View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
STANJE I MOGUĆNOSTI
AKVAKULTURE U HRVATSKOJ
Damir Valić, Damir Kapetanović, Irena
Vardić Smrzlić i Emin Teskeredžić
8. Međunarodni gospodarsko - znanstveni skup
RIBA HRVATSKE – JEDI ŠTO VRIJEDI
Proizvodnja, kvaliteta, potrošnja…
19.-20.4.2012. Vukovar, Republika Hrvatska
Institut Ruđer Bošković
Laboratorij za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama
STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ
U svjetskim razmjerima, ulov u ribarstvu je već prije dva
i pol desetljeća dosegao svoj maksimum.
S druge strane zamjećuje se kontinuirani porast (oko
8% godišnje) akvakulture u posljednjih 40 godina.
Razlog tome je povećana potražnja za ribom i ribljim
proizvodima, te nemogućnost ulova da zadovolji tu
potrebu.
Akvakultura podrazumijeva uzgoj vodenih organizama -
uključujući ribe, rakove, školjkaše i alge - pod
kontroliranim uvjetima, odnosno, aktivnosti koje su
potrebne za postizanje proizvodnje organizama korisnih
čovjeku.
Svjetska akvakultura vs. ulov
uzgoj ulovSlatkovodne ribe
uzgoj
uzgoj
ulov
uzgoj
uzgoj
uzgoj
uzgoj ulov
ulov
ulov
ulov
ulovDiadromne ribe
Morske ribe
Rakovi
Mekušci
Razni vodeni organizmi
Vodeno bilje
1986
1997
danas 33x
danas
1994
zadnjih godina
1971
Svjetska akvakultura od 2000. do 2009. g. po skupinama*
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
70000000
80000000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Godina
To
na
Slatkovodne ribe
Diadromne ribe
Morske ribe
Rakovi
Mekušci
Razne vodene životinje
Vodeno bilje
Ukupno
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
Svjetska akvakultura: prvih 10 država po uzgoju u 2004. g.*
30,61; 68%
2,47; 5%
1,2; 3%
1,17; 3%
1,05; 2%0,91; 2%0,78; 2%0,67; 1%0,64; 1%0,61; 1%
5,35; 12%Kina
Indija
Vijetnam
Tajland
Indonezija
Bangladeš
Japan
Čile
Norveška
SAD
Ostale države
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
Svjetska akvakultura: prvih 10 država po uzgoju u 2009. g.*
34,78; 62%
3,79; 7%
2,56; 5%
1,73; 3%
1,40; 3%1,06; 2%0,96; 2%0,79; 1%0,79; 1%0,78; 1%
7,02; 13%Kina
Indija
Vijetnam
Indonezija
Tajland
Bangladeš
Norveška
Japan
Čile
Mijanmar
Ostale države
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ
U europskim okvirima, Hrvatska je bila jedan od pionira u
akvakulturi.
Stručnjaci iz drugi zemalja dolazili su u Hrvatsku učiti o
akvakulturi.
Dok su oni svoje stečeno znanje primijenili, Hrvatska
akvakultura je u konstantnom padu, s izuzetkom uzgoja
tune, koji bilježi druge probleme.
Hrvatska akvakultura može se podijeliti na slatkovodnu i
morsku.
U uzgoju slatkovodnih vrsta riba razlikujemo uzgoj
toplovodnih (ciprinidnih ili šaranskih) vrsta i hladnovodnih
(salmonidnih ili pastrvskih) vrsta.
STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ
Uzgoj toplovodnih vrsta podrazumijeva uzgoj šarana u
monokulturi ili polikulturi s drugim vrstama, kao što su bijeli
amur, sivi i bijeli glavaš, som, smuđ, štuka i linjak.
Hladnovodni uzgoj se prvenstveno odnosi na uzgoj
kalifornijske pastrve i manjim dijelom potočne pastrve.
Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe iznosila je u 2010.
oko 5 000 tona, od čega se oko 2 500 tona odnosi na
proizvodnju šaranskih vrsta i oko 2 500 tona na uzgoj
pastrvskih vrsta.
Odnos ulova i uzgoja u Hrvatskoj*
1990
52777;
80%
12990;
20%
Ulov
Uzgoj
2000
21062; 75%
6876; 25%
Ulov
Uzgoj
2009
55750; 81%
13371; 19%
Ulov
Uzgoj
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
70002000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Godina
To
ne
Slatkovodne ribe
Diadromne ribe
Morske ribe
Mekušci
Vrste u Hrvatskoj akvakulturi*
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
Slatkovodni uzgoj
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Godina
To
na
Cyprinus carpio
Ctenopharyngodon idellus
Hypophthalmichthys molitrix
Hypophthalmichthys nobilis
Esox lucius
Silurus glanis
Sander lucioperca
Osteichthyes
Oncorhynchus mykiss
Vrste riba u slatkovodnom uzgoju u Hrvatskoj*
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
Morski uzgoj
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Godina
To
na
Dicentrarchus labrax
Diplodus puntazzo
Sparus aurata
Thunnus thynnus
Osteichthyes
Ostrea edulis
Mytilus galloprovincialis
Mollusca
Vrste riba u morskom uzgoju u Hrvatskoj*
*FAO yearbook 2009, Fishery and Aquaculture Statistics, Aquaculture production
Marikultura … oko 13 000 tona …. ukupna vrijednost oko 900
milijuna kn (120 milijuna €)
lubin i komarča
oko 6 000 t
Ukupna godišnja proizvodnja
Bijela riba Tuna Školjkaši
ulov manjih tuna iz
prirode i njihov daljnji
uzgoj do tržišne
veličine u plutajućim
kavezima u moru
oko 4 000 t
uzgoj dagnji i
kamenica na
pergolarima
oko 3 000 t
dagnji
oko 1 milijun
kamenica
marikultura
povećanje kapaciteta od
strane većih uzgajivača.
prelazak na semi-off
shore i off-shore kaveze
s većim prinosima
•povećanje malih,
obiteljskih farmi za uzgoj
•mogućnosti povoljnih
sredstava za investicije i
obrtnih sredstava
•usklađivanje prostornih
planova
+ razvoj usmjeriti u izgradnju novih mrjestilišta
+ povećanje domaće potrošnje ribe i školjaka iz uzgoja kroz
marketinške kampanje
+ plasman proizvoda iz marikulture u turizmu kao osnovnoj
grani razvoja ove djelatnosti.
slatkovodni uzgoj
povećanje proizvodnih kapaciteta
na toplovodnim ribnjičarstvima
Mogućnosti plasmana proizvoda iz slatkovodnog
ribarstva su velike, pogotovo kod hladnovodnih vrsta
obzirom na izrazitu negativnu izvoznu-uvoznu bilancu.
Naravno da je plasman gotovih i polugotovih proizvoda
u ovom segmentu izrazito bitan obzirom na današnje
suvremeno društvo i njegove prehrambene navike.
STANJE I MOGUĆNOSTI AKVAKULTURE U HRVATSKOJ
Akvakultura može biti štetnija po okoliš nego iskorištavanje
divlje ribe kroz izlov ako se promatra na lokalnoj razini.
Naravno da ima manji utjecaj gledajući globalno (po
proizvedenom kg).
Utjecaji na
lokalnoj
razini
Opasnosti
zbrinjavanje
otpada
za uzgoj tržišno
interesantnih riba kao
hrana koriste se druge ribe
antibiotici
utjecaj uzgojenih vrsta
na divlje populacije Unatoč tim problemima,
istraživanja i napredak u
komercijalnoj prehrani tijekom
zadnja dva desetljeća smanjili
su ove probleme
Zahvaljujem na pažnji
Recommended