SARAJEVSKI ATENTAT

Autor: Berin Tuzlić

Naslov: Sarajevski antetat 2914

Mjesto i godina izdavanja: Sarajevo, 2014

Ilustrator: Berin tuzlić

Grafička koncepcija: Berin Tuzlić, Edin Bešlić

Montaža: Berin Tuzlić, Edin Bešlić

Lektura: Naida Lindov

Priprema za štampu: Edin Bešlić

Tiraž: 200 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

7415

TUZLIĆ, Berin

Sarajevski atentat : 2914 / Berin Tuzlić. -

Sarajevo : Pixel, 2014. - 55 str. : ilustr. ; 32 cm

ISBN 978-9958-084-00-3

COBISS.BH-ID 21163782

4

Pucanj za bolji svijet - recenzija -

Najnoviji strip istaknutog strip autora Berina Tuzlića ima simboličan naziv “Sarajevski atentat 2914.“, a objavljen je tačno stotinu godina nakon atentata Gavrila Principa na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Događaj se zbio 28. juna u Sarajevu i ostao upamćen sve do danas kao povod za početak Prvog svjetskog rata. Sarajevo i Bosna i Hercegovina, u različita vremena, različito su se odnosila prema članu organizacije “Mlada Bosna“, Gavrilu Principu, i onome što je on htio postići činom atentata. Mnogi umjetnici su tematizirali “sarajevski atentat“ dajući mu lični ton, stav i perspektivu. To je bila namjera i Berina Tuzlića, koji se odlučio u strip žanru, progovoriti o ovom bitnom čovjeku i bitnom događaju. “Sarajevski atentat“, strip od četrdesetak stranica, veoma jakih i naglašenih boja, kao i ekspresivnog crteža ljudskih i životinjskih lica, odvest će vas na jedno daleko putovanje u budućnost, tj. u 2914. godinu. Da li je slučajno da autor bira vremenski okvir od kojeg nas u stvarnosti dijeli punih 900 godina? Da li taj hronotop, u kojem zatičemo isto mjesto, ali ne i vrijeme realnog događaja, sam po sebi nešto govori? Naravno da govori. Česti postupci u strip umjetnosti su kombiniranje fantastičnih elemenata sa distopijskim, ili čak post-apokaliptičnim idejama. Sarajevo 2914. godine - kakav je to grad? To je grad umornih, obespravljenih i siromašnih ljudi; ljudi kojima gospodare nečiste sile i korumpirani zakoni.

Mogli bi se čak i reći, to je najgore od Sarajeva danas; Sarajeva koje je proživjelo stoljeća i koje odaje autorovu namjeru da prikaže besmisao u kojem živimo, tako što će ga naglasiti, ili čak prenaglasiti, kako bi poruka bila vrlo jasna.

5

Mi smo ti ljudi kojima ni za skoro hiljadu narednih godina ne bi moglo biti bolje, ukoliko – jednostavno rečeno – ne budemo u stanju uzeti stvar u svoje ruke. I tada dolazimo i do odgovora na pitanje: ko je zapravo Gavrilo Princip?

On je čovjek, jedan od nas, koji je odlučio da ne pristane na poniženje, na sram i bijedu koju nam serviraju sumnjive lokalne i bjelosvjetske politike. Čovjek koji ne želi predati svoju sudbinu (i sudbinu svoje zemlje) u ruke (ili ralje) onih čiji snajperi pogađaju djecu, koja nestaju u ustima podzemnih štakora. Gavrilo Princip je pobunjeni čovjek! Ali, on je i čovjek nade i promjena. Otuda strip Berina Tuzlića, i pored post-apokaliptičnih motiva, nije tek jedan u nizu distopijskih stripova, u kojem svijet i ljudi u njemu nemaju nikakvu šansu. Zapravo “Sarajevski atentat 2914.“, iznikao na rani ovog grada koja nikad nije zacijelila, može se čitati i kao poziv na društvenu promjenu, ali i kao umjetničko djelo u kojem i dalje isijava nada za bolji život. Jer, jedan Gavrilo je postojao, a sudeći po Tuzlićevom stripu, neki Gavrilo će uvijek i postojati. On će biti ono svjetlo u tami, onaj glas koji u sebi nosi poziv svim onima koji misle da su izgubili sve, da bitka ipak nikada nije izgubljena.

“Sarajevski atentat“ je do sada bio historijska činjenica. Od danas “Sarajevski atentat 2914.“ je i strip koji pamti jedno davno vrijeme projicirajući ga u daleku budućnost, u svjetlu u kojem danas mnogi ne bi da ga pamte. Ali to nije ništa čudno. Kako i sam autor navodi na prvim stranicama strip: “Historija je fikcija.Nju uvijek pišu oni koji pobjeđuju. Onako kako njima odgovara.“ Sarajevski atentat iz 2914. je revizija historije.

Ona je odraz poetike jednog čovjeka, koji je odlučio da vjeruje da bitka za bolji svijet nikada nije izgubljena, kao ni bitka za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, lišenu utjecaja i Istoka i Zapada, i medija, i korupcije...

10

Sarajevo šesti mjesec 2914.

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

Djelimično istorijaje uvijek fikcija...

51

...jer je napišu... ...pobjednici!

Oblikovanje knjige:Berin TuzlićEdin BEŠLIĆ

Grafička koncepcija:Berin TuzlićEdin BEŠLIĆ

Montaža:Berin TuzlićEdin BEŠLIĆ

Lektura:Naida Lindov

Priprema za štampu:Edin BEŠLIĆ

56

www.berintuzlic.ba