrofije kore nadbubreţne ţlijezde

Stvara se veća koliĉina kortikoida potrebnih za fiziĉki rad

Regulira se luĉenje inzulina

Povećava se produkcija kalticonina

hormona štitnjaĉe i smanjuje

koncentracija kalcija (usporavaju

se sklerotiĉne promjene)

KONTRAINDIKACIJE ZA BAVLJENJE

KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA

Kod nekih bolesti apsolutno je zabranjenjo upraţnjavati

kineziološke aktivnosti:

akutna fibrilna stanja

virusne bolesti jetre

srĉana oboljenja i anomalije

akutna oštećenja lokomotornog

sustava

BOLESTI NA KOJE SE MOŢE POZITIVNO

UTJECATI KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA

bolesti dišnog sustava (astma)

šećerna bolest

deformacije koštanog sustava

pretilost

ANALIZA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

STRUKTURALNA ANALIZA

FUNKCIONALNA ANALIZA

ANTROPOLOŠKA ANALIZA

MODELNA ANALIZA

ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA

Kakva je osnovna struktura aktivnosti (trajanje, broj uĉesnika)

Kojoj vrsti pripada kineziološka aktivnost (monostrukturalne,

polistrukturalne, ....)

Koji su kineziološki sadrţaji zastupljeni

u aktivnosti

NAZIV AKTIVNOSTI RUKOMET

TRAJANJE AKTIVNOSTI 2X30 MIN (10 minuta odmora)

DIMENZIJE IGRALIŠTA 40X20 m

BROJ IGRAČA 7

OSNOVNI REKVIZIT LOPTA

FAZE IGRE NAPAD, TRANZICIJA,OBRANA

CILJ IGRE POSTIZANJE POGOTKA

VRSTA AKTIVNOSTI SLOŢENA POLISTRUKTURALNA

AKTIVNOST

CIKLIČKI SADRŢAJI OSNOVNO KRETANJE, OTKORAĈNO-

DOKORAĈNO KRETANJE

ACIKLIČKI SADRŢAJI BACANJA, SKOKOVI,BLOKOVI, ....

Kolika koliĉina kretanja je zastupljena

Kakav je intenzitet aktivnosti

Koji su vidovi izdrţljivosti zastupljeni u odnosu na

trajanje, intenzitet i veliĉinu prostora na kojem se odvija

aktivnost

NAZIV AKTIVNOSTI NOGOMET

UKUPNO KRETANJA PO

IGRAČU

5-9 000 metara

KRETANJE U SPRINTU 1000-2000 metara

SREDNJE KRETANJE 2000-4000 metara

LAGANO KRETANJE 2000-4000 metara

PROSJEČNI PULS 174 otkucaja u ninuti

INTENZITET AKTIVNOSTI Promjenjiv: srednji-maksimalan

VID IZDRŢLJIVOSTI AEROBNO-ANEROBNI

ANTROPOLOŠKA ANALIZA

Kakve specifiĉne antropološke znaĉajke zahtjeva pojedina

kineziološka aktivnost (motoriĉke, morfološke, umne, ..)

Koje topološke regije tijela najviše angaţira pojedina

kineziološka aktivnost

Posebno je znaĉajna za proces odabira (selekcije) u sportu

ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA

Kvantitativni (statistiĉki, brojĉani) pokazatelji efikasnosti

provedbe kinezioloških aktivnosti u situacijskim uvjetima

Npr. broj udaraca na gol, broj pogrešnih dodavanja, broj

naĉinjenih prekršaja itd.

Posebno su vaţni za procjenu uĉinka-efikasnosti pojedinca

u kineziološkim aktivnostima

PARAMETRI SITUACIJSKE

EFIKASNOSTI - KOŠARKA

PARAMETAR FRE. KOE. BODOVI

IGRAČ P.P.

USPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA 2 3,0 6,0

NEUSPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA 5 -1,0 -5,0

USPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA 5 2,0 10,0

NEUSPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA 3 -1,0 -3,0

ODUZETE LOPTE 2 0,8 1,6

ASISTENCIJE 4 1,5 6,0

BLOKADE 1 1,0 1,0

KRIVO DODAVANJE 1 -0,8 -0,8

GREŠKA U KORACIMA 2 -0,8 -1,6

EFIKASNOST IGRAČA 14,2 = DOBAR

ANALIZA MODELA

Izdvajaju se karakteristiĉne ponavljajuće strukture

kretanja, ritmovi i stereotipi aktivnosti, sklopovi

specifiĉnih antropoloških obiljeţja

Formiraju se kineziološki i antropološki modeli za

pojedinu aktivnost

ANTROPOLOŠKI MODELI

Kakav je antropološki profil vrhunskog sportaša koji je

uspješan u odreĊenoj kineziološkoj aktivnosti

Njegovi rezultati u brojnim dimenzijama antropološkog

sustava

Posebno su vaţni u procesu odabira

Morfološka obiljeţja

Tjelesna visina 195

Tjelesna teţina 93

Masno tkivo 7%

Motorička obiljeţja

20 m sprint 2,85

Skok u dalj iz mjesta 290

Skok u vis iz mjesta 91

Funkcionalna obiljeţja

Cooperov test 3200 m

Maksimalni primitak kisika 72 ml/kg

Psihološka obiljeţja

Ekstravertnost 17

Neuroticizam 4

ANTROPOLOŠKI MODEL VRHUNSKOG

RUKOMETAŠA – VANJSKI IGRAČ

KINEZIOLOŠKI MODELI

Uoĉavaju se karakteristiĉne ponavljajuće strukture, faze, ritmovi kretanja, stereotipi aktivnosti

Npr. u veslanju: faze jednog zaveslaja

Npr. u košarci: ritmiĉna promjena strukture aktivnosti - obrambeno kretanje, pretrĉavanje igrališta, napadaĉko kretanje, pretrĉavanje igrališta (povratak u obranu), itd.

Kineziološki modeli su naroĉito vaţni za planiranje i programiranje kinezioloških tretmana (procesa treninga)

METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA U

KINEZIOLOGIJI

METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA U

KINEZIOLOGIJI

Kineziologija kao multidisciplinarna znanost ima bogatu i

specifiĉnu metodologiju istraţivanja

Kineziološkim istraţivanjima nastoji se istovremeno analizirati

što više antropoloških znaĉajki

Stoga se primijenjuje specifiĉna metodologija u kojoj

multivarijatne statistiĉke metode zauzimaju najznaĉajnije mjesto

ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŢUJE

Strukturu i sadrţaj kinezioloških aktivnosti

Antropološke znaĉajke sportaša koji se bave kineziološkim

aktivnostima

Kako antropološke znaĉajke i okolinski faktori utjeĉu na

uspješnost u odreĊenoj kineziološkoj aktivnosti

ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŢUJE

Razlike u antropološkim obiljeţjima spram kvalitativne

razine sportaša

Kako pojedine kineziološke aktivnosti i kineziološki

operatori utjeĉu na promjenu antropoloških znaĉajki

sportaša (vrijednost kinezioloških aktivnosti i operatora)

STRUKTURA I SADRŢAJ

OSNOVNA ANALIZA KINEZIOLOŠKIH

AKTIVNOSTI U SITUACIJSKIM UVJETIMA

Vizualna opservacija (praćenje-gledanje) kinezioloških aktivnosti i biljeţenje osnovnih parametara

Video snimanje i naknadna detaljna analiza kinezioloških aktivnosti

Što više promatraĉa = bolja objektivnost

i pouzdanost

STRUKTURA AKTIVNOSTI

ANALIZA PRIKRIVENE (LATENTNE STRUKTURE)

KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI – FAKTORSKI MODEL

- kada ţelimo veliki broj prikupljenih informacija (varijabli) svesti

na manji broj, odnosno izvuĉi iz njih ono što je zajedniĉko –

FAKTORE, koristimo faktorsku analizu

- faktorskom analizom istraţuje se, dakle, latentna

(prikrivena) struktura kineziološke aktivnosti

FAKTORSKI MODEL Npr. pratili smo 30 nogometih utakmica i prikupili podatke

u 12 varijabli:

Posjed lopte u napadu

Broj postavljenih zaleĊa

Broj udaraca na vrata

Broj izbaĉenih lopti iza uzduţne crte

Broj golova

Broj oduzetih lopti

Broj izvedenih kornera

Broj naĉinjenih prekršaja

Broj dodavanja

Broj dobijenih zraĉnih duela

Broj opomena (ţutih kartona)

Broj povratnih dodavanja

FAKTORSKA ANALIZA

Zanima nas moţemo li ovih 12 varijabli svesti (saţeti,

kondenzirati) na manji broj

Naravno, korištenjem upravo faktorske analize

FAKTORSKA ANALIZA

Faktorskom analizom sveli smo 12 manifestnih varijabli na 2

latentne varijable (faktora)

Posjed lopte Postavljeno zaleĊe

Izbaĉene lopte

Broj opomena

Broj prekršaja

Oduzete lopte

Dobijeni zraĉni duel

Udarci na vrata

Broj golova

Broj kornera

Broj dodavanja

Broj povratnih dodavanja

OFANZIVNA IGRA DEFANZIVNA IGRA

ISTRAŢIVANJE-ANALIZA STRUKTURE

KRETANJA

Postoje li druge objektivnije metode analize strukture kretanja ili pojedinih motoriĉkih znanja od opservacije ili snimanja

Naravno, postoje razliĉite biomehaniĉke analize kretanja

ISTRAŢIVANJE-ANALIZA STRUKTURE

KRETANJA

BIOMEHANIĈKA ANALIZA

KINEMATIĈKA

ANALIZA

KINETIĈKA

ANALIZA

ELEKTROMIOGRAFSKA

ANALIZA

TENZIOMETRIJSKA

ANALIZA DINAMOMETRIJA

KINEMATIČKA ANALIZA

ANALIZA PROSTORNO-VREMENSKIH

PARAMETARA KRETANJA

Putem više specijalnih kamera i posebnog programa

Analizira se kretanje dijelova tijela u odnosu na prostor i vrijeme u trokoordinatnom sustavu – referentne toĉke

Raĉuna se brzina, ubrzanja, kutna brzina, ...

KINETIČKA ANALIZA - DINAMOMETRIJA

Mjerenje mišićne jakosti – sile koju moţe proizvesti mišić

Sofisticirani ureĊaji (CYBEX, BIODEX)

Tenziometrijske ploĉe (veliĉina i smjer sile, visina odraza)

ELEKTROMIOGRAFSKA ANALIZA

Mjerenje mišićne aktivnosti putem elektriĉnog potencijala

Otkriva koji je mišić aktivan, kojim se intenzitetom

aktivira, kada zapoĉinje i koliko traje kontrakcija

EKSPERTNI SUSTAVI ZA ANALIZU

KRETANJA

Postoje sloţeni ekspertni sustavi koji objedinjuju

kinematiĉku, kinetiĉku i elektromiografsku analizu

Putem posebnog programa uporeĊuje zabiljeţene

parametre s modelnim (idealnim) parametrima i daje

ekspertnu ocjenu odreĊenog kretanja

LONGITUDINALNO I TRANSVERZALNO

ISTRAŢIVANJE U KINEZIOLOGIJI

TRANSVERZALNO (jednokratno, u jednoj vremenskoj toĉki)

LONGITUDINALNO (višekratno, u više vremenskih toĉaka)

S obzirom na promjenljivost antropoloških znaĉajki, u kineziologiji su poţeljnija longitudinalna istraţivanja

ISTRAŢIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA

(utvrĎivanje antropološkog statusa)

Odaberemo antropološke znaĉajke koje ţelimo ispitati

(izmjeriti) kod sportaša

Izabereno primjerene testove (mjerne instrumente) za

ispitivanje tih znaĉajki

Izvršimo testiranje (mjerenje) i prikupimo podatke

ISTRAŢIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA

(utvrĎivanje antropološkog statusa)

Obradimo podatke osnovnim statistiĉkim parametrima

(X, SD, MIN, MAX)

Standardiziramo podatke, svedemo na istu metriku

(Z vrijednosti)

Na osnovu rezultata utvrdimo uspješnost ispitanika,

rangiramo ih i kompariramo s drugim sportašima ili

modelima (normativne vrijednosti)

UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI I

DRUGIH ČIMBENIKA NA REZULTATE U

KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA –

REGRESIJSKI MODEL

Ĉesto nas zanima kako pojedina antropološka obiljeţja ili

neki okolinski faktori utjeĉu na uspješnost (rezultate) u

kineziološkim aktivnostima

U tom sluĉaju koristimo regresijski model

istraţivanja, odnosno regresijsku analizu

REGRESIJSKI MODEL

Npr. istraţujemo kako morfološke znaĉajke (teţina, visina,

opseg natkoljenice, širina ramena, ...) utjeĉu na rezultat u

plivanju slobodnim stilom na 100 metara

Morfološke znaĉajke predstavljaju predikcijske

(nezavisne) varjable, a rezultat u plivanju kriterijsku

(zavisnu) varijablu

JEDNADŢBA SPECIFIKACIJE

DEFINIRA VELIĈINU UTJECAJA (DOPRINOS) POJEDINOG FAKTORA NA USPJEŠNOST U NEKOJ KINEZIOLOŠKOJ AKTIVNOSTI

Antropološki ĉimbenici (motoriĉka, antropometrijska, funkcionalna .......... obiljeţja)

Okolinski ĉimbenici na koje moţemo utjecati (uvjeti ţivota, odmora, prehrane, ....)

Okolinski ĉimbenici na koje ne moţemo utjecati - eror faktor (protivnik, suĊenje, vremenski uvjeti, ....)

JEDNADŢBA SPECIFIKACIJE

Y=axX1 + bxX2 + cxX3, ....... + zxXn + e

Gdje je:

X1 - Xn antropološki i okolinski faktori

a – z ponderi doprinosa odreĊenog faktora

e - faktor greške

ISTRAŢIVANJE RAZLIKA ANTROPOLOŠKIH

ZNAČAJKI SPRAM RAZINE KVALITETE

SPORTAŠA

Zanima nas na primjer u kojim se to antropološkim

obiljeţjima razlikuju tri skupine odbojkaša razliĉitog

kvaliteta (drugoligaški igraĉi, prvoligaški igraĉi i igraĉi

koji igraju za reprezentaciju)

Koristimo diskriminacijski model (model razlika):

diskriminacijska analiza, analiza varijance, ...

UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI NA

PROMJENE ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI

SPORTAŠA

UtvrĊujemo kako kineziološke aktivnosti proizvode

transformacijske promjene na antropološkom statusu

ispitanika

MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA

MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA

UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKI

STATUS

Treba izolirati tri razliĉita utjecaja:

Ĉisti utjecaj kineziološkog tretmana na promjene

antropološkog statusa

Utjecaj okolinskih faktora na promjene antropološkog

statusa (biološki rast i razvoj, naĉin prehrane, ţivotna

aktivnost)

Utjecaj nasljeĊa na promjene antropoloških znaĉajki

Utvrditi inicijalno (poĉetno) stanje antropološkog statusa

ProvoĊenje kineziološkog tretmana

Tijekom provoĊenja tretmana u nekoliko vremenskih

toĉaka utvrditi prijelazna (tranzitivna) stanja antropološkog

statusa

Nakon završetka tretmana utvrditi završno (finalno) stanje

antropološkog statusa ispitanika

Sukladno rezultatima donijeti sud o vrijednosti (znaĉaju)

primjenjenog tretmana za transformaciju pojedinih

antropoloških obiljeţja.

MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA

Na jednoj “eksperimentalnoj” grupi provodimo tretman, a

na drugoj “kontrolnoj” grupi sa što sliĉnijim antropološkim

statusom ne provodimo

Nakon završetka tretmana analiziramo razlike izmeĊu

eksperimentalne i kontrolne skupine

Najvrijednija su istraţivanja na jednojajĉanim blizancima

jer se nivelira genetiĉka osnova

METODOLOŠKA OSNOVA OVE VRSTE

ISTRAŢIVANJA

Koristi se diskriminacijski model (model) razlika: diskriminacijska

analiza, multivarijatna analiza varijance, ...

kontrolna (inicijalno

stanje)

eksperientalna

(inicijalno stanje)

kontrolna (finalno

stanje)

eksperientalna

(finalno stanje)

tretman +

utjecaj okoline

utjecaj okoline razlika

(promjene)

razlika

(promjene)

razlike razlika

razlika

ISTRAŢIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH

POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA

KINEZIOLOŠKIH TRETMANA

Zanima nas koji je metodiĉki postupak najuĉinkovitiji za

razvoj pojedinih antropoloških znaĉajki

Koristimo više grupa ispitanika (onoliko koliko ima

razliĉitih postupaka)

Npr. zanima nas koji je tretman najuĉinkovitiji za

unapreĊenje fleksibilnosti: statiĉke vjeţbe, pasivne vjeţbe,

dinamiĉke vjeţbe

Ili nas zanima koji je trening najuĉinkovitiji za povećanje

jakosti (vjeţbe apsolutne snage, relativne snage, statiĉke)

Ili npr. s razliĉitim grupama ispitanika provodimo tretman

s potpuno istim vjeţbama (operatorima), ali s razliĉitim

rasporedom treninga, brojem ponavljanja, pauzama itd.

Ili npr. tri grupe judaša poĉetnika treniramo na tri razliĉita

naĉina: situacijskom, analitiĉkom i sintetiĉkom metodom i

zanima nas koja je metoda najefikasnija, odnosno koja će

grupa po završetku tretmana biti najuspješnija u borbama

KINEZIOMETRIJA

Disciplina koja se bavi mjerenjima antropoloških obiljeţja

sudionika u kineziološkim aktivnostima

KINEZIOMETRIJA

IZBOR TESTOVA – MJERNI INSTRUMENTI

Što jednostavniji

Što standardniji

Što boljih metrijskih karakteristika

OSNOVNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE

VALJANOST - koliko taj test mjeri ono što se njime ţeli mjeriti

POUZDANOST - u kolikoj se mjeri moţemo osloniti na rezultat koji smo dobili

OSJETLJIVOST - mogu li se utvrditi razlike

MJERNE SKALE

Nominalna skala (imenovanje brojem)

Ordinalna skala (redoslijed, rang)

Intervalna skala (veliĉine razlika ali nema apsolutne nule,

npr. ocjena na testu iz zemljopisa)

Omjerna skala (ima apsolutnu nulu, npr. tj. visina)

MJERENJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI U

NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE

KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI

TESTOVI ZA MJERENJE BRZINE

Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni, akustiĉni ili

kinestetiĉki podraţaj)

Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga, ruka)

Za mjerenje brzine kretanja (20m, 30m, itd)

Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom,

taping nogom, taping nogama o zid itd).

TESTOVI ZA MJERENJE AGILNOSTI

Okomita, lateralna i kombinirana agilnost

Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)

Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)

Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”)

TESTOVI ZA MJERENJE KOORDINACIJE

test “provlaĉenje i preskakivanje”

test “osmica sa sagibanjem”

test “poligon natraške”

TESTOVI ZA MJERENJE FLEKSIBILNOSTI

test “odnoţenje leţeći boĉno”

test “pretklon na klupi”

test “pretklon raskoraĉno”

TESTOVI ZA MJERENJE EKSPLOZIVNE

Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”,

“skok uvis s mjesta”)

Za eksplozivnu snagu izbaĉaja (“bacanje medicinke”,

“bacanje lopte iz sjedenja”)

TESTOVI ZA MJERENJE REPETITIVNE

Za ruke i ramena “zgibovi na preĉi pothvatom”, “bench

press”

Za trup “podizanje trupa”, “podizanje trupa s teretom”

TESTOVI ZA MJERENJE PRECIZNOSTI

Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)

Za mjerenje preciznosti gaĊanja (“gaĊanje vertikalnog cilja

nogom”)

TESTOVI ZA MJERENJE RAVNOTEŢE

Testovi stajanja na klupici za ravnoteţu s otvorenim ili

zatvorenim oĉima (“na dvije noge uzduţno”, “na dvije

noge popreĉno”, “na jednoj nozi uzduţno”, “na jednoj nozi

popreĉno”)

MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŢJA

U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE

KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI

MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH

OBILJEŢJA

- tjelesna visina (mjeri se antropometrom)

- tjelesna teţina (mjeri se vagom)

- opseg podlaktice (mjeri se centimetarskom vrpcom)

- koţni nabor nadlaktice (mjeri se kaliperom)

MJERENJE LONGITUDINALNE

DIMENZIONALNOSTI

tjelesna visina

duţina ruke

duţina noge

raspon ruku

duţina šake

duţina stopala

Mjerni instrument:

antropometar, klizni šestar

MJERENJE TRANSVERZALNE

DIMENZIONALNOSTI

dijametar koljena

dijametar skoĉnog zgloba

dijametar lakta

širina kukova

širina zdjelice

Mjerni instrument:

klizni šestar, pelvinometar

MJERENJE OPSEGA

opseg kukova

opseg struka

opseg natkoljenice

opseg potkoljenice

opseg nadlaktice

Mjerni instrument:

centimetarska vrpca

MJERENJE POTKOŢNOG MASNOG TKIVA

koţni nabor trbuha

koţni nabor leĊa

koţni nabor natkoljenice

koţni nabor nadlaktice

Mjerni instrument:

kaliper

KINEZIOLOŠKI TRETMANI - PROCESI

KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA

Kineziološkim aktivnostima se u velikoj mjeri mijenjaju

(transformiraju) znaĉajke, osobine, sposobnosti, znanja i

karakteristike sudionika u tim aktivnostima

Promjena antropološkog statusa sudionika kinezioloških

aktivnosti od poĉetnog (inicijalnog) preko prijelaznih

(tranzitivnih) do završnog (finalnog stanja)

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE

ULAZNI PARAMETRI

(cilj, poĉetno stanje sportaša, raspoloţivi uvjeti)

TRETMAN-TRANSFORMACIJA

(planiranje i programiranje, provedba i provjera prijelaznog stanja)

IZLAZNI PARAMETRI

(završno stanje, postignuti rezultat, ocjena tretmana)

KINEZIOLOŠKI SUBJEKTI

Osobe, ispitanici, sportaši nad kojima se provodi

kineziološki tretman u cilju njihove transformacije

KINEZIOLOŠKI OPERATORI-STIMULUSI

Vjeţbe, kretne strukture, trenaţni sadrţaji kojima se vrši

transformacija osobe podvrgnute kineziološkom tretmanu

Npr. trĉanje na 30 m je kineziološki operator

Npr. pretklon trupom na tlu je kineziološki operator

Npr. sunoţni skok u vis je kineziološki operator

FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA

1. POSTAVITI CILJ TRETMANA

-postići odreĊeni sportski rezultat

-dostići odreĊeni kineziološki ili antropološki model

1.a. definirati vremensko ograničenje cilja

- npr. ţelimo ţelimo rezultat 15 godišnjaka u trĉanju na

100 m s 15,4 sec poboljšati na 14,5 sec za godinu dana

2. DEFINIRATI UVJETE ZA PROVEDBU TRETMANA

(ULAZNI PARAMETRI)

- organizacijski uvjeti

- financijski uvjeti

- materijalno-tehniĉke mogućnosti

- kadrovske mogućnosti

3. DEFINIRATI INICIJALNI STATUS KINEZIOLOŠKIH SUBJEKATA

- inicijalno stanje antropoloških znaĉajki prije provedbe tretmana

4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KINEZIOLOŠKOG

TRETMANA

- na osnovu postavljenog cilja, postojećih uvjeta i ulaznog statusa sportaša

- raspored sadrţaja, opterećenja, odmora, metoda, organizacijskih formi itd.

5. PROVEDBA KINEZIOLOŠKOG TRETMANA

- na osnovu plana i programa

- tijekom provedbe povremeno vršimo provjeru odvija li se tretman sukladno planiranom (prijelazna-tranzitivna stanja)

6. UTVRDITI ISHOD TRETMANA

- finalno stanje antropološkog statusa nakon tretmana

- ostvareni sportski rezultat

7. OCJENA TRETMANA

- usporeĊivanje postignutog stanja (antropološki status, sportski rezultat) s planiranim

- ocjena uĉinkovitosti tretmana u odnosu na ulazne parametre

SAMO AKO SE VJEŢBA REDOVITO I S

PONAVLJANJIMA

Dovoljno često: efekti treninga se moraju naslanjati jedan

na drugi, inaĉe ne dolazi do promjena

Ali, ne preĉesto jer dolazi do akumulacije zamora i

pretreniranosti

Dovoljno rijetko: izmeĊu treninga mora postojati dovoljna

pauza za regeneraciju organizma

Ali ne prerijetko jer se ne ostvaruju kumulativni efekti

treninga

SUPERKOMPENZACIJA

trening

sposobnosti

oporavak

kompenzacija

natjecanje ili

novi trening

superkompenzacija

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U

PLANIRANJE

Ciljevi i zadaće

Vremenski ciklusi (periodizacija)

Kalendar natjecanja

Uvjeti (organizacijski, kadrovski, financijski, ...)

PROGRAMIRANJE

Razrada plana

Vjeţbe (operatori)

Opterećenja

Distribucija i raspored vjeţbi,

opterećenja i odmora (modeliranje)

Metode, organizacijske forme

Rekviziti, pomagala

PROGRAMIRANJE

Vaţno je koje kineziološke operatore odaberemo

Još je vaţnije kako te operatore kombiniramo,

rasporeĊujemo i doziramo

Najvaţnije je meĊutim kako kineziološki subjekti izvode

vjeţbe

OSNOVNI PRINCIPI PROGRAMIRANJA

kvantifikacija

optimiziranje

doziranje (optimalno doziranje opterećenja)

KVANTIFIKACIJA

Svi parametri moraju biti mjerljivi, iskazani kvantitativno,

dakle brojĉano

Mora se precizno znati šta se i koliko radi

Npr. toĉno odrediti trajanje vjeţbe, brzinu kretanja, put,

broj ponavljanja, teţinu tereta itd.

Jedino je tako moguće utvrĊivati i valorizirati efekte u

kineziološkim tretmanima

OPTIMIZIRANJE

umješnost modeliranja i kombiniranja

u odnosu na raspoloţive uvjete i postavljeni cilj

najsvrhovitijim i najracionalnijim putem do cilja

DOZIRANJE

optimalno doziranje ekstenziteta i intenziteta opterećenja i

odmora

individualizacija (primjereno stanju, mogućnostima i

sposobnostima pojedinog sportaša)

npr. 20 X 30 m sprinta nekom je sportašu previše pa nema

efekta zbog jakog umora, a drugom premalo pa nema

transformacijskih efekata

rad u homogenim skupinama

KRIVO DOZIRANJE OPTEREĆENJA

Ako su opterećenja prevelika brzo dolazi do pretreniranosti

i kroniĉnog zamora = nema rezultata

Ako su opterećenja premala nisu dovoljna da proizvedu

promjene na organizmu sportaša = nema rezultata

PARAMETRI ZA UTVRĐIVANJE VELIČINE

OPTEREĆENJA

Ekstenzitet (koliĉina, broj ponavljanja, put)

Intenzitet (brzina, sila)

Volumen (ukupno opterećenje = ekstenzitet X intenzitet)

EKSTENZITET OPTEREĆENJA

Npr. atletiĉar pretrĉe 15 kilometara

Npr. dizaĉ utega na treningu ukupno podigne 8 tona tereta

u 10 serija po 20 ponavljanja

Npr. plivaĉ ispliva 800 metara

INTENZITET OPTEREĆENJA

Npr. atletiĉar trĉe brzinom od 12 km/h

Npr. dizaĉ utega diţe uteg od 40 kg

Npr. plivaĉ pliva brzinom od 1,2 m/sec

VOLUMEN OPTEREĆENJA

Npr. atletiĉar trĉe 15 km brzinom od 12 km/h

Npr. dizaĉ utega napravi 10 serija po 20 ponavljanja s

utegom od 40 kg

Npr. plivaĉ prepliva 800 metara brzinom od 1,2 m/sec

VRSTE OPTEREĆENJA

Informacijsko opterećenje (neuromuskularno)

Mišićno opterećenje

Energetsko opterećenje

NERVNO OPTEREĆENJE

Opterećenje centralnog nervnog sustava

Kod informacijski zahtjevnih kinezioloških aktivnosti s

naglaskom na koordinaciju, agilnost, preciznost i

ravnoteţu

Kod aktivnosti tipa brzine, statiĉkih naprezanja, vjeţbi s

naglaskom na brzinu frekvencije pokreta

MIŠIĆNO OPTEREĆENJE

Opterećenje mišićnog sustava (lokalno i globalno)

Kod intenzivnog rada na snazi (upala mišića)

ENERGETSKO OPTEREĆENJE

Opterećenje sustava za opskrbu energijom

Kod velikog ekstenziteta opterećenja

Kod rada na izdrţljivosti, repetitivnoj snazi

KONTINUIRANO OPTEREĆENJE

rad se odvija kontinuirano bez prekida

npr. atletiĉar trĉe 30 km bez zaustavljanja i pauze

INTERVALNO OPTEREĆENJE

Diskontinuirano opterećenje, odnosno rad se povremeno

prekida, dakle postoje pauze

Npr. plivaĉ pliva 3 serije po 10 ponavljanja dionicu od 100

metara s pauzom izmeĊu svake dionice od 1 minute, a

izmeĊu serija od 3 minute

TRAJANJE OPORAVKA

SPOSOBNOST OPTEREĆENJE VRIJEME OBNOVE (h)

fleksibilnost malo 6

koordinacija umjereno 6-12

agilnost srednje 12-24

brzina srednje 24-36

brzinska i eksplozivna snaga veliko 24-48

repetitivna i maksimalna

veliko 48

aerobna i anaerobna

izdrţljivost

maksimalno 48-72

prirodna posljedica vjeţbanja

pretjerani ili trajni zamor ukazuje da su opterećenja bila

prevelika, neprimjerena ili loše rasporeĊena

ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE

izrazito crvenilo lica

izrazito blijedilo lica

povraćanje, nesvijestica, glavobolja, vrtoglavica

previsok puls (preko 190)

ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE

puls se ne sniţava duţe vremena nakon opterećenja

opća klonulost, teturanje

pojava nekontrolianih pokreta

U NAVEDENIM SLUČAJEVIMA POTREBNO JE ODMAH

PREKINUTI AKTIVNOST ILI SMANJITI OPTEREĆENJE

KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR

Vjeţbati samo sa zdravom, odmornom i raspoloţenom djecom

Opterećenja prilagoditi njihovim mogućnostima, rad u homogenim grupama

Izbjegavati opterećenja velikog intenziteta, posebno ako duţe traju

KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR

Ne pretjerivati s vjeţbama snage, koristiti mala opterećenja

Naglasak staviti na aerobnu, a ne anaerobnu izdrţljivost

Kontrolirati puls, pratiti vanjske znake zamora i uvaţavati

subjektivni osjećaj djeteta

OPTEREĆENJA U NASTAVI TZK

Mjerenje srĉane frekvencije (pulsmetar, palpacija)

dob fs u mirovanju optimalna fs u nastavi preporuĉeno

ograniĉenje

6 80-85 130-135 170

7 75-79 125-130 170

8 70-74 125-130 170

9 65-69 120-125 170

PRIMJER PLANA I PROGRAMA

ULAZNO STANJE: zdravi desetogodišnji uĉenik moţe

napraviti 10 “sklekova”

CILJ: da za dva mjeseca napravi 30 “sklekova”

ZAŠTO: uĉenik se bavi gimnastikom i potrebna mu je

visoka razina snage ruku i ramena

RAZRADA CILJA

II tjedan IV tjedan VI tjedan VIII tjedan

sklekovi

PROGRAM

PARAMETAR

tjedni

I II III IV V VI VII VIII

Broj treninga u tjednu 2 2 2 2 3 3 3 3

Trajanje treninga (min) 90 90 75 75 75 75 60 60

Cilj treninga RS RS RS RS RS RS RS RS

Ekstenzitet (broj sklekova

po treningu)

100 100 120 120 130 140 140 150

Intenzitet (%) 60 60 75 75 80 85 90 100

Broj dana odmora 5 5 5 5 4 4 4 4

Provjera tranzitivnog stanja - + - + - + - +

PROGRAM POJEDINAČNOG TRENINGA

r.b. sadrţaj trajanje

UVODNI DIO

1. istezanje velikih mišićnih skupina 5

2. hvatalica “u lanac” 10

PRIPREMNI DIO

3. vjeţbe oblikovanja u kretanju s naglaskom na ruke i

rameni pojas

GLAVNI A DIO

4. 19 serija po 4 skleka + 4 serije po 6 sklekova

(pauza izmeĊu serija 30 sec)

GLAVNI B DIO

5. igra - nogomet 30

ZAVRŠNI DIO

6. vjeţbe pasivne fleksibilnosti u parovima 5

UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA

UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA

Nema ni jedno antropološko obiljeţje na koje nije moguće

utjecati kineziološkim aktivnostima

Ako se kineziološke aktivnosti pravilno upraţnjavaju,

utjecaj je uvijek pozitivan

Utjecaj je cjelovit, odnosno promjene istovremeno

zahvaćaju veliki broj antropoloških znaĉajki

KAKO MJERITI UTJECAJ

UtvrĊivanjem razlika izmeĊu inicijalnog i finalnog stanja bez ili u odnosu na kontrolnu skupinu

Npr. imamo dvadeset parova jednojajĉanih blizanaca (40 ispitanika) koje podijelimo na eksperimentalnu i kontrolnu skupinu

S eksperimentalnom skupinom provodimo dvogodišnji kineziološki tretman, a s kontrolnom koja ţivi u istim uvjetima ne

Na temelju izmjerenih razlika unutar i izmeĊu skupina nakon provedenog tretmana zakljuĉujemo o promjenama antropoloških obiljeţja = utjecaj tretmana

KAKO MJERITI UTJECAJ

Korištenjem jednojajĉanih blizanaca izjednaĉili smo

utjecaj nasljeĊa na promjene antropološkog statusa

Ţivljenjem u istim uvjetima izjednaĉili smo utjecaj okoline

tijekom trajanja tretmana

Što, meĊutim, u ovakvom eksperimentu moţda nismo

izjednaĉili, a moţe imati utjecaja na rezultate

kineziološkog tretmana?

UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA

Kineziološkim se aktivnostima u velikoj mjeri utjeĉe na

sociološku adaptaciju

Subjekt se uĉi socijalnoj odgovornosti, dakle razvija

odgovornost prema ostalim pojedincima i grupi u cijelini

Navikava se na kooperativnost i suradnju

Uĉi se ponašanju u grupi, razvija toleranciju prema

razliĉitosti i prihvaćanju razliĉitih osoba

Razvija se pozitivan odnos prema obvezama i formiraju

radne navike

Omogućava se izraţavanje osobnosti i kreativnosti unutar

grupe na pozitivnim osnovama

Reduciraju se neadekvatni modaliteti ponašanja

Mogu li meĊutim kineziološke aktivnosti imati

negativne aplikacije na sociološki status?

Da, ali samo ako se nestruĉno upraţnjavaju!

Npr. prisiljavanje uĉenika da izvrši motoriĉki zadatak koji nije sukladan njegovim stvarnim mogućnostima

Npr. zanemarivanje uĉenika zbog slabijih sposobnosti

Npr. dopustiti grupi da odbaci pojedinca zbog slabijih sposobnosti

UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŢJA

Podiţe se razina frustracijske tolerancije

Pospješuje se psihološka stabilnost

Adaptacija na stresne i emocionalno zahtjevne situacije

Potiĉe se motivacija i samomotivacija

UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŢJA

Potiĉu se pozitivne emocije i vedro

raspoloţenje

UnapreĊuje se samokontrola

Potiĉe se otvorenost i kontrolirana

agresivnost

U velikoj se mjeri reducira

anksioznost

UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŢJA

Formiraju se pozitivne

karakterne osobine: ustrajnost,

dosljednost,...

Brţe se formiraju obrasci

mentalnih reakcija

Brţa adaptacija i reakcija na

novonastale situacije

UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŢJA

UnapreĊuje se snalaţenje i kombinatorika u prostorno-

vremenskim odnosima

Potiĉe se mentalna aktivnost i brţe odstranjuje mentalni

Poticanjem fizioloških, posredno se pospješuju razliĉite

mentalne funkcije

UTJECAJ NA MORFOLOŠKA OBILJEŢJA

Na koštano tkivo

Na mišićno tkivo

Na masno tkivo

KOŠTANO TKIVO

Utjeĉe na sadrţaj kolagena i mineralni sastav kostiju

Zadebljanje kostiju na distalnim okrajcima zbog djelovanja

mišićne sile na koštanu površinu

Ako su oterećenja prevelika (veliki teret), a vjeţba se duţe

vrijeme izvodi nepravilno, moţe doći do deformiteta

koštanog sustava

Ako su opterećenja velikog volumena (npr. gimnastika)

moţe se usporiti rast u visinu, posebno ako izostaje

energetska potpora organizmu

MIŠIĆNO TKIVO

HIPERTROFIJA (povećanje obujma tkiva)

KAPILARIZACIJA (povećana prokrvljenost)

POVEĆANJE ENERGETSKIH REZERVI: glikogena, mioglobina, fosfolipida, fosfata

POVEĆANJE KONCENTRACIJE MINERALA: kalija, kalcija, magnezija

MASNO TKIVO

Redovitim upraţnjavanjem kinezioloških aktivnosti

dolazi do redukcije masnog tkiva u organizmu

Nakon “izgaranja” fosfatnih i proteinskih rezervi, tek na

kraju na red dolaze masti

Redukcija masnog tkiva moguća je samo dugotrajnim

cikliĉkim aktivnostima umjerenog i srednjeg intenziteta u

aerobnim uvjetima rada

Najbolji rezultati u redukciji masnog tkiva postiţu se

kombiniranjem navedenih aktivnosti i adekvatne prehrane

UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

RAZLIČITI VIDOVI BRZINE

Malo se moţe utjecati jer je genetski odreĊena

Razvija se samo maksimalno brzim kretnjama

Rad je kratak i maksimalno intenzivan (brz) s dugim

pauzama za potpuni oporavak organizma

Posredno se moţe povećati razvojem snage i

poboljšanjem tehnike pokreta

UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

RAZLIČITI VIDOVI BRZINE

Najbolje se unapreĊuje u dobi od 6-10 godina

Brzina se razvija na poĉetku treninga kad je organizam odmoran

Bolji se rezultati ostvaruju prije podne zbog odmorenosti CNS-a

RAZLIČITI VIDOVI SNAGE

Veliĉina utjecaja ovisi o tipu snage

(npr. na repetitivnu je snagu moguće u

velikoj mjeri utjecati, a na eksplozivnu

u znatno manjoj jer je više podloţna

nasljeĊu)

Razliĉiti vidovi snage razvijaju se

razliĉitim intenzitetima opterećenjima

(teret) - npr. maksimalna snaga se

razvija najvećim mogućim

opterećenjima, eksplozivna velikim, a

repetitivna srednjim

Razliĉiti vidovi snage razvijaju se razliĉitim ekstenzitetima

opterećenja – npr. maksimalna i eksplozivna s manjim, a

repetitivna sa znatno većim brojem ponavljanja

Repetitivna snaga relativnog tipa (svladavanje teţine svog

tijela i otpora suvjeţbaĉa) uz pravilno doziranje moţe se

razvijati i s mlaĊim dobnim kategorijama (već od

predškolskog doba)

Repetitivna snaga apsolutnog tipa (savladavanje vanjskog

opterećenja: buĉice, medicinke) uz pravilno doziranje i male

teţine moţe se razvijati i s mlaĊim dobnim kategorijama već

od 8 godine

Eksplozivna snaga relativnog tipa moţe se razvijati već u

predpubertetskom razdoblju od 10. godine, a od

postbubertetskog razdoblja i s vanjskim opterećenjima

Maksimalna snaga moţe se razvijati tek u kasnom

postpubertetskom razdoblju, od 17. godine kada završava

prirodni rast i razvoj

FLEKSIBILNOST

moţe se unaprijediti u velikoj mjeri kod

svih dobnih kategorija, a što je osoba mlaĊa

ostvaruje se veći napredak

najbolji se rezultati ostvaruju

kombiniranjem sve tri metode (dinamiĉka,

statiĉka i pasivna)

za razvoj ove sposobnosti potrebna

je ustrajnost i dugotrajnost

vjeţbanja

RAVNOTEŢA

moţe se unaprijediti u manjoj mjeri, a što je

osoba mlaĊa ostvaruje se veći napredak

vjeţba se dovoĊenjem tijela u neravnoteţni

poloţaj i pokušajem vraćanja u ravnoteţni

poloţaj ili što duţim zadrţavanjem tijela u

ravnoteţnom poloţaju u nestabilnim

uvjetima

potreban je veliki broj podraţaja

KOORDINACIJA

poĉeti s vjeţbanjem što ranije, u ranom djetinjstvu jer se

tada ostvaruju najveći pomaci

koristiti što razliĉitije i sloţenije motoriĉke zadatke, ĉeste

izmjene strukture kretanja, izmjene uvjeta, novonastale

situacije

koristiti rekvizite i pomagala

PRECIZNOST

moţe se unaprijediti u manjoj mjeri,

poĉeti s vjeţbanjem što ranije jer se najbrţe razvija u

najranijem djetinjstvu

što više koristiti razliĉite zadatke i mete

potreban je veliki broj ponavljanja i kontinuitet vjeţbanja

AEROBNA IZDRŢLJIVOST

NA OVU JE SPOSOBNOST MOGUĆE UTJECATI U

VEĆOJ MJERI

Kineziološki operatori za razvoj aerobne izdržljivosti:

monostrukturalne cikliĉke (trĉanje, plivanje, veslanje,

biciklizam)

simulirane cikliĉke monostrukturalne aktivnosti

(program cardio-fitness)

polistrukturalne acikliĉke aktivnosti (aerobic, Tae-bo, ..)

AEROBNA IZDRŢLJIVOST

veliki ekstenzitet, a mali intenzitet

opterećenja

srĉana frekvencija od 120-150

otkucaja u minuti

razvoj aerobne izdrţljivosti moţe

zapoĉeti već u predpubertetskom

uzrastu (od 10 godina)

ANAEROBNA IZDRŢLJIVOST

TRENINGOM JE MOGUĆE U PRILIĈNOJ

MJERI UTJECATI NA OVU SPOSOBNOST

Koriste se kretanja (najĉešće trĉanje) visokog

intenziteta

Mogu se koristiti vanjska opterećenja (trĉanja s

teretom, uz kosinu i sl.)

Intervalni metod treniranja

INTERVALNA METODA

Fosfagena (alaktatna komponenta)

veći broj ponavljanja kratkih dionica s većim pauzama

Glikolitiĉka (laktatna) komponenta

manji broj ponavljanja duţih dionica s kraćim pauzama

SPORADIČNI EFEKTI KOD RADA NA

IZDRŢLJIVOSTI

Povećanje repetitivne snage angaţiranih mišićnih skupina

Povećanje volumena mišićnog tkiva

Redukcija masnog tkiva

SPOSOBNOSTI NA KOJE JE MOGUĆE I

POTREBNO ZNATNO VIŠE UTJECATI U

PREDŠKOLSKOM UZRASTU I DOBI RAZREDNE

NASTAVE NEGO U STARIJIM UZRASTIMA

“informacijske” sposobnosti: koordinacija,

preciznost, ravnoteţa

brzina

fleksibilnost

aerobna izdrţljivost (umjereno)

SPOSOBNOSTI KOJE NIJE POŢELJNO

NAGLAŠENO RAZVIJATI U DOBI RAZREDNE

NASTAVE ZBOG MOGUĆIH NEGATIVNIH

POSLJEDICA NA ZDRAVLJE I BIOLOŠKI RAZVOJ

anaerobna izdržljivost - nisu preporuĉljiva intenzivna, a dugotrajna trĉanja, posebno s vanjskim opterećenjima ili uz kosinu

Snaga - nije preporuĉljivo korištenje vanjskih opterećenja (buĉice, fitness sprave, slobodni utezi, elastiĉne trake, medicinke i sl.)

poţeljno je da su opterećenja relativnog tipa (vlastito tijelo)

općenito izbjegavati veliki volumen opterećenja, naroĉito veliki intenzitet, a ekstenzitet umjereno dozirati s dostatnim pauzama

UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH

OBILJEŢJA NA REZULTATE U

SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI

I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA

Svaka kineziološka aktivnost zahtjeva specifiĉan

antropološki profil

Zbog toga uspjeh u pojedinoj kineziološkoj aktivnosti ovisi

o razliĉitim antropološkim obiljeţjima

Bacanje kugle, kladiva = velika mišićna masa

Sumo borci = velika tjelesna masa

Plivaĉki maraton = veća koliĉina masnog tkiva

Konjiĉki sportovi = što manja tjelesna masa

Košarka = naglašena longitudinalna dimenzionalnost

Gimnastika = što manja longitudinalna dimenzionalnost

Cikliĉki sportovi = što manja koliĉina masnog tkiva

Ekstremni sportovi = što niţa razina anksioznosti

Jedrenje = introvertnost

Dizanje utega – što niţe teţište tijela

Skok u vis – što više teţište tijela

Odbojka – eksplozivna snaga

Tenis – agilnost

Streljaštvo – preciznost, koncentracija, psihološka

stabilnost

Ples – koordinacija, ravnoteţa

Veslanje = repetitivna snaga, aerobna izdrţljivost

UTJECAJ

ANTROPOLOŠKIH

OBILJEŢJA NA REZULTAT

U TESTU SKOK U DALJ S

MJESTA

OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje

dominantno zastupljeno

eksplozivna snaga odraza +

koordinacija (upravljanje inercijskim potencijalom) +

gibljivost +

balastno masno tkivo -

repetitivna snaga -

brzina +

veliki broj “sporih” crvenih mišićnih vlakana -

OBILJEŢJA NA REZULTAT U TESTU

IZDRŢAJ U VISU

snaga +

sposobnost odrţavanja intenzivne inervacije +

fosfageni potencijal +

balastno masno tkivo -

veća masa donjeg u odnosu na gornji dio tijela -

voljni moment – visoka razina praga boli +

UTJECAJ

ANTROPOLOŠKIH

U TESTU TAPING RUKOM

brzina frekvencije pokreta +

repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa +

longitudinalna dimenzionalnost tijela +

nesposobnost odrţavanja intenziteta inervacije -

UTJECAJ

ANTROPOLOŠKIH

U TESTU PRETKLON

RASKORAĈNO

fleksibilnost +

tonus muskulature -

masno tkivo -

UTJECAJ

ANTROPOLOŠKIH

U TESTU PRETKLON

repetitivna snaga mišića prednje strane trupa +

odrţavanje intenziteta podraţaja +

veća masa gornjeg u odnosu na donji dio

tijela

masno tkivo -

UTJECAJ

ANTROPOLOŠKIH

U TESTU PRETKLON

koordinacija +

agilnost +

fleksibilnost +

longitudinalna dimenzionalnost -

volumenioznost -

OBILJEŢJA NA REZULTAT U

TESTU TRĈANJE 6 min

aerobna izdrţljivost +

motivacija +

spora (crvena) mišićna vlakna +

repetitivna snaga nogu +

masno tkivo -

BIOPSIHOSOCIOLOŠKE ZNAČAJKE

DJECE RAZREDNE NASTAVE

DIJETE NIJE UMANJENI ČOVJEK

Dijete nije ĉovjek u malom, već se dijete bitno razlikuje u

antropološkim i biološkim znaĉajkama u odnosu na

odraslu osobu

Stoga opterećenja u nastavi TZK nisu proporcionalno

manja u odnosu na odrasle

BIOLOŠKA ZRELOST

Djevojĉice su biološki zrelije

Biološka zrelost manifestira se antropološkim znaĉajkama

PRIRAST RASTA

Doba razredne nastave je karakteristiĉno po smanjenom i

ujednaĉenom prirastu tjelesne visine i teţine

Prije i nakon ovog razdoblja ovaj je prirast veći

Prosjeĉni prirast godišnje je oko 6 cm i 3 kg

Kod djeĉaka ekspanzija u visinu je u 14., a kod djevojĉica

u 11-12 godini

RAST I RAZVOJ

Zbog relativno ujednaĉenog i ne tako burnog rasta i

razvoja kao u pubertetu, ovo je razdoblje pogodno za

provedbu kinezioloških tretmana

Djeca dobro reagiraju na opterećenja

SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE -

DJEČACI

Izrazito naglašena potreba za kretanjem

Naglašena potreba za druţenjem u većoj grupi

Javlja se potreba za samoisticanjem i potvrĊivanjem

Javlja se potreba za voĊenjem

DJEČACI

Javlja se potreba za fiziĉkim eksponiranjem i

dokazivanjem

Naglašena potreba za uzorima i idolima

Veća tjelesna angaţiranost u ţivotnoj sredini

DJEVOJČICE

Manje je naglašena potreba za kretanjem

Druţenja u manjih grupama

Teţnja mirnijim igrama i aktivnostima

DJEVOJČICE

Javlja se potreba za povjeravanjem i prijateljskim vezama

Javlja se potreba za intelektualnim i emocionalnim

potrvrĊivanjem i dokazivanjem

Manje su tjelesno angaţirane u vannastavnom okruţenju

PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE - DJEČACI

Naglašenija ekstravertiranost

Manje izraţena psihološka stabilnost

Slabija koncentracija i zadrţavanje paţnje

Veća motivacija za praktiĉne i tjelesne aktivnosti nego

PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE -

DJEVOJČICE

Naglašenija introvertiranost

Veća anksioznost

Izraţenija psihološka stabilnost

Bolja koncentracija i duţe zadrţavanje paţnje

Veća motivacija za umne nego praktiĉne i tjelesne

aktivnosti

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Moţe se raditi na razvoju aerobne izdrţljivosti

Izdrţljivost razvijati u situacijskim uvjetima (razne igre i

kretanja)

Djeĉaci su u ovom razdoblju izdrţljiviji od djevojĉica

Ne treba koristiti sadrţaje koji potiĉu anaerobnu

izdrţljivost

RAZVOJ MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

Kod djevojĉica treba posebno raditi na

koordinaciji, brzini, preciznosti,

fleksibilnosti i ravnoteţi

Uz navedene sposobnosti kod djeĉaka još

treba raditi i na aerobnoj

izdrţljivosti,agilnosti i relativnoj snazi

Ne treba posebno raditi na anaerobnoj

izdrţljivosti i ostalim vidovima snage

MOTORIČKE ZNAČAJKE

Djeĉaci su superiorniji u snazi, brzini i izdrţljivosti

Djevojĉice su superiornije u fleksibilnosti i ravnoteţi

MOTORIČKE ZNAČAJKE – DJEČACI -

DJEVOJČICE

VARIJABLA DJEĈACI DJEVOJĈICE

MPOL 18,3 19,8

MTAP 19,7 20,4

MSDM 106,2 99,6

MVIS 14,7 14,6

M20V 4,8 5,0

MDTR 19,5 17,1

MBAS 1,9 2,7

MT1M 192,1 186,8

MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –

DJEČACI - DJEVOJČICE

Nema većih morfoloških razlika izmeĊu djeĉaka i

djevojĉica u ovom razdoblju

Drugim rijeĉima, sve što mogu djeĉaci, mogu i djevojĉice

uz nešto manja opterećenja, jer su djeĉaci nešto

“dimenzioniraniji”

MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –

DJEČACI - DJEVOJČICE

VARIJABLA DJEĈACI DJEVOJĈICE

AVIS 127,4 125,2

ATEŢ 26,8 24,8

ADUN 72,3 71,5

ADIK 7,8 7,3

AOPK 25,9 25,4

AOGK 62,4 59,5

AKNN 11,7 11,7

AKNT 7,7 7,1

KINEZIOLOŠKA METODIKA U NASTAVI

TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

ARTIKULACIJA SATA TZK

DIO SATA TRAJANJE OPTEREĆENJE

UVODNI -10 malo-umjereno

PRIPREMNI -10 umjereno

GLAVNI A 15-20 srednje

GLAVNI B 15-20 veliko

ZAVRŠNI -5 malo

GRAF VOLUMENA OPTEREĆENJA NA SATU

volumen opterećenja

uvodni

pripremni

glavni A

glavni B

završni

uvodni pripremni glavni A glavni B završni

uvodni

pripremni

glavni A

glavni B

završni

KRIVULJA VOLUMENA OPTEREĆENJA NA

SATU TZK

UVODNI DIO SATA

CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI

angaţiranje funkcija organizma

-angaţiranje krvoţilnog sustava

-angaţiranje sustava za disanje

-angaţiranje sustava za kretanje

-angaţiranje ţivĉanog sustava

-podizanje motivacije

-poticanje radosti kretanja

-igrice

-hvatalice

-razna kretanja

-razgibavanje (“protezanje”)

PRIPREMNI DIO SATA

-zagrijavanje radne muskulatute

-istezanje mišića i vezivnog tkiva

-razgibavanje zglobova

-podizanje koncentracije

-adaptacija nervnog sustava na

predstojeću aktivnost

-opće pripremne vjeţbe u mjestu

-opće pripremne vjeţbe u kretanju

-vjeţbe aktivnog, pasivnog i statiĉkog

istezanja

-motoriĉki zadaci u kretanju

GLAVNI A DIO SATA

-upoznavanje novih motoriĉkih znanja

-usvajanje motoriĉkih znanja

-razvoj motoriĉkih i funkcionalnih

sposobnosti

-razna motoriĉka znanja u okviru

nastavnih tema

-kineziološki sadrţaji za razvoj

motoriĉkih i funkcionalnih sposobnosti

GLAVNI B DIO SATA

-usavršavanje motoriĉkih znanja

-primjena motoriĉkih znanja u

situacijskim i natjecateljskim uvjetima

-unapreĊivanje i razvoj motoriĉkih i

funkcionalnih sposobnosti putem

vjeţbanja

-situacijski sadrţaji

-štafetne igre

-primjena sadrţaja u poligonskim,

kruţnim i staniĉnim formama rada

ZAVRŠNI DIO SATA

-smirivanje srĉane frekvencije

-smirivanje plućne ventilacije

-smirivanje emocionalnih tenzija

-mirne igre

-vjeţbe istezanja

-vjeţbe labavljenja

-vjeţbe disanja

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI I ZNANJA U

NASTAVI TZK

M. SPOSOBNOSTI ( npr. rezultat u skoku u dalj s mjesta)

M. ZNANJA (npr. ocjena skok-šuta u rukometu)

MOTORIČKA DOSTIGNUĆA U NASTAVI TZK

uspješnost izvedbe motoriĉkog zadatka

motoriĉko dostignuće je spoj motoriĉkih znanja i

motoriĉkih sposobnosti

npr. rezultat u skoku u vis, rezultat u plivanju na 50 m), .....

METODIČKA NAČELA - PRINCIPI U NASTAVI TZK

POSTUPNOST

INTENZIFIKACIJA

SITUALIZACIJA

POSTUPNOST

od biotiĉkih do specijalnih motoriĉkih znanja

od jednostavnijih k sloţenijim motoriĉkim znanjima

od manje k fiziĉki zahtjevnijim kineziološkim sadrţajima

od jednostavnijih k sloţenijim uvjetima vjeţbanja

PRINCIP POSTUPNOSTI

VOĐENJE LOPTE

najprije boljom pa slabijom rukom

najprije u mjestu pa u kretanju

najprije osnovno pa specifiĉna kretanja (natraške, boĉno,

prekoraĉno, ...)

najprije sporije pa brţe kretanje

najprije s jednom pa s dvije lopte

najprije voĊenje bez protivnika, a zatim s protivnikom

PRINCIP POSTUPNOSTI

DODAVANJE

Najprije u mjestu, a zatim u kretanju

Najprije s dvije, boljom, pa slabijom rukom

Najprije na manju, a zatim sve veću daljinu

Najprije iz sporijeg, a zatim brţeg kretanja

Najprije iz osnovnog, a zatim razliĉitih poloţaja (iz sjeda,

skoka,...)

Najprije osnovno, a zatim specijalna dodavanja

Najprije bez, a zatim s protivnikom

PRINCIP POSTUPNOSTI

VRŠNO ODBIJANJE U ODBOJCI

Najprije odbijanje samom sebi, zatim o zid i na kraju

suigraĉu

Najprije iz osnovnog, a zatim specifiĉnih poloţaja

Najprije u mjestu, a zatim u kretanju

Najprije u sporijem, a zatim brţem kretanju

Najprije u cilju organizacije, a zatim provedbe završnice

napada

INTENZIFIKACIJA

što manje “praznog hoda”, pauza, prekida, zastoja, stajanja

i ĉekanja na satu TZK

što više kretanja i dinamiĉnosti

odrţavanje intenziteta opterećenja (visoka razina pulsa)

SITUALIZACIJA

pribliţavanje nastave ţivotnim potrebama i situacijama

što više natjecanja

što više igre

što više utilitarnih sadrţaja

HIGIJENSKE NAVIKE

sušenje i presvlaĉenje u ĉistu i suhu odjeću nakon

vjeţbanja

vjeţbanje u posebnoj obući

pranje ruku i osvjeţenje nakon vjeţbanja

KAKO SE RAZVIJAJU HIGIJENSKE NAVIKE

Osobnim primjerom nastavnika (uredna odjeća i obuća,

presvlaĉenje u sportsku odjeću)

Stalnim upućivanjem i educiranjem uĉenika

Stalnom kontrolom higijene uĉenika

Suradnjom s roditeljima

ORGANIZACIJSKE FORME U ODNOSU NA

BROJ UČENIKA

individualni rad

skupni rad (parovi, trojke, ĉetvorke, ...)

kolektivni rad

INDIVIDUALNI RAD

Svaki uĉenik radi zasebno, fiziĉki je odvojen od ostalih

SKUPNI RAD

rad se odvija u skupinama

KOLEKTIVNI RAD

svi uĉenici rade zajedniĉki

RASPORED UČENIKA KOD VJEŢBANJA

(organizacijske forme)

kolona

kruţnica

luk, elipsa

redovi

paralelogrami

shematski

slobodna forma

U ODNOSU NA VREMENSKI SLIJED

SUKCESIVNO (tek kad se završi jedna vjeţba prelazi se

na iduću, svi u isto vrijeme rade isti zadatak)

SIMULTANO (istovremeno više grupa ili pojedinaca rade

razliĉite vjeţbe – svatko svoju)

POLIGONSKO (stalni prelazak sa zadatka na zadatak)

SUKCESIVNO

Svi uĉenici istovremeno rade samo jedan zadatak

Frontalni oblik rada

Paralelno odjeljenski oblik rada

FRONTALNI METODIČKI OBLIK

Uĉitelj je licem okrenut uĉenicima i rukovodi vjeţbanjem

Npr. istovremeno svi uĉenici, svatko na svojoj strunjaĉi

vjeţbaju kolut naprijed, a nakon nekog vremena na znak

uĉitelja prelaze na kolut natrag

PARALELNO ODJELJENSKI NAČIN RADA

Razred se djeli na 2 – 4 odjeljenja

Sva odjeljenja istovremeno rade isti zadatak

SIMULTANO

Paralelno-izmjeniĉni oblik rada

Izmjeniĉno odjeljenski oblik rada

Staniĉni oblik rada

Kruţni oblik rada

PARALELNO-IZMJENIČNI

Razred se dijeli na 4 odjeljenja

Prvo i drugo odjeljenje rade jedan, a treće i ĉetvrto drugi

zadatak

Nakon nekog vremena zadaci se zamjenjuju

IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA

Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja i svako odjeljenje radi

svoj zadatak, a nakon nekog vremena izmjenjuju zadatke

STANIČNI OBLIK RADA

Rad se odvija na nekoliko “stanica”

Ne svakoj stanici se radi po više radnih zadataka

Nakon nekog vremena mijenjaju se stanice za jedno mjesto

KRUŢNI METODIČKI OBLIK RADA

Na jednoj se stanici radi samo jedan zadatak

Opterećenje je definirano trajanjem zadatka ili brojem

ponavljanja

Nakon zadatka slijedi pauza

POLIGONSKI METODIČKI OBLIK RADA

Nema pauze izmeĊu zadataka nego se zadaci “odraĊuju” u

kretanju

VJEŢBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA

Puno djece, malo rekvizita

Veliki broj ponavljanja

Motivacija, odgovornost

VJEŢBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA

Dodavanje u dvije nasuprotne ili paralelne kolone

(nogometno, košarkaško, rukometno, odbojkaško)

Prenošenje predmeta u koloni

Odbijanje lopte od zid u koloni

KINEZIOLOŠKI SADRŢAJI U NASTAVI TZK

UVODNI DIO SATA

HVATALICE

HVATALICA- SPAS ZADANA VJEŢBA

Jedan uĉenik hvata ostale, nastojeći dotaknuti nekog od njih.

Oni se spašavaju tako da u opasnosti izvedu neki zadatak,

(npr. sjednu, legnu, skoĉe suvjeţbaĉu u naruĉje i sl.)

HVATALICA OKO OMEĐENOG PROSTORA

Jedan uĉenik hvata ostale oko obiljeţenog prostora (npr.

pola odbojkaškog igrališta), nastojeći dotaknuti nekog od

njih. Pri tome ne smije prelaziti preko prostora.

HVATALICA REKVIZITOM

Jedan uĉenik hvata ostale drţeći u ruci rekvizit (npr. lopta,

dres i sl), nastojeći dotaknuti nekog od njih. Predaje

rekvizit uhvaĉenom uĉeniku koji nastavlja igru.

HVATALICA U LANAC

Igru zapoĉinje jedan uĉenik, ĉim uhvati (dotakne drugog), spaja se s njime drţeći se za ruke i tako dalje u lanac. Pobjednik je posljednje uhvaćeni uĉenik. Lanac ne smije puknuti.

HVATALICA U PAROVIMA

Uĉenici se drţe za ruke u parovima. Jedan par hvata, a kada

dotaknu neki drugi par oni nastavljaju igru.

Varijante: drţe se objema rukama okrenuti licem ili leĊima

HVATALICA SPAS LOPTA

Jedan uĉenik hvata ostale koji meĊusobno dodaju loptu.

Nastoje spasiti ugroţenog uĉenika tako da mu dodaju

loptu, jer se uĉenik koji ima loptu ne smije uhvatiti.

HVATALICA GAĐANJEM LOPTE

Uĉenik hvata ostale tako što ih nastoji pogoditi laganom

loptom. PogoĊeni uĉenik nastavlja igru na isti naĉin.

HVATALICA ČETVERONOŠKE

Uĉenik “ĉetveronoške” hvata ostale koji se na isti naĉin

kreću u ograniĉenom prostoru (npr. deveterac rukometnog

igrališta) nastojeći dotaknuti nekog od njih. Uhvaćeni

uĉenik na isti naĉin nastavlja igru.

HVATALICA UMNAŢANJE PAROVA

Hvatanje zapoĉinju dva uĉenika drţeći se za ruke, kada

dotaknu trećeg spajaju se u trojku, a ĉim se u lancu naĊe

ĉetvrti uĉenik razdvaja se u dva nova para koji dalje

zasebno hvataju.

HVATALICA PO CRTAMA

Uĉenici su rasporeĊeni i samo se smiju kretati po

obiljeţenim crtama (npr. odbojkaško igralište). Jedan

uĉenik hvata po crtama, kada nekog dotakne, on nastavlja

hvatati.

ELEMENTARNE IGRICE KONTAKTA

BORBA PIJETLIĆA

Svi su uĉenici u omeĊenom prostoru i skakuću na jednoj

nozi kao pijetlići s rukama uz tijelo. Nastoje jedan drugog

izgurati iz prostora, izgurani uĉenik ispada iz igre.

BORBA GURANJEM U ČUČNJU

Svi su uĉenici u omeĊenom prostoru i skakuću ili hodaju u

ĉuĉnju i meĊusobno se guraju rukama. Uĉenik koji izgubi

ravnoteţu ispada iz igre.

IZBACIVANJE PROTIVNIKA IZ RAVNOTEŢE

Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti i

razmaknuti na dohvat ruku. Ne pomjerajući noge nastoje

guranjem rukama jedan drugog izbaciti iz ravnoteţe.

UDARANJE PO POTKOLJENICAMA

Uĉenici su rasporeĊeni u parovima i drţe se jednom

rukom. Slobodnom rukom jedan drugog udaraju po

potkoljkenicama otvorenim dlanom, ujedno izbjegavajući

udarce protivnika.

GAŢENJE PO STOPALIMA

Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti i drţe se

za ruke. Nastoje jedan drugog ugaziti na prste stopala.

UDARANJE PO DLANOVIMA

Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti jedan

drugome. Uĉenik nastoji protivniku zadati što više udaraca

po dlanovima, a kada promaši uloge se mijenjaju.

GURANJE LEĐIMA U SJEDU

Svi uĉenici sjede u omeĊenom prostoru i meĊusobno se

izguravaju leĊima. Uĉenik koji bude izguran napušta igru.

POTEZANJE KONOPA

Uĉenici su rasporeĊeni u dvije suprotstavljene ekipe koje

povlaĉe konopac. PobjeĊuje momĉad koja protivnika

povuĉe za odreĊenu duţinu na svoju stranu.

HRVANJE U KLEČEĆEM POLOŢAJU

Uĉenici su rasporeĊeni u parove na strunjaĉama i hrvaju se

u kleĉećem poloţaju. PobjeĊuje uĉenik koji izbaci

protivnika iz ravnotreţe.

IZGURAVANJE SA STRUNAČE

Uĉenici su rasporeĊeni u parove na strunjaĉama i jedan

drugog izguravaju. PobjeĊuje uĉenik koji ostane na

strunjaĉi.

ELEMENTARNE IGRICE ELIMINACIJE

KINEZI - JAPANCI

Uĉenici su podijeljeni u dvije skupine (“kinezi” i “japanci”)

na suprotnim stranama igrališta i lagano se u vrsti kreću jedni

prema drugim. Kada se primaknu nastavnik uzvikne npr.

kinezi, što znaĉi da kinezi dodirom hvataju japance prije nego

ovi pobjegnu u svoje polje. Uhvaćeni japanci ispadaju iz igre.

TKO OSTANE BEZ OBRUČA

Uĉenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani obruĉi,

kojih ima jedan manje nego uĉenika. Na znak trĉe i

zauzimaju obruĉe, a uĉenik koji ostane bez obruĉa ispada

iz igre.

ELIMINACIJA GAĐANJEM LOPTOM

Uĉenici su podijeljeni u dvije ekipe i loptom gaĊaju igraĉe

iz protivniĉke ekipe. PogoĊeni igraĉ ispada iz igre.

TKO ĆE PRIJE DO LOPTE

Uĉenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani poloţene

lopte, kojih ima jedna manje nego uĉenika. Na znak trĉe,

uzimaju lopte i s njima se vraćaju na poćetni poloţaj.

Uĉenik koji ostane bez lopte ispada iz igre.

TKO ĆE PRIJE DO CRTE

Svi uĉenici se nalaze na jednoj strani. Na znak uĉitelja trĉu

do crte na drugoj strani. Najsporiji uĉenik ispada iz igre.

Varijanta: pobjednik ispada iz igre

NEKA GAĐA

Svi se uĉenici lagano kreću u krugu u ĉijem je središtu

poloţena lopta. Uĉitelj poviĉe “neka gaĊa, npr. Pero”, taj

uĉenik uzima loptu i gaĊa ostale koji bjeţe. PogoĊeni

uĉenik ispada iz igre.

IZBACIVANJE LOPTI KOD VOĐENJA

Svaki uĉenik vodi svoju loptu rukom u ograniĉenom

prostoru, a ujedno slobodnom rukom nastoji izbiti lopte

ostalim igraĉima i izbaciti ih van prostora. Uĉenik koji

ostane bez lopte ispada iz igre.

Varijante: voĊenje lopte nogom, kotrljanje lopte.

POPLAVA - OLUJA

Uĉenici se slobodno kreću po dvorani. Na uzvik nastavnika

“poplava” spašavaju se tako što se popnu na neku spravu (šv.

ljestve, konopac, kozlić i sl). Na uzvik “oluja” nastoje se skriti

ispod neke sprave (strunjaĉe, u šv. sanduk i sl.). Uĉenik koji

se ne spasi ispada iz igre.

TKO BRŢE VODI LOPTU

Svi su uĉenici u vrsti na jednoj strani. Na znak vode loptu

prema crti na suprotnoj strani. Ispada najsporiji uĉenik.

Varijante: voĊenje nogom, kotrljanje, voĊenje na razne naĉine

ELEMENTARNE IGRICE PRETRČAVANJA

KOJI ĆE PAR PRIJE PRETRČATI NA DRUGU

STRANU

Svi su uĉenici u parovima na jednoj strani igrališta i drţe

se za ruke. Na znak trĉe do crte na suprotnoj strani,

pobjeĊuje najbrţi par. Umjesto parova mogu pretrĉavati

trojke, ĉetvorke, ...

Varijante: drţanje u paru za obe ruke, “kolica” i sl.

KOJA ĆE VRSTA PRIJE PRETRČATI NA

DRUGU STRANU

Uĉenici su rasporeĊeni u dvije vrste na suprotnim stranama

igrališta i drţe se za ruke u lancu. Na znak pretrĉavaju na

suprotnu stranu pazeći da lanac ne pukne. PobjeĊuje lanac

koji prvi i u cijelosti preĊe na drugu stranu.

KOJA ĆE GUSJENICA PRVA NA DRUGU

STRANU

Uĉenici su rasporeĊeni u dvije gusjenice, tako da se u

kleĉeĉem poloţaju meĊusobno drţe za potkoljenice. Na

znak kreću prema crti na suprotnoj strani igrališta, a

pobjeĊuje gusjenica koja prva i u cijelosti preĊe crtu.

PRENOŠENJE TENIS LOPTICA

Uĉenici su rasporeĊeni u dvije ekipe na suprotnim

stranama igrališta. Na znak uzimaju tenis loptice iz svog

sanduka, prenose ih na drugu stranu i stavljaju u

protivniĉki. Svaki uĉenik moţe nositi samo jednu lopticu.

Kad nastavnik zazviţdi pobjeĊuje ekipa koja u svom

sanduku ima manje loptica.

KOJA ĆE VRSTA PRIJE VOĐENJEM

Uĉenici su rasporeĊeni u dvije vrste na suprotnim stranama

igrališta i svaki ima loptu. Na znak vode loptu i prelaze na

suprotnu stranu. PobjeĊuje vrsta koja prva izvrši zadatak.

Varijanta: pokušaj oduzimanja lopti protivniku

TKO ĆE KOGA PRIJE PRENIJETI

Uĉenici su rasporeĊeni u nekoliko grupa po 5-7 igraĉa. Na

znak svaka grupa nosi po jednog svog ĉlana na drugu

stranu igrališta, i tako svakog ĉlana zasebno. PobjeĊuje

ekipa koja prva prenese sve svoje ĉlanove.

GUSJENICA – SLALOM

Uĉenici su rasporeĊeni u koloni, meĊusobno razmaknuti 3-

4 metra i lagano se kreću. Posljednji uĉenik iz kolone u

“slalomu” zaobilazi sve uĉenike dok ne doĊe na ĉelo

kolone, a zatim ide sljedeći uĉenik.

SLALOM IZMEĐU LEŢEĆIH UČENIKA

Uĉenici leţe na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji

uĉenik u “slalomu” zaobilazi po redu sve uĉenike na tlu, a

kada doĊe na ĉelo i sam legne, nakon ĉega kreće naredni

uĉenik.

PRESKAKIVANJE UČENIKA

Uĉenici leţe na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji

uĉenik u preskaĉe za redom jednog po jednog, a kada doĊe

na ĉelo i sam legne, nakon ĉega kreće naredni uĉenik.

PRESKAKIVANJE - PROVLAČENJE

Uĉenici su rasporeĊeni u koloni u poloţaju pretklona

raskoraĉno i meĊusobno razmaknuti nekoliko metara.

Posljednji uĉenik preskaĉe raznoškom jednog, a narednom se

provlaĉi kroz noge dok ne doĊe na ĉelo kolone, nakon ĉega

kreće idući uĉenik.

ZA ZAVRŠNI DIO

mirne igre

vjeţbe istezanja

vjeţbe labavljenja

vjeţbe disanja

MIRNE IGRE

DAN-NOĆ

Uĉenici su u uspravnom stavu slobodno rasporeĊeni ili u

nekoj formaciji. Na uzvik nastavnika “noć” moraju ĉuĉniti,

a na “dan” se moraju uspraviti. Uĉenik koji pogrešno

reagira na komandu ispada iz igre.

STIZANJE LOPTE U KRUG

Uĉenici sjede rasporeĊeni u krug. Istovremeno zapoĉinju

dodavanje dvjema loptama u istu stranu. Uĉenik kod kojeg

se istovremeno naĊu obje lopte ispada iz igre.

TKO ĆE BLIŢE CRTI

Uĉenici su rasporeĊeni u vrsti. Jedan za drugim kreću se

zatvorenim oĉima prema crti na suprotnoj strani. PobjeĊuje

uĉenik koji se zaustavi najbliţe crti.

JAKOVE GDJE SI

Uĉenici su u formaciji kruga. U krugu jedan uĉenik

zavezanih oĉiju hvata drugog (Jakova). Kada ga dotakne

Jakov postaje “lovac”, dotadašnji lovac odlazi u krug, a iz

kruga dolazi novi “Jakov”.

TKO ĆE SE PRVI NASMIJATI

Uĉenici su poredani u vrsti. Jedan uĉenik ide od jednog do

drugog i pokušava ih nasmijati gestikuliranjem. Uĉenik

koji se nasmije ispada iz igre.

ZALEĐENI

Uĉenici se slobodno kreću ili upraţnjavaju neku igru. Na

komandu uĉitelja “led” moraju se trenutno “zalediti”.

Uĉenik koji pravovremeno ne reagira na komandu i nastavi

s kretanjem ispada iz igre.

CRNA MARICA 1-2-3

Jedan je uĉenik leĊima okrenut ostalima koji se u vrsti

neprimjetno primiĉu i kaţe “Crna Marica 1-2-3”, nakon

ĉega se naglo okreće. Ako primjeti kretanje nekog uĉenika,

ovaj se mora vratiti na poĉetni poloţaj. PobjeĊuje uĉenik

koji prvi doĊe do cilja i peuzima ulogu voĊe igre.

GDJE JE LOPTA

Jedan je uĉenik leĊima okrenut ostalima i baca loptu

preko glave. Uĉenik koji uhvati loptu sakrije je iza leĊa,

a uĉenik koji je bacio pokušava pogoditi kod koga je

lopta. Ako pogodi, taj uĉenik dalje baca loptu.

TKO NE UHVATI ISPADA

Uĉenici su poredani u vrsti s rukama na leĊima. Jedan

uĉenik ide s loptom od jednog do drugog, baca loptu

prema pojedinom uĉeniku. Ako ovaj ne uhvati loptu ili

naĉini pripremni pokret rukama, a lopta ne bude baĉena,

ispada iz igre.

ZA PRIPREMNI DIO

Opće pripremne vjeţbe

Vjeţbe istezanja

ZA GLAVNI DIO

Motoriĉka znanja (nastavne teme)

Sadrţaji za razvoj pojedinih motoriĉkih sposobnosti

Igre s loptom

Štafetne igre

VJEŢBE ZA RAZVOJ SNAGE

Ruke i ramena

Prednja strana trupa

Kosa strana trupa

ZA RAZVOJ BRZINE

Vjeţbe skipa i visokog skipa, zabacivanje potkoljenica i sl.

Razne varijante tapinga nogama

Vjeţbe za brzinu reakcije (udaranje po dlanovima, gaţenje

stopala i sl.)

ZA RAZVOJ BRZINE

Vjeţbe za brzinu reakcije i brzinu jednokratnog pokreta

Start i startno ubrzanje

Trĉanje kratkih dionica maksimalnom brzinom (10-30 m)

Natjecanja u brzini kretanja (protiv partnera i vremena)

ZA RAZVOJ AGILNOSTI

Brza promjena smjera kretanja u okviru raznih poligona

Provedba testova za mjerenje agilnosti (npr. “japan” test,

koraci u stranu, ....)

Natjecanje u brzini promjene smjera kretanja protiv

partnera ili protiv vremena

ZA RAZVOJ AGILNOSTI

Primjena igara u kojima dominira agilnost (odbojka, tenis,

rukomet, hvatalice, itd.)

Specifiĉne igrice 1:1 (glavomet, odbojka nogama, tenis

loptama, itd.)

ZA RAZVOJ KOORDINACIJE

razna voĊenja, voĊenja više lopti

dodavanja s više lopti

razni zadaci s loptom na principu bacanja i hvatanja

vjeţbe s rekvizitima (vijaĉa, obruĉi, itd.)

ZA RAZVOJ KOORDINACIJE

vjeţbe uz glazbu

poligonske vjeţbe s pomagalima (šv. sanduk, strunjaĉe)

vjeţbe na principu kotrljanja, premetanja, kolutanja, itd.

vjeţbe u parovima s naglaskom na akrobatiku

ZA RAZVOJ SNAGE

Vjeţbe kontakta, guranja, nadvlaĉenja, potezanja u parovima

Skupne vjeţbe kontakta, guranja, potezanja, ..

Vjeţbe relativne snage sa svojim tijelom

Vjeţbe snage sa savladavanjem otpora i teţine suvjeţbaĉa

ZA RAZVOJ SNAGE

Vjeţbe snage s rekvizitima (medicinske lopte, strunjaĉa,...)

Vjeţbe nošenja i prenošenja

Vjeţbe guranja i bacanja rekvizita

ZA RAZVOJ RAVNOTEŢE

Vjeţbe izbacivanja iz ravnoteţe nadigravanjem u paru

Vjeţbe kretanja po uskim spravama

Vjeţbe zadrţavanja ravnoteţe na spravama i rekvizitima

(balans daske, klupice za ravnoteţu, polulopte, itd.)

ZA RAZVOJ RAVNOTEŢE

Natjecanja u što duţem zadrţavanju ravnoteţnog poloţaja

Skupne vjeţbe sa strunjaĉom za izbacivanje iz ravnoteţe

ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI

Vjeţbe dodavanja s loptama

Vjeţbe šutiranja s loptama

Vjeţbe gaĊanja s lopticama

Vjeţbe ciljanja s rekvizitima (štap, alka i sl.)

ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI

Vjeţbe preciznosti udaranja s rekvizitima (palica i sl.)

Vjeţbe preciznosti kretanja na poligonu

Vjeţbe preciznosti voĊenja rekvizita

ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI

Vjeţbe statiĉkog istezanja bez i s rekvizitima

Vjeţbe dinamiĉkog istezanja bez i s rekvizitima

Vjeţbe pasivnog istezanja u paru s i bez rekvizita

ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI

Skupne vjeţbe za pasivno istezanje

Vjeţbe istovrememenog istezanja u paru

Primjena kinezioloških sadrţaja koji zahtjevaju veliku

amplitudu pokreta (gimnastika, ples, ...)

ZA RAZVOJ IZDRŢLJIVOSTI

Kontinuirana kretanja u prirodi

Poligonska kretanja

Kretanja s loptom (voĊenje, dodavanje)

ZA RAZVOJ IZDRŢLJIVOSTI

Vjeţbe na principu vrpci bez kraja

Igre s energetskom zahtjevnošću

IGRE S LOPTOM

RUKOMET

Standardni rukomet

Mini rukomet

Rukomet na pijesku

Sjedeći rukomet

RUKOMET

Rukomet zraĉnicom

Ragbi rukomet

Varijante na osnovi modifikacije pravila

NOGOMET

Standardni nogomet

Mali nogomet

Nogomet na male golove

Odbojkaški nogomet

NOGOMET

Nogomet “u kolo”

Sjedeći nogomet

Kombinacija nogomet-rukomet

Varijante na osnovi modifikacije pravila

KOŠARKA

Standardna košarka

Košarka na jedan koš (basket)

Košarka od table

Sjedeća košarka

KOŠARKA

Košarka – 10 dodavanja

Kombinacija košarka – ragbi

Varijante na osnovi modifikacije

pravila

ODBOJKA

Standardna odbojka

Mini odbojka

Odbojka na pijesku

Sjedeća odbojka

ODBOJKA

Odbojka glavom

Odbojka u kolo

Varijante na osnovi modifikacije

pravila

GRANIČAR

Graniĉar (osnovna varijanta)

Graniĉar izmeĊu dvije vatre

Graniĉar izmeĊu ĉetiri vatre

Igre na principu gaĊanja loptom (“neka gaĊa”,

lovica gaĊanjem i sliĉno)

ŠTAFETNE IGRE

Štafete kretanja (osnovno, skokovi, natraške, ĉetveronoške,

boĉno, ..)

Štafete voĊenja lopte (nogom, rukom, košarka, rukomet, jedna ili

dvije lopte, kotrljanje lopte, ....)

Štafeta prenošenjem (lopte, ĉunjevi, strunjaĉe, suvjeţbaĉ,..)

Štafete preko prepreka (provlak kroz okvir šv. sanduka, penjanje

na šv. ljestve, ...)

ŠTAFETNE IGRE

Štafete kretanja sa zadacima (kolut naprijed, natrag, preskok,...)

Poligonske štafete (više zadataka)

Štafete u malom prostoru

OSNOVE KINEZITERAPIJE

KINEZITERAPIJA

Korištenje pokreta i vjeţbi u svrhu prevencije i otklanjanja

posljedica pojedinih bolesti, tjelesnih oštećenja i ozljeda

Naglasak je na aktivnom pokretu (samostalnom)

KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK

Sve je više tjelesnih oštećenja i zdravstvenih poteškoća kod

djece u razrednoj nastavi zbog:

Sve je manje kretanja i igre u okviru obitelji

Sve je manje kretanja i igre na ulici

Nastava TZK u razrednoj nastavi se nedovoljno kvalitetno

provodi

Djeca previše vremena provode u sjedenju u školi (preobiman i teorijski zahtjevan školski program)

Djeca previše vremena provode u sjedenju kod kuće (TV, play-station, kompjutor i drugo)

Nedovoljno razvijen kult “vikenda” i zajedniĉkih

obiteljskih tjelesnih aktivnosti (izleti, pješaĉenja, ...)

Nepravilno sjedenje (u školi, kući kod pisanja zadaće,

gledanja TV, ..)

Nepravilno nošenje teške školske torbe

Korekcija i prevencija nepravilnosti drţanja i kraljeţnice

Prevencija i korekcija nepravilnosti prsnog koša

Prevencija i korekcija sindroma ravnih stopala

NEPRAVILNO SJEDENJE

U ŠKOLI

KOD PISANJA DOMAĆE ZADAĆE

KOD GLEDANJA TV I RADA NA

KOMPJUTORU

NOŠENJE ŠKOLSKE TORBE

Najviše 10% teţine tijela

NEPRAVILNOSTI DRŢANJA - KRALJEŠNICE

Skoliotiĉno drţanje

Kifotiĉno drţanje

Lordotiĉno drţanje

SKOLIOTIČNO DRŢANJE

Iskrivljenje kraljeţnice u stranu (lateralna devijacija)

S medicinskog aspekta ova vrst iskrivljenja je

najštetnija

SKOLIOZE

Javlja se od roĊenja do skeletne zrelosti

Najĉešća je u pubertetu

Nekoliko je puta uĉestalija kod djevojĉica

SKOLIOZE

U 70% sluĉajeva se ne zna uzrok (ideopatske skolioze)

Poznati uzroci: trauma, kompenzacije (kraća noga, deformacije

kuka, ..), bolesti koštanog sustava, ..)

Dijele se na funkcionalne (blage) do 20 stupnjeva, povezane s

lošim drţanjem i strukturalne

KINEZITERAPIJA

Jaĉati mišiće trupa, naroĉito leĊa (stabilizacija kraljeţnice)

Istezanje mišića koji su skraćeni

Jaĉanje suprotnih mišića koji su istegnuti

Vjeţbe u poloţaju koji rasterećuje kraljeţnicu (ĉetveronoške, u

KINEZITERAPIJA

LeĊno i prsno plivanje

Kretnje u kojima dolazi do istezanja (npr. skokovi u odbojci,

košarci)

Vjeţbe s rekvizitima (vijaĉe, palice, ..)

Vjeţbe disanja

KIFOTIČNO DRŢANJE

Zakrivljenje kralješnice prema nazad

(preko 35 stupnjeva grudne kihoze)

Gotovo 60% djeĉaka i nešto manje djevojĉica

ima odreĊeni konveksitet kraljeţnice

KIFOTIČNO DRŢANJE - UZROCI

Najĉešće u pubertetu

Riziĉna djeca: visoka i slabo uhranjenja sa

slabom leĊnom muskulaturom

Velika i nepravilna opterećenja:

sport. gimnastika, boks, košarka, ..)

Nepravilno sjedenje

KINEZITERAPIJA

Opuštanje i istezanje mišića ramena, vrata

i leĊa

Jaĉanje mišića leĊa u predjelu kifoze

Plivanje, posebno leĊno i prsno (ne delfin)

Vjeţbe puzanja

KINEZITERAPIJA

Vjeţbe disanja

Sportovi gdje dolazi do istezanja kralješnice

(košarka, odbojka, badmington)

Izbjegavati velika opterećenja, nošenja,

padove u borilaĉkim sportovima,

kolute u gimnastici i sl.

LORDOTIČNO DRŢANJE

Iskrivljenje kraljeţnice s konveksitetom

prema naprijed

Više od 4-5 centimetara u lumbalnom

dijelu

Najĉešća kod djevojĉica u dobi od

6-10 godina

LORDOTIČNO DRŢANJE - UZROCI

Hipotoniĉna (slaba) trbušna muskulatura

Prekomjerna uhranjenost (adipoznost)

Nepravilno sjedenje

KINEZITERAPIJA

Jaĉanje trbušne muskulature

Rasterećenje i istezanje leĊnih mišića

lumbalne regije

Vjeţbe istezanja mišića glutealne regije i

straţnje strane natkoljenice

Vjeţbe disanja dijafragmom

Vjeţbe potiskivanja lumbalnog dijela

leĊa o zid

RAVNA STOPALA (PES PLANUS)

UZROCI

Slabost muskulature

Prijevremeno forsiranje hodanje

Neprimjerena obuća

Statiĉka opterećenja stopala i

specifiĉnost profesije

Pretjerana gojaznost

KINEZITERAPIJA

Pasivna potpora (ulošci)

Vjeţbe za jaĉanje mišića svoda

stopala i potkoljenice

DEFORMITETI PRSNOG KOŠA

Ljevkasta prsa

Kokošja prsa

KINEZITERAPIJA

Respiratorna gimnastika

Plivanje

Jaĉanje mišića ramenog pojasa i prsnih mišića

ZAVRŠNE NAPOMENE

POTIĈITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,

KRETANJU I VJEŢBANJU

KORISTITE I UNAPREĐUJTE ZNANJE I STRUĈNOST

ZAVRŠNE NAPOMENE

POTIĈITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,

KRETANJU I VJEŢBANJU

UVIJEK KAD IM JE DOSADNO, KADA SU UMORNI ILI

DEKONCENTRIRANI, ISKORISTITE NAJAĈE SREDSTVO

KOJIM RASPOLAŢETE = POKRET

PRUŢITE STOGA DJECI KRETANJE JER ONI TO OD VAS

OĈEKUJU

Preda Van Je

Documents

PreDA 130106

Cristian PREDA - Introd.sc.Po. - Participarea

Preda Van Je 062

Preda Vanja 1

PREDA Cristian

Preda Actualitaea

Preda 3god,Deo3

MARIN PREDA - prezentare

Marin Preda - Imposibila Intoarcere

Modelli Matematici Ambientali, 2015/16 Dinamiche …pages.di.unipi.it/mastroeni/mod/Preda predatore2016.pdfInterazione di due popolazioni: il modello Preda-Predatore Il modello Preda-Predatore

r Miik Preda Vanja

CHEF LIVIU PREDA

En…geniet je een beetje van je reis?. Of heb je last van hoogtevrees?

„Pravá“ PREDA CE

Preda, Cristea Electricitate cc

Preda Van Je 042

30040240 preda

Preda VanJe

Preda, Marin - Delirul

Bibliografie MARIN PREDA