View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA
ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG
KANTONA/ŽUPANIJE
ZA PERIOD 2017. - 2020.
Mostar, novembar/studeni 2016.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA
ŽUPANIJA-KANTON
Ministarstvo zdravstva, rada
i socijalne zaštite
M O S T A R
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI
KANTON
Ministarstvo zdravstva, rada
i socijalne zaštite
2
S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA
ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE
ZA PERIOD 2017. - 2020. GODINE
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................. 5
2. ZAKONSKI OKVIR ..................................................................................................................... 6
3. VIZIJA ........................................................................................................................................... 7
3.1. Ključne vrijednosti ..................................................................................................................... 7
3.2. Svrha djelovanja ......................................................................................................................... 8
3.3. Strategijski izazovi ..................................................................................................................... 8
4. MISIJA ........................................................................................................................................... 8
5. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA I ORGANIZACIJA PZZ U HNK/Ž ................. 8
5.1. Zdravstveno stanje stanovništva ............................................................................................. 10
5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije u
2015. godini ................................................................................................................................... 12
5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi ............................................................................................ 13
5.4. Bolnička zdravstvena zaštita ................................................................................................... 13
5.5. Primarna zdravstvena zaštita .................................................................................................. 14
5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNK/Ž ................................... 15
6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA U ZDRAVSTVENOM
SEKTORU U HNK/Ž .......................................................................................................................... 18
7. PEST analiza ................................................................................................................................ 22
8. SWOT analiza .............................................................................................................................. 22
9. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................... 26
3
POPIS TABLICA:
Tablica broj 1: Broj stanovnika po opštinama na području HNK/Ž
Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNK/Ž prema pripadajućim opštinama u
periodu od 2011. do 2015. godine
Tablica broj 3: Registrovana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNK/Ž u
2015. godini
Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNK/Ž za 2015.
godinu / stopa na 1.000 stanovnika
Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko- neretvanskog
kantona/županije u 2015. godini
Tablica broj 6: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Sveučilišna klinička bolnica Mostar Tablica broj 7: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar
Tablica broj 8: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Opšta bolnica Konjic
Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNK/Ž: prikaz zdravstvenih
ustanova u kojima djeluje porodična medicina, broj ambulanti porodične
medicine, broj ordinacija i broj radnih timova porodične medicine
Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNK/Ž u 2015.
godini
Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška finansijskih sredstava u sektoru zdravstva
prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNK/Ž koji je
izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
POPIS GRAFIKONA:
Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu na području HNK/Ž
Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sistemu
HNK/Ž u 2015. godini
Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNK/Ž u toku 2015. godine
Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNK/Ž u toku
2015. godine
4
UVODNA RIJEČ MINISTRA
Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-
neretvanskog kantona/županije za period 2017. - 2020. godina predstavlja prvu Strategiju
Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž. Usvajanje ovog dokumenta
omogućuje početak reforme zdravstva u HNK/Ž u skladu s Akcijskim planom Vlade HNK/Ž
za realizaciju reformske agende za Bosnu i Hercegovine za period 2015. - 2018. godina.
Ovaj dokument se osnovi na Ustavnim ovlastima, kao i zakonskim i pod zakonskim aktima iz
oblasti zdravstva u Federaciji BiH i predstavlja ključni dokument za razvoj zdravstvenog sistema u HNK/Ž.
On omogućava detaljnu analizu ciljeva i utvrđivanje prioritetnih aktivnosti za njihovo
realizaciju za period od 4 godine.
Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž koji će osigurati odgovarajuće ljudske, materijalne, tehničke i druge resurse koji mogu odgovoriti
postavljenim ciljevima. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž i Vlada
HNK/Ž imati će ulogu nadzora nad provedbom strateških ciljeva.
Ciljevi, mjere i aktivnosti kao i nositelji aktivnosti i indikatori izvedbe biti će utvrđeni
godišnjim operativnim planovima s jasnim rokovima izvedbe i procjenom potrebnih
finansijskih sredstava.
Izrada godišnjih planova rada osigurava dinamičan i promjenjiv okvir koji će se prilagođavati stvarnim mogućnostima resursa kojima će biti moguće raspolagati u danom trenutku.
Godišnjim planovima rada koji će se razvijati na osnovu Strategije, odredit će se operativni ciljevi.
Strategija obuhvaća i indikatore za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva čijom analizom ćemo stvoriti osnov za pokretanje novog ciklusa planiranja.
Reforma zdravstva predstavlja ozbiljan i dugotrajan proces čije pozitivne rezultate treba očekivati protekom određenog perioda. Očekujem da će se provedbom reforme zdravstva
sukladno ovoj Strategiji, sistem zdravstva u HNK/Ž postaviti na održive osnove, a kvaliteta
pružanja zdravstvenih usluga biti prepoznatljiva i u široj regiji.
M I N I S T A R
dr. sc. Goran Opsenica
5
1. UVOD
Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-
neretvanskog kantona/županije / kantona za period 2017. - 2020. godina (u daljnjem tekstu:
Strategija) predstavljati će krovni dokument za usmjeravanje razvoja zdravstva u
predloženom periodu kao i podloga za donošenje odluka i politika u zdravstvu. Strategija će ponuditi jasne mjere i aktivnosti koje treba postići u određenom periodu, a
kojima će se postići dostupnija, efikasnija, finansijski održiva i kvalitetnija zdravstvena zaštita. Strateško opredjeljenje je da se oko 80% svih zahtjeva za zdravstvenom zaštitom treba
zadovoljiti na primarnom nivou zdravstvene zaštite, te tako smanjiti upućivanje na više i skuplje nivoe.
Glavni cilj reforme zdravstvene zaštite je poboljšanje zdravlja stanovnika i zadovoljstva
korisnika usluga kroz univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu
zaštitu.
Osnovni ciljevi zdravstvene politike su:
- Očuvanje i unaprjeđenje zdravstvenog stanja stanovnika u HNK/Ž uz osiguranje
solidarnosti i uzajamnosti kao i rodne ravnopravnosti, te uvažavanje prava i ukazivanja na obaveze građana prema vlastitom zdravlju.
- Pravičan i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svih građana u HNK/Ž što podrazumijeva osiguranje fizički, geografski i ekonomski dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite koja će osigurati okomitu povezanost primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa i vodoravnu
povezanost u odnosu na lokalnu zajednicu.
- Postavljanje korisnika (pacijenta) u središte sistema zdravstvene zaštite.
- Održivost zdravstvenog sistema, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti
upravljanja materijalnim i ljudskim resursima.
- Iznalaženje novih izvora i načina finansiranja.
- Poboljšanje funkcioniranja, učinkovitosti i kvalitete zdravstvenog sistema.
Akcijskim planom Vlade HNK/Ž za realizaciju reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za
period 2015. - 2018. godina utvrđene su aktivnosti u vezi reforme zdravstvenog sistema u
HNK/Ž što bi podrazumijevalo: - Saniranje gubitaka i stvaranje uvjeta za finansijsku konsolidaciju bolničkog sektora u
HNK/Ž, što će biti predmetom Zakona o konsolidaciji.
- Definiranje novih modela finansiranja zdravstvenih usluga u HNK/Ž.
- Normiranje mreže zdravstvenih ustanova u HNK/Ž.
- Zajedničko djelovanje i suradnju Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž i Ministarstva
zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž na realiziranju reforme zdravstva u HNK/Ž.
Realizaciju naprijed navedenih aktivnosti prioritet su ove Strategije, a sam tok realizacije i
postignuti učinci pratiti će se na osnovu indikatora za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva.
6
2. ZAKONSKI OKVIR
Polazni osnov za utvrđivanje Strategije je Ustav Federacije BiH kojim se utvrđuje podjela nadležnosti između F BiH i kantona, tako da su zdravstvo i socijalna politika u zajedničkoj nadležnosti obje razine vlasti - federalnoj i kantonalnoj/županijskoj, s tim da kantoni/županije
imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone u pogledu ove oblasti.
U poglavlju III član 2. pod b) i član 3. Ustava F BiH propisuje da se ova nadležnost ostvaruje zajednički ili odvojeno, ili samo od strane kantona/županije koordinirano od federalne vlasti,
te da se u pogledu ovih nadležnosti kantoni/županije i federalna vlast dogovaraju na trajnoj
osnovi.
Sukladno Ustavu Federacije, federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču ove nadležnosti (član III 3. stav 3), kantoni/županije imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone (član III 3. stav 4) saglasno potrebama. Nadležnost u oblasti zdravstva ostvaruje se od strane kantona/ županija koordinirano od federalne vlasti (član III 3.
stav 1), pri čemu federalna vlast uzima u obzir različite situacije u pojedinim kantonima i
potrebu za fleksibilnošću u provođenju (član III 3. stav 3).
Po Ustavu F BiH pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu definišu se kao osnovna ljudska
prava, te iz ovoga proizlazi polazna osnova za utvrđivanje Strategije. Zdravstvena zaštita u F
BiH se pruža u skladu s načelima1 zdravstvene zaštite koja su osim Zakonom iz 1997. godine,
potvrđena i novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti donesenim 2010. godine.
Članom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti društvena briga za zdravlje na nivou
kantona/županije obuhvaća mjere za osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona/županije i to, između ostalog i donošenje ove Strategije.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.
2 U cilju ostvarivanja
jednakih uvjeta za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja osnovan je Fond
solidarnosti. Pored toga doneseno je i više pod zakonskih akata za ujednačavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite.
1 Načela zdravstvene zaštite: sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost, cjeloviti pristup, specijalizirani pristup,
solidarnost, unapređenja kvalitete, efikasnost.
2 Članak 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97).
7
Djelatnost zdravstvene zaštite reguliše se kroz sljedeće zakone kao i pod zakonske akte
donesene na osnovu istih:
1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13); 2. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02,
70/08 i 48/11);
3. Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10);
3. Zakon o liječništvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 56/13);
4. Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12);
5. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/13);
6. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Službene novine Federacije BiH“, broj
37/12);
7. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, broj 58/08);
8. Zakon o lijekovima („Službene novine Federacije BiH“, broj 109/12);
9. Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05);
10. Zakon o zaštiti lica s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/01,
40/02, 52/11 i 14/13);
11. Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene
novine Federacije BiH", broj 59/05 i 52/11).
3. VIZIJA
Zdravstveni sistem u Hercegovačko-neretvanskoj kantonu/županiji će na sistematičan i
racionalan način provoditi mjere zdravstvene zaštite, prevencije i promocije zdravlja, te
liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim
spoznajama.
3.1. Ključne vrijednosti
- Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti - Društvena briga za zdravlje stanovništva
- Prevencija bolesti promocija i unaprjeđenje zdravlja
- Dostupnost
- Sveobuhvatnost
- Pravičnost - Kontinuirana i integrirana zdravstvena zaštita
- Specijalizirani pristup i korištenje savremenih medicinskih tehnologija
- Stalno unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite - Partnerski odnos svih aktera u zdravstvu
8
3.2. Svrha djelovanja
Sistem će pacijentima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i moralnim normama, uvažavajući u potpunosti prava, ali i istovremeno inzistirati na izvršavanju obaveza pacijenata.
3.3. Strategijski izazovi
- Bolja organizacija zdravstvenog sistema u HNK/Ž
- Uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga
- Značajnije aktivnosti na provedbi preventivnih i promotivnih programa
- Osiguran integrirani informacijski zdravstveni sistem na svim nivoima zdravstvene zaštite - Finansijska stabilnost zdravstvenog sistema u HNK/Ž
4. MISIJA
Svim licima u Hercegovačko - neretvanskom kantonu/ županiji omogućiti dostupnu, pravičnu, kvalitetnu, sigurnu, efikasnu, integriranu zdravstvenu zaštitu utemeljenu na zaštiti javnozdravstvenog interesa i društvenoj brizi za zdravlje stanovništva.
5. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA I ORGANIZACIJA PZZ U
HNK/Ž
Analiza i praćenje zdravstvenog stanja stanovnika, organizacije zdravstva u HNK/Ž je polazni
osnov za procjenu vodećih javnozdravstvenih problema i ključni preduslov za izradu
Strategije i može poslužiti u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite na području HNK/Ž.
Unapređenje zdravlja stanovnika i organizacija zdravstvene zaštite HNK/Ž ne ovisi isključivo o radu i djelovanju zdravstvenog sistema i usko je povezana s uslovima življenja, faktorima
okoline, stilovima života, biološkim i genetskim faktorima. Sigurno da uslovi obrazovanja,
stanovanja, rada i zapošljavanja, socijalna zaštita imaju značajan utjecaj na zdravlje stanovnika HNK/Ž.
9
Vitalno-demografski pokazatelji
Područje Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije obuhvaća površinu od 4.401,0 km2,
na kojem je smješten Grad Mostar i Općine: Konjic, Jablanica, Čapljina, Stolac, Neum,
Čitluk, Prozor-Rama i Ravno.
Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku od 30.06.2016. godine na prostoru HNK/Ž
živi 222.007 stanovnika.
Sjedište Kantona/županije je u Gradu Mostaru sa 105.797 stanovnika.
Tablica broj 1: Broj stanovnika po opštinama na području HNK/Ž
Grad/
Ukupan
broj
stanovnika
0-14 godina 15-64 godina 65 i više godina
Opština
Broj % Broj % Broj %
Čapljina 26.157 4.219 16,13% 17.634 67,42% 4.304 16,45%
Čitluk 18.140 3.382 18,64% 11.931 65,77% 2.827 15,58%
Mostar 105.797 15.705 14,84% 73.884 69,84% 16.208 15,32%
Jablanica 10.111 1.332 13,17% 7.465 73,83% 1.314 13,00%
Konjic 25.148 3.673 14,61% 17.446 69,37% 4.029 16,02%
Neum 4.653 725 15,58% 3.151 67,72% 777 16,70%
Prozor/Rama 14.280 2.482 17,38% 9.954 69,71% 1.844 12,91%
Ravno 3.219 409 12,71% 2.163 67,19% 647 20,10%
Stolac 14.502 2.232 15,39% 9.995 68,92% 2.275 15,69%
Ukupno 222.007 34.159 153.623 34.225
*Podaci Federalnog zavoda za statistiku
Prirodni priraštaj3
Prirodni priraštaj predstavlja odnos između živorođenih i umrlih za jedan period na
određenom mjestu.
Na području HNK/Ž u 2015. godini prirodni priraštaj iznosio je -2,7.
Mortalitetna stopa je veća od natalitetne u svim opštinama na području HNK/Ž:
3 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod
za javno zdravstvo HNK/Ž.
10
Neum (-8,3), Čapljina (-4,9), Prozor-Rama (-4,6), Jablanica (-4,5), Ravno (-3,5), Stolac (-3,1),
Konjic (-2,9), Mostar (-1,7) i Čitluk (-0,9).
Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNK/Ž prema pripadajućim opštinama u
periodu od 2011. do 2015. godine
Grad/ Opština Prirodni priraštaj
2011 2012 2013 2014 2015
Čapljina -5,9 -6,6 -4,1 -4,8 -4,9
Čitluk 0,5 1,9 -0,7 -2,7 -0,9
Jablanica 0 -1,5 -1,6 -3,1 -4,5
Konjic -2,1 -2,3 -3,1 -3,0 -2,9
Mostar 0,5 0,5 -0,2 0,7 -1,7
Neum -7,0 -9,6 -7,7 -5,7 -8,3
Prozor / Rama 0,6 -1,4 0,4 -3,3 -4,6
Ravno -11,1 -6,2 -1,4 -6,2 -3,5
Stolac -3,7 2,4 -0,4 -3,5 -3,1
HNK/Ž -1,0 -0,9 -1,2 -1,4 -2,7
5.1. Zdravstveno stanje stanovništva4
Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja (morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti, očekivana dužina života, a kao posebne indikatore prati se zdravstveno stanje zdravlja žena i djece.
Opšta stopa smrtnosti u 2015. godini u HNK/Ž je bila 10,5‰, a stopa dojenačke smrtnosti je bila 14,2‰.
Mortalitet - umiranje stanovništva na području HNK/Ž u toku 2015. godine
Značaj mortalitetne statistike za procjenu kvalitete zdravstvene zaštite je velik kao i važnost mortaliteta kao negativnog indeksa zdravlja.
U 2015. godini na području HNK/Ž ukupno su umrle 2.343 osobe. Od toga 1.169 žena i 1.174 muškaraca. Umrlo je 25 dojenčadi, a od nasilnih smrti su umrle 33 osobe.
Prema X. reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti najzastupljenija skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sistema (I00-I99) čiji udio u odnosu na ukupnu smrtnost u periodu 2013. - 2015. godina varira od 52,4% u 2013. godini do 57,3% u 2015.
godini.
Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su na vrhu liste vodećih uzroka smrtnosti što je zabrinjavajući podatak.
4 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod
za javno zdravstvo HNK/Ž.
11
Grupa kardiovaskularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom
mortalitetu sa preko 76,3% u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.
Oboljenja respiratornog i endokrinog sistema zastupljena su sa 10,3% u ukupnom moralitetu.
Praćenje obolijevanja stanovništva na osnovu registracije i analize podataka iz zdravstvenih
ustanova, predstavlja objektivan pokazatelj kretanja bolesti i zdravlja cjelokupne zajednice.
Morbiditet na području HNK/Ž prati se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu tj. ordinacije porodične medicine, te kroz bolničku zdravstvenu zaštitu i visoko diferenciranu zdravstvenu zaštitu.
Godišnji prikaz morbiditeta - obolijevanja predstavlja osnov za planiranje javno-zdravstvenih
aktivnosti u njegovoj prevenciji, kontroli, nadzoru i što boljem rješavanju.
Tablica broj 3: Registrovana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNK/Ž u
2015. godini
R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj
liječenih
Index
strukture
%
Stopa
morbiditeta
na 1.000
stanovnika
1. Akutne infekcije gornjih respiratornih
puteva (J00-J06) 35.152 11,2 157,3
2. Hipertenzivna oboljenja
(I10-I15) 32.511 10,5 145,5
3 Drugi simptomi, nenorm. klin. i lab.
nalazi (R00-R09, R51-R53, R55-R99) 15.541 5,0 69,5
4.
Drugi poremećaji zuba i potpornih
struktura (K00-K01) i (K03-K08) 10.485 3,4 46,9
5.
Dijabetes (E10-E14) 10.082 3,2 45,1
6. Ostala oboljenja 207.315 66,7 927,7
Ukupno 311.086 100% 1.392
Bolnički registriran morbiditet – obolijevanje
Bolnički morbiditet - obolijevanje prati se iz bolničkih ustanova koje egzistiraju na području HNK/Ž i to: Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar i Opća bolnica Konjic.
12
Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNK/Ž za 2015.
godinu / stopa na 1.000 stanovnika
R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj
liječenih
Index
strukture
%
Stopa
morbiditeta na
1.000
stanovnika
1. Staračka katarakta (H25) 1.226 3,9 5,5
2. Angina pectoris (I 20) 767 2,4 3,4
3.
Medicinska opservacija i
vrednovanje suspektnih oboljenja i
stanja (Z03)
738 2,3 3,3
4. Moždani udar (I63) 602 1,9 2,7
5. Prelom bedrene kosti (S72) 592 1,8 2,7
6. Ostala oboljenja 27.919 87,7 124,9
Ukupno 31.844 100% 142,5
5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko–neretvanskog kantona/županije
u 2015. godini 5
Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih bolesti i stanja, invalidnosti, smrti, kao i praćenje rizika za pojavu tih oboljenja. Problem
zaraznih bolesti, osobito moguća pojava novih kao i ponovna pojava "starih" infektivnih bolesti, uvijek je aktualan, a njihovo održavanje i širenje zaokupljuju opću pažnju jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet i letalitet.
Nadzor se temelji na obaveznom prijavljivanju zaraznih bolesti, u skladu sa Zakonom o
zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine F BiH" broj 29/05) i Pravilnika o
vrsti javnozdravstvene djelatnosti ("Službene novine F BiH" broj 69/12).
Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih
bolesti, izvještaji o provedbi programa obavezne imunizacije, služba za epidemiologiju
Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih
bolesti, pokrivenost vakcinacijom, vrši procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća kroz efektivan sistem
monitoringa i evaluacije pri čemu nadzor predstavlja informaciju za akciju. 5 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod
za javno zdravstvo HNK/Ž.
13
5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi6
Kroz organizaciju zdravstvene zaštite i strukturu kadrova predstavljena je procjena razvijenosti zdravstvenog sistema na području HNK/Ž. Izvori podataka su zakonom propisani
izvještajni obrasci.
Organizacija zdravstvene zaštite na području HNK/Ž provodi se kroz primarnu, sekundarnu i
tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita organizovana je na nivou domova
zdravlja: Mostar, Stari grad Mostar, Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Prozor-Šćipe, Čitluk, Čapljina, Stolac, Stolac - Uzinovići, Ravno i Neum. Sekundarna zdravstvena zaštita pruža se u bolničkim ustanovama: Kantonalna bolnica "dr.
Safet Mujić" Mostar i Opšta bolnica Konjic.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar je visoko diferencirana zdravstvena ustanova, organizovana da provodi sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.
Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanskog
kantona/županije u 2015. godini
Vrste zdravstvenih ustanova Broj ustanova
Bolnice 3
Domovi zdravlja 12
Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž 1
UKUPNO 16
5.4. Bolnička zdravstvena zaštita
Na području HNK/Ž registrovane su tri bolnice: Sveučilišna klinička bolnica Mostar,
Kantonalna bolnica "dr Safet Mujić" Mostar i Opšta bolnica Konjic.
Jedan od najvećih problema bolničke zdravstvene zaštite jeste postizanje racionalnog i
učinkovitog rada, to jest postizanje optimalne iskorištenosti resursa kao i način finansiranja.
Tablica broj 6: Sveučilišna klinička bolnica Mostar
Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 721 748 766 758 773
Posteljna zauzetost 65,70% 65,50% 64,00% 68,10% 65,80%
Broj ispisanih pacijenata 21.168 21.914 23.792 25.582 25.698
6 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod
za javno zdravstvo HNK/Ž.
14
Tablica broj 7: Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 176 174 174 194 200
Posteljna zauzetost 49,30% 44,60% 49,90% 48,60% 46,30%
Broj ispisanih pacijenata 5.111 5.186 5.541 5.918 5.770
Tablica broj 8: Opća bolnica Konjic
Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj postelja 75 75 75 75 75
Posteljna zauzetost 31,40% 31,40% 38,60% 35,70% 34,40%
Broj ispisanih pacijenata 1.107 1.141 1.356 1.270 1.252
Skupština HNK/Ž je svojim odlukama preuzela osnivačka, odnosno suosnivačka prava i obaveze nad Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Kantonalnom bolnicom „dr Safet
Mujić“ Mostar i Općom bolnicom Konjic.
5.5. Primarna zdravstvena zaštita
Primarna zdravstvena zaštita, na području Hercegovačko neretvanskog kantona/županije
pruža se u domovima zdravlja.
Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNK/Ž: prikaz zdravstvenih
ustanova u kojima djeluje porodična medicina, broj ambulanti porodične medicine, broj
ordinacija i broj radnih timova porodične medicine (Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž)
R.b.
Zdravstvene
ustanove
Dom zdravlja
Zdravstvene
ustanove sa
obiteljskom
medicinom
Broj
ambulanti
porodične
medicine
Broj
ordinacija
Broj radnih
timova
porodične
medicine
1 "Stari Grad" Mostar Da 16 22 22
2 Dom zdravlja
Mostar Da 18 37 22
3 Čapljina Da 4 9 8
4 Stolac Da 5 8 4
5 Ravno Ne 0 0 0
6 Jablanica Da 4 11 4
7 Konjic Da 10 19 5
8 Prozor-Rama Da 5 13 3
9 Prozor - Šćipe Ne 0 0 0
10 Čitluk Ne 0 0 0
11 Neum Ne 0 0 0
12 Stolac - Uzinovići Ne 0 0 0
15
Osnivači domova zdravlja su općinska odnosno gradska odbora s izuzetkom Doma zdravlja
Stari Grad Mostar gdje je Vlada HNK/Ž privremeno preuzela osnivačka prava u skladu sa
Odlukom o privremenom prijenosu na Vladu HNK/Ž vršenja osnivačkih prava nad Javnom
ustanovom Dom zdravlja Stari Grad broj: 02-01-XXXIV-156/14 od 13.06.2014. godine do
preuzimanja osnivačkih prava i obaveza od strane Grada Mostara.
Dom zdravlja Šćipe i Dom zdravlja Uzinovići nemaju rješenje Ministarstva o ispunjenosti uslova prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti u
skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, odnosno nemaju riješen pravni status što predstavlja smetnju za ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga sa Zavodom
zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.
5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNK/Ž 7
Ukupan broj radnika zaposlenih u sistemu zdravstva u HNK/Ž u toku 2015. godine iznosi
3.745 što je više za 1,50% u odnosu na 2014. godinu kad je bilo 3.689 radnika.
Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNK/Ž u 2015.
godini
Profil kadra Broj
uposlenih
Sudjelovanje u
ukupnom broju
zdravstvenih
radnika %
Sudjelovanje
u ukupnom broju
radnika %
Doktori medicine ukupno 650 24,20 17,30
Doktori medicine 262 9,8 7,0
Doktori medicine specijalisti 388 14,40 10,30
Doktori stomatologije ukupno 61 2,20 1,60
Doktori stomatologije 45 1,60 1,20
Doktori stomatologije specijalisti 16 0,60 0,40
Magistri farmacije ukupno 19 0,70 0,50
Magistri farmacije 18 0,60 0,40
Magistri farmacije specijalisti 1 0,10 0,10
Zdravstveni radnici VSS 36 1,30 0,90
Viši zdravstveni tehničari 235 8,70 6,20
7 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod
za javno zdravstvo HNK/Ž.
16
Zdravstveni tehničari 1.678 62,60 44,80
Ukupno zdravstvenih radnika 2.679 100,00 71,50
Zdravstveni saradnici 66 1,70
Nezdravstveni radnici 1.000 26,70
Ukupno 3.745 100,00
Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu na području HNK/Ž
Najveći broj visokokvalificiranog kadra radi na području Mostara i to u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici i Kantonalnoj bolnici '“dr Safet Mujić“.
Odnos između broja zdravstvenih i nezdravstvenih kadrova u 2015. godini iznosi 71,50%:
26,70%. U broju nezdravstvenih radnika 1,70% su zdravstveni saradnici.
Dr
medic
ine
ukup
no
Dr
medic
ine
Dr
medic
ine
speci
jali
sti
Dr
stom
atolo
gij
e
Magis
tri
farm
aci
je
Zd
rav
stveni
tehn
ičar
i VSS
Viš
i zdr
avst
veni
tehn
ičar
i
Zd
rav
stveni
tehn
ičar
i
Zd
rav
stveni
sara
dnic
i
Nez
dra
vst
veni
radnic
i
650
262 388
61 19 36 235
1678
66
1000
17
Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sistemu
HNK/Ž u 2015. godini
U ukupnom broju doktora medicine prema spolu registrovano je 58,20% žena i 41,80%
muškaraca.
Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNK/Ž
u toku 2015. godine
U ukupnom broju doktora medicine prema starosnoj skupini najveći broj je doktora medicine
u dobnoj skupini do 35 godina starosti (grafikon 4).
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
Ne zdravstveni radnici
Zdravstveni saradnici
Zdravstveni radnici
1000
66
2679
Ne zdravstveni radnici Zdravstveni saradnici Zdravstveni radnici
0 10 20 30 40 50 60
Muški
Žene
Muški Žene
41,80%
58,20%
272
378
18
Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNK/Ž u toku
2015. godine
6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA U
ZDRAVSTVENOM SEKTORU U HNK/Ž
Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška finansijskih sredstava u sektoru zdravstva
(javne zdravstvene ustanove) prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNK/Ž
koji je izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
R.b. Prihodi po izvorima Iznos u 2015. godini
1. Prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 107.636.672
1.1. Domicilni zavod zdravstvenog osiguranja 83.572.920
1.2. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 7.670.393
1.3. Ostali zavodi zdravstvenog osiguranja (kantonalni/županijski) 13.922.754
1.4. Učešće (participacija) osig. lica u troškovima zdrav. zaštite 1.926.365
1.5. Prihodi ostvareni po osnovu pružanja usluga z.z.osig.licima sa područja RS i Distrikta Brčko
103.974
1.6. Prihodi iz budžeta 440.266
2. Prihodi izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja 18.659.621
2.1. Direktna plaćanja pravnih i fizičkih lica 5.414.584
2.2. Prihodi iz budžeta 2.047.026
2.3. Donacije 2.421.076
2.4. Ostali prihodi 8.776.935
Ukupni prihodi po izvorima
126.296.293
0 50 100 150 200 250 300
Do 34
35-44
45-54
55 i više
254
123
138
135
39,10%
21,30%
18,90%
20,70%
19
Vrste rashoda u javnim zdravstvenim ustanovama Iznos u 2015.
godini 1. Troškovi materijala, energije i usluga:
Lijekovi ukupno 10.339.627
Lijekovi izdati na recept 3.379.820
Troškovi lijekova na recept koje financira ZZO HNK/Ž 2.655.831
Troškovi lijekova na recept koje plaća osigurano lice 723.989
Komercijalni lijekovi 1.625.056
Lijekovi utrošeni u zdravstvenim ustanovama 5.334.751
Zubarski materijali 99.897
Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost 6.639.621
Sanitetski i ostali medicinski materijali 12.168.244
Namirnice za ishranu bolesnika 1.111.342
Materijal za održavanje 211.450
Kancelarijski materijal 389.173
Materijal za čišćenje 282.205
Gorivo i mazivo 768.286
Troškovi električne energije 1.821.781
Troškovi grijanja 1.494.149
Troškovi vode 416.613
Troškovi PTT usluga 324.458
Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine 178.201
Troškovi sitnog inventara - medicinskog 437.425
Troškovi sitnog inventara - ostalog 42.645
Troškovi investicionog i tekućeg održavanja 2.176.961
Reprezentacija 45.964
Ostali troškovi 1.386.565
Ukupno troškovi materijala, energije i usluga
40.334.607
Amortizacija:
Amortizacija objekata 1.759.720
Amortizacija opreme i postrojenja 11.554.200
Ukupno amortizacija 13.313.920
Plaće i naknade:
Bruto plaće 72.827.006
Naknada za topli obrok 7.236.150
Naknada za prijevoz 1.018.401
Naknada za regres 408.150
Pomoći zaposlenim i članovima obitelji 568.008
Naknade za povremene i privremene poslove 2.527.959
Naknade za rad upravnog odbora i komisija 251.915
Troškovi stručnog usavršavanja 282.164
Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu 376.556
Ukupno plaće i naknade
85.496.309
Ostali troškovi i rashodi:
Rashodi po osnovu kamata 1.189.968
Ostali rashodi 2.969.017
20
Ukupno ostali troškovi i rashodi 4.158.985
Ukupni rashodi poslovanja 143.303.821
Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 157.027
Iznos PDV-a za ortopedska pomagala
Iznos PDV-a za ostalo
Ukupan iznos PDV 4.541.153
VRSTE PRIHODA U ZZO Ostvarenje u
2015. Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje:
Iz plaća i na plaće zaposlenih kod poslodavaca 106.795.508
Iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti 2.015
Na mirovine, invalidnine i druge naknade iz PIO/MIO 1.637.426
Od doprinosa na nezaposlene osobe prijavljene na zavod za
zapošljavanje 2.140.361
Doprinosi na naknade za poginule, civilne žrtava rata, invalide i sl.
Od doprinosa za ostale djelatnosti 47
Od lica koja sama plaćaju doprinos 117.485
Ukupno prihodi od doprinosa 110.692.842
Prihodi od naknada inostranih nositelja osiguranja:
Paušalne naknade 1.610.990
Naknade po osnovu stvarnih troškova 325.849
Ukupno prihodi od inostranih nosilaca osiguranja 1.936.839
Ukupno prihodi iz budžeta 13.327
Prihodi iz budžeta F BiH 13.327
Prihodi iz budžeta kantona/županije
Prihodi iz budžeta grada
Prihodi iz budžeta opštine
Prihodi iz ličnog učešća (participacija) osiguranih lica 3.436.974
Ostali prihodi (donacije, pomoći, takse, kamate, pozitivne kursne
razlike, dividende i sl.) 232.222
UKUPNI PRIHODI U ZZO 116.312.204
Prenesena sredstva rezervi iz ranijih godina 2.359.000
Kapitalni primici
UKUPNI PRIHODI, PRIMICI I REZERVE 118.671.204
PREGLED UKUPNIH RASHODA U ZAVODU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
VRSTE RASHODA U ZZO Ostvareno za
2015.
Primarna zdravstvena zaštita:
Opća medicina i ostali vidovi primarne zdravstvene zaštite 18.303.231
Porodična medicina 8.426.544
21
Ukupno primarna zdravstvena zaštita bez lijekova 26.729.775
Lijekovi na recept 12.307.502
Ukupno primarna zdravstvena zaštita sa lijekovima 39.037.277
Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita
Izvanbolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 2.729.581
Bolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 16.773.977
Ukupno specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 19.503.558
Bolnička zdravstvena zaštita:
Sekundarna zdravstvena zaštita 6.417.401
Tercijarna zdravstvena zaštita 30.828.962
Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 37.246.363
Rashodi za finansiranje javno zdravstvene djelatnosti 500.000
Zdravstvena zaštita u inozemstvu:
Troškovi liječenja upućenih na liječenje u inozemstvo 1.507.980
Troškovi naknada ino-nosiocima osiguranja 193.297
Ukupno zdravstvena zaštita u inozemstvu 1.701.277
Druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja:
Naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana 1.261.865
Ortopedska pomagala 1.582.120
Putni troškovi i ostala prava 506.760
Ukupno druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 3.350.745
Ostali rashodi:
Naknade za rad liječničkih komisija i drugih tijela 163.828
Naknade za rad članova upravnog odbora 56.438
Naknade za rad Federalnog zavoda zdrav. osiguranja i reosiguranja
Ostali rashodi 10.330.408
Ukupno ostali rashodi za provođenje zdravstvene zaštite 10.550.674
Rashodi stručne službe:
Bruto plaće i naknade zaposlenih 5.020.974
Materijalni i drugi troškovi stručne službe 1.053.869
Ukupno rashodi stručne službe za funkcionisanje sistema 6.074.843
Ukupni rashodi u zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž 117.964.737
Kapitalni izdaci 2.419.102
Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 1.788.270
Iznos PDV-a za ortopedska pomagala 229.881
Iznos PDV-a za ostalo
Ukupan iznos PDV 2.018.150
22
7. PEST analiza
Pest analiza bavi se analizom političko-pravne situacije i stanja u zemlji, ekonomskim
prilikama; društvenim stanjem i tehnološkim mogućnostima čime se ukazuje na položaj i mogućnosti djelovanja.
POLITIČKO-PRAVNA SITUACIJA EKONOMSKO STANJE
Politička i gospodarska nestabilnost Nepovjerenje prema institucijama vlasti
Nefunkcionisanje javnih tijela
Prevelik državni aparat Bojazan zbog najave ukidanja kantonalnih
zavoda zdravstvenog osiguranja
Strah od izolacije zbog sporog pristupa
euro-atlanskim integracijama
Preglomazna državna služba koja otvara
prostor za korupciju
Visoka nezaposlenost
Visoka opterećenja na primanja
Vrlo slab realni sektor
Niska platežna moć građana
Visoka zaduženost kako građana, tako i države
SOCIOLOŠKO/DRUŠTVENO STANJE TEHNOLOŠKE MOGUĆNOSTI/STANJE
Poslijeratne traume
Pad nataliteta
Podijeljenost društva
Ekonomski potaknuto iseljavanje mladih
obitelji
Sve starije stanovništvo
Nizak životni standard
Loša prometna i opšta socio-gospodarska
infrastruktura
Brze tehnološke promjene
Zaostajanje u primjeni novih tehnologija
u svakodnevnom životu
Informatička nepismenost velikog broja
stanovnika
8. SWOT analiza
SWOT analiza je strategijski instrument pomoću kojega se dinamički sučeljavaju snage /
slabosti sektora zdravstva s prilikama / opasnostima koje su u vanjskom okruženju i uvjetuju razvoj toga područja.
23
SNAGE SLABOSTI
• Mogućnost edukacije osoblja uz pomoć medicinskog fakulteta i raznih fondova
• Donošenje zakonskih propisa koje će dodatno regulisati područje zdravstvene zaštite
• Jačanje konkurencije na tržištu zdravstvene zaštite
• Direktna ulaganja u zdravstveni sektor
• Prošireno i dobrovoljno zdravstveno
osiguranje
• Prijenos znanja i najbolje prakse u sklopu
saradnje sa svjetskim stručnjacima
• Dobri odnosi i komunikacija s javnošću
• Mogućnost iskorištavanja pred pristupnih
fondova (fondovi za razvoj)
• Mogućnost unapređenja saradnje s
nevladinim sektorom
• Mogućnost preventivnog i edukativnog
rada iz različitih područja
• Razvijanje programa kućnog liječenja i rehabilitacije
• Mogućnost dodatne zarade (pružanje usluga sistematskih i screening pregleda)
• Nedovoljna educiranost zdravstvenih
djelatnika
• Nedostatan broj ljekara
• Višak medicinskih sestara i tehničara
• Mala iskorištenost medicinske opreme
• Niska radna norma medicinskog
osoblja
• Uzak raspon zdravstvenih usluga koje
pružaju timovi porodične medicine
• Neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti
• Odljev zdravstvenih djelatnika
• Nedostatak adekvatne opreme
• Povećana stopa smrtnosti od malignih bolesti,
• Dupliranje kapaciteta u zdravstvu,
• Smanjen broj preventivnih pregleda i
kućnih posjeta, • Nedovoljno razvijena zaštita
mentalnog zdravlja
• Slaba dostupnost zdravstvenih usluga
u ruralnim područjima
• Slaba saradnja između zdravstvenih ustanova u proširenju seta aktivnosti zdravstvene zaštite
• Neregulisano tržište privatnih zdravstvenih usluga
• Neravnomjerna raspodjela stručnog kadra, nepovoljna starosna i
kvalifikacijska struktura
• Slaba komunikacijska kultura
zaposlenih u zdravstvu
• Nepostojanje jedinstvenog
javnozdravstvenog kartona
• Loša informacijska povezanost • Slaba povezanost i manjkav
kontinuitet u zdravstvu
• Razvoj privatnog sektora na račun
javnog
• Loša efikasnost kadra za njegu (med.
sestre, fizioterapeuti, babice i dr.)
• Nerazvijena palijativna i patronažna
24
zaštita
• Koruptivna djela u zdravstvu
• Razmjerno slabi pokazatelji zdravlja
• Nedovoljna efikasnost pružanja
zdravstvenih usluga
• Visoki ukupni troškovi u zdravstvu
• Česte pandemije zaraznih bolesti
• Nedovoljna ulaganja u područje zdravstva
PRILIKE PRIJETNJE
• Podrška međunarodnih organizacija
• Podrška viših nivoa vlasti
(kantona/županije i F BiH)
• Većinom ekološki zdrava sredina
• Povoljni klimatski uslovi za zdrav život • Spremnost za implementaciju novih
tehnologija
• Razvijene informacijsko komunikacijske
tehnologije
• Usvajanje indikatora za praćenje
zdravstvenog stanja stanovnika
• Zainteresiranost za uspostavljanje
međuopćinske saradnje
• Dobra teritorijalna pokrivenost
domovima zdravlja
• Povoljna epidemiološka situacija u
pogledu zaraznih bolesti
• Povećan obim potrošnje lijekova i ortopedskih pomagala, što ukazuje na
veću dostupnost istih
• Usvajanje indikatora za praćenje kvalitete zdravstvene zaštite
• Broj preventivnih (sistematskih) pregleda
se povećava
• Zadovoljavajuća opremljenost ambulanti primarne zdravstvene zaštite
• Razvoj tehnologije i prihvaćanje novih tehnologija
• Zadovoljavajući broj stomatologa
• Zadovoljavajuće organizovana hitna
medicinska pomoć
• Prisutnost medicinskoga i farmaceutskog
• Globalna politička nestabilnost u okruženju
• Demografsko pražnjenje
• Loša prometna komunikacija
• Povećanje cijene energenata
• Globalna ekonomska kriza
• Neprihvaćanje osobne odgovornosti za
vlastito zdravlje
• Smanjenje broja radno aktivnog
stanovnika
• Visoka zaduženost budžeta
• Katastrofe i krizna stanja
• Loš sanitarni nadzor hrane i vode
• Neprilagođenost obrazovnog sistema
potrebama moderne tehnologije
• Odlazak mlade i obrazovane populacije
• Nepostojanje zdravstvenog imidža u regiji
• Smanjenje međunarodne pomoći Starenje stanovnika i povećanje broja penzionera
• Narušeno povjerenje u javno zdravstvo zbog prisutnosti korupcije
• Povećanje rizičnog ponašanja među stanovništvom (pušenje, droga, spolno prenosive infekcije)
• Veliki broj lica s poteškoćama uzrokovanim ratom
• Loše prehrambene navike stanovnika,
• Prekomjerna tjelesna masa
• Fizička neaktivnost • Prometne nesreće, tjelesni invaliditet i
25
fakulteta te visoke zdravstvene škole
• Zdravstveni sistem u velikoj je mjeri
informatizovan, (e-recept)
• Dobra educiranost zdravstvenog
menadžmenta
• Postojanje niza zakona i podzakonskih
akata koji regulišu područje zdravstva
• Uključivanje lokalne zajednice u održavanje zdravstvenih aktivnosti
mentalne bolesti
• Neujednačenost u pristupačnosti zdravstvenih usluga na opštinskom nivou
• Niske stope ubiranja doprinosa
• Nedostatak pitke vode u seoskim
područjima
• Nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura
• Ograničen izvor finansiranja
• Nestimulativni mehanizmi plaćanja
• Odsustvo menadžerskih vještina
• Pasivan pristup promicanju zdravog
života
• Veliki broj neosiguranih lica
26
9. STRATEŠKI CILJEVI
Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita.
Djelatnost zdravstvene zaštite provodi se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou
zdravstvene djelatnosti. U skladu sa standardima i normativima zdravstvene zaštite treba
osigurati minimalne uslove u pogledu prostora, kadra i medicinsko - tehničke opreme čime se stvaraju osnovni preduvjeti za pružanje pravovremene i kvalitetne zdravstvene zaštite i to na načelima kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, dostupnosti, cjelovitog i specijaliziranog
pristupa. Optimalnim razvitkom djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, prema konceptu doma zdravlja, nastojat će se osigurati rješavanje 75% - 80% svih zdravstvenih
problema stanovnika.
Potrebno je definisati odnose unutar primarne zdravstvene zaštite, veze sa specijalističko-
konsultativnim službama i bolnicama. Informatičko povezivanje primarne sa sekundarnim i
tercijarnim nivoom zdravstvene djelatnosti obezbjedit će povećanje kvalitete i dostupnosti
zdravstvenih usluga, te efikasnost prevencije i zaštite zdravlja u smislu ranog otkrivanja bolesti i podrška pri liječenju. Kretanje pacijenta treba regulirati protokolima, vodiljama i posebnim odgovarajućim aktima.
Zbog potrebe za obezbjeđenjem pravovremene odgovarajuće zdravstvene zaštite, aktivnosti
na unapređenju sistema hitne medicinske pomoći od izuzetnog su značenja, kao i uvođenje specijalističkog usavršavanja odgovarajućeg profila zdravstvenih djelatnika. Od važnosti je i njega u kući u sastavu porodične medicine.
U cilju osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno stanovništvu na ruralnim
prostorima, zbog svoje teže dostupnosti ili izoliranosti, treba ulagati u infrastrukturu.
Cjelovitom informatizacijom sistema zdravstva unaprijedit će se vođenje medicinske dokumentacije, obezbjedit će se dostupnost, sigurnost, razmjena i praćenje podataka, transparentnost svih postupaka u zdravstvu i racionalno korištenje svih resursa sa osjećajem za gospodarsku realnost.
Posebna pažnja posvetit će se politici lijekova. Stalnim praćenjem potrošnje lijekova, kontrolom opravdanosti potrošnje, proširenjem liste lijekova uvođenjem novih kvalitetnih i provjerenih lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog osiguranja, unaprijedit će se
terapijske mogućnosti u cilju uspješnijeg liječenja.
27
U cilju poštivanja svih načela zdravstvene zaštite i osiguranja adekvatne zaštite licama koje su
u terminalnoj fazi bolesti, osigurat će se dostupnija palijativna zaštita.
1.1. Uspostavljanje organizacijskog modela primarne zdravstvene zaštite na području HNK/Ž
Primarna zdravstvena zaštita će se organizovati kroz domove zdravlja i pružati kroz timove porodične medicine i službe u zajednici. Službe u zajednici čine: službe za zaštitu žena i djece, centri za mentalno zdravlje, centri za fizikalnu rehabilitaciju, polivalentna zubno
zdravstvena zaštita, sestre u zajednici, laboratorij i rtg dijagnostika, hitna medicinska služba i druge službe u zajednici koje bi bile definisane na osnovu potreba stanovnika uokvirene u
organizaciju doma zdravlja.
U narednom periodu biti će neophodno:
- Osigurati bolje uslove rada i okruženje porodičnog ljekara kako bi mogao očuvati stabilnost i unaprijediti zdravstveno stanje stanovnika. Ljekar porodične medicine mora
osigurati i potvrditi svoju poziciju u zdravstvenom sistemu i osposobiti se za rješavanje najvećeg dijela zdravstvenih problema, ustrajavati u promotivnim i preventivnim
aktivnostima, intervencijsko - rehabilitacijskim postupcima, ostvarivati neposredni i
neprekinuti kontakt s osiguranim licama koji su se za njega opredijelile slobodnim
izborom.
- Osigurati sistem edukcije budućih ljekara kroz dodiplomsku edukaciju, a isto tako i tokom
pripravničkog staža kao i kasnije kroz poslijediplomsku edukaciju ljekara učiniti kompetentnima za rješavanje što većeg obima zdravstvenih problema.
- Stvoriti mogućnost pretpostavke za saradnju i povezanost porodične medicine između različitih specijalnosti i nivoa zdravstvene zaštite, što u konačnici znači poboljšati integraciju i povezanost u zdravstvenoj zaštiti.
- Unaprijediti provođenje informatizacije zdravstva i upućivanje timova porodične
medicine u nove tehnologije kao što je npr. telemedicina, kvalitetno informacijsko
sredstvo za poboljšanje ekspeditivnosti i kvalitete medicinskog rada, uvođenjem pametnih kartica (smart kartice) koje omogućuju praćenje kako finansijskih tako i
zdravstvenih pokazatelja po pacijentu i ljekaru, a sve pridonosi samom smanjenju
troškova zdravstvene zaštite. - Kroz navedeno i tješnju saradnju s ljekarima specijalistima u poliklinikama i bolnicama
omogućiti doktoru na primarnom nivou zbrinjavanje pacijenata u smislu kućnog liječenja i kućne njege, a koji se ranije otpuštaju iz bolnica kući ili su zbrinuti kroz dnevne bolnice.
- Potrebno je stimulisati sistem stvaranja grupne prakse, čime bi se dovelo do djelotvornog korištenja nekih medicinskih usluga, a ujedno stvoriti mogućnost zamjena i usmjerenosti na određene uže medicinske vještine i znanja i tako uspješno smanjiti potrebu za specijalističkom zaštitom.
28
- Ostvariti što kvalitetniju i užu saradnju između timova porodične medicine i Zavoda za
javno zdravstvo HNK/Ž koji praćenjem stanja stanovnika i rada zdravstvene djelatnosti
predstavljaju važan izvor podataka i čija istraživanja na lokalnom nivou mogu biti važna pomoć za preventivne aktivnosti s ciljem redukovanja rizičnih faktora, praktikovanja
zdravog načina življenja i uopće zdravstvene pismenosti lica o čijoj zdravstvenoj zaštiti zaštitae, a što u konačnici i dugoročno pridonosi efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti.
- Tim porodične medicine će ostvariti vezu sa lokalnom zajednicom, opštinskim vlastima,
obrazovnim i socijalnim institucijama.
1.2. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Palijativna zaštita koristi se i podrazumijeva prema definiciji Europskog društva za palijativnu zaštita (European Association for Palliative Care):
• Palijativna zaštita je aktivna, ukupna zaštita za pacijenta čija bolest ne reaguje na
postupke liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma, te socijalnih, psiholoških i duhovnih problema.
• Palijativna zaštita je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom
obuhvaća pacijenta, porodicu i zajednicu. Palijativna zaštita nudi najosnovniji koncept
zaštite – zbrinjavanje pacijentovih potreba gdje god da se za njega zaštite, bilo kod
kuće ili u bolnici.
• Palijativna zaštita afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
Palijativna zaštita je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih porodica
suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih
problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.
Ova definicija SZO zamijenila je stariju definiciju SZO koja je bila ograničena na pacijente „čija bolest ne odgovara na postupke liječenja“. Nova i izmijenjena definicija SZO iz 2002.
proširuje opseg palijativne zaštite na pacijente i obitelji „suočene s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću“.
Oblici palijativne zaštite mogu se definirati kroz dvije dimenzije – oblik zaštite koja se pruža, te nivoa na kojoj se ta zaštita pruža. S tim u svezi, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da se na razini primarne zdravstvene zaštite uvodi kao mogućnost osnivanje socijalno zdravstvene ustanove za palijativnu njegu koja ima interdisciplinarni tim kućnih posjeta (ljekar, medicinska sestra, fizikalni terapeut i socijalni radnik s posebnom naobrazbom za
pristup umirućem), ambulantu za bol i palijativnu zaštitu, te dnevni boravak. U zdravstvenim
29
ustanovama primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati usluge palijativnog pristupa i iste
se finansiraju ugovorom s Zavodom zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.
Stoga minimalnu verziju tima palijativne zaštite mogu činiti ljekar opće medicine i specijalizirana medicinska sestra. Međutim, u većini slučajeva su u timove uključeni socijalni radnici, psiholozi i / ili volonteri. Vijeće Europe preporučuje da u specijaliziranim timovima palijativne zaštite vodeću ulogu u svakom dijelu preuzme ovlašteni stručnjak kvalifikovan za
palijativnu zaštitu.
Palijativna zaštita može se pružati na različitim nivoima. Trebalo bi osigurati najmanje dvije
razine: palijativni pristup, te specijalističku palijativnu zaštitu.
Palijativni pristup pacijentima koristit će se u okruženjima i uslugama samo povremeno. Nasuprot tome, specijalistička palijativna zaštita odnosi se na tim adekvatno osposobljenih
ljekara, medicinskih sestara, socijalnih radnika, svećenika i drugih čija je stručnost potrebna kako bi se optimizirala kvaliteta života lica sa smrtonosnim ili pak iscrpljujućim kroničnim bolestima.
Palijativni pristup je način integriranja palijativnih metoda i postupaka u okruženjima koji nisu specijalizovani za palijativnu zaštita. To ne uključuje samo farmakološke i ne
farmakološke mjere suzbijanja simptoma, već i komunikaciju s pacijentom i porodicom, kao i
s drugim zdravstvenim radnicima, te odlučivanje i postavljanje ciljeva u skladu s načelima palijativne zaštite.
Palijativni pristup trebao bi biti dostupan ljekarima opće medicine i osoblju u općim bolnicama, a također i osoblju u staračkim domovima i ustanovama za njegu. Kako bi se tim
pružateljima usluga omogućilo korištenje palijativnog pristupa, palijativnu zaštita mora se
uključiti u nastavne planove i programe osnovne edukacije ljekara, sestara, te drugih srodnih
zdravstvenih struka. Vijeće Europe preporučuje da svi radnici u zdravstvu moraju pouzdano
vladati osnovnim principima palijativne zaštite i biti sposobni primjenjivati ih u praksi.
Ova dvostepena ljestvica nivoa zaštite može se produžiti na treću stepenicu, pa je tada čine palijativni pristup, opća palijativna zaštita, te specijalistička palijativna zaštita. Opću palijativnu zaštita pružaju radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalisti u liječenju bolesnika sa smrtonosnim bolestima koji dobro vladaju osnovnim znanjima i vještinama iz palijativne zaštite.
1.3. Uspostavljanje finansijski održive primarne zdravstvene zaštite
Plaćanje je jedan od ključnih ciljeva za održiv razvitak primarne zdravstvene zaštite. Oblici,
tj. modeli finansiranja i plaćanja, determiniraju sistem u pogledu raspolaganja sredstvima.
Različiti vidovi finansiranja zdravstva definišu modalitete prikupljanja sredstava i njihovu
preraspodjelu odnosno trošenje, te ko, pod kojim uslovima i koga osigurava. O modelu će ovisiti koliko će davatelji usluga biti zainteresovani za bolje ili lošije ishode. Plaćanje
30
zdravstvenih usluga definiše pitanja ugovaranja i plaćanja. Finansiranje i plaćanje zdravstvenih usluga odredit će povezanost između konačnih ishoda sistema (zdravstveno
stanje, zadovoljstvo i finansijski rizici), troškova i usluga.
Ugovori i mehanizmi plaćanja davaoca usluga trebaju osigurati stimulacije za poboljšanje efektivnosti, efikasnosti i kvalitetu u pružanju zdravstvenih usluga na nivou primarne
zdravstvene zaštite, te smanjiti nepotrebno upućivanje specijalistima – konzultantima i u
bolnice.
Reforma primarne zdravstvene zaštite treba se bazirati na solidarnom finansiranju s ciljem da
se stanovništvo zaštiti od velikih troškova, osigura transfer od bogatih prema siromašnima i od zdravih prema bolesnima i jamči pristup onima koji imaju potrebu za nužnim, ličnim uslugama.
U okviru cjelokupne reforme finansiranja zdravstva, posebno će fokus imati: - Način na koji se prikupljaju finansijska sredstva (mobilizacija sredstava).
- Način na koji se vrši udruživanje rizika i resursa kako bi se obezbjedila ekonomija obima i
međusobno subvencionisanje od nisko rizičnih prema visoko rizičnim skupinama.
- Način na koji se resursi alociraju uključujući i metode kupovine usluga i plaćanja osoblja i institucija.
Realizacija ovog cilja zahtjeva sljedeće aktivnosti: - Povećanje obuhvata stanovnika zdravstvenim osiguranjem, unapređenje evidencije i
kontrole doprinosa.
- Poboljšanje transparentnosti javne odgovornosti u transferu doprinosa za zdravstveno
osiguranje.
- Novu ulogu opštine u sufinansiranju usluga iz domena primarne zdravstvene zaštite u
skladu sa lokalnim prioritetnim potrebama.
- Uvođenje novih mehanizama plaćanja i ugovorni pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
1.4. Uvođenje novih mehanizama plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Obzirom kako plaćanje trenutno nije u potpunosti povezano sa učinkom i ne postoje finansijski poticaji za učinak neophodno je poboljšati postojeći sistem plaćanja primarne
zdravstvene zaštite.
Za timove porodične medicine nastaviti pojednostavljeni sistem plaćanja po registrovanom
licu te postupno uvoditi sistem zasnovan na učinku i stimulaciji kojim bi se unaprijedila
kvaliteta usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
31
Određena sredstva će se isplaćivati davaocima usluga koji dostignu ciljeve kvalitete ili
unaprijede učinkovitost, a postoji mogućnost uvođenja plaćanja naknada za usluge promocije
zdravlja.
Davaocima usluga koji demonstriraju kompetenciju u pružanju primarne zdravstvene zaštite može se omogućiti obavljanje određenih vanbolničkih konsultativno specijalističkih usluga uz nadzor bolnice.
Zavod će ugovarati usluge zdravstvene zaštite, na osnovu programa sa službama u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti, službama u zajednici i dijagnostičkim službama. Na programe zdravstvene zaštite, koji će biti predmet ugovaranja, prethodno mišljenje daje Zavod za javno
zdravstvo HNK/Ž i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž.
Ugovori će se sklapati posredstvom doma zdravlja koji će imati ulogu da vrši monitoring nad potrošnjom sredstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako smanji finansijske rizike.
Dom zdravlja će ujedno morati izvještavati Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž na propisanim
obrascima. U postupku ugovaranja ključne odrednice su opredijeljeno i registrovano
stanovništvo, fleksibilnost za uvažavanje prostorne udaljenosti, te mogućnost pregovaranja.
Primarni cilj je razviti indikatore kvalitete rada pojedinih članova timova porodične medicine.
Izvrsnost u ispunjenju indikatora kvalitete treba biti osnov za isplatu nagradnog plaćanja. Strategija razvoja novih mehanizama plaćanja timova podrazumijeva više komponenti dohotka za svakog od članova tima porodične medicine, što će kreirati motivaciju za poželjan način rada. U konačnici se dohodak članova tima porodične medicine treba sastojati od:
- Fiksnog dijela dohotka: osnovna plaća ljekara i sestre temeljena na ugovorima o radu s
domovima zdravlja.
- Varijabilnog dijela dohotka koji se temelji na uanprijed dogovrenim kriterijima.
Varijabilni dio dohotka kreira pozitivne motivacije za rad članova tima na način što može biti isplaćen ako se ispune dogovoreni preduslovi ili kriteriji koji su dio formalnog ugovora
između ljekara, Doma zdravlja i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.
U budućnosti će biti neophodno: - Maksimalan broj registrovanih pacijenata po timu uskladiti sa Standardima i normativima.
- Nastaviti razvijati parametre za indikatore kvalitete na osnovu kojih će se vršiti nagradno plaćanje.
- Okončati aktivnosti u vezi s registracijom djece u IZIS-u na odjelima pedijatrije u
domovima zdravlja.
- Stimulisanjem kućnih posjeta rasteretiti službe hitne medicinske pomoći. - Ukidanje obaveze vođenja papirnog medicinskog kartona (pokrenuti inicijativu kod
nadležnih ministarstava). - Povezati sve laboratorije i rtg službe u domovima zdravlja sa e-kartonima pacijenata, kako
bi se nalazi nakon analize mogli direktno slati u e-karton pacijenta.
32
- Timovi porodične medicine trebaju raditi sve usluge definisane nomenklaturom
zdravstvenih usluga kako bi se rasteretile bolnice.
- Kontinuirano raditi na usmjeravanju mladih ljekaru u porodićnu medicinu.
1.5. Izrada postupnika za najčešće bolesti s kojima se susreću ljekari primarne
zdravstvene zaštite
Postupnik je dogovoren i od odgovarajuće nadređene institucije odobren redoslijed postupaka vezanih za određeni radni proces. Bez njih bi svaki izvršilac određene radnje to odrađivao na svoj način, često različit od drugih, koji bi se njemu činio najprihvatljivijim, odnosno najboljim, a što u biti možda ne bi bilo. Postupajući po odredbama postupnika, svaki izvršilac
isti posao odrađuje na isti način, istim priborom, istim materijalima i u istom vremenskom
intervalu. Zahvaljujući postupnicima lako je mjerljiv svačiji udio u poslu jer su ulazni parametri isti, osim sposobnosti izvršilaca koja se iskristaliziše i može ocijeniti po izvršenom poslu.
S obzirom na izrazito velik broj bolesti i stanja, pristupiti će se izradi postupnika za najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću ljekari primarne zdravstvene zaštite, u kojima se i očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji prilikom
dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve osiguranike Zavoda zdravstvenog osiguranja
HNK/Ž bez obzira na izabranog ljekara primarne zdravstvene zaštite, čime će se olakšati njihov svakodnevni posao (uključujući i pritisak pacijenata i ljekara iz sekundarne / tercijarne
zdravstvene zaštite prilikom odluke o opsegu dijagnostičkih i terapijskih postupaka), smanjiti nepotrebne troškove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a samim time će se smanjiti i troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž te u konačnici povećati zadovoljstvo osiguranika kvalitetom pružene usluge.
Ljekari primarne zdravstvene zaštite u svakodnevnom se radu služe postojećim europskim i / ili svjetskim smjernicama tj. postupnicima za pojedine bolesti. S obzirom na to da postoji više takvih postupnika za istu bolest koji se ne podudaraju u svim zaključcima i preporukama, a ne mogu se uvijek ni slijediti u našem zdravstvu s obzirom na dostupnost dijagnostičkih pretraga i lijekova, ljekari su prisiljeni modifikovati te preporuke na osnovi svoga znanja, iskustva i
svoje savjesti. Sve navedeno često dovodi do različitih postupanja prilikom dijagnosticiranja i liječenja iste bolesti / stanja kod istog osiguranika, od strane različitih ljekara.
Također, zbog velikih fluktuacija ljekara primarne zdravstvene zaštite, velikih pritisaka na
ljekare od strane pacijenata i ljekara specijalista / subspecijalista iz sekundarne i tercijarne
razine zdravstvene zaštite prilikom donošenja odluke o obimu i potrebi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, postoji velika razlika u kvaliteti zdravstvene zaštite koja se pruža pacijentima u pojedinim ugovornim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite,
pa čak i između pojedinih ljekara iste ustanove. Često se događa da isti pacijent za istu bolest
kod drugog ljekara dobije različitu zdravstvenu uslugu tj. različite dijagnostičke i terapijske postupke. Slijedom svega navedenoga postoji veliko nezadovoljstvo korisnika zdravstvene
zaštite koje je uvelike i opravdano zbog neusuglašenosti i nejednakih kriterija prilikom dijagnostičkih i terapijskih postupaka za istu bolest ili stanje. Također postoji i nezadovoljstvo
33
ljekara primarne zdravstvene zaštite zbog čega se neracionalno (ali i pod gore navedenim pritiscima) propisuju dijagnostički i terapijski postupci. Također se stvaraju veliki troškovi laboratorijskih i radioloških pretraga, povisuju troškovi propisivanja lijekova (i onih s Pozitivne liste lijekova, ali i onih koji nisu na njoj čime se finansijski opterećuju osiguranici), pacijenti se upućuju na nepotrebne pretrage i preglede (ponekad i više puta), upućuju se na specijalističke / subspecijalističke preglede na sekundarnoj i tercijarnoj razini nedovoljno pripremljeni tj. dijagnostički neobrađeni zbog čega se moraju ponovno naručivati na iste preglede, čime se nepotrebno produžava tijek dijagnosticiranja i liječenja pacijenata, ali se
također nepotrebno stvaraju / produljuju i liste čekanja za preglede čime se direktno šteti i tim, ali i drugim pacijentima koji zbog toga duže čekaju na preglede. Sve to dovodi do
povećanja troškova na svim nivoima zdravstvene zaštite.
Postupnike bi trebali izraditi timovi sastavljeni od vrsnih stručnjaka iz pojedinih oblasti.
Prilikom izrade postupnika treba voditi računa o sljedećim kriterijima: - Pridržavati se najnovijih, provjerenih, argumentiranih i općeprihvaćenih načela
medicinske struke uz uvažavanje trenutnih mogućnosti. - Primjenom postupnika pacijent ni na koji način ne bi smio biti oštećen ili uskraćen za
prava koja su mu zagarntirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom
osiguranju Federacije BiH.
- Navesti minimum dijagnostičkih postupaka kojima se postavlja dijagnoza i započinje liječenje.
- Predvidjeti najbolji i najučinkovitiji način (početka) liječenja. - Ostaviti mogućnost modifikacije terapije u određenim opravdanim slučajevima i
situacijama – ukoliko bi se kombinacijom više lijekova s Pozitivne liste lijekova dovelo
do upitne učinkovitosti terapije, polipragmazije u liječenju, povišenja troškova liječenja, produljenja odsustva s rada (bolovanja) te nezadovoljstva pacijenata, što bi u konačnici moglo dovesti do smanjenja saradnje između pacijenta i ljekara.
1.6. Organizovanje i rad hitne medicinske pomoći
Hitna medicinska pomoć mora se pružiti svakom licu bezuslovno i neodložno. Zbrinjavanje urgentnih stanja je apsolutni prioritet u sistemu zdravstvene zaštite.
Hitna medicinska pomoć (HMP), kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti, organizuje se na
primarnom nivou zdravstvene zaštite na načelima dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta u pružanju hitne medicinske pomoći. Novom organizacijom HMP na području HNK/Ž stvorili
bi se preduvjeti za finansijski održivu i standardiziranu HMP temeljemu na naprijed
navedenim načelima.
Pružanje hitne medicinske pomoći je stručna i zakonska obaveza i mora biti dostupna svakom
čovjeku bez obzira na status osiguranja i mjesto prebivališta.
34
Članom 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da zdravstvena djelatnost mora biti organizovana tako da je stanovništvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć uključujući i hitni medicinski prijevoz.
1.6.1 Strateška djelovanja za organiziranje Hitne medicinske pomoći ( HMP )
Strateško djelovanje za organiziranje hitne medicinske pomoći treba biti usmjereno na izradu mreže HMP vodeći računa ne samo o broju stanovnika, već i o drugim faktorima kao što su naseljenost opštine, udaljenost od bolnice, saobraćajna povezanost, blizina magistralnih
putova s većom frekvencijom prometa i sl.
Mrežu HMP treba izraditi na osnovu podataka koji bi se dobili detaljnom analizom postojećeg stanja u smislu analize broja i vrste hitnih slučajeva i hitnih prijevoza na području HNK/Ž i
istu opremiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći („Službene novine Federacije BiH“, br.: 98/13).
Razmotriti mogućnost da se za kritične magistralne putne pravce osigura punkt cestovne hitne
pomoći. Također je bitno obezbjediti i dobru povezanost sa bolnicama, policijom,
vatrogascima, kao i povezanost sa djelatnostima javnog zdravstva.
U svrhu rasterećenja HMP treba razdvojiti hitni medicinski prijevoz od prijevoza teško pokretnih bolesnika.
U sistem hitne medicinske pomoći uključiti ambulante porodične medicine na način kako je to utvrđeno važećim standardima i normativima. U tu svrhu potrebno je obezbjediti da
porodične ambulante u kompletima svoje opreme imaju potrebni / neophodni minimum
opreme za provođenje BLS / AED (osnovnih postupaka održavanja života i automatski vanjski defibrilator).
Kako bi se ostvarili ciljevi reforme HMP-a na području HNK/Ž potrebne su sljedeće aktivnosti:
- Izraditi novi model finansiranja HMP od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
uvažavajući specifičnosti svake opštine.
- Izvršiti analizu kadra, opreme i prostora u svim domovima zdravlja te započeti opremanje službi sa Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći.
- Izraditi mrežu HMP na području HNK/Ž sukladno Pravilniku.
- Izraditi postupnike zbrinjavanja za rad ljekara, medicinskih sestara / tehničara i vozača izvanbolničkog HMP.
- Osigurati sistemsku koordinaciju s bolničkim djelatnostima, radi što uspješnijeg
djelovanja u hitnim stanjima.
- Izraditi indikatore kvalitete rada HMP.
- Izraditi registar kadra, medicinske opreme i vozila HMP.
- razvijati svijest građana o hitnim stanjima koja zahtijevaju pružanje od strane HMP putem edukacija, plakata, brošura i sl. kako bi se rasteretile službe HMP.
35
1.7. Racionalna i učinkovita upotreba farmaceutskih proizvoda u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti
Osnovna uloga primarne zdravstvene zaštite jeste, kako je definisano u deklaraciji
Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Alma Ate iz 1978. godine,
propisivanje i osiguravanje isplativih lijekova koji se koriste u prevenciji, kontroli i liječenju uobičajenih zdravstvenih problema. Iako farmaceutske usluge nisu sastavni dio tima porodične medicine, neophodna je njihova uključenost i saradnja kako bi se pacijentima
osigurala sigurna, efikasna i optimalna terapija. Farmaceuti imaju nezaobilaznu ulogu u
pružanju informacija i savjeta građanima o lijekovima i propisivačima lijekova.
Kroz dijalog i saradnju s lokalnim farmaceutima, timovi porodične medicine trebali bi
uspostaviti mehanizme koji će obezbjediti redovnu raspoloživost i isplativo snabdijevanje
lijekovima koji su neophodni za liječenje uobičajenih i prioritetnih zdravstvenih problema.
Radi dobre prakse u propisivanju i snabdijevanju lijekovima potrebna je kontinuirana
edukacija farmaceuta i ljekara primarne zdravstvene zaštite.
Posebna pažnja će se dati dobroj liječničkoj praksi i racionalnom propisivanju lijekova.
Primarna zdravstvena zaštita mora u svakom mjestu biti u tijesnoj korelaciji sa lokalnom ili regionalnom liječničkom službom, u kojoj se, zapravo, u većini slučajeva i zaokružuje ukupna zdravstvena usluga korisnicima.
Timovi porodične medicine i ostali subjekti ovlašteni i odgovorni za dobru praksu
propisivanja, moraju se, zajedno s ljekarnama koje su odgovorne za izdavanje lijekova, naći na zajedničkom zadatku: kako iz raspoloživih, uglavnom oskudnih, sredstava obezbjediti
dostupnim osnovne lijekove, za najčešća oboljenja za većinu populacije. Mjere racionalnog propisivanja i izdavanja lijekova čiji su efikasnost, kvalitetu, sigurnost i
ekonomičnost pouzdano dokazani moraju bit trajni interes i zadatak primarne zdravstvene zaštite, uključujući i ljekarničku službu. U tu svrhu je neophodna kontinuirana edukacija ljekara i farmaceuta.
Obzirom da dobra liječnička praksa predviđa novu, složeniju ulogu ljekarni u reformisanom
zdravstvenom sistemu, istu treba što više afirmisati, a rad ljekarni stalno unaprjeđivati zajedno sa ostalim segmentima primarne zdravstvene zaštite.
1.8. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite
Svakom pacijentu mora se obezbjediti pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa
njegovim zdravstvenim stanjem i općeprihvaćenim stručnim standardima. Mjerama za ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite obezbjedit će se provedba načela efikasnosti i
djelotvornosti sistema kvalitete zdravstvenih postupaka, obezbjedit će se načelo orijentiranosti
36
prema pacijentu kao i načelo sigurnosti pacijenta i sigurnosti elektroničkih podataka o pacijentu. Navedenim će se načelima postići optimalan odnos između efekata provedenih
zdravstvenih postupaka i troškova nastalih njegovom provedbom, uvažavajući pritom tehničke, organizacijske i gospodarske faktore.
Svi nositelji zdravstvene djelatnosti obavezni su uspostaviti, razvijati i održavati sistem
osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Definisanjem cjelokupnog
akreditacijskog programa stvoreni su uslovi za akreditaciju nositelja zdravstvene djelatnosti,
odnosno osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Uspostavljanje sistema za
procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija kao i provođenjem programa edukacije dodatno će se unaprijediti kvaliteta zdravstvenih usluga.
Akreditacija zdravstvenog sistema je osnovni preduslov za stabilno funkcionisanje
zdravstvene zaštite. Licenciranje i akreditiranje davaoca primarnih zdravstvenih usluga i timova porodične
medicine predstavljat će kritičnu komponentu koja za cilj ima osiguravanje kvalitete rada. Kako bi se osigurale usluge visokog kvaliteta neophodna je izrada dodatnih postupnika u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zasnovanih na dokazima koji će doprinijeti unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene zaštite. Službe koje budu licencirane biti će motivisane tako što će se kroz mehanizme plaćanja uključiti i stimulacije za upotrebu postupnika, kao i vodiča za promociju zdravlja i prevenciju bolesti.
Kod licenciranja i akreditiranja će se utvrditi i kriteriji koje će ohrabriti i specijaliste iz drugih oblasti medicine da se prekvalifikuju i potom akreditiraju za porodičnu medicinu.
Navedeni kriteriji će morati pokriti i zdravstveni management, kako bi ove kvalifikacije i
akreditiranje bili priznati. Potrebno je razviti i dvosmjerne karijere kojim će se zdravstveni
radnici ohrabriti da sa kliničkih prelaze na upravljačke pozicije. Rastući troškovi zdravstvenih usluga rezultiraju i povećanom potražnjom za boljom kvalitetom. Zdravstvene institucije i zdravstveni profesionalci su suočeni s izazovom postizanja i održavanja kvalitete i širenja spektra usluga koje pružaju, a s druge strane s finansijskim ograničenjima za ispunjenje navedenih očekivanja. Uvođenjem i primjenom standarda kvalitete i standarda za akreditaciju zdravstvenih ustanova uspostavlja se sistem
kvalitete zdravstvene zaštite, a sve u cilju smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenta.
1.9. Poboljšanje sistema monitoringa i evaluacije primarne zdravstvene zaštite
Zdravstveni monitoring će se, kao bitan segment javnog zdravstva, maksimalno razvijati u narednom periodu u HNK/Ž, a to podrazumijeva: mjerenje zdravstvenog stanja, zdravstvenih
potreba i korištenja zdravstvenih usluga putem različitih metoda i populacijskih istraživanja; precizno definiranje determinanti koje utječu na zdravlje pojedinaca i društva u cjelini;
37
planiranje, implementaciju, kontrolu i evaluaciju preventivno - promotivnih programa u
zajednici; preciznu identifikaciju prioritetnih oblasti kojima će se baviti javno zdravstvo i obezbjeđenje kvalitetnih informacija resornom ministarstvu, koje bi na osnovu takvih inputa
trebalo kreirati adekvatne mjere zdravstvene politike i Strategije razvoja zdravstvenog sistema
u HNK/Ž.
Sistem javnog zdravstva u HNK/Ž-u, u bliskoj perspektivi treba raditi na razvoju veoma
preciznih zdravstvenih indikatora, koji bi bili relevantni ne samo za HNK/Ž nego i za šire okruženje, odnosno, kao takvi bi bili prihvatljivi i za Europsku uniju. Ovaj razvoj bi bio
osnoven na kritičkom pregledu postojećih zdravstvenih podataka i informacija, koje se koriste u zdravstvenom sektoru. Dalje, treba precizno definirati koji su to neophodni podaci koje
javno zdravstvo u HNK/Ž treba prikupljati. Potom razviti odgovarajuće metode za prikupljanje ovih podataka i na kraju razviti adekvatne vještine za analizu i interpretaciju prikupljenih podataka, odnosno za pretvaranje ovakvih podataka u kvalitetne informacije,
koje bi u vidu izvješća bila dostupna svim potencijalnim korisnicima u zdravstvenom sistemu.
Osim što je bitno znati: obilježja stanovnika, strukturu populacije u lokalnoj zajednici, njeno
zdravstveno stanje, starosne populacijske grupe, bitno je znati kakav je utjecaj lokalne
zajednice na zdravlje stanovnika kao što je rad i zapošljavanje, socijalni status, okoliš, loše navike i rizična ponašanja. Stoga je potrebno iskoordinirati sve sektore u lokalnoj zajednici sa sektorom zdravstva, posebno primarnom zdravstvenom zaštitom (općinske službe, socijalne
službe, obrazovanje, vodoopzaštitaa, okoliš, razne asocijacije i udruženja).
Kako bi implementacija strateških ciljeva bila što uspješnija, neophodno je podizanje svijesti o beneficijama i značaju reforme primarne zdravstvene zaštite za uspostavu efektivnog, efikasnog, kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog sistema.
Strateški cilj 2:
Razvijanje integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema (IZIS)
Svrha uvođenja integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema (IZIS) je razvoj javno
zdravstvenog informacijskog sistema koji omogućava uvid u procese generisanja zdravstvene
potrošnje u realnom vremenu na razini ugovornih domova zdravlja, bolnica, ortopedskih kuća i apoteka.
Ovim dokumentom će se obuhvatiti analiza dosadašnjeg postignutog stupnja uvođenja IZIS-a
kao i ciljevi koje treba postići u utvrđenom vremenskom periodu, a odnositi će se na potpunu implementaciju novih funkcionalnosti u IZIS završetkom kojih će se dobiti: funkcionalno e-
naručivanje iz primarne u specijalističko - konsultativne ambulante unutar domova zdravlja i
bolnica, svi potrebni parametri za novi model stimulacije timova porodične medicine (TOM),
smanjena zloupotreba bolovanja, pojednostavljeno izdavanje ortopedskih pomagala, te
povećano zadovoljstvo osiguranika budući će završetkom projekta sa IZIS-om biti uvezani i
38
LIS-ovi (laboratorijski informacijski sistem) i BIS-ovi (bolnički informacijski sistem).
Neizostavni dio IZIS-a je i PACS (Picture Archiving and Communication System) koji
omogućuje dobivanje, prikaz, manipulaciju, pohranu, i dvosmjernu komunikaciju digitalnih
slikovnih podataka svih ugovornih zdravstvenih ustanova. IZIS treba integrirati ZZO HNK/Ž
- Ugovorne zdravstvene ustanove - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite - Zavod za
javno zdravstvo u obujmu koji će se definisati posebnim dokumentom.
Upotrebom dobivenih podataka putem IZIS-a treba postići racionalnije korištenje opredijeljenih sredstava za finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, pogotovo u pogledu
potrošnje lijekova, ortopedskih pomagala, specijalističko - konsultativnih pretraga, te
bolovanja do i preko 42 dana, kao i mogućnost sačinjavanja kvalitetnih izvještaja i evidencija
potrebnih u skladu sa posebnim propisima u oblasti zdravstvenih, statističkih i drugih evidencija. Uvođenjem elektronske zdravstvene iskaznice povećati će se efektivnost i efikasnost ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, obzirom da se ista
ostvaruju na osnovu zdravstvene iskaznice. Osigurana lica Zavoda zdravstvenog osiguranja
HNK/Ž trenutno imaju na raspolaganju samo štampanu zdravstvenu legitimaciju. koja se za
redovne uplatioce doprinosa može ovjeravati svaka tri mjeseca. Na ovaj način svi podaci o osiguranom licu, odnosno o korištenju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti će zapisani na elektronskoj zdravstvenoj legitimaciji i biti vidljivi prilikom svakog ponovnog
zahtjeva za korištenjem istih.
Razlozi za uspostavu Integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema se mogu
podijeliti u tri ključna segmenta / cilja:
- Svim građanima omogućiti lakši i ujednačeni pristup zdravstvenom sistemu.
- Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizovano vođenje medicinske dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generisanje obrazaca i
pretraživanje historije.
- Omogućiti trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sistem i njegov nadzor.
IZIS je potpuno implementisan u svim domovima zdravlja i apotekama. Osim toga u Općoj bolnici Konjic potpuno je implementisan IZIS sa punom funkcijom DRG-a (novog modela
plaćanja zdravstvenih usluga za bolničke pacijente). Kreirana su mnogobrojni automatski
izvještaji za razne korisnike sistema (medicinsko osoblje, management domova zdravlja /
bolnica, apoteke, Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž, Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž).
U toku izvedbe projekta završene su sljedeće funkcionalnosti: (e-karton pacijenta, e-povijest
bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor ljekara, e-otpusna pisma, e-
sestrinska dokumentacija, e-ovjere osiguranja, DRG).
LIS sistem je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kantonalnoj bolnici „dr
Safet Mujić“ Mostar i Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari Grad Mostar, ali je samo
u Domu zdravlja Stari Grad Mostar postignuta uvezanost sa IZIS-om (e-kartonom). Trenutno
39
je LIS u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar uvezan sa BIS sistemom, ali ti podaci ne dolaze
do e-kartona. Zbog toga se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar trenutno vrši nadogradnja
BIS, završetkom koje će se izvršiti integracija svih sistema kao što su:. RIS, LIS, IZIS itd. PACS sistem je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Kantonalnoj bolnici
Mostar.
U narednom periodu neophodno je kreirati modul za kontrolu bolovanja, razviti modul za
nagradno plaćanje timova porodične medicine, razviti modul za e-potvrde za ortopedska
pomagala, implementirati IZIS u ortopedskim kućama, riješiti problem razmjene podataka od LIS-ova do e-kartona u Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari grad, omogućiti dostupnost IZIS-a i na drugim službenim jezicima u BiH, uvezati IZIS sa bolničkim programima, kreirati mobilnu aplikaciju za osiguranike „moj e-karton“.
Razvijanjem LIS-a postići će se funkcionalnosti i programska rješenja koja će omogućiti integraciju s IZIS-om, povezivanjem potrebnim protokolom, identifikaciju i prijem pacijenta /
uzorka s obilježavanjem jedinstvenim bar-kodom, prijenos elektroničkih narudžbi u LIS i dovršenih nalaza za zatražene pretrage / zahvate, prijenos svih potrebnih podataka i dodatnih
informacija kod naručivanje pretrage, izvještaja o broju i strukturi učinjenih pretraga u proizvoljnom vremenskom intervalu itd.
U daljnjim aktivnostima neophodno je uvezati bolnički informacijski sistem s IZIS-om, te
izvršiti spajanje postojećih softverskih rješenja. Također će biti neophodno centralizovati
PACS / RIS sisteme i centralno uvezati isti s IZIS-om (e-karton).
Rezultat bi bio spajanje RTG i ostalih uređaja ustanova u jedinstven sistem. Ovim
aktivnostima bi se osigurala vertikalna i horizontalna povezanost PACS / RIS sistema. Bila bi
omogućena razmjena podataka kako unutar samih zdravstvenih ustanova tako i međuinstitucionalno. Radiološke slike i nalazi bi bili elektronski distribuirani kroz e-karton i
dostupni na mjestu pružanja zdravstvene usluge, bez obzira gdje je usluga radiološkog snimanja rađena. Za udaljene zdravstvene ustanove gdje postoji radiološka dijagnostika a isti nemaju radiologa, bilo bi omogućeno udaljeno očitanje nalaza - teleradiologija.
Prestala bi potreba za korištenjem (nabavkom) radioloških filmova i kemikalija, što bi dovelo do značajnih finansijskih ušteda (rad bez PACS / RIS sistema na nivou HNK/Ž generiše trošak na radiološkom filmu i kemikalijama veći od 400.000,00 KM godišnje).
Za rad cjelokupnog sistema koristila bi se postojeća infrastuktura Zavoda zdravstvenog
osiguranja HNK/Ž, tako da bi se i na ovaj način racionalizovali troškovi implementacije
(izbjegava se nabavka serverske opreme i opremanje prostora za svaku zdravstvenu ustanovu
posebno).
40
Strateški cilj 3: Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa
zdravstvene zaštite
Integrisani model plaćanja bolničke zdravstvene zaštite pokreće se sa svrhom implementiranja
organizacijskog modela plaćanja bolničke zdravstvene zaštite na osnovu izvršenih usluga i stvarnih ishoda liječenja koristeći australski model plaćanja Diagnosis Related Group - DRG
nasuprot postojećem neefikasnom i netransparentnom sistemu paušalnog plaćanja. S ovakvim modelom će se dobiti prostor za unaprjeđenje efikasnosti i kvalitete pruženih usluga, praćenje ishoda liječenja, transparentno plaćanje unutar sistema, povećanje efikasnosti bolnica, što će dovesti do kvalitetnije i pravovremene zdravstvene zaštite.
Finansiranje bolnica vrši se u paušalnim iznosima koji ne pokazuju stvaran odnos izvršenih usluga i visine iznosa za plaćanje. Takvim načinom finansiranja dolazi do potpune
netransparentnosti plaćanja u odnosu na urađeno, nema se uvida u efikasnost, nemjerljiva je
kvaliteta usluga pruženih osiguraniku itd.
Cilj projekta je uvesti novi model plaćanja bolničkih usluga na području Kantona/županije
koji će se konceptualno odmaknuti od sadašnjeg modela koji se temelji na ulaznim
troškovima (plaćanje prema historijskim podacima i unaprijed utvrđenu proračunu), a usmjeriti prema novom modelu u kojemu će davaoci usluga biti plaćeni prema učinku.
Model plaćanja u kojem su bolnice plaćene prema izvršenoj aktivnosti u literaturi je poznat pod nazivom plaćanje prema učinku (engl. Activity Based Funding ABF).
U IZIS-u je razvijeno vlastito softversko rješenje za DRG, modul koji je povezan s gruperom u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za grupiranje DRG podataka koji
omogućuje uvezanost DRG podataka i originalnog otpusnog pisma za svakog pacijenta, jedinstveni šifrarnik i elektroničku korekciju neispravnih podataka. Sve to omogućuje lakšu i efikasniju provjeru vjerodostojnosti podataka DRG koderima i olakšava rad ljekarima u
bolnicama.
Proveden je niz edukacija ljekara o DRG kodiranju čime se omogućilo da svaki odjel svih triju bolnica u HNK/Ž-u ima jednog educiranog DRG kodera.
Podaci iz svih bolnica za sve ležeće pacijente prikupljani su i analizirani u 2014. godini.
Analiza je završena u prosincu 2014. godini, a pokazala je nerazmjer bolničkih budžeta i
aktivnosti koje bolnice provode. Također, detektirane su i bolnice i odjeli gdje se čine najčešće pogreške u kodiranju te uočeni nedostaci u šifrarniku. Na osnovu toga predložene su smjernice za daljnji razvoj DRG-a.
41
U tom kontekstu započet je jedinstven projekt u regiji koji treba rezultirati integriranim
modelom plaćanja bolničkih usluga, modelom koji će transparentno alocirati sredstva po različitim vidovima bolničke aktivnosti. Razvijeni su novi težinski koeficijenti za ležeće pacijente takozvane „isti dan“ što predstavlja unaprjeđenje postojeće klasifikacije za stacionarne pacijente i plaćanje tih usluga prema stvarnom učinku.
Ono što Integrirani model plaćanja bolničkih usluga čini kompletnim jesu i nove klasifikacije usluga u specijalističko - konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti. Kroz ovu fazu dobivena je
jedinstvena cijena za sve DRG-eve i izračun stvarnih cijena u sve tri bolnice.
Troškovne studije koje će pratiti troškove po pacijentu sljedeći je korak koji će omogućiti prilagodbu težinskih koeficijenata, a time i pravičnije plaćanje bolničkih ustanova za izvršen rad koje će se provoditi svake dvije godine.
Trenutno najveću poteškoću ovom projektu predstavlja neuvezanost kantonalne bolnice „ dr.
Safet Mujić“ i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u IZIS čime razvoj DRG-a stagnira u tim
bolnicama i što onemogućava primjenu i pilotiranje specijalističko – konsultativne
zdravstvene zaštite i HMP modela.
Rješenje je implementacija integrisanog informatičkog sistema koji će povezati sektor primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te razvoj elektronskog zdravstvenog kartona u
kojem će svi tipovi usluga po svakom pojedinom pacijentu biti zabilježeni. Brojne su
prednosti izgradnje integrisanog informatičkog sistema, a dugoročan doprinos je prilagodba
bolničkih budžeta sukladno stvarnim podacima o učinku, što je i cilj ovog projekta.
Svrha projekta je uspostavljanje organizacijskog modela u kome će bolnice biti plaćene na osnovu svojih aktivnosti ili ishoda, odnosno povezivanje specijalističke - konsultativne
zdravstvene zaštite i DRG modela za stacionarne pacijente, što će osigurati koordinirani
pristup i u konačnici dovesti do Integrisanog modela plaćanja bolničkih usluga, što je danas opće priznati trend u razvijenim zdravstvenim sistemima.
Novi sistem plaćanja po DRG-u podrazumijeva:
- DRG klasifikacije za sve nivoe bolničke zdravstvene zaštite.
- Informatički sistem koji osigurava šifriranje po tim klasifikacijama.
- Educirani ljudski resursi u bolnicama i Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž za
primjenu sistema.
- Ugovaranje zdravstvene zaštite po ovom modelu.
Potpunom implementacijom Integrisanog modela plaćanja bolničkih usluga unaprijediti će se: - Efikasnost i efektivnost bolnica u HNK/Ž.
- Mjerenje izlaznih rezultata bolnica.
42
- Planiranje zdravstvenih kapaciteta.
- Slobodan odabir davaoca usluga.
- Planiranje budžeta sukladno aktivnosti.
- Plaćanje njihovih usluga će biti refleksija stvarnog troška.
- Osigurati transparentnost čitavog sistema.
- Kvalitetniju uslugu za osiguranike.
Strateški cilj 4:
Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja u
zdravstvenim ustanovama
Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja kroz koordinaciju između postavljenih ciljeva (plana), materijalnih, ljudskih resursa i poslovnih rezultata, te razvoja
programskog planiranja i pokazatelja uspješnosti je zahtjevno. Zdravstvo je izrazito složeni segment javnog sektora, naročito ako govorimo o bolnicama. Sadrži široki raspon usluga, koristi sofisticiranu i skupu radnu snagu, zahtijeva skupu infrastrukturu, a uz sve to ima
izuzetnu socijalnu zadaću. Da bi se upravljalo ovom najsofisticiranijom vrstom djelatnosti,
mora postojati dobar upravljački sistem, to znači da mora postojati jasna strategija djelovanja
i razvoja, te dosljednost u njenoj primjeni koristeći najnaprednija znanja i iskustva o funkciji kontrolinga.
Nedovoljno i netransparentno finansiranje, zastarjela organizacija, nerazvijena opšta
društvena odgovornost osobito menadžmenta, dovodi do lošeg stanja u bolnicama. Glavni zadatak je definisati kriterije za mjerenje uspješnosti i efikasnosti zdravstvene
ustanove ili djelatnika. Da bi se kreirala metodologija mjerenja efikasnosti liječenja, bolnica i ljekara, nužno je utvrditi normative postupaka, standarde izvedbe svake pojedine usluge i povrh toga osnovno – standarde cjelokupne zdravstvene zaštite. Zadaća bolničkog menadžmenta je kontinuirano poboljšanje finansijskog upravljanja i
odlučivanja radi obavljanja usluga na pravilan, ekonomičan, efikasan i djelotvoran način. Nemoguće je utvrditi ta poboljšanja bez mjernih mehanizama. Njih donosi kontroling.
Provedba ovog cilja ovisiti će od finansijskih mogućnosti i odluka menadžmenta zdravstvenih ustanova i njihove spremnosti suočiti se s izazovima uvođenja sistema kontrolinga.
Također, kontinuirano treba djelovati na zaštiti resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, ali i na jačanju odgovornosti za uspješno djelovanje. Navedeno se također mjeri kroz mjerne jedinice kontrolinga.
Bolnički sistem je zbog svoje složenosti izuzetno podložan netransparentnosti. Sistem DRG
bolnicama bi trebao omogućiti kvalitetnije fakturisanje troškova. Svaka usluga ima određeni koeficijent pomoću kojeg se određuje „cijena“ izvedene usluge. Da bi smo došli do stvarne cijene usluge neophodan je kontroling koji mjeri osim direktnih troškova usluge, i sve
43
indirektne troškove (fiksne troškove bolnice) koji padaju po pojedinoj usluzi koliko broj usluga raste. Također, kontroling ukazuje ukoliko su troškovi neopravdano visoki i neprimjereni razini usluge.
Drugi razlog je činjenica da nisu jasno definisani standardi liječenja. To znači da se u različitim bolnicama mogu koristiti različiti materijali (što znači i razliku u kvaliteti), a da se
fakturiše isti iznos.
Stoga možemo zaključiti da je drugi glavni zadatak kontrolinga u bolnicama – osim
transparentnosti direktnih (troškova zahvata) i indirektnih troškova (fiksnih troškova bolnice), u saradnji s ljekarima kreirati normative za sve usluge (na primjeru operacija je to trajanje
operacijskog zahvata, nivoa kvalitete i količina korištenog potrošnog materijala i implantata, broj potrebnih zdravstvenih radnika i sl).
Pridržavanjem svega navedenog dobivaju se ujednačeni uvjeti za fakturisanje usluga u
različitim bolnicama, a pacijenti mogu dobiti ujednačene usluge prema osnovnim kriterijima
kvalitete. Bolnice koje žele iskorak iz osnovnog, mogle bi graditi svoje nad standarde, što bi se također normiralo i vrednovalo.
Kontroling vrednuje kvalitetu bolničkog osoblja na osnovu učinkovitosti kroz različite pokazatelje - smanjenjem liste čekanja, izostankom / učestalošću komplikacija, postotkom smrtnosti, ponovnim prijemom u bolnicu unutar 30 dana, brojem premještaja, brojem infekcija, brojem carskih rezova itd.
Na osnovu propisanih normativa i standarda izvedbi, pojedini ljekari na istom odjelu mogu
imati različite plaće, ovisno o kvaliteti njihova rada, ali i stručnom usavršavanju (za što također trebaju postojati jasni standardi). Plaćanje bolničkih djelatnika po satu ili po broju izvedenih zahvata postaje anakrono.
U budućnost će se morati napraviti još više sa manje, a to zahtjeva fokus na učinke - koji su
učinci koje moramo postići te koja je efektivna upotreba sredstava da bi se to postiglo. Glavno pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što moramo s njima postići.
Osnovno je definirati procese koji se obavljaju, te koji su resursi tim procesima primjereni. To
se ne može bez kontrolinga. To nije kontrola ili inspekcijski nadzor već sistem mehanizama
koji osiguravaju mjerenje učinkovitosti ili drugim riječima pojašnjavaju odnos ulaganja i koristi. Da bi bolnice mogle bio što promijeniti, nužno je postaviti standarde izvedbe, formirati normative postupaka, i standarde zdravstvene zaštite. Određivanje jasnih ciljeva, te kvalitativni i kvantitativni pokazatelji efikasnosti moraju postati
okosnica života i rada bolnica.
Zdravstveni sektor ima posebnu važnost za društvo u cjelini, što nosi i posebnu odgovornost za proizvedene učinke. Mjerenje tih učinaka gotovo nije moguće bez kontrolinga, samo što se u ovom slučaju kontroling mora upotpuniti specifičnim načinom razmišljanja i promatranja. Pokazatelji su ovdje gotovo uvijek spoj kvantitativnih i kvalitativnih ocjena uspješnosti. Izrada prave kombinacije indikatora, te standardi izvedbe ključni su faktori uspjeha.
44
Strateški cilj 5:
Uspostava sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti zdravstvene zaštite
Navedeni strateški cilj zacrtan je u reformama zdravstva koje se Federacija obavezala
implementirati. Cilj 16. iz dokumenta „Zdravlje 21 - Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ (WHO)
predviđa upravljanje zdravstvenim sektorom orijentirano na kvalitetu. Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sektoru je jedan od prioriteta reformi u oblasti zdravstva.
Uvođenje sistema upravljanja kvalitetom u zdravstvenim ustanovama HNK/Ž temeljeno na
zahtjevima standarda ISO 9001:2015 stavlja u prvi plan pacijenta i njegove potrebe uz
racionalno i odgovorno upravljanje unutar zdravstvenih ustanova. Smjernice koje daje ovaj
standard su značajne za zdravstveni sistem i radi usklađivanja s propisima Europske unije, što je preduvjet Bosni i Hercegovini za ulazak u europske integracije.
Savremeni zdravstveni sistemi suočavaju se sa mnogobrojnim izazovima, počevši od demografskih promjena iskazanih u produženju životnog vijeka i promjenama propisa, preko
zahtjeva za racionalnijom, kvalitetnijom i sveobuhvatnom njegom pacijenata, pa do
poboljšanja neposredne medicinske zaštite primjenom informacijsko-komunikacijskih
tehnologija. Ako se želimo efikasno i ekonomično uključiti u nove tokove pristup upravljanju zdravstvenim ustanovama mora biti vrlo dobro organiziran i sistematičan.
Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sistemu podrazumjeva da „pacijent dobije najbolju
medicinsku zaštita uz minimalni rizik za njegovo zdravlje i blagostanje“.
Posljednjih godina dogodile su se velike promjene u medicinskoj dijagnostici i liječenju.
Porast znanja u medicini, a i u drugim znanostima vezanim uz medicinu, pridonio je razvoju u
medicini pogotovo u primjeni standarda kvalitete u zdravstvenom sistemu.
Standard ISO 9001:2015 predstavlja na globalnom nivou jedinstven i neprevaziđen alat za kvalitetno upravljanje bilo kojom organizacijom. Njegova primjena predstavlja osnovu za
primjenu svih ostalih ISO i granskih standarda (npr. standarda ISO 15189 za međunarodnu akreditaciju medicinskih laboratorija) jer uređuje sve segmente organizacije i omogućava pravilnu raspodjelu obaveza i odgovornosti unutar organizacije. Ovaj međunarodni standard potiče usvajanje procesnog pristupa pri razvoju, implementaciji i poboljšanju efikasnosti
sistema upravljanja kvalitetom te povećavanja zadovoljstva pacijenta udovoljavajući njegovim zahtjevima. Organizacija mora identifikovati i upravljati brojnim povezanim
aktivnostima da bi funkcionisala djelotvorno. Prednost procesnog pristupa jest osiguranje
trajnog nadzora nad vezama između pojedinačnih procesa unutar sistema kao i nad njihovom
kombinacijom i međusobnim djelovanjem.
Uvođenje procesnog sistema je zahtjevan i složen zadatak prvenstveno zbog potrebe da djelatnici i rukovoditelji promjene način razmišljanja i pristupa poslovima. Procesna organizacija zahtijeva timski rad, planiranje i koordinaciju od strane rukovoditelja, kolegijalni
odnos u poslu, poštivanje saradnika i pomaganje djelatnicima u cilju boljeg i bržeg izvršenja poslova. To je ono što traži promjenu u ponašanju i novi način razmišljanja. Takav odnos
45
prema poslu treba stalno posticati i poboljšavati. To je dugoročan proces koji traži promjenu ponašanja ljudi što je najteže postići.
Primjena procesne organizacije omogućava spuštanje odgovornosti do najnižeg nivoa, što znači da je svaki djelatnik direktno odgovoran za uspješno izvršavanje poslova iz njegovog
djelokruga rada.
Slijedom navedenog uspostavlja se i neposredna kontrola utroška resursa, tj. lijekova, medicinskog materijala i pomagala što vodi racionalizaciji i uštedi troškova. Iskustvene procjene govore da se u organizacijama koje su cjelovito primijenile standard ostvarene
uštede u materijalu od 10-15%, a u radnim aktivnostima i do 30%.
Istodobno, kolektivna i individualna menadžerska odgovornost kao i pravna regulativa i profesionalni kodeksi uključuju se u ljudski dio stalnog poboljšanja procesa. Ove mjere poboljšanja procesa i prevencija grešaka povećava uspješnost procesa koji su ranije davali slabije rezultate, ali zanimljivo je primijetiti da se poboljšavaju i oni dobro upravljani i izvođeni procesi.
Rezultat implementacije ISO 9001:2015 standarda biti će sveobuhvatni sistem upravljanja
organizacijom temeljen na modelu upravljanja kvalitetom cijelom zdravstvenom ustanovom
uključujući zdravstvene i nezdravstvene organizacijske jedinice. Važni dio implementacije sistema je učešće zaposlenika kroz timski rad kao i identifikovanje
i izolacija problema te razvoj i ispitivanje mogućih rješenja. Ti napori trebaju biti temeljeni na
zaključcima izvedenih iz analize pravilno prikupljenih podataka. Kao početna tačka kontinuiranog procesa poboljšanja kvalitete u zdravstvenoj ustanovi, potrebna je osnovna
edukacija o sistemu kvalitete, internom auditu kao i o alatima za upravljanje kvalitetom.
Najviše rukovodstvo mora pokazati sve odlike liderstva u svakodnevnom vođenju posla putem moderno ustrojene organizacijske strukture uvijek u skladu sa vizijom, misijom,
politikom i strateškim ciljevima.
Za unapređenje kvalitete i uključivanje svakoga u taj proces u svakoj zdravstvenoj ustanovi će biti formirani timovi. To će biti praćeno kroz program edukacije za srednju razinu menadžera koji se koncentrišu na otkrivanju, izoliranju te rješavanju problema. Cilj će biti unaprjeđivanje vještina u oba smjera, tehničke vještine i gledišta, individualnog posla i uspostavljanje efikasnog, inovativnog i kreativnog rješavanja problema. Sve djelatnike u zdravstvenoj
ustanovi, na odjelima, dijagnostici, laboratorijima i administrativnim odjelima bolnica /
domova zdravlja treba uključiti u edukativni program. Edukacija se zasniva na filozofiji i
procesu CQI (Continuous Quality Improvement) uključujući metodologije prikupljanja
podataka, analize i rješavanje problema. Ključni faktor za uspješnu primjenu ISO 9001:2015 standarda je opredijeljenost i predanost najvišeg rukovodstva bez koje je projekt nemoguće izvesti. Nepotpuna i površna primjena standarda ne donosi nikakve rezultate osim opterećivanja djelatnika nepotrebnim administriranjem kojeg ionako ima previše. Medicinske ustanove u HNK/Ž bi sigurno imale
velike koristi od uvođenja ISO 9001:2015 standarda posebno u poboljšanju kvalitete usluge i racionalizaciji troškova koji su evidentno preveliki.
46
Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita
Opis mjera za
postizanje
cilja
Uspostavljanje organizacijskog i finansijski održivog modela primarne
zdravstvene zaštite na području HNK/Ž temeljenog na porodičnoj medicini.
Razviti nove mehanizme nagradnog plaćanja, monitoringa i evaluacije izvršenih zdravstvenih usluga.
Razvijati palijativnu zaštita, te unaprijediti finansiranje hitne medicinske
pomoći. Izraditi mrežu hitne medicinske pomoći. Izraditi postupnike za
najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću ljekari PZZ-a, u kojima se i
očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve pacijente u HNK/Ž.
Utvrditi i poboljšati stimulativne mehanizme za osiguranje efikasnosti i
kvalitete pružanja zdravstvenih usluga
Uvesti kao kriterij stimulacije provedbu preventivnih i promotivnih
programa i mjerenje učinka istih.
Promoviranje zdravih stilova života, razvijanje pravilnih prehrambenih navika, utjecanje na povećanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na štetnost raznih oblika ovisnosti i korištenja drugih štetnih tvari.
Očekivani rezultat
Kvalitetna, dostupna, kontinuirana PZZ organizovana kroz porodičnu medicinu i temeljena na vrijednostima i načelima zdravstvene zaštite.
Standardizirana zdravstvena usluga za sve osiguranike bez obzira na DZ /
izabranog ljekara. Racionalizacija troškova zdravstvene zaštite i smanjenje potrošnje lijekova.
Stimulacija rada timova u PZZ temeljena na kvalitetnom pružanju zdravstvenih usluga i provedenih preventivnih i promotivnih programa.
Poticanjem razvijanja zdravih stilova života utjecat će se na kvalitetu i dužinu trajanja života, smanjenje pojavnosti hroničnih nezaraznih bolesti kao i nekih malignih oboljenja, ekonomske uštede.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Domovi zdravlja
47
Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž
Rok/ Vrijeme 2017.
Indikatori
Broj domova zdravlja u HNK/Ž
Broj ambulanti porodične medicine
Broj verificiranih timova porodične medicine
Broj timova hitne medicinske pomoći Broj izrađenih postupnika
Broj promotivnih i preventivnih programa
Izvori
finansiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Proračun HNK/Ž
Proračuni opština
EU fondovi
Kredit WB
48
Strateški cilj 2:
Razvijanje integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema IZIS
Opis mjera za
postizanje
cilja
Kreirati modul za e-kontrolu bolovanja. Razviti modul e-potvrde za
ortopedska pomagala.
Implementirati IZIS u ortopedskim kućama.
Centralizovati i objediniti postojeće LIS sisteme, proširiti implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati LIS sistem sa IZIS / e-kartonom.
Centralizovati i objediniti postojeće PACS / RIS sisteme, proširiti implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati PACS / RIS sistem
sa IZIS / e-kartonom. Uvezati IZIS sa bolničkim programima (BIS).
Razviti mobilnu aplikaciju za osiguranike moj e-karton.
Razviti modul za e-javno zdravstvo.
Očekivani rezultat
Osiguranicima omogućiti jednostavniji i ujednačeni pristup zdravstvenom sistemu.
Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje obrazaca i pretraživanje historije.
Omogućiti Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sistem i njegov nadzor.
Nositelji Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž
Javne zdravstvene ustanove
Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž
Rok/ Vrijeme 2017.
Indikatori
Završetak svih predviđenih modula
Potpuna integracija svih zdravstvenih ustanova u IZIS
Integracija Zavoda za javno zdravstvo sa IZIS
Izvori
finansiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Proračun HNK/Ž
Proračuni opština
EU fondovi
Kredit WB
49
Strateški cilj 3: Definisanje novih modela plaćanja usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa
zdravstvene zaštite.
Opis mjera za
postizanje
cilja
Implementisati novi sistem klasifikacije SKZZ-a i HMP.
Educirati bolničke kodere.
Utvrditi prikladnosti pridruživanja svih specijalističkih ambulanti i kabineta u skladu sa klasifikacijom.
Procijeniti potencijale i operativnosti novog modela za praćenje aktivnosti
HMP.
Prikupiti podatke koji će biti osnov za ugovaranje po DRG modelu.
Očekivani rezultat
Uniformno praćenje bolničke aktivnosti na svim nivoima.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Bolničke zdravstvene ustanove
Rok/ Vrijeme 2017. - 2018.
Indikatori Praćenje i plaćanje cjelokupne bolničke aktivnosti po DRG modelu
Izvori
finansiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Proračun HNK/Ž
EU fondovi
Kredit WB
50
Strateški cilj 4:
Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja u
zdravstvenim ustanovama
Opis mjera za
postizanje
cilja
Organizovati kontroling kroz novu organizacijsku jedinicu ili poseban odjel
u svakoj zdravstvenoj ustanovi.
Razviti troškovno i upravljačko računovodstvo kojim se prati cjelokupno poslovanje.
Definisati protokole za mjerenje direktnih troškova.
Osigurati ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž koordinaciju i
potporu rukovodnim i upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova pri
implementaciji kontrolinga.
Očekivani rezultat
Dobiti bolju organizacijsku strukturu.
Poboljšati efikasnost ukupnog poslovanja.
Poboljšati sve poslovne procese i procedure, odnosno razraditi poslovanje od
strateških ciljeva do operativnih, te mjeriti učinak.
Spriječiti neželjenu potrošnju i efikasno upravljati finansijama, te više
doprinijeti stabilnosti zdravstvenog sistema i zadovoljstva osiguranika.
Nositelji
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Bolnice i domovi zdravlja
Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.
Indikatori
Smanjiti potrošnju
Podići kvalitetu pruženih usluga
Redovito preispitivati Strategiju i strateške ciljeve
Mjeriti postavljene ciljeve i izvješćivati Upravu
Podići efikasnosti i efektivnost mjereći radnu učinkovitost
Izvori
finansiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Proračun HNK/Ž
Proračuni opština
EU fondovi
Kredit WB
Bolnice i domovi zdravlja
51
Strateški cilj 5:
Uspostava sistema kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite
Opis mjera za
postizanje
cilja
Donijeti odluku najvišeg rukovodstva o uvođenju sistema upravljanja
kvalitetom.
Izabrati konsultantsku kuću, te imenovati voditelja Projekta i formirati Tim
za kvalitetu.
Upoznati zaposlenike sa Projektom, te educirati rukovodstvo i članove projektnog tima.
Izraditi i primijeniti dokumente Sistema kvalitete.
Provesti interni audit.
Provesti preventivne i korektivne akcije.
Ocjena od strane rukovodstva.
Provesti certifikacijski audit.
Očekivani rezultat
Standardizacija procesa rada.
Optimizacija procesa i racionalizacija troškova.
Zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih radnika.
Dokumentiranost i transparentnost postupanja.
Kvalitetnija zdravstvena usluga.
Kontrola utroška resursa.
Nositelji Javne zdravstvene ustanove
Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.
Indikatori
Broj zdravstvenih ustanova koje su započele proces uvođenja ISO standarda
Broj ustanova koje su certificirane po ISO
Izvori
finansiranja
Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž
Proračun HNK/Ž
Proračuni opština
EU fondovi
Kredit WB
Javne zdravstvene ustanove
52
Z A K LJ U Č A K
Nijedna gore navedena aktivnost se neće provesti ako se u njenu provedbu ne uključe svi akteri u zdravstvu od kreatora politika, finansijera, davaoca usluga (bolnica, domova zdravlja,
ljekarni), lokalne zajednice, do krajnjih primatelja zdravstvene zaštite kao i medija kao
sredstva za kvalitetan prijenos informacija na način dostupan i razumljiv svim korisnicima uz poštivanje prava, ali i uz inzistiranje na izvršavanju obaveza i odgovornosti pacijenata.
Potrebno je uraditi operativne planove, za svaki strateški cilj uključujući i detaljne planove aktivnosti, jasnu podjelu zadataka, mehanizme za praćenje, kao i potrebita finansijska
sredstva za svaku aktivnost.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž treba da bude glavni akter reforme i
uspješan koordinator sa svim ostalim sudionicima u zdravstvenom sistemu uz razvijanje
međusobnih partnerskih odnosa.
U procesu implementacije, monitoringa i evaluacije Strategije treba posvetiti punu pažnju.
Sama Strategija bez očekivanih rezultata ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“ i nedorečena. Stoga će biti neophodno izraditi planove za realizaciju ove Strategije.
Implementaciji Strategije treba pratiti Komisija koju bi činili predstavnici Ministarstva,
Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž, Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž i predstavnici
većih zdravstvenih ustanova. Komisija bi se redovno sastajala i raspravljala o svim ključnim pitanjima za provedbu Strategije, te predlagalo mjere za prevladavanje eventualnih poteškoća u implementaciji i utvrdilo kojim redoslijedom pristupiti realizaciji.
Neophodno je utvrditi za svaku mjeru nosioca i odgovorno lice za realizaciju mjera. Zadatak
nosioca bio bi da sačini plan potrebnih aktivnosti koje je potrebno realizovati, potrebne
resurse i način osiguranja tih resursa. Realizacijom pojedinih mjera postići će se krajnji cilj – vizija zdravstva u Hercegovačko-
neretvanskoj županiji/kantonu.
Monitoring aktivnosti postići će se praćenjem vremenske dinamike realizacije mjera
predviđenih godišnjim operativnim planom koji će definisati i potrebne kontrolne parametre,
odnosno set indikatora za svaki strateški cilj. Sve zdravstvene institucije u HNK/Ž će redovnim godišnjim izvještajima navoditi način i stepen provedbe mjera iz ove Strategije i isti dostavljati Povjerenstvu za implementaciju
Strategije.
Evaluaciju Strategije obavljati će Vlada HNK/Ž na osnovu izvještaja Komisija za
implementaciju Strategije na osnovu kojeg će se prezentirati rezultati svih vidova
monitoringa, uz ocjenu stepena provedivosti Strategije. Na taj način će se osigurati da Vlada HNK/Ž predloži eventualne mjere za poboljšanje i uspješniju provedbu Strategije.
53
Literatura:
1. Ocjena zdravstvenog stanja stanovnika Hercegovačko-neretvanskog kantona /
županije za 2015. - Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž.
2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH" br. 46/10 i 75/13)
3. Komentari zdravstvenih zakona Knjiga 1, Sarajevo 2011. – Snježana Bodnaruk, Jozo Čizmić, Boris Hrabač, Senad Huseinagić
4. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
("Službene novine Federacije BiH" br.31/02). 5. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu od
2008. do 2018., Sarajevo, april 2008.
6. Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite - Federalno ministarstvo zdravstva
7. Standardi i normativi zdravstvene zaštite i nomenklatura usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine – Plava knjiga 2014.
8. Odluka o osnovnom paketu zdravstvenih prava ( „Službene novine Federacije BiH“
broj: 21/09).
9. Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2014., jun / lipanj 2015.
10. European journal of palliative care 2009.; 16(6) 279 Bijela knjiga o standardima i
normativima za hospicijsku i palijativnu zaštita u Europi - Preporuke Europskog
udruženja za palijativnu zaštita.
11. Troškovi, kvalitet i ishod u zdravstvu – Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje
ishoda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2011. – ISPOR Bosna i Hercegovina
12. Socijalna medicina, B.Hrabač i M.Lugonja, Mostar 2012.
Recommended