Upload
eldin-muratovic
View
25
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
kkjiij
Citation preview
KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU
KINEZIOLOGIJA
KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM
KRETANJU
Kinezis = kretanje, pokret
Logos = zakon, znanost
Kineziologija je znanost koja prouĉava ljudsko kretanje,
a naroĉito zakonitosti upravljanja procesom vjeţbanja i
posljedice tih procesa na ljudski organizam.
POVIJEST KINEZIOLOGIJE
ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanja-hodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje
ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao poluge i odreĊivao teţišta tijela
LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim aktivnostima
GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematiĉkim principima opisivao mišićnu funkciju, a mišićnu kontrakciju promatrao kao kemijski proces
ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi izmeĊu sila, njihove interakcije i efekti
U 18. stoljeću zapoĉinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije
Krajem 19. stoljeća razvija se dio fiziologije koji objašnjava funkciju i
mehanizme pokreta
OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE
Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti
ĉovjekovo zdravlje i ţivot
TEMELJNE ODGOJNE ZADAĆE KINEZIOLOGIJE
Formirati naviku za uĉestalim kretanjem i vjeţbanjem
Formirati potrebu za zdravom prehranom
Formirati higijenske navike
Formirati zdrav ritam ţivotnih aktivnosti
KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ
PROCES VJEŢBANJA KOJI IMA ZA CILJ:
UnapreĊenje zdravlja ljudi
Odrţavanje razine antropološkog statusa i radne
sposobnosti
Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za
postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu
ZDRAVLJE (MEDICINSKI ASPEKT)
Prevencija zdravlja kretanjem (krvoţilni, dišni,nervni sustav)
Lijeĉenje odreĊenih bolesti kretanjem i pokretom
Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
UnapreĊenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i
smanjenje masnog tkiva)
ODRŢAVANJE RAZINE ANTROPOLOŠKOG
STATUSA I RADNE SPOSOBNOSTI
(FUNKCIONALNI ASPEKT)
Korištenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i odrţavanje
razine antropoloških karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnog
ţivljenja te odrţavanje visoke razine radne sposobnosti putem:
Razvoja i odrţavanja funkcionalnih sposobnosti (izdrţljivost)
Razvoja i odrţavanja motoriĉkih sposobnosti
(snaga,brzina,koordinacija,ravnoteţa,preciznost)
Pospješenja psihološke stabilnosti i smanjenja stresa
UnapreĊenja umnih sposobnosti
Sociološke adaptacije
MAKSIMALNI RAZVOJ ANTROPOLOŠKOG
STATUSA (SPORTSKI ASPEKT)
Ekspanzija sporta i ulaganja u sport
Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih
rezultata
KINEZIOLOGIJA-MULTIDISCIPLINARNA
ZNANOST
KINEZIOLOGIJA
PRIMIJENJENE ANTROPOLOŠKE MEDICINSKE METODSKO-
METODOLOŠKE
PRIMIJENJENE
SISTEMATSKA
KINEZIOLOGIJA
MOTORIČKO
UČENJE
BIOMEHANIKA
ANTROPOLOŠKE
KINEZIOLOŠKA
ANTROPOLOGIJA
KINEZIOLOŠKA
PSIHOLOGIJA
KINEZIOLOŠKA
SOCIOLOGIJA
MEDICINSKE
KINEZIOLOŠKA
FIZIOLOGIJA
ANATOMIJA SPORTSKA
MEDICINA
KINEZITERAPIJA
METODSKO-
METODOLOŠKE
KIBERNETIKA KINEZIOLOŠKA
METODIKA TEORIJA
TRENINGA
METODOLOGIJA
ISTRAŢIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOLOŠKA
STATISTIKA
KINEZIOLOŠKA
INFORMATIKA
KRETANJE – ŢIVOTNA POTREBA
BIOTIČKE POTREBE KOJIMA SE ODRŢAVA
ŢIVOT
Kisik
Voda
Energija (hrana)
Mišićna aktivnost
KRETANJE – ŢIVOTNA POTREBA
Bez pokreta (kretanja) nema ţivota,ĉovjek koji se
ne kreće – oboljeva, atrofira i umire
Samo funkcija razvija organ
MIŠIĆNA AKTIVNOST
Samo mišićna aktivnost i ljudski rad u potpunosti i istovremeno angaţiraju sve velike sustave organizma i aktivira brojne fiziološke procese u organizmu– prirodni i zdrav odgovor organizma na kineziološki poticaj .
Ni jedan lijek ne moţe zamijeniti utjecaj mišićnog rada na organizam jer samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces - samo djelomično zdrav odgovor organizma na kemijski poticaj.
Psihiĉka stanja takoĊer angaţiraju pojedine sustave organizma, ali bez dublje funkcionalne osnove, a ovisno o vrsti podraţaja moguć je i nezdrav odgovor organizma.Kineziološkom aktivnošću potiću se pozitivna psihiĉka stanja.
OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA
UPRAVLJAĈKA (ţivĉani
sustav)
MIŠIĆNA (mišićni sustav)
MORFOLOŠKA (morfološka
obiljeţja)
ENERGETSKA (stvaranje i
korištenje energije)
POKRET
Promjena poloţaja tijela ili dijelova tijela
STRUKTURA KINEZIOLOŠKIH
AKTIVNOSTI
KINEZIOLOŠKO-NEKINEZIOLOŠKO
Kineziološka aktivnost ili aktivnost
interesantna za kineziološku znanost
je samo ona koja proizvodi korisne i
cjelovite utjecaje na organizam.
Nekineziološke aktivnosti su usko
usmjerene na jednu strukturu i
proizvode samo parcijalne utjecaje
(npr. radni pokret na traci).
VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
MONOSTRUKTURALNE CIKLIĈKE
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIĈKE
POLISTRUKTURALNE ACIKLIĈKE
POLISTRUKTURALNE SLOŢENE AKTIVNOSTI
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI
MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE
jedna kretna struktura koja se stalno
ponavlja: trĉanje,
biciklizam,plivanje,veslanje,....
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE
jedna kretna struktura
koja se povremeno
ponavlja:streljaštvo,
dizanje utega,bacanje
koplja, skok u vis, ...
POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE
više kretnih struktura koje se
povremeno ponavljaju: boks,
maĉevanje, judo,...
POLISTRUKTURALNE SLOŢENE
AKTIVNOSTI
veći broj struktura
kretanja i izmjene
cikliĉkih i acikliĉkih
sadrţaja:sportske igre s
loptom (košarka,
noomet, odbojka,
rukomet, vaterpolo, ...)
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI
veći broj struktura
kretanja i izmjene
cikliĉkih i acikliĉkih
sadrţaja s naglaskom
na estetsko
izraţavanje
pokretom: ritmiĉka
gimnastika,ples,umjet
niĉko klizanje,....
ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP
ANTROPOLOŠKIH OBILJEŢJA
Zdravstvena obiljeţja
Sociološka obiljeţja
Konativna obiljeţja (osobine) – crte liĉnosti
Morfološka obiljeţja (osobine)
Motoriĉka obiljeţja (sposobnosti)
Funkcionalna obiljeţja (sposobnosti)
Kognitivna obiljeţja (sposobnosti)
LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM
OBILJEŢJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI
TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE:
Individualizacija i primjerenost opterećenja
Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa
Homogenizacija kinezioloških grupa
ZDRAVSTVENA OBILJEŢJA
Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju
Za kineziologiju su posebno vaţne oni pokazatelji
koji se odnose na sustave organizma koji neposredno
sudjeluju u kretanju (mišići, krvoţilni sustav, ....)
TakoĊer posebno su vaţne informacije o
zdravstvenom stanju i bolestima koje su
kontraindicirane za bavljenje kineziološkim
aktivnostima
SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ
GRUPI
Objektivno vrednovanje vrijednosti i
sposobnosti pojedinca unutar grupe u
odnosu na funkciju
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na
pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje
suraĊuješ u igri, tko je najkorisniji igraĉ
itd.
SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS
POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI
Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar
kineziološke grupe
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko
ti je najdraţi u ekipi, tko najljepše igra, s kim se
najradije druţiš itd.
KONATIVNE OSOBINE
Osobine liĉnosti - crte liĉnosti
U velikoj mjeri genetski uvjetovane
Znaĉajno odreĊuju uspješnost u kineziološkim aktivnostima,
posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost
Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na
konativni status
Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam,
aksioznost, opsesivnost,...
MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
Osobine koje odreĊuju tjelesnu graĊu ĉovjeka
Izuzetno su vaţne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima
Razliĉite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifiĉnu
tjelesnu graĊu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišiĉnu
masu, gimnastika - niţi rast, itd.)
MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE
DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnost
Transverzalna dimenzionalnost
Voluminoznost
Masno tkivo
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
Oznaĉava rast kostiju u duljinu
Najĉešće mjere: tjelesna visina,
duţina ruke, duţina noge, ...
Nasljedno je determinirana
Kineziološkim aktivnostima nije
moguće utjecati na ovu dimenziju
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
Oznaĉava rast kostiju u širinu
Najĉešće mjere: širina (dijametar)
koljena, širina (dijametar) lakta, ...
Nasljedno je determinirana i
Kineziološkim aktivnostima
moguće je samo u manjoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju
VOLUMINOZNOST
Oznaĉava tjelesne opsege
Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj
masi, koliĉini masnog tkiva i
transverzalnoj dimenzionalnosti
skeleta
Najĉešće mjere: tjelesna teţina,
opseg nadlaktice, opseg struka,
opseg potkoljenice, ...)
Djelomiĉno je genetski
predisponirana
Kineziološkim aktivnostima
moguće je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MASNO TKIVO
Oznaĉava koliĉinu potkoţnog
masnog tkiva
Najĉešće mjere: koţni nabor
trbuha, koţni nabor leĊa, koţni
nabor nadlaktice, ....
Djelomiĉno je genetski
predisponirana
Kineziološkim aktivnostima
moguće je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Sposobnost uĉinkovite provedbe motoriĉke
aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre
(prostor, vrijeme, sila)
Motoriĉke sposobnosti su dakle mjerljive.
Na motoriĉke sposobnosti utjeĉu svi fiziološki
i anatomski ĉimbenici: genetski potencijal,
razina motoriĉke informiranosti (znanja),
morfološke znaĉajke, energetski potencijal,
kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)
S obzirom na njihovu sloţenost, najteţi
zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest
kako efikasno razvijati ove sposobnosti
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU INTENZITA PODRAŢAJA
Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:
brzina jenokratnih pokreta
eksplozivna i maksimalna snaga
fleksibilnost
podraţaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu, brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena
ove sposobnosti preteţno ovise o anatomskim i fiziološkim znaĉajkama ţivĉanog i mišićnog sustava
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU TRAJANJA PODRAŢAJA I ENERGETSKU
REGULACIJU
Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:
repetitivna snaga
statiĉka snaga
agilnost
brzina frekvencije pokreta
Podraţaj se ponavlja duţe vrijeme ili u ritmu
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim
potencijalima i nekim konativno-kognitivnim znaĉajkama
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA
REGULACIJU PODRAŢAJA, SINERGIJSKU
REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA
Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:
koordinacija
preciznost
ravnoteţa
Podraţaj se stalno regulira i korigira
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i
nekim kognitivnim sposobnostima
SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
EKSPLOZIVNA SNAGA
REPETITIVNA SNAGA
STATIĈKA SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja
motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za
savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalnim opterećenjima
EKSPLOZIVNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja
motornih jedinica u jedinici vremena u cilju
jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela
ili vanjskog objekta
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se submaksimalnim opterećenjima
REPETITIVNA SNAGA
Sposobnost ponavljanja eksitacije odreĊenog broja
motornih jedinica kroz duţe vrijeme
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj
ponavljanja
STATIČKA SNAGA
Sposobnost odrţavanja visoke razine podraţivanja motornih
jedinica za odreĊeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile
pri ĉemu se mišić ne skraćuje
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se statiĉkim izdrţajima
FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvoĊenja pokreta maksimalnom amplitudom
Postoji dinamiĉka, statiĉka i pasivna fleksibilnost
Djelomiĉno genetski uvjetovana
Ovisi o anatomsko-fiziološkim znaĉajkama mišićnog tkiva
i veza
Na fleksibilnost je moguće utjecati u većoj mjeri putem
kinezioloških operatora
PRECIZNOST
PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogaĊanja vanjskog objekta voĊenim pojektilom)
PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogaĊanja vanjskog objekta izbaĉenim projektilom)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se dugotrajnim vjeţbanjem i velikim brojem ponavljanja
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
RAVNOTEŢA
RAVNOTEŢA OTVORENIM OĈIMA (sposobnost odrţavanja ravnoteţnog poloţaja korištenjem kinestetiĉkih i vidnih informacija)
RAVNOTEŢA ZATVORENIM OĈIMA (sposobnost odrţavanja ravnoteţnog poloţaja korištenjem iskljuĉivo kinestetiĉkih informacija)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se vjeţbama odrţavanja ravnoteţe
u statiĉkim i dinamiĉkim poloţajima
(kretanje)
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA
Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici
vremena
Genetski visoko uvjetovana
Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim znaĉajkama
Razvija se iskljuĉivo vjeţbama u kojima dominira
maksimalna brzina pokreta
BRZINA FREKVENCIJE POKRETA
Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u
jedinici vremena
Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmiĉnošću
eksitacije agonistiĉkih i antagonistiĉkih mišićnih skupina
U većoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se vjeţbama u kojima dominira
maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih
pokreta (npr. taping rukom ili nogom)
AGILNOST
Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograniĉenom
prostoru
Ovisi znaĉajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i
eksplozivnoj snazi
U većoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalno intenzivnim
kretanjem i promjenom smjera kretanja
u ograniĉenom prostoru
KOORDINACIJA
Sposobnost racionalnog izvoĊenja motoriĉkog zadatka
(prostorno, vremenski i energetski)
Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu
U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a znaĉajno ovisi i o
koliĉini prethodno usvojenih motoriĉkih programa
Razvija se uĉenjem što većeg broja i
što razliĉitijih i sloţenijih motoriĉkih
zadataka, sa što ĉešćim izmjenama
naĉina i uvjeta provedbe zadataka
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje
energije u ljudskom organizmu (“izdrţljivost”,
“kondicija”)
Dijele se na:
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnost organizma da dopremi i potroši
maksimalnu koliĉinu kisika za dugotrajan mišićni rad
Djelomiĉno genetski uvjetovana
Ovisi o fiziološkim znaĉajkama organizma (biokemijska
sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski
kapaciteti, ...)
Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti
putem kineziološke aktivnosti
Razvija se dugotrajnim cikliĉkim aktivnostima malog i
umjerenog intenziteta
ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST
Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika
Djelomiĉno genetski uvjetovana
Ovisi o koliĉini neaerobnih spojeva u organizmu i biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.
Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)
Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem
intervalne metode rada
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaţenja u
novonastalim situacijama
Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i
interpretacije informacija
Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije,
vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logiĉko
procesiranje, kratkoroĉno memoriranje, numeriĉko rezoniranje,
...
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Znatno genetski uvjetovane
Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj mjeri
utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naroĉito u
sportskim igrama posebno je vaţna tzv. motoriĉka
inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih
odnosa i simultane obrade kinestetiĉkih informacija
ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE OSNOVE
KRETANJA
ANATOMSKE OSNOVE KRETANJA
KOŢNO-SLUZNIĈNI SUSTAV (POKROVNI)
KOŠTANO ZGLOBNI SUSTAV (POTPORNI)
MIŠIĆNI SUSTAV (POKRETAĈKI)
PROBAVNI SUSTAV
DIŠNI SUSTAV
SRĈANOŢILNI SUSTAV
ŢIVĈANI SUSTAV
MOKRAĆNI SUSTAV
ENDOKRILNI SUSTAV
LOKOMOTORNI SUSTAV
Kosti
Zglobne veze - ligamenti
Mišići
PROVEDBA POKRETA
U tri ravnine i oko tri osovine:
Popreĉna (frontalna) ravnina
Uzduţna (sagitalna) ravnina
Vodoravna (transverzalna) ravnina
Popreĉna osovina
Uzduţna osovina
Okomita osovina
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko popreĉne osovine vrši se u uzduţnoj ravnini:
Npr. pregibanje i opruţanje podlaktice, pregibanje i
opruţanje natkoljenice, pregibanje i opruţanje trupa
(pretklon, zaklon)
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko uzduţne osovine vrši se u popreĉnoj ravnini:
Npr. otklon trupa u stranu, odmicanje i primicanje
nadlaktice, odmicanje i primicanje natkoljenice,
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko okomite osovine vrši se u vodoravnoj ravnini:
Npr. rotacija trupa (zasuk, odsuk), rotacija natkoljenice
(unutrašnja,vanjska), pronacija-supinacija podlaktice
MIŠIĆI
GLATKI MIŠIĆI – u zidovima šupljina organa i krvnih
sudova
POPREĈNO-PRUGASTI ILI SKELETNI MIĈIĆI
SRĈANI MIŠIĆ
PODJELA MIŠIĆA U ODNOSU NA FUNKCIJU
AGONISTI
ANTAGONISTI
SINERGISTI
MIŠIĆI
MIŠIĆI AGONISTI: Proizvode ţeljenu kretnju (npr. m. biceps brachii kod fleksije podlaktice)
MIŠIĆI ANTAGONISTI: Suprotni mišići, dok agonisti “rade”, odnosno kontrahiraju se, antagonisti se opuštaju i izduţuju, npr. m. triceps brachii kod fleksije podlaktice
MIŠIĆI SINERGISTI: Pomaţu mišićima agonistima u provedbi i korekciji ţeljenog pokreta (potpomaţući mišići)
VRSTE MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
IZOTONIĈKA KONTRAKCIJA
Mišić se skraćuje i proizvodi kretanje
IZOMETRIJSKA KONTRAKCIJA
Mišić se ne skraćuje, ali se kontrahira
SKELETNI MIŠIĆI
Voljno se podraţuju
Funkcija skeletnih mišića je kontrakcija (skraćivanje) i
opuštanje (istezanje), povlaĉe kosti i na taj naĉin vrše
kretanje
Sastoje se od
mišićnih vlakana
MOTORNA JEDINICA
Sastoji se od jednog ţivca, s njegovim aksonom koji
završava na jednom ili do nekoliko stotina mišićnih
vlakana
Motorna ploĉa – mjesto gdje ţivĉano vlakno stoji u svezi s
mišićem
VRSTE MIŠIĆNIH VLAKANA
MEHANIZAM MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
MEHANIZAM MIŠIĆNE KONTRAKCIJE
MIŠIĆI TRUPA - TRBUŠNI MIŠIĆI
Funkcija trbušnih mišića: vrše pritisak na trbušne organe (porod), potpomaţu fiziološke funkcije, potpomaţu disanje jer djeluju na ošit i prsni koš, potpomaţu drţanje tijela, zaštita unutrašnjih organa
Pokreti: pregibanje trupa prema naprijed i pregibanje zdjelice prema naprijed, rotacija trupa
U ovim pokretima najviše sudjeluju trbušni mišići: m. rectus abdominis, m. obliquus abdominis externus, m. obliquus abdominis internus, ....
MIŠIĆI TRUPA-LEĐNI MIŠIĆI
Funkcija leĊnih mišića: osiguravaju stabilnost kraljeţnice, odrţavaju ravnoteţu tijela, omogućavaju uspravan stav
Pokreti: opruţanje-podizanje trupa i glave (zaklon) i rotacija trupa
U ovim pokretima sudjeluju brojni mišići, a neki od najvaţnijih su: m. trapezius, m. latissimus dorsi, m. rhomboideus, m. longissimus
KRETNJE U ZGLOBU RAMENA
Pokreti: podizanje i spuštanje
ruke, odmicanje i primicanje,
kruţenje rukom
(cirkumdukcija), horizontalno
primicanje i odmicanje
Sudjeluju: m. deltoideus,
m. supraspinatus,
m. corachobrahialis, ......
KRETNJE U ZGLOBU LAKTA
Pregibanje (fleksija), opruţanje (ekstenzija) podlaktice,
unutrašnja i vanjska rotacija podlaktice (pronacija,
supinacija)
Sudjeluju: m. biceps brachii, m. triceps brachii, m.
brachialis, ...
POKRETI U ZGLOBU KUKA
Fleksija i ekstenzija natkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija
natkoljenice, odmicanje i primicanje natkoljenice
Sudjeluju: m. gluteus maximus, m. iliopsoas, m. gluteus
minimus, ....
POKRETI U ZGLOBU KOLJENA
Fleksija i ekstenzija potkoljenice, vanjska i unutrašnja rotacija
potkoljenice
Sudjeluju: m. quadriceps (najsnaţniji mišić), m. sartorius,
m. biceps femoris, ....
POKRETI U SKOČNOM ZGLOBU
•Fleksija i ekstenzija stopala, unutrašnja i vanjska rotacija
stopala
•Sudjeluju: m. gastrochnemius, m. soleus, m. tibialis anterior, ...
FIZIOLOŠKE OSNOVE KRETANJA
Upravljanje kretanjem
Energetske osnove
UPRAVLJANJE - RAZINE FUNKCIJE
ŢIVČANOG SUSTAVA
Razina leĊne moţdine, automatsko djelovanje (refleksno
djelovanje, npr. refleks istezanja)
Razina niţih djelova mozga – subkortikalna razina,
(produţena moţdina, bazalni gangliji, hipotalamus,...)
podsvjesna kontrola disanja, tlaka, ravnoteţe, dakle osnovnih
vitalnih funkcija – VEGETATIVNI SUSTAV
Razina viših djelova mozga-kortikalna razina, svjesno
djelovanje, od posebnog znaĉaja za kineziologiju –
SOMATIĈNI, reagira na podraţaje iz okoline
ENERGETSKE OSNOVE
Disanje (opskrba kisikom)
Krvotok i srce (transport kisika i hranjivih tvari)
Energetski procesi
DISANJE
TRI RAZINE:
Razmjena plinova u plućima
Prenošenje kisika iz pluća u tkiva putem krvi
Razmjena plinova izmeĊu krvi i tkiva
FUNKCIJA ALVEOLA
Difuzija, izmjena kisika i ugljiĉnog monoksida
Preko membrane temeljem razlika u parcijalnim tlakovima
plinova u krvi i alveolama
UČINKOVITOST DISANJA
Putem spirometrije i spiroergometrije
Ventilacijski parametri (protok zraka, dišni otpori)
Dišni volumeni i kapaciteti (respiracijski,
rezidualni,rezervni inspiracijski, vitalni, sekundni, ...)
VITALNI KAPACITET PLUĆA
Maksimalna koliĉina zraka koja se moţe istisnuti iz pluća
najvećim naporom poslije maksimalnog udisaja
KRVOTOK I SRCE
Transport energetskih i otpadnih tvari
Srce, arterije, vene i kapilare
Arterijska krv: prenosi kisik od pluća do tkiva
Venska krv: prenosi ugljiĉni dioksid do pluća i produkte
metabolizma do organa za izluĉivanje
PARAMETRI SRČANE FUNKCIJE
SRĈANA FREKVENCIJA
UDARNI VOLUMEN SRCA
SRĈANI MINUTNI VOLUMEN
KRVNI TLAK
SRČANA FREKVENCIJA
Broj otkucaja srca u minuti
Regulirana podraţajima iz sinus-atrijalnog ĉvora i
vegetativnog sustava
Povećava se linearno u odnosu na intenzitet rada
Kod roĊenja oko 130 o/min
Kod ĉetverogodišnjaka oko 90 o/min
Odrasla osoba oko 70-80 o/min
Trenirani sportaši oko 50 o/min
UDARNI VOLUMEN SRCA
Koliĉina krvi koju srce istisne iz lijeve komore sa svakom
sistolom-kontrakcijom, oko 80cm3
Ovisi o zapremini srca (veliĉini) i efikasnosti sistole
SRČANI MINUTNI VOLUMEN
Zapremina krvi koju srce iz lijeve komore izbaci u jednoj
minuti
Umnoţak udarnog volumena i srĉane frekvencije
U mirovanju kod odrasle osobe oko 5 l/min
Kod sportaša prilikom intenzivnog treninga i do 42 l/min
KRVNI TLAK
Sistoliĉki – kontrakcija i praţnjenje krvi iz srca
Dijastoloĉki – širenje i punjenje srca krvlju
Prosjeĉne vrijednosti zdrave osobe srednje dobi 120/90
Kod napora dijastoliĉki se tlak tek minimalno poveća, a
sistoliĉki u znatno većoj mjeri
PRIMITAK KISIKA
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA = AEROBNI KAPACITET
To je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje povećanje
radnog opterećenja ne dovodi više do povećanja primitka kisika
Raĉuna se u litrama/minuti
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA
Ovisi o:
Ventilaciji pluća
Difuziji kisika iz alveola u hemoglobin
Koliĉini hemoglobina
Udarnom i srĉanom minutnom volumenu
Difuziji kisika iz kapilara do aktivnih stanica
Efikasnosti mitohondrija
Motivaciji
RELATIVNI MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA
Maksimalni primitak kisika podijeljen s tjelesnom teţinom
Raĉuna se u ml O2/kg teţine
Prosjeĉna netrenirana osoba u dobi od 25 g. 35-40 ml O2/kg
Vrhunski sportaši 65-85 ml O2/kg
ATP – OSNOVNI IZVOR ENERGIJE ZA MIŠIĆNI
RAD
ADENOZIN-TRIFOSFAT (ATP) – visokoenergetski fosfatni
spoj koji se nalazi u stanicama
Hidrolizom (odvajanjem) jedne fosfatne skupine oslobaĊa se
energija
Ova je energija dostatna samo za kratkotrajni mišićni rad
(1-3 kontrakcije, 1-2 sekunde)
Zato je prisutna stalna resinteza ATP-a putem razgradnje
kreatinfosfata (KP) ĉije su zalihe dostatne za 10 sekundi
intenzivnog mišićnog rada
ENERGETSKI PROCESI
Fiziološka koncentracija ATP-a i KP-a odrţava se u
organizmu na dva naĉina:
Oksidacijom hranjivih tvari uz prisustvo kisika (aerobni energetski proces)
Anaerobnom razgradnjom glukoze do mlijeĉne kiseline – glikoliza (anerobno energetski proces)
AEROBNI ENERGETSKI PROCESI
Kod niţeg intenziteta rada koji duţe traje (2 minute – više
sati), kada se ATP moţe obnavljati u aerobnim uvjetima
Oksidacija hranjivih tvari u mitohondrijima (šećeri,
bjelanĉevine, masti) - oksidativna fosforilacija
Proces koji osigurava najviše energije
ANAEROBNI ENERGETSKI PROCESI
Kod visokog intenziteta rada koji traje od 10 sec do
2 minuta
Glikoliza (razgradnja glikogena) bez prisustva kisika
Pojava mlijeĉne kiseline
Kisikov dug
KISIKOV DUG
Koliĉina kisika koja se u oporavku koristi za obnavljanje
energetskih rezervi
LAKTATNA KOMPONENTA - oksidaciju mlijeĉne kiseline
ALAKTATNA KOMPONENTA - za resintezu energetskih
fosfata
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIĈKO ZNANJE ILI MOTORIĈKA
INFORMACIJA = neurološki algoritam (obrazac) za
provedbu neke strukture kretanja
MOTORIĈKI PROGRAM = motoriĉka informacija na visokoj
razini usvojenosti-automatizam
MOTORIĈKA MEMORIJA = skup motoriĉkih programa
Bogatija motoriĉka memorija omogućava lakše uĉenje novih
motoriĉkih znanja
MOTORIČKA ZNANJA
MOTORIĈKA ZNANJA
BIOTIĈKA
MOTORIĈKA ZNANJA
SOCIOLOŠKA
MOTORIĈKA ZNANJA
PROFESIONALNA
MOTORIĈKA
ZNANJA
KINEZIOLOŠKA
MOTORIĈKA ZNANJA
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA
Prirodni oblici kretanja (biotiĉka motoriĉka znanja) imaju
genetiĉku podlogu jer su posljedica (odgovor) na prirodne
porive i reflekse za odrţavanjem ţivota kretanjem
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA
BIOTIĈKA MOTORIĈKA ZNANJA su znanja visokih
utiliteta, odnosno vaţnosti i iskoristivosti
To znaĉi da se ĉesto koriste u svakodnevnom ţivotu i
poslu, imaju veliku vaţnost u urgentnim situacijama i
omogućavaju lakše i kvalitetnije usvajanje novih
motoriĉkih znanja
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA
Zbog svog utiliteta BMZ su posebno interesantna i vaţna
za kineziologiju i naroĉito se moraju koristiti u radu s
djecom predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta
BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA
BIOTIĈKA
MOTORIĈKA ZNANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
HODANJE-TRĈANJE
PUZANJE
KOLUTANJE
VALJANJE
PREMETANJE
SKAKANJE
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
PRESKOCI
NASKOCI-SASKOCI
PENJANJA-SPUŠTANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
DIZANJA
NOŠENJA
GURANJA
VUĈENJA
UPIRANJA
VIŠENJA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
BACANJA
HVATANJA
VOĐENJA
ŢONGLIRANJA
SOCIJALNA MOTORIČKA ZNANJA
Socijalna motoriĉka znanja su znanja niskog utiliteta,
odnosno rjeĊe se koriste u svakodnevnom ţivotu.
Koriste se u pojedinim profesijama, sportovima i
ţivotnim situacijama
Kasnije se i teţe uĉe
KINEZIOLOŠKA MOTORIČKA ZNANJA
Visoko specijalizirana znanja iz pojedinih kinezioloških
aktivnosti i sportova
FAZE MOTORIČKOG UČENJA
1. FAZA USVAJANJA
2. FAZA USAVRŠAVANJA
3. FAZA STABILIZACIJE
4. FAZA AUTOMATIZACIJE
FAZA USVAJANJA
Formira se osnovna predoĊba o kretanju
“Gruba” koordinacija pokreta
Gibanje se izvodi uz punu svjesnu kontrolu
Gibanje u velikoj mjeri odstupa od ţeljenog
Javljaju se velike greške u izvedbi kretanja
Javljaju se apsurdni pokreti
Sportaš ne razlikuje dobru od loše izvedbe
FAZA USAVRŠAVANJA
Pokreti postaju pravilniji i “ĉistiji”
Greške su manje naglašene
Pokret je koordiniraniji
Javlja se potreba za verbalnim i misaonim reproduciranjem
pokreta
Kinestetiĉka kontrola dolazi do većeg izraţaja
I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe
FAZA STABILIZACIJE
Pokret “ĉist” i bez grešaka
Dolazi do izraţaja subkortikalna regulacija
Formiraju se stilske specifiĉnosti izvedbe
Sportaš sam prepoznaje i ispravlja motoriĉke pogreške
(autoregulacija)
FAZA AUTOMATIZACIJE
Dolazi do potpune automatizacije pokreta
Pokret je maksimalno racionalan i svrhovit
Program kretanja moţe se aktivirati i izvoditi automatski
(refleksno djelovanje)
Dominira subkortikalna regulacija, a svjesna kontrola
izvedbe je minimalna
METODE MOTORIČKOG UČENJA
SINTETIĈKA
ANALITIĈKA
SITUACIJSKA
IDEOMOTORIĈKA
SINTETIČKA METODA
Kretna struktura se uĉi i pokušava provesti u cjelini
Kada kretna struktura nije suviše sloţena
Lakše se shvaća smisao cijele strukture i pospješuje
motivacija za uĉenje
Lakše se koristi utjecaj sile teţe i inercijskih sila
Brţa implementacija kretne strukture u situacijskim
uvjetima
ANALITIČKA METODA
Kretna struktura se uĉi odvojeno u pojedinim fazama a
onda se spaja u cjelinu
Kada je kretna struktura suviše sloţena i zahtjevna, ako se
sastoji od mnogo segmenata
Ako cjelovito uĉenje izaziva strah ili postoji opasnost od
ozljeda
Kada dijete iz antropoloških razloga ne moţe strukturu
usvojiti sintetiĉkom metodom
SITUACIJSKA METODA
Kretna struktura uĉi se i provodi u situacijskim i
natjecateljskim uvjetima
Prednost je što se kretne strukture ovom metodom usvajaju
relativno brzo, pod uvjetom da djeca posjeduju dostatnu
razinu antropološkog potencijala
Nadarena djeca brţe dolaze do izraţaja
Motoriĉke pogreške se brţe manifestiraju i lakše uoĉavaju
IDEOMOTORIČKA METODA
Misaona reprodukcija pojedine kretne strukture
(vizualizacija)
Povezivanje percepiranih i izvedenih gibanja
Pomoćna metoda, jer iskljuĉuje kinestetiĉke podraţaje
OSNOVNI METODIČKI PRINCIPI
MOTORIČKOG UČENJA
Zornost (kvalitetna demonstracija pokreta)
Postupnost (hijerarhiĉnost)
Ponavljanje
Kontrola provedbe
PRINCIP ZORNOSTI
Vaţno je da demonstracija pokreta bude kvalitetna što znaĉi:
Osigurati dobru motivaciju za uĉenje pokreta (pozitivno
okruţenje) – poticati znatiţelju za uĉenjem pokreta
Pokret prikazati najprije u cjelini, a onda rašĉlanjeno u
pojedinim fazama
Izdvojiti i posebno istaknuti kritiĉne dijelove pokreta,
pokazati ih sporije i naglasiti
PRINCIP POSTUPNOSTI-HIJERARHIČNOSTI
Uĉiti najprije motoriĉka znanja koja imaju visoku
utilitarnost
Uĉiti najprije kretne strukture koje su jednostavnije, a
zatim sloţenije
Kretne strukture izvoditi najprije u jednostavnijim
(“ĉistim”) uvjetima, a zatim u sloţenijim Svaku kretnu strukturu naslanjati (vezivati) na prethodnu
na temelju kineziološke sliĉnosti - sukladnosti
PRINCIP PONAVLJANJA
Kineziološka znanost još uvijek nije otkrila uĉinkovitiji i
racionalniji naĉin usvajanja motoriĉkih znanja od
ponavljanja
Potreban je veliki broj ponavljanja odreĊene kretne
strukture da se pokret stabilizira i automatizira, odnosno da
se formira motoriĉki program u kori velikog mozga
(nekoliko tisuća ponavljanja)
PRINCIP KONTROLE
Potreban je aktivan pristup kineziologa u procesu
motoriĉkog uĉenja u vidu stalne kontrole i nadzora
Stalno poticanje, upućivanje, korigiranje i pravovremeno
uoĉavanje motoriĉkih pogrešaka
MOTORIČKE POGREŠKE
Odstupanje provedbe kretne strukture od oĉekivane idealne
izvedbe i biomehaniĉkog modela
KAKO OTKLANJATI MOTORIČKE POGREŠKE
Vaţno je pogrešku što prije uoĉiti i otkloniti prije nego
doĊe do njene automatizacije
Treba spoznati uzrok pojave pogreške i raditi na
otklanjanju tog uzroka
Uporno ponavljanje pravilnog pokreta
Provedba pokreta dijametralno suprotno od pogrešnog
pokreta
Korištenje pomagala u svrhu fiziĉkog ograniĉenja
nepravilne amplitude pokreta
NAJČEŠĆI UZROCI POJAVE MOTORIČKIH
POGREŠAKA
MORFOLOŠKI (npr. prekomjerna teţina, visina, rigidnost
zglobova,...)
MOTORIĈKI (nedovoljna snaga, loša ravnoteţa, ...)
PSIHOLOŠKI (pretjerana anksioznost,
prenaglašena motivacija, ...)
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
NA ZDRAVLJE
KRETANJE I ZDRAVLJE
SUVREMENI ČOVJEK
OSNOVNA OBILJEŢJA SUVREMENOG ĈOVJEKA
Nekretanje (HIPOKINEZIJA)
Nezdrava i preobilna ishrana
Stres i psihološka napetost
HOMO SEDENS
Ove karakteristike obiljeţavaju suvremenog ĉovjeka –
HOMO SEDENSA
Ĉovjek koji se ne kreće, puno sjedi, nije fiziĉki aktivan,
preobilno se hrani, prekomjerne teţine
Neaktivnost u djeĉjoj dobi = šteti biološkom rastu i razvoju
Neaktivnost u odrasloj dobi = šteti zdravlju
Neaktivnost u starijoj dobi = moţe biti pogibeljna
KAKO SE KINEZIOLOŠKIM
AKTIVNOSTIMA UTJEČE NA ZDRAVLJE
Prevencija zdravlja kretanjem
Pozitivan utjecaj na organske sustave
Lijeĉenje odreĊenih bolesti kretanjem i pokretom
Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
UnaprijeĊenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i
smanjenje masnog tkiva)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Upraţnjavanjem kinezioloških aktivnosti aktiviraju se svi
sustavi organizma, posebno mišićni, krvoţilni i dišni sustav
Pojaĉanom funkcijom u uvjetima mišićnog rada unaprijeĊuju
se procesi i razvijaju organi, pa u normalnim uvjetima rade uz
manje opterećenje, ĉime se smanjuje rizik od bolesti
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Kineziološke aktivnosti moraju se upraţnjavati redovito i
uz opterećenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i
fiziĉkom potencijalu (stanju treniranosti organizma)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Ameriĉki znanstvenici s Harvard School of Public Health su
na uzorku od 44452 muškaraca u dobi od 40-75 godina
utvrdili:
Ispitanici koji su trĉali najmanje sat vremena tjedno imali su 42% manji rizik da će oboljeti od neke srĉane bolesti
MeĊutim studenti koji su u mladosti bili neaktivni, a preuzeli su aktivan naĉin ţivota, imaju manju vjerojatnost obolijevanja od srĉano-ţilnih bolesti od aktivnih studenata sportaša koji su napustili tjelesne aktivnosti u srednjoj dobi
Najriziĉnija skupina upravo su bili studenti-sportaši koji su naglo prekinuli tjelesnu aktivnost
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit su
utvrdili:
Fiziĉka aktivnost od 30 minuta dnevno smanjuje rizik od
umiranja za 37 %, više nego nepušenje (35%) i zdrava
prehrana (23%)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraţivaĉi s University of Washington u Seattleu su
dokazali da visoka razina tjelesnih aktivnosti u prva tri
mjeseca trudnoće u znatnoj mjeri sniţava razinu
kolesterola i triglicerida u krvi
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraţivaĉi sa sveuĉilišta Stanford u Kaliforniji su utvrdili
da ljudi koji se ĉesto bave tjelovjeţbom imaju manji rizik
da će patiti od artritisa – degenerativne bolesti zglobova.
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraţivaĉi sa Sveuĉilišta Pittsburgh u Pennsylvaniji su
utvrdili da su ţene koje su bile fiziĉki neaktivne imale ,u
poznijoj dobi više zdravstvenih problema
MeĊu najaktivnijim ţenama samo 37,8% suoĉavalo se sa
zdravstvenim problemima u svakodnevnom ţivotu, dok je
takve probleme imalo 59,1% ţena koje su bile fiziĉki
neaktivne.
REHABILITACIJA ZDRAVLJA
Znanstvenici s Glasgow University su utvrdili da
prakticiranje aerobika ili jogginga ubrzava oporavak od
raka dojke i omogućava brţi povratak u svakodnevni ritam
ţivota nakon lijeĉenja.
UTJECAJ NA SRCE I KRV
Srce se povećava, fiziološki hipertrofira
Sniţava se frekvencija srca u mirovanju, srce je uĉinkovitije
Sniţava se sistoliĉki krvni tlak u mirovanju
Srce je “jaĉe”, pa je radno opterećenje u mirovanju smanjeno
Povećava se ukupni volumen krvi
Povećava se puferski kapacitet krvi (neutralizacija
metabolitiĉkih produkata)
Smanjuje se koliĉina triglicerida i kolesterola u krvi
UTJECAJ NA DIŠNI SUSTAV
Hipertrofija respiracijske muskulature
Povećava se prsni koš
Povećava se površina plućnih alveola
Povećava se vitalni kapacitet pluća i svi ventilacijski
parametri (sportska pluća)
Povećava se maksimalni primitak kisika
UTJECAJ NA ENDOKRILNI SUSTAV
Dolazi do hipertrofije kore nadbubreţne ţlijezde
Stvara se veća koliĉina kortikoida potrebnih za fiziĉki rad
Regulira se luĉenje inzulina
Povećava se produkcija kalticonina
hormona štitnjaĉe i smanjuje
koncentracija kalcija (usporavaju
se sklerotiĉne promjene)
KONTRAINDIKACIJE ZA BAVLJENJE
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
Kod nekih bolesti apsolutno je zabranjenjo upraţnjavati
kineziološke aktivnosti:
akutna fibrilna stanja
virusne bolesti jetre
srĉana oboljenja i anomalije
akutna oštećenja lokomotornog
sustava
BOLESTI NA KOJE SE MOŢE POZITIVNO
UTJECATI KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
bolesti dišnog sustava (astma)
šećerna bolest
deformacije koštanog sustava
pretilost
ANALIZA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
ANALIZA KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
STRUKTURALNA ANALIZA
FUNKCIONALNA ANALIZA
ANTROPOLOŠKA ANALIZA
MODELNA ANALIZA
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA
STRUKTURALNA ANALIZA
Kakva je osnovna struktura aktivnosti (trajanje, broj uĉesnika)
Kojoj vrsti pripada kineziološka aktivnost (monostrukturalne,
polistrukturalne, ....)
Koji su kineziološki sadrţaji zastupljeni
u aktivnosti
STRUKTURALNA ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI RUKOMET
TRAJANJE AKTIVNOSTI 2X30 MIN (10 minuta odmora)
DIMENZIJE IGRALIŠTA 40X20 m
BROJ IGRAČA 7
OSNOVNI REKVIZIT LOPTA
FAZE IGRE NAPAD, TRANZICIJA,OBRANA
CILJ IGRE POSTIZANJE POGOTKA
VRSTA AKTIVNOSTI SLOŢENA POLISTRUKTURALNA
AKTIVNOST
CIKLIČKI SADRŢAJI OSNOVNO KRETANJE, OTKORAĈNO-
DOKORAĈNO KRETANJE
ACIKLIČKI SADRŢAJI BACANJA, SKOKOVI,BLOKOVI, ....
FUNKCIONALNA ANALIZA
Kolika koliĉina kretanja je zastupljena
Kakav je intenzitet aktivnosti
Koji su vidovi izdrţljivosti zastupljeni u odnosu na
trajanje, intenzitet i veliĉinu prostora na kojem se odvija
aktivnost
FUNKCIONALNA ANALIZA
NAZIV AKTIVNOSTI NOGOMET
UKUPNO KRETANJA PO
IGRAČU
5-9 000 metara
KRETANJE U SPRINTU 1000-2000 metara
SREDNJE KRETANJE 2000-4000 metara
LAGANO KRETANJE 2000-4000 metara
PROSJEČNI PULS 174 otkucaja u ninuti
INTENZITET AKTIVNOSTI Promjenjiv: srednji-maksimalan
VID IZDRŢLJIVOSTI AEROBNO-ANEROBNI
ANTROPOLOŠKA ANALIZA
Kakve specifiĉne antropološke znaĉajke zahtjeva pojedina
kineziološka aktivnost (motoriĉke, morfološke, umne, ..)
Koje topološke regije tijela najviše angaţira pojedina
kineziološka aktivnost
Posebno je znaĉajna za proces odabira (selekcije) u sportu
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA
Kvantitativni (statistiĉki, brojĉani) pokazatelji efikasnosti
provedbe kinezioloških aktivnosti u situacijskim uvjetima
Npr. broj udaraca na gol, broj pogrešnih dodavanja, broj
naĉinjenih prekršaja itd.
Posebno su vaţni za procjenu uĉinka-efikasnosti pojedinca
u kineziološkim aktivnostima
PARAMETRI SITUACIJSKE
EFIKASNOSTI - KOŠARKA
PARAMETAR FRE. KOE. BODOVI
IGRAČ P.P.
USPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA 2 3,0 6,0
NEUSPJEŠNA BACANJA ZA TRI POENA 5 -1,0 -5,0
USPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA 5 2,0 10,0
NEUSPJEŠNA BACANJA ZA DVA POENA 3 -1,0 -3,0
ODUZETE LOPTE 2 0,8 1,6
ASISTENCIJE 4 1,5 6,0
BLOKADE 1 1,0 1,0
KRIVO DODAVANJE 1 -0,8 -0,8
GREŠKA U KORACIMA 2 -0,8 -1,6
EFIKASNOST IGRAČA 14,2 = DOBAR
ANALIZA MODELA
Izdvajaju se karakteristiĉne ponavljajuće strukture
kretanja, ritmovi i stereotipi aktivnosti, sklopovi
specifiĉnih antropoloških obiljeţja
Formiraju se kineziološki i antropološki modeli za
pojedinu aktivnost
ANTROPOLOŠKI MODELI
Kakav je antropološki profil vrhunskog sportaša koji je
uspješan u odreĊenoj kineziološkoj aktivnosti
Njegovi rezultati u brojnim dimenzijama antropološkog
sustava
Posebno su vaţni u procesu odabira
Morfološka obiljeţja
Tjelesna visina 195
Tjelesna teţina 93
Masno tkivo 7%
Motorička obiljeţja
20 m sprint 2,85
Skok u dalj iz mjesta 290
Skok u vis iz mjesta 91
Funkcionalna obiljeţja
Cooperov test 3200 m
Maksimalni primitak kisika 72 ml/kg
Psihološka obiljeţja
Ekstravertnost 17
Neuroticizam 4
ANTROPOLOŠKI MODEL VRHUNSKOG
RUKOMETAŠA – VANJSKI IGRAČ
KINEZIOLOŠKI MODELI
Uoĉavaju se karakteristiĉne ponavljajuće strukture, faze, ritmovi kretanja, stereotipi aktivnosti
Npr. u veslanju: faze jednog zaveslaja
Npr. u košarci: ritmiĉna promjena strukture aktivnosti - obrambeno kretanje, pretrĉavanje igrališta, napadaĉko kretanje, pretrĉavanje igrališta (povratak u obranu), itd.
Kineziološki modeli su naroĉito vaţni za planiranje i programiranje kinezioloških tretmana (procesa treninga)
METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
METODOLOGIJA ISTRAŢIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
Kineziologija kao multidisciplinarna znanost ima bogatu i
specifiĉnu metodologiju istraţivanja
Kineziološkim istraţivanjima nastoji se istovremeno analizirati
što više antropoloških znaĉajki
Stoga se primijenjuje specifiĉna metodologija u kojoj
multivarijatne statistiĉke metode zauzimaju najznaĉajnije mjesto
ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŢUJE
Strukturu i sadrţaj kinezioloških aktivnosti
Antropološke znaĉajke sportaša koji se bave kineziološkim
aktivnostima
Kako antropološke znaĉajke i okolinski faktori utjeĉu na
uspješnost u odreĊenoj kineziološkoj aktivnosti
ŠTO KINEZIOLOGIJA ISTRAŢUJE
Razlike u antropološkim obiljeţjima spram kvalitativne
razine sportaša
Kako pojedine kineziološke aktivnosti i kineziološki
operatori utjeĉu na promjenu antropoloških znaĉajki
sportaša (vrijednost kinezioloških aktivnosti i operatora)
STRUKTURA I SADRŢAJ
OSNOVNA ANALIZA KINEZIOLOŠKIH
AKTIVNOSTI U SITUACIJSKIM UVJETIMA
Vizualna opservacija (praćenje-gledanje) kinezioloških aktivnosti i biljeţenje osnovnih parametara
Video snimanje i naknadna detaljna analiza kinezioloških aktivnosti
Što više promatraĉa = bolja objektivnost
i pouzdanost
STRUKTURA AKTIVNOSTI
ANALIZA PRIKRIVENE (LATENTNE STRUKTURE)
KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI – FAKTORSKI MODEL
- kada ţelimo veliki broj prikupljenih informacija (varijabli) svesti
na manji broj, odnosno izvuĉi iz njih ono što je zajedniĉko –
FAKTORE, koristimo faktorsku analizu
- faktorskom analizom istraţuje se, dakle, latentna
(prikrivena) struktura kineziološke aktivnosti
FAKTORSKI MODEL Npr. pratili smo 30 nogometih utakmica i prikupili podatke
u 12 varijabli:
Posjed lopte u napadu
Broj postavljenih zaleĊa
Broj udaraca na vrata
Broj izbaĉenih lopti iza uzduţne crte
Broj golova
Broj oduzetih lopti
Broj izvedenih kornera
Broj naĉinjenih prekršaja
Broj dodavanja
Broj dobijenih zraĉnih duela
Broj opomena (ţutih kartona)
Broj povratnih dodavanja
FAKTORSKA ANALIZA
Zanima nas moţemo li ovih 12 varijabli svesti (saţeti,
kondenzirati) na manji broj
Naravno, korištenjem upravo faktorske analize
FAKTORSKA ANALIZA
Faktorskom analizom sveli smo 12 manifestnih varijabli na 2
latentne varijable (faktora)
Posjed lopte Postavljeno zaleĊe
Izbaĉene lopte
Broj opomena
Broj prekršaja
Oduzete lopte
Dobijeni zraĉni duel
Udarci na vrata
Broj golova
Broj kornera
Broj dodavanja
Broj povratnih dodavanja
OFANZIVNA IGRA DEFANZIVNA IGRA
ISTRAŢIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA
Postoje li druge objektivnije metode analize strukture kretanja ili pojedinih motoriĉkih znanja od opservacije ili snimanja
Naravno, postoje razliĉite biomehaniĉke analize kretanja
ISTRAŢIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA
BIOMEHANIĈKA ANALIZA
KINEMATIĈKA
ANALIZA
KINETIĈKA
ANALIZA
ELEKTROMIOGRAFSKA
ANALIZA
TENZIOMETRIJSKA
ANALIZA DINAMOMETRIJA
KINEMATIČKA ANALIZA
ANALIZA PROSTORNO-VREMENSKIH
PARAMETARA KRETANJA
Putem više specijalnih kamera i posebnog programa
Analizira se kretanje dijelova tijela u odnosu na prostor i vrijeme u trokoordinatnom sustavu – referentne toĉke
Raĉuna se brzina, ubrzanja, kutna brzina, ...
KINETIČKA ANALIZA - DINAMOMETRIJA
Mjerenje mišićne jakosti – sile koju moţe proizvesti mišić
Sofisticirani ureĊaji (CYBEX, BIODEX)
Tenziometrijske ploĉe (veliĉina i smjer sile, visina odraza)
ELEKTROMIOGRAFSKA ANALIZA
Mjerenje mišićne aktivnosti putem elektriĉnog potencijala
Otkriva koji je mišić aktivan, kojim se intenzitetom
aktivira, kada zapoĉinje i koliko traje kontrakcija
EKSPERTNI SUSTAVI ZA ANALIZU
KRETANJA
Postoje sloţeni ekspertni sustavi koji objedinjuju
kinematiĉku, kinetiĉku i elektromiografsku analizu
Putem posebnog programa uporeĊuje zabiljeţene
parametre s modelnim (idealnim) parametrima i daje
ekspertnu ocjenu odreĊenog kretanja
LONGITUDINALNO I TRANSVERZALNO
ISTRAŢIVANJE U KINEZIOLOGIJI
TRANSVERZALNO (jednokratno, u jednoj vremenskoj toĉki)
LONGITUDINALNO (višekratno, u više vremenskih toĉaka)
S obzirom na promjenljivost antropoloških znaĉajki, u kineziologiji su poţeljnija longitudinalna istraţivanja
ISTRAŢIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA
(utvrĎivanje antropološkog statusa)
Odaberemo antropološke znaĉajke koje ţelimo ispitati
(izmjeriti) kod sportaša
Izabereno primjerene testove (mjerne instrumente) za
ispitivanje tih znaĉajki
Izvršimo testiranje (mjerenje) i prikupimo podatke
ISTRAŢIVANJE ZNAČAJKI SPORTAŠA
(utvrĎivanje antropološkog statusa)
Obradimo podatke osnovnim statistiĉkim parametrima
(X, SD, MIN, MAX)
Standardiziramo podatke, svedemo na istu metriku
(Z vrijednosti)
Na osnovu rezultata utvrdimo uspješnost ispitanika,
rangiramo ih i kompariramo s drugim sportašima ili
modelima (normativne vrijednosti)
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI I
DRUGIH ČIMBENIKA NA REZULTATE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA –
REGRESIJSKI MODEL
Ĉesto nas zanima kako pojedina antropološka obiljeţja ili
neki okolinski faktori utjeĉu na uspješnost (rezultate) u
kineziološkim aktivnostima
U tom sluĉaju koristimo regresijski model
istraţivanja, odnosno regresijsku analizu
REGRESIJSKI MODEL
Npr. istraţujemo kako morfološke znaĉajke (teţina, visina,
opseg natkoljenice, širina ramena, ...) utjeĉu na rezultat u
plivanju slobodnim stilom na 100 metara
Morfološke znaĉajke predstavljaju predikcijske
(nezavisne) varjable, a rezultat u plivanju kriterijsku
(zavisnu) varijablu
JEDNADŢBA SPECIFIKACIJE
DEFINIRA VELIĈINU UTJECAJA (DOPRINOS) POJEDINOG FAKTORA NA USPJEŠNOST U NEKOJ KINEZIOLOŠKOJ AKTIVNOSTI
Antropološki ĉimbenici (motoriĉka, antropometrijska, funkcionalna .......... obiljeţja)
Okolinski ĉimbenici na koje moţemo utjecati (uvjeti ţivota, odmora, prehrane, ....)
Okolinski ĉimbenici na koje ne moţemo utjecati - eror faktor (protivnik, suĊenje, vremenski uvjeti, ....)
JEDNADŢBA SPECIFIKACIJE
Y=axX1 + bxX2 + cxX3, ....... + zxXn + e
Gdje je:
X1 - Xn antropološki i okolinski faktori
a – z ponderi doprinosa odreĊenog faktora
e - faktor greške
ISTRAŢIVANJE RAZLIKA ANTROPOLOŠKIH
ZNAČAJKI SPRAM RAZINE KVALITETE
SPORTAŠA
Zanima nas na primjer u kojim se to antropološkim
obiljeţjima razlikuju tri skupine odbojkaša razliĉitog
kvaliteta (drugoligaški igraĉi, prvoligaški igraĉi i igraĉi
koji igraju za reprezentaciju)
Koristimo diskriminacijski model (model razlika):
diskriminacijska analiza, analiza varijance, ...
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI NA
PROMJENE ANTROPOLOŠKIH ZNAČAJKI
SPORTAŠA
UtvrĊujemo kako kineziološke aktivnosti proizvode
transformacijske promjene na antropološkom statusu
ispitanika
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA
MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA
UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKI
STATUS
Treba izolirati tri razliĉita utjecaja:
Ĉisti utjecaj kineziološkog tretmana na promjene
antropološkog statusa
Utjecaj okolinskih faktora na promjene antropološkog
statusa (biološki rast i razvoj, naĉin prehrane, ţivotna
aktivnost)
Utjecaj nasljeĊa na promjene antropoloških znaĉajki
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA
Utvrditi inicijalno (poĉetno) stanje antropološkog statusa
ProvoĊenje kineziološkog tretmana
Tijekom provoĊenja tretmana u nekoliko vremenskih
toĉaka utvrditi prijelazna (tranzitivna) stanja antropološkog
statusa
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA
Nakon završetka tretmana utvrditi završno (finalno) stanje
antropološkog statusa ispitanika
Sukladno rezultatima donijeti sud o vrijednosti (znaĉaju)
primjenjenog tretmana za transformaciju pojedinih
antropoloških obiljeţja.
MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA
Na jednoj “eksperimentalnoj” grupi provodimo tretman, a
na drugoj “kontrolnoj” grupi sa što sliĉnijim antropološkim
statusom ne provodimo
Nakon završetka tretmana analiziramo razlike izmeĊu
eksperimentalne i kontrolne skupine
Najvrijednija su istraţivanja na jednojajĉanim blizancima
jer se nivelira genetiĉka osnova
METODOLOŠKA OSNOVA OVE VRSTE
ISTRAŢIVANJA
Koristi se diskriminacijski model (model) razlika: diskriminacijska
analiza, multivarijatna analiza varijance, ...
kontrolna (inicijalno
stanje)
eksperientalna
(inicijalno stanje)
kontrolna (finalno
stanje)
eksperientalna
(finalno stanje)
tretman +
utjecaj okoline
utjecaj okoline razlika
(promjene)
razlika
(promjene)
razlike razlika
razlika
razlika
ISTRAŢIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA
Zanima nas koji je metodiĉki postupak najuĉinkovitiji za
razvoj pojedinih antropoloških znaĉajki
Koristimo više grupa ispitanika (onoliko koliko ima
razliĉitih postupaka)
ISTRAŢIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA
Npr. zanima nas koji je tretman najuĉinkovitiji za
unapreĊenje fleksibilnosti: statiĉke vjeţbe, pasivne vjeţbe,
dinamiĉke vjeţbe
Ili nas zanima koji je trening najuĉinkovitiji za povećanje
jakosti (vjeţbe apsolutne snage, relativne snage, statiĉke)
ISTRAŢIVANJE UČINKOVITOSTI METODIČKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOŠKIH TRETMANA
Ili npr. s razliĉitim grupama ispitanika provodimo tretman
s potpuno istim vjeţbama (operatorima), ali s razliĉitim
rasporedom treninga, brojem ponavljanja, pauzama itd.
Ili npr. tri grupe judaša poĉetnika treniramo na tri razliĉita
naĉina: situacijskom, analitiĉkom i sintetiĉkom metodom i
zanima nas koja je metoda najefikasnija, odnosno koja će
grupa po završetku tretmana biti najuspješnija u borbama
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOMETRIJA
Disciplina koja se bavi mjerenjima antropoloških obiljeţja
sudionika u kineziološkim aktivnostima
KINEZIOMETRIJA
IZBOR TESTOVA – MJERNI INSTRUMENTI
Što jednostavniji
Što standardniji
Što boljih metrijskih karakteristika
OSNOVNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE
VALJANOST - koliko taj test mjeri ono što se njime ţeli mjeriti
POUZDANOST - u kolikoj se mjeri moţemo osloniti na rezultat koji smo dobili
OSJETLJIVOST - mogu li se utvrditi razlike
MJERNE SKALE
Nominalna skala (imenovanje brojem)
Ordinalna skala (redoslijed, rang)
Intervalna skala (veliĉine razlika ali nema apsolutne nule,
npr. ocjena na testu iz zemljopisa)
Omjerna skala (ima apsolutnu nulu, npr. tj. visina)
MJERENJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI U
NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
TESTOVI ZA MJERENJE BRZINE
Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni, akustiĉni ili
kinestetiĉki podraţaj)
Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga, ruka)
Za mjerenje brzine kretanja (20m, 30m, itd)
Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom,
taping nogom, taping nogama o zid itd).
TESTOVI ZA MJERENJE AGILNOSTI
Okomita, lateralna i kombinirana agilnost
Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)
Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)
Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”)
TESTOVI ZA MJERENJE KOORDINACIJE
test “provlaĉenje i preskakivanje”
test “osmica sa sagibanjem”
test “poligon natraške”
TESTOVI ZA MJERENJE FLEKSIBILNOSTI
test “odnoţenje leţeći boĉno”
test “pretklon na klupi”
test “pretklon raskoraĉno”
TESTOVI ZA MJERENJE EKSPLOZIVNE
SNAGE
Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”,
“skok uvis s mjesta”)
Za eksplozivnu snagu izbaĉaja (“bacanje medicinke”,
“bacanje lopte iz sjedenja”)
TESTOVI ZA MJERENJE REPETITIVNE
SNAGE
Za ruke i ramena “zgibovi na preĉi pothvatom”, “bench
press”
Za trup “podizanje trupa”, “podizanje trupa s teretom”
TESTOVI ZA MJERENJE PRECIZNOSTI
Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)
Za mjerenje preciznosti gaĊanja (“gaĊanje vertikalnog cilja
nogom”)
TESTOVI ZA MJERENJE RAVNOTEŢE
Testovi stajanja na klupici za ravnoteţu s otvorenim ili
zatvorenim oĉima (“na dvije noge uzduţno”, “na dvije
noge popreĉno”, “na jednoj nozi uzduţno”, “na jednoj nozi
popreĉno”)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŢJA
U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH
OBILJEŢJA
- tjelesna visina (mjeri se antropometrom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŢJA
- tjelesna teţina (mjeri se vagom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŢJA
- opseg podlaktice (mjeri se centimetarskom vrpcom)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEŢJA
- koţni nabor nadlaktice (mjeri se kaliperom)
MJERENJE LONGITUDINALNE
DIMENZIONALNOSTI
tjelesna visina
duţina ruke
duţina noge
raspon ruku
duţina šake
duţina stopala
Mjerni instrument:
antropometar, klizni šestar
MJERENJE TRANSVERZALNE
DIMENZIONALNOSTI
dijametar koljena
dijametar skoĉnog zgloba
dijametar lakta
širina kukova
širina zdjelice
Mjerni instrument:
klizni šestar, pelvinometar
MJERENJE OPSEGA
opseg kukova
opseg struka
opseg natkoljenice
opseg potkoljenice
opseg nadlaktice
Mjerni instrument:
centimetarska vrpca
MJERENJE POTKOŢNOG MASNOG TKIVA
koţni nabor trbuha
koţni nabor leĊa
koţni nabor natkoljenice
koţni nabor nadlaktice
Mjerni instrument:
kaliper
KINEZIOLOŠKI TRETMANI - PROCESI
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA
Kineziološkim aktivnostima se u velikoj mjeri mijenjaju
(transformiraju) znaĉajke, osobine, sposobnosti, znanja i
karakteristike sudionika u tim aktivnostima
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA
Promjena antropološkog statusa sudionika kinezioloških
aktivnosti od poĉetnog (inicijalnog) preko prijelaznih
(tranzitivnih) do završnog (finalnog stanja)
KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE
ULAZNI PARAMETRI
(cilj, poĉetno stanje sportaša, raspoloţivi uvjeti)
TRETMAN-TRANSFORMACIJA
(planiranje i programiranje, provedba i provjera prijelaznog stanja)
IZLAZNI PARAMETRI
(završno stanje, postignuti rezultat, ocjena tretmana)
KINEZIOLOŠKI SUBJEKTI
Osobe, ispitanici, sportaši nad kojima se provodi
kineziološki tretman u cilju njihove transformacije
KINEZIOLOŠKI OPERATORI-STIMULUSI
Vjeţbe, kretne strukture, trenaţni sadrţaji kojima se vrši
transformacija osobe podvrgnute kineziološkom tretmanu
Npr. trĉanje na 30 m je kineziološki operator
Npr. pretklon trupom na tlu je kineziološki operator
Npr. sunoţni skok u vis je kineziološki operator
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
1. POSTAVITI CILJ TRETMANA
-postići odreĊeni sportski rezultat
-dostići odreĊeni kineziološki ili antropološki model
1.a. definirati vremensko ograničenje cilja
- npr. ţelimo ţelimo rezultat 15 godišnjaka u trĉanju na
100 m s 15,4 sec poboljšati na 14,5 sec za godinu dana
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
2. DEFINIRATI UVJETE ZA PROVEDBU TRETMANA
(ULAZNI PARAMETRI)
- organizacijski uvjeti
- financijski uvjeti
- materijalno-tehniĉke mogućnosti
- kadrovske mogućnosti
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
3. DEFINIRATI INICIJALNI STATUS KINEZIOLOŠKIH SUBJEKATA
- inicijalno stanje antropoloških znaĉajki prije provedbe tretmana
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KINEZIOLOŠKOG
TRETMANA
- na osnovu postavljenog cilja, postojećih uvjeta i ulaznog statusa sportaša
- raspored sadrţaja, opterećenja, odmora, metoda, organizacijskih formi itd.
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
5. PROVEDBA KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
- na osnovu plana i programa
- tijekom provedbe povremeno vršimo provjeru odvija li se tretman sukladno planiranom (prijelazna-tranzitivna stanja)
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
6. UTVRDITI ISHOD TRETMANA
- finalno stanje antropološkog statusa nakon tretmana
- ostvareni sportski rezultat
FAZE KINEZIOLOŠKOG TRETMANA
7. OCJENA TRETMANA
- usporeĊivanje postignutog stanja (antropološki status, sportski rezultat) s planiranim
- ocjena uĉinkovitosti tretmana u odnosu na ulazne parametre
KINEZIOLOŠKA TRANSFORMACIJA
SAMO AKO SE VJEŢBA REDOVITO I S
PONAVLJANJIMA
Dovoljno često: efekti treninga se moraju naslanjati jedan
na drugi, inaĉe ne dolazi do promjena
Ali, ne preĉesto jer dolazi do akumulacije zamora i
pretreniranosti
Dovoljno rijetko: izmeĊu treninga mora postojati dovoljna
pauza za regeneraciju organizma
Ali ne prerijetko jer se ne ostvaruju kumulativni efekti
treninga
SUPERKOMPENZACIJA
trening
pad
sposobnosti
oporavak
kompenzacija
natjecanje ili
novi trening
superkompenzacija
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
PLANIRANJE
Ciljevi i zadaće
Vremenski ciklusi (periodizacija)
Kalendar natjecanja
Uvjeti (organizacijski, kadrovski, financijski, ...)
PROGRAMIRANJE
Razrada plana
Vjeţbe (operatori)
Opterećenja
Distribucija i raspored vjeţbi,
opterećenja i odmora (modeliranje)
Metode, organizacijske forme
Rekviziti, pomagala
PROGRAMIRANJE
Vaţno je koje kineziološke operatore odaberemo
Još je vaţnije kako te operatore kombiniramo,
rasporeĊujemo i doziramo
Najvaţnije je meĊutim kako kineziološki subjekti izvode
vjeţbe
OSNOVNI PRINCIPI PROGRAMIRANJA
kvantifikacija
optimiziranje
doziranje (optimalno doziranje opterećenja)
KVANTIFIKACIJA
Svi parametri moraju biti mjerljivi, iskazani kvantitativno,
dakle brojĉano
Mora se precizno znati šta se i koliko radi
Npr. toĉno odrediti trajanje vjeţbe, brzinu kretanja, put,
broj ponavljanja, teţinu tereta itd.
Jedino je tako moguće utvrĊivati i valorizirati efekte u
kineziološkim tretmanima
OPTIMIZIRANJE
umješnost modeliranja i kombiniranja
u odnosu na raspoloţive uvjete i postavljeni cilj
najsvrhovitijim i najracionalnijim putem do cilja
DOZIRANJE
optimalno doziranje ekstenziteta i intenziteta opterećenja i
odmora
individualizacija (primjereno stanju, mogućnostima i
sposobnostima pojedinog sportaša)
npr. 20 X 30 m sprinta nekom je sportašu previše pa nema
efekta zbog jakog umora, a drugom premalo pa nema
transformacijskih efekata
rad u homogenim skupinama
KRIVO DOZIRANJE OPTEREĆENJA
Ako su opterećenja prevelika brzo dolazi do pretreniranosti
i kroniĉnog zamora = nema rezultata
Ako su opterećenja premala nisu dovoljna da proizvedu
promjene na organizmu sportaša = nema rezultata
PARAMETRI ZA UTVRĐIVANJE VELIČINE
OPTEREĆENJA
Ekstenzitet (koliĉina, broj ponavljanja, put)
Intenzitet (brzina, sila)
Volumen (ukupno opterećenje = ekstenzitet X intenzitet)
EKSTENZITET OPTEREĆENJA
Npr. atletiĉar pretrĉe 15 kilometara
Npr. dizaĉ utega na treningu ukupno podigne 8 tona tereta
u 10 serija po 20 ponavljanja
Npr. plivaĉ ispliva 800 metara
INTENZITET OPTEREĆENJA
Npr. atletiĉar trĉe brzinom od 12 km/h
Npr. dizaĉ utega diţe uteg od 40 kg
Npr. plivaĉ pliva brzinom od 1,2 m/sec
VOLUMEN OPTEREĆENJA
Npr. atletiĉar trĉe 15 km brzinom od 12 km/h
Npr. dizaĉ utega napravi 10 serija po 20 ponavljanja s
utegom od 40 kg
Npr. plivaĉ prepliva 800 metara brzinom od 1,2 m/sec
VRSTE OPTEREĆENJA
Informacijsko opterećenje (neuromuskularno)
Mišićno opterećenje
Energetsko opterećenje
NERVNO OPTEREĆENJE
Opterećenje centralnog nervnog sustava
Kod informacijski zahtjevnih kinezioloških aktivnosti s
naglaskom na koordinaciju, agilnost, preciznost i
ravnoteţu
Kod aktivnosti tipa brzine, statiĉkih naprezanja, vjeţbi s
naglaskom na brzinu frekvencije pokreta
MIŠIĆNO OPTEREĆENJE
Opterećenje mišićnog sustava (lokalno i globalno)
Kod intenzivnog rada na snazi (upala mišića)
ENERGETSKO OPTEREĆENJE
Opterećenje sustava za opskrbu energijom
Kod velikog ekstenziteta opterećenja
Kod rada na izdrţljivosti, repetitivnoj snazi
KONTINUIRANO OPTEREĆENJE
rad se odvija kontinuirano bez prekida
npr. atletiĉar trĉe 30 km bez zaustavljanja i pauze
INTERVALNO OPTEREĆENJE
Diskontinuirano opterećenje, odnosno rad se povremeno
prekida, dakle postoje pauze
Npr. plivaĉ pliva 3 serije po 10 ponavljanja dionicu od 100
metara s pauzom izmeĊu svake dionice od 1 minute, a
izmeĊu serija od 3 minute
TRAJANJE OPORAVKA
SPOSOBNOST OPTEREĆENJE VRIJEME OBNOVE (h)
fleksibilnost malo 6
koordinacija umjereno 6-12
agilnost srednje 12-24
brzina srednje 24-36
brzinska i eksplozivna snaga veliko 24-48
repetitivna i maksimalna
snaga
veliko 48
aerobna i anaerobna
izdrţljivost
maksimalno 48-72
ZAMOR
prirodna posljedica vjeţbanja
pretjerani ili trajni zamor ukazuje da su opterećenja bila
prevelika, neprimjerena ili loše rasporeĊena
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE
izrazito crvenilo lica
izrazito blijedilo lica
povraćanje, nesvijestica, glavobolja, vrtoglavica
previsok puls (preko 190)
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE
puls se ne sniţava duţe vremena nakon opterećenja
opća klonulost, teturanje
pojava nekontrolianih pokreta
U NAVEDENIM SLUČAJEVIMA POTREBNO JE ODMAH
PREKINUTI AKTIVNOST ILI SMANJITI OPTEREĆENJE
KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR
Vjeţbati samo sa zdravom, odmornom i raspoloţenom djecom
Opterećenja prilagoditi njihovim mogućnostima, rad u homogenim grupama
Izbjegavati opterećenja velikog intenziteta, posebno ako duţe traju
KAKO IZBJEĆI PRETJERANI UMOR
Ne pretjerivati s vjeţbama snage, koristiti mala opterećenja
Naglasak staviti na aerobnu, a ne anaerobnu izdrţljivost
Kontrolirati puls, pratiti vanjske znake zamora i uvaţavati
subjektivni osjećaj djeteta
OPTEREĆENJA U NASTAVI TZK
Mjerenje srĉane frekvencije (pulsmetar, palpacija)
dob fs u mirovanju optimalna fs u nastavi preporuĉeno
ograniĉenje
6 80-85 130-135 170
7 75-79 125-130 170
8 70-74 125-130 170
9 65-69 120-125 170
PRIMJER PLANA I PROGRAMA
ULAZNO STANJE: zdravi desetogodišnji uĉenik moţe
napraviti 10 “sklekova”
CILJ: da za dva mjeseca napravi 30 “sklekova”
ZAŠTO: uĉenik se bavi gimnastikom i potrebna mu je
visoka razina snage ruku i ramena
RAZRADA CILJA
0
5
10
15
20
25
30
II tjedan IV tjedan VI tjedan VIII tjedan
sklekovi
PROGRAM
PARAMETAR
tjedni
I II III IV V VI VII VIII
Broj treninga u tjednu 2 2 2 2 3 3 3 3
Trajanje treninga (min) 90 90 75 75 75 75 60 60
Cilj treninga RS RS RS RS RS RS RS RS
Ekstenzitet (broj sklekova
po treningu)
100 100 120 120 130 140 140 150
Intenzitet (%) 60 60 75 75 80 85 90 100
Broj dana odmora 5 5 5 5 4 4 4 4
Provjera tranzitivnog stanja - + - + - + - +
PROGRAM POJEDINAČNOG TRENINGA
r.b. sadrţaj trajanje
UVODNI DIO
1. istezanje velikih mišićnih skupina 5
2. hvatalica “u lanac” 10
PRIPREMNI DIO
3. vjeţbe oblikovanja u kretanju s naglaskom na ruke i
rameni pojas
10
GLAVNI A DIO
4. 19 serija po 4 skleka + 4 serije po 6 sklekova
(pauza izmeĊu serija 30 sec)
30
GLAVNI B DIO
5. igra - nogomet 30
ZAVRŠNI DIO
6. vjeţbe pasivne fleksibilnosti u parovima 5
UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
UTJECAJ NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Nema ni jedno antropološko obiljeţje na koje nije moguće
utjecati kineziološkim aktivnostima
Ako se kineziološke aktivnosti pravilno upraţnjavaju,
utjecaj je uvijek pozitivan
Utjecaj je cjelovit, odnosno promjene istovremeno
zahvaćaju veliki broj antropoloških znaĉajki
KAKO MJERITI UTJECAJ
UtvrĊivanjem razlika izmeĊu inicijalnog i finalnog stanja bez ili u odnosu na kontrolnu skupinu
Npr. imamo dvadeset parova jednojajĉanih blizanaca (40 ispitanika) koje podijelimo na eksperimentalnu i kontrolnu skupinu
S eksperimentalnom skupinom provodimo dvogodišnji kineziološki tretman, a s kontrolnom koja ţivi u istim uvjetima ne
Na temelju izmjerenih razlika unutar i izmeĊu skupina nakon provedenog tretmana zakljuĉujemo o promjenama antropoloških obiljeţja = utjecaj tretmana
KAKO MJERITI UTJECAJ
Korištenjem jednojajĉanih blizanaca izjednaĉili smo
utjecaj nasljeĊa na promjene antropološkog statusa
Ţivljenjem u istim uvjetima izjednaĉili smo utjecaj okoline
tijekom trajanja tretmana
Što, meĊutim, u ovakvom eksperimentu moţda nismo
izjednaĉili, a moţe imati utjecaja na rezultate
kineziološkog tretmana?
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA
Kineziološkim se aktivnostima u velikoj mjeri utjeĉe na
sociološku adaptaciju
Subjekt se uĉi socijalnoj odgovornosti, dakle razvija
odgovornost prema ostalim pojedincima i grupi u cijelini
Navikava se na kooperativnost i suradnju
Uĉi se ponašanju u grupi, razvija toleranciju prema
razliĉitosti i prihvaćanju razliĉitih osoba
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA
Razvija se pozitivan odnos prema obvezama i formiraju
radne navike
Omogućava se izraţavanje osobnosti i kreativnosti unutar
grupe na pozitivnim osnovama
Reduciraju se neadekvatni modaliteti ponašanja
UTJECAJ NA SOCIOLOŠKA OBILJEŢJA
Mogu li meĊutim kineziološke aktivnosti imati
negativne aplikacije na sociološki status?
Da, ali samo ako se nestruĉno upraţnjavaju!
Npr. prisiljavanje uĉenika da izvrši motoriĉki zadatak koji nije sukladan njegovim stvarnim mogućnostima
Npr. zanemarivanje uĉenika zbog slabijih sposobnosti
Npr. dopustiti grupi da odbaci pojedinca zbog slabijih sposobnosti
UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŢJA
Podiţe se razina frustracijske tolerancije
Pospješuje se psihološka stabilnost
Adaptacija na stresne i emocionalno zahtjevne situacije
Potiĉe se motivacija i samomotivacija
UTJECAJ NA PSIHOLOŠKA OBILJEŢJA
Potiĉu se pozitivne emocije i vedro
raspoloţenje
UnapreĊuje se samokontrola
Potiĉe se otvorenost i kontrolirana
agresivnost
U velikoj se mjeri reducira
anksioznost
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŢJA
Formiraju se pozitivne
karakterne osobine: ustrajnost,
dosljednost,...
Brţe se formiraju obrasci
mentalnih reakcija
Brţa adaptacija i reakcija na
novonastale situacije
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEŢJA
UnapreĊuje se snalaţenje i kombinatorika u prostorno-
vremenskim odnosima
Potiĉe se mentalna aktivnost i brţe odstranjuje mentalni
zamor
Poticanjem fizioloških, posredno se pospješuju razliĉite
mentalne funkcije
UTJECAJ NA MORFOLOŠKA OBILJEŢJA
Na koštano tkivo
Na mišićno tkivo
Na masno tkivo
KOŠTANO TKIVO
Utjeĉe na sadrţaj kolagena i mineralni sastav kostiju
Zadebljanje kostiju na distalnim okrajcima zbog djelovanja
mišićne sile na koštanu površinu
Ako su oterećenja prevelika (veliki teret), a vjeţba se duţe
vrijeme izvodi nepravilno, moţe doći do deformiteta
koštanog sustava
Ako su opterećenja velikog volumena (npr. gimnastika)
moţe se usporiti rast u visinu, posebno ako izostaje
energetska potpora organizmu
MIŠIĆNO TKIVO
HIPERTROFIJA (povećanje obujma tkiva)
KAPILARIZACIJA (povećana prokrvljenost)
POVEĆANJE ENERGETSKIH REZERVI: glikogena, mioglobina, fosfolipida, fosfata
POVEĆANJE KONCENTRACIJE MINERALA: kalija, kalcija, magnezija
MASNO TKIVO
Redovitim upraţnjavanjem kinezioloških aktivnosti
dolazi do redukcije masnog tkiva u organizmu
Nakon “izgaranja” fosfatnih i proteinskih rezervi, tek na
kraju na red dolaze masti
Redukcija masnog tkiva moguća je samo dugotrajnim
cikliĉkim aktivnostima umjerenog i srednjeg intenziteta u
aerobnim uvjetima rada
Najbolji rezultati u redukciji masnog tkiva postiţu se
kombiniranjem navedenih aktivnosti i adekvatne prehrane
UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
RAZLIČITI VIDOVI BRZINE
Malo se moţe utjecati jer je genetski odreĊena
Razvija se samo maksimalno brzim kretnjama
Rad je kratak i maksimalno intenzivan (brz) s dugim
pauzama za potpuni oporavak organizma
Posredno se moţe povećati razvojem snage i
poboljšanjem tehnike pokreta
UTJECAJ NA MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
RAZLIČITI VIDOVI BRZINE
Najbolje se unapreĊuje u dobi od 6-10 godina
Brzina se razvija na poĉetku treninga kad je organizam odmoran
Bolji se rezultati ostvaruju prije podne zbog odmorenosti CNS-a
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE
Veliĉina utjecaja ovisi o tipu snage
(npr. na repetitivnu je snagu moguće u
velikoj mjeri utjecati, a na eksplozivnu
u znatno manjoj jer je više podloţna
nasljeĊu)
Razliĉiti vidovi snage razvijaju se
razliĉitim intenzitetima opterećenjima
(teret) - npr. maksimalna snaga se
razvija najvećim mogućim
opterećenjima, eksplozivna velikim, a
repetitivna srednjim
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE
Razliĉiti vidovi snage razvijaju se razliĉitim ekstenzitetima
opterećenja – npr. maksimalna i eksplozivna s manjim, a
repetitivna sa znatno većim brojem ponavljanja
Repetitivna snaga relativnog tipa (svladavanje teţine svog
tijela i otpora suvjeţbaĉa) uz pravilno doziranje moţe se
razvijati i s mlaĊim dobnim kategorijama (već od
predškolskog doba)
RAZLIČITI VIDOVI SNAGE
Repetitivna snaga apsolutnog tipa (savladavanje vanjskog
opterećenja: buĉice, medicinke) uz pravilno doziranje i male
teţine moţe se razvijati i s mlaĊim dobnim kategorijama već
od 8 godine
Eksplozivna snaga relativnog tipa moţe se razvijati već u
predpubertetskom razdoblju od 10. godine, a od
postbubertetskog razdoblja i s vanjskim opterećenjima
Maksimalna snaga moţe se razvijati tek u kasnom
postpubertetskom razdoblju, od 17. godine kada završava
prirodni rast i razvoj
FLEKSIBILNOST
moţe se unaprijediti u velikoj mjeri kod
svih dobnih kategorija, a što je osoba mlaĊa
ostvaruje se veći napredak
najbolji se rezultati ostvaruju
kombiniranjem sve tri metode (dinamiĉka,
statiĉka i pasivna)
za razvoj ove sposobnosti potrebna
je ustrajnost i dugotrajnost
vjeţbanja
RAVNOTEŢA
moţe se unaprijediti u manjoj mjeri, a što je
osoba mlaĊa ostvaruje se veći napredak
vjeţba se dovoĊenjem tijela u neravnoteţni
poloţaj i pokušajem vraćanja u ravnoteţni
poloţaj ili što duţim zadrţavanjem tijela u
ravnoteţnom poloţaju u nestabilnim
uvjetima
potreban je veliki broj podraţaja
KOORDINACIJA
poĉeti s vjeţbanjem što ranije, u ranom djetinjstvu jer se
tada ostvaruju najveći pomaci
koristiti što razliĉitije i sloţenije motoriĉke zadatke, ĉeste
izmjene strukture kretanja, izmjene uvjeta, novonastale
situacije
koristiti rekvizite i pomagala
PRECIZNOST
moţe se unaprijediti u manjoj mjeri,
poĉeti s vjeţbanjem što ranije jer se najbrţe razvija u
najranijem djetinjstvu
što više koristiti razliĉite zadatke i mete
potreban je veliki broj ponavljanja i kontinuitet vjeţbanja
AEROBNA IZDRŢLJIVOST
NA OVU JE SPOSOBNOST MOGUĆE UTJECATI U
VEĆOJ MJERI
Kineziološki operatori za razvoj aerobne izdržljivosti:
monostrukturalne cikliĉke (trĉanje, plivanje, veslanje,
biciklizam)
simulirane cikliĉke monostrukturalne aktivnosti
(program cardio-fitness)
polistrukturalne acikliĉke aktivnosti (aerobic, Tae-bo, ..)
AEROBNA IZDRŢLJIVOST
veliki ekstenzitet, a mali intenzitet
opterećenja
srĉana frekvencija od 120-150
otkucaja u minuti
razvoj aerobne izdrţljivosti moţe
zapoĉeti već u predpubertetskom
uzrastu (od 10 godina)
ANAEROBNA IZDRŢLJIVOST
TRENINGOM JE MOGUĆE U PRILIĈNOJ
MJERI UTJECATI NA OVU SPOSOBNOST
Koriste se kretanja (najĉešće trĉanje) visokog
intenziteta
Mogu se koristiti vanjska opterećenja (trĉanja s
teretom, uz kosinu i sl.)
Intervalni metod treniranja
INTERVALNA METODA
Fosfagena (alaktatna komponenta)
veći broj ponavljanja kratkih dionica s većim pauzama
Glikolitiĉka (laktatna) komponenta
manji broj ponavljanja duţih dionica s kraćim pauzama
SPORADIČNI EFEKTI KOD RADA NA
IZDRŢLJIVOSTI
Povećanje repetitivne snage angaţiranih mišićnih skupina
Povećanje volumena mišićnog tkiva
Redukcija masnog tkiva
SPOSOBNOSTI NA KOJE JE MOGUĆE I
POTREBNO ZNATNO VIŠE UTJECATI U
PREDŠKOLSKOM UZRASTU I DOBI RAZREDNE
NASTAVE NEGO U STARIJIM UZRASTIMA
“informacijske” sposobnosti: koordinacija,
preciznost, ravnoteţa
brzina
fleksibilnost
aerobna izdrţljivost (umjereno)
SPOSOBNOSTI KOJE NIJE POŢELJNO
NAGLAŠENO RAZVIJATI U DOBI RAZREDNE
NASTAVE ZBOG MOGUĆIH NEGATIVNIH
POSLJEDICA NA ZDRAVLJE I BIOLOŠKI RAZVOJ
anaerobna izdržljivost - nisu preporuĉljiva intenzivna, a dugotrajna trĉanja, posebno s vanjskim opterećenjima ili uz kosinu
Snaga - nije preporuĉljivo korištenje vanjskih opterećenja (buĉice, fitness sprave, slobodni utezi, elastiĉne trake, medicinke i sl.)
poţeljno je da su opterećenja relativnog tipa (vlastito tijelo)
općenito izbjegavati veliki volumen opterećenja, naroĉito veliki intenzitet, a ekstenzitet umjereno dozirati s dostatnim pauzama
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTATE U
KINEZIOLOŠKIM AKTIVNOSTIMA
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Svaka kineziološka aktivnost zahtjeva specifiĉan
antropološki profil
Zbog toga uspjeh u pojedinoj kineziološkoj aktivnosti ovisi
o razliĉitim antropološkim obiljeţjima
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Bacanje kugle, kladiva = velika mišićna masa
Sumo borci = velika tjelesna masa
Plivaĉki maraton = veća koliĉina masnog tkiva
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Konjiĉki sportovi = što manja tjelesna masa
Košarka = naglašena longitudinalna dimenzionalnost
Gimnastika = što manja longitudinalna dimenzionalnost
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Cikliĉki sportovi = što manja koliĉina masnog tkiva
Ekstremni sportovi = što niţa razina anksioznosti
Jedrenje = introvertnost
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Dizanje utega – što niţe teţište tijela
Skok u vis – što više teţište tijela
Odbojka – eksplozivna snaga
SPECIFIČNOST KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOŠKA OBILJEŢJA
Tenis – agilnost
Streljaštvo – preciznost, koncentracija, psihološka
stabilnost
Ples – koordinacija, ravnoteţa
Veslanje = repetitivna snaga, aerobna izdrţljivost
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT
U TESTU SKOK U DALJ S
MJESTA
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
eksplozivna snaga odraza +
koordinacija (upravljanje inercijskim potencijalom) +
gibljivost +
balastno masno tkivo -
repetitivna snaga -
brzina +
veliki broj “sporih” crvenih mišićnih vlakana -
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT U TESTU
IZDRŢAJ U VISU
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
snaga +
sposobnost odrţavanja intenzivne inervacije +
fosfageni potencijal +
balastno masno tkivo -
veća masa donjeg u odnosu na gornji dio tijela -
voljni moment – visoka razina praga boli +
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT
U TESTU TAPING RUKOM
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
brzina frekvencije pokreta +
repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa +
longitudinalna dimenzionalnost tijela +
nesposobnost odrţavanja intenziteta inervacije -
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
RASKORAĈNO
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
fleksibilnost +
tonus muskulature -
masno tkivo -
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
TRUPA
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
repetitivna snaga mišića prednje strane trupa +
odrţavanje intenziteta podraţaja +
veća masa gornjeg u odnosu na donji dio
tijela
-
masno tkivo -
UTJECAJ
ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT
U TESTU PRETKLON
TRUPA
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
koordinacija +
agilnost +
fleksibilnost +
longitudinalna dimenzionalnost -
volumenioznost -
UTJECAJ ANTROPOLOŠKIH
OBILJEŢJA NA REZULTAT U
TESTU TRĈANJE 6 min
OBILJEŢJE Utjecaj ako je obiljeţje
dominantno zastupljeno
aerobna izdrţljivost +
motivacija +
spora (crvena) mišićna vlakna +
repetitivna snaga nogu +
masno tkivo -
BIOPSIHOSOCIOLOŠKE ZNAČAJKE
DJECE RAZREDNE NASTAVE
DIJETE NIJE UMANJENI ČOVJEK
Dijete nije ĉovjek u malom, već se dijete bitno razlikuje u
antropološkim i biološkim znaĉajkama u odnosu na
odraslu osobu
Stoga opterećenja u nastavi TZK nisu proporcionalno
manja u odnosu na odrasle
BIOLOŠKA ZRELOST
Djevojĉice su biološki zrelije
Biološka zrelost manifestira se antropološkim znaĉajkama
PRIRAST RASTA
Doba razredne nastave je karakteristiĉno po smanjenom i
ujednaĉenom prirastu tjelesne visine i teţine
Prije i nakon ovog razdoblja ovaj je prirast veći
Prosjeĉni prirast godišnje je oko 6 cm i 3 kg
Kod djeĉaka ekspanzija u visinu je u 14., a kod djevojĉica
u 11-12 godini
RAST I RAZVOJ
Zbog relativno ujednaĉenog i ne tako burnog rasta i
razvoja kao u pubertetu, ovo je razdoblje pogodno za
provedbu kinezioloških tretmana
Djeca dobro reagiraju na opterećenja
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE -
DJEČACI
Izrazito naglašena potreba za kretanjem
Naglašena potreba za druţenjem u većoj grupi
Javlja se potreba za samoisticanjem i potvrĊivanjem
Javlja se potreba za voĊenjem
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE -
DJEČACI
Javlja se potreba za fiziĉkim eksponiranjem i
dokazivanjem
Naglašena potreba za uzorima i idolima
Veća tjelesna angaţiranost u ţivotnoj sredini
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE -
DJEVOJČICE
Manje je naglašena potreba za kretanjem
Druţenja u manjih grupama
Teţnja mirnijim igrama i aktivnostima
SOCIOLOŠKE KARAKTERISTIKE -
DJEVOJČICE
Javlja se potreba za povjeravanjem i prijateljskim vezama
Javlja se potreba za intelektualnim i emocionalnim
potrvrĊivanjem i dokazivanjem
Manje su tjelesno angaţirane u vannastavnom okruţenju
PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE - DJEČACI
Naglašenija ekstravertiranost
Manje izraţena psihološka stabilnost
Slabija koncentracija i zadrţavanje paţnje
Veća motivacija za praktiĉne i tjelesne aktivnosti nego
umne
PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE -
DJEVOJČICE
Naglašenija introvertiranost
Veća anksioznost
Izraţenija psihološka stabilnost
Bolja koncentracija i duţe zadrţavanje paţnje
Veća motivacija za umne nego praktiĉne i tjelesne
aktivnosti
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Moţe se raditi na razvoju aerobne izdrţljivosti
Izdrţljivost razvijati u situacijskim uvjetima (razne igre i
kretanja)
Djeĉaci su u ovom razdoblju izdrţljiviji od djevojĉica
Ne treba koristiti sadrţaje koji potiĉu anaerobnu
izdrţljivost
RAZVOJ MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI
Kod djevojĉica treba posebno raditi na
koordinaciji, brzini, preciznosti,
fleksibilnosti i ravnoteţi
Uz navedene sposobnosti kod djeĉaka još
treba raditi i na aerobnoj
izdrţljivosti,agilnosti i relativnoj snazi
Ne treba posebno raditi na anaerobnoj
izdrţljivosti i ostalim vidovima snage
MOTORIČKE ZNAČAJKE
Djeĉaci su superiorniji u snazi, brzini i izdrţljivosti
Djevojĉice su superiornije u fleksibilnosti i ravnoteţi
MOTORIČKE ZNAČAJKE – DJEČACI -
DJEVOJČICE
VARIJABLA DJEĈACI DJEVOJĈICE
MPOL 18,3 19,8
MTAP 19,7 20,4
MSDM 106,2 99,6
MVIS 14,7 14,6
M20V 4,8 5,0
MDTR 19,5 17,1
MBAS 1,9 2,7
MT1M 192,1 186,8
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –
DJEČACI - DJEVOJČICE
Nema većih morfoloških razlika izmeĊu djeĉaka i
djevojĉica u ovom razdoblju
Drugim rijeĉima, sve što mogu djeĉaci, mogu i djevojĉice
uz nešto manja opterećenja, jer su djeĉaci nešto
“dimenzioniraniji”
MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE –
DJEČACI - DJEVOJČICE
VARIJABLA DJEĈACI DJEVOJĈICE
AVIS 127,4 125,2
ATEŢ 26,8 24,8
ADUN 72,3 71,5
ADIK 7,8 7,3
AOPK 25,9 25,4
AOGK 62,4 59,5
AKNN 11,7 11,7
AKNT 7,7 7,1
KINEZIOLOŠKA METODIKA U NASTAVI
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
ARTIKULACIJA SATA TZK
DIO SATA TRAJANJE OPTEREĆENJE
UVODNI -10 malo-umjereno
PRIPREMNI -10 umjereno
GLAVNI A 15-20 srednje
GLAVNI B 15-20 veliko
ZAVRŠNI -5 malo
GRAF VOLUMENA OPTEREĆENJA NA SATU
TZK
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
volumen opterećenja
uvodni
pripremni
glavni A
glavni B
završni
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
uvodni pripremni glavni A glavni B završni
uvodni
pripremni
glavni A
glavni B
završni
KRIVULJA VOLUMENA OPTEREĆENJA NA
SATU TZK
UVODNI DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI
angaţiranje funkcija organizma
-angaţiranje krvoţilnog sustava
-angaţiranje sustava za disanje
-angaţiranje sustava za kretanje
-angaţiranje ţivĉanog sustava
-podizanje motivacije
-poticanje radosti kretanja
-igrice
-hvatalice
-razna kretanja
-razgibavanje (“protezanje”)
PRIPREMNI DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI
-zagrijavanje radne muskulatute
-istezanje mišića i vezivnog tkiva
-razgibavanje zglobova
-podizanje koncentracije
-adaptacija nervnog sustava na
predstojeću aktivnost
-opće pripremne vjeţbe u mjestu
-opće pripremne vjeţbe u kretanju
-vjeţbe aktivnog, pasivnog i statiĉkog
istezanja
-motoriĉki zadaci u kretanju
GLAVNI A DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI
-upoznavanje novih motoriĉkih znanja
-usvajanje motoriĉkih znanja
-razvoj motoriĉkih i funkcionalnih
sposobnosti
-razna motoriĉka znanja u okviru
nastavnih tema
-kineziološki sadrţaji za razvoj
motoriĉkih i funkcionalnih sposobnosti
GLAVNI B DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI
-usavršavanje motoriĉkih znanja
-primjena motoriĉkih znanja u
situacijskim i natjecateljskim uvjetima
-unapreĊivanje i razvoj motoriĉkih i
funkcionalnih sposobnosti putem
vjeţbanja
-situacijski sadrţaji
-igra
-štafetne igre
-primjena sadrţaja u poligonskim,
kruţnim i staniĉnim formama rada
ZAVRŠNI DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRŢAJI
-smirivanje srĉane frekvencije
-smirivanje plućne ventilacije
-smirivanje emocionalnih tenzija
-mirne igre
-vjeţbe istezanja
-vjeţbe labavljenja
-vjeţbe disanja
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI I ZNANJA U
NASTAVI TZK
M. SPOSOBNOSTI ( npr. rezultat u skoku u dalj s mjesta)
M. ZNANJA (npr. ocjena skok-šuta u rukometu)
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA U NASTAVI TZK
uspješnost izvedbe motoriĉkog zadatka
motoriĉko dostignuće je spoj motoriĉkih znanja i
motoriĉkih sposobnosti
npr. rezultat u skoku u vis, rezultat u plivanju na 50 m), .....
METODIČKA NAČELA - PRINCIPI U NASTAVI TZK
POSTUPNOST
INTENZIFIKACIJA
SITUALIZACIJA
POSTUPNOST
od biotiĉkih do specijalnih motoriĉkih znanja
od jednostavnijih k sloţenijim motoriĉkim znanjima
od manje k fiziĉki zahtjevnijim kineziološkim sadrţajima
od jednostavnijih k sloţenijim uvjetima vjeţbanja
PRINCIP POSTUPNOSTI
VOĐENJE LOPTE
najprije boljom pa slabijom rukom
najprije u mjestu pa u kretanju
najprije osnovno pa specifiĉna kretanja (natraške, boĉno,
prekoraĉno, ...)
najprije sporije pa brţe kretanje
najprije s jednom pa s dvije lopte
najprije voĊenje bez protivnika, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
DODAVANJE
Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
Najprije s dvije, boljom, pa slabijom rukom
Najprije na manju, a zatim sve veću daljinu
Najprije iz sporijeg, a zatim brţeg kretanja
Najprije iz osnovnog, a zatim razliĉitih poloţaja (iz sjeda,
skoka,...)
Najprije osnovno, a zatim specijalna dodavanja
Najprije bez, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
VRŠNO ODBIJANJE U ODBOJCI
Najprije odbijanje samom sebi, zatim o zid i na kraju
suigraĉu
Najprije iz osnovnog, a zatim specifiĉnih poloţaja
Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
Najprije u sporijem, a zatim brţem kretanju
Najprije u cilju organizacije, a zatim provedbe završnice
napada
INTENZIFIKACIJA
što manje “praznog hoda”, pauza, prekida, zastoja, stajanja
i ĉekanja na satu TZK
što više kretanja i dinamiĉnosti
odrţavanje intenziteta opterećenja (visoka razina pulsa)
SITUALIZACIJA
pribliţavanje nastave ţivotnim potrebama i situacijama
što više natjecanja
što više igre
što više utilitarnih sadrţaja
HIGIJENSKE NAVIKE
sušenje i presvlaĉenje u ĉistu i suhu odjeću nakon
vjeţbanja
vjeţbanje u posebnoj obući
pranje ruku i osvjeţenje nakon vjeţbanja
KAKO SE RAZVIJAJU HIGIJENSKE NAVIKE
Osobnim primjerom nastavnika (uredna odjeća i obuća,
presvlaĉenje u sportsku odjeću)
Stalnim upućivanjem i educiranjem uĉenika
Stalnom kontrolom higijene uĉenika
Suradnjom s roditeljima
ORGANIZACIJSKE FORME U ODNOSU NA
BROJ UČENIKA
individualni rad
skupni rad (parovi, trojke, ĉetvorke, ...)
kolektivni rad
INDIVIDUALNI RAD
Svaki uĉenik radi zasebno, fiziĉki je odvojen od ostalih
SKUPNI RAD
rad se odvija u skupinama
KOLEKTIVNI RAD
svi uĉenici rade zajedniĉki
RASPORED UČENIKA KOD VJEŢBANJA
(organizacijske forme)
vrsta
kolona
kruţnica
luk, elipsa
redovi
paralelogrami
shematski
slobodna forma
U ODNOSU NA VREMENSKI SLIJED
SUKCESIVNO (tek kad se završi jedna vjeţba prelazi se
na iduću, svi u isto vrijeme rade isti zadatak)
SIMULTANO (istovremeno više grupa ili pojedinaca rade
razliĉite vjeţbe – svatko svoju)
POLIGONSKO (stalni prelazak sa zadatka na zadatak)
SUKCESIVNO
Svi uĉenici istovremeno rade samo jedan zadatak
Frontalni oblik rada
Paralelno odjeljenski oblik rada
FRONTALNI METODIČKI OBLIK
Uĉitelj je licem okrenut uĉenicima i rukovodi vjeţbanjem
Npr. istovremeno svi uĉenici, svatko na svojoj strunjaĉi
vjeţbaju kolut naprijed, a nakon nekog vremena na znak
uĉitelja prelaze na kolut natrag
PARALELNO ODJELJENSKI NAČIN RADA
Razred se djeli na 2 – 4 odjeljenja
Sva odjeljenja istovremeno rade isti zadatak
SIMULTANO
Paralelno-izmjeniĉni oblik rada
Izmjeniĉno odjeljenski oblik rada
Staniĉni oblik rada
Kruţni oblik rada
PARALELNO-IZMJENIČNI
Razred se dijeli na 4 odjeljenja
Prvo i drugo odjeljenje rade jedan, a treće i ĉetvrto drugi
zadatak
Nakon nekog vremena zadaci se zamjenjuju
IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA
Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja i svako odjeljenje radi
svoj zadatak, a nakon nekog vremena izmjenjuju zadatke
STANIČNI OBLIK RADA
Rad se odvija na nekoliko “stanica”
Ne svakoj stanici se radi po više radnih zadataka
Nakon nekog vremena mijenjaju se stanice za jedno mjesto
KRUŢNI METODIČKI OBLIK RADA
Na jednoj se stanici radi samo jedan zadatak
Opterećenje je definirano trajanjem zadatka ili brojem
ponavljanja
Nakon zadatka slijedi pauza
POLIGONSKI METODIČKI OBLIK RADA
Nema pauze izmeĊu zadataka nego se zadaci “odraĊuju” u
kretanju
VJEŢBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA
Puno djece, malo rekvizita
Veliki broj ponavljanja
Motivacija, odgovornost
VJEŢBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA
Dodavanje u dvije nasuprotne ili paralelne kolone
(nogometno, košarkaško, rukometno, odbojkaško)
Prenošenje predmeta u koloni
Odbijanje lopte od zid u koloni
KINEZIOLOŠKI SADRŢAJI U NASTAVI TZK
UVODNI DIO SATA
HVATALICE
HVATALICA- SPAS ZADANA VJEŢBA
Jedan uĉenik hvata ostale, nastojeći dotaknuti nekog od njih.
Oni se spašavaju tako da u opasnosti izvedu neki zadatak,
(npr. sjednu, legnu, skoĉe suvjeţbaĉu u naruĉje i sl.)
HVATALICA OKO OMEĐENOG PROSTORA
Jedan uĉenik hvata ostale oko obiljeţenog prostora (npr.
pola odbojkaškog igrališta), nastojeći dotaknuti nekog od
njih. Pri tome ne smije prelaziti preko prostora.
HVATALICA REKVIZITOM
Jedan uĉenik hvata ostale drţeći u ruci rekvizit (npr. lopta,
dres i sl), nastojeći dotaknuti nekog od njih. Predaje
rekvizit uhvaĉenom uĉeniku koji nastavlja igru.
HVATALICA U LANAC
Igru zapoĉinje jedan uĉenik, ĉim uhvati (dotakne drugog), spaja se s njime drţeći se za ruke i tako dalje u lanac. Pobjednik je posljednje uhvaćeni uĉenik. Lanac ne smije puknuti.
HVATALICA U PAROVIMA
Uĉenici se drţe za ruke u parovima. Jedan par hvata, a kada
dotaknu neki drugi par oni nastavljaju igru.
Varijante: drţe se objema rukama okrenuti licem ili leĊima
HVATALICA SPAS LOPTA
Jedan uĉenik hvata ostale koji meĊusobno dodaju loptu.
Nastoje spasiti ugroţenog uĉenika tako da mu dodaju
loptu, jer se uĉenik koji ima loptu ne smije uhvatiti.
HVATALICA GAĐANJEM LOPTE
Uĉenik hvata ostale tako što ih nastoji pogoditi laganom
loptom. PogoĊeni uĉenik nastavlja igru na isti naĉin.
HVATALICA ČETVERONOŠKE
Uĉenik “ĉetveronoške” hvata ostale koji se na isti naĉin
kreću u ograniĉenom prostoru (npr. deveterac rukometnog
igrališta) nastojeći dotaknuti nekog od njih. Uhvaćeni
uĉenik na isti naĉin nastavlja igru.
HVATALICA UMNAŢANJE PAROVA
Hvatanje zapoĉinju dva uĉenika drţeći se za ruke, kada
dotaknu trećeg spajaju se u trojku, a ĉim se u lancu naĊe
ĉetvrti uĉenik razdvaja se u dva nova para koji dalje
zasebno hvataju.
HVATALICA PO CRTAMA
Uĉenici su rasporeĊeni i samo se smiju kretati po
obiljeţenim crtama (npr. odbojkaško igralište). Jedan
uĉenik hvata po crtama, kada nekog dotakne, on nastavlja
hvatati.
ELEMENTARNE IGRICE KONTAKTA
BORBA PIJETLIĆA
Svi su uĉenici u omeĊenom prostoru i skakuću na jednoj
nozi kao pijetlići s rukama uz tijelo. Nastoje jedan drugog
izgurati iz prostora, izgurani uĉenik ispada iz igre.
BORBA GURANJEM U ČUČNJU
Svi su uĉenici u omeĊenom prostoru i skakuću ili hodaju u
ĉuĉnju i meĊusobno se guraju rukama. Uĉenik koji izgubi
ravnoteţu ispada iz igre.
IZBACIVANJE PROTIVNIKA IZ RAVNOTEŢE
Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti i
razmaknuti na dohvat ruku. Ne pomjerajući noge nastoje
guranjem rukama jedan drugog izbaciti iz ravnoteţe.
UDARANJE PO POTKOLJENICAMA
Uĉenici su rasporeĊeni u parovima i drţe se jednom
rukom. Slobodnom rukom jedan drugog udaraju po
potkoljkenicama otvorenim dlanom, ujedno izbjegavajući
udarce protivnika.
GAŢENJE PO STOPALIMA
Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti i drţe se
za ruke. Nastoje jedan drugog ugaziti na prste stopala.
UDARANJE PO DLANOVIMA
Uĉenici su rasporeĊeni u parove, licem okrenuti jedan
drugome. Uĉenik nastoji protivniku zadati što više udaraca
po dlanovima, a kada promaši uloge se mijenjaju.
GURANJE LEĐIMA U SJEDU
Svi uĉenici sjede u omeĊenom prostoru i meĊusobno se
izguravaju leĊima. Uĉenik koji bude izguran napušta igru.
POTEZANJE KONOPA
Uĉenici su rasporeĊeni u dvije suprotstavljene ekipe koje
povlaĉe konopac. PobjeĊuje momĉad koja protivnika
povuĉe za odreĊenu duţinu na svoju stranu.
HRVANJE U KLEČEĆEM POLOŢAJU
Uĉenici su rasporeĊeni u parove na strunjaĉama i hrvaju se
u kleĉećem poloţaju. PobjeĊuje uĉenik koji izbaci
protivnika iz ravnotreţe.
IZGURAVANJE SA STRUNAČE
Uĉenici su rasporeĊeni u parove na strunjaĉama i jedan
drugog izguravaju. PobjeĊuje uĉenik koji ostane na
strunjaĉi.
ELEMENTARNE IGRICE ELIMINACIJE
KINEZI - JAPANCI
Uĉenici su podijeljeni u dvije skupine (“kinezi” i “japanci”)
na suprotnim stranama igrališta i lagano se u vrsti kreću jedni
prema drugim. Kada se primaknu nastavnik uzvikne npr.
kinezi, što znaĉi da kinezi dodirom hvataju japance prije nego
ovi pobjegnu u svoje polje. Uhvaćeni japanci ispadaju iz igre.
TKO OSTANE BEZ OBRUČA
Uĉenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani obruĉi,
kojih ima jedan manje nego uĉenika. Na znak trĉe i
zauzimaju obruĉe, a uĉenik koji ostane bez obruĉa ispada
iz igre.
ELIMINACIJA GAĐANJEM LOPTOM
Uĉenici su podijeljeni u dvije ekipe i loptom gaĊaju igraĉe
iz protivniĉke ekipe. PogoĊeni igraĉ ispada iz igre.
TKO ĆE PRIJE DO LOPTE
Uĉenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani poloţene
lopte, kojih ima jedna manje nego uĉenika. Na znak trĉe,
uzimaju lopte i s njima se vraćaju na poćetni poloţaj.
Uĉenik koji ostane bez lopte ispada iz igre.
TKO ĆE PRIJE DO CRTE
Svi uĉenici se nalaze na jednoj strani. Na znak uĉitelja trĉu
do crte na drugoj strani. Najsporiji uĉenik ispada iz igre.
Varijanta: pobjednik ispada iz igre
NEKA GAĐA
Svi se uĉenici lagano kreću u krugu u ĉijem je središtu
poloţena lopta. Uĉitelj poviĉe “neka gaĊa, npr. Pero”, taj
uĉenik uzima loptu i gaĊa ostale koji bjeţe. PogoĊeni
uĉenik ispada iz igre.
IZBACIVANJE LOPTI KOD VOĐENJA
Svaki uĉenik vodi svoju loptu rukom u ograniĉenom
prostoru, a ujedno slobodnom rukom nastoji izbiti lopte
ostalim igraĉima i izbaciti ih van prostora. Uĉenik koji
ostane bez lopte ispada iz igre.
Varijante: voĊenje lopte nogom, kotrljanje lopte.
POPLAVA - OLUJA
Uĉenici se slobodno kreću po dvorani. Na uzvik nastavnika
“poplava” spašavaju se tako što se popnu na neku spravu (šv.
ljestve, konopac, kozlić i sl). Na uzvik “oluja” nastoje se skriti
ispod neke sprave (strunjaĉe, u šv. sanduk i sl.). Uĉenik koji
se ne spasi ispada iz igre.
TKO BRŢE VODI LOPTU
Svi su uĉenici u vrsti na jednoj strani. Na znak vode loptu
prema crti na suprotnoj strani. Ispada najsporiji uĉenik.
Varijante: voĊenje nogom, kotrljanje, voĊenje na razne naĉine
ELEMENTARNE IGRICE PRETRČAVANJA
KOJI ĆE PAR PRIJE PRETRČATI NA DRUGU
STRANU
Svi su uĉenici u parovima na jednoj strani igrališta i drţe
se za ruke. Na znak trĉe do crte na suprotnoj strani,
pobjeĊuje najbrţi par. Umjesto parova mogu pretrĉavati
trojke, ĉetvorke, ...
Varijante: drţanje u paru za obe ruke, “kolica” i sl.
KOJA ĆE VRSTA PRIJE PRETRČATI NA
DRUGU STRANU
Uĉenici su rasporeĊeni u dvije vrste na suprotnim stranama
igrališta i drţe se za ruke u lancu. Na znak pretrĉavaju na
suprotnu stranu pazeći da lanac ne pukne. PobjeĊuje lanac
koji prvi i u cijelosti preĊe na drugu stranu.
KOJA ĆE GUSJENICA PRVA NA DRUGU
STRANU
Uĉenici su rasporeĊeni u dvije gusjenice, tako da se u
kleĉeĉem poloţaju meĊusobno drţe za potkoljenice. Na
znak kreću prema crti na suprotnoj strani igrališta, a
pobjeĊuje gusjenica koja prva i u cijelosti preĊe crtu.
PRENOŠENJE TENIS LOPTICA
Uĉenici su rasporeĊeni u dvije ekipe na suprotnim
stranama igrališta. Na znak uzimaju tenis loptice iz svog
sanduka, prenose ih na drugu stranu i stavljaju u
protivniĉki. Svaki uĉenik moţe nositi samo jednu lopticu.
Kad nastavnik zazviţdi pobjeĊuje ekipa koja u svom
sanduku ima manje loptica.
KOJA ĆE VRSTA PRIJE VOĐENJEM
Uĉenici su rasporeĊeni u dvije vrste na suprotnim stranama
igrališta i svaki ima loptu. Na znak vode loptu i prelaze na
suprotnu stranu. PobjeĊuje vrsta koja prva izvrši zadatak.
Varijanta: pokušaj oduzimanja lopti protivniku
TKO ĆE KOGA PRIJE PRENIJETI
Uĉenici su rasporeĊeni u nekoliko grupa po 5-7 igraĉa. Na
znak svaka grupa nosi po jednog svog ĉlana na drugu
stranu igrališta, i tako svakog ĉlana zasebno. PobjeĊuje
ekipa koja prva prenese sve svoje ĉlanove.
GUSJENICA – SLALOM
Uĉenici su rasporeĊeni u koloni, meĊusobno razmaknuti 3-
4 metra i lagano se kreću. Posljednji uĉenik iz kolone u
“slalomu” zaobilazi sve uĉenike dok ne doĊe na ĉelo
kolone, a zatim ide sljedeći uĉenik.
SLALOM IZMEĐU LEŢEĆIH UČENIKA
Uĉenici leţe na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji
uĉenik u “slalomu” zaobilazi po redu sve uĉenike na tlu, a
kada doĊe na ĉelo i sam legne, nakon ĉega kreće naredni
uĉenik.
PRESKAKIVANJE UČENIKA
Uĉenici leţe na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji
uĉenik u preskaĉe za redom jednog po jednog, a kada doĊe
na ĉelo i sam legne, nakon ĉega kreće naredni uĉenik.
PRESKAKIVANJE - PROVLAČENJE
Uĉenici su rasporeĊeni u koloni u poloţaju pretklona
raskoraĉno i meĊusobno razmaknuti nekoliko metara.
Posljednji uĉenik preskaĉe raznoškom jednog, a narednom se
provlaĉi kroz noge dok ne doĊe na ĉelo kolone, nakon ĉega
kreće idući uĉenik.
ZA ZAVRŠNI DIO
mirne igre
vjeţbe istezanja
vjeţbe labavljenja
vjeţbe disanja
MIRNE IGRE
DAN-NOĆ
Uĉenici su u uspravnom stavu slobodno rasporeĊeni ili u
nekoj formaciji. Na uzvik nastavnika “noć” moraju ĉuĉniti,
a na “dan” se moraju uspraviti. Uĉenik koji pogrešno
reagira na komandu ispada iz igre.
STIZANJE LOPTE U KRUG
Uĉenici sjede rasporeĊeni u krug. Istovremeno zapoĉinju
dodavanje dvjema loptama u istu stranu. Uĉenik kod kojeg
se istovremeno naĊu obje lopte ispada iz igre.
TKO ĆE BLIŢE CRTI
Uĉenici su rasporeĊeni u vrsti. Jedan za drugim kreću se
zatvorenim oĉima prema crti na suprotnoj strani. PobjeĊuje
uĉenik koji se zaustavi najbliţe crti.
JAKOVE GDJE SI
Uĉenici su u formaciji kruga. U krugu jedan uĉenik
zavezanih oĉiju hvata drugog (Jakova). Kada ga dotakne
Jakov postaje “lovac”, dotadašnji lovac odlazi u krug, a iz
kruga dolazi novi “Jakov”.
TKO ĆE SE PRVI NASMIJATI
Uĉenici su poredani u vrsti. Jedan uĉenik ide od jednog do
drugog i pokušava ih nasmijati gestikuliranjem. Uĉenik
koji se nasmije ispada iz igre.
ZALEĐENI
Uĉenici se slobodno kreću ili upraţnjavaju neku igru. Na
komandu uĉitelja “led” moraju se trenutno “zalediti”.
Uĉenik koji pravovremeno ne reagira na komandu i nastavi
s kretanjem ispada iz igre.
CRNA MARICA 1-2-3
Jedan je uĉenik leĊima okrenut ostalima koji se u vrsti
neprimjetno primiĉu i kaţe “Crna Marica 1-2-3”, nakon
ĉega se naglo okreće. Ako primjeti kretanje nekog uĉenika,
ovaj se mora vratiti na poĉetni poloţaj. PobjeĊuje uĉenik
koji prvi doĊe do cilja i peuzima ulogu voĊe igre.
GDJE JE LOPTA
Jedan je uĉenik leĊima okrenut ostalima i baca loptu
preko glave. Uĉenik koji uhvati loptu sakrije je iza leĊa,
a uĉenik koji je bacio pokušava pogoditi kod koga je
lopta. Ako pogodi, taj uĉenik dalje baca loptu.
TKO NE UHVATI ISPADA
Uĉenici su poredani u vrsti s rukama na leĊima. Jedan
uĉenik ide s loptom od jednog do drugog, baca loptu
prema pojedinom uĉeniku. Ako ovaj ne uhvati loptu ili
naĉini pripremni pokret rukama, a lopta ne bude baĉena,
ispada iz igre.
ZA PRIPREMNI DIO
Opće pripremne vjeţbe
Vjeţbe istezanja
ZA GLAVNI DIO
Motoriĉka znanja (nastavne teme)
Sadrţaji za razvoj pojedinih motoriĉkih sposobnosti
Igre s loptom
Štafetne igre
VJEŢBE ZA RAZVOJ SNAGE
Ruke i ramena
Prednja strana trupa
Kosa strana trupa
LeĊa
Noge
ZA RAZVOJ BRZINE
Vjeţbe skipa i visokog skipa, zabacivanje potkoljenica i sl.
Razne varijante tapinga nogama
Vjeţbe za brzinu reakcije (udaranje po dlanovima, gaţenje
stopala i sl.)
ZA RAZVOJ BRZINE
Vjeţbe za brzinu reakcije i brzinu jednokratnog pokreta
Start i startno ubrzanje
Trĉanje kratkih dionica maksimalnom brzinom (10-30 m)
Natjecanja u brzini kretanja (protiv partnera i vremena)
ZA RAZVOJ AGILNOSTI
Brza promjena smjera kretanja u okviru raznih poligona
Provedba testova za mjerenje agilnosti (npr. “japan” test,
koraci u stranu, ....)
Natjecanje u brzini promjene smjera kretanja protiv
partnera ili protiv vremena
ZA RAZVOJ AGILNOSTI
Primjena igara u kojima dominira agilnost (odbojka, tenis,
rukomet, hvatalice, itd.)
Specifiĉne igrice 1:1 (glavomet, odbojka nogama, tenis
loptama, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE
razna voĊenja, voĊenja više lopti
dodavanja s više lopti
razni zadaci s loptom na principu bacanja i hvatanja
vjeţbe s rekvizitima (vijaĉa, obruĉi, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE
vjeţbe uz glazbu
poligonske vjeţbe s pomagalima (šv. sanduk, strunjaĉe)
vjeţbe na principu kotrljanja, premetanja, kolutanja, itd.
vjeţbe u parovima s naglaskom na akrobatiku
ZA RAZVOJ SNAGE
Vjeţbe kontakta, guranja, nadvlaĉenja, potezanja u parovima
Skupne vjeţbe kontakta, guranja, potezanja, ..
Vjeţbe relativne snage sa svojim tijelom
Vjeţbe snage sa savladavanjem otpora i teţine suvjeţbaĉa
ZA RAZVOJ SNAGE
Vjeţbe snage s rekvizitima (medicinske lopte, strunjaĉa,...)
Vjeţbe nošenja i prenošenja
Vjeţbe guranja i bacanja rekvizita
ZA RAZVOJ RAVNOTEŢE
Vjeţbe izbacivanja iz ravnoteţe nadigravanjem u paru
Vjeţbe kretanja po uskim spravama
Vjeţbe zadrţavanja ravnoteţe na spravama i rekvizitima
(balans daske, klupice za ravnoteţu, polulopte, itd.)
ZA RAZVOJ RAVNOTEŢE
Natjecanja u što duţem zadrţavanju ravnoteţnog poloţaja
Skupne vjeţbe sa strunjaĉom za izbacivanje iz ravnoteţe
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI
Vjeţbe dodavanja s loptama
Vjeţbe šutiranja s loptama
Vjeţbe gaĊanja s lopticama
Vjeţbe ciljanja s rekvizitima (štap, alka i sl.)
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI
Vjeţbe preciznosti udaranja s rekvizitima (palica i sl.)
Vjeţbe preciznosti kretanja na poligonu
Vjeţbe preciznosti voĊenja rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI
Vjeţbe statiĉkog istezanja bez i s rekvizitima
Vjeţbe dinamiĉkog istezanja bez i s rekvizitima
Vjeţbe pasivnog istezanja u paru s i bez rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI
Skupne vjeţbe za pasivno istezanje
Vjeţbe istovrememenog istezanja u paru
Primjena kinezioloških sadrţaja koji zahtjevaju veliku
amplitudu pokreta (gimnastika, ples, ...)
ZA RAZVOJ IZDRŢLJIVOSTI
Kontinuirana kretanja u prirodi
Poligonska kretanja
Kretanja s loptom (voĊenje, dodavanje)
ZA RAZVOJ IZDRŢLJIVOSTI
Vjeţbe na principu vrpci bez kraja
Igre s energetskom zahtjevnošću
IGRE S LOPTOM
RUKOMET
Standardni rukomet
Mini rukomet
Rukomet na pijesku
Sjedeći rukomet
RUKOMET
Rukomet zraĉnicom
Ragbi rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
NOGOMET
Standardni nogomet
Mali nogomet
Nogomet na male golove
Odbojkaški nogomet
NOGOMET
Nogomet “u kolo”
Sjedeći nogomet
Kombinacija nogomet-rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
KOŠARKA
Standardna košarka
Košarka na jedan koš (basket)
Košarka od table
Sjedeća košarka
KOŠARKA
Košarka – 10 dodavanja
Kombinacija košarka – ragbi
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
ODBOJKA
Standardna odbojka
Mini odbojka
Odbojka na pijesku
Sjedeća odbojka
ODBOJKA
Odbojka glavom
Odbojka u kolo
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
GRANIČAR
Graniĉar (osnovna varijanta)
Graniĉar izmeĊu dvije vatre
Graniĉar izmeĊu ĉetiri vatre
Igre na principu gaĊanja loptom (“neka gaĊa”,
lovica gaĊanjem i sliĉno)
ŠTAFETNE IGRE
Štafete kretanja (osnovno, skokovi, natraške, ĉetveronoške,
boĉno, ..)
Štafete voĊenja lopte (nogom, rukom, košarka, rukomet, jedna ili
dvije lopte, kotrljanje lopte, ....)
Štafeta prenošenjem (lopte, ĉunjevi, strunjaĉe, suvjeţbaĉ,..)
Štafete preko prepreka (provlak kroz okvir šv. sanduka, penjanje
na šv. ljestve, ...)
ŠTAFETNE IGRE
Štafete kretanja sa zadacima (kolut naprijed, natrag, preskok,...)
Poligonske štafete (više zadataka)
Štafete u malom prostoru
OSNOVE KINEZITERAPIJE
KINEZITERAPIJA
Korištenje pokreta i vjeţbi u svrhu prevencije i otklanjanja
posljedica pojedinih bolesti, tjelesnih oštećenja i ozljeda
Naglasak je na aktivnom pokretu (samostalnom)
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Sve je više tjelesnih oštećenja i zdravstvenih poteškoća kod
djece u razrednoj nastavi zbog:
Sve je manje kretanja i igre u okviru obitelji
Sve je manje kretanja i igre na ulici
Nastava TZK u razrednoj nastavi se nedovoljno kvalitetno
provodi
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Djeca previše vremena provode u sjedenju u školi (preobiman i teorijski zahtjevan školski program)
Djeca previše vremena provode u sjedenju kod kuće (TV, play-station, kompjutor i drugo)
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Nedovoljno razvijen kult “vikenda” i zajedniĉkih
obiteljskih tjelesnih aktivnosti (izleti, pješaĉenja, ...)
Nepravilno sjedenje (u školi, kući kod pisanja zadaće,
gledanja TV, ..)
Nepravilno nošenje teške školske torbe
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Korekcija i prevencija nepravilnosti drţanja i kraljeţnice
Prevencija i korekcija nepravilnosti prsnog koša
Prevencija i korekcija sindroma ravnih stopala
NEPRAVILNO SJEDENJE
U ŠKOLI
KOD PISANJA DOMAĆE ZADAĆE
KOD GLEDANJA TV I RADA NA
KOMPJUTORU
NOŠENJE ŠKOLSKE TORBE
Najviše 10% teţine tijela
NEPRAVILNOSTI DRŢANJA - KRALJEŠNICE
Skoliotiĉno drţanje
Kifotiĉno drţanje
Lordotiĉno drţanje
SKOLIOTIČNO DRŢANJE
Iskrivljenje kraljeţnice u stranu (lateralna devijacija)
S medicinskog aspekta ova vrst iskrivljenja je
najštetnija
SKOLIOZE
Javlja se od roĊenja do skeletne zrelosti
Najĉešća je u pubertetu
Nekoliko je puta uĉestalija kod djevojĉica
SKOLIOZE
U 70% sluĉajeva se ne zna uzrok (ideopatske skolioze)
Poznati uzroci: trauma, kompenzacije (kraća noga, deformacije
kuka, ..), bolesti koštanog sustava, ..)
Dijele se na funkcionalne (blage) do 20 stupnjeva, povezane s
lošim drţanjem i strukturalne
KINEZITERAPIJA
Jaĉati mišiće trupa, naroĉito leĊa (stabilizacija kraljeţnice)
Istezanje mišića koji su skraćeni
Jaĉanje suprotnih mišića koji su istegnuti
Vjeţbe u poloţaju koji rasterećuje kraljeţnicu (ĉetveronoške, u
visu)
KINEZITERAPIJA
LeĊno i prsno plivanje
Kretnje u kojima dolazi do istezanja (npr. skokovi u odbojci,
košarci)
Vjeţbe s rekvizitima (vijaĉe, palice, ..)
Vjeţbe disanja
KIFOTIČNO DRŢANJE
Zakrivljenje kralješnice prema nazad
(preko 35 stupnjeva grudne kihoze)
Gotovo 60% djeĉaka i nešto manje djevojĉica
ima odreĊeni konveksitet kraljeţnice
KIFOTIČNO DRŢANJE - UZROCI
Najĉešće u pubertetu
Riziĉna djeca: visoka i slabo uhranjenja sa
slabom leĊnom muskulaturom
Velika i nepravilna opterećenja:
sport. gimnastika, boks, košarka, ..)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA
Opuštanje i istezanje mišića ramena, vrata
i leĊa
Jaĉanje mišića leĊa u predjelu kifoze
Plivanje, posebno leĊno i prsno (ne delfin)
Vjeţbe puzanja
KINEZITERAPIJA
Vjeţbe disanja
Sportovi gdje dolazi do istezanja kralješnice
(košarka, odbojka, badmington)
Izbjegavati velika opterećenja, nošenja,
padove u borilaĉkim sportovima,
kolute u gimnastici i sl.
LORDOTIČNO DRŢANJE
Iskrivljenje kraljeţnice s konveksitetom
prema naprijed
Više od 4-5 centimetara u lumbalnom
dijelu
Najĉešća kod djevojĉica u dobi od
6-10 godina
LORDOTIČNO DRŢANJE - UZROCI
Hipotoniĉna (slaba) trbušna muskulatura
Prekomjerna uhranjenost (adipoznost)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA
Jaĉanje trbušne muskulature
Rasterećenje i istezanje leĊnih mišića
lumbalne regije
Vjeţbe istezanja mišića glutealne regije i
straţnje strane natkoljenice
Vjeţbe disanja dijafragmom
Vjeţbe potiskivanja lumbalnog dijela
leĊa o zid
RAVNA STOPALA (PES PLANUS)
UZROCI
Slabost muskulature
Prijevremeno forsiranje hodanje
Neprimjerena obuća
Statiĉka opterećenja stopala i
specifiĉnost profesije
Pretjerana gojaznost
KINEZITERAPIJA
Pasivna potpora (ulošci)
Vjeţbe za jaĉanje mišića svoda
stopala i potkoljenice
DEFORMITETI PRSNOG KOŠA
Ljevkasta prsa
Kokošja prsa
KINEZITERAPIJA
Respiratorna gimnastika
Plivanje
Jaĉanje mišića ramenog pojasa i prsnih mišića
ZAVRŠNE NAPOMENE
POTIĈITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,
KRETANJU I VJEŢBANJU
KORISTITE I UNAPREĐUJTE ZNANJE I STRUĈNOST
ZAVRŠNE NAPOMENE
POTIĈITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,
KRETANJU I VJEŢBANJU
UVIJEK KAD IM JE DOSADNO, KADA SU UMORNI ILI
DEKONCENTRIRANI, ISKORISTITE NAJAĈE SREDSTVO
KOJIM RASPOLAŢETE = POKRET
PRUŢITE STOGA DJECI KRETANJE JER ONI TO OD VAS
OĈEKUJU