1

P r i r u č n i k z a p re p oz n ava n j e

ptičje vrsteUgrožene

Krapinsko-zagorske županije

2

Na području Krapinsko-zagorske županije obitavaju i one vrste ptica kojih opstanak uvelike ovisi o očuvanju tradicionalna poljodjelstva i stočarstva. Krapinsko-zagorska županija posljednje je područje u Hrvatskoj na kojem se još uvijek možda gnijezde zlatovrane Coracias garrulus. Tako�er, na području Krapinsko-zagorske županije još uvijek je donekle očuvano tradicionalno poljodjelstvo pa kukcojede ptice na tim površinama mogu naći više hrane, osobito krupnih kukaca (npr. skakavca, kornjaša, …) nego na intenzivno obra�ivanim poljodjelskim površinama. Stari voćnjaci, šumarci, livade košanice i oranice obrubljene živicama i pojedinačnim drvećem tipična su staništa koja podupiru opstanak više ugroženih vrsta. Osim zlatovrane, o tradicionalnoj poljoprivredi na manjim površinama i bez uporabe velikih količina pesticida ovise i pupavac Upupa epops, ćuk Otus scops, sivi ćuk Athene noctua, rusi svračak Lanius collurio i sivi svračak Lanius minor, ali i

3

svima dobro poznati piljci i lastavice. Te vrste još uvijek se gnijezde u Hrvatskoj, ali zbog promjena u intenzitetu i načinu korištenja poljoprivrednih površina brojnost im se smanjuje i postoji opasnost da u bližoj ili daljoj budućnosti i one, poput bjelonokte vjetruše Falco naumanni, u Hrvatskoj izumru. Ovaj je priručnik namijenjen svima koji se žele aktivno uključiti u zaštitu ptica Krapinsko-zagorske županije. Da bismo mogli očuvati te ptice, moramo znati gdje se gnijezde, na kojim staništima obitavaju te koje su prave veličine njihovih populacija. U priručniku se nalaze podatci koji će Vam pomoći u prepoznavanju ptica, a tu je i obrazac za prijavu nalaza ptice.

Ako vidite neku od ptica iz ovog priručnika, molimo Vas da ispunite obrazac na predzadnjoj stranici i da kontaktirate s nama poštom ili telefonom. Obrazac možete pronaći i na našoj web stranici: http://www.zagorje-priroda.hr/.

4

O priručniku…

U tekstovima su istaknuta obilježja koja su najvažnija za prepoznavanje ptica u prirodi, a posebice manje uočljiva obilježja ili ona obilježja koja se ne mogu prikazati fotografijama, npr. pjev, zov, način leta ili stanište.

Veličina ptice jest ukupna dužina ptice (D) od vrha kljuna do vrha repa, izražena u centimetrima (cm).

Glasanje je često jedno od najvažnijih svojstava za prepoznavanje ptica. Ptice se glasaju na dva glavna načina, pjevom i zovom. Pjev je osobito glasanje, njime mužjak odre�uje i održava (brani) svoje pravo na teritorij gnijež�enja, koji će braniti od drugih mužjaka iste vrste; mužjak pjevom često privlači ženke na odabrano područje. Stoga je pjev najčešće glasan i ustrajan, a obično ga se čuje samo za gnijež�enja. Zovovi se mogu čuti tijekom cijele godine i uobičajeni su način ptičjega „govora“: njime izražavaju uzbunu, ljutnju, upozoravanje ili potrebu za održavanjem kontakta. U tekstu su ptičji zovovi i pjevovi prikazani riječima koje opisuju zvukove – ovo je uobičajen način opisa, iako neizbježivo neprecizan.

Stanište, odnosno tip predjela u kojemu obično nalazimo pticu, gdje se ona hrani, počiva, ili gradi gnijezdo, drugi je važan ključ za odre�ivanje nekih vrsta. Većina vrsta ptica gnijezdi se na točno odre�enom tipu staništa.

Stanište PrepoznavanjePrehranaObilježja Upozorenje

Više o pticama Hrvatske možete doznati iz knjige „Ptice Hrvatske i Europe sa sjevernom Afrikom i Srednjim Istokom (Collinsov džepni vodič)“, autora H. Heinzela, R. Fittera i J. Parslowa koju je na hrvatski jezik prevelo i podatcima o hrvatskim pticama nadopunilo Hrvatsko ornitološko društvo. Knjigu možete nabaviti u Hrvatskom ornitološkom društvu, na telefon 01 4832 155 ili na adresi P. Hatza 28, Zagreb.

5

Kako se prirediti za prepoznavanje ptica?

Pravila za prepoznavanje ptica malo je i jednostavna su. Osnovno je da trebate biti strpljivi. Morate imati i dovoljno dobar vid i promatrati dovoljno dugo jer su ptice često vrlo aktivne i brze. Svakako morate biti tihi. Sigurno nećete vidjeti puno ptica ako se bučno probijate kroz grmlje ili nemarno brbljate s prijateljem. No ako Vam je prijatelj znalac, može Vam pomoći u prepoznavanju pjeva ili zova ptice koju ne možete vidjeti. Dakle, konačni recept za uspješno prepoznavanje ptica jest strpljenje, tišina, prosječno oštro oko i uho, prijatelj znalac i dobra knjiga o pticama.

Za promatranje ptica prijeko je potreban i dalekozor. Najpovoljnija povećanja dalekozora jesu 7x i 8x.

One ptice koje na nekom području opazite tijekom sezone gnijež�enja, vrlo se vjerojatno na tom području i gnijezde. Opažene ptice prije i poslije sezone gnijež�enja vrlo su vjerojatno selice, tj. ptice koje su na području nazočne kraće vrijeme tijekom selidbe.

6

Sivi ćukAthene noct ua

An

dre

j Ra

da

ljW

ille

m R

em

me

lzw

aa

l

7

Ova malena sova ćesto je aktivna danju. Glasa se i danju i noću: zov je glasno, zvonko „kiju, kiju“, a pjesma dojmljivo zviždukavo hukanje. Mladi se gla-

saju prodornim upornim kriještanjem. Često stoji na stupo-vima, krovovima i drugim istaknutim mjestima; klima i maše glavom kad je oprezan ili radoznao i može je zakrenuti za 180°. Najčešće ipak leti noću, a u sumrak treperi u zraku lo-veći kukce. Dužina: 21 - 23 cm.

Poljodjelske površine, otvoreni predjeli s raštr-kanim drvećem, otvorene šume, voćnjaci. Često ga se može vidjeti da stoji na stupovima od stru-

je, drveću ili zgradama. Stanarica je. Gnijezdi se od ožujka do kolovoza. Gnijezde se u različitim rupama i šupljinama.

Hrani se malim sisavcima, pticama

vodozemcima i gmazovima. Lovi noću ili u sumrak, rijetko danju. Plijen vreba stojeći na nekoj “promatračnici”, a katkad i treperi u zraku ili lovi na tlu, kad može i brzo potrčati za plijenom. Veći plijen lovi kandžama, a manji kljunom.

Ovo je noćna vrsta koja se najlakše bilježi po glasnom noćnom zovu. Ne treba tražiti gnijezda, dovoljno je noću (najbolje u sumrak), od travnja do

lipnja obilaziti naselja i pažljivo osluškivati.

Sivi ćuk strogo je zaštićena vrsta ptica; u

Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske nalazi se u kategoriji Gotovo ugroženih vrsta - tj. vrsta koje trenutno nisu ugrožene, ali očekuje se da će u bliskoj budućnosti postati ugrožene, npr. ako se trend pogoršavanja kvalitete staništa nastavi i slično. Sivi ćuk kategoriji Gotovo ugroženih vrsta pripada zbog relativno brojne populacije u priobalju, ali je u kontinentalnoj je Hrvatskoj vrlo ugrožen, a u nekim regijama možda već i izumro.

8

ĆukOtus scops

Ma

rk Z

ekh

ius

An

dre

j Ra

da

lj

9

Jedini je europski ćuk s uškama (nisu uvijek dobro uočljive), prsti mu nisu obrasli perjem. Ruho je si-vosme�e, katkad ri�e nahukano i tamnije ispruga-

no. Uvijek djeluje vitko, izduženo. Uglavnom je aktivan noću, obično se odaje melodioznim zovom „ćuuk“ koji u kratkim razmacima jednolično ponavlja, katkad u duetu; glasa se i s mnogo drugih zovova. Dužina = 19 - 20 cm.

Uglavnom se hrani velikim kukcima, ali i

malim pticama, gmazovima, vodozemcima i sisavcima, koje hvata u brzom letu.

Ovo je noćna vrsta koja se najlakše bilježi po glasnom noćnom zovu. Ne treba tražiti gnijezda, dovoljno je noću (najbolje u sumrak), od travnja do

lipnja, obilaziti naselja i pažljivo osluškivati.

Obitava u predjelima s raštrkanim drvećem, u otvorenim šumama, na poljodjelskim površina-ma, u voćnjacima, parkovima, ruševinama, seli-

ma, malim gradovima … Idealno mu je mozaičko stanište, u kojem može naći dovoljno drveća, u čijim krošnjama se gni-jezdi i odmara, te dovoljno otvorenih područja nad kojima lovi. Gnijezdi se od ožujka do kolovoza, u šupljinama u drve-ću, a katkad i u starim gnijezdima drugih vrsta, npr. svraka.

Ćuk je strogo zaštićena vrsta ptica; u

Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske nalazi se u kategoriji Gotovo ugroženih vrsta - tj. vrsta koje trenutno nisu ugrožene, ali očekuje se da će u bliskoj budućnosti postati ugrožene, npr. ako se trend pogoršavanja kvalitete staništa nastavi i slično. Poput sivoga ćuka, znatno je ugroženiji u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje mu se brojnost neprestano smanjuje.

10

PupavacUpupa epops

Ja

nu

s V

erk

erk

Ja

nu

s V

erk

erk

11

Nezamjenjiv je, ima dugi svinut kljun i istaknutu kukmu crnog vrha, koja je ili spuštena ili uzdignu-ta i lepezoliko raširena. U letu izgleda poput go-

lemog šarenog leptira. Glavni pjev mu je brz, dalekočujan, prigušen „up-up-up“. Dužina = 26-28 cm.

Hrani se velikim kukcima i njihovim

ličinkama, ali i malim zmijama, žabama i gušterima. Uglavnom se hrani na tlu.

Od travnja do lipnja, tijekom razdoblja gnijež�enja najlakše se uočavaju po dalekočujnom „up-up-up“ pjevu. Pupavac nije skrovita ptica i lako ga je

uočiti na gnjezdilištu. Za potvrdu gnijež�enja važno je pticu zabilježiti barem dva puta na istom području u razmaku od najmanje tjedan dana.

Poljodjelske površine, voćnjaci, vinogradi, parko-vi i vrtovi. Prednost daje površinama obraslim ni-skom travom, s pojedinačnim drvećem s dupljama

za gnijež�enje. Zimuje u južnoj Africi, a na gnjezdilišta stiže u travnju i svibnju. Gnijezdi se u šupljinama drveća, ali i u rupama u zidovima starih zgrada.

Pupavac je strogo zaštićena vrsta ptica; u

Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske nalazi se u kategoriji Gotovo ugroženih vrsta - tj. vrsta koje trenutno nisu ugrožene, ali očekuje se da će u bliskoj budućnosti postati ugrožene, npr. ako se trend pogoršavanja kvalitete staništa nastavi i slično. U kontinentalnoj Hrvatskoj vrlo je ugrožen i malobrojan, a u nekim regijama već je izumro. Tijekom 2008. godine na području Krapinsko-zagorske županije prona�en je samo jedan par.

12

ZlatovranaCoracias garrulus

13

Jedina vranolika ptica u regiji (osim šojke!) plavih krila s crnim vrhovima i rubovima. U mirovanju podsjeća na omanju plavozelenu vranu kestenja-

stih le�a; rep je blago rašljast. Let joj je ravan. Zov joj je pro-dorno vranoliko „rak, kak, kaker“. Dužina = 30-32 cm.

Gnijezdi se u južnoj i istočnoj Europi, ali i u sjever-noj Africi i Aziji. Zimuje u Africi. Nastanjuje otvore-ne šume, otvorene predjele s raštrkanim drvećem i grmljem, parkove, voćnjake.

Hrani se beskralježnjacima, i to uglavnom

većim kukcima: kornjašima, skakavcima i cvrčcima. Katkad lovi i manje kralježnjake, a rijetko se hrani i voćem. Na plijen vreba pažljivo promatrajući tlo s neke istaknute grane.

Iako za zlatovranu trenutno nije poznato ni jedno gnjezdilište, nadamo se da u Krapinsko-zagorskoj županiji ove ptice ipak negdje gnijezde. Gnijezde-

će parove najbolje je potražiti od svibnja do rujna. Za potvr-du gnijež�enja važno je pticu zabilježiti barem dva puta na istom području u razmaku od najmanje tjedan dana.

Glavni razlozi opadanja brojnosti zlatovrane jesu

uništavanje i degradacija staništa, intenziviranje poljodjelstva i povećana uporaba pesticida. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. U Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske navodi se kao Kritično ugrožena vrsta. Do 70-ih godina 20. st. gnijezdila se u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, a u Dalmaciji na području Ravnih kotara. Od 80-ih godina zabilježena je na gnijež�enju samo u Hrvatskom zagorju i Ravnim kotarima, a pretpostavlja se da je ukupna gnijezdeća populacija u to vrijeme u Hrvatskoj brojala samo 5 parova.

14

Rusi svračakLanius collurio

Pie

t M

un

ste

rma

nD

avo

r K

rnje

ta

Rusi svračak,ženka

Rusi svračak, mužjak

15

Mužjak ima jedinstvenu kombinaciju plavosive gla-ve i trtice, s ri�im le�ima. Očna je pruga crna. Žen-ka i mlade ptice pretežito su sme�i. U letu se vidi

bijelo sa strane crnog repa. Dužina = 17-18 cm.

Rubovi šuma, grmlje, živice, otvorena područja s raštrkanim visokim grmljem.Selica je, zimuje u istočnoj i južnoj Africi. Selidba

se odvija noću. Na gnjezdilišta se vraća početkom svibnja, a gnijezdo svija skriveno u grmlju.

Hrani se uglavnom većim kukcima (osobito

kornjašima) i drugim beskralješnjacima, katkad i malim sisavcima, pticama i gmazovima. Plijen vreba s neke izbočene grane grmlja ili sa sličnog mjesta.

Strogo je zaštićena vrsta ptica. Zasada se još ne

smatra ugroženim i nije naveden u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske. Me�utim, u većem dijelu Europe brojnost mu se smanjuje, a izgleda da taj trend počinje i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Stoga će vjerojatno uskoro ući u neku od kategorija ugroženosti.

Treba prebrojavati gnijezdeće parove (češće ćete uočiti mužjake, rje�e ženke) s gnjezdilišnim pona-šanjem: pjev, nošenje grančica za gradnju gnijez-

da, nošenje hrane u gnijezdo i slično. Najbolje vrijeme za prebrojavanje jest svibanj i lipanj. Za prebrojavanje te vr-ste važno je točno odrediti površinu na kojoj se obavlja pre-brojavanje. Rezultat prebrojavanja mora biti broj parova na konkretnoj površini.

16

Sivi svračak

Mar

k Ze

khiu

s

17

Crna očna pruga proteže mu se duž čela poput crne vrpce. U ženki je ta „maska“ uska, katkad i pjegava. Bijela krilna pruga uočljiva je u letu. Mla-

de su ptice svijetlo žutosme�e boje. Katkad treperi u zraku, stoji prilično uspravno. Dužina = 20 cm.

Otvorena staništa s raštrkanim drvećem i gr-mljem. Gnijezdi se u južnoj i istočnoj Europi, zi-muje u južnoj Africi. Na gnjezdilišta dolazi u svib-

nju. Gnijezdo svija na bočnoj grani ili u krošnji stabla, pri-lično visoko od tla.

Hrani se kukcima, uglavnom kornjašima. Na

plijen vreba stojeći na nekoj istaknutoj grani. Kukce lovi i na tlu i u zraku.

Tijekom posljednjih nekoliko godina ne znamo niti za jedan par sivoga svračka na području Krapin-sko-zagorske županije. Metodologija potrage za

gnijezdećim parovima je ista je kao i za rusoga svračka. Sivi svračak, za razliku od rusoga svračka obitava na otvoreni-jim i prostranijim staništima.

Pad populacije uzrokovan je intenziviranjem

poljoprivrede i prevelikom uporabom pesticida. Sivi svračak strogo je zaštićena vrsta ptica. Prema statusu ugroženosti (Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske) ubraja se u Najmanje zabrinjavajuće vrste. Ipak, brojan je samo u prostranim krškim poljima (osobito u Lici), a u kontinentalnoj je Hrvatskoj vrlo malobrojan, rijedak i ugrožen.

18

PiljakDelichon urbica

Dav

or

Krn

jeta

Dav

or

Krn

jeta

19

Za razliku od lastavica, piljci imaju upadljivu bijelu trticu, a odozdo su potpuno bijeli. Odozgo su crni, s plavim odsjajem. Rep je plitko rašljast - nemaju

tako dugačke repne zastavice kao rep lastavica.

Brojniji su u gradovima nego u selima. Gnijez-do grade od blata, u obliku kugle s uskim ulaznim otvorom. Gnijezde se kolonijalno, a gnijezda su

smještena ispod nadstrešnica, streha, balkona i sličnih za-klona. Zimuju u Africi južno od Sahare, a k nama se vraćaju u drugoj polovici ožujka i početkom travnja.

Hrane se sitnijim kukcima koje love isključivo u letu,

obično na većim visinama od lastavica.

Prebrojavaju se aktivna gnijezda od svibnja do srp-nja. Treba točno odrediti područje naselja na ko-jem se prebrojavanje obavlja (npr. cijelo selo, po-

jedina ulica ili samo dio naselja) i unutar toga područja tre-ba prebrojati sva aktivna gnijezda. Rezultat je broj aktivnih gnijezda u odre�enom dijelu naselja ili u cijelom naselju.

Crteži su preuzeti iz knjige H. Heinzela „Collinsov džepni vodič: Ptice Hrvatske i Europe”, ljubaznošću Hrvatskog ornitološkoga društva.

U Hrvatskoj su česte ptice i ne ubrajamo

ih u ugrožene vrste. Ipak, potrebno je stalno pratiti njihovu brojnost. U nekim europskim zemljama brojnost im se smanjuje vjerojatno zbog promjenama u poljoprivredi.

20

LastavicaHirundo rustica

Dav

or

Krn

jeta

Dav

or

Krn

jeta

21

Odozgo su posve crne, s metalno plavim odsja-jem. Grlo i čelo su crvenkasto ri�i. Odrasli imaju dugačke repne zastavice.

Za razliku od piljaka brojnije su u selima. Gnijez-de u štalama i štagljevima, a katkad i pod streha-ma kuća, nadstrešnicama, ispod mostova … Gni-

jezdo grade od blata i suhih vlati trave. Gnijezdo ima oblik zdjele.

Hrane se kukcima (npr. muhama,

komarcima …), koje love u letu, uglavnom blizu tla.

Prebrojavaju se aktivna gnijezda od svibnja do srp-nja. Treba točno odrediti područje naselja na ko-jem se prebrojavanje obavlja (npr. cijelo selo, po-

jedina ulica ili samo dio naselja) i unutar toga područja tre-ba prebrojati sva aktivna gnijezda. Rezultat je broj aktivnih gnijezda u odre�enom dijelu naselja ili u cijelom naselju.

Dav

or

Krn

jeta

U Hrvatskoj su česte ptice i ne ubrajamo

ih u ugrožene vrste. Ipak, potrebno je stalno pratiti njihovu brojnost. U nekim europskim zemljama brojnost im se

smanjuje vjerojatno zbog promjena u

poljoprivredi.

22

Za svaku lokaciju s gnijezdima ispunite posebni obrazac. Kopirajte obrasce prema potrebi. Slanjem podataka pristajete da kontaktiramo s Vama radi pribavljanja dodatnih podataka o nalazištu ptice!

Ispunjeni obrazac, molimo, pošaljite na adresu:

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije49000 Krapina, Magistratska 1 Tel/fax: 00385-49-315060

E-mail: info@zagorje-priroda.hr

Zahvaljujemo na uloženom vremenu i trudu! Nadamo se da ćete se u prebrojavanje uključiti i sljedeće godine!

Ako ste vidjeli neku od ptica iz ovog priručnika, molimo Vas da ispunite ovaj formular i da kontaktirate s nama poštom ili telefonom. Ovaj obrazac možete pronaći i na našoj web stranici: http://www.zagorje-priroda.hr/.

23

Podatci o nalazu pojedine vrste ptica

Vrsta: __________________________________________________

Brojnost, mužjak/ženka:________________________________

Brojnost i smještaj gnijezda:_____________________________

Dan/mjesec/godina promatranja: ______ ________ ________

Nalazište (najbliži grad, mjesto ili naselje, ulica i kbr.) :

________________________________________________________

Geografske koordinate (ako rabite GPS ure�aj)

x___________________________ y __________________________

❏ Opis nalazišta za zlatovrane, pupavce, ćukove i sivoga svračka (npr. livada na sjevernom rubu sela, stari voćnjak na kbr. X, južni zid dvorca X ):

_ _______________________________________________________

_ _______________________________________________________

❏ Opis i površina područja za lastavice, piljke i rusog svrač-ka ( npr. selo, ulica od kbr. do kbr., livada s desne strane ce-ste izme�u tog i tog sela i slično)

_ _______________________________________________________

_ _______________________________________________________

U ovom slučaju potrebno je izraditi i kartografski prikaz istraživanoga područja.

Opis ponašanja/aktivnosti ptice (npr. hrani se na tlu, odma-ra se na stablu, stoji na grani, glasa se, …):

_ _________________________________ ______________________

_ _________________________________ ______________________

Fotografija nalazišta: DA NEFotografija ptice: DA NE

Podatci o promatraču

Škola/razred:____________________________________________

Ime i prezime:___________________________________________

Adresa:_____________________________________ ____________

E-mail adresa:___________________________________________

Telefon:_________________________________________________

24

Impressum

Izdavači: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županijei Hrvatsko ornitološko društvo

Za izdavače: Ivan Ištok, dipl. ing. šum., ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije,

Dragan Radović, dipl. ing. biol., Hrvatsko ornitološko društvo

Urednik: Ivana Piljek Miletić, dipl. ing. biol.

Uredništvo : Ivan Ištok, dipl. ing. šum.Dijana Klasić, dipl. ing. agr.Ivana Piljek Miletić, dipl. ing. biol.

Autori fotografija : Davor Krnjeta Piet Munsterman Villem RemmelzwaalAndrej Radalj Mark Zekhuis Janus Verkerk Dijana Klasić

Tekst: mr. sc. Vlatka Dumbović,dipl. ing. biol., Hrvatsko ornitološko društvo

Korektor: Dragan Radović, dipl. ing. biol., Hrvatsko ornitološko društvo

Naklada: 1500 kom2009.