View
7
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
Studij rudarstva
PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE
ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Diplomski rad
Dino Ormuž
R-536
Zagreb, 2012.
Zagreb, 2012.
I
Sveučilište u Zagrebu Diplomski radRudarsko-geološko-naftni fakultet
PRIKAZ STANJA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE
ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DINO ORMUŽ
Diplomski rad izrađen: Sveučilište u ZagrebuRudarsko-geološko-naftni fakultetZavod za rudarstvo i geotehnikuPierottijeva 6, 10002 Zagreb
SAŽETAK
U ovom diplomskom radu napravljena je analiza stanja istraživanja i eksploatacijearhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj. U Strategiji gospodarenjamineralnim sirovinama Republike Hrvatske napravljena je skupna analiza, dok su u ovomradu ažurirani i dopunjeni podaci samo za arhitektonsko-građevni kamen. Napravljen jepregled istražnih prostora i eksploatacijskih polja u razdoblju od 2007. do 2011. godine,kartografski prikaz u MicroStation-u, te procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena i procjena naknada koje se ostvaruju istraživanjem i eksploatacijomarhitektonsko-građevnog kamena.
Ključne riječi: istraživanje, eksploatacija, istražni prostor, eksploatacijsko polje,arhitektonsko-građevni kamen.
Diplomski rad sadrži: 42 stranica, 22 tablica, 14 slika i 12 referenci.
Jezik izvornika: hrvatski.
Diplomski rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakultetaPierottijeva 6, Zagreb
Voditelj: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNFPomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing., asistent RGNF
Ocjenjivači: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNFDr. sc. Dragan Krasić, naslovni docent RGNFDr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor RGNF
Datum obrane: 14. lipnja 2012.
II
University of Zagreb Graduate Engineer of MiningFaculty of Mining, Geologyand Petroleum Engineering
VIEW OF THE RESEARCH STATUS AND EXPLOITATION OF
DIMENSION STONE IN THE REPUBLIC OF CROATIA
DINO ORMUŽ
Thesis completed in: University of ZagrebFaculty of Mining, Geology and Petroleum EngineeringDepartment of Mining Engineering and GeotechnicsPierottijeva 6, 10 002 Zagreb
ABSTRACT
This university-graduate work, is consisting of status of research analysis and dimensionstone exploitation, in the Republic of Croatia. The mineral resources management strategy,in the Republic of Croatia, made collective analysis, while this graduate work contains justupdated data for dimension stone. Overview of research areas and exploitation field, inperiod 2007.-2011., has been made. Also, cartographic map shown in MicroStation, valueestimation of dimension stone and assessment fees achieved by exploration andexploitation, has beed made.
Keywords: exploration, exploitation, exploration area, field exploitation, dimension stone.
Thesis contains: 42 pages, 22 tables, 14 figures and 12 references.
Original in: Croatian.
Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering,Pierottijeva 6, Zagreb
Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant ProfessorTechnical support and assistance: Branimir Farkaš, MSc
Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant ProfessorPhD Dragan Krasić, Assistant ProfessorPhD Damir Rajković, Full Professor
Date of defense: June 14, 2012
III
SADRŽAJ
SAŽETAK I
ABSTRACT II
SADRŽAJ III
POPIS TABLICA V
POPIS SLIKA VI
1. UVOD 1
2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2
2.1. Opće značenje mineralnih sirovina 2
2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina 2
2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj 2
2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina 4
2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina 4
2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina 4
2.7. Arhitektonsko-građevni kamen 5
2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost 6
2.9. Broj zaposlenih 7
2.10. Strategija gospodarenja arhitektonsko-građevnim kamenom 8
3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH
POLJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA 10
3.1. Opis geoloških područja pogodnih za arhitektonsko-građevni kamen 10
3.2. Analiza istražnih prostora 13
3.3. Analiza eksploatacijskih polja 17
3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena po
županijama 30
4. ANALIZA STANJA REZERVI ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA
U REPUBLICI HRVATSKOJ 32
5. PROCJENA VRIJEDNOSTI I OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I
EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA 36
5.1. Procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena 36
5.2. Procjena naknade za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u
2011. godini 37
IV
5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju arhitektonsko-građevnog
kamena u 2011. godini 37
5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnog
kamena u 2011. godini 38
6. ZAKLJUČAK 40
7. LITERATURA 42
V
POPIS TABLICA
Tablica 3-1. Istražni prostori u Zadarskoj županiji (XIII) 13
Tablica 3-2. Istražni prostori u Šibensko-kninskoj županiji (XV) 14
Tablica 3-3. Istražni prostori u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) 15
Tablica 3-4. Istražni prostori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX) 16
Tablica 3-5. Eksploatacijska polja u Zagrebačkoj županiji (I) 17
Tablica 3-6. Eksploatacijska polja u Ličko-senjskoj županiji (IX) 18
Tablica 3-7. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (XIII) 19
Tablica 3-8. Eksploatacijska polja u Šibensko-kninskoj županiji (XV) 22
Tablica 3-9. Eksploatacijska polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) 24
Tablica 3-10. Eksploatacijska polja u Istarskoj županiji (XVIII) 27
Tablica 3-11. Eksploatacijska polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX) 29
Tablica 3-12. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena
po županijama 30
Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m3 32
Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m3 32
Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m3 33
Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3 33
Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji
u 1000 m3 33
Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Istarskoj županiji u 1000 m3 34
Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
u 1000 m3 34
Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m3 35
Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi a-g kamena 36
Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije a-g kamena u 2011. godini 39
VI
POPIS SLIKA
Slika 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje
1997. - 2010. godina 7
Slika 3-1. Prikaz istražnih prostora u Zadarskoj županiji (M 1:350 000) 13
Slika 3-2. Prikaz istražnih prostora u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:350 000) 14
Slika 3-3. Prikaz istražnih prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:350 000) 15
Slika 3-4. Prikaz istražnih prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
(M 1:350 000) 16
Slika 3-5. Prikaz eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji (M 1:600 000) 17
Slika 3-6. Prikaz eksploatacijskih polja u Ličko-senjskoj županiji (M 1:600 000) 18
Slika 3-7. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji (M 1:600 000) 21
Slika 3-8. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:600 000) 23
Slika 3-9. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji
(M 1:600 000) 26
Slika 3-10. Prikaz eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji (M 1:600 000) 28
Slika 3-11. Prikaz eksploatacijskih polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
(M 1 :600 000) 29
Slika 3-12. Dijagram eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena
po županijama 31
Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj 33
1
1. UVOD
Od donošenja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske 2008.
godine i donošenja zadnjeg osnovnog Zakona o rudarstvu 2009. godine (N.N. broj 75/09)
prošlo je nekoliko godina. Stoga se učinilo zanimljivim proučiti promjene u stanju
rudarstva općenito i naročito u istraživanju i eksploataciji arhitektonsko-građevnog kamena
u Republici Hrvatskoj do danas.
U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske je prikazano stanje
rudarstva za sve mineralne sirovine, a arhitektonsko-građevni kamen je istaknut kao
vrijedna mineralna sirovina, te je dan naglasak na povećanju godišnje eksploatacije, u
narednih trideset godina, od 4 %.
Stoga je u ovom radu napravljena zasebna obrada arhitektonsko-građevnog kamena kao
perspektivnoj mineralnoj sirovini. Obrađeni su podaci o gospodarskim subjektima,
raspodjeli arhitektonsko-građevnog kamena po županijama, rezervama i eksploataciji.
Na kraju je, temeljem analiziranih podataka, napravljena procjena vrijednosti
arhitektonsko-građevnog kamena, kako bi se stekla slika stvarnih korisnih funkcija
istraživanja i eksploatacije ove mineralne sirovine za gospodarske subjekte, Republiku
Hrvatsku i cjelokupno društvo.
2
2. KRATKI OSVRT NA STANJE RUDARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
2.1. Opće značenje mineralnih sirovina
Mineralne sirovine karakterizira neobnovljivost rezervi, sve veća uporabljivost,
lokacijska predisponiranost i ekološko-sigurnosna osjetljivost pri eksploataciji.
2.2. Gospodarska uloga mineralnih sirovina
Mineralne sirovine predstavljaju osnovu materijalne proizvodnje suvremenog
gospodarstva. Globalizacija, ubrzavanje gospodarskih i tehnoloških promjena kao i
elementi takozvanog postindustrijskog razvoja u velikoj su mjeri promijenili ulogu i
značenje mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu i civilizaciji XXI. stoljeća
općenito. Te se promjene ogledaju u relativiziranju uloge metala (osim eksploatacije
bakra, srebra, zlata i platine) i povećanju uloge nemetala kao i u povećanom iskorištavanju
nekih specijalnih mineralnih sirovina (rijetki metali – rijetke zemlje), čije korištenje je do
prije nekoliko desetljeća bilo ograničeno. Osim toga, raste i uloga energetske potrošnje, a
s tim i važnost energetskih mineralnih sirovina. Sve je to utjecalo na promjenu ali ne i na
smanjivanje uloge mineralnih sirovina u suvremenom gospodarstvu. Pojačana briga za
ekološko stanje planeta Zemlje, tehnološke, ekonomske i kulturološke promjene koje su
rezultirale povećanom informiranošću stanovništva i pojačanom brigom za očuvanje
ljudskog okoliša povećalo je i osjetljivost javnosti za problematiku eksploatacije i
korištenja mineralnih sirovina. Znanstvene i stručne spoznaje o mineralnim sirovinama u
suvremenom gospodarstvu osim iskorištavanja sve se više protežu i na saniranje i zaštitu
prirodnog okoliša.
2.3. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj
Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj najbolje se može ocijeniti
kroz pridobivanje, broj zaposlenih i postignutu produktivnost, kao osnovne fizičke
pokazatelje. Broj ukupno zaposlenih u rudarstvu Republici Hrvatskoj je skoro prepolovljen
(56 %) u odnosu na 1990. godinu, dok je kod eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina
smanjen za 45 %. Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina premašila je prijeratnu
pridobivanje. Posljedica ovih tendencija je porast produktivnosti za gotovo 100 % u
odnosu na 1990. godinu. Analogno tome rastao je bruto proizvod po zaposlenom radniku.
Eksploatacija metalnih mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj se ne obavlja radi
njihove neisplativosti (male rezerve i mala koncentracija metala u rudi, osim boksita).
3
Podzemna eksploatacija u Republici Hrvatskoj praktički je nestala i trenutno se samo
arhitektonsko-građevinski kamen tako eksploatira. Međutim, brojni su površinski kopovi,
posebice nemetalnih mineralnih sirovina (arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-
građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka, te ciglarske gline). Značaj rudarskog
gospodarstva ogleda se u broju rudarskih gospodarskih subjekata (preko 400) koja se
neposredno bave istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina. Broj eksploatacijskih
polja znatno je veći jer mnogi rudarski gospodarski subjekti posjeduju više
eksploatacijskih polja.
U razdoblju posljednjih pedeset godina radom naftno-plinskog rudarstva u Republici
Hrvatskoj otkriveno je ukupno 90 naftnih i plinskih polja u kojima su utvrđene rezerve
uvjetne nafte od 457 milijuna prostornih metara. Pridobive količine nafte i prirodnog plina,
odnosno bilančne rezerve iznosile su 198 milijuna prostornih metara. U tom istom
razdoblju u Republici Hrvatskoj je pridobiveno (155×106) prostornih metara uvjetne nafte
(OE). Vrijednost eksploatirane nafte i prirodnog plina iznosi oko 150 milijardi kuna.
Uvjetna nafta odnosno, ekvivalent nafte predstavlja energetsku vrijednost na koju se svodi
količina prirodnog plina i kondenzata te predstavlja ukupnu količinu nafte, prirodnog plina
i kondenzata koja će dati istu količinu toplinske energije ekvivalentnu izgaranju određene
količine nafte. Danas je u Republici Hrvatskoj odobreno 59 eksploatacijskih polja
ugljikovodika.
Zbog dugogodišnje domaće eksploatacije nafte i prirodnog plina, te uvoza prirodnog plina
i izgradnje plinskog sustava, naftno-rudarski sektor u okviru cjelokupnog gospodarstva
Republike Hrvatske ima značajnu ulogu u njezinoj energetici. Do 70-ih godina prošloga
stoljeća domaća eksploatacija nafte je većinom podmirivala potrebe Republike Hrvatske u
tekućim gorivima, dok danas podmiruje oko 20 % potreba za tekućim gorivima. Domaća
eksploatacija prirodnog plina danas podmiruje oko 60 % ukupnih potreba za prirodnim
plinom dok zajedno s uvozom plina iz inozemstva te količine su 2008. godine činile
trećinu ukupne potrošnje primarne energije u Republici Hrvatskoj.
Danas pridobivanje nafte zajedno s kondenzatom iznosi oko (0,98 ×106) m3 godišnje.
Prirodni plin i kondenzat se eksploatiraju iz naftnih i plinskih polja, a količine se kreću oko
(2,8 ×109) m3 godišnje. Ukupno nafta i plin čine (2010. godine) 68 % ukupne potrošnje
primarne energije u Republici Hrvatskoj (DZS 2011). Navedenoj eksploataciji prethodili
su rudarski istražni radovi s izradom preko 4000 bušotina, koji su uključivali
4
geološke i geofizičke aktivnosti. Za održavanje istog odnosa eksploatacije ugljikovodika
i potvrđenih rezervi, potrebni su novi istražni radovi kako bi se utvrdile nove rezerve.
2.4. Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina
Neobnovljivost rezervi mineralnih sirovina je posebna značajka u rudarstvu. Mineralne
sirovine su nastajale tijekom dugih geoloških razdoblja. One su dakle, za naše
okolnosti prirodno oblikovane, ali nedovoljno istražene i definirane. U rudarskom
zakonodavstvu i praksi, obnavljanje utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina odnosi se
na stalna istraživanja i otkrivanja novih ležišta, usporedno s trošenjem postojećih.
Racionalno crpljenje postojećeg i težnja za mogućim novim nalazima mineralnih sirovina
temeljna je odrednica rudarske i geološke struke. Složeni postupak rudarske eksploatacije
u uvjetima neobnovljivosti rezervi mineralnih sirovina u odnosu na druge resurse u prirodi
koji se redovito obnavljaju (šumski fond, poljoprivredi fond, stočni fond i dr.), daju
rudarstvu za pravo da gospodari mineralnim izvorima i štiti struku u ime društva.
2.5. Uporabna vrijednost mineralnih sirovina
Uporabna vrijednost mineralnih sirovina je sve veća u opsegu i količinama primjene.
Gotovo sve što se uočava u ljudskom obzorju od stambenih zgrada, cesta, mostova,
željeznica, motornih vozila, dalekovoda, plovila, zrakoplova i dr. u izravnom ili
prerađenom obliku sazdano je od mineralnih sirovina. Čak i plastični proizvodi koji
preplavljuju čovjekovu svakidašnjicu izrađeni su od mineralne sirovine – derivata nafte.
Praktično sve, osim hrane i odjeće, pa i njih, čovjek ostvaruje iz mineralnih sirovina ili
pomoću od njih izrađenih proizvoda. Toliki značaj u primjeni mineralnih sirovina mora
snažnije valorizirati njihovu eksploataciju. Javno mišljenje, posebice kada je riječ o
čvrstim mineralnim sirovinama, to izrazito devalvira. Zbog nedovoljnog poznavanja
rudarske struke i posebice negativnog naslijeđa u rudarskoj izvedbi, nužno je izraziti
i redefinirati vrijednosni sud o ulozi i značaju mineralnih sirovina u društvu.
2.6. Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina
Lokacijska predisponiranost ležišta mineralnih sirovina je jedna od bitnih značajki. Čovjek
na nju ne može utjecati već joj se mora prilagoditi. Lokacija ležišta mineralnih sirovina je
određena geološkim okolnostima tijekom geneze pa je njezino pronalaženje samo potvrda
činjeničnog stanja. Dakle, lokacija eksploatacijskih polja se ne može birati osim kada je u
pitanju izbor između više mogućih lokaliteta. Za vrednije-skuplje i (obično) rjeđe
mineralne sirovine (nafta, plin, boksit, gips i dr.) to je presudno, a za manje vrijedne-
5
jeftinije i češće (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak i dr.) to ne mora
biti odlučno.
U Republici Hrvatskoj mineralne sirovine nalazimo u gotovo svim stijenama
nastalim od paleozoika do kvartara. Ponegdje vrijednost mineralne sirovine imaju stijene
cijelih sekvencija, gdje su uporabive tek naslage nekih facijesa, drugdje pak rudna su
ležišta razvijena na granicama između dviju stratigrafskih jedinica ili kao različiti oblici
orudnjenja unutar pojedinih stijena. Do danas otkriveno je više od četrdeset vrsta
mineralnih sirovina, gotovo sve su istraživane, u prošlosti najvećim dijelom i
iskorištavane, dok ih na današnjem stupnju tehnologije i isplative eksploatacije
uporabnu vrijednost ima petnaestak i njih se stalno ili povremeno iskorištava.
Pretežito se iskorištavaju sirovine iz stijenskih kompleksa u kopnu i na površini, a osim
ovih pridobiva se još sol iz morske vode, vadi pijesak s morskoga dna i pridobiva plin iz
dubljega podmorja.
2.7. Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen je izuzetno vrijedna mineralna sirovina, a nalazi se u
prostorno ograničenim, tektonski slabije poremećenim stijenama. Treba ju maksimalno
koristiti. U prostorne planove valja uključiti svaku značajniju pojavu arhitektonsko-
građevnog kamena. Rezultati istraživanja i mogući sustavi eksploatacije razmatraju se
konkretnim rješenjima u Studijama utjecaja na okoliš te se ocjenjuje prihvatljivost
pojedinog zahvata. Tehnološke procese na eksploatacijskim poljima arhitektonsko-
građevnog kamena karakterizira manje štetan odraz na okoliš. Dapače, korektnim
planiranjem i dosljednim izvođenjem radova na eksploatacijskom polju mogu se tijekom i
pri kraju eksploatacije polučiti forme i sadržaji koji se dobro uklapaju u okoliš (čak postati
i turistička atrakcija duž jadranske obale i otoka gdje je upravo i najveća mogućnost
razvoja ove djelatnosti).
Iskustvo upućuje da mnoga provedena istraživanja na ovu mineralnu sirovinu nisu dala
povoljne rezultate za odvijanje eksploatacije, te istražne radnje na terenu valja prilagoditi i
ovoj činjenici. Treba potencirati istražna bušenja, a istražne rudarske radove (probne
eksploatacije) pozicionirati tako da ne ostanu izrazito vidljive promjene u prostoru,
ukoliko se eksploatacija radi sporne kakvoće arhitektonsko-građevnog kamena ne bude
mogla razviti.
6
U Republici Hrvatskoj preko 19 % svih eksploatacijskih polja pripada ovoj mineralnoj
sirovini. U produktivnim zonama gdje je moguće razviti eksploataciju arhitektonsko-
građevnog kamena, samo oko 20 % otkopnih masa je iskoristivo, a sve ostalo je kameni
ostatak koji se odstranjuje pri dobivanju komercijalnih blokova i njihovoj preradi u tržišno
prihvatljive građevne elemente. Kameni ostatak se sve više, u posljednje vrijeme,
utvrđuje i koristi kao tehničko-građevni kamen što treba koristiti gdje kakvoća
materijala to dopušta a tržište prihvaća.
Međutim, ne bi se smjelo dopustiti primarno otvaranje eksploatacijskih polja tehničko-
građevnog kamena na ovim lokalitetima jer se time pruža mogućnost uništavanja vrijedne
mineralne sirovine i sužava moguća lokacija aktiviranja arhitektonsko-građevnog
kamena. Temeljno je, dakle eksploatirati sam arhitektonsko-građevni kamen, a kameni
ostatak pri njegovu dobivanju poželjno je iskoristiti ukoliko to njegova kakvoća
omogućava a tržište prihvaća. Kameni ostatak, ukoliko ga tržište ne prihvaća ili ga samo
djelomično prihvaća treba koristiti u sanaciji otkopanih prostora što će pridonijeti kakvoći
zahvata i njegovoj prihvatljivosti za okoliš.
2.8. Pravne osobe registrirane za rudarsku djelatnost
Temeljem Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Odluke o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti, Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registrom
poslovnih subjekata nisu obuhvaćene fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno
propisima a odnose se na obrt i slobodna zanimanja. Prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti u grupi B. Rudarstvo i vađenje registrirana je, na dan 31. prosinca 2010. godine
(prema Statističkim informacijama 2011. i prema Statističkom ljetopisu 2011. Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske), 421 pravna osoba (slika 2-1.).
7
Slika 2-1. Registrirane pravne osobe u djelatnosti Rudarstvo i vađenje za razdoblje
1997. - 2010. godina
Slika 2-1. dobivena je iz podataka ( DZS 2007; DZS 2008; DZS 2009; DZS 2010;
DZS 2011 ) .
Značajan je stalan rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje
koji je udvostručen u promatranom razdoblju od 1997. godine do 2010. godine (slika 2-1.).
Rast broja registriranih pravnih osoba u djelatnosti Rudarstvo i vađenje u promatranom
razdoblju od 1997. godine do 2010. godine veći je od rasta ukupnog broja svih ostalih
registriranih pravnih osoba. Povećanje broja privrednih subjekata je posljedica intenzivne
izgradnje u sektoru građevinarstva (stanogradnja, cestogradnja, trgovački i poslovni
objekti). Ostvarivanje visokih profita u tim djelatnostima dovelo je do povećanja interesa u
tom području.
2.9. Broj zaposlenih
Ukupni broj zaposlenih u pravnim osobama (u svim oblicima vlasništva) u djelatnosti
Rudarstva i vađenja iznosio je 8489 (stanje na 31. travanj 2006. godine), kao podatak dan u
Strategiji gospodarenja mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj, te 355 zaposlena u
obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8844 zaposlenika, što je porast od 3,8 %
u odnosu na 2005. godinu.
Broj zaposlenih u pravnim osobama u djelatnosti Rudarstva i vađenja sljedećih godina se
nije bitno mijenjao, pa je stanje 31. ožujka 2009. godine 8619 zaposlenih, te 359 zaposlena
8
u obrtu i slobodnim zanimanjima, odnosno ukupno 8978 zaposlenika (DZS 2009), ali je
2010. godine (DZS 2010) došlo do osjetnog pada broja zaposlenih , u pravnim osobama
7367, te 289 u obrtu i slobodnim profesijama, pa je to ukupno 7656 zaposlena , što je pad
od skoro 15 %.
2.10. Strategija gospodarenja arhitektonsko-građevnim kamenom
Arhitektonsko-građevni kamen predstavlja jednu od najvrednijih nemetalnih mineralnih
sirovina u Republici Hrvatskoj čija je eksploatacija dosta specifična. Osnovne
karakteristike eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj su:
- relativno veliki broj eksploatacijskih polja (96 eksploatacijskih polja);
- relativno mala ulaganja u objekte prerade (kamene ploče, kamena galanterija i ostali
oblici prerade za krajnju potrošnju);
- pogodne lokacije za izvoz (blizina mora);
- mala iskoristivost izvađene mineralne sirovine (u prosjeku približno 20 %);
- dugogodišnja izobrazba kadrova;
- sporo uključivanje novih tehnoloških postupaka eksploatacije i prerade.
Prosječna godišnja stopa rasta eksploatacije blokova arhitektonsko-građevnog kamena
u razdoblju od 1997. do 2006. godine iznosila je preko 5 %. U Strategiji gospodarenja
mineralnim sirovinama uzeta je niža stopa rasta u iznosu od 4 % kao realna veličina u
procjeni buduće proizvodnje do 2035. godine.
Tome u prilog govori i činjenica da se proizvodnja kamenih i mramornih ploča, u
Republici Hrvatskoj, u razdoblju od 2000. do 2006. godine povećavala po stopi od 3 %
prosječno godišnje. Uz uvjet razvoja preradbenih kapaciteta i primjenom novih
tehnologija, stvaraju se realni uvjeti za povećanje proizvodnje finalnih proizvoda više
razine prerade za krajnju potrošnju i izvoz, što predviđenu prosječnu godišnju stopu rasta
eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena od 4 % čini realnom.
Eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena iskorištava se oko 20 % ukupno
iskopane stijenske mase, a preostalih oko 80 % stijenske mase su, uglavnom, potencijalne
rezerve drugih mineralnih sirovina kao što su: tehničko-građevni kamen i/ili
9
karbonatne sirovine za industrijsku preradu. Iskorištenje mineralne sirovine od 20 % za
arhitektonsko-građevni kamen sigurno traži u budućnosti razvijanje novih tehnoloških
postupaka kojima bi se povećala iskoristivost, i na taj način povećala novostvorena
vrijednost. Uz višu razinu prerade i izvoznu orijentaciju povećala bi se i dodana vrijednost.
Reference:
U kratkom osvrtu na stanje rudarstva u Republici Hrvatskoj korišteni podaci (RGNF
2008).
10
3. INVENTARIZACIJA ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH
POLJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA
3.1. Opis geoloških područja pogodnih za arhitektonsko-građevni kamen
Korištenje i uporaba arhitektonsko-građevnoga kamena na hrvatskome ozemlju poznata je
još iz predantičkoga razdoblja, iz tzv. Ilirskih vremena i neprekinuto traje do danas.
Povijesni podaci o nekadašnjim kamenolomima i današnja aktivna eksploatacijska polja
ukazuju da je najveći broj poznatih i potencijalnih ležišta arhitektonsko-građevnoga
kamena u krškome području Republike Hrvatske.
S obzirom na petrološku raznolikost naslaga sa stijenama pogodnim za
eksploataciju arhitektonsko-građevnoga kamena u Republici Hrvatskoj potencijali bi bili
značajno iznad današnjih eksploatabilnih ostvarenja. Međutim, kako je hrvatsko tlo u
tektonski aktivnome, perimediteranskome području i kroz svoju geološku povijest
pretrpjelo mnogobrojne tektonsko-strukturne deformacije tako su i ležišta arhitektonsko-
građevnoga kamena višestruko tektonski poremećena do najsitnijih dimenzija. U
takvim okolnostima iz inače arhitektonski poznato kvalitetnih materijala, poput
magmatskih i metamorfnih stijena, nemoguće je vađenje blokova zadovoljavajućih
dimenzija. Stoga i nije čudno da su naša najpoznatija ležišta u sedimentnim stijenama
krškoga područja.
1) Hrvatsko Zagorje, Medvednica i Samoborsko gorje
Gotovo da i nema recentne eksploatacije. Povremeno su se vadili zeleni škriljavci, a
nekada još i mramori i mramorizirani vapnenci u Medvednici te karnički pločasti
vapnenci u Lipovečkoj Gradini u Samoborskome gorju. Donedavno su se iskorištavali
badenski vapnenci u Vinici (“vinicit”) i Pisanoj pećini, a litotamnijski vapnenac - litavac u
Bizeku i Vrapče potoku.
2) Moslavačka gora i Slavonske gore
Ovo je područje jedino u Republici Hrvatskoj perspektivno za iskorištavanje magmatskih i
metamorfnih stijena kao arhitektonsko-građevnoga kamena. Graniti i gnajsovi povremeno
su se vadili u Moslavačkoj gori, Papuku (Bučje), i Psunju (Šeovica). Uz to, Slavonske gore
predstavljaju potencijalno područje i za iskorištavanje metamorfnih stijena (kvarciti,
amfiboliti, gnajsovi). Od sedimentnih stijena na obodima ovih gora postoje mogućnosti
iskorištavanja neogenskih karbonata, prvenstveno litotamnijskoga vapnenca - litavca.
11
3) Lika i Velebit
Prema dosadašnjim spoznajama o mogućnosti postojanja kvalitetnog arhitektonsko-
građevnoga kamena u Lici su vrlo male. Na nekoliko lokaliteta (Žuta Lokva, Debelo brdo-
Gospić, Lovinac, Ričice, Mali Halan) vadio se tamni “litiotis vapnenac”, tipa negro-fiorit.
Taj donjojurski vapnenac kao i debelo uslojeni sivi vapnenac srednje jure ostaju
jedini potencijalni materijali za arhitektonsko-građevni kamen u ovome području. U
Velebitu podno Tulovih greda postoji eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnoga
kamena vrsta Romanovac - Tulovac u tercijarnim Jelarskim brečama. Na tom je
lokalitetu ograničenih eksploatacijskih količina, a nalazi se i u parku prirode, ali ima
perspektivu u drugim mjestima u Lici gdje ima ovih breča (Grab).
4) Istra
Istra je najbogatija arhitektonsko-građevnim kamenom. Radi se uglavnom o vapnencima
mlađe jure i krede. Obzirom na bogatu arhitektonsko-građevnu povijest različitih vrsta
istarskih vapnenaca spomenut će se samo oni iz danas aktivnih i povremeno
aktivnih eksploatacijskih polja.
Gornjojurski “kirmenjak” vapnenci vade se danas samo na eksploatacijskom polju u
okolici sela Kirmenjak. U prošlosti ova vrsta kamena je pod nazivima “Pietra d'Istria” i
“Orsera” vađena u području između Poreča i Rovinja, osobito u Vrsaru i Funtani za
gradnju palača u Veneciji i Raveni. Donjokredni kamen “istarski žuti” vadi se na
eksploatacijskom polju u okolici Kanfanara, a u jednom rudarskom objektu čak i
podzemnim rudarenjem zbog sve deblje krovine (slično kao nekada u cenomanskome Sv.
Stjepanu u Istarskim Toplicama) i u Selini. Nekoć su od ovoga kamena iz Seline, Bala,
Negrina i otočića Sv. Jeronim građene palače po Austrougarskoj, naročito u Trstu i Beču.
Od gornjokrednih, donjocenomanske je starosti eksploatacijsko polje Vinkuran od kojega
je građena arena u Puli, a gornjocenomanske Lucija kraj Zrenja. Turonske je starosti
eksploatacijsko polje Valtura. Pred 25-30 godina iskorištavali su se i eocenski numulitni
vapnenci u Lupoglavu i numulitne breče u Gračišću.
5) Dalmacija
Prema donedavnim i recentnim aktivnostima u Dalmaciji se mogu izdvojiti slijedeća
područja: sjeverna Dalmacija, područje Šibenik - Trogir, Poljica, otoci Brač, Hvar i
Korčula te Dubrovačko primorje.
Arhitektonsko-građevni kamen u sjevernoj Dalmaciji od Obrovca preko Benkovca do
Drniša i prema Sinju vezan je za Promina-naslage. Eksploatacijska polja u prominskim
12
konglomeratima su u Marićima, Pakovu selu i Neoriću - arhitektonsko-građevni
kamen “multikolor”. Pločasti prominski vapnenci vade se u okolici Benkovca
(“benkovački kamen”). U okolici Drniša istraživani su i potencijalni su kao
arhitektonsko-građevni kamen srednjojurski vapnenci Midenjaka, gornjokredni Parčić i
Žitnić.
U području Šibenik - Trogir arhitektonsko-građevni kamen vezan je pretežito
za gornjokredne vapnence. To su eksploatacijska polja Krtolin, Vrsine, Seget i Plano, U
ovoj skupini su najpoznatiji eksploatacijsko polje u Segetu od kojih su građeni dijelovi
Dioklecijanove palače u Splitu i srednjovjekovni Trogir. Ležište prominskoga
konglomerata Radonjić je kod Konjevrata, a prominskoga vapnenca tipa “alkasin” u
Gornjemu Radošiću.
Okolica Doca Donjega u Zamosorskim Poljicama bogata je vrstama arhitektonsko-
građevnoga kamena. Postoje eksploatacijska polja u gornjokrednim vapnencima kamena
tipa “dolit”, “mosor” i “fantazija” te eocenski kalkarenit “jadran zeleni”.
I na otoku Braču kamenarstvo ima dugu tradiciju. Koriste se različite vrste
gornjokrednih vapnenaca koje se skupno često naziva – “brački mramori”. Najpoznatije su
vrste “sivac”, “rasotica”, pa “veselje”, “san đorđo” i dr., koji imaju svoje podtipove
“makjato”, “venato”, “unito” i “fjorito”. Bračkim kamenom građene su sve palače, kuće i
crkve na otoku, Dioklecijanova palača u Splitu, zgrada UN-a u New Yorku, najveći hoteli
u Dubrovniku, mnoge javne građevine u Zagrebu itd.
Korčulanskim kamenom gornjokredne starosti građen je i srednjovjekovni Dubrovnik. U
Dubrovačkom primorju eksploatiraju se u Visočanima gornjokredni vapnenci tipa “unito” i
“fjorito”.
Reference
U tekstu korišteni podaci (RGNF 2008).
U nastavku se prikazuju u kartografskom obliku istražni prostori i eksploatacijska polja,
gdje su određenim znakovima prikazani objekti:
lokacija istražnog prostora
lokacija eksploatacijskog polja odobrenog do 2008. godine
lokacija eksploatacijskog polja odobrenog od 2008. do 2011. godine
13
3.2. Analiza istražnih prostora
U nastavku su prikazani podaci o istražnim prostorima arhitektonsko-građevnog kamena
po županijama u tabličnom i grafičkom obliku.
Tablica 3-1. Istražni prostori u Zadarskoj županiji (XIII) (MINGORP)
Slika 3-1. Prikaz istražnih prostora u Zadarskoj županiji (M 1:350 000) (MINGORP)
ISTRAŽNI PROSTOR POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA
N-KAMEN 9,55 NUEKS d.o.o. Zagreb 2008.
SVETI ANTE-PRIDRAGA 15,45 Zadruga FASADNI KAMEN, Pridraga 2009.
14
Tablica 3-2. Istražni prostori u Šibensko-kninskoj županiji (XV) (MINGORP)
Slika 3-2. Prikaz istražnih prostora u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)
ISTRAŽNI PROSTOR POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINARJEŠENJA
NADA 18,35 G.O. KOP-TODORIĆ, zajednički obrtDrago i Slavko Todorić, Zmijavci 2009.
15
Tablica 3-3. Istražni prostori u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) (MINGORP)
Slika 3-3. Prikaz istražnih prostora u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)
ISTRAŽNIPROSTOR POVRŠINA (ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA
GLAVIČINE 37,8 PEKSTON d.o.o. Split 2008.
BAG 7,4 LAUTUMIAE d.o.o. Split 2011.
RUBIN 1 4,08 Obrt RUBIN, vl. Ante Simunić, Donji Dolac 2011.
SUTILIJA 0,46 KAMEN BEČIR d.o.o. Seget donji 2011.
VEDRO 6,17 VEDRO-KAMEN d.o.o. Kaštel Kambelovac 2008.
VID 4,08 DISK MONT d.o.o. Dugopolje 2011.
16
Tablica 3-4. Istražni prostori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ( XIX) (MINGORP)
Slika 3-4. Prikaz istražnih prostora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (M 1:350 000)(MINGORP)
ISTRAŽNIPROSTOR
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA
LUJO 19,68 LUJO KAMEN d.o.o., Doli Visoćani 2011.
17
3.3. Analiza eksploatacijskih polja
U nastavku su prikazani podaci o eksploatacijskim poljima arhitektonsko-građevnog
kamena po županijama u tabličnom i grafičkom obliku.
Tablica 3-5. Eksploatacijska polja u Zagrebačkoj županiji (I) (MINGORP)
Slika 3-5. Prikaz eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
DUMIĆ 1,1 Obrt vl. Nikola Dumić, Samobor 2004. NE
ŠKRNI JARAK 0,4 Obrt GUNO, vl. Nenad Gunčić, Samobor 2004. NE
ŠKRNI JARAK II 0,2 Obrt vl. Vlado Peles, Samobor 2004. NE
18
Tablica 3-6. Eksploatacijska polja u Ličko-senjskoj županiji (IX) (MINGORP)
Slika 3-6. Prikaz eksploatacijskih polja u Ličko-senjskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)
EKSPLOATACIJSKO POLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
DEBELO BRDO 7,29 DIAPUT d.o.o. Gospić 2007 NE
19
Tablica 3-7. Eksploatacijska polja u Zadarskoj županiji (XIII) (MINGORP)
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
MARIĆI 10,3 KAMEN d.d., Obrovac 1987 DA
ROMANOVAC 7,7 KAMEN d.d., Obrovac 1987 DA
BORIŠINA 11,5 KAMEN d.d., Obrovac 1998 NE
BUKOVIĆ GAJ 8,5 Obrt ČERINKA, vl. Tomislav Čerina, Benkovac 1999 NE
GRADIĆ 3 SAAL d.o.o., Zagreb 1999 NE
KUKALJ KAVE 296,8 ADRIA KAMEN d.o.o., Zagreb 1985 DA
LISIČIĆ 1,9 Obrt AUTOPRIJEVOZNIK,vl. Viktor Bačić, Lisičić 1999 NE
MAČKOVAČA 4 SAAL d.o.o., Zagreb 1999 NE
TORINE 5,4 ZIO COMMERCE d.o.o., Lisičić 2000 DA
ŠIPNATICA 2 12,3 KAMEN d.d., Pazin 2001 NE
TORINE-ZAPAD 3,8 GRIČ-3 d.o.o., Zadar 2001 DA
PLISKOVO 7,6 Obrt KAMENOKLESAR ROGIĆ,vl. Ivan Rogić 2002 DA
BUKOVIĆ GAJ II 2,6 Obrt ČERINKA 1, vl. Petar Čerina, Benkovac 2003 NE
VLAČINE 9,1 BENKAMEN d.o.o., Zagreb 2003 NE
TORINE-GRANIT 7,7 GRANIT-TOKIĆ d.o.o., Zadar 2004 NE
TORINE-MAMINJO 11,8 MAMINJO d.o.o., Benkovac 2004 NE
TORINE-II 4,8 Obrt ŽILIĆ KAMEN,vl. Marinko Žilić, Lisičić 2004 NE
USKOK 4 Obrt USKOK, vl. Ivan Uskok, Lisičić 2004 NE
GRADIĆ II 8,4 Obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac 2005 NE
TORINE-AMADEUS 3,6 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan,Benkovac 2005 NE
ANTE 12,8 Obrt KAMENOKLESAR ANTE vl. Ante Pešut, Lisičić 2006 NE
20
Nastavak Tablice 3-7.
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
BUKOVIĆ GAJ-ZAPAD 4,6 MEDITERAN KAMEN d.o.o. Benkovac 2006 NE
JAVORNIK 6,1 ELMATEX d.o.o. Buzet 2006 NE
KUKALJ 11,7 Obrt TGP KARLO vl. Zvonimir Bačić,Lisičić 2006 NE
KUKALJ KAVA-JAMAR 19,3 JAMAR d.o.o. Split 2006 NE
MATAN KAMEN 8,6 Obrt MATAN KAMEN vl. JosoMatanović, Benkovac 2007 NE
SANA KAMEN 10,8 Obrt SANA KAMEN vl. Stjepan Čobić,Benkovac 2007 NE
STAZICE-ADAM 5,8 GEOFON d.o.o. Split 2008 NE
TORINE 2005 8,6 KAMEN BENKOVAC d.o.o. Benkovac 2007 NE
TORINE-AMADEUS II 15,5 Obrt AMADEUS, vl. Rudolf Blažan,Benkovac 2007 NE
TORINE-SJEVER 37,1 GRIČ-3 d.o.o. Benkovac 2005 NE
TORINE-VIKTOR 18,24 OBRT VIKTOR, vl. Viktor Bačić, Lisičić 2008 NE
21
Slika 3-7. Prikaz eksploatacijskih polja u Zadarskoj županiji (M 1:600 000) (MINGORP)
22
Tablica 3-8. Eksploatacijska polja u Šibensko-kninskoj županiji (XV) (MINGORP)
EKSPLOATACIJSKO POLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
ŽITNIĆ 332,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1980 NE
KRTOLIN 10,1 BATOLIT d.o.o., Šibenik 1999 DA
PAKOVO SELO 80,2 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 1980 NE
BRESTOVCI 24,5 INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin 2001 DA
ČVRLJEVO 4 Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac 2004 NE
ČVRLJEVO I 27,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004 NE
ČVRLJEVO IME ISUSOVO 4 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o., Split 2004 NE
KRŠINE 16,5 BATOLIT d.o.o., Šibenik 2004 NE
SEDRAMIĆ 13,6 TINO d.o.o. Šibenik 2007 NE
ČVRLJEVO II p.k. A 4,94 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE
ČVRLJEVO II p.k. B 5,1 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE
ČVRLJEVO II p.k. C 4,56 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o.Split OPĆINA UNEŠIĆ 2009 NE
23
Slika 3-8. Prikaz eksploatacijskih polja u Šibensko-kninskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)
24
Tablica 3-9. Eksploatacijska polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (XVII) (MINGORP)
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
DOLIT 16 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA
DRAGONJIK 54,6 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA
PUČIŠĆE 247 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA
SELCA 268,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1979 DA
ŽAGANJ DOLAC 35 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1993 DA
BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ZAPAD 1,8 Obrt vl. Milan Ivelić, Pražnica 1994 DA
LOZNA 52,7 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994 NE
MILOVICA 30 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 1994 DA
DOLAC 2,9 UFO BIANCO d.o.o. Selca 1996 NE
KALINA I 0,6 Obrt vl. Siniša Šesnić,Gornji Humac 1996 NE
KALINA II 0,2 Obrt vl. Vjekoslav Šesnić,Gornji Humac 1996 NE
MALA BURINA 7,1 PLAME d.o.o. Bogomolje 1996 DA
BRAČUTA 5,3 Obrt PETRUS, vl. I. Petrović,Pučišća 1997 NE
MULTIKOLOR 4,3 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d.Split 1998 NE
DOLIT MARKAM 4,1 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić,Dolac Donji 1999 NE
DOLIT-SLAVE 4 Obrt SLAVE, vl. Slavko Lukin,Dolac Donji 1999 NE
KRUŠEV DOLAC 19,5 Obrt GAGO KAMEN, vl. Pero Klinčić, Brač 1999 NE
SEGET GORNJI-DRAGUN 12,6 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2000 DA
ALKASIN 2,1 KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. Split 2001 NE
BANJA 13,1 KAVADUR d.o.o. Split 2001 DA
REDI 22,9 ADRIAKAMEN ITD. d.o.o. Plano 2001 DA
25
Nastavak Tablice 3-9.
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
ŠKRAPE 4,2 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2001 NE
BRKATE 13 Obrt vl. Markito Jakšić, D. Humac 2001 DA
GIANESINI CAVA 14,2 GIANESINI MARMO d.o.o. Supetar 2002 DA
PETROVICA 8,2 Obrt PETROVICA, vl. Frane Laurić,Donji Humac 2002 NE
PLANO 30,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA
SEGET-JUG 65,8 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA
SRIJANE 2,2 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 NE
TANGO 3,3 ARHITEKTONSKI KAMEN d.o.o. Split 2002 NE
VRSINE 16 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 NE
ZELENI JADRAN 7,5 JADRANKAMEN d.d. Pučišća 2002 DA
IVANA 8,5 ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNIKAMEN d.o.o. Kaštel Sućurac 2003 DA
PJER 9,3 Obrt vl. Đani Jerković, Nerežišća 2003 DA
SMOKVICA 16 PAŠARIN d.o.o. Nerežišća 2003 DA
SVETI NIKOLA 7,5 DELTA DRAGUN d.o.o. Imotski 2003 DA
PETRADA HUM 3,6 Obrt FRANIĆ, vl. Leo Trutanić,Selca 2004 DA
PLATE-SPLITSKA 24,6 JADRANKAMEN d.d., Pučišća 2004 NE
STARA KAVA 4,5 Obrt GOTOVAC, vl. Ivan Gotovac, Kaštel Šućurac 2004 NE
SVETI ANTE 8,1 Obrt KOP TODORIĆ,vl. Drago Todorić, Zmijavci 2004 DA
SVETI ILIJA 1,7 KUSANOVIĆ d.o.o. Pražnica 2004 NE
BRATIŽA NAKALMASLENICA 2,8 PASIKA d.o.o. Pučišća 2007 DA
BRATIŽA-NAKAL-POTOK-ISTOK 1,5 Obrtnik Đuro Mihovilović, Pražnica 1994 DA
26
Nastavak Tablice 3-9.
Slika 3-9. Prikaz eksploatacijskih polja u Splitsko-dalmatinskoj županiji (M 1:600 000)(MINGORP)
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
KUČIĆEVA KAVA 0,2 ETNA d.o.o. Kaštel Lukšić 2006 NE
MOSOR 1,6 Obrt MARKAM-G, vl. Luka Markić,Dolac Donji 2007 NE
RUBIN 1,2 Obrt RUBIN, vl. Ante Simunić, Dolac Donji GRAD OMIŠ 2009 NE
SVETA ANA 1,45 Obrta MONTAŽA I OBRADAKAMENA, vl. Igor Tomičić, Nerežišća 2010 NE
SVETI NIKOLA 1 3,11 DELTA-DRAGUN 2 d.o.o. Imotski GRAD TROGIR 2010 DA
27
Tablica 3-10. Eksploatacijska polja u Istarskoj županiji (XVIII) (MINGORP)
EKSPLOATACIJSKO POLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
SELINA IV 26,3 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
TRI JEZERCA 5,4 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE
GROŽNJAN-KORNERIJA 14,7 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
KANFANAR-DVIGRAD 17,2 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE
KANFANAR-JUG 82,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
KANFANAR-SJEVER 74,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
KIRMENJAK-JUG 285,9 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
KIRMENJAK-SJEVER 58,1 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE
LUCIJA I 14,6 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
LUCIJA II 10 KAMEN d.d., Pazin 1992 DA
PRODOL 30,3 KAMEN d.d., Pazin 2003 NE
VALKARIN 17 KAMEN d.d., Pazin 1992 NE
VALTURA 182,4 KAMEN d.d., Pazin 1988 DA
VINKURAN 3,4 KAMEN d.d., Pazin 1978 NE
BALE 17,3 KAMEN d.d. Pazin 2004 NE
MARČANA 42,4 KAMEN d.d., Pazin 2004 NE
28
Slika 3-10. Prikaz eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji (M 1:600 000) (MINGORP)
29
Tablica 3-11. Eksploatacijska polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (XIX)(MINGORP)
Slika 3-11. Prikaz eksploatacijskih polja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji(M 1:600 000) (MINGORP)
EKSPLOATACIJSKOPOLJE
POVRŠINA(ha) NOSITELJ ODOBRENJA GODINA
RJEŠENJA KONCESIJA
PISKE 1,4 BURA-MOBIL d.o.o., Zagreb 1995 DA
HUMAC II 3,6 KAMEN KORČULA d.o.o., Lumbarda 1998 DA
HUMAC 1,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999 NE
VRNIK 2,9 VRNIK d.o.o., Korčula 1999 NE
VISOČANI 25,8 PGM RAGUSA d.d. Dubrovnik 2002 DA
MIRONJA II 12,5 KAMEN d.d., Pazin 2004 DA
IVAN DOL 11,58 SFORZA d.o.o., Zaton GRAD DUBROVNIK 2008 NE
30
3.4. Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama
Zbirni pregled eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena napravljen je u
tablici 3-12., a na slici 3-12. prikazana su eksploatacijska polja po županijama, u obliku
dijagrama.
Za izradu tablice 3-12. i slike 3-12. korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike
Hrvatske.
Tablica 3-12. Zbirni prikaz eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama
Županije Broj polja2007. g.
Broj polja2008. g.
Broj polja2009. g.
Broj polja2010. g.
Broj polja2011. g.
1. Zagrebačka 2 2 1 1 1
2. Krapinsko-zagorska 0 0 0 0 0
3. Sisačka 0 0 0 0 0
4. Karlovačka 0 0 0 0 0
5. Varaždinska 0 0 0 0 0
6. Koprivničko-križevačka 0 0 0 0 0
7. Bjelovarsko-moslavačka 0 0 0 0 0
8. Primorsko-goranska 0 0 0 0 0
9. Ličko-senjska 1 1 1 1 0
10. Virovitičko-zodravska 0 0 0 0 0
11. Požeško-slavonska 0 0 0 0 0
12. Brodsko-posavska 0 0 0 0 0
13. Zadarska 23 22 25 26 21
14. Osječko-baranjska 0 0 0 0 0
15. Šibenska-kninska 8 8 11 11 12
16. Vukovarsko-Srijemska 0 0 0 0 0
17. Splitsko-Dalmatinska 40 37 40 45 39
18. Istarska 18 18 16 16 16
19. Dubrovačko-neretvanska 6 7 7 7 7
20. Međimurska 0 0 0 0 0
21. Grad Zagreb 0 0 0 0 0
Ukupno 98 95 101 107 96
31
Eksploatacijska polja kod kojih nisu potvrđene rezerve u posljednjih 5 godina nisuuvrštena u stanje rezervi arhitektonsko-građevnog kamena, pa kao takva ni u zbirni prikazeksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena po županijama (npr. Mažova gorau Primorsko-goranskoj županiji i Bizek u Gradu Zagrebu).
Slika 3-12. Dijagram broja eksploatacijskih polja arhitektonsko-građevnog kamena požupanijama
0 10 20 30 40 50
1. Zagrebačka
2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-moslavačka
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-zodravska
11. Požeško-slavonska
12. Brodsko-posavska
13. Zadarska
14. Osječko-baranjska
15. Šibenska-kninska
16. Vukovarsko-Srijemska
17. Splitsko-Dalmatinska
18. Istarska
19. Dubrovačko-neretvanska
20. Međimurska
21. Grad Zagreb
Broj polja2007. g.
Broj polja2008. g.
Broj polja2009. g.
Broj polja2010. g.
Broj polja2011. g.
32
4. ANALIZA STANJA REZERVI ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
Analiza stanja rezervi arhitektonsko-građevnog kamena urađena je u tabličnom obliku
prema županijama, i to za razdoblje od 2007. do 2011. godine, odnosno za posljednjih pet
godina.
U tablicama 4-1. do 4-8. i slici 4-1. korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike
Hrvatske.
Tablica 4-1. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zagrebačkoj županiji u 1000 m3
Tablica 4-2. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Ličko-senjskoj županiji u 1000 m3
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 86,674 112,067 0,000 82,098 1,531
2008. 85,954 112,067 0,000 81,414 0,962
2009. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000
2010. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000
2011. 79,212 96,312 0,000 75,251 0,000
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000
2008. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000
2009. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000
2010. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000
2011. 125,907 38,406 0,000 113,317 0,000
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
33
Tablica 4-3. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Zadarskoj županiji u 1000 m3
Tablica 4-4. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Šibensko-kninskoj županiji u 1000 m3
Tablica 4-5. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Splitsko-dalmatinskoj županiji u1000 m3
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 8.437,712 615,856 0,000 7.566,815 6,359
2008. 8.572,363 662,101 0,000 7.678,348 6,688
2009. 7.473,172 659,341 0,000 6.762,782 15,707
2010. 8.379,438 640,245 0,000 7.582,375 8,417
2011. 6.985,782 595,410 0,000 6.326,180 5,493
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 1.685,744 269,396 0,000 1.539,646 0,504
2008. 1.438,520 238,195 0,000 1.314,205 3,664
2009. 2.172,436 358,179 0,000 1.959,512 1,230
2010. 1.964,255 297,521 0,000 1.772,358 0,121
2011. 2.324,490 390,920 0,000 2.096,571 1,132
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 8.907,810 698,115 0,000 7.138,485 35,473
2008. 9.198,512 910,214 0,000 8.174,401 43,435
2009. 8.797,654 1.020,316 0,000 8.335,925 29,760
2010. 9.014,818 1.083,562 0,000 8.560,495 25,567
2011. 10.940,930 1.348,047 0,000 9.972,180 24,368
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
34
Tablica 4-6. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Istarskoj županiji u 1000 m3
Tablica 4-7. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u1000 m3
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 8.659,497 1.039,452 0,000 8.825,849 33,191
2008. 8.654,253 898,180 0,000 7.489,667 31,738
2009. 8.483,116 991,290 0,000 7.195,694 32,089
2010. 8.344,431 1.188,967 0,000 7.090,911 36,430
2011. 8.918,721 1.005,449 0,000 8.015,073 41,414
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. 618,728 480,034 221,809 557,358 1,882
2008. 804,311 563,093 151,900 727,912 2,912
2009. 758,639 256,927 607,762 682,537 2,884
2010. 757,125 256,927 726,762 681,154 2,802
2011. 755,734 256,927 726,762 679,885 1,321
Godina
Ukupne rezerveEksploatacijske
rezerveOtkopanerezerveUtvrđene
35
Tablica 4-8. Stanje ukupnih rezervi a-g kamena u Republici Hrvatskoj u 1000 m3
Slika 4-1. Dijagram otkopanih rezervi u Republici Hrvatskoj
Prema slici 4-1. vidljivo je da se maksimalna godišnja količina otkopanih rezervi veže za
2008. godinu kada se bilježi ekspanzija građevinskih radova i najveće investicije u
Republici Hrvatskoj ali i u svijetu. No, već naredne godine dolazi do osjetnog pada
eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena što se posljedično događa u vrijeme
recesije. Godinu dana kasnije dolazi do još jednog pada otkopanih rezervi od skoro 10 000
m3 blokova arhitektonsko-građevnog kamena, te se na toj razini zadržava do kraja 2011.
godine.
Potencijalne
Bilančne Izvanbilančne
A+B+C1 A+B+C1 C2+D1+D2 A+B+C1
2007. ( 98 polja) 28.522,072 3.253,326 571,733 25.823,568 78,940
2008. ( 95 polja) 28.879,820 3.422,256 151,900 25.579,265 89,400
2009. ( 101 polje) 27.890,136 3.330,771 662,886 25.125,018 81,670
2010. ( 107 polja) 28.665,186 3.601,940 1.198,988 25.875,861 73,337
2011. ( 96 polja) 30.004,869 3.693,065 1.301,026 27,165,140 73,728
Godina
Ukupne rezerve
Utvrđene Eksploatacijskerezerve
Otkopanerezerve
0,000
10,000
20,000
30,000
40,000
50,000
60,000
70,000
80,000
90,000
100,000
Otkopane rezerve u 1000 m3
2007. ( 98 polja)
2008. ( 95 polja)
2009. ( 101 polje)
2010. ( 107 polja)
2011. ( 96 polja)
36
5. PROCJENA VRIJEDNOSTI OSTVARENIH PRIHODA OD ISTRAŽIVANJA I
EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA
5.1. Procjena vrijednosti rezervi arhitektonsko-građevnog kamena
Vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena ovisna je od niza faktora, ali dominantni su
dekorativnost, kompaktnost i cijena energenata. Ako se uzme u obzir da je cijena
energenata presudna u visini troškova eksploatacije, može se konstatirati da je utjecaj
cijene energenata na vrijednosti arhitektonsko-građevnog kamena veći što je niža cijena
jedinice proizvoda. Pravilo vrijedi i u obrnutom slučaju.
Tržišne cijene a-g kamena osciliraju od najviših iznosa od 9000 kn/m3 (A klasa bijelih
vapnenaca ujednačene strukture) do najnižih iznosa od 700 kn/m3 (benkovački pločasti
vapnenac, lomljeni). No, ako bi ponderirali vrijednosti dobili bismo realnu prosječnu
vrijednost za sve vrste arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj.
U tablici 5-1. prikazane su vrijednosti otkopanih rezervi u proteklih pet godina, a pri tom
su korišteni podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
Iznos prosječnih troškova eksploatacije od 2500,00 kn, kao i prosječne tržišne cijene od
3750,00 kn, uzete su kao prosječne vrijednosti iz Elaborata o rezervama.
Tablica 5-1. Procjena vrijednosti eksploatiranih rezervi a-g kamena
Porast eksploatacije dosegao je maksimum 2008. godine, kada je realno došlo do prvih
znakova recesije. Sukladno tome ostvarila se najveća dobit (vrijednost) arhitektonsko-
građevnog kamena. Bitno je istaknuti da se nije diferencirala proizvodna cijena, što bi u
dubljoj analizi trebalo napraviti, jer je upravo u promatranom razdoblju cijena energenata
jako porasla.
Rezerve Tržišnacijena
Ukupniprihod
Proizvodnacijena
Ukupnitroškovi
Bruto Dobit Porez nadobit
Neto Dobit
m3 m3 kn kn/m3 kn kn kn kn
(1) (2) (3) (4)=(2)x(3) (5) (6)=(2)x(5) (7)=(4)-(6) (8)=(7)*0,2 (9)=(7)-(8)
2007. 78.940,00 3.750,00 296.025.000,00 2.500,00 197.350.000,00 98.675.000,00 19.735.000,00 78.940.000,00
2008. 89.400,00 3.750,00 335.250.000,00 2.500,00 223.500.000,00 111.750.000,00 22.350.000,00 89.400.000,00
2009. 81.670,00 3.750,00 306.262.500,00 2.500,00 204.175.000,00 102.087.500,00 20.417.500,00 81.670.000,00
2010. 73.337,00 3.750,00 275.013.750,00 2.500,00 183.342.500,00 91.671.250,00 18.334.250,00 73.337.000,00
2011. 73.728,00 3.750,00 276.480.000,00 2.500,00 184.320.000,00 92.160.000,00 18.432.000,00 73.728.000,00
Godina
37
5.2. Procjena naknade za istraživanje arhitektonsko-građevnog kamena u2011. godini
Prema Uredbi o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina (NN 40/2011),
članak 2., godišnja minimalna visina novčane naknade za istraživanje ne energetskih
mineralnih sirovina iz članka 5. točaka 2., 3., 4. i 5. Zakona o rudarstvu, iznosi 600,00
kn/ha površine odobrenog istražnog prostora za prvu godinu istraživanja, 800,00 kn/ha
površine odobrenog istražnog prostora za drugu godinu istraživanja i 1000,00 kn/ha
površne odobrenog istražnog prostora za treću godinu istraživanja mineralnih sirovina.
Površina istražnih prostora arhitektonsko-građevnog kamena, stanje 2011. godine, je
123,02 ha, uzevši prosječnu minimalnu naknadu za istraživanje ne energetskih mineralnih
sirovina u iznosu 800,00 kn/ha, dolazimo do iznosa minimalne godišnje naknade za sve
istražne prostore arhitektonsko-građevnog kamena od 98 416,00 kn.
5.3. Procjena koncesijskih naknada za eksploataciju arhitektonsko-građevnogkamena u 2011. godini
Prema Uredbi o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina (NN
40/2011), članak 3., naknada za ne energetske mineralne sirovine sastoji se od sljedećih
elemenata:
1. fiksnog dijela - novčane naknade za površinu eksploatacijskog polja određenu upisom u
registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,
2. varijabilnog dijela - novčane naknade za otkopanu količinu mineralne sirovine.
Ukupna naknada jednaka je zbroju elemenata naknade iz točaka 1. i 2.
Fiksni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi:
- 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća od 20 ha;
- 1000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina (20 do 50) ha;
- 1200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća od 50 ha.
Površina eksploatacijskih polja manjih od 20 ha je 775,19 ha te je fiksni dio naknade za ta
polja 775,19 ha x 800,00 kn/ha jednako 620 152,00 kn.
Površina eksploatacijskih polja veličine (20 do 50) ha je 310,30 ha te je fiksni dio naknade
za ta polja 310,30 ha x 1000,00 kn/ha jednako 310 300,00 kn.
Površina eksploatacijskih polja većih od 50 ha je 2081,10 ha te je fiksni dio naknade za ta
polja 2081,10 ha x 1200,00 kn/ha jednako 2 497 320,00 kn.
38
Varijabilni dio naknade iz članka 3. ove Uredbe iznosi 5,0 % od tržišne vrijednosti
otkopane mineralne sirovine.
Tržišnu vrijednost otkopanog arhitektonsko-građevnog kamena daje umnožak otkopanih
rezervi u 2011. godini koje iznose 73 728 m3 i prosječna tržišna cijena m3 koju smo
procijenili da je 3750,00 kn , te dolazimo da je tržišna vrijednost otkopanog arhitektonsko-
građevnog kamena 276 480 000,00 kn/god.
Varijabilni dio naknade je 5 % od 276 480 000,00 kn te iznosi 13 824 000,00 kn.
5.4. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnogkamena u 2011. godini
Ukupni prihod Republike Hrvatske sadržan je od naknada za istraživanje i eksploataciju, te
poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit. Zbrajanjem svih pojedinačnih vrijednosti
dolazi se do ukupnih prihoda za RH, što je prikazano u tablici 5-2.
U tablici 5-2. korišteni su podaci Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske.
Vrijednosti prosječne proizvodne cijene od 2500,00 kn, kao i prosječne tržišne cijene od
3750,00 kn, uzete su kao i za proračun vrijednosti rezervi, iz elaborata i arhive.
39
Tablica 5-2. Procjena ukupnog prihoda RH od eksploatacije a-g kamena u 2011. godini
Prema tablici 5-2. vidljivo je da sveukupni prihod Republike Hrvatske od eksploatacije
arhitektonsko-građevnog kamena predstavlja značajan iznos te se isti može povećavati za
4 % godišnje kako je previđeno Strategijom gospodarenja mineralnih sirovina Republike
Hrvatske, te će se time povećati i ukupna društvena korisnost.
(1) 2011.
(2) 73.728,00
(3) 98.416,00
Fiksna (4) 3.427.772,00
Varijabilna (5) 13.824.000,00
(6) = (3) + (4) + (5) 17.350.188,00
(7) 3.750,00
(8) = (2) * (7) 276.480.000,00
(9) = (8) * 0,25 69.120.000,00
(10) 1.250,00
(11) = (2) * (10) 92.160.000,00
(12) = (11) * 0,20 18.432.000,00
(13) = (11) - (12) 73.728.000,00
(14) = (6) + (9) + (12) 104.902.188,00
Godina
Otkopane rezerve
Za istražne prostore
Ukupne naknade
Tržišna cijena (3750,00 kn)
Naknade odeksploatacije
Zaeksploataciju
Sveukupni prihod Republike Hrvatske
Ukupna vrijednost
PDV 25 %
Bruto
Razlika tržišne i proizvodne cijene(3750,00 - 2500,00 = 1250,00 kn)
Porez na dobit 20 %
Neto
40
6. ZAKLJUČAK
Definiranje problema u rudarskoj djelatnosti općenito je nužnost za razvoj gospodarstva
Republike Hrvatske, što vrijedi i za istraživanje i eksploataciju arhitektonsko-građevnog
kamena.
Pokazalo se da je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske kao
kapitalni dokument za razvoj rudarstva u Republici Hrvatskoj detektirala i ponudila
rješenja za probleme rudarstva i kao takva prihvaćena, no nikad nije ili je vrlo malo
implementirana u praksi te su detektirani problemi i dalje aktualni.
Skupina problema u rudarskoj djelatnosti Republike Hrvatske uzrokovana je promjenama
te stupanjem na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu iz
2001. godine, kao i Zakonom o rudarstvu iz 2009. godine.
U praksi se javljaju problemi radi toga što se od rudarskih gospodarskih subjekata, koji su
ishodili svu potrebnu dokumentaciju i temeljem važećih zakonskih propisa do 1991.
godine, stekli pravo eksploatacije mineralne sirovine na cijeloj površini odobrenog
eksploatacijskog polja bez vremenskog ograničenja eksploatacije (imaju pravomoćno
rješenje iz 50-tih, 60-tih ili 70-tih godina prošlog stoljeća), traži da ukoliko npr. žele
primijeniti nova tehničko-tehnološka rješenja ili parametre eksploatacije, (tehnika i
tehnologija je u međuvremenu znatno napredovala), moraju prilikom ponovnog
ishođenja rudarske koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina osnovom novih
provjerenih projektno-tehničkih rješenja ishoditi i sva potrebna rješenja, dozvole, uvjete
eksploatacije, suglasnosti i dr. kao da se radi o sasvim novom rudarskom objektu.
Značaj rudarstva za gospodarstvo može se zorno prikazati kroz tablicu 5-2. Procjena
ukupnog prihoda RH od eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena u 2011. godini.,
gdje je vidljiva korist za Republiku Hrvatsku.
Samim tim još više potiče na razmišljanje misao iz Strategije gospodarenja mineralnim
sirovinama Republike Hrvatske, gdje je istaknuto da se za razvoj eksploatacije
arhitektonsko-građevnog kamena predlaže stopa rasta od 4 %.
Značaj samog arhitektonsko-građevnog kamena bi dobio još više na težini kada bi se
iskazali statistički podaci o plasmanu sirovine, ne prerađenih blokova i gotovih proizvoda.
U ovom radu nažalost zbog nemogućnosti korištenja podataka o plasmanu sirovih i
prerađenih blokova arhitektonsko-građevnog kamena ne može se prikazati diferencirana
slika vrijednosti. Da bi se to napravilo, potrebno je obraditi podatke o strukturi uvoza i
41
izvoza, kako je obrađeno u Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama Republike
Hrvatske.
No iz iskustvenih podataka poznato je da se veći dio otkopanih rezervi izvozi uglavnom u
europske i azijske zemlje u sirovom obliku ili s niskim stupnjem prerade. Svakako bi
poželjni model bio da se arhitektonsko-građevni kamen izvozi u najvišem stupnju prerade
jer bi tada dobili najveću vrijednost, međutim prema svjetskim trendovima opće poznata je
činjenica da se većina proizvodnje odvija u azijskim zemljama, gdje je cijena rada puno
niža nego što je to kod nas i u ostatku zapadnog svijeta. Prerađeni arhitektonsko-građevni
kamen može se ponuditi na svjetskom tržištu po konkurentnim cijenama ukoliko se
domaćim proizvođačima stvore takvi uvjeti koji će to omogućiti. Takvi uvjeti se mogu
stvoriti poreznim olakšicama, a nikako poticajima.
42
7. LITERATURA
Dragičević, I., Galić, I. , Vranjković, A., 2009. Elaborat o rezervama arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju “Kusačko brdo”., Zagreb: Proin d.o.o.
DZS, 2007. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2007.,Zagreb: Državni zavod za statistiku
DZS, 2008. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2008.,Zagreb: Državni zavod za statistiku
DZS. 2009. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2009.,Zagreb: Državni zavod za statistiku
DZS, 2010. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010.,Zagreb: Državni zavod za statistiku
DZS, 2011. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2011.,Zagreb: Državni zavod za statistiku
Galić, I., Krasić, D., Živković, S. A., 2006. Značaj nemetalnih mineralnih sirovina zagospodarstvo Republike Hrvatske. U: Međunarodni rudarski simpozij-mining 2006:Istraživanje, eksploatacija i prerada čvrstih mineralnih sirovina, Dubrovnik. Zbornik,2006, str. 358-370.
MINGORP. Zbirka isprava, elaborata i projekata - interna dokumentacija.Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske.
NN 75/2009. i NN 49/2011., Zakon o rudarstvu, Zagreb: Narodne novine
NN 40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za istraživanje mineralnih sirovina,Zagreb: Narodne novine
NN40/2011., Uredba o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnihsirovina, Zagreb: Narodne novine
RGNF, 2008. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske.Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
Recommended