View
229
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
RIJETKE I UGROŽENE
BILJNE VRSTE II
Marijana Jurić, prof.
Seminarski rad
Interdisciplinarni doktorski studij Zaštita prirode i okoliša
Osijek, 2012.
VEGETACIJA PRETEŽNO JEDNOGODIŠNJIH
HALOFITA NA OBALAMA S ORGANSKIM
NANAOSIMA
Na šljuncima morske obale bogate dušikovim organskim tvarima i nakupinama naplavljenog materijala razvijaju se zajednice jednogodišnjih biljaka i trajnica;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Cakile maritima, Salsola kali, Polygonum maritimum, Euphorbia paralias, Eryngium maritimum;
Zajednica polegle mlječike i morske makovice (As. Euphorbio-Glaucietum flavi H-ić.1934);
Ugroženost staništa: brojni kupači, ali i čistači plaže koji kako bi ju održali čistom uklanjaju vegetaciju, čime se uništava stanište.
Glaucium flavum –
primorska makovica
▪ Strogo zaštićena
▪ EN - ugrožena
Salsola kali –
bodljikava solnjača
▪ Strogo zaštićena
▪ VU - osjetljiva
STIJENE I STRMCI MEDITERANSKIH OBALA
Obrasle halofilnom vegetacijom razreda
Chritmo-Limonietea;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa:
Chritmum maritimum i različite vrste roda
Limonium (brojne endemične vrste);
Naša obala obiluje takvim staništima, uništenje
ovog staništa je moguće samo na vrlo
posjećenim lokalitetima.
Limonium cancellatum – rešetkasta
mrižica
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ endem
▪ koristi se kao lijek kod
poremećaja urino - puteva
MULJEVITE I PJESKOVITE OBALE OBRASLE
VRSTAMA RODA SALICORNIA I DRUGIM
JEDNOGODIŠNJIM HALOFITIMA
Staništa zajednica sastavljenih pretežno od jednogodišnjih biljaka, napose iz porodice Chenopodiace i roda Salicornia ili iz trava;
One naseljavaju periodično plavljena muljevita ili pjeskovita tla uz more; u nekim dijelovima kontinenta nalaze se i duboko u unutrašnjosti gdje se slana tla pojavljuju zbog aridne klime (nema u Hrvatskoj);
Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Salicornia spp., Suaeda maritima, Frankenia pulverulenta, Salsola soda, Cressa cretica, Parapholis incurva, Hordeum marinum, Sagina maritima, Bupleurum tenuissimum, Spergularia salina;
Ugroženost staništa: vrlo malo ovih staništa (Tarska uvala, Malo blato na Pagu, ušće Neretve), iako nisu atraktivne kao plaže prijeti im opasnost od nasipavanja tvrdim građevinskim materijalom kako bi se proširila građevinska zona.
Suaeda maritima –
primorska jurčica ▪ prema IUCN: VU –
osjetljiva
▪ uzrok ugroženosti:
turizam
Hordeum marinum -
primorski ječam ▪ VU - osjetljiva
▪ uzrok ugroženosti:
turizam
MEDITERANSKE SITINE Halofilne mediteranske zajednice reda Juncetalia maritimi;
Razvijaju se na vlažnim staništima različite slanosti, naročito uz bočate vode;
Vrste za raspoznavanje staništa:
▪ Juncus maritimus ▪ Carex divisa
▪ Juncus acutus ▪ Ranunculus ophioglossifolius
▪ Aster tripolium ▪ Linum maritimum
▪ Scorzonera parviflora ▪ Centaurium spicatum
▪ Hordeum maritimum ▪ Crypsis schoenoides
▪ Trifolium squamosum ▪ Spergularia marina
▪ Aeluropus litoralis ▪ Puccinellia festuciformis
▪ Artemisia coerulescens ▪ Centaurium tenuiflorum
▪ Orchis coriophora ssp. ▪ Juncus gerardi
fragrans
Carex divisa – dijeljeni
šaš
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ EN – ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4c
(c – smanjivanje areala
i/ili kvalitete staništa)
▪ uzročnici ugroženosti:
promjene u poljoprivredi,
ljudska naselja, turizam
Carex extensa – veliki obalni šaš
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ EN – ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4c
▪ uzročnici ugroženosti:
ljudska naselja, turizam,
fragmentacija, odvodnjavanje/
navodnjavanje močvara/obala
Aeluropus littoralis – primorska obalnica
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4c, B1bi,
B1bii, B1biii, B2bii, B2biii
(c – smanjivanje areala i/ili kvalitete
staništa, i – obima pojavljivanja, ii –
područja rasprostranjenosti, iii –
područja, obima, i/ili kvalitete staništa
▪ uzročnici ugroženosti: turizam,
gubitak staništa
Ranunculus ophioglossifolius –
jednolistni žabnjak ▪ strogo zaštićena vrsta
▪ EN – ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4c
▪ uzročnici ugroženosti:
odvodnjavanje/navodnjavanje
močvara/obala
Hainardia cylindrica –
valjkasti tankorepić
▪ strogo zaštićena
▪ VU – osjetljiva
▪ kriterij ugroženosti: B2bii, B2biv
(iv – broj lokaliteta ili
subpopulacija)
▪ uzročnici ugroženosti:
infrastruktura
MEDITERANSKA I TERMOATLANSKA VEGETACIJA
HALOFILNIH GRMOVA
Stanište predstavlja vegetacija grmolikih
trajnica na morskim slanim muljevitim obalama
koja pripada razredu Sarcocornetea fruticosae;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa:
Halimione portulacoides, Inula crithmoides,
Suaeda vera, Sarcocornia fruticosa,
Arthrocnemum macrostachyum, Limonium
oleifolium, Limonium bellidifolium, Aster
tripolium, Aeluropus litoralis.
Suaeda vera – grmolika jurčica
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ VU – osjetljiva
▪ kriteriji ugroženosti: A3c, B1biii,
B2bii, B2biii
▪ uzrok ugroženosti: turizam
▪ mlade prokuhane biljke
mogu se jesti Limonium oleifolium –
maslinastolisna
mrižica
▪ strogo zaštićena vrsta
▪ DD – nedovoljno poznata
PANONSKE SLANE STEPE I SLANE MOČVARE
Slane stepe, slane močvare i plitka slana jezera razvijaju se
pod jakim utjecajem panonske kontinentalne klime s velikim
kolebanjima temperature i ljetnom suhoćom;
Zbog velikog isparivanja ljeti tlo se zaslanjuje uzlaznim tokom
podzemne vode koja sadrži veće količine lako topljivih soli;
One se nakupljaju na površini, često u vidljivoj bijeloj prevlaci;
Taj tip staništa djelomično je prirodnog postanka, a dijelom je
pod utjecajem ispaše;
Svojstvena je izrazita zonacija vegetacije unutar mikroljefa pa
se na mikrouzvisinama od 20-ak cm može vidjeti izmjena od
nekoliko vegetacijskih tipova, zahvaljujući različitoj
koncentraciji soli;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa:
▪ Camphorosma annua
▪ Aster tripolium ssp. Pannonicum
▪ Plantgo tenuiflora
▪ Juncus gerardi
▪ Pholiurus pannonicus
▪ puccinellia distans ssp. limosa
Aster tripolium ssp. Pannonicum – panonski
zvjezdan
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c, B1a,
B1biii, B2a,
B2biii
▪ uzroci ugroženosti: promjene u
poljoprivredi, navodnjavanje/
odvodnjavanje
▪ u Europi VU - osjetljiva
Plantago tenuiflora – slatinski trputac
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c, B2a,
B2biii, B2bv, D
▪ uzroci ugroženosti: promjene u
poljoprivredi, odvodnjavanje/
navodnjavanje, gubitak staništa
▪ poznata samo s jednog lokaliteta kraj Trpinje;
▪ pronađena je u plitkim i u proljeće vlažnim depresijama
pašnjaka na zaslanjenom tlu, ljeti se takva mjesta osuše, a sol
se pojavljuje na površini zbog visoke konc. Soli, vegetacija tada
propada, no većina biljaka slatina zbog kratkog životnog ciklusa
do tada su već razvile nove sjemenke.
Pholiurus pannonicus – panonski tankorepić
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriteriji ugroženosti: A3a, A3c,
B2a, B2biii, D
▪ uzroci ugroženosti: promjene u
poljoprivredi, odvodnjavanje/
navodnjavanje, gubitak staništa
EMBRIONSKE OBALNE SIPINE – PRVI STADIJ
STVARANJA SIPINA
Obale s prvim stadijem stvaranja sipina (dina), koje se sastoje od
valića pijeska ili izdignute pješčane površine gornjega dijela žala;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Agropyrum junceum,
Sporobolus pungens, Euphorbia peplis, Medicago marina,
Anthemis maritima, Anthemis tomentosa, Eryngium maritimum,
Pancratium maritimum;
Pješčane plaže su rijetke i malene te vrlo privlačne za kupače;
zbog toga velika frekvencija kupača što ih je uglavnom ostavilo
bez vegetacije;
Uvale Blace i Saplunara na Mljetu, Crnika na Rabu, Šunj na
Lopudu i Pržina na Pelješcu;
Na pijescima uvale Crnika na rabu ne mogu se više naći
karakteristične , a prije zabilježene psamofitske vrste; tu se
naselila neofitska invazivna vrsta Cenchrus incertus;
Pancratium maritimum – primorski žilj
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4a, A4c
▪ uzročnici ugroženosti: turizam, infrastruktura
(nasipi), sabiranje;
Elymus farctus –
bodljikava pirika
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriteriji: A4a, A4c
▪ uzročnici: turizam
Echinophora spinosa –
trnovita ježika
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriteriji: A4c
▪ uzročnici: turizam, gubitak
staništa
Calystegia soldanella –
pješčarski ladolež
▪ kriteriji: A4a, A4c
▪ uzročnici: turizam,
infrastruktura, gubitak
staništa
Anthemis tomentosa –
pustenasti jarmen
▪ kriteriji: A3a A3c, B2a,
B2biii, C2aii
▪ uzročnici: turizam
Cyperus capitatus –
glavičasti šilj
▪ kriteriji: A4c, B2bii,
B2biii, B2biv
▪ uzročnici: rekreacija/turizam
Sporobolus pungens –
pješčarska sijačica
▪ kriteriji: A4a, A4c
▪ uzročnici: turizam,
fragmentacija, nestanak
staništa
KONTINENTALNE PANONSKE SIPINE
Prioritetni stanišni tip za zaštitu prema Direktivi o staništima;
Nekad su bile jako rasprostranjene zbog košnje i ispaše;
Mozaici različitih staništa s otvorenim pijeskom, lišajske
zajednice pješčanih sipina, pionirske terofitske zajednice i
zatvoreni psamofitski travnjaci;
Biljne vrste za prepoznavanje staništa: Corynephorus
canescens, Cladonia spp., Viola tricolor ssp. tricolor, Bassia
laniflora, Thymus serpyllum, Alyssum montanum ssp. gmelinii;
Nekada velika površina podravskih pijesaka na području od
Koprivnice do Virovitice; danas su pijesci umireni zasađenim
drvećem (kasnije se i samostalno proširio bagrem);
Područje je najvećim dijelom pod različitim oranicama;
Sve to onemogućava stvaranje sipina;
Đurđevački i Kloštarski peski;
Corynephorus canescens – sivkasta gladica
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ Austrija, Njemačka – jako ugrožena, pred istrebljenjem
▪ kriterij ugroženosti: A4c
▪ uzročnici ugroženosti: plantažni uzgoj šuma, gubitak
staništa
Bassia laniflora –
pješčarska metlica ▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ Austrija, Njemačka, Italija –
jako ugrožena
▪ kriteriji ugroženosti: A4a,
A4c, D
▪ uzročnici ugroženosti: gubitak
staništa Festuca vaginata –
vlasulja bradica
▪ strogo zaštićena, CR
▪ kriteriji: A4a, A4c, B1bi, B1bii,
B1biii, B1biv
▪ uzročnici: ostalo
Polygonum arenarium –
pješčarski dvornik
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ na Europskom crvenom popisu –
ugrožena
▪ kriterij ugroženosti: A4c, B2a, C1
▪ uzročnici: gubitak staništa Plantago indica –
pješčarski trputac
▪ strogo zaštićena
▪ CR – kritično ugrožena
▪ kriteriji: D
▪ uzročnici: gubitak staništa
▪ koristi se kao lijek za
poremećaje probavnog sustava
PROLJETNICE
Cvjetaju u proljeće, na samom početku vegetacijske sezone, prije drugih
biljaka;
Nepovoljno razdoblje (zimu) preživljavaju pod zemljom, u obliku podzemnih
organa (lukovice, gomolji, podanci);
Poznate po svojim lijepim cvjetovima;
Razlozi ugroženosti: pretjerano sabiranje, direktno umištavanje staništa
(širenje građevinskih područja, pretvaranje područja u obradive površine,
krčenje šuma, odvodnjavanje i melioracija područja…), nestanak oprašivača
(bumbara, pčela, leptira…), prirodna vegetacijska sukcesija (izrastanje
travnjaka) uslijed prestanka košnje i ispaše, strane invazivne vrste;
Zaštita pojedinih proljetnica je i jedan od prioriteta na nekim područjima
Ekološke mreže RH;
Na razini EU Direktivom o staništima štiti se velika sasa (Pulsatilla grandis),
te će područja izdvojena za ovu vrstu činiti dio ekološke mreže NATURA
2000 u Hrvatskoj.
Anemone – čitav rod je u Hrvatskoj zaštićen, dvije
vrste strogo zaštićene, sve vrste otrovne
▪ velika šumarica (Anemone sylvestris) SZ
▪ trolisna šumarica (Anemone trifolia) SZ
▪ bijela šumarica (Anemone nemorosa)
▪ žuta šumarica (Anemone ranunculoides)
▪ vrtna šumarica (Anemone hortensis)
VELIKA SASA (PULSATILLA GRANDIS)
Helleborus – čitav rod zaštićen
▪ sve vrste ovog roda su potencijalno otrovne,
imaju neobične cvjetove , u kojima se nakon
cvatnje razvijaju veliki mjehuri;
▪ velecvjetni kukurijek (Helleborus niger ssp.
macranthus) SZ, VU
▪ crnocrveni kukurijek (Helleborus astrorubens)
SZ, stenoendem
Ranunculus – čitav rod žabnjaka zaštićen
- nekoliko strogo zaštićenih vrsta
Porodica Primulaceae:
▪ Rani jaglac (Primula vulgaris) – jedan od najpoznatijih vjesnika
proljeća, zbog njegove rane cvatnje naziv čitavog roda dolazi od
lat. primus što znači prvi;
▪ Jagljika (Primula veris ssp. columnae ) Z – raste na suhim
travnjacima brdsko-planinskih područja);
▪ Primorska ciklama (Cyclamen repandum) – proljetnica
primorskog područja, raste u šumama i šikarama; sve ciklame
su u Hrvatskoj zaštićene Zakonom; ostale cvatu u kasno ljeto i
jesen;
PRIMORSKA CIKLAMA (CYCLAMEN REPANDUM)
Ljuskava potajnica (Lathraea squamana) –
izgledom i načinom života različita od ostalih
proljetnica, parazit je na korijenju različitog
drveća (lijeske, johe, breze, bukve), nema
zelene listove i ne obavlja fotosintezu;
Blagajev likovac (Daphne blagayana) SZ, VU
Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) Z –
viseći bijeli cvjetovi kao i u visibabe;
Visibaba (Galanthus nivalis) Z
Višecvjetni sunovrat (Narcissus tazzeta) – raste
na travnjacima, bušicima i u pukotinama
stijena naše obale i otoka
Kockavica (Fritillaria meleagris) SZ, VU – glavni
uzrok njezine ugroženosti je gubitak staništa
uslijed izravnog negativnog čovjekovog
djelovanja (melioracija, urbanizacija,
pretvaranje livada u oranice ili građevinsko
zemljište;
Pasji zub (Erythronium dens–canis)
Mirisna lazarkinja (Galium odoratum)
Planinska biskupska kapica (Epimedium
alpinum) – ilirski endem i tercijarni relikt
hrbatske flore, raste u šumama, obično u
velikim populacijama;
Mali zimzelen (Vinca minor) – zaštićena vrsta
ljubičastih cvjetova , stvara guste tepihe na
šumskom tlu;
Šumski cecelj (Oxalis acetosella) – raste u
sjenovitim šumama od nizina do
pretplaninskog pojasa:
Korisni web izvori podataka….
Flora Croatica Baza podataka… http://hirc.botanic.hr/fcd/
Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske online……
http://hirc.botanic.hr/fcd/CrvenaKnjiga/
Internet portal zaštite prirode…. http://www.zastita-prirode.hr/
Propisi… http://www.zastita-prirode.hr/Propisi-upisnici-
natjecaji/Propisi
Državni zavod za zaštitu prirode…. http://www.dzzp.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode… http://www.mzoip.hr/
PITANJA
1. Koji je najčešći uzrok ugroženosti biljnih vrsta?
2. Koji stupanj zakonske zaštite u Hrvatskoj
imaju sve vrste samoniklih orhideja?
3. Koji su sve uzroci ugroženosti kod halofilnih
vrsta, vrsta koje rastu na obalnim i
pješčarskim sipinama te proljetnica i nabroji
neke najugroženije vrste?
HVALA
NA
PAŽNJI !
Recommended