View
79
Download
7
Category
Preview:
DESCRIPTION
Seminarski rad
Citation preview
UNIVERZITET U NIŠUFAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA
PREDMET:Skijanje
TEMA: Tehnika i metodika sportske škole skijanja
Profesor: Student:Red. prof. dr Aleksandar Joksimović Nemanja Đorđević 5995
Niš,2013
Sadržaj :UVOD.............................................................................................................................................................................1
PEDAGOŠKO - DIDAKTIČKE OSNOVE OBUKE SKIJANJA.................................................................................2
Obuka skijanja - proces učenja i vaspitanja...............................................................................................................2
Faze procesa učenja...................................................................................................................................................2
Osnovni principi obuke skijanja................................................................................................................................3
Didaktički principi.....................................................................................................................................................3
Metodski Principi.......................................................................................................................................................3
Nastavne metode u obuci skijanaja............................................................................................................................4
Ciljevi u obuci skijanja..............................................................................................................................................4
Prvi etapni cilj.......................................................................................................................................................4
Drugi etapni cilj.....................................................................................................................................................4
Treći etapni cilj......................................................................................................................................................4
SPORTSKA ŠKOLA SKIJANJA..................................................................................................................................5
Cilj sportske škole skijanja........................................................................................................................................5
Uloga sportske škole skijanja.....................................................................................................................................5
Organizacija sportske škole skijanja..........................................................................................................................6
Program sportske škole skijanja.................................................................................................................................7
Struktura skijaskih kategorija i napredovanje po nivoima (step program)...........................................................7
Poslepodnevna i večernja animacija..........................................................................................................................9
TEHNIKE ŠKOLE SKIJANJA....................................................................................................................................11
Osnovne tehnike skijanja.........................................................................................................................................11
Napredne tehnike skijanja........................................................................................................................................11
Vrhunske tehnike skijanja........................................................................................................................................11
Razlika karving skijanja u odnosu na klasično........................................................................................................12
METODIKA OSNOVNE ŠKOLE SKIJANJA............................................................................................................13
Hodanje na skijama..................................................................................................................................................14
Pokret „Kick Turn“..................................................................................................................................................15
Ustajanje posle pada.................................................................................................................................................16
Nošenje skija............................................................................................................................................................17
Razvijanje osećaja....................................................................................................................................................18
SKIJAŠKA OPREMA..................................................................................................................................................22
Izbor dužine skije.....................................................................................................................................................22
Izbor štapova............................................................................................................................................................23
Izbor cipela...............................................................................................................................................................23
ZAKLJUČAK...............................................................................................................................................................24
REFERENCE................................................................................................................................................................25
UVOD
Skijanje je način kretanja na snežnim površinama upotrеbom skija koje su skijaškim
vezovima pričvršćene za noge skijaša. Iako je skijanje prvenstveno nastalo kao način transporta
odnosno kretanja po snegu, kroz 20.vekova je preraslo u popularni način rekreacije i sporta.
Skijanje je veština koju bi deca trebala idealno da sаvladaju do svoje 10 godine. Jednako
kao plivanje klizanje ili voznja biciklom, ova jednom naučena veština ostaje sa vama do kraja
zivota. Uz svestrani uticaj na psihomotoricke sposobnosti skijanje ima svoju socijalnu dimenziju
koja nije nezanemariva. Druzenje i boravak na snegu, privikavanje, snalazenje i funkcionisanje
u sneznim uslovima nosi eho Staroslavenske tradicije zivota sa prirodom, njeno poznavanje i
prilagodjavanje promenama u njoj.
1
PEDAGOŠKO - DIDAKTIČKE OSNOVE OBUKE SKIJANJA
Obuka skijanja - proces učenja i vaspitanja
Pedagogija je nauka o vaspitanju i obrazovanju, vaspitanje je sistematski i planski proces
sa ciljem formiranja ličnosti u skladu sa društvenim normama.
Obrazovanje je proces rada na sticanju znanja, veština i navika. U skijanju obrazovanje je
usmereno na razvoj motornih navika.
Karakteristike formiranja motornih navika su:
Brže početno napredovanje (učenje)
Proces usavršavanja je sporiji
Što je radnja složenija učenje teče sporije
Uspešnost u učenju zavisi od individualnih sposobnosti
Uspešnost zavisi od metodike obuke
Faze procesa učenja
GENERALIZACIJA
Neusaglašenost motornog aparata, krutost, nekoordinisanost, povišen tonus, suvišni
pokreti
DIFERENCIJACIJA
Uspostavljanje sklada motornog aparata, narušavanje koordinacije zbog delovanja drugih
faktora-neravnine
STABILIZACIJA
Automatizacija pokreta i visoka koordinacija
2
Osnovni principi obuke skijanja
Ne postoji stroga “šema” u metodskom postupku. Program obuke se pravi na osnovu:
Definisanja ciljeva (generalnih i etapnih)
Izabora metode
Izbora sredstava (vežbe)
A određene vežbe se primenjuju poštujući didaktičke principe:
Racionalnosti
Sistematičnosti
Postupnosti
Individualizacije
Didaktički principi
Princip sistematičnosti i postupnosti (od lakšeg ka težem, jednostavijeg ka složenijem,
poznatog ka nepoznatom..)
Princip racionalnosti i ekonomičnosti
Princip očiglednosti (učenje počinje posmatranjem)
Princip svesne aktivnosti
Princip individualizacije (prilagođenost uzrastu, sposobnostima, polu)
Rraznovrsnosti,
Zabave i razonode.
Metodski Principi
U procesu učenja osnovne tehnike skijanja najosetljiviji deo predstavlja početna faza
(prvi kontakt sa snegom na skijama) Osnovno polazište u radu sa početnicima je balans u skladu
sa motoričkim sposobnostima. Jedan o preduslova prevazilaženja eventualnog straha od prvog
kontakta sa skijama jeste da se početni koraci odvijaju na ravnom terenu i da prvi spust bude
izveden na blagoj padini sa ravnim istekom (završetak nagiba) i pri maloj brzini kretanja.
Dosledna primena metodskog postupka prema osnovnim metodskim principima:
od lakšeg ka težem,
od poznatog ka nepoznatom,
od sporijeg ka bržem.
3
Nastavne metode u obuci skijanaja
Metod vizuelne predstave (demonstracije, video analiza, kinogram …)
Metod usmenog izlaganja
Sintetičke nastavne metode
Analitičke nastavne metode
Ciljevi u obuci skijanja
Prvi etapni cilj
Usvajanje osećaja ravnoteže i koordinacije pokreta. Za početnika osnovni problem je
klizava podloga, skije kao produžene poluge, dodatna težina opreme, smanjena amplituda
pokreta u skijaškim cipelama i dr.razlozi koji dovode do narušavanja ravnoteže i koordinacije.
Zadaci u smislu ostvarenja ovog cilja su:
privikavanje na podlogu i na opremu.
ostvarenje ovog cilja je moguće primenom elementarnih kretnji-vežbi I i II nivoa (u
mestu i kretanju po ravnoj, horizontalnoj podlozi) i adekvatnih metoda u skladu sa opštim
pedagoškim principima.
Drugi etapni cilj
Usvajanje osećaja dinamičke ravnoteže i mehanizma kontrole brzine. Rešenje problema
održavanja ravnoteže prilikom klizanja niz padinu moguće je rešavanjem zadataka kojim se
početnik privikava na uslove kretanja-klizanja niz padinu i usvajanjem pokreta kojim se
kontroliše brzina. Osvarenje ovog cilja je moguće primenom elementarnih kretnji-vežbi III
nivoa. (U zavisnosti od uslova moguća je primena pojedinih elementarnih kretnji-vežbi IV i V
nivoa!). Vežbe se realizuju na terenu sa adekvatnim profilom (nagib, početak i kraj).
Treći etapni cilj
Usvajanje mehanizma zaokretanja. Problem promene pravca zaokretanjem se rešava
usvajanjem elemenata tehnike skijanja koji sačinjavaju "Jezgro strukturalno-funkcionalnog
modela tehnike zaokretanja na kompaktnoj snežnoj podlozi". Ostvarenje ovog cilja je moguće
primenom elementarnih kretnji a to su vežbe za usvajenje plužne tehnike i vežbe za usvajanje
paralelnog zaokreta.
4
SPORTSKA ŠKOLA SKIJANJA
Skijanje je motorička aktivnost tokom koje skijaš savladava padinu koristeći se pritom
uglavnom različitim tehnikama zavoja. Iz navedene definicije može se zaključiti kako se škola
skijanja provodi na strmijim snežnim stazama, a cilj škole skijanja je metodičkim postupcima
osposobiti decu kako bi samostalno mogli svladati navedene snežne staze. Škola skijanja u
univerzalnoj sportskoj školi je bazirana na 20 sati u šest skijaških dana, a trebalo bi da je provode
licencirani učitelji skijanja. Škola skijanja preferira učitelje skijanja koji su ujedno i kineziolozi
kako bi bili sigurni u stručnost i metodičku potkovanost tih ljudi.
Cilj sportske škole skijanja
Cilj zimovanja je uticati na zadovoljenje primarnih potreba deteta za kretanjem, kako
kroz učenje motoričkih zadataka i sadržaja iz skijanja, tako i putem dodatnih i dopunskih
animacijskih sadržaja. Preostali ciljevi su sticanje ljubavi prema zimovanju, socijalizacija i
osamostaljivanje dece, aktivni odmor i podsticanje kreativnosti dece. Osim navedenih ciljeva
univerzalna sportska škola mora da postavi prioritete koje će pokušavati da ostvariti. To su na
prvom mestu sigurnost dece, zatim animacija i socijalizacija dece i na kraju učenje skijaških
elemenata, odnosno elemenata snowboarda.
Uloga sportske škole skijanja
Uloga škole skijanja u procesu socijalizacije dece predškolskog uzrasta. Predmet rada je
škola skijanja i njena uloga u procesu socijalizacije dece predškolskog uzrasta. Socijalizacija je
proces socijalnog učenja putem kojeg jedinka stiče socijalno-relevantne oblike ponašanja i
formira se kao ličnost sa svojim specifičnim karakteristikama. Socijalizacija i razvoj ličnosti se
ostvaruje pod uticajem socijalnih agenasa (faktora) u sredini koja ima grupna obeležja. Agensi
socijalizacije mogu biti: porodica, škola, sportska škola, vršnjaci, masovna sredstva
komunikacije i druge institucije i osobe sa kojima je pojedinac u kontaktu, npr. trener, instruktor
i dr. Škola skijanja, u kojoj se deca susreću sa vrednostima, zahtevima i normama, koje vladaju u
društvu može da bude jedan od faktora socijalizacije. Značajnu ulogu u tom procesu može da
ima: igra, grupa vršnjaka i instruktor. Igra je najpogodniji metod u školi skijanja, za usvajanje
tehnike, ali i sredstvo socijalizacije, gde se međusobno prepliću, razvoj sposobnosti pojedinih
funkcija i socijalnih odnosa. Igra podstiče i razvija osećanja. Motivi koji su nadahnuti
5
osećanjima postaju podstrekači i usmerivači dečijih aktivnosti. Grupa vršnjaka može da
predstavlja važno sredstvo socijalizacije pojedinca, doprinosi razvoju društvenosti, usvajanju
novih socijalnih stavova, normalnom psihofizičkom razvoju, izbegavanju ekscentričnog
ponašanja i podsticanju lične samostalnosti. Instruktori skijanja, njihove osobine ličnosti i
njihovi postupci prema deci, mogu biti od presudnog značaja za formiranje ličnosti, jer
predstavljaju za dete uzore na koje se ono ugleda i sa kojima se identifikuje. Škola skijanja sa
svojim osnovnim karakteristikama značajnim za socijalizaciju (igra kao metod rada, grupni vid
nastave, instruktor u svojstvu pedagoga), predstavlja značajan faktor u procesu socijalizacije
dece predškolskog uzrasta. Program škole, trajanje časa i rad sa decom treba prilagoditi
specifičnostima, potrebama i sposobnostima, u skladu sa njihovim razvojem.
Organizacija sportske škole skijanja
Samu organizacija sveukupnog zimovanja sprovodi grupa ljudi koju čine kineziolozi,
učitelji skijanja, na čelu s voditeljem. Voditelj cele grupe dogovara sadržaje prilikom dolaska na
skijalište i sarađije s navedenim timom ljudi. Kineziolozi i učitelji su smešteni zajedno s decom i
odgovorni su za njih kada nisu u školi skijanja (snowboarda). To uključuje buđenje, odlazak na
doručak, ručak, večeru, spremanje i odlazak na stazu ili popodnevnu animaciju. Učitelji su
posebno važni za brigu manje dece kojima je zimovanje prvi odlazak od roditelja. Takva deca ne
mogu sve činiti samostalno, pa im učitelji pomažu. Kineziolozi takođe brinu o deci, međutim
njihova se uloga posebno primećiuje kod popodnevne animacije dece u sportskoj sali ili bazenu.
Učitelji skijanja odgovaraju za decu kada su ona na skijaškom terenu, odnosno na snežnim
stazama. Osim toga, učitelji skijanja moraju predstaviti skijanje tako da ga deca zavole, a uz
takav jedan odnos i da svladavaju skijaške elemente, odnosno proširuju skijaško znanje.
6
Program sportske škole skijanja
Prvi skijaški dan u školi koristi se za homogenizaciju skijaških grupa. Informacija o
nivou skijaškog znanja važna je kao motivacija za dalje učenje i usavršavanje deteta. Prva
homogenizacija se odnosi na utvrđivanje početnika i skijaša, te se provodi na ravnom. Nakon
podele, grupa početnika kreće sa postepenim radom, a skijaši odlaze na strmije staze gde
pokazuju svoje skijaške sposobnosti. Naravno, korekcije unutar grupa se primjenjuju, ali po
pravilu do trećeg skijaškog dana. Drugi, treći i četvrti dan radi se po grupama, a peti dan je
takmičenje, odnosno trka gde deca pokazuju svoje veštine. Početničke grupe objedinjuju I i II
nivo, a napredne grupe čine III, IV i V nivo skijaškog znanja. Cilj škole skijanja je tako različit i
s obzirom na nivo znanja. Početnicima ja glavni zadatak da u tih nekoliko dana svladaju osnove
plužne skijaške tehnike. Naprednije grupe imaju zadatak da postupnim radom prelaze što više u
paralelnu skijašku tehniku, i da steknu što veću sigurnost na skijama. Rad na stazi unutar
skijaških grupa provodi se ujutro i popodne po dva sata, osim prvog i posljednjeg skijaškog dana.
Ujutro se uče novi skijaški elementi, a poslepodne se ponavlja i usavršava naučeno.
Struktura skijaskih kategorija i napredovanje po nivoima (step program)
Mlađi skijaši:npr. mali skijaši (mlađi od 6 god.) Ima ukupno šest nivoa, kojima možemo dati raznolike
nazive kako bi deci bilo zanimljivije, npr:
I nivo-Pingvin II nivo-Panda III nivo-Zirafa IV nivo-Zebra V nivo-Dinosaur VI nivo-Tigar
Skijas za svaki savladani nivo dobija znacku sa likom odgovarajuce zivotinje kao
motivacioni stimulus ali i prepoznatljiva oznaka skijaskog znanja za ucitelja.
Stariji skijaši:
(6+ god.) ima ukupno devet nivoa.
Skijaš mora savladati sve predviđene skijaske likove, elemente i znanja da bi prešao iz jednog
horizontalnog nivoa u drugi.
7
Strukturta snowboard kategorija i napredovanje po nivoima (step program)
početnici tri nivoa 1.2.3.
srednji četiri nivoa 4.5.6.7.
napredni tri nivoa 8.9.10.
Tim čine licencirani instruktori i treneri skijanja i snowboarda, sa najvećim stepenom
znanja (tehničkog, metodičkog i pedagoškog). Polaznicima škole je zagarantovan profesionalan
tretman vezan za pravilnu obuku po međunarodnim standardima (ISIA, IVSI, PSIA),
maksimalnu bezbednost i posvećenost klijentu. Ako se odlučite za obuku skijanja i snowboarda u
našoj školi, smanjujete rizik od povređivanja, skraćujete vreme učenja a osim toga, izbegavate
tkz, pogrešan automatizam. Jednom pogrešno usvojena motorička radnja teško se kasnije
ispravlja. Škola skijanja poseduje poligone za obuku početnika, prioritet na zičarama, kao i
mogućnost iznajmljivanja opreme po povlašćenim cenama. Svakog petka, škola za svoje
polaznike organizuje tkz. trku zadovoljstva, gde se svako može oprobati u takmičarskim
disciplinama, slalomu i veleslalomu. Na taj način mladi polaznici imaju šansu da budu primećeni
od iskusnih trenera i instruktora, koji bi ih preporučili u neki od ski klubova. Mnogi
reprezentativci i prvaci u skijanju i snowboardu su ponikli u školi skijanja i upravo na ovaj način,
krenuli u osvajanje belih staza. Na kraju obuke, u prijatnom ambijentu, škola organizuje svečano
uručenje diploma za sve nivoe znanja.
I nivo - potpuni početnici koji još nikada nisu stali na skije
II nivo - skijaši sigurnog zaustavljanja u plugu, ali ne mogu izvesti plužni zavoj
III nivo - skijaši plužnih zavoja
IV nivo - skijaši osnovnog zavoja
V nivo - skijaši paralelnih zavoja
8
POČETNICI NAPREDNII DAN
-upoznavanje s opremom -rad na ravnom -penjanje -osnovni skijaški stav i spust ravno
-ponavljanje svladanih elemenata-uskijavanje-padanje i ustajanje
II DAN-plužni stav i pluženje ravno -plužni zavoj -korišćenje skijaških žičara
-zavoj k bregu-osnovni zavoj-spust koso
III DAN-plužni luk (plužni zavoj + spust koso)-zavoj ka bregu -otklizavanje
-osnovno vijuganje-paralelni zavoj od brega
IV DAN-zavoj ka bregu -osnovni zavoj -osnovno vijuganje
-paralelni zavoj od brega-carving zavoj
V DAN-takmičenje
VI DAN-ponavljanje i usavršavanje naučenih elemenata, iskijavanje
Poslepodnevna i večernja animacija
Nakon popodnevnog rada u grupi na snežnim terenima deca imaju popodnevni odmor.
Nakon odmora deca koja imaju interes mogu se baviti raznim aktivnostima unutar sportske sale i
bazena. Naravno, jedno popodne se i organizuje vožnja sankama, gde najčešće idu sva deca.
Aktivnosti u sportskoj sali odnosno bazenu organizuju kineziolozi uz pratnju učitelja. Odabir
sadržaja i metodičkih organizacijskih oblika rada najviše zavisi od dece za koju ce se aktivnost
odluciti. U slučaju većeg broja dece najčešće se provode štafetne igre. Ako je manje dece, tada se
provode i organizuju sportske igre (fudbal, košarka, odbojka, rukomet, tenis, badminton). Za
razliku od aktivnosti u sali, bazen u većini slučajeva služi za opuštanje i igranje u vodi.
Animacija se u bazenu svodi na plivanje i kupanje u masažnim bazenima (whirpool), te je
mirnijeg karaktera. Vreme nakon večere i pre spavanja deca iskorišćavaju za druženje, gledanje
9
televizijskog programa ili za razmenu iskustava i doživljaja sa staze ili sale (bazena). Predzadnji
dan na zimovanju organizuje se dodela diploma. Na dodelu se odlazi nakon večere, a uz
priznanje za učestvovanje u školi skijanja (boardanja) proglašavaju se rezultati takmičenja za
svaku grupu posebno. Nakon podele i proglašenja deca se zabavljaju, pričaju i plešu.
10
TEHNIKE ŠKOLE SKIJANJA
Osnovne tehnike skijanja
Klinasto vijuganje
Vijuganje vez uboda štapa i sa ubodom štapa
Osnovno vijuganje
Vijuganje sa kontrolom brzine, osnovni, paralelni i kratki zavoj
Napredne tehnike skijanja
Brzo vijuganje
Vijuganje CARVING tehnikom
Terensko vijuganje
Vijuganje CARVING tehnikom
Vrhunske tehnike skijanja
Vijuganje po terenskim neravninama
Vijuganje po grbama
Vijuganje po dubokom snegu
Carving zaokret je racionalni oblik zaokreta izveden radijusom koji je jednak radijusu
bočnih lukova skija. Konstrukcija karving skija je takva da je geometrija skija znano izraženija
(radijus bočnog luka je znatno manji) pa je i sama dužina skije manja. Ovakva geometrija skija
pruža mogućnost lakšeg, ekonomičnijegm, i racionalnijeg vođenja skija u zaokret, što
obezbeđuje efikasnije sprečavanje bočnog otklizavanja.
11
Razlika karving skijanja u odnosu na klasično
1. Rastavljene skije u širini kukova 2. Niža prelazna pozicija
3. Opterećenje središnjeg dela skije tokom zaokreta
4. Opterećenje na obe skije
5. Unutrašnja skija preuzima značajna opterećenja
6. Istovremena aktivnost obe noge tokom zaokreta i prcizno postavljanje rubnika
od 45° u odnosu na ravan padine
7. Veći nagib tela u zaokretu 8. Nema otklona trupa niz padinu ni krmarice (gornja skija za dužinu vrha
napred u odnosu na donju)
9. Veća amplitude bočnog kretanja 10. Ubod štapa nije neophodan
12
METODIKA OSNOVNE ŠKOLE SKIJANJA
Klizanje je osnovni pokret koji svaki skijaš početnik mora da nauči. Ova vežba pomaže
skijašima da se osećaju opušteno i udobno na skijama. Klizanje vas uči i kako da savijate i
istežete svoje noge na stazama i uvežvaba vam telo za manevar prebacivanja težišta tela sa
jedne na drugu skiju. Takodje vas uči kako da menjate pravac tokom vožnje i poboljšava vam
osećaj za telo i stabilnost. Primer koraka u klizanju :
Korak 1:
Pronadjite ravan deo staze. Skije postavite u V položaj- vrhovi
rašireni a krajevi skija skoro spojeni.
Korak 2:
Odgurnite se levom skijom i klizite na drugoj skiji. Prenesite težinu
na desnu skiju i držite balans.
Korak 3:
Vratite se na prvobitni položaj pomeranjem leve skije bliže desnoj.
Korak 4:
Odgurnite se sada desnom skijom i klizite na drugoj. Prenesite
težinu na levu skiju i držite balans.
Korak 5:
Približite svoju desnu skiju levoj.U ovom trenutku Vi treba da se
nalazite ponovo u prvobitnom položaju. Kada ste uvežbali gore
navedeno na ravnom probajte to i na blagoj padini.
Kada jednom naučite da se klizate niz stazu tada ćete i naučiti nešto iz oblasti
balansiranja, kontrole skijanja, kao i držanja balansa. Dobro naučite ovakav manevar tako da ga
sa lakoćom izvodite da bi onda mogli da predjete na drugu vežbu.
13
Hodanje na skijama
Herringbone (kost haringe) je oblik koji ostaje ucrtan, od vaših skija, u snegu. Ova
tehnika hodanja na skijama uzbrdo slična je hodanju po ravnoj površini sa skijama u V položaju.
Učimo ovu tehniku (Herringbone) pomoću uputstva koje sadrži i animaciju. Ovo probajte na
ravnom delu staze. Kada se naviknete da stojite na skijama probajte da načinite prve korake. Ovo
je veoma slično našem normalnom hodanju samo što ovde ne dižemo noge već ih naizmenično
guramo napred i to prvo levu nogu pa desnu. Štapove koristite za održavanje balansa dok hodate.
Nemojte zaboraviti da se krećete kao i kad hodate (suprotna ruka i noga). Dok hodate možete se i
odgurnuti malo. Ako ste još ranije naučili da koristite ruke u ovakvoj situaciji onda se
potpomognite štapovima da bi ste se odgurali unapred. Važno je zapamtiti da V položaj skija
mora biti što širi ukoliko je padina na kojoj se nalazite strmija. Vežbanjem ćete posle izvesnog
vremena naučiti da se sa sigurnošču krećete uz blage ali i strme padine. Štapove koristite radi
držanja balansa ili boljeg odupiranja.
Korak 1:
Da bi mogli da se pokrenete postavite svoje skije u položaj V, tojest
vrhove skija široko razdvojite a zadnje delove skija približite jedan
drugom.Ovaj položaj sprečiće proklizavanje unazad na stazi. Podignite
jednu skiju i zakoračite napred.
Korak 2:
Podignite drugu skiju i koraknite napred ali tako da Vam ta skija ode
malo ispred one prve. Zadržite skije u položaju V da bi sprečili
proklizavanje unazad. Nastavite tim tempom dok ne dodjete do
željenog mesta.
14
Pokret „Kick Turn“
Pokret “Kick Turn” (udari i okreni) omogućava Vam da se okrenete za 180 stepeni i
promenite pravac a da se pri tome nekrece ni nizbrdo ni uzbrdo. Ovde ćete naučiti kako se izvodi
ovaj potez. Postoji i animacija sa desne starne koja vodi kroz etape.
Rotiranje skije u suprotnom pravcu predstavlja malu nelagodnost za skijaša. Zato ovo
vežbajte prvo na ravnom terenu ili još bolje imajte nekog pored sebe da vam pomogne.
Korak 1:
Da bi otpočeli, prvo postavite skije paralelno i stojite pod uglom od 90
stepeni u odnosu na silaznu putanju staze. Držite štapove “uzbrdo”
Korak 2:
Zaljuljajte Vašu donju skiju napred i nagore i postavite je na rep blizu vrha
druge (gornje) skije
Korak 3:
Rotirajte skiju za 180 stepeni i vratite je na sneg. Nagnite se napred i
lagano savijte koleno.U ovom trenutku Vaše skije gledaju u suprotnim
pravcima (vrhovima su okrenuti u suprotnim pravcima)
Korak 4:
Lagano prbacite težinu na donju skiju. Podignite drugu (gornju) skiju i
postavite je paralelno sa donjom skijom. Sada obe skije gledaju u istom
pravcu.
15
Ustajanje posle pada
Ustajanje posle pada sa još pričvršćenim skijama može iz prva biti dosta zamarajuće. Ali
pošto ovo savladate nećete imate više problema sa ustajanjem posle pada.
Korak 1:
Postavite se tako da će vam biti što lakše da ustanete. Skije namestite da
budu paraleno jedna sa drugom i da leže preko staze. Savijte noge u
kolenima radi lakšeg ustajanja. Desnom rukom uhvatite štapove pri dnu
(iznad kruga) a levom uhvatite drške štapova. Neka vam štapovi budu
ispred tela a vrhovi štapova pobodeni desno od vas u snegu.
Korak 2:
Koristeći štapove kao potporu blago se nagnite napred i odgurnite se nagore
oslanjajući se najviše na donji deo štapa.
Korak 3:
Dok se uzdižete pomerajte ruku koja je bliža snegu ka sredini štapa odupirući
se od snega lagano.
Korak 4:
Sada ste naučili sistematsko ustajanje posle pada. Obratite pažnju na to da će
s obzirom na gravitaciju biti lakše da ustanete na strmijoj padini nego na
ravnom terenu.
Ako dobro naučite kako da se dignete posle pada to može pomoći da izbegnete povrede
kao i veće zamaranje. Iako se današnji vezovi prave tako da i pri manjem padu automatski skije
otpadaju, važno je ponekad znati i kako se podići iz snega.
16
Nošenje skija
Kada se odlazi sa staze ili na nju dolazi, skije da
nose pravilno kako ne bi povredili kolege skijaše i kako
bi što lakše nosili te skije. Oprema koja je teška i
glomazna može otežati kako odlazak na stazu tako i
silazak sa staze. Jedan od načina da nosite skije je da ih
stavite na jedno rame sa vrhovima koji su blago
okrenuti nadole i napred dok je zadnji deo skija pod
uglom od 30-45 stepeni. Štapove držite jednom rukom.
Prilikom okretanja proverite da se niko ne nalazi iza vas
jer ga možete zakačiti skijama. Ukoliko se nalazite
negde gde je gužva i ima više ljudi uspravite skije (tako
da vrhovi pokazuju nagore) i čvrsto ih držite zajedno.
Neki noviji modeli rančeva imaju sa svake strane ranca , kanape za vezivanje dodatne
opreme. Ako vaš ranac ima ove kanape iskoristite ih da njima vežete skije. One se vezuju tako
što se gornjim kanapom vezuje deo malo ispod prednjeg dela veza a donjim kanapom deo malo
iznad zadnjeg dela veza. Čvrsto vežite kanape a vrhove skija isto zavežite kanapom ili gumicom
da ne bi skije skliznule.
Početnicima i samo nošenje skija može da predstavlja problem. Zbog težine skija postoji
osećaj disbalansa kod skijaša. Dodatnim vežbanjem početnik će steći iskustvo u pravilnom
nošenju skija i neće mu viši biti teško da ih nosi. Kao što kaže poznata poslovica: svaki veliki put
počinje prvim korakom. Ako ste početnik veoma je važno da odmah stekne samopouzdanje u
nošenju skija na stazi.
17
Razvijanje osećaja
Dok se još nalazite na ravnoj podlozi zaželećete da malo poradite na svom opštem
osećaju za kretanje po snegu sa skijama. Da bi ste se malo navikli na kretanje sa skijama izvedite
ovu jednostavnu vežbu pre nego se spustite niz padinu. Prvo se malo spustite a potom podignite
prvo jednu pa drugu skiju. Takodje probajte da podignete zadnji i prednji deo skije neizmenično
a potom i celu skiju. Ova vežba će vam pomoći da se naviknete na skije i da naučite da držite
balans dok ste na stazi. Svako mora prvo da prodje tzv. “Bebi korake“ pre nego predje na one
ozbiljnije. U skijanju svaki početnik prvo mora da nauči one osnovne korake pre nego predje na
druge vežbe. Kao prvo naučite da hodate sa skijama. Ova vežba će vas naučiti kako da promenite
pravac i kako da se okrenete dok držite vrhove skija centrirane.
Korak 1:
Ovu vežbu izvedite na nekoj blagoj padini. Za početak držite skije
blizu jedna drugoj. Držite štapove čvrsto i to svaki štap na svojoj strani
tela.
Korak 2:
Blago prebacite težinu na desnu nogu. Pravite A korake tako što ćete
se kretati napred a vrhovi skija će se dodirivati. Levu skiju pomerite
nalevo.
Korak 3:
Pomerite desnu skiju bliže levoj kao u prvobitnom položaju. Ove
korake sada ponovite u smeru kazaljke na satu i to sve dok ne
napravite pun krug.
Možete takođe probati okretanje u mestu dok repove skija držite na centru. U ovom delu
vežbe pravićete V korake umesto A korake.
Hodanje po strance je još jedan način da se sa skijama krećete uzbrdo. U ovoj vežbi treba
da držite pod uglom od 90 stepeni u odnosu na padinu da bi izbegli da padnete (proklizate)
unazad na stazi. U ovom delu učićete kako da se krećete po strance uzbrdo.
18
Korak 1:
Jednostavno se pozicionirajte preko nizbrdice. Nemojte zaboraviti da skije držite paralelno jednu sa drugom i pod uglom u odnosu na stazu. Takodje “zakopajte” krajeve skija u sneg. Ovo će vas pričvrstiti na mestu na kojem stojite. Korak 2:
Počnite da pravite manje korake i istovremeno pročnite da prebacujete težinu na donju skiju. Koraknite uzbrdo sa gornjom skijom i njenu spoljnu ivicu zakopajte u sneg. Podpomognite se štapovima.
Korak 3:
Lagano prebacite težinu na gornju skiju a onda za njom koraknite uzbrdo sa donjom skijom.
Pošto je kod učenja skijanja bitno da se krećete uz i niz stazu samim tim kad naučite da
se krećete uz stazu vi ćete tad naučiti i neke osnovne pokrete na stazi a koji će vam pomoći
kasnije. Naučićte kako da se krećete niz stranu padine i kasnije vam to neće biti teško (osećaće te
se prijatnije).
Vezivanje okreta je konačni deo u vašem početničkom kursu gde kombinujete sve što ste
naučili do sad. U ovom trenutku vama će već biti poznato bočno kretanje kao i uzdizanje i
savijanje dok se bočno krećete. Ovo za početak možete uvežbavati na ravnom terenu tako što
ćete malo vežbati padanje i ustajanje a onda ćete te iste pokrete koji se tu javljaju da primenite i
kod bočnog kretanja kao i kod održavanja brzine.
19
Korak 1:
Obratite pažnju na to da morate malo da uvežbate ovo bočno kretanje pre nego što počnete sa vezanim okretima. Okrenite vašu glavu i telo u pravcu u kojem ćete sekretati. Kolena malo svijte a centar gravitacije držite što niže. Korak 2:
Držite željenu brzinu bočnog kretanja. Ako na to dobro obratite pažnju moći ćete da nesmetano klizite u željenom pravcu.
Korak 3:
Započnite svoje prvo okretanje tako što ćete prebaciti svoju težinu napred da bi vrhove skija usmerili bliže nizbrdici (Fall line). Primetićete kako dobijate na brzini onog trenutka kad usmerite skije nizbrdo. U ovom momentu možete odustati od okretanja tako što ćete lagano prebaciti težinu tela unazad istovremeno stavljajući skije pod ugao od 90 stepeni u odnosu na nizbrdicu (Fall line).
Korak 4:
Završite svoj okret tako što ćete okrenuti skije uzbrdo i preko nizbrdice. Glavu i telo okrećite u pravcu okretanja skija. Nastavite da povezujete okrete sve dok ih ne uvežbate dobro.
Sve dok imate dovoljno poverenja u vašu veštinu bočnog kretanja nećete se plašiti kod
prvih okreta. Nastavite da se krećete na skijama i uvežbavajte bočno kretanje i tako ćete lakše
početi da vezujete svoje okrete koji će vam postajati sve mekši i mekši.
Učenje osnovnog-početnog položaja na skijama je jedan od prvih koraka koje početnik
treba da nauči. Ovo će omogućiti početnicima da kasnije dobro savladaju neke druge položaje i
vežbe na snegu kao što su: hodanje, okret, kretanje uzbrdo itd. Pravilan stav na skijama
minimiziraće mogućnost padova pri prvom kretanju niz padinu.
Osnovni položaj za početnike na snegu zove se položaj “Plug“. U suštini ovaj položaj je
je ono što se u medicini zove „Golubiji prsti“tojest kad su prsti na nozi okrenuti ka unutra.U
skijanju vaše skije treba da budu okrenute vrhovima ka unutra tako da formiraju obrnuto slovoV.
20
Učenje ovog položaja iziskuje i znanje o nekoliko običnih pokreta koje ćete lako naučiti.
Počnite tako što ćete se sa skijama postaviti na manju nizbrdicu. Savijte malo kolena a ruke
postavite u nivou kukova. Potom pokušajte da postavite vrhove svojih skija bliže jedan drugom
a krajeve skija držite što razdvojenije. Držite balans i budite opušteni.
Plug je jako dobar za početnike jer pruža stabilnost. Ovo je zato što razdaljina izmedju
vaših skija postavlja težičte vašeg položaja na sredinu. Uvek isprobajte prvo plug pre nego što
počnete da se krećete na skijama.
Da bi napravili okret ne treba vam baš neka specijalna veština. Vi praktično možete da
napravite okret kako na čvrstom tako i na mekanom snegu. To je u principu isto bez obzira na
veštinu. Doduše treba ipak veća preciznost kada okrećete na ledenoj i čvrstoj površini. To je
zbog toga što ovakva površina ne trpi ni najmanje greške i malo je teže okretati na ledenoj i
tvrđoj podlozi. Ovde ćete upoznati neke opšte probleme sa kojima se skijaši susreću kako na
blagim tako i na tvrdjim podlogama i istvovremeno ćete naučiti kako da se nosite sa njima.
21
SKIJAŠKA OPREMA
Izbor skijaške opreme je važan segment u pripremi za skijanje kako kod početnika tako i
kod elitnih skijaša. Oprema treba da zadovolji odgovarajući kvalitet, veličinu i udobnost.
U skijašku opremu se ubrajaju: Skije sa vezovima Štapovi Skijaške cipele, Odeća i zaštitna oprema
Izbor dužine skije
Zbog znatno izraženije geometrije skija gde je radijus bočnog luka znatno manji i dužina
skija je manja. Dužina skija bi trebalo da bude kraća oko 10 cm od visine skijaša. Optimalni
radijus je 14 m.
Podešavanje vezova: napetost vezova se podešava u zavisnosti od:
Nivoa znanja skijanja
Psiho-motoričkih sposobnosti
Težine
Vrste snega
Vrste terena
Preporučuje se skijašima početnicima podešavanje vezova tako da izbacuju pri lakšem
opterećenju.
22
Izbor štapova
Dužina štapova se bira prema visini skijaša na taj način što se štap okrene naopako sa
rukohvatom oslonjenim na pod i prehvati se šakom ispod krplje, tom prilikom ugaoizmeđu
nadlaktice i podlaktice treba da iznosi.
Izbor cipela
Zahtevi koje treba da ispuni dobra cipela:
unutrašnja dužina cipele treba da bude ista kao i dužina stopala
kada se prtegne ne sme da prekida cirkulaciju krvi i jače da pritiska pojedine delove
stopala.
kada se prednji deo potkolenice osloni na jezik cipele peta ne treba da se pomera sa svog
mesta.
prsti treba da budu slobodni, ne stisnuti i pogrčeni.
Obavezno pre skijanja izvršiti kontrolu opreme i vezova
23
ZAKLJUČAK
Zimovanje dece mlađe i srednje školske dobi unutar Univerzalne sportske škole
sadržajno je jako bogato i pruža deci mogućnost da ostvare gotovo sve životne potrebe. Naravno,
tu je i grupa ljudi (kineziolozi, vaspitači i učitelji skijanja) koji neizmerno brinu i paze na svaki
detetov korak. Osim učenja skijaških i borderskih veština, deca imaju mogućnost i za bavljenje
raznim aktivnostima u sportskoj sali i bazenu. Upravo je to cilj Univerzalne sportske škole da uz
maksimalnu sigurnost dete provodi vreme u prirodi, da se druži i pri tome nauči osnove snežnog
sporta na skijama ili boardu. Na taj način decu osamostaljujemo kako bi jednog dana mogli ići sa
svojim roditeljima na zimovanje, te činiti dobro sebi i svojem zdravlju. Upravo tada znamo da je
dete zavolelo zimovanje i boravak u planini, i osiguralo sve dobrobiti takve vrste aktivnosti.
24
REFERENCE
1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Skijanje 2. http://www.sportskaskolajunak.com/skijanje.html 3. http://www.besplatansport.com/sr/adresar-sportskih-klubova/klubovi-u-elementu-voda/
skijanje/skola-skijanja-snow-stars-team-kopaonik.html4. http://www.skijanje.rs/publikacije/knjige-o-skijanju/skola-skijanja-1945/ 5. http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-38280902267M&redirect=ft 6. http://www.skikop.com/index.php?option=com_content&task=section&id=7&Itemid=33 7. http://www.skikop.com/index.php?option=com_content&task=section&id=6&Itemid=32 8. http://www.skikop.com/index.php?option=com_wrapper&Itemid=47 9. http://www.skikop.com/index.php?option=com_wrapper&Itemid=45 10. http://www.skikop.com/index.php?option=com_content&task=section&id=8&Itemid=34 11. http://www.dif.bg.ac.rs/sr/predmeti/teorija-metodika-skijanja
25