View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
PREDLOG ZA POBOLJŠANJE SISTEMA PLAĆANJA RADA I MOTIVACIJE ZAPOSLENIH NIS A.D.
28.02.2011Pančevo
Olga Agafonova
Ukratko o teoriji
•Nivo (grejd) – Pokazatelj koji karakteriše radno mesto u odnosu na sledeće zahteve: nivo kvalifikacije iobuke, samostalnost u donošenju odluka, odgovornost i uticaj na rezultate. Svaki nivo (grejd) pokazujedijapazon koeficijenata. Pri odredjivanju grejda subjektivni faktori ne trebaju da utiču.
•Profesionalna kategorija – Pokazatelj ličnog profesionalnog statusa zaposlenog (skup veština, znanja iefikasnosti). Predviđena je sledeća gradacija �Osnova�; �Razvoj�; �Standard�; �Iskustvo�; �Ekspert�.
•Terifna mreža – Matematičko regulisanje grupe koeficijenata, raspoređeno po zonama plaćanja,grejdovima i profesionalnim kategorijama.
•Dijapazon – Razlika između isplate minimuma i maksimuma u okviru jednog grejda i u jednoj zoniplaćanja.
2
Stadijum projekta na današnji danIzrađeni su i poslati članovima Komisije sledeći predlozi:• unifikacija naziva radnih mesta• raspoređivanje radnih mesta po kategorijama• odredđvanje grejda svakom radnom mestu• predlaganje jedinstvene tarifne mreže za sve Blokove NIS a.d.• paralelno se rade opisi radnih mesta
Do današnjeg dana bili su održani sastanci sa Komisijama BLOK PROMET, BLOKISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJA, BLOK SERVISI.
Planirani sastanci sa Komisijama:28.02.– 01.03. - BLOK PRERADA01.03. – 03.03. - MATICA.
Sledeći korak:• Održavanje zajedničkih sastanaka Komisija sa ciljem razmatranja materijala, uzimajući u obzir
unošenje potrebnih korekcija.• Sastanci sa zaposlenima NIS a.d.: detaljno upoznavanje svih zaposlenih sa sistemom Grejding.
3
ETAPE GREJDINGA
• Na osnovu intervjua (usmenim i pismenim putem) sa nadređenim rukovodiocima, urađena jeklasifikacija radnih mesta prema sistematizaciji.
• Nakon dobijenih informacija, sačinjen je predlog unifikacije radnih mesta i nivoa (grejdova) kojije prosleđen članovima Komisije.
• Unifikacija je grupisanje radnih mesta prema srodnosti. Klasifikovana radna mesta sugrupisana i dodeljivani su nazivi po sličnosti i funkcionalnosti u Kompaniji. Primer: referenti,tehničari u administraciji i saradnici su unificirani u naziv “saradnik”.
• Tokom izvršenja svakog od navedenih koraka, održavani su sastanci sa Predsednicima ičlanovima Komisije Blokova, radi razmatranja predloga, davanja sugestija i usaglašavanja.
• U fokusu Projektnog tima su kategorije Radnici (šifra posla 30) Stručnjaci (šifra posla 20),zatim Rukovodioci (šifra posla 10).
4
SISTEMATIZACIJA
• Projekat obuhvata svih pet Blokova.
• Korak 1. Uzeli smo postojeću sistematizaciju koja nam je služila kao originalni izvor daljeg razvoja grejdinga.
5
RP1211000
Služba zajedničkih
poslova grupe postrojenja I
R P 1 2 1 1 0 0 0 0 0 1Di rektor grupe pos troj enj a I
1 10
RP1211000
Služba zajedničkih
poslova grupe postrojenja I
R P 1 2 1 1 0 0 0 0 0 2 Proc es ni i nž enj er 1 20
RP1211000Služba
zajedničkih poslova grupe
R P 1 2 1 1 0 0 0 0 0 6Tehni čar z a
pri premu pos troj enj a
1 20
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 0 1 Uprav ni k pos troj enj a S-100
10
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 0 2 Pomoć ni k uprav ni ka 1 10
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 0 4 Šef s mene 4 30
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 0 6Operater komandne
tabl e4 30
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 0 8 Spol j ni operater 4 30
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 1 0Spol j ni operater na
pumpama4 30
RP1212000 S-100 R P 1 2 1 2 0 0 0 0 1 2 Des ti l ater 4 30
Ši fra OJ Naziv OJ Sif. Pos.Šifra pozi ci je Naziv pozici je Br. I zv.
ORGANIZACIONA STRUKTURA PO HIJERARHIJI
DIREKCIJA
SEKTOR
SLUŽBA
ODELJENJE
• Korak 2. Organizacioni oblik koji najčešće figurira u NIS a.d.
• Svrha organizacionog oblika je bolja preglednost nivoa rukovođenja za potrebe realizacije grejdinga.
BLOK MATICA BLOK SERVISI/ISTRŽIVANJE I PROIZV. BLOK PRERADA
• Hijerarhija - je stepenasto uređenje ljudi u rangirani poredak, gde je svaki rang, od najnižeg pa do najvišeg, podređen onim iznad
6
DIREKCIJA
POGON
SLUŽBA
ODELJENJE
DIREKCIJA
GRUPAPOSTROJENJA
SLUŽBA
ODELJENJE
POSTOJEĆA HIJERARHIJA I NAPREDOVANJE
NIVO
I PO HIJERARHIJI
• Korak 3. Ređanje postojećih radnih mesta po hijerarhiji, uzimajući u obzir da se radna mesta na istom nivou nalaze na istom grejdu.
• Napravljen je grafički prikaz strukture radnih mesta (hijerarhija) iz koje se vidi linija rukovođenja i njihova veza.
1919
1717
1414
1313
1212
RAZVOJ KARIJERE
RAZVOJ KARIJERE
7
1717
1010
1010
99
88
1313
1111
ODREĐIVANJE GREJDA
• Korak 4. Na osnovu unifikacije, hijerarhije i postojeće organizacione strukture, određivani sugrejdovi, pri čemu Radnici počinju od grejda 6, dok se prilikom uvođenja potpunog grejdingapredviđa da će Generalni direktor biti na 23 grejdu.
Svako radno mesto se ocenjivalo u skladu sa sledećim principima:• jedinstveni kriterijum ocene;• ocena radnog mesta, a ne zaposlenog koji na njemu radi;• ocena radnog mesta nezavisno od postojeće visine zarade;• ocena radnog mesta u tom obliku, u kojem ona postoji u ovom momentu;• Ocena doprinosa radnog mesta (skup osnovnih kompetencija): Profesionalna znanja i veštine, Nivo složenosti posla, Samostalnost u donošenju odluka, Karakter uticaja na rezultat delatnosti kompanije i t.d.
Uvođenje grejdinga ne rezultira smanjenje zarada
8
ODREĐIVANJE GREJDA
• Korak 5. Poštujući izgrađenu hijerarhiju, unosimo radno mesto saglasno određenom grejdu.Vršimo unifikaciju po srodnosti radnih mesta.
RAZV
OJ
KAR
IJERE
RAZV
OJ
KAR
IJERE
Uvođenje grejdinga ne rezultira smanjenje zarada9
UPRAVNIK POSTROJENJA
ZAMENIK UPRAVNIKA
POMOĆNIK UPRAVNIKA POSTROJEN
JA ZA MAŠINSTVO
PROCESNI INŽENJER
TEHNIČAR ZA
PRIPREMU POSTROJEN
JA
ŠEF SMENE SPOLJNI OPERATER
SPOLJNI OPERATER
NA PUMPAMADESTILATER POMOĆNI
RADNIK
10 10 10 20 20 30 30 30 30 306 2,01 2,13 2,26 67 2,26 2,39 2,54 2,69 2,85 78 2,54 2,69 2,85 3,02 3,20 8 89 2,85 3,02 3,20 3,40 3,60 910 3,20 3,40 3,60 3,82 4,04 1011 3,60 3,82 4,04 4,29 4,54 1112 4,04 4,29 4,54 4,82 5,11 1213 4,54 4,82 5,11 5,41 5,74 13 13 1314 5,11 5,41 5,74 6,08 6,45
15 5,74 6,08 6,45 6,83 7,24
16 6,45 6,83 7,24 7,68 8,14
17 7,24 7,68 8,14 8,63 9,14 1718 8,14 8,63 9,14 9,68 10,26
19 9,14 9,68 10,26 10,87 11,52
20 10,26 10,87 11,52 12,21 12,94
21 11,52 12,21 12,94 13,72 14,54
22 11,52 12,21 12,94 13,72 14,54
23 12,94 13,72 14,54 15,41 16,34
UPRAVNIK POSTROJENJA
ZAMENIK UPRAVNIKA
ZAMENIK UPRAVNIKA
PROCESNI INŽENJER SARADNIK ŠEF SMENE SPOLJNI
OPERATERSPOLJNI
OPERATERSPOLJNI
OPERATERPOMOĆNI RADNIK
Греј
д
Унутар грејдингови дијапазони зарада, коефицијенти
Unifikacija
Баз
а
Разв
ој
Стан
дард
Иску
ство
Експ
ерт
Šifra posla
RNP
ZAJEDNIČKA TABELA ZA KOMISIJU
• Korak 6. Polazeći od zajedničkih tabela po direkcijama, napravili smo zajedničku tabelu poBlokovima, iz koje se vide sve date izmene (Grejd, Naziv OJ, Stari i Novi naziv radnogmesta).• Zajednička tabela poslata je Komisiji na uvid i usaglašavanje.
RAZVOJ KARIJERE
RAZVOJ KARIJERE
10
G R E J D S T AR I N A Z I V R M N O V I N A Z I V R M
G R E J D S T A R I N A Z I V R M N O V I N A Z I V R M
G R E J D S T A R I N A Z I V R M N O V I N A Z I V R M
G R E J D S T AR I N A Z I V R M
N O V I N A Z I V
R MG R E J D S T A R I N A Z I V
R MN O V I
N A Z I V R M
1 9 D i r e kt or di r e k ci j e za HR posl ove
DI RE KT OR DI RE KCI J E 1 9
D i r ek t o r D i r ek c i j e z a n a f n e s e r v i s e 1 9
D i r ek t o r N a u č n o t e h n i č k o g
c e n t r a
D I R E K T OR
D I R E K C I JE
1 9D i r ek t o r d i r ek c i je
m a lo p r od a j e 1 9D I R E K T O R D I R E K C I J E E N E R G A N A
1 7 Di r e kt or Se kt or a za HR posl ov e
DI RE KT OR S E KT ORA 1 8
Z a m e n i k d i r ek t o r a D i r ek c i je z a n a f t ne
s e r v i s e1 7
D i r ek t o r S e k t o r a z a g e o l o g i j u
D I R E K T OR
S E K T O R A1 7
D i r ek t o r S e k t o r a m a lo p r od a j e 1 8
Z A M E N I K D I R E K T O R A
1 5Rukovodi l a c s lužbe za
opšt u podr šku obr a čunu za r a da
RUKOVODI LAC SLUŽ BE 1 8
D i r ek t o r P o g o n a B u š e n j e 1 5
R u k o v o d i l ac S l u ž be z a g e o l oš k u
i n t e r p r e t a c i j u i p r or ač u n a r ez er v i U V
R U K O V O DI L A C
S U Ž B E1 6
U p r av n i k r eg i o n a Z r en ja n i n 1 7
G L A V N I I N Ž E N J E R
G R U P A P O S T R O J E N J A
Z A
U P R A V N I K P O S T R O J E N
J A
1 4Š e f ode l j e nj a za
ispor uk u ka nce l a r i j skog
ma t e r i j a l a
ŠE F ODE L J E NJ A 1 6
G l av n i i n ž en je r z a p o s l o v e b u š e n j a 1 4
G l av n i s p e c i ja l i s t a z a g e o l o š k a i s t r až i v a n j a
U V ( R u k o v o d i l ac o d e l j en j a )
G L A V N I S P E C I J A L I
S T A1 6
M e n a d ž er m a l o p r od a j e u
r eg i on u1 4
E X PE R T -K O O R D I N A T O R
1 3 Sa most a l ni sa r a dni k za HR posl ove
S T RUČNI SA RA DNI K 1 5
R u k o v o d i l ac S l už be b u š e n j a 1 3 S p e c i j al i s t a z a r az r ad u
S P E C I J A L IS T A 1 5
R u k o v o d i l ac s l u ž be
d o p u n s k o g a s o r t i m a n a i
u s l ug a
1 3I N Ž E N J E R U
P O G O N U
1 2 S a r a dnik za HR posl ov e
SA RA DNI K 1 4R u k o v o d i lac
O d e l j en j a o p e r a t i v e
Š E F O D E L J E N
J A1 2 S a m o s t a l n i r e f e r en t
S A R A D N IK 1 4
E k s p e r t-k o o r d i na t o r
S e k t o r z a f o r m i r an j e c e n a i a n a l i tik u p r od a je
1 2T E H N I Č A R I N A D Z O R A
P O S T R O J E N J AS A R A D N I K
1 1 Posl ovođa v oza ča POSLOVOĐA 1 3 I nž en j er z a b u š e n j e 6 -1 0
S a m o s t a l n i t e h n i č a r z a h e m i j sk e i
g e o l oš k o - he m i j s k e a n a l i z e
T EH N I Č AR 1 3
S a m o s t a ln i s a r ad n i k z a N o n
f u e l u r eg i on u
S t r uč n i s a r ad n i k 1 1 P O S L O V O Đ A
6 do 1 0 Voza č- I g r upe VOZ AČ 1 2R e f e r en t
a d m i n i s t r at o rS A R A D N I
K 1 2R e f e r en t z a
p r od a j u lo ž u l j a
S a r ad n i k z a
p r od a j u l ož u l j a
1 1 Š E F S M E N E
6 d o 8 Pomoćni r a dniciPOM OĆNI
RADNI K 1 1 V o đ a s m e n e 1 2 U p r av n i k o b j e k t a 6 - 1 0O P E R A T ER
P O S T R O J E N J A I I
6 - 10T o r n ja š n a b u š a ć e m
p o s t r oj e n j u 1 1 P o s l o v o đ a 6 - 1 0P O M O Ć N I K
O P E R A T E R A I I O P E R A T E R
6 - 10K l i na š n a b u š a ć e m
p o s t r oj e n j u 1 1 V o đ a s m e n e 6 - 1 0R U K O V A O C
P O S T R O J E N J A E N E R G A N E
6 do 9 Se kr e t a r 6 do 9 S e kr e t a r 6 do 9 Se kr e t a r 6 do 9 Se kr e t a r 6 do 9 Se k r e t a r
6 -8R a d n ik n a
o d r ž av a n j u I I g r up aP O M O Ć N I
R A D N I K 6 - 10 P r od a v a c 6 - 1 0R A D N I K N A
P R I P R E M I H E M I K A L I J A
Bl ok M a tica
D i re kc i ja za H R E N E R G AN A
B l ok P re ra da
NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJEBl ok s e rvi si
D ire k c i ja za n a f t ne s e r vis e
B lok i str a ž iva n je i p ro izvo dn j a
N a u čn o -t eh n ičk i c e n t ar D I RE K C I JA M AL O P R O D AJ E
B lok P r om e t
Tarifna mreza
Tarifna mreza – Matematicka regulacija skupa koeficijenata, rasporedjenih po profesionalnim kategorijama. Radnici mogu da napreduju po profesionalnim kategorijama I na taj nacin uticu na povecanje svoje zarade – horizontalno kretanje. Zaposleni takodje mogu da povecaju svoju zaradu u okviru kompanije putem vertikalnog napredovanja – promena odredjenog greja I naziva radnog mesta.
11
6 K 1 K 2 K 3
7 K 3 K 4 K 5 K 6 K 7
8 K 5 K 6 K 7 K 8 K 9
9 K 7 K 8 K 9 K 10 K 11
1 0 K 9 K 10 K 11 K 12 K 13
1 1 K 11 K 12 K 13 K 14 K 15
1 2 K 13 K 14 K 15 K 16 K 17
1 3 K 15 K 16 K 17 K 18 K 19
1 4 K 17 K 18 K 19 K 20 K 21
1 5 K 19 K 20 K 21 K 22 K 23
1 6 K 21 K 22 K 23 K 24 K 25
1 7 K 23 K 24 K 25 K 26 K 27
1 8 K 25 K 26 K 27 K 28 K 29
1 9 K 27 K 28 K 29 K 30 K 31
2 0 K 29 K 30 K 31 K 32 K 33
2 1 K 31 K 32 K 33 K 34 K 35
2 2 K 33 K 34 K 35 K 36 K 372 3 K 35 K 36 K 37 K 38 K 39
Унутар гре јдингови дијапазони зарада, коефиције нти
Разв
ој
Стан
дард
Иск
уств
о
Експ
ертГр
ејд
База
HORIZONTALNO NAPREDOVANJE
VER
TIK
ALN
O N
AP
RED
OV
AN
JE
DIJAPAZONI KOEFICI JENATA UNUTAR GREJDOVA
PROFESIONALNE KATEGORIJE
Prilikom izrade tarifne mreze bilo je potrebno ispostovati sledece: 1.Ne dozvoliti masovno smanjenje postojecih na danasnji dan koeficijenata 2.Formirati dijapazon koeficijenata za svaki hijerarhijski nivo 3.Profesionalna kategorija �standard� sledeceg grejda treba da bude ista kao �ekspert� prethodnog grejda 4.Potrebno je uzeti u obzir da rast koeficijenta pri povecanju profesionalne kategorije treba da ima motivacioni karakter.
Najoptimalnija varijanta je moguca pri postovanju sledecih matematickih pravila:od Grejda 6 do Grejda 10 – rast koeficijenta po profesionalnim kategorijama treba da iznosi ne vise od 6%od Grejda11– ne preko 6,5%
Na osnovu unifikacije, hijerarhije I postojece organizacione strukture odredjivali su se grejdovi, pri cemuRadnici pocinju od grejda 6, I pri implementaciji kompletnog grejdinga predvidja se da ce Generalni direktorbiti na grejdu 23.
12
Zasto nivoi Grejdova od 6 do 23?
Objasnjenje to me je matematicka raspodela koeficijenata I hijerarhijskih nivoa: Pocinjemo od Grejda 6, posto nije logicno da minimalni koeficijent krece od 0. Pri koriscenjuodgovarajuceg na danasnji dan dijapazona koeficijenata I koraka prilikom povecanja koeficijenata,minimalni koeficijent ce se nalaziti na 6 grejdu. U skladu sa postojecim nivoima hijerarhije, maksimalni nivo radnog mesta se nalazi na 17.stepenici. Na taj nacin 6+17 = 23.
Struktura plate
Postojeci sistem placanja rada:
Koeficijent x Cena rada = Osnovna zarada
13
Ugovor o radu ukljucuje sve elemente zarade u skladu sa Zakonom RS
Novi sistem placanja rada:
Koeficijent x Cena rada = Osnovna zarada
Povecava se u skladu sa inflacijom
Povecanje koeficijenta na racun osvajanja profesije I napredovanja kroz profesionalne kategorije.
Povecava se u skladu sa inflacijom
6 2,01 2,13 2,26
7 2,26 2,39 2,54 2,69 2,85
8 2,54 2,69 2,85 3,02 3,20
9 2,85 3,02 3,20 3,40 3,60
10 3,20 3,40 3,60 3,82 4,04
11 3,60 3,82 4,04 4,29 4,54
12 4,04 4,29 4,54 4,82 5,11
13 4,54 4,82 5,11 5,41 5,74
14 5,11 5,41 5,74 6,08 6,45
15 5,74 6,08 6,45 6,83 7,24
16 6,45 6,83 7,24 7,68 8,14
17 7,24 7,68 8,14 8,63 9,14
18 8,14 8,63 9,14 9,68 10,26
19 9,14 9,68 10,26 10,87 11,52
20 10,26 10,87 11,52 12,21 12,94
21 11,52 12,21 12,94 13,72 14,54
22 11,52 12,21 12,94 13,72 14,54
23 12,94 13,72 14,54 15,41 16,34
Грејд
Ун утар г р е јд и н г о в и ди јап азо н и зар ада, к о е фи ц и је н ти
Баз
а
Разв
ој
Ста
ндар
д
Иск
уств
о
Експ
ерт
14
VERT
IKAL
NO
N
APRE
DOVA
NJE
HORIZONTALNO NAPREDOVANJE
PROFESIONALNE PROFESIONALNE KATEGORIJE
DIJAPAZONI KOEFICJENATA UNUTAR GREJDOVA
POVEĆANJE KOEFICIJENTA NA RAČUN NAPREDOVANJA KROZ PROF. KATEGORIJE
I GREJDOVE
Uvođenje grejdinga ne rezultira smanjenje zarada
Primer napredovanja radnika
Horizontalno napredovanje: Prilikom zapošljavanja u slučaju da zaposleni nema radno iskustvo, njegovo napredovanje kreće od Osnove. Kako se radnik razvija profesionalno, može da napreduje na ostale profesionalne kategorije (Razvoj , Standard, Iskustvo, Ekspert).Vertikalno napredovanje: Posle napredovanja u okviru svog grejda, prelaskom svih profesionalnih kategorija u svom grejdu dostigavši nivo Eksperta može da napreduje na viši grejd i novo radno mesto.
Profesionalne kategorije. Testiranje.
Unutar svakog grejda nalaze se profesionalne kategorije: osnova, razvoj, standard, iskustvo,ekspert. To daje mogucnost da se razvrsta zarada za radnike razlicite kvalifikacije, koji se nalaze unutarjednog grejda I na jednom radnom mestu.
Implementacija pojma profesionalne kategorije daje mogucnost zaposlenom da se razvija u okvirusvog radnog mesta mesta, I samim tim da povecava visinu svoje plate. Pri dostizanju maksimalnogprofesionalnog nivoa (�ekspert� na svom radnom mestu) pojavljuje se mogucnost sirenja radnih obaveza,sto moze da oznacava premestaj na visu poziciju u kompaniji (na jedan hijerarhijski nivo vise): promenaradnog mesta = povecanje grejda = povecanje zarade.
15
Za prelazak na sledecu profesionalnu kategoriju bicepotrebno demonstrirati svoj profesionalni rast Komisiji, uciji sastav ce uci: neposredni rukovodilac, predstavnikSindikata, visokokvalifikovani specijalista, nezavisni clanod strane Projektnog ofisa za Grejding. Testiranje ce biti uvidu profesionalnog ispita (usmeni ili pismeni odgovori napitanja, resavanje prakticnih zadataka, vezanih zaprofesionalnu delatnost). Da bi polozio test zaposleni ceimati minimum 6 meseci za detaljnu pripremu zademonstraciju svog znanja.
Zasto je Grejding potreban?
Grejding za kompaniju predstavlja posebankoordinatni sistem u kojem su poredjana radnamesta. Pri tome sistem grejdova ne stoji u mestu –on se krece zajedno sa strukturom kompanije Ifunkcionalom radnih mesta. U tom sistemu radnihmesta mogu da se krecu kako sama radna mesta,tako I ljudi po radnim mestima. Radno mesto sekrece pri promeni njenog funkcionalnog dela,zaposleni – pri akumulaciji kvalifikacionih znanja,promeni nivoa odgovornosti, sloznosti posla, brojapodcinjenih I t.d. Sistem grejdova omogucavazaposlenom da shvati poziciju svog radnog mesta uzajednickoj hijerarhiji kompanije I da oceni svojepotencijalne mogucnosti u karijeri.Sistem Grejdiranja daje jasne karkteristike kojeopisuju radno mesto, zadaju zaposlenom vektorrada nad sobom da bi napredovao u karijeri, ukazujekakve on treba da razvija kvalitete I sposobnosti.
16
Recommended