Sloboda i njene

Sloboda i njene granice

Uvod Svi mi teimo slobodi i eleli bismo da budemo slobodni, ma ta to znailo. To jednostavno zvui primamljivo. O slobodi se moe govoriti na bezbroj naina, ali u krajnjoj liniji, samo na dva: da li je ona univerzalna kategorija ili tvorevina ljudi, drutva? Pretpostavka da sloboda uopte postoji esto se uzima kao podrazumevajua i gotovo intuitivna. Bez te pretpostavke nema smisla govoriti o dananjim modernim zajednicama i o etici, gde bez slobode nema mogunosti izbora kako emo postupiti, pa samim tim, ni moralne odgovornosti. Dakle, po ovome, sloboda kao univerzalna kategorija bi trebalo postojati. Ali, ta to znai? Na neki nain, to znai da je ona metafiziki pojam, koji ne zavisi od ljudi; ona je ljudima priroena od samog poetka, kada dou na ovaj svet. Poto ne zavisi ni od ljudi ni od bilo ega drugog, moe se rei da ima ontoloki primat. Meutim, da li se o slobodi moe govoriti bez ljudi? Smatram da je to nemogue. Sloboda bez ljudi je prazan pojam (ili kako bi se u logici reklo nema domena na koji bi se primenio). eling smatra da se nijedan pojam ne moe odrediti pojedinano, i tek mu upuivanje na povezanost sa celinom daje potpunost, tako je i kod pojma slobode . Sloboda je nastala sa ljudima; preciznije, oni su je stvorili i to onda kada su poeli da se udruuju, da ive zajedno. Moda zvui malo paradoksalno to to su ljudi stvorili slobodu, a uvek vape za njom. Ona predstavlja neki ideal, olienje istote, gde je glavni vladar nae ja i na um. Ipak, ona nije nita vie nego preutni dogovor meu ljudima.

*** Liberali su smatrali da je jedno od glavnih odreenja ljudi njihova sloboda, a slobodu su uzimali kao jednu od najviih politikih vrednosti. Shodno tome, verovali su da se sloboda moe jedino ostvariti kroz politiku zajednicu. Meutim, politiki poredak sadri jedan prinudni apart koji nazivamo dravom. Tu nalazimo na problem kako pomiriti shvatanje da smo u sutini slobodna bia sa shvatanje da ivimo u politikom poretku koji ukljuuje prisilu? Da bismo razreili ovu potekou, potrebno je vrlo precizno definisati sm pojam slobode. Isaija Berlin smatra da je pojam slobode definitivno sporan, i u svom uvenom eseju Dva pojma slobode konstatuje da se, i kod liberalnih i konzervativnih shvatanja, javljaju dva pojma slobode negativni i pozitivni pojam. Kada dolazi do zabuna i komplikacija, to je zato to dolazi do brkanja ta dva pojma, kae Berlin. Ukazujui na ovu pojmovnu distinkciju, Berlin pokuava da razrei izvor zabuna. *** to se tie pojma negativne slobode, Berlin polazi od teze da je ovek slobodan u onoj meri u kojoj niko ne ometa njegove aktivnosti. Ako nam drugi ljudi umanje podruje slobode ispod izvesnog minimuma, mi tada nismo slobodni, ve smo pod prinudom ili porobljeni. Dakle, smisao negativnog pojma slobode je sadran u odreivanju one sfere delanja u kojoj neka osoba neto ini, a pritom ne dolazi do uplitanja druge osobe ili osoba. Ne postavlja se ovde pitanje ko upravlja nekom osobom, odnosno ko joj ograniava slobodu, ve koliko pravila ograniava slobodu te osobe. Sa ovim se slae i veina liberalno orjentisanih filozofa, koji tee to veem suenju drutvene kontrole nad individuom. Drutveno uplitanje u njenu privatnu sferu trebalo bi da bude to manje. Moglo bi se ii jo dalje i rei da je jednina funkcija drave samo zatita privatne sfere pojedinca, koji bi tako imao potpunu slobodu. *** Slinog shvatanja bio je i D.S.Mil u svom spisu O slobodi, u kome kae da drutveni sklad i napredak ne iskljuuju postojanje podruja privatnih sfera pojedinaca u koje ne sme zakoraiti drava. Ma koliko ta sfera bila mala, prekoraavanje njenih granica bi znaio despotizam. Takoe, i mi bi trebali da minimalno sauvamo podruje line slobode, ako ne elimo da se ponizimo i izgubimo ono sutinsko u naoj ljudskoj prirodi. Milu je najvanija individualna sloboda oveka. Po njemu, civilizacija ne moe napredovati ako ljudima ne bude dozvoljeno da ive kako ele; naravno, u oblasti koja se tie samo njih. Zato Mil slobodu definie kao tenju ka sopstvenoj dobrobiti. Ipak, Mil smatra da je dravni prinudni aparat neophodan; poto pravda zahteva bar minimum slobode za

svakog pojedinca, svaki pojedinac se mora spreiti, makar i silom, da drugog lii tog minimuma. Zakon ustvari postoji samo zbog toga. Ovakva odbrana slobode sastoji se u jednom negativnom cilju odbijanju meanja u line stvari, i u primeru Mila, Berlin pronalazi primer svog negatinog pojma slobode. Meuitm, Berlin nije zadovoljan Milovom definicijom slobode, jer smatra da on mea pozitivni i negativni pojam, to je nedopustivo. Moemo zamisliti jednog despota liberalnog duha, koji svojim podanicima doputa veliku meru line slobode ili demokratiju koja moe liiti graane pojedinanih sloboda. Zato Berlin smatra da individualna sloboda nije nuno povezana sa vlau. Razlikuju se odgovori na pitanja: Ko mnome vlada? i Koliko se vlast mea u moj ivot?. Upravo u toj razlici ja sadrana suprotnost izmeu Berlinova sva pojma slobode. Da bi se to bolje razumelo. potrebno je uvesti drugi pojam slobode. *** Pozitivna sloboda (ili sloboda za) je sadrana u pokuajima da se odredi izvor durtvene kontrole koja odreuje ta neka osoba treba da ini, odnosno ta neka osoba treba u ivotu da postane. Kod ovog pojma nije bitno odreenje sfere uplitanja, ve injenica da ljudi hoe da sami upravljaju svojim ivotom, zato je kljuno pitanje pozitivne slobode: Ko hoe sa mnom da upravlja? Ovde osoba eli da postane svoj gospodar, i da se prema njoj ophode kao prema individui, linosti, a ne kao predmetu. Berlin smatra da se pojam pozitivne slobode istorijski razvio na takav nain da je postao dijametralno suprotan negativnom pojmu. tavie, pozitivna sloboda je dovala do apsurda sm pojam slobode, jer se pretvorio u tzv. apotezu autoriteta. ta to znai? Od zahteva da svaki ovek treba sam sobom da upravlja, deli nas mali korak od tvrdnje da nae postojee ja nije istinsko i racionalno ja i da nam treba nametnuti nae istinsko ja. Odavde se moe zakljuiti da, poto ljudimo moemo da nametnemo njihovo istinsko ja, onda imamo pravo da ih nateramo da budu slobodni, to je jedan apsurdan zahtev. Da bi realizovali slobodu, moramo pokoriti racionalnosti sve ono to izmie racionalnosti vieg ja. Problem je to se to vie ja moe lako identifikovati sa Umom, drutvenom celinom, crkvom, dravom, itd.. Ukoliko se neka od ovih identifikacija legalizuje, onda bi ona mogla postati osnov jednog despotskog ili totalitarnog drutva. Takoe, i negativna sloboda moe da dovede do izopaenog zahteva za podeljenim ja; recimo, u nekim doktrinama se zahtev za ukidanjem prepreka (to je formalni zahtev negativne slobode), tumaio kao zahtev za osloboenjem duhovnog ja. Takvo ja se, po Berlinu, javlja u protestanskoj etici i

doktrinama pojedinih jevrejskih i hrianskih teologa. Meutim, Berlin naglaava da je negativna sloboda vrlo retko u istoriji prelazila u neslobodu, to nije sluaj sa pozitivnom slobodom. *** Berlin dalje kae da ne postoji nuna logika veza izmeu ova dva pojma slobode. Argument za to tvrenja je ve gore izloen, ali ne u eksplicitnom obliku. Dakle, logika veza ne postoji, jer negativna sloboda retko kada (skoro nikada) dovodi do apoteze autoriteta, odnosno do stvaranja neslobode. Postoje autori koji, ne samo da misle da postoji logika veza izmeu pozitivne i negativne slobode, ve smatraju da je re o jednom pojmu sa dva aspekta. Do ovog zakljuka se dolazi prostim ispitivanjem sluajeva. Npr. negativna sloboda (sloboda od) ogranienja u javnom saoptavanju misli i uverenja, moe se izraziti kao pozitivna slododa (sloboda da) da se te misli i uverenja javno saoptavaju. Skoro svaka vrsta slobode moe da se izrazi ili preko negativne ili preko pozitivne slobode, a da se pritom nita ne izgubi na znaenju.

Zakljuak Na samom poetku smo se pitali da li sloboda moe postojati kao univerzalna kategorija ili tvorevina drutva. Poli smo od pretpostavke da prva teza ne moe biti tana, zato to bi to bio prazan pojam, a da se smisleno o slobodi moe govoriti samo kada govorimo o zajednici ljudi. Najpoznatija definicija slobode kao dva pojma jeste Berlinova negativna i pozitivna sloboda, gde on daje prednost negativnoj slobodi, zato to je ona donela mnogo manje izopaenja kroz istoriju, nego pozitivna. Ova dva pojma Berlin je predstavio kao logiki nezavisna, meutim lako se pokazalo da to ustvari nisu. I opet smo se vratili na poetak pitanja o slobodi kao tvorevini ljudi. Jedno je sigurno ona se ostvaruje kroz pravedan politiki poredak, koji potuje slobodu pojedinanih ljudi, i onoguava im da se, kroz dravu, ostvaruju na sopstven nain. S druge strane, mora postajati meusobna tolerancija meu ljudima, traenje u njima cilja, a ne samo sredstva za ostvarenje sopstvenih interesa potovanje onoga to je u nama sutinsko.

ta znai rije sloboda i koliko smo slobodni? .Pojmom i znaenjem rijei sloboda bave se filozofi jo od antikih vremena pa do dana dananjeg, ali bila je to zanimljiva tema za rasprave mnogih slavnih i manje slavnih, znanih i neznanih pisaca, umjetnika, politiara, dravnika,teologa i mnogih drugih pa evo, bez velikih ambicija , priznajem i mene tema intrigira isto kao to , pretpostavljam, i druge ljude. uveni filozof Seneka ustvrdio je kako niti jedan ovjek nije slobodan dok je rob tijela, a predsjednik SAD-a Abraham Lincoln kazao : " Svijet nikada nije dobro definirao rije sloboda" . Francuski knjievnik A. Camus tvrdio je da je ovjek uvijek slobodan na neiji tui raun, av Gunduli jo u 16.vj. pjevao stihove kojima se i danas otvaraju Dubrovake ljetne igre: " O lijepa, o draga , o slatka slobodo.." Njemaki knjievnik Goethe pie: " Slobodni ste ako vam je savjest ista" , a filozozof Hegel : " Prirodno pravo je sloboda, a dalje odreenje istog je jednakost pred zakonom." Ideal slobode pokreta je ljudskih aktivnosti , biti slobodan znai biti odgovoran i ne ugroziti slobodu drugih. " Poetak i kraj svake filozofije jest sloboda " , poruuje Schelling, a francuski mislioc J.J. Rousseau istie : " Novac koji ovjek ima jest oruje slobode. Novac za kojim ovjek tri jest oruje ropstva. Sloboda ovjeka nije u tome da moe initi sve to eli, nego u tome da ne mora initi ono to ne eli. Odrei se slobode, to znai odrei se svog svojstva ovjejeg." Zavravam citirajui uveni indijski dvojac: - politiar i dravnik , M. Gandhi " Sloboda nije vrjedna ako ne ukljuuje i slobodu da se grijei " i knjievnik Tagora ." Ono to nam je potrebno da bismo bili sretni jest LJUBAV , ona ima snagu da s radou nosi breme svijeta" Sloboda ljudskog duha relativan je pojam, intrigantan, osoban - pa e je razliiti ljudi , razliitih stanja i osjeaja razliito i tumaiti. Preispitujem se, ponekad mislim kako sam slobodna jer su moje misli slobodne i nesputane, jer slobodno diem , ljubim, volim , slobodno biram prijatelje , odeujem ciljeve i prioritete u ivotu, no, ...znam, bilo je momenata u kojima sam razmiljala i djelovala - pod pritiskom, to me je inilo nesretnom , ovisnom , gotovo bolesnom , ali moemo li uvijek , u svakoj dionici svoga ivotnog puta biti slobodni , ma koliko mi to htjeli??! Koliko su slobodni ljudi koji svakodnevno obavljaju svoj posao, odgajaju svoju djecu, sve one javne osobe koje se produciraju po medijima iznosei nam svu svoju intimu, koliko su slobodni politiari u svojim odlukama koje donose u ime naroda, u ime graana, u ime svih nas,...? Bezbroj pitanja, bezbroj dilema, bezbroj primjera- a o samo jednom pojmu, o samoj jednoj rijei , o sebi u tome, htjela sam pisati - o slobodi?! I pisala sam. Sasvim slobodno

Kaanski Darija

Laboratorijsko-sanitarni tehniar IV-7

SLOBODA I NJENE GRANICE

Azra- Sloboda

Sloboda nije bozje sjeme pa da ti ga neko da Sloboda nije zahvalnica procitana abecednim redom Sloboda nije krilatica reklamnog panoa Konstruktivna kritika postojeceg stanja Sloboda je zena Uzmi je Sloboda nije podmetanje ideoloski zakrzljale forme Sloboda nije pometanje ideoloski bilo kakve norme Sloboda nije jednostavan domaci zadatak Ona je svijest o skladu nesklada nesavrsenih ljudi Sloboda te ceka Uzmi je Datumi Sjecanja Kontrola lupa vratima Regularna predstava Ko ne pamti iznova prozivljava Sloboda nije mizantropski odbaceno kukavicije jaje Sloboda nije uzajamno milovanje idiotskih glava Sloboda nije referada stanicnih setaca Ona je svijest o skladu nesklada nesavrsenih ljudi Sloboda je zena Uzmi je

Od gubitka slobode vei gubitak je nemoi je traiti. SLOBODA JE KAO VAZDUH:NE OSECA GLEDSTONSE DOK NE POCNE DA NESTAJE Najlepi snovi o slobodi snivaju se u tamnicama. U snovima sloboda je uvek iza onog to je ograniava. Biti sretan znai biti slobodan, ne od boli i straha, ve od briga i tjeskoba. Moemo se izdii iz neznanja, moemo postati umjena, pametna i savrena bia. Moemo biti slobodni! Moemo nauiti letjeti. ( '' Galeb Johnathan Livingston'' )

Kad uhvati korijen sloboda je biljka koja brzo raste. Washington Pokoravamo se zakonima da bi bili slobodni. Ciceron Sve to je zbilja izvrsno i inspirativno stvorio je pojedinac koji ima mogunost stvaranja u slobodi. Albert Einstein ovjek je roen slobodan, ali je ipak posvuda u lancima. Jean-Jacques RousseauSlobodnom ovjeku ne dolikuje da slui neprijatelju.

Niko nema slobode bez mira.

Igra skrivaaJednom davno, svi ljudski osjeaji i sve ljudske kvalitete nali se na jednom skrivenom mjestu na Zemlji. Kada je Dosada zijevnula trei put, Ludost je, uvijek tako luda, predloila: Hajdemo se igrati skrivaa! Tko se najbolje sakrije, pobjednik je meu osjeajima. Intriga je podigla desnu obrvu, a Radoznalost je, ne mogavi preutjeti, zapitala:Skrivaa? Kakva je to igra? To je jedna igra, zapoela je objanjavati Ludost, u kojoj ja pokrijem oi i brojim do milijun, dok se svi vi ne sakrijete. Kada zavrim sa brojanjem, polazim u potragu, i koga ne pronaem, taj je pobjednik. Entuzijazam je zaplesao, slijedilo ga je Oduevljenje. Srea je toliko skakala da je nagovorila Sumnju i Apatiju koju nikada nita nije interesiralo. Ali nisu se svi htjeli igrati. Istina je bila protiv skrivanja, a i zato bi se skrivala? Ionako je uvijek, na kraju, svi pronau. Ponos je mislio da je to glupa ideja, iako ga je zapravo muilo to on nije bio taj, koji se sjetio predloiti igru. Oprez nije htio riskirati. Jedan, dva, tri poela je brojati Ludost. Prva se sakrila Lijenost, koja se kao i uvijek, samo bacila iza prvog kamena na putu. Vjera se popela na nebo, Zavist se sakrila u sjenu Uspjeha koji se muei popeo na vrh najvieg Drveta. Velikodunost se nikako nije mogla odluiti gdje se sakriti jer joj se svako mjesto inilo savrenim za jednog od njenih prijatelja. Ljepota je uskoila u kristalno isto jezero, a Srameljivost je provirivala kroz pukotinu drveta. Krasota je nala svoje mjesto u letu leptira, a Sloboda u dahu vjetra. Sebinost je pronala skrovite, ali samo za sebe! La se sakrila na dno oceana (lae, na kraju duge), a Pouda i Strast u krater vulkana. Zaborav se zaboravio sakriti, ali to nije vano. Kada je Ludost izbrojala 999.999, Ljubav jo nije pronala skrovite jer je bilo sve zauzeto. Ugledavi ruinjak, uskoila je, prekrivi se prekrasnim pupoljcima. Milijun, zavikala je Ludost i zapoela svoju potragu. Prvu je pronala Lijenost, iza najblieg kamena. Ubrzo je zaula Vjeru kako raspravlja o teologiji s Bogom, a Strast i Pouda su iskoile iz kratera od straha. Sluajno se tu nala i Zavist, i naravno Uspjeh, a Sebinost se nije trebalo niti traiti. Sama je izletjela iz svog savrenog skrovita koje se pokazalo pelinjom konicom. Od tolikog traenja Ludost je oednjela, i tako u kristalnom jezeru pronala Ljepotu. Sa Sumnjom joj je bilo jo lake jer se ona nije mogla odluiti za skrovite pa je ostala sjediti na oblinjem kamenu. Tako je Ludost, malo po malo, pronala gotovo sve. Talent u zlatnom klasju ita, Tjeskobu u izgorjeloj travi, La na kraju duge (lae, bila je na dnu oceana) a Zaborav je zaboravio da su se uope iega igrali. Samo Ljubav nije mogla nigdje pronai. Pretraila je svaki grm i svaki vrh planine i kada je ve bila bijesna, ugledala je ruinjak. Ula je meu rue, uhvatila suhu granu i od bijesa i iznemoglosti poela udarati po prekrasnim pupoljcima. Odjednom se zauo bolan krik. Ruino je trnje izgreblo Ljubavi oi. Ludost nije znala to uiniti. Pronala je pobjednika, osjeaj nad osjeajima, ali Ljubav je postala slijepa. Plakala je i molila Ljubav da joj oprosti i na posljetku odluila zauvijek ostati uz Ljubav i pomagati joj. Tako je Ljubav ispala pobjednik nad osjeajima, ali ostala je slijepa, a Ludost je prati gdje god ide.