Upload
dubravko-franz
View
481
Download
15
Embed Size (px)
Citation preview
~
UZGOJVOCAKAZ"'OfWOlJSTVO UZGOJA, berbe i doživljaja okusa vlastita svježe
; .1 voća jedno je od velikih zadovoljstava vrtlarenja. Voćnjak
moze Diti i ukrasan i proizvodan: neke biljke imaju pr ivlačne
cvjetove ili lijepe listove. dok su u mnogim slučajevima plodovi i
uku sni i jestivi. U većini područja može se uzgajati mnogo vrsra
voćaka . dok II hladnim krajevima uzgoj u zaštićenom prostoru
omogu ćuje još ve ću raznovrsnost. U velikom bi vrtu moglo biti
mjesta za površinu pod voćkama - bilo formalne postave g
skladnim redovima drveća , grmova i stupova, ograđene oblilo
vanim lepezama ili kordon cima ili za neformalni voćnjak ..
je prostor ograničen, voćke umetnite u ostatak vrta - možda 'I!
obrub s planinskim jagodama ili uz pergolu posadite vines-e
lozu. Ćak i na maloj dvorišnoj terasi ima mjesta za 1 ili 2 SUbQ
agruma u posudama iJi za jabuke i kruške oblikovane uza zid
Planiranj e vr ta s voćem
STABLO t1RE<;KVE OBlIKOVA.NO Uu. zmSuntani. juhli rid vrt ll sa.-rlcn je u s/anJo bm;kve u obliku lepeze. ZkI muosigurav, toplinu i T.akloo za dozrijel·anje. II na malom prosloru dajeviwke prinose.
Seedling', stvaraju cvjetove osobito veliča n stveni h boja i/ilivel ičine.
Pažfjivim planiranjem. odabirom kulotivara i nači nom oblikovanja možeteimali nekoliko mjeseci svježe \'0Ce, aimale li i mjC$ta zaskladištenje i zamrzavanje. u plodovima vočnjaka uživatćete cijele godine.
U hladnijim područjima u zašnče
nom prostoru možete uzgajati još višeraznoga voća, Tako u stakleniku možete imati pouzdane izvore breskvi. nektarina. smokava. grožđa iliosjetljivijegavoča. iako jedno slabio treba mnogoprostora. Kod uzgoja na otvorenommnogima od tih voćaka treba zaštita izaklon.
:-p "t0-R' We i O \TIIi cvjetova na voe-
...-: kulti\ari. npr. 'AnhUTTu-:"lIđ .~ s Kernel" i 'Bramley's
V OCKE su tradicionalno zadržale lslaknulo mjesto u vrtu, a danas, ka
Ja -e mogu nabaviti mnogi ku1tivari i;'Jluljaqo \0Ce koje je savršeno zapro-• d an \n. uzgoj voća s\'e je omiljeniji.L\l}t k možete odabrati voče koje: do"'TO u~piie\'a na određenom području.
:J),o večina više voli plodnu ilovaču i-unčani polotaj. U toplim krajevima naotvorenom možete uzgajati mnoge\ Ne voćaka. iako vrste kojima je prije,'\ atnje potrebno hladno razdoblje mi-ov anja obično neće dobro uspijevati.
'cckoliko vočaka vrtlar može uzga-au u ukrasnom vrtu. a ne u posebnom.:.. du vrta.vtnogesc voćke moguuzgaUl ho solitema stabla na travnjaku.ho ste: vrlo ograničeni prostorom.;<.'UlU voćaka možete uzgajati u~~ ,
:..L:D.l. i. ~>.amostojeća stabla iliobliko- Voene vrste...:u III potporanj, npr.vrtnu ogradu. ili -"~,,,,----------- ~tJ kao -obiteljsko stablO" [vidi Razne: skup ine voćaka mogu sc: podi•• .:.. jeliti prema veličini, načinu rasta i pIo-' .-,en\Jle li uzgajati mnogohilja- donwnja te otpornosti na mraz.
UjOOIje ~ da odvojite površinu s Voćke steblašicejesu jabuke. k.ru.(ke.. UIU- Tako vočke sa sličnim po- ismokve.Taj pojam obuhvaća jezgriča
'0 - lDOŽete uzgajati zajedno i za, SlO (ono sa _jeIgrom" i sjemenkama.od ptica i mraza. To možete npr. jabuke, kruške i mušmule) i koštu-
Klb ća: i u malom vrtu, sve dok ničavo VOl..t (koje sadrži koštice. npr.~~e podloge, a drveće trešnje. breskve i šljive) te još neko
ob{lLujete. Uzgajate li voćke voće, npr. dud i kaki. Izrazi »brajda« i~ \TUI kao horizontalne palme. »loza- ponekad sc upotrebljavaju za
.eJ"CZt ili koroonce. njihova stabla drvenaste penjačke koje donose plodo,vau vrt i biti izvoromsvje. veonpr. za kivi i pasifloru. oo češće se
pod njima misli samo na vinovu jozu(Vitis vinifera).
U skupinu bobičastoga voča ulazigr.moliko nu. šiboliko veče i jagode.
P L A NJR A :"J J E V R TA S VO Ć E M
CZGOJ:-JJ OBLICIpri odabiru oNib stabla u obzir'Jlja~Ii 3 glavnaCimhenika;rast,proslCK i odrtau njc. Primjerice,borizonu lna palmela s.t\nena je zauzgoj uza rid. owbiloza jabuke kojeprirodno razvijaju krarke plodnejzfx)~. Sdoliko korOOnaca zauzet..~ onoliko proslCKiIkoliko i lepeza.pa su tn(lida bolji u malom mu.l 'iksfruli Ic ordonac tn(liese ajepili! I-;~ odjednaga kullivara,pajednagrana sluti kao opra.fivaCla glao·niku/rivar.Slobodne oblike, populzrma i vrelenasIogagrma. !rebaQrć'li v~ ,j samo jednom nagodinu.a pemo/Hane oblike, npr. kordoneei palmele, rrehab:.~ oh/ikal'ali iorezivali.
GR.\ \OUKIOBlI K
P llVr.MlDA
P O l L'STARLMlCA.
P ATULJASTA PIRAMU>A
S TABLMICA.
K O R!)QNAC V ISESTRUK I KOR!)QNAC
H O RIZOSTflLNA .." L\-IETA bVEZA P AL\-IETA HORIZO~"4lN1 KORDONAC
Slobodni i oblikovaniuzgojni oblici
Slobodni uz gojni o bliciovi se oblici, s minimalnimorezivanjem.stvaraju gotovo na isti način kao i prirodno drveče. Ovamo se ubrajaju ovioblici:grmoliki, pohistablašlca, stablašica ivretenasti grm.Grm i vretenastigrm zbijeniji su od ueblašlce i polustablašice ipogodnisu za male vrtove.
Grmoliko stablo ima du 90 em visoko deblo, a grane se šire od gornje tre.ćin e; ima otvoreno središte krošnje, što
0J ~ SU gotovo zeljaste biljke. Grmoko \oce prirodno je žbunastoga rasta io ara zbijeni grm, iako se može uzgaja-i i u drugim oblicima. Od grmolikih Mnogevočke . osobito aablašice i u ma-ocaka naj č e šče sc uzgajaju crni, crveni njoj mjeri pcnjačice tc neke osjetljivebijeli ribiz te ogrozd. Siboliko voće voćke , možete raznoliko oblikovati.
rc ara šibolike izboje koji donose pIo- Kada sc odlučite l a oblik, imajte na umuove. U tu skupinu ulaze: maline, kupi. \ koliko vam prostora stoji na raspolagale i hibridne bobiča sto voće . npr. nju, da imate razmjerno jednostavnuoganova malina. Većin a od njih tc izbo- berbu i koliko je urezivanja i oblikovae ( ~ibe ) razvija u jednoj sezoni i na nj3'polrebno da biste dobili voćku koja[ima donosi plodove sljedeće godine, dob r~od i . Konačnu ve ličinu voćkelolo se istodobno razvijaju nove šibe odreduje i odabrana podloga (vidi:oje će dooijeti plodo\'e sljedeće godine. . Podloga i vtlitina slabla«, Sir. 423).
Odredene biljke s plodovima De po- Ispravnim K: načinom stabla i grmoeose mrazove, pa da bi posve dozrele. vi voćaka mogu oblikovati gotovo porebaju tople, suptropske temperature. :!:elji. V~ je da mlada stabla oblih jetlji\'e su voćke npr. agrumi. mog- kujete u žejjeni oblik dok. su još savianjoananas, lamarilj i indij~ka smokva. tljiva: grane koje ostanu u lome oblikušeke su od njih stablašice, no uvrštene orezujete redovitim. osnovnim urezivau u osjetljivo vOCe jer imje stalno pot- njem.eona loplina.
U orašastc voče ubrajaju se sve bilj.e koje stvaraju plodove s tvrdim vanjkom usplođem koje obavija" jestivujemenku. npr. lijeska, badem i pekan.
grančicama omogućuje primanje najveće kol ičine svjetla i prostora. Grmolikasu stabla malena i srednje velika, a to je1,5- 4 m.
Pclustablašice su slične grmolikomustablu, samo je deblo visoku I - 1.5 m,a ukupna je visina 4- 5m. Stablašica jesl ična oblika, ali je deblo visoko 1,5 - 22 m, a ukupna visina je 5 m ili više.
vretenesri grm malo je stablo kojenaraste do 22 m. a grane su oblikovanetako da se šire od glavne provodnicepod širokim kutom. Ima manje granaod ostalih lagano orezanih oblika. nosvaka od njih oreza na je lako da bude~10 plodnija. Xajniža se grana obično
nalazi 45 cmod razine tla.
O blikova ni uzgojni o blici:-.'eIr.e stablašice i grmoI.ike voćke pogodne su za uzgoj u oblikovanimoblicima. To su kordonci. lepeze ipalmete.Njih odmah na početku uzgoja valjapažljivo urezati. a potom održavati redovitim ljetnim orczivanjem da bisteograniti li vegetativni rast, sa što manjezimskoga orezivanje. Većin i trebajupotporne žice, koje se nalaze na samostojećim stupovima. un zid ili ul ogradu. Obliciuzazidoveobično suomiljeniuumjcrenim krajevima za voćke poputbreskve, jer tako primaju najviše sunca iimaju koristiod odbijanja topline od zida,
Sve suoblikovanevoćke pogodne 111malevrtove.je r na ograneen u prostoru možete uzgajalimnogo voćaka . Zaoblikovanjeseobično uzimajuvrlomladesadnicecijepljene na patuljastepodloge.
Kordonae je ograničen na jednuglavnu granu dugu 1,5 - 2 m; ona jezaodjenu ta plodnim izbojima koji namaloj površini stvaraju velike prinose.Obično se uzgajaju Ula zidove, nastupovima i žicama. Sade se pod kutomod 4SOe. Može se uzgajati i vodoravnoi okomito. Najčešče se rabi za jabuke ikruške. a koristan je za U1.g0j crvenogai bijeloga ribiza te ogrozda. Dvostruki(poznati i kao.U.). trostruki ili višestruki kordonci mogu se oblikm'ati arelivanjem mladih voćaka tako da stvarajudvije ili više usporednih provcdnica(g1a\tlih grana). Kordonci s me od jedneptcvodnice obično se Ulgajaju okomito,II horizontalni kordonci(koji se uzgajajus vOOoravnom provodnicom) sve su omiljeniji. Obično su samostoječi, poduprtisna1nim žicama, i mogu se rabiti za sivaranje privlačcga niskog obruba gredice.
Lepeza se oblikuje lako da se na kratkom delilu (visokom24 cm) grane prvoga reda zrakasto rašire u obliku lepeze.Ovaj je oblik pogodan za stabla voćak a
koje se uzgajaju uzazidove i ograde.Horizo ntalna palmeta oblikuje sc ta
ko da se duž provodnice grane prvoga
419
l 'ZGO J V O Ć A K A
06lTllJSKO STABLOl ' ma1t:nom mu pnk.lit.an nilĆn uzgajanja raznoga voć.1 jest 5ćIdnja .oolrcJjd:oga_IJtoIac. t od t oj('g 5Una~tu podlogu dj('plj('na ch'a ili !'ik tu/ril'an - ralo 5tablonagranama donoo razliOrep/odal'('.
reda nalaze na pravilnim razmacima uvodoravnim parovima. Svaka granaprekrivena je kratkim rodnim izbojirna.Broj parova grana različit je te ovisi oprostoru i bujnosti stabla. Ovaj uzgojniaNik osobito je pogodan za jabuke icruške koje se uzgajaju uza zidove iograde. :-'=e bi ga trebalQ.pJ??treblja\'aliza koštuničavo veče. !\Ianje strop inaxa horizontalne palmete p l slobOdnapalmeta u kojoj su razmaknute grane uredu blago podignute prema gore (a nevodoravno).
za razliku od ostalihuzgojnih oblika.piramida je samostoj eća: njezine segrane prvosa reda od središnjega deblaure u piramidalni oblile Da bisestvorila:ml a ili srednje visoka stabla. oblik sedržava redovnim ljetnim orezivanjcm.
Patulja5te su piramide 'Silčne, alise uzga-II tui~ patuljastijim podlogama.SUbia jabuka i krušara mogu se oo-
'xl u OOkne oblike poput,.Iukovac~c. Chi su uzgojni oblici (kao i
:IOI'TalGl.t1na palmeta) francuskoga poJr.,elIa. Kod lukova se grane godinamalWZIII;e1UOlooblikuju na lijevu. a potom1'11~U stranu. pregibajuči se u blagom
l.Uprema dolje. Kod pehara se mla-
J~O
dice oblikuju vodoravno (od prethodnoodređene visine na deblu). Od njih seostale mladice oblikuju prema gore takoda stvaraju oblik pehara. Da bi se kodsvih ovakvih uzgojnih način a postigaoželjeni oblik. upotrebljavaju se žice ibambusovi štapovi. Kada se željenioblik postignei utvrdi.jjeti treba ukloniti sav suvi~k mladica [vidi str. 438).
. O biteljska stabla.
-Obiteljska.. stabla na jednom deblunose nekoliko kultivara (obično 3) istevrste voća , Takva stabla osiguravajudulje razdoblje donošenja plodova i vrIo su korisna kao mjera uštede prostora. Xajpr ije su ih imaliGrci i Rimljani,a ponovno su uvedeni 5O-ih godina 20.stoljeća i postali su sve omiljeniji načinuzgojajabuka i krušaka.
Mlado se stablo cijepi dvama kultivarima koji su pogodni za srrancoprašivanje i slične su bujnosti. Dobre sukombinacije jabuka: 'Egremom Russet' s 'James Grfcve' i 'Sunset'; 'Bramley's Seedling' s 'Red Pippin (Fiesta) ' i'Faistafr ; i 'Charles Ross' s 'Discovery'
VOĆKE ZA ponRlJĆjA
GIlJE NEMA MRAZOVA,...·aran<X dobro
uspije vaj u u roplimpodruq;ma II t ojima
golOVO nema mr370\'a(npr. u Sredozem/ju ,
Jutnoj Africi iKali fornij i). Čcuo imsiu
dl'i! uroda nagodinu,Dok raniji urod
dozo}e\'a. iSlodoI>nomoJe noor; ; n jeuwe,
i 'James Grieve'. Uspješna "obiteljska"stabla krušaka: 'Beth' s 'Conference' i'Concorde' ; i 'Williams' Bon Cnr č tic n '
s 'Conference' i 'Doyennc du Comics'.Sva takva stabla mogu se nabavili na
raznim podlogama i \'a!no je odabrationa koja su prikladna za tlo u vašemvrtu, pa će narasti u stablo željeneveliči ne (vidi str. 435 i 4U). Podloga'MM 106' rabi se za stabla jabuka srednje vel ičine i 'OuinceA' za kruške. Jabuka 'M9' i kruška 'Ouince A ' služe l amanja »cbueljs ka.. stabla, Najniža pod.loga 'M27' najbolja je la »obiteljska«stabla jabuka koja sc uzgajaju u posudama, Podloga 'Quince C' općen i to jenamijenjena nekima od najbujnijih kulotivara, kao štoje ' Dcyennč du Comice',
Stabla uzgajana na podlogama '!\19','Ml7' i 'Ouince A ' moraju trajno bitioakolčena jer imaju malen i slab sustavkorijenja,
U klapanje voćaka
II plan vrta
Voćke se mogu uzgajati i zasebno naodvojenim površinama ili pomiješane sostalim ukrasnim biljkama: izbor ovisioprostoru i osobnim sklonostima. Mogusesaditi mnoge vrn e voćaka.
U oba slučaja procijenite učinak odraslih biljaka na susjedne ili okolnebiljke. Planiranje i smjdlaj osobito suvažni. jer je većina voćaka duga životnoga vijeka i trebaju neprekidno imatidohre uvjete da bi godinamadobro cvalei donosile plodove, Osim loga, ne valjačesto prcsadivativoćke (s iznimkom nekih vrsta jagoda).
Onuxov...."lt KOIU XJ NCIKordonci j ahuka dohro prekr ivajuogradu. a aJp,~ke jagode ohrub ijujugredicu,
PL A NI R A N J E V R T A S \' O Ć E \!
,
UKRASNI ZASLONOnJiko\'anejabuke prMatan sUlaklon s profinjenim pro!jC1Tl im r;vjctol'ima jzkojih se u jesen stvaraju priv/atni plodlwi,
Xa cr t vr tas voćem
Gdje želite imati mnogo razl iči ta \'OCa..rijedi zajedno uzgajati biljke na jednoj-cvršini, pri planiranju vrta s voćem
mnite u obzir kakvi su uzgojni uvjeti-orrebni sv'akoj mti biljke i preporuč
rve razmake sadnje: npr. visoku voćku
.mjestite ondje gdje će najmanje 13S·
enjivati obližnje niže grmove. Provje-ne hoće li svaka biljka imati dovoljno-njesta kada odraste,
Biljke koje imaju slične uzgojne za-rje ve možete posaditi II skupine lako,;,) pojednostavne izvođenje nekih pos'\3, npr, primjenu gnojiva. Tako
.rveni ribizi i ogrozdi trebaju više kaliJ od ostaloga voča. Grupiranje biljakaakšava i zaštitu od ptica (kavezom za
voćke ) ili vjetra (vietrohranom).Zclite li imali upadljiv obrub, vrt s
xem obrubite redom oblikovanoganveča: osobito su prikladni kordonciXJg:la\'ito horizontalni) ili patuljaste pi
-cnide. jer im treba vno malo podupira"la i zauzimaju razmjerno maloprostora,
Kod planiranja sadnje voćaka (osoto jabuka. kruša ka, treša nja i nekihva) imajte na umu da samosterilne
.ilnvare valja smjestiti uz kuluvar koji_~ ga oprašiti [vidi »Uvjeti za opraši-
?LA:\' ZA VELIKI VoćNJAK
vanje- . str. 424) ili će stvoriti malo ilinimalo plodova.
Kod većine vočaka postoji velik izborkultivara koji dozrijevaju u različi to \'rijeme - tako možete isplanirali višekratno ubiranje plodova i izbjeći jednuveliku berbu, Primjerice. kasne jabuke ikru~ke možete dulje pohraniti. Zelite linepreki dno imal i voća. trebat ćete
odrediti više prostora za te kuttivare.umjesto za one koji ranije doznjevaju.
Voćke u m alom vr tuIma mnogo načina da i najskučenjja površina za uzgoj vočaka osigura visokeprinose i da lijepo izgleda, Kad godmožete. odaberite stabla cijepljena napatuljaste podloge (vidi str. 423) inačine oblikovanja koji su najbolji zaraspoloživ prostor, Primjerice. posaditesobitcljskn« stabla (vidi str. 420) ili kulnvarc BalIerina (vidi str, 435), Oblikujtestablašice i bobičasto voce. npr. crveniribiz i ogrozd kao kordonce uz kuću ilivrtni zid, a ne kao grmove, jer 1.3gotovoiste prinose kordonci trebaju manjeprosto ta od lepeze ili palmete. Diovrtnoga plana može biti i čvrsta pergola ili ukrasni luk s vinovom lozom ,Ovi sne o prostoru, šibolikoveče Tn02ete oblikovati na razne načine. Jagode
možete uzgajati u okomitim uzgojnimvrećama koje su pnčvrščene za kolac,ogradu iti neki drugi sličan element.
Imate li mjesta zasamo jedno Slabio,važno je da odaberite samooplodni kul-
tivar (vidi - Kompanbilnos t kod oprašivanja«. str. 423), Vrijedi i odabrati biljke sproduljenim razdobljem don~nJa
plodova. osim ako nema dovoljno mjesta sa skladištenje i zamrzavanje
, ~llh pilrr:t:la. l l .t 17m. prostorje n razne \'n tc voća,
l\Jje su odabrani ku/tivari jabuka i kruIaka koji će duJe-:..Jili. a~a."o voće' gtupirenaje radi laHeg odrtavanja,
Os.jellji\lje brcsh-c; vinove lou dobro uspije.'aju II naslonjenomstakleniku,
J • ~ ~~W/ ~ f:I~
GW G 0 0
J Q G Q 11-s00 l '] @I~ @G .
:?J -4 ?i~ l t 'NG. .
"-'
I Jabuka 'Disco' ery' (na 'M 26't M :I.1 t06' )2 Jabuka 'Epk ure' (na ':l.U 6' '' :I.1 :1.1I06')3 Jabuka 'St Edmund's Ptppin '
(na ' :I.126't M M t 06')4 Jabuka 'Sun",!, (na 'M 2fi' /' M M I06' )5 Jabuka 'Cox's Orange Pippi n'
(na 'M 26'/' M M t 06')fi Jabuka 'A shmead's Kernel'
(na 'M 26'f' M M 106' )7 Šlj iva 'Czar (na 'Pixy']8 Šljiva 'Victoria' (na 'Pixy')9 Šljiva 'Pru ne' (na 'Pixy']
tOKndka 'Onwan;l' (na 'Ouince: A')I I Krtrlka 'Concorde'
(na 'O cance A ')12 Kndka " (na 'Ouince C )13 Kruška 'Josephine de Malines'
(na 'Ocmce A ')14 Crni ribiz 'Boskonp GiantISCrni ribiz 'Ben Lomond"16Crni ribiz 'Ben Sarck'17 Crveni ribiz 'Red Lake'18Ogrozd 'Careless '19 Ogrozd 'Leveller'
20 Malina 'A utumn ans,:21 Vi~nja xroreno'22 :l.l ali na 'Mailing Je.'e!'lJ Loganova malina (bez bodiIII24TayberryZS Kupina 'Men on Earl}"26 Vinovaloza 'Black H ambur,27 Breskva 'Peregrine'
{na 'S: Julien A ' j
28 Jagoda 'Elsanla'29 Trešnja 'Stella ' (na 'Coil I30 Smokva 'Brown Turke}
l"ZGO J VOĆ A K A
M ALI VOćNJAK
S a Ol' Oj maloj ograJenoj poVrlinimole se uzgajali tak 17kullil·ara. od poteIkaljela do jeseni osigurava obilje plodol'a. Dimenrije pamTe samo su4.f 9m s 2 m ograde koja jeoiruhJje. Patljiv odabir h /livara i podloga. uz ispnvoo
oblikovanje drveća. omogućuje smje~raj mnogo razn illvo(.aka. Kordona jabuka i kru~ka daju osobilO OObrrprinosen.. ogr.mitt:noj ponfini.
9 OgrOld 'InviC1a'le Ogrozd 'Leveller 'I I Bijeli ribiz 'White gr:aJl("
12<neni ribiz 'Red LakeI) Jabuh 'Ep;eure ' (na ~19' )
14Jabuhl.ordLamboume' lna \f"15 Jaboka 'Sunset' (na M9')16 Cmi ribiz 'Ren Sarek'17 V~nja 'MorelIo' (na 'Ceh')
I Trdnja 'Stella' (na 'Colt ')2 Kru~ka 'Beth' (na 'Quinee C'J3 Kruška 'Concorde' (na 'Ouince C )-t Krun;a '~~nnl! du Comice '
(na 'Quintt Cl5 Malina 'Leo' (Ijctna)6 ~ljiva 'Victoria' (na 'Pixy')7 Malina 'A ut umn Bliss' (jesenska)8 Sm h a 'Rochesrer' (na 'St Julien A'J
13 t4 IS,2 3 4
Odabir mjesta
~tijdani nasadir pretežno ukrasnom \TlU ili gdje ne:n.l do\'oI.jno mjesta za namjenski Hi;jjl;~ voćke možete posadili imeđu
osulib toiIjak.L JedD.t vočka ili nekolikoHlCah na travnjaku pnvlačna 'u solitu na stabla. a može te ih uzgajati i u~ nasuno:anoj terasi ilioptočeaom .horn.tu. Kordoaci večeka ili~e PU2IDide djdol\'ome su kao
zasl:or - SIn nju neobičan i vriltdUl ZaiJOa koji u proljeće ima privla~ o jetove . a plodovi doznjevaju oduaja Ijc-ta do jeseni, Oblikovane grmove ili sabU mož ete uzgajati na g(l(OVOS\1m \Nama \-nnih elemenata: npr.pef1Oli.. ogradi ili spremištu, pod uvjetom da je položaj pogodan.
Kada \'OCke sadite s ukrasnimbiljem.prosjerue p u li usklađene sve potrebebiljaka. Ako npr. vočkama treba mrežaza zaštitu od ptica. ona mol e sprečavati
rast susjednih biljaka i loše izgledati,Osobitopripazite da prskanje voćaka ne~teti obližnjem ukrasnom bilju.
Jagode često rastu uz ostale biljke i u povrmjaku ili uz rub povišene gredice. što je dobra odlika alpskih jagoda,
Savršeno je sunčano. zašnčeno mjestogdje će biljke stvarati plodove dobrekvalitete i okusa. Prihvatljiva je laganazasjenjenost. na pružamanje sati za zriobu. pa su lakva mjesta najbolja zabobičasto veče ili kultivare jabuka.krušaka i šljiva. jer oni rano dozrijevaju. Biljke na južnim padinama mogudozrijevati ranije nego drugdje. no I
cvatu ranije pa ih mole oštetiti mraz.
Uzgoj uz potpo rnje \Zidovi. ograde. pergole i lukovi savršcno su mjesto za uzgoj oblikovanih stabala. osobito ako su \TIO izlože-na suncu.Takvi elementi dobro ~korntavaiu
proslor i omogućuju dobro napredo-
voo,.. " .. OIlR.U PUZl>fjeni J.:u!lilSU limunfK<:pun plodou istilc'nc:(orm.llnuSJiJnju.Sl'arajući ugodaniOfllrasl ~ živopisnimnaudom tuI.l il~ib iuIII.'i;:-..,
vanje i zriobu plodova. Voćke na polpomjima lakše je zaštititi od ptica imraza nego vočke u otvorenom vrtu.zid ili ogradamoraju biti ekn'oIjna visoki da smjesme odabranu vočku: II mbit će dovoljno za bobičasto voće ilijabuke i kruške oblikovane u kordonceili palmete. no visina i širina od 2 m ili\R treba za lepezasto oblikovane jabuke. kruške, Udnje. Yjive ili breskve.Pergole i lukovi vjerojatno će osiguratidovoljnuvisinu. no provjerite hoće li bitidovoljno mjesta za širenje kad voćke
odrastu. Vnni elementi moraju bitidovoljno č\'fsti da bi mogli podupirativeliki urod. ta k i za jakih vjetrova.
Mraz i vjetarIzbjegavajte sadnju na mjestima kojasu sklona mrazevima. jer su cvjetovi.neotvoreni pupoljci i mladi plodoviosjetljivi na mraz. Xajhladniji se zrakskuplja ondje gdje je teren najniži imraaišta će se stvortiti u dnu udoline iliu podnožju vrta na strmini. iza zidova,žilica ili zgrada.
Izloženost vjetru odvraća kukce oprašivače . Stoga uvelike smanjuje uobičajene prinose, la ki vjetrovi uzrokuju iznatnu štetu na biljkama. Ne preporučuju se ni sušna mjesta. npr. izmedudviju zgrada. no za popravljanje u\'jetadobro smješten vjetrobran može bitivrlo djelotvoran kododvraćanja ili propuštanja vjetra. Boljeje posaditi drvećeili velike grmove nego postaviti čvrst ezapreke. jer se kod njih stvaraju zračni
vrtlozi i oštećuju biljke s druge strane[vidi i KLlM.... I VRT. _Kako djelujuvjetrcbrani«, str . 611),
Uzgoj voćaka II
zaštićenom prostoru
U hladnijim krajevima za uzgoj u stakleniku savršene su biljke koje potječu iltoplijih krajeva.npr. breskve. nektarineivinova loza. Da biste ihOdr1.aIi u dobromSlanju i da biste dobili zadovoljavajuć
urod. potrebnoje znanje i pažnja, Staklenil.. ili klijalište mogu biti vrlo prikladnizauzgoj\0Caizumjerenih područja (npr.jagoda). jer pažljivim odabirom ranihkultivara na početku ljela nekoliko ljeda-
na možete produljiti sezonu, L' pcdručjima s ranim jesenskim mrazO\_tako kod kultivara koji stalno rode •kasnih kultivara možete produljitisezonu berbe.
Ako će te u istom stakleniku uzgajMIvoćk e i duge biljke. provjerite imaju li.iste zahtjeve prema temperaturi, vlazi iprozračivaruu . Važno je da slal;knilima maksimalan broj otvora za prosjetravapje (s donje i gornje strane) dlzrak može slobodno strujati,
Da bi biljke dobro uspijevale. trebatlo kao i kod sadnje na otvorenom binplodno i propusno.
Mnoge osjetljive voćke. npr. Iarnarilji mogranj. pa čak i maslina. mogu seuspješno uzgajati u zašt ićenom prostoru: u umjerenoj klimičesto se Olgajaju kao ukrasna stabla jer rijetko takobogato rode kao pod slaklom.
422
PL A I' I R A :\"JE VRT A S \ ' O Ć E ~I
_, '; s KO RDO NCIM A
\ •••:1:e kojese prekonin Jukm'il ohlikuju b o okomitikordonci priv/<1I~an su~_-.~itek tonski element s ohiljem plodova. Potporanj mora hitidovoljno snalan da• -esen podnese opt<,lećenje tetine p/odova.
oprašiti !o prikladnom razmještaju skladnih šusjcdnih kultivara.
Urod i vrem e ns kousklađ ivanje
U granicama raspoloživ oga prostorabroj voćaka odreduj e koli či na voca koju želimo dobiti. Imajte na umu da sekoličina pr inosa neizbježno razlikujeod godine do godine. Prostor u spremištu ili zamrzivn ču odreduje nam ko ličinu uroda koju možemo prihvatiti. odvrsta voćaka koje želite uzgajat i pokušajte uravnotežit i broj ranih. srednjih ikasnih kultivara. tako da dulje imatesvježega voća . što je bolje od jedne velike berbe.
Rane jabuke i krušk e ne mogu dugostajati (samo I - 2 dana ). pa nemojtesaditi više nego što možete brzo poir oširi; l ili 2 kordonca daju 2 - 5 kg plodova po stablu. što je dovoljno. Imale limnogo mjesta la skladištenje. posaditeviše kasnih kultivara čij i se plodovimogu očuvati i nekoliko mjeseci. Išljive su sklone donošenju velikih uroda odjednom. stoga se moraju odmahbrzo upotrijebiti . zamrznut i ili na nekidrugi način konzervirati.
Kada se odlučujete za rane il i kasnekultivare. uzmit e u obzir klimatskečimbenike ; npr. kasne jabuk e i kruškeloš su izbor za krajeve s kratkim ljeto mili za zasjenjena mjesta jer neće bili dovoljno vremena ili sunca za potpunodozrijevanje plodova.
N ADSTIU SS tCA sGROZIl F. MVinova loza dobIOuspijeva i u toplim,doolo prozračenim
uvjetima zimskoga vTlaili slak/enika. Pripaziteda sunčeve zrake neopržegrozdove kojidozrijevanju,
Prije odlu ke koje ćele kultivare uzgajati provjerite kompatibil nost različit i h kultiva ra za oprašivanje (vidi»Uvjcti 13 oprašivanje«, str. 424). Konačna odluka ovisi i o količini željenoga prinosa i vremenu berbe.
Po d log a i velič ina st ab laVeličinu stabla uvelike odreduje podlo ga na koju je stablo cijepljeno . Odaberue podloge prikladne bujnosti zaraspoloživu površinu i pros tor za oblikov anje. Na primjer . jabuke koje se uzga jaju na patuljastim podlogama 'M2Tili 'M9' vjeroja tno će pristajati u većinu
vrtova: njihova razmjerno mala veličina
olakšava ubiranje. orezivanje i prskanje.Želite ]j veća stabla. odaberite ona nabujnijim podlogama. za više pojedinosti vidi str. 424 i 435.
Kompatib ilnost kod o p r aš ivanj aVećina kultivara jabuka . krušaka. trešanja i nekih šljiva nije dovoljno samooplodna. pa ih trebate posaditi u blizinujednoga ili više pogodnih kultivara istevrste koji cvatu otprilike u isto vrijeme.ta ko da kukci mogu oprašiti sva stabla.Primjerice. kultivar jabuke 'Cox's Oran ge Pippin', 'Bramlcy' Scedling' i 'Lo rdLambcumctreba posaditi zajedno da bise svi uspješno oprašili. (Za dodatnepojedinosti vidi pod opise pojedinih voćaka.] Da biste imalizadovoljavajuće prinose kod sadnje voćaka. vodite računa i ominimalnom broju stabala koje treba
Bilo da odabirete voćke za cijeli voćnjakilisamo 2- 3 stabla. važno je odabrati biljke koje će dobro uspijevati na tom tlu iklimatskim uvjetima te da ne budu prevelike la dodijeljeni prostor.
Logično je odabrati manje komercijalne kuhivarc dobra okusa koje rijetkomožete nabaviti u trgovinama. Vrijedirazmisliti i o manje zastupljenom voću.
npr. crvenom i bijelom ribizu. koji sunerijetko skupi. Zamrzavare li bobičastoveče, npr. jagode i maline. prednost dajtekuhivarima koji su pogodni za tu namjenu.
lzgoj u posudama koristan je kada imate-aalo prostora. Posude smjestite na sunč a no. zaštićeno mjesto. Možete ih upo.rijebui i na opločcnim površinama (npr.terasama] zbog ukrasnih odlika i do~1 \ ' anJ a plodova.Tako možete nadgledati
rast korijenja. jer bujno korijenje. opr.cod smokve (osobito u umjerenim pod ručjim a ], može pret jerena rasti na štetuplodova. Voćke u posudama možetepremjestiti pod pokrov ili izvan njega.da
O b liko van a stab laPrikladna stabla voćaka i bobičasto vo, ;.' pogodni za oblikovanje mogu se uz:.ilati i u stakleniku. Provjerite hoće lid abrani kultivar , kada odraste, imati
zovoljno mjesta za razvoj, pa prije sad:' e osigurajte prikladna pomagala za-Iikovanje biljke.
Uzgoj voćaka II
t-osudama /
biste izbjegli mrazove ili da biljkamapovisitc ili snizite temperaturu. ovisno opotre bama. Od takvih uvjeta osobite .koristi imaju voćke koje rano cvatu. npr.breskve i nektarine .
Većina voćaka može se uspješno uzgajati u velikim loncima. polovicamabačava ili sličnim posudama. kojima jepromje r najmanje 30 cm. Jagode sc mo
voć e u loncima gu uzgajati u zasebnim loncima prom : ,; ~ode koje uzgajare u zasebnim lonci- " jera 10 cm ili posebnim kontejnerima~ 3 II stakleniku ili pod pokrovom dat ~jagode (oni sa stran e imaju otvore za_<: zrele plodove ranije od biljaka na sadnju). Voćke u posudama trebaju vi-.vorenom. Upotrijebite li oba načina še ?edovite njege nego na otvorenom.
;"aJ nje. produljit ćete sezonu plodono- To sevosobito odnosi na zalijevanje i-cnja. Osjetljive voćke. npr. agrume. prihra riu. jer je sustav korijenja ogra--i o žete uzgajati u loncima, koje Ćele ničen i lako se isuši.-eti iznijet i na otvoreno, a zimi vratiti "\
:...-:>J pokrov.Koje voćke uzgajati
Mjesto sadnje, priprema tla l sadnja
~(
cvatuče skupine od ranih do kasnih aoznačene su brojem u opisu pojedinihvoćaka. Kultivari za stranooprašivaejetrebali bi biti iz iste, prethodne ilisljedeće skupine. Primjerice. kultivar iz3.skupine kompatibilan je s ostalima izskupina 2,3 i 4.
No odredeni kultivari nekih voćaka
neće biti st ranooprašivači, iako mogucvjetati u isto vrijeme. Kod trešanja ikrušaka oni su označen i kao nekompatibilna skupina. što je navedeno na popisu. Akost e nesigurni, potražite savjet.Nekoliko kultivara trešanja cprašit će
sve ostale kultivare koji cvatu u isto vrijeme To su univerzalni oprašivači.
Km rrEJJ'ERSKA SADl\'ICA,
O dabir vo ćaka srabla šicaMlade se voćke stablašice mogukupiti unekoliko stadija rasta - odaberite najprikladnijiza oblik koji želite oblikovati. Uodnosuna ostale sadnice. mladimstabalcima bez postranih izboja treba najma.nje godinu danadulje dastvore plodove.Jednogodišnje piramidalne sadnice omiljene su kod ~kw;nib uzgaji\'aća jer imnjihovi postrani izboji omogućuju vrlo
Buj no zdravo
I:.otije-nje1:.*nije p<:JSfiOOpregllSlo i -,IU lisnuro
Odabir podlogeMnogi kultivari vo čaka prodaju se cijepljeni na kompatibilne podloge. jer sekultivari ne mogu pouzdano uzgojiti izsjemena i teško se uzgajaju iz reanica.Podloga utjete na brzinu rasta i veliči
nu odrasloga stabla. dok plemka odreduje stvaranje plodova. Xcke podlogedjeluju na pa tuljast rast (što je korisnoza male vrtove) i na rano stvaranjeplodova. Ima nekoliko podloga koje suotporne i na odredene šremike ibolesti,
no pregledajte biljke i nemojte ih kupiti ako pokazuju ikakve znakove napadaštetnika. oštećenja, bolesu ili ako nisubujne,
P ODLOGA
Ojeppodloge i pkmkeprrpomaje~po'l'idljil'OlTl zadcblJlmj u nadeblu, lO- 30an imadkorijeflOV' tTlfa. C&Jbifona mladimMaNima kojasuld ned,mocije-pije-lU.Kod sadnje pripazite dase cijepne Il.1Iui ispodpo n"!inefb.
KVPOVINAVOĆKE
Uvje ti za oprašivanjeVećina bobičastoga voća i neke stablašice jesu samooplod ne. jer stvarajuplodove bez potrebe da kuhivar oprašiva č raste u blizini. Stoga mogu rastisame. :-":0 jabuke, kruške, gotovo svetrešnje i neke šljive nisu pouzdani samcoprašiveči. Da bi imale uspješanurod, samosterilnc kultivare treba oprešiti drugi kultivar iste vrste voća.
Obično je dovoljanjedan kultivar opra,šivač . no da bi neke jabuke i kruškedobro rodile, moraju se uzgajati uzdruga dva kultivara.
Da bi došlo do stranooplodnje, vri·jeme cvatnje razl ičit ih kultivara morase poklapati. Stoga se kultivari dijele u
Dobro rarvijcnzdra'!'iIlRl'IkJfeknsust~'!' I:.otijcn~
SADS1 CA GOI.OGA KO RIJF.NA
Dcbrornp<Jff(kni
p<:JSfraniizb<>jj
Kupovina biljaka'
Priprema potpornjaza oblikovana voćna stablaili grmO\'eAko tete stabtašicu ili grm oblikovatiuz čvrst i potporanj. npr. zid ili ogradu.čavbčima zavrnute glavice i zatezačimaučvrstite vodoravne. uspored ne žice inategnite ih, tako da ostanu nategnute ipod težinomplodova.Ca\'lići bi trebalidrfau žice na udaljenosti od JO do 15cm od potporuja da bi se omogućilo
kruženje u aka oko grana i listova.Razmak između žica more biti različit ,
što ovisi o vrsti voćke . Kod samostojećega potpornja žice dobro učvrstite
zastupove. Neposredne prije sadnje zatice pričvrstite bambusoveštapove i zanjih privežite mlade biljke, tako da odmah počnete s oblikovanjem.
povišene gredice (vidi STRUKl1JRE IPOVRSISE. ..Uzdignute gredice• • str.599).
Pr ilagodavanje razine p H110s razmem pH od 6 do 6,5 savršenoje za svevoćke. osim za borovnice. kojetrebaju kiselo tlo s pH 4- 5,5. TIakojaimaju pH ispod 5.8trebale vapniti [vidistr. 625). Sadite li na tlu čiji je pH iznad7, da biste u kratkom vremenu snizilipit tlo redovite posipajte amonij-sulfatom i malčitaj te kiselimkompostom.
Priprema n~esta sadnje
Pote škoće
s ocj ediva nj emI~ ~oJ je joša proptM OSI češča na reš-..:.::1. zlinovitim tlima, može se pojavili-~ ~\lm vrstama tala. Popravite struk-: _:,"_ tla gdje god možete (vidi 11.A I
"'011''- ''. »Struktura tla i količina
.. ..:.e_.;.n. 6~). paako je POUebllO. po'~"11 e drenatni sw;tav (vid i ..POf>tavlja- ~ .:renUe_. str. 623). Gdje ne IllOŽcte:--'~\lU cije\'i. u)Ćke posadite na
\I-NO za sadnju pripremite najmanje.:'-' mjeseca prije sadnje. Prije same~ :"':rreme tla uklonite we korove. oso-uo one \-ikgodi!nje (vidi PROBLEMI5IU,\ ~.".•Korovi«, su. fHJ - 673).
vrsre tlaPlodno i1OVa510 tlo savršeno je i namemu se stvaraju visoki prinosi h alite tna v oča. Uz dobro ocjedi\·an;e. glicena tla stvaraju dobre prinose. ati se u,wljećc: sporo zagrijavaju - zbog loga~~';I i plodonošenje mogu kaMli li. " 3;:'1 ~" Io;O\ it im Iiima biljke ranije počinju
n sn jer se tlo u proljeće bde zagrijava.Toplina se jednako brzogubi. ~IO poveza\3 opasnost od oštečenja mrazom.Preckovu a tla sklona su isu~i\'a nj u i~~~I,,'nO su manje plodna od ostalih. pao alireta i okus voča koje ste uzgajalina takvomtlu mogu bilislabiji od uzgo.! .l. na plodnijim tlima.
\ 3 vapncnastim Iiima pod utjecajem, ..pna može doći do jake klorw:c zbogmanjka mangana i željeza(,-idi str . 651).Listovi požure i lo nepovcjjnoutječe na;"1alitetu i prinos voća. U teškimsl učaje
\ Ima gotovo je nemoguce uspješneUl!!ojili neke vrste voćaka; osobito su Uvijek odaberite voćke koje će dobrougrožene kruške i maline. Upotreba se- uspijevali u uvjetima vašega vrta. Prov-kvectrenskoga željeza olakšavatu potcš- jerite uklapa li se konačna veličina voe-O;e'cu. no potrebna je redovita primjena. ke u zadan prostor i ima li mjesta za<to može hiti preskupo. Neke od po- oblikovanje u 'eljeni oblik. Prije odabi-trebnih elemenata u tragovima može ra kultivara valja uzeti u obzir i potrebe,....iauran godišnja primjena malce od za oprašivanjem.-lJJ"koga gnoja i komposta. Specijalizirani voćarsk i rasadnici
~često su najbolji i najpouzdaniji izvor
Po pravlj anj e d a sadnica. Nude mnoge stare i nove kulti-Zabobičasto voće ukopajtc mnogo .rc- vare i savjetO'll!1 će vas o podlogama.loga >Iajskog gnoja J a poboljša 7.adrža~0 mogućnosti uvijek kupujte biljke s\ anje vodei plodnost. U pripremi tla za potvrdom da nemaju bolesti.-.;dnJu voćaka sta blašica gnojiva ne bis- Najbolje je kupiti mlade biljke jer se:e ;.mjeli upotrebljavati. nego samo on- brzo utvrduju i mogu se oblikovati pre-.:~ ako je tlo vrlo siromašno i neplodno. ma vašim zahtjevima. Biljke može te na-Z~ gnojenja voćke mogu pretjerano baviti kao sadnice gologa korijena ili ura-ti. a umjesto plodnih. stvarati meke kontejnerima. Kontejnerske sadnicegrančice. možete nabaviti cijele godine. a one go
loga korijena samo potkraj jeseni izimi.kada biljke miruju i mogu se sigurnoiskopati. ~e kupujte biljke s natisnutimkorijencvuu sustavom jer će se rijetkodobro razviti. Kada kupujete sadnicegologa korijena. provjerite da se korijenje nije isušilo i odaberite biljke suravnoteženim gla\n im korijenom i svlaknastim korijenjem.
Odaberite ut rne voćke snažna rastai. ako sustare 2 ili 3godine.s dobro raspoređenim postranim izbojima. Oprez-
D'" Bl dobro uspijevale.svim voćkama
treba dooro strukturirano. pnklad::,,' e'e; edito iplodnotlo.Stogaprijesadnje.catenre i pripremite prikladno mjesto, cote ~'e im osigurati potrebne uvjete.
M J E ST O SA DN J E , PRIPR E M A T LA I SAO:>: J A
2a mljom ispunile rupu; tlo laganon,1gazile. Iako da izmt:du korijenja
ne osteneUličnih dJepova. Povriinulagano izravnaj re grllh/jama.
rano oblikovanje. Dvogodišnia stablabrže donose plodove i dobrise primjercilako oblikuju. Trogodišnja obIikO\'anastabla skuplja su i tek se utvrđuju.
Sadnja na otvorenom
Kontejnerske sadnice možete posadiliu bilo koje doba godine. osim kada jezemlja zamrznuta. natopljena vodomiliprilikom suše. Sadnice gologa korijenanajbolje je saditi od jeseni do ranogaprolj eća dok još miruju. Prije sadnjen a rnočite korijenje. U razdoblju mrazova sadnice privremeno utrapite uvlažno Ilo gdjenema mraza. svedok nenastupe povoljni uvjetiza sadnju.
Sad nj a voćaka
sta blašicaSadite li veći broj stabala. izmjeriteteren i označite trskama mjesta za sadnju. lskopajte rupuzasvakostablo kojaje najmanje za 113 šire od sustava korijenja; dno rupe učvrst it e i n a či n i l e
malen humak.U rupuza sadnju postavite kolac oko
; cm podalje od središta da bi stablomoglo rasli u širinu. Visina kolca o~isi
o uzgojnom obliku (za pojedinosti vidiopise kod pojedinih voćaka). Stablavoćaka na patuljastim podlogama Iraletrajno podupiranje; voćkama koje sucijepljene na neke druge podloge kolacuklonite nakon 3 godine.
Stablo postavue u rupu i provjeriteje li kori;e1lO\' vrat u razini tla. Raširitekorijenje. Cijep podloge i plemke nemojte prekrivat i jer će to potaknutiukcrjenjevanje plemke. a izgubit će scutjecaj podloge.
Postupno ispunjavajte rupu zemljom. dok etodobno druga osoba držiSlabiouspravnoi povremeno ga protresa da bi se zemlja oko korijenja slijegala. Kada je rupa gotovo puna. učvrstitetlo. na rubovima rupe razrahlite Ilo dabi na veooj površini zemljabila podjednako rahla. Učvrstite i uravnejre površinu. Mekom savitljivom plastičnom
vezicom pričv rstite Slabio za kolac i između stabla i kolca Slavite čv rst materijal da bis te spriječili Irenje. Stablozaštitite od zečeva i ostalih životinjatako da ih okružiležičanom mrežom,
voćke srabtašice koje ćete posaditiuza zid ili uz ogradu trebate smjC5titi15 - 22cm podalje od potpornja. takoda grančice možete nježno savinutiprema naprijed. Tako će korijenje bitiu dobrom tlu. a deblo će se moči širiti.
Sadnj a bobičas toga vo ća
i penja čica
Gnnolike i šibolike vočke sade se kao istablašice. no ne trebaju potporanj.Posadite ih do korijenova vrata: preduboka sadnja sprečava rast biljke. Zapenjačke iskopajte rupu ili dovofjnoširok jarak da sc korijenje posve možeraširiti i oblikujte ih uz potporanj.
Sadnja u posude
Prije sadnje mlade biljke temeljitozalijte. Upotrijebite vlažni komposl naosnovi vrtne zemlje. Izmedu rubaposude i komposta ostavite 2.5 cm zazalijevanje. Ponovno zalijte nakon sadnje i kompost održavajte vlažnim svedo početka rasta. a polom redovito.zalijevajte.
I SAD:\JA KORDO:-':ACA
N...OTVORENOM
SlabaIca postavite-na razmak e- od 75 rm. Trsku podkUlom od 45'utvrslile- na vodora t'lIC lice (na dnu .lijt:vo) kojesu ruvurellC izme-du čvrstih srupova.SvakoSfa h/o un-rstitt:za trsku (na dnu. dt:!illo).
SADNJA GR!\lOLl KE VOĆKE
1lskopajle ooYOljnOvdiku rupu daIInju smjt'slile ra.{ireno korijenje.
Preko rupe poS/avilt: trsku da bisteprovjeri/ije li korijenovvraI II razinis po vtiinom Ila.
•
UZ OG IlAIlUDa biste za rastvoćaka osiguralidobro kru1en~ uaka.lice /It1ntitc na10- 15 ml od ograde.S/ahalca pmadi/e15- 12 ml od ograde_
SA DNJA VOĆKE STA BLASICE
1Iskopaj te- rupu lIJ!iru od korije-o
na voćke. U nju sta\lle kolac nadubinu od 45 cm j oko 7 cm podal~
od srcdi~la rupe.
21\'a dnu rupe načinite maknhumak i u sredi~le stavile slahlo.
Trskom provjt'rile-poklapa Ji~korijenov vrat spominom lla.
3Korijen~ rafirile j posrupnozemljom ispunjavajte rupu. kmJju
ocv-rstite da biste bili sigurni da jevođ:.a dobro lIl."vr«rn.a i da izmedukori~nja nema zratnih dJepova.
4Vezicu s koptom igranićlikom
stavite na tm kok.a.. .a polom nastahlo. Iako da ~ granićlik nalaziimJedu koka j Slab/oi (vidi mol/usliku). Ve-rictl prilagodite premapolrehi.
U Z G O J V OĆ A K A
Uobičajena nj ega
D A Bl BILEzdrave i davale urod visoke kvalite te. veći nu voćaka treba
redovi to održavati. Uobičajeni postupcirazlikuju se ovisno o vrsti vočke . uzgoj.nimuvjetima i godišnjem dobu.
Prorj eđivanje plodova
Da bi stvorile kv~ l i l (" l nr plodo ve dah rev eličine . prorjeđivanje plodova prijeko jepouebno brojnim vočn im vrstama, osohto jabukama. kruškama i šljivama.Ovim se postupkom ravnomjerno rasporeduju pIodIDi. čime se sprečava l0mljenje grana. Prorjeđivanje pomaže i u-prečava nj u rodnosti svake drugegodine,ć emu susklonineki kuhivari voćaka. Kodove pojave voćke jedne godine imajuvehk urod. a druge godi~ rode malo iliuopće ne rode.
Prorjedivau možete ručno ili škarama.Tako plodovima ostavljate dm'oIjDO mje..ta zararo'oj ionizadozrijevanjeprimajudovoljno sunca i naka. Pojedinosti o tome kako i kada prorjeđivari plodove potražite kodopisapojedinih vrsta voćaka.
Gnojidba, malčiranj e
i zalijevanjeStajski gnoj ili mineralna gnojiva primJenjujte prema potrebi. Nasad pregledavajte i provjeravajte ima li promjenau boji listova, što može upućivali namanjak branjiva za vru ćh, suhih ljetaobično će te morali zalijevali. Voda senajdjelotvornije primjenjuje upotreroom rupi častih cijevi (vidi str. 561). a"oo utvrđivanja razine vlage u uu vrlosu dragocjena svrdla za tlo.
:\"j ega vo ć aka stablašica'apočetku proljeća novoposadena stao
I "la i ona koja slabo napreduju majčiraj-
K AKO PRORIJEDITI PLODOVE
1Da bi plodovi bili dobre velitine ih alilete. kod nekih voćaka
plod(m~ treba p~dj\·ali. Ako 10 neuanite. plodovi tt: biri maleni i slabaokus.1.
2Najprije ut/onile nezdrave idc formirane ploc1ove. a preos laJe
prorijedite na razmake od 5 do 8 cm.ovisno o vrsti voća.
te stajskim gnojem ili kompostom. Uisto vrijemeprovjerite imaju ti la stablapoteškoča sa štcteicima i bolestima;ako imaju, postupiteprema preporuka.ma u poglavlju PROBLEMI BIUAKA.str. 639 - 673. Kada stablo dosegne vel ičinu za cvatnju. s početka proljeća
možete primijeniti uravnoteženo gnojivo u količini 105- 140 glml. Nemojtepre tjcrivati, osobito s dušikom. jer tomože stvoriti mekane grane koje su podložne bolestima.
Ako je potreban odreden hranjivielement. primijenite specijalna gnojiva:
kalijev sulfat kod nedostatka kalija,amonijev nitrat za dodavanje dušika. asuperfosfat za opskrbu fosforom. Primijenite ih u proljeće u količini 35 glm!,osim superfosfata. koji se u toj kol ičini
obično primjenjuje triput na godinu,svake 3 ili 4 godine. \lanjak magnezija(str. 651) nadomjestite nakon cvatnjeprskanjcm otopinom magnezijeva sulfata po listovhua. U teškim slu čaj evima
postupak ponovite za 3 tjedna. Može sepojaviti i manjak mangana i ~e ljez.a (str.651). Rjede nedostaje cinka. bakra iostalih elemenata. a ako sumnjate da ito manjka. potražite savjet stručnjak a.
Gnojiva ravnomjerno rasporedujte popovršini ispod krošnje. Travu ispod stahala redovito kosac i nemoj te je uklanjati: ona će_Slnmuti i hranjiva će sevratiuu tlo, što sprečava manjak kalija.
Nje ga bobl časeoga vo ća
Bobi ča sto voce u prolj eće redovitomalčirajre stajskim gnojem. Primjenjujte gnojiva kao i kod srablašica: najvažnija su hranjive dušik i kalij. Gnojivaprimjenjujte na cijeloj površini: kodmalina ga rasipajte najmanje 60 cm sasvake strane reda. irbjegavaj uči hsrove.Prije sadnje jagoda ukopajte u 110 stajski gnoj.
Voćke u posudama
lako kompost za ulončavanje na osnovivrtne zemlje sadržidovoljno hraejiva. uvegetaciji biljke trebate prihracjivati dabiste nadomjestili iskorištena hranjiva- osobito dušik i kalij. VOCke u posudama treba češće zalijevati od onih uvrtu. Redovito prcgledavajte kompost(ako je vruče najmanje jednom na dan)i održavajte ga vlažnim.
Svake zime srablašicama i grmolikimvoćkama trebate dodati svježe zemlje iliih presadni. Zamijenite gornja 2j onstaroga komposta svježim. Sljedećih
zima gdje je moguće. biljku presadne.l:klonite je iz posude i malim vilama ilidrvenim štapićem s jcorijenove balenježno išteIkajie dio staroga komposta.Ore žue sve grubo korijenje, paleći dane ostctue vlaknaste korj e n č iče . i biljkupresadite u veću čist u posudu (vidi i-Sadnia u posude.., str. 425).
Kolci1 VeZICeKolce i vezice i kod samostojcčih voća
ka i kod. onih na potpomjirna trebateredovitopreglcdavan,Kada vezice i graničnici oslabe ili se istroše. stablo semože Irijali uz kolac i na jabukama semože razviti rak Xectria (Sir. 664). a nakoštunjavome vocu bakterijski rak (Sir.6( 5). Provjerite i osnovu kolca. koji može istrunuti i za jakih sc vjetrova srušitizajedno sa stablom. neposredno predberbu. Na oblikovanom drveću provjerile da vezicenisuprečvrsto zavezareza Irske ili lice. jer to može ograničiti
rast: prema potrebi ih otp ustite.
Podupiranjeg ranaKod slobodnih uzgojnih oblika moždaćete trebati poduprijeti teške grane prepune plodova. čak i ako Sie ih ispra\l'lOprorijedili. Ako to tražisamo I ili 2 grane. poduprite ih račvasum kolcima ili ihpovežne s jačim granama. Ako je opterečeno nekoliko grana. čvrst kolac UČ\T
stite l a deblo ili za glavne grane. pa zasvaku granu zavežite konopac le za Hbkolca.
G~OJlDBA VOĆAKA STABLAŠiCA
l\otlOJlCem i klinomomatile t rog oko. rabla. ma/oin'an~ r05nje. Toje;"01 ~ina na kojoj'd /japrimijenilii nojivo - preko."1jd oga sustava. "rijenja.
PODUPIRAS JE OPlCREĆEI'I H GRA:vlA
,Va debl o u sredinuvoćke ućvruhe kolac.II na njega zavelitenekoli ko koma danajlomkoga konopca_Ć1 ~"lom sprijeatcklizenje konopaca.Svaku vrtooptercćenu granu(ne la same plodove)za l"ehte najma njejedn im konopccm.
UO B iČAJENA :,,< JEGA
Z ASTITA OD PTICA I OSTALIH ŽiVOTINJA
Suzbijanje štetnika,bolesti i korova
Preporučljivo je jednom Da tjedan pregledavati biljke da vidite ima li znakova~etnika i bolesti. Tako se mogusuzbijatiu ranim Sladijima. prije nego ~IO prouzroče veče šte te (vidi PROBLBIl Bl·
Biljke u zaštićenom
prostoru
U umjereno hladnim krajevima neke sevoćke mogo uzgajati u zaštićenom prostoru. To su sve osjetljive voćke i brejne druge voćke čiji su cvjetovi osjetljivina proljetne mrazove ili trebaju dužerazdoblje zriobe. npr. kruške i mnogikasni kultivari grožđa.
U suptropskoj klimi vode se rijeikouzgajaju u zaštićenom prostoru. jer sujedine klimatske poteškoče vrlo hladnarazdoblja i jake kiše, koje večma bilja.ka može podnijeti
Biljke koje cijele godine moraju bitio rašncenom prostoru najbolje je uzgajati u staklenicima: polituncti su djelo.mično upotrebljivi jer teško je održaliprikladnu temperaturu i p rozra čivanjc
(vidi i STAH E:\ ICI I KLlJAL1~TA .
..Odabir staklenika - , str. 568 - 571).U stakleniku osobitu pažnju "alja
posvetni održavaejuslobodnogakruženja zraka oko biljaka da biste tako spri·ječili ran-oj bolesn koje se mogu ranitipod utjecajem povišene temperature ivlage. Potpome žice za oblikovane staobušice postavite najmanje 30 crn oostakla ili plastike. Suzbijajte sve šte tnike i bolesti i primijcnite gnojivo pre
- ma preporukama koje su navedene uopisima pojedinih vrsta voćaka. Zapojedinosti o osezivaeju voćaka u stakleniku vidi -Oreziveeje u zaštiče nome
prostoru-. str. 430.Osjetljivevcčke poput agruma. gua
ve. mogranjai masline, posađene u posude možete prema potrebi unijeli uzašnčeni prostor. U hladnijim krajevi.ma osjetljivebiljke u posudama staviteu proljeće na otvoreno. na s u n čane položaje. a u jesen ih vratite u za š tičen i
prostor. Zimi biljke držite u staklenikuna najmanje lO- 15"C.
U AKA, str. &39 - 673). Sumnjate li navirusna bolest (str. M9 i 659), potražitestručn i savjet da budetesigurnio čemu jerije č. Na viruse su osobito osjet ljivejagode. maline, loganove maline, kupineicrni ribiz. Jedino praktične rješenjejestda zaražene primjerke iskopate zajednos korijenjem ispalite - inače će se virusiproširiti na susjedne biljke.
Vrlo je važno i SUZbijanje korova.Uklonite niknule korove i malči raj te tloda biste spriječi li klijanje sjemena korova. višegodišnje korove iskopajte iliprskajte čim se pojave. za više pojedinosti vidi -Korovi«. str. 669 - 673.
ZA~T tTA
OBLlKOVANtHVOĆAKA
Vođ:e s/ab/a.{ice uzpotporne licemole/e m titilimrelom (s Q/loomlod 2 em) i ojJljepoorl6:na na vrhui dobro OCI'rltrna zapotporanj.
K lJ UCANJE !'UI'PVAPtice r imi kljucajupupovc. uo uzro k.ujeIraj na osfetenj a ineplodne. ogolje legf71ne.
K.W:E.Z z...VOĆKEGnnolike vođ:e iJimanje stabla.{iecmole/e za.{ti ti /iksvezom OJmet;ll·nO$1lpo/poroja ili~ane ili pla'fi~ne
mrete.
M RfiA IZNAD JAGOt}>"Plodove motcte ru/ifiti fako
da iznad njih na~in ite okvir I-isok1,2 m j na nje$1l stawre j zave/de
mreJu s ll/vorima OJ2 Ctn,
o.siguraj te i osn<wu mrr:že dil pt ice j
vje verice ne mogu prod ispod nje.
uz potpomje mogu okružit i mrežom(pričvrščenom za polporanj). Otvori namreti moraju bili dovoljne maleni dakroz njih ne mogu proći malene ptice.Jagode na gredici zaštitite niskim privremenim kavezom.
Zaštita od pticaZimi sjenice i zimovke ošte čeju cvjetnepupcve tako ~IO se hrane hranjivimsredištem pupova. a vanjske jjuske odbacuju. Ova je šteta ozbiljnijaod gubitka zrelih plodova. jer ptice lako IrajlPoogoljuju cijele grane:- koje-~_!!lOraju
temeljito odrezati da bi se stvcrilf noviizboji koji neće ra đat i dvije ili više sezona. Najbolja je zaštita kada se prekostablašica i grmovapostave mreže.Prognozira li se snijeg, mrežu poduprite ilije privremeno uklonile, jer težina snijega na mreži može oštetiti grane.
I plodove koji dozrijevaju zaštititeod ptica: male se površine privremenomogu prekriti mrežom, no na većim jepovršinama bolje podignuti kavez. Veolike stablašice nep ra kti čno je prekri.vali. iako se oblikovani uzgojni oblici
Z ašti ta od m razaYcčinu šteta uzrokuju proljetni mrazovi. koji preko n06 un ištavaju ilioštečuju pupove. cvjetove ili mladeplod ove. Jaki zimski mrazovi moguuzrokovati pucanje kore i odumiranjemladica. U područjima gdje su nisketemperature uobičajene odaberite ku1to-are koji su lIlgojeni da podnosetakve uvjete. U suprropskim bi podru č
jima trebalo bili manje pote škoča.
"'Ianje stablašice i grmove prekrijtepoliesterskom tkaninom ili pletenompolipropilcnskom folijom.
Vrlo lagani mrazovi r ijetko izazivajuozbiljnije štete: često je opasna točka
.~. Trajanje mrazanerijetko je važnijeodsametemperaune: -3"C za 15 minutauzroke-at te maloilinimalok ele.dok će
takva neprd ;idna temperatura za 3 ~Ia
uzrokovati avame gubitke.Prognozira li se mraz,jagode. grmove
i ća k male stablašice zaštinte paučinas
tom folijom. jutom ili slojevima novinskoga papira. Tako će te posve prekritibiljke i oko njih zadržati topao zrak.Svakoga dana kada temperatura prije đe
toč k u smrzavanja uklanjajte pokrove iponovne ihsta\-Ijajte kadase prognoziramraz.za više pojedinosti vidi Zaštita odmraza i vjetra, str. 612 - 613.
Zaštita biljaka
Z aštita od vjetraDa biste bili djelotvorni. vjerrobranepravilno održavajte (vidi str. 611). Akoprirodne zapreke. npr. drveče ili grmlje. posta nu tan ke. redovno ih urezuj teda bi postale grmolikije. Provje rite jesuli stupovi pct pomja vjetrobranske mrele ili ograde sigurni a ako nisu. popravite ih.
Stablaške i grmove voćaka moždatetemorati zaštititi od lošega vremena ilimraza vjeuobranom ili paučinastom
folijom. Možda će biti potrebna i zašula od ptica i drugih životinja.
427
UZGOJ VOĆAKA
Orezivanje l oblikovanje
Z A DOBIVAl"JE dobrog uroda, stabla igrmovivočaka traže ispravno. redo
vito orezivanje i u mnogim s l učajev ima
oblikovanje, J ačina i način orezivanjaovise o željenom obliku ivremenu dozrijevaoja plodova. habitusu tc vrsti voča.
Tako npr, razmjerno ogran~no trebaorezrvau kod stvaranjagrmoIikogoblikaotvore nog središta. dok osje tno jače
treba orezivati kod oblikovnogorenvanja i za oblik lepezeili horizontalne palmete. da bi scstvorila simetrična mrežadobro oblikovanih ogranaka,
Svrha orezivanjai oblikovanja
U početku mlada stabla i grmove trebacreza u i oblikovati da biste stvorili željeni oblik (kao npr. grm) te da se razvije snažna. ujednačena okosnica stabla.Kod utvrdenih biljaka svrha naknadnog orezivanja jest održavanje zdravljai oblika biljke te osiguravanje dobroguroda.
OreeivanjeTo je postupak prorjeđivanja neželjenihmladica i grana zOOg toga što mogunarušitiokosnicubiljkeilistogašto su neprodukrivne. Ispravnoorezivanje održava otvorenu, ne pregusru strukturu. kojaomogućuje najviše sunčeve svjetlostipotrebne za dozrijevanje plodova i pojeđnosta\lljuje prskanje i berbu . U orezivanje se ubraja i uklanjanje odumrtih.~Iettnih ili starih neplodnih grana
Da bi se stvorio odredeni oblik. kodmladih se biljata orezivanje može kombinirati s oblikovanjem. Posve se uklanjaju neželjene mladice, dok se ostale- k račuju kako bi se potaknuo rast postranih izboja, Utvrdeno rodno stablo,arm ili biljka orezuje se zbog poricacjaOptimalnoga rasta i stvaranja plodova.
Oblikova nj eTo je postupak odabira grana i umnogim sl učajevima vezanja mladicaJa bi se stvorio odreden oblik. Uzgojnioblici bliski prirodnom obliku. kakavjenpr. grm. treba mnogo manj" oblike\ anja od lepeze, koja je nastala precizmm odabirom; n:zmicaajem i vezanjem~ledinih mladicaza potpOra-nf:---..--
Prejako i p reslabo orezi...anjePnpazite da ne orezujete prejako ilipresfabo. jer 10 ograničuj e rodnost i:':'luže poticati razvoj bolesti. v išekrar:10 jako orezivanje izaziva pojačan
-uj ni vegetativni rast i malo ili nimalo:,k-W·..a jer se ne mogu razviti cvjetni:, ~ ;oo\i Oveje osobito štetno na biljka- ... l ojo: su več bujne. Premalo orezi\~J<l dovodi do prenapučenih grana~ 'J!'C' primaju premalo sunca. a to je
važno za dozrijevanje plodova: grane seme đusobno mogu dodirivali. što možedovesti do bolesti, kakav je npr. rakuzrokovan gljivicem iz roda Xectria(str. 664 ), Preslabo orezivanje mladogastabla takoder može uzrokovati ranipreveliki'prinos.zbog čega stablo možezakržljali. a pretrpanost plodovimamaže slomiti grane.
Kada orczjvati
N EPRAVILNO OREZIVM <JE..
P R ESLAlIO OREZ IVANJE
Srablokoje scOfUUje ne~
dovilO ili vrlolagano razvil~ pre#w;te mladiret~fI«t: primatirkwo/jnonjer/a poln:tonogzadozrijevanjeplodova.Zalooni mogu /:lirisirni,Kodmedusobnoga trenjagrana po",:tIlVII se opssnostod odred<.'nih bolesti.
PREJAKO ORUlV...."]EPrejako orezanostablotmJle pota/murirasrmnogih bujnihvegetati,'nih mladica.Te mladice s/Varaju malocvjetnih pupova ili ihuopće ne m 'araju.pa~ urod birislab.
plodova, Mnoge vrste jezgričava voča
orezuju se odmah nakon donošenjaplodova.
Kako orezi van
Kada odlučite orezivati stabla jabuke ilikruške. uvijek proučite podatke o bujnosti pojedinih mladica i cijelogastabla.Bujne grane trebalo bi orezival i lagano:to je obi čno temeljilo prorjeđivanj e
jednoga dijela mladica. a preostale semladice uopće ne orezuju. Slabe granesnažnijeorežhe. no prije provjerite imali bolesti kao što je rak. koji uzrokujekržljavost_
Gdje rezatiUvijek je vežro orezivati odmah iznadzdravoga pupa i načiniti glatki rez;orezivanje izmedu dva pupa ili ostavljanjencravnoga reza može uzrokovati odurniranje mladicei pojačati osjetljivosl mladice na bolesti, L:klanjale li cijelu mladicuiligranu.odrežite je u točki iz koje raste,alinemojle ~uliti toru ioštetitidio tkivalehšIa iz kojega raste mladica ili grana.Prije nego što završite gornji rez. a dabiste spriječili trganje grane ili kore,nači n ite manji donji rez. Odre žuc dotočke rasla grane ili do zdrave. dobrosmještene grane koja će poslužiti kaopogodna zamjena. Ostavile li kratakostatak grane. odrezani će kraj unatoč
zacjeljivanju odumrijeti, Oštrim nožemodrežite sveneravnerulx)'ve,
GDJE NAČINITI REZ
R.EzJr.:''1E IJO l'L:PA
Rez natinile odmah im ad pupapod kutom od.fYJ (od pupaprema gore). Nemojte rezariprehlizu, jer mot ete a{tetiti pup.a ni predaleko, jer stabljika moleodumrijefi.
REZA NJE oo ZAMJENSKE GR AN E
Kao i kada rlldire rez do pupa.na6nirekosirez od zamjcnskegranc premil gore.
R EZANJE 1>0 1'1l0 VODNlCE
Nllć/nite glatki rez ne zadirući
ulelBie grane (vidi mil ju sliku.gore). TIlkoje 5labJo manjeosjerljivona bolesti, II rana briezacjeljuje (.1di mshr sliku. dolje).
OR E Z IVAN JE I O BlI K O \' A :"'J E
REZA NJE GRA:'-IENačin i rodnosti Oblikovanj e radi rodnosti
Z IMA. 2, GODINA
D o sJjed~'Će zimei5pod rezarazvit tese mnogi postraniizboji.
Prebujna stabla koja vr lo brzo stvarajuvegetanvan ras na štetu uroda JDO!1limati koristi od orezivaeja korijenaSamo sena jabukama i kruškama molepribjeći prstenastom zarezivanju kore(vidi str. 437) kao krajnjem izboru kod
Obuzdavanj e prej akebujnosti
Bujnost i plodnost mladica mole ~prilagodili podizanjem ili sru~unje:m
odabranih postranih izboja ili ako secijelo stable nakesi (kordonci). vodoravni rast plodniji je od okomnoga, ~postrane grane povežite bliže vodoravnompoložajuda se stvara višeplodovaAko je jedan postrani ahoj manje bujan od drugoga i ako je potrebno 'Npostranih izboja. podizanje re potaknuti vegetativni rast. Kod utvrđene rodnestablašice ili grma orezivanje je važnijeod oblikovanja. Čak i kod neoblikovanoga stabla izboje koji slahijerođe ilisu neujednačeni možete ljeli savinuti izavezati prema dolje da biste im pcvetali rodnost.
,
Mlado se stablo obično kupuje kao jed.nogodišnja sadnica s postranim izboji.ma. Poče tno orezivanje sastoji se utome da se zadržeodabrane grane te daib prema potrebi skratite i uklonite sveneželjene izboje. Ako kupite jednoga.dišnju sadnicu bez postranih izboja.nakon sadnje valja je prikranti do željenoga pupa. Visina reza ovisi o lomena koji će te način uzgajati stablo. Ovajpostupak potiče stvaranje postranihizboja Kada se razviju. stablo (sadadvogodišnje) jednako je onomu s postr anim izbojima. S oblikovnim orezivanjem nastavite prve 2 ili 3 godine. svedok ne postigncte željeni oblik.
OREZIVA~JE ~1L\DOGA STABALCA ZA 'DOBIVANJEP IRAM IDAL~OG STABLA
\Z IMA. l. GODI NA
Da bistesIvorili bujneposfrant: izboje. slabaIceodretitena!eljenojvisini.koso odmah iznadpupa.
Kako ćele orezivali voćku. ovisio nači
nima rodnosti. Primjerice. tre šnje rodeuglavnom na rodnim izbojima dvoga.ditnjih istarijibgrana.patrebalezadržati uglavnom state grane.~o višnje rodena jednogodišnjim lzbojima. pa kodorezivanje ostavite većinu mladih grana.a uklonite neke stare, neplodne grane.
Oblikovno oreziva nje
•
3Pri zadnjem rezupripeme da na vrhu
ne ~telile rob kore iliuz dno Idi~le grane.Sloga rebre odozdo. f'4J odozgo.dok se rezovine susrelnu.
? S gornje strane grane_ maloirven prvoga~za zapornite s drogimrezom. Rebte ravno,a akogranil pvkne. kon će seodlomili samo do prvoga reza.
1Voćankom pilomnaanile prvi rez priblitno ](J em od debla. Retite odozdopoJ pravim kuromu odnosu nagranu. olprilike 't. ukupne debljinegrane.
4Ounm noh:m obreble gruberubove. Povmn ate prije
Sdma zacijeljeti ako ne dintlerub korei le1i~te grane." emojre upotrebljavari premazeza ranejer moguzatvorili poslO.'e( u zarazu.
OBLIKOVANJE NA TRSKAMA \- --.-- - - - - --
--~;. . ~=-
1BujfJlXl postranih grana oblikovanih stabalamolele promijeniti prilagođavanjem kula pod
i ojim tele ih uzgajali. (ft 'aj način ispravljanc/ednO/i/( rasr s obje strane istoga stab/a.
2Na po6elku ili tijelom ljela !ipU$lite mladibujnijipastrani izboj zajedno s Inkom folka da mu YfUlnjite
bujfKJ6l. Drugi izboj podignife tako da pome bde rasti.To ke privebte za bre.
3Polkraj ljela grane možete vratiti II p<nuripoIalaj. Trebak bi bjfj priblitno jednake
duline"
•
L'ZGOl \'O ĆA KA
O REZIVA:'IJJE KORUEl\A RADI POVEĆAVAr\JA ROD~OSn
5Jarak ispunile zemljom. dobroje učvruite, a da hisl e zadrtali
vlegu i pom ogli slab/u da .'iC utvrdi.pov~inu prekrijIe orJ!a n.~kim
ms tčem.
2Na omečenoj eni oko slahlai,d.opajle jarak. Tn 'bil o hi biti
najm anje 45 cm 5iro k i priMi/ no60 cm dubok.
4sa sl'ihstrana jarka l'OĆlIrskom
pi/om mpititedrvenssto korijenj e,N e urezuj fe v/aknaslO korijenje.
3pri dnu jarh vila ma uk/oojfeumiju s debeloga korij enja.
Pripazi/e da ne ~telile vlaknasrokorijenje,
1Klinom i konopcemoko slahla oma61e
polo!.ajjarka, Jarak bicijelom dlItinom frebaobi ti jednako udaljenod debla. na širininajudaljenijih granacakT"06rJje.
O rezivanje II zaštićenom
prosto ru
Grane i izbcje biljaka u staklenikucreme tako da ne dodiruju staklene iliplastitne površine. jer ih tu inače mateorrtiti sunce. rast može biti ograničen .
a izboji oštečeni. Redovito orezivanjeomogu č uie da dođe više svjetla doplodove koji se razvijaju i pomaže imJa dozore.
Orezivanjeko rij enaStablašicama se korijenje može orezivan u bilo kojoj dobi. ali samo u stadijumnc vama. Kod orezivanje korijenjamladoga stabla najprije oko njega iskora/t e jarak i izvadite stablo le opreznouklonite zemlju s vlaknastoga korije.njao Pripazite da gane cšreure. Skraute.lio debeloga korijenja, a polom slabiopresadue. zemlju dobro učvrstite i uzstablo postavite kolac.
veče stabla orczuju se na samommjestu. tako da zimi orežere jednu stranu korijenova sustava. a drugu stranula godinu-dvije. Da biste to izveli djeojotvomc, ovisno o veličini stabla iskopajte jarak širok 45an - 1.2 m. tako daLZloti te glavno korijenje. Svaki korijen-krarite i uklonite. Jarak ispunile zemjjom. učvrstite je. a površine malćiraj te.
e nekim ćete slu čajevima trebali staviII potporanj dok se stable posve neutv rdi.
smanjivanja bujnosti. (h'aj postupaI.: neN;.le trebali provoditi na koštunjavom\OCU jer zbog. toga može odumrijeti.Oba načina potiču stvaranje plodnihrUf'O\ a. pa se korisno djelovanje vidinakon I - 2 godine u poja ča noj cvatnjii plodonošeeju.
O Br\AVUAKJE ZA PUSTEl\OGA STABLA
Pomlađivanj e
,),).0 je stablo prestaro da dobro rodi.~ j,;o je trulo ili ako su mu grane ili debloako bolesni. trebate ga iskopati i spali
ti. Ako su deblo i glavne grane neouečeee. a krošnja pregusie. stablo semete obnoviti postupkom pomlađiva
oja. nakon kojega je potrebna1!pravnaredovita njega.
Poenladivanje se provodi na koštu- a\om \ OCU u profječe ili ljeto. a zimi--OJ JU>U 'ama. kruškaena i ostalom jez..::-a' un \0Cu. Izreme we odumrle.~ ili bolesne grane ili one koje
o QJS.;'c da s plodovima vise sveJo . l- te i grane koje su pre,,_-;lC ik ;.'I"eknžene s drugima. jer one
zasjenjuju plodove u razvoju.aako d0lazi do medusobnoga trenja grana. onemogu postati osjetljive na bolesti i rak.:-;'a bujnim stablima 0\'0 se orezivanjepreporutuje izvoditi postupno. duže odgodinedana; temeljitoorezivanjeodjednom može potaknuti još bujniji vegetativni rast.
Kada ste završili poče tno prorj c điva
nje. izvedite preciznije orezivanje, npr.prorjeđivanje rodnih izboja (kao što jeopisano kod redovitog orezivanje uopisu pojedinih vočaka). ~ ložete nabaviti i kemijske inhibitore zaobuzdavanjepoeovnoga razvoja mlazova uz TeZO\'e,ali premazi zarane ne preporučuju sejermoguzatvoriu moguće zaraze.
1Da biste uk~nju do l'eli zrak j
sIjelIo. uk/onile pregusle gra ne teone koje se natiskuju ili kri l aju .Grane odre/ ile lU deblo ili do buj nepostrene grane koj a ,~lrcm i k pra vomsmjeru,
2Svegran6re koje su~Icćenc ilinapadnute bo/es/ima . kao šIoje
rak (na ovoj slici) treba pofpun ouklonit; ili od rezal i do zdravogillxlja,
B E RB A I S KLADI ST E :" n
Berba i skladištenje
Z A\IR ZAVANJE BOBIČASTOGA VOCA
A im IH pravilno uberete i pohranile. II mnogim ćete vrstama voća
'0;e ste uzgojili kod kuće moći uživatiIugo nakon berbe. Većina voća najbo-l je II svježem Slanju. no mnoge \'nIC~.lJr1a \·aj u dobar okUli i nakon dužega"dadi~tenja. Pojedinosti o sklađišre nj u
pohrani pojedinih vrsta voća potražite,~'>J pojedina čnih opisa voćaka.
Berba
za upotrebu II svježem stanju voće je- ujbolje brali posve zrelo. Voće za.cladištcnie obično se bere malo ranije.rok još nije posve zrelo i dok je još~ r'IO. Na jednoj biljci svi plodovi ne.iozrijevaju II iSIO vrijeme. pa se obično
-ere II jednom ral-doblju II kojem ćele
-edo vito imat i svježega voća.
Kod voćaka srablašica. npr. jabuka i' ~J!.a ka, možete ispitati je li plod zreo tal' ste čete ga uze ti II ruku. lagano podig-_ti i okrenuti. Akoje zreo. plodće se-, ;'0 odvOjiti od grane zajedno s petelj-, 'm. Ako nije. ostavite gajo! dan-dva.
Kodberbe uklonite sve ošrečene . bo~ -ne ilinagejeeene pkdcve.jer setrulež-70 ~iri nasu*dne plodO\·e.
"od berbe bobičastoga \'0Ca ono-tora biti posl'e suho, jer ato ga odmah.~ iskoristite. većinu će ubrzo zahvatiti·:-.:kž. Redovita berba najmanje svako:~ drugoga dana preporučuje se za ja: :>J~ . matine.kupine i hibridne kupine.. L'vijek pazite da u berbi ne oštećuje~ biljke. npr. tako šIO ćele snažno po-
vuči plodove. Neke vrste večeka, npr.trešnje, grožđe i mango. trebali bisterezati s biljke tako da izbjegnete opasnost od slučajni h ošrcčenje.
Skladištenje
Postoje mnogi načini čuvanja plodova 1.1
kasniju upotrebu; skladištenje na hlad.nom. zamrzavanje i konzerviranje. Nekevrste VOĆI. osobito jabuke. marelice ismokve, sadrže moogokiseline i šećera.pa se mogu su~i ti u pećima na 50 - fJJ'C,no to se kod kuće teško uspješno izvodi.
Kada plodovespremale za skladištenje, njima oprezno rukujte da izbjegnele nagnj e čenje . Ra zličite kultivareuvijek pohranjujte u odvojene posude.takoda nema ostataka ili mirisa koji biplodove moglipokvarili .
Bobia>fo vece.npr.maline.ra~rile po pladnj u fak o da seplodovi rncdll5Obno~ dodiruju. Kadase z.amrmu. mokre ihspremifi u prikladn e posuck ido upotrebe dm ti u liHflrzj
'laCu.
Sklad ištenjena hladnomU pravim uvjetima (neprekidno hladnim. tamnim i lagano vlažnirn] neko sevoće [osobito jabuke i krun e) možečuvati nekoliko tjedana ili ta k mjeseci.Tako sc mogu čuvati i mnoge drugevrste vOĆI . npr. limun (ipak ne tako dugo). večina orašastoga'IOCa dobro će scočuvat i i nekoliko mjeseci. x a laj se nači n ne može čuvati bobičasto voće. Potrebna temperatura i stupanj vlagerazlikuje sekod pojedinihvrsta 'Ioca. novečinu od njih pohranite u lctvarice ikutije koje omogućuju slobodno kruženje zraka, Nekikultivarijabuka i krušaka mogu se smežurati. pa ih je boljedržali u čistim plastičnim vrećicama .
Tako spremljeno voce redovito pregledavajte i uklonite sve plodove koji pokazuju znakove bolesti ili truleži.
ZamrzavanjeZamrz.avanje je savršeno za \-ea. bobičastoga voća. osim jagoda. \ ....plodovi, poput malina. obitoo se zamrzavaju cijeli. a velike. poput jabuU. .....bolje je prethodno nasjeckali ili rwe:z:abna kriške. šio će Ofl'KlgUĆiti jednoiiko itemeljito zamrzavanje. l'kJonite we peteljke (i peteljkeod grozdića. npr. ribiza lplodove mirite po pladnju i umrnuteih. Kada suzamrznuti (nakon2- ~ sataI.premiestue ih u plast ične kutije ilivrećice. iz kojih pokušajte istisnuti ~IO
više zraka. Držite ih zamrznulima doupotrebe. Od jagoda i nekih vrsta \ '0C'<i
stahlašica s mekanim plodovima. npr.šljiva. prije zamrzavanj~ napravile pire.
Ukuhavanje i spremanjeu staklenkeSve vrste bobičastoga vOĆI i stabla šica,npr. marelice i šljive. mogu se ukuhati.U većini sl učajeva upotrebljava se cijeliplod. dok je neke. npr. grožđe i kupine.bolje procijediti. a sok upotrijebiti zaslat ki fele.
Agrume. ananas i većinu kOŠtunjavoga \'0Ca (npr, trešnje) možete pohraniti u staklenke u šečemom sirupu salkoholom (npr. rurnom, konjakom ilirakijom). Koru plodova agruma možete kandirati ili suSit i i upotrijebiti zakol ače .
LEGENDA
Sk Uklonile jezgre ili koštice leih prema želji narežite i ogulite.lip Uklonite peteljke(i koštice, gdje je moguće ).
PLODOVI KOJI SE DOBROZAMRZAVAJU
Bijeli ribiz UpBorovnice UpBreskve SkCrni ribiz rpCrveni ribiz lpGrožde LpJabuke SkKupine i sve hibridne kupine Up\faline l"p\Iarelice SkMirabele l 'pNektarine SkOgrozd L:pRinglo šljive t pŠljive za ukuhavanje IIp(s košticama ili bez njih)Trešnje LpVišnje Up
J-
D RUGI NAČIN
Plodo Ye kultiYara koj i se brzosmc žureju pohran"ireu plastiCnuyrećicu. Prij e nego ,(loje napunirepiodovime (ne više OJ3 kg).nil('i nirc nekoliko r upica. Vn '(ieuduhru l aNOrile.
2Oko ploda oprezno prek.lopirepapir. Pripuile da ne nagnjdite
plod.
SKLADIŠTENJE JABUKA
I Da biste 5prij«ili trulel i J daliih u dobrom slanju. svakiplod
umolaJre u IICmJWli papir.
3Svali zamolani plod /'Iista llIe sprd lopIjenom
,rranomna k n-aricuj/(drugupruzrarnupOsudui pohranite na)Ifadno mpro.
/
·.01
u Z G O J V OĆ A K A
Razmnožavanje
VOĆKE stablašice (osim smokve)obično se razmnožavaju cijeplje
njem. Smokve. penjačke i mnogo bobičastoga voča razmnožava se reznicama.Ako Phylloxera stvara poteškoče (loidistr.~l ). \1nOVU lozu valja cijepiti. Nekevrste \'OĆIka SIlo'araju vriježe, grebemili izboje. a sve se lo može upotrijebitiza stvaranje novih biljaka. Seko bobičasto i orašasto voce može se uzgojiti iz'Jemena. ali ne uvijek uspješno.
Okuliranje
I pločaste okuliranje i okuliranje uT-zarez upotrebljavajuse za vočke stablašice. Okuliranje treba provoditi odsredine ljeta. a za podlogu odaberiteutvrđenu biljku s deblomdebelim l cm.Pup s plemke uzimase sa zreloga izboja koji je izrastao te godine i cijepi se uurez na podlozi.
R azm no žavanje pločastim
okuliranje-mOdaberite zdrav izhoj pjemke i oprezno uklonile pup s »plcčicom- , paleći
pritom da ne oštetne kambijski $Ioj. S apodlozi uklonite komadić kore i pupsmjestite na izloženi dio drva na podlozi. tako da se kambijski slojevi spoje.Pup čvrsto zavežite za podlogu da se nemože pomicati. Kada pup i podlogasrastu. pup re počet i bubriti i vezivo
možete ukloniti. Sljede~ zime~odrežite do nacijepljeooga pupa. woda u proljeće po taknete rast bujDO!izboja iz cijepa.
Razmno žavanj e ok uliranj e-mu T-zare zKod ovoga se načina razmnoža\~
podloga i pup plemke pripremaju III.
sličen način kao i kod pšcčasroga ok.ranja. osim što se na podlozinačine"''1.
I Za p/emk.u odaberile bujni izbojk.uji je odrvenio re,ooine.
Trebao bi bili debeo popul olo>·tei imati dobro rurijene pupo1"C.
•2Omo dditeizboj tc &tim onnm
noJem odrehte metani \'fb iutlooi/e J I'e IistO'\'e, talo dadobijetečistu gran6cu.
3DI biste dobili pltXicu s pupom.najprije z.archte izboj 2 an iznlld
pupa. Zarehfe oto 5 mm duboto. I
~tt)CIJ M gnite pod t u/OO! od 4~
4Drugi urez naanite m pri/ike 4 cmispod prvoga. Relire in pupa
prema dolje. premapn'OUl VfCZU .
paze6da ne ~tetite p up.
7Na podlozi naonire plitak.rez iut lonite komadić kore da ofk.n'jete
k.ambijsk.i JIoj (vidi ohir). pri dnuostayi/e " l/.S1Jicu«. ....emojte dodirivatiizloteno drvo.
6Sfanire iznad podloge u raskorak u jounm nOl em J donjih 30 cm debla
uk.lonite sve pos trane izboje ilistoye.
.:::;: UHonire plocicu drteći je zaJ p up. tako dakambijsti slojom ne ~ist. Da biste spriječili
isuJi\', nje. p/otasti pup st,,...ileu plastitnu vrescu
PIoastl pup;,..r~rellll':"l~
8~ pclP )lTIjesrite Ilapriprem~ USlJ,lI Uurez na podlozi: ako je
Pt:JfR'bnO. obtcb te ga rakoda seizlotem kambrp t i s/oje,j plemke i~ po liapalu i dodiruju.
9Pla.~tiCnom uzicom privežito p!l~asli
p up za podlogu. Op rC7-1l0 jeuklonite nak on ndoliko tjedanakaJa.<;<: plcm ka i {/(ldloga spoje ,
1OPotkraj sljedeće zime uklonitegornji dio podloge. Odrelire ga
fkarama. glatkim kosim rezomodmah iznad nacijepljenoga PUP.1.
ll /z Ililiijepljclloga pupa Ijeti 6: serazviti mladica. No yo jc stabalce
.'iada u .~ radiju sadnice bezpos/ranihizboja ( yidi ..Odabir yocakastal>lilIica«,str.425).
,"-+-'-
R A Z .\t :"'O Z A Y A :"'l E
zareza u obliku slova lOT... To omogu._:e podizanje toga dijela kore, tako da'" pod nju može umetnuti pup. Kada je- ~:' odstranjen s petcljkom lista. njime.....a k~ rukuje. Peteljka se uklanja pri_ ~eg:o što pup zavežemc za podlogu.? xIIogu skratite s1jede6: zime.
Da bi ovaj način cijepljenja uspio.• ru podloge morale glatko zarezati.Lc. <uha vremena podlogu morate zali-•\ ni dva tjedna prije T-okulira nja,
Cijepljenje napopravljeni spoj
Ove je čest način cijepljenja voćaka staoblaška . Može se upotrijebiti umjestookuliranja. ali je obično uspješniji kodjezgnčavoga nego kod košnmjavogavoća. Upotrijebite dobro utvrđenu podlogu koju ste posadili prethodne zimeili. jo! bolje. dvije zime prije cijepljenja.Grančice plemke trebale bi imati
najmanje 3 pupa i trebalo bi ih Uleti
sredinom zime sa zdrave mladice kojaje izrasla prethodne sezone. Dok sve nebude spremno za cijepljenje, utr apiteih. Potkraj zime ili na početku proljeća
podlogu pripremite tako da joj odrežete vrh i postrane izboje. Kosim rezomuklonite maleni dio kore s vrha preostaloga dijela grane. Na izloženom kambiju načinite jo! jedan plitki urez. takona dobijete jezičac.
Grančicu plemke odre.tite na dužinu3 ili 4 pupa i u blizini pupa. ali sa suprotne strane. kosim rezom uklonite ma-
len dio kore. Xaćm ite jo! je<b.n pb!.bzarez koji će se poklapati s neum Da
podlozi i novonastali jelitac Ul.'\TStJlće te s onim na podlozi. Prosjerued0diruju li se kambijski slojevi i potom a,epčvrste zavežite.
Kada se oko cijepa stvori k.i.lw..oprezno uklonite vezivo. U proljeće će
pupovi na plemki početi rasti. Odabranu najbolju mladicu ostavite da se razvija. a ostale otrgnite. Tako ćele dobttimlado cijepljeno stabalce (vidi -Odabuvoćaka stablašica- , str. 425).
CIJ EPUENJE NA POPRAVU ENI SPOJ
3Potkraj zime i/j u rano proJj«e.fik prije otvaranja pUpoVII.
pripremile podlogu. Vrh 5vakePt:JdkJge odrebfe OIpriJike 20- 25cm iznad razine tla.
2Pel jJi 6 pkmki 5kupi/e u51·etnjevc.Odaheri/e dobro ocjedifo. zal/ićeno
mjeslo i u/rapi/e ih da bi5/e ih zadr1a/ivflllnima.ati u mirot·anju. Ostavifegornjidio pkmki5 - Bcmiznadzemlje.
1sa 5labla plemke Medinomzimeukloni/e zdrs vu: bujnu dI"l"Cna5tu
mladicu. Odrebl e jekoso. odmahiznad pupa. na duljini od 22em.
T·OKULl RA~JE
l zap/~mku odaberi/e zrelum/adicu iz Iduće sez~ i
_tlonir~ /i5fm-e. Pup uklonit~
'l i:Oda gl odcmJozard~r~
: v~m (l-idi maju sliku).
6/Z1'adi/e plemke. 0.1 vrhuvima imodretile sve mekane dijelove i
skrati/e ih na J iJi 4 pupa. Na5vakom 5 em od osnove iznadpupa zare1i/e komadić kOFt'.
-. -=
- ~_=:
5Na60ite l emdubok raspor na'l.udaljenostiod izJolenoga kambij5koga
dijela, lakoda fvorijezičac u koji će/eumetnufi p1emku (vidi m.t/u51iku).
4Ounm noiem uklonire 5 podlogesve postrsne izboje pa na6ni/e
kOJi rel koji je u5mjereo odozgo,na 5/rani gdje će primiti plemku.
") \'a podlozi, oko 22em iznad_ ruine Ila. naanir~ rez u:>?>liku slOViI lO T. i rasrvonre ga.
"l Smjesti/e p~p unurar prek:> lopa kore i vodoravnimrezom ~k rllfile gornji dio rezaoa p1t:mki. Pupzaveli/e kaoI kod plota.~lOga okuliranja.
7Rel doticanja površine rukama,odretile kambijsk;sloj (vidi
ma/u .~1ik u) lako da se poklapasjcrićccm podloge.
8Pk mku urne/nite u podlogu(vidi ma/usliku.gore). Nalukovima
kambij~k (lga sloja(vidima/us/;ku. dolje)provjeritL' jcsu l;se izložane povrlinedllbropoklopile.
9Čislom plas/itoom uzicomzavrtite podlogu i p/emk u.
Kada se na rezovima p<>tinje sr.'arl Ukalus. opre70o ukloni/e uzicu fakod,ljc zarežcre odozdo.
UZGO J VOĆA KA
Razmnožavanj e izbojima. str. 474).lzboje stvaraju i smokva. lijeska i lambertov lješnjak: imaju li dobar sustavkorijenja. odvojite ih š tih ačom i presadite na isti način.
Sjeme
Razmnožavanje sjemenom obično seprimjenjuje na mnoge osjetljive voćke .
npr. avokado (vidi str . 486). guevu Ipapeju.
Alpska jagoda jedna je od rijetkihotpornih vrsta voćaka koje se moguuspješno razmnožavati iz sjemena.Razmjerno uspješno tako se mogu razmnožiti i lijeska. lambenov lješnjak.orah i pitomi kesten. iako kultivar e kojise uzgajajuradi kvalitete plodova trebarazmnožiti vegetativno. za pojedinostividi UKRASNO DRVEĆE, - Uzgoj drveća iz sjemena". str. 80.
IzbojiUtvrdene šibolikevoćke. poput malina.prirodno stvaraju izboje koje obično
iskapamo. Ako ih ostavite. ukorijenjene izbojc u jesen (kada biljka miruje. atlo je još toplo) možete iskopati i odrelati. Presadite ih na stalno mjesto (vidi
GrebeniceKupine i hibridne kupine mogu se razmnožavati greben i čenjem. iako se nekihibridi sporo ukorjenjuju. Vrh se možeUkorijeniti ako se oprezno učvrsti klinom u tlo ili u lonac s vlažnim kompostom [e. Vršno grebeničenje « , vidi str.471). Nakon godine dana. kada sc uknrijene i stvore nove izboje. mogu se odrezali od matične biljke i presaditi nastalno mjesto.
razmnožavanje. Izraslevriježe ravnomjerno rasporedite iostavite ihda sc ukorijene. a potom ih iskopajte i odrežite.
Vriježe, grebenicei izboji
Reznice uzmite sredinom ljeta i posaditeihu lonceskompostomza ukorjenjivanje(vidistr. 478). Prije presađivanja na stalno mjesto mlade biljke očvrsnite .
Lisn e reznice s pupomKupine i hibridne kupine možete brzorazmnožiti lisnim reznicama s pupom(vidi S1f. 472). Reznice uzmite potkrajljeta: odrežite kratki dio stabljike, takoda svaki dio ima pup i list. stavite ih ukompost tako da se pup nalazi maloiznad površine zemlje. Kada se ukorijene, sadnice možete presaditi ili posaditi na otvoreno.
VriježeJagode (aline sve alpske jagode)stvaraju puze če vodoravne stabljike ilivriježe.Kada dođu u dodir sa zemljom, ukorjcnjuju se i mogu sc upotrijebiti za
Reznice
Nezrele rezniceGuava, mogranj. tamariIjo i borovnicemogu sc razrnnožavati nezrelim reznicema (ondje gdje je klima dovoljno topla la
uspješno ukorjenjivanje. borovnica semože uzgoji ti i iz drvcnastih rcznica}
Zrele rezniceZrelim se reznicama mogu razmnoževati smokve. penja čicc . ribizi (bijeli.crveni i crni) tc ogrozdi. Obično se Ulj
maju u jesen.Odaberite dovoljno zrele izboje od
te k uće sezone. odrežite listove i mekanivrh. Uklonite neke ili većinu pupova(ovisno o vrsti voćk e) i odrežite vrh iosnovu.Pripremarcznica injihova dužinapomalo se razlikuju. a pojedinosti suopisane kodpojedinih voćnih vrsta.
Ako je tlo dobro obrađeno i nije pre-teško. reznicemožete staviti u uski jarak Neke vrste voća puštaju vriježe. grebe-na otvoreno. No ako je tlo teško, reznice nice i izboje koji se prirodno ukorije-posadite u lonac s vlažnim pjeskovitim njuju na stabfjičnim koljencima. dok sukompostom. Reznice bi trebale biti spre- još pričvrščeni za matičnu biljku. Taj semnezapresađivanje nakon1- 2godine. postupak primjenjuje za razmnožava
..........- nje vučnoga materijala.
Zrele. nezrele i lisne reznice mogu seupotrijebiti la razmnožavanje određenih
voćaka. Reznice uvijek uzmite sa zdraveroditeljske biljke koja redovito rodi.
DRVENASTE REZNICE
1h kopajte 117ak jarak dubok 15cm. A ko u zemlji ima mnogo
gline. na dno s ~'a koga j_a nasipajtema/o pijeska da biste popraviliOI..'jed il·anje.
20daberile zrelu srabljiku koja jenarasla tekuće sezone (o~'djc sa
smokve). Oaretne je na dutini odnajmanje J() cm (U7 glavnu grsnu},
3pri vrhu svake rezn ice odrežitemekani dio i shatite ih otprili ke na
23cm.Na vrhli. U7 gornji pup naćinite
kosi rez. a na osno.'; reznice ravni rez.
4Reznice Slavile u pripremljenijarak na rtumnke od 10 do 15 cm
i zakopajte lIJ reeoce. no ućvrstir e
i označite reznice.
- Reznicama će
) rreNti nekolikom~i dB se ukorijene.Do haJb sljedeće
I-e>!euiij>ke saonetribale bi raZlili tintinoli imsi.
6U jesen. nakonopadanja listova.
iskopajte ukorijenjeneranice; Slavite ih uplasrič'nu vrećieu da sene isu~e. Pressdite ih natrajno mjesto.
..
434
Voćke stablašice
\l otKE iz (WC skupine najveći su oo
lici IIvrtu , Mogu se podijeliti IIdvi-• glavne skupine: ..jezgričavc veče
-pr. jabuke i kruške]. koje II plodu ima_ 'u grusa sjemenkama, i ..koštunjavo":e- (npr. trešnje i marelice) s tvrdom
.-~JI~njom košticom. Ima i voćaka koje.... ne mogu uvrstiti ni II jednu od lihcupina, npr. smokve. dud i kaki.
L'zgoj voćaka stablašica dugotrajan je...<ac i trebaga pomno isplanirati. Vrlo• .azni veličina i oblik stabla.Ostavite li
_ prirodno rastu. mnoga 6: stabla za- »iečan vrt poslati nepraktično velika.L"'->g. togasurazvijenimanjioblici koji se_ ;:aJaju na patuljastim podlogama. no~i;e možete obliko~,ali i orezivali t ao
.:":l C. pa1mete ili kordonce le ih uzga
.' uzazideve ili ograde. ito omogućuje
-:?'Jj i na najmanjem prostoru.
Valja Uleti IIobzir i brojne zahtjevevoćaka. !o. lnoge su voćke samostenlne ida bi rod ile. treba im najmanje jedanpritladni kultivar iste \TSIC koji če biticprašiveč. J mnoga samooplodnastabladaju bolje urode ako su u blizini opra·šiv a či .
Neke voćke . npr. smokva. više voledugu vruću vegetacijsku sezonu i teškose uzgajaju u hladnijem podneblju, Dabiste ih za~t itili i poboljšali im ve l iči n u
ploda i urod te okus. uzgejajte ih u zaštićenom prostoru.
Kada ste odabrali i posadili voćku.
važno je ~ijcditi točne načine orezivanja. Dobri m orenvaejem ne oblikujetesamojaku okosnicu grana negogodinama potičete i održavate najveću moguću rodnost.
)
V O ĆK E STABL."" S I C E
Jabuke (iHallls sylvestris var. domestica)
OprašivanjeNema jabuka koje su pouzdane i stalnosamooplodne:diploidi semorajuposadiliul drugikompatibilni kultivar; triploidnejabuke pored sebe trebajudva kompatibilna kultivara da ih opraše. Kultivari supremavremenu cvatnjepodijeljeni u dvi-
na istraživa čke institute Mailling i Maiiling ~Ienon. odakle su podloge. ~logu
se nabaviti razne podloge od - '~m:
koja je \TIO palUljasta. do \TIO bujne' ~es·. za uobičajene vrtne namjene zapatuljasta stabla preporučuje se ' ~f9';
' ~126' za veča i 'MM I~' za srednje velika stabla (vidi Razmaci sadnje,Sir. ~36).
Kultivari'fna podlozi 'M27' rode Irigodine nakon cijepljenja. ali za održavanje dobrih prinosa traže povoljne uzgojne uvjete. Na siromašnijim tlimaupotrijebite bujnije podloge: npr, gdježelite patuljaste stablo umjesto ' ~f9 ' ili' ~126' upotrijebite ' ~IM 106'. I bujnostodabranoga kultivara odreduje veličin~
odrasloga stabla. Triploidni kultivannarastu više od diploidnih [viđi ispod):dabiste dobili stabla slicne veličine. zatriploidni kullivar odabeme patuljastijupodlogu negozadiploidni kuluvar.
-cke su jedna od najčešće uzgajanih-oornih voćaka. Desertni i kulinarski
,~ uvari nude izvanredno šaremlc okugrađe.
I v eličina stabla može biti različi ta -· _:uljaste podloge i ..obiteljska.. stabla
,':1 str. ~20) omogućuju mnogim jabu\':'.'!la da se uzgajaju u malomvrtu gdje
: rrije imali samojedno veliko stablo,Jabuke se lako mogu oblikovati u bilo
• 1 uzgojni oblik, za uzgoj uza zidove iz-ade osobito su korisni kordonci. pal
-t ete i lepeze, Stabla - balcrina- pa. :!asta su stabla jabuka s jednom
_. -codnicom i kratkim rodnim granči
.crna. U lom obliku može sc nabaviti- . koliko kultivara,
Opsežan izbor kultivara pokriva raz~ "IJe dozrijevanja od sredine ljela do, -l )a zime. a plodovi se u jspeavnim.vreuma mogu pohraniti do sredine- -lijeća. Ima kultivara i podIon koji· _ pogodni za većinu podneblja. osim-Ih s vrle niskim zimskim temperaru-
·.ma. Da bi došlo do cvatnje. slabio- ora biti izloženo najmanje 900 sati.emperaturi ispod rc. Jabuke sc ne..lI:ajaju uspješno u tropskim il i sup"~psk im krajevima.
Mj esto i sadnja
pri sadnji provjerite ima li s\'ako stablodovoljno prostora da se posve razvije.za S\'oj vrt odaberite najprikladniju veličinu stabla (koja je u najvećoj mjeriodredena podlogom). U večim slučaje
va zbog oprašivanja morat ćele posadi.ti više od jednoga stabla.
Mjestoza trajne dobre urode važno je sunča
no. zašučcno mjesto. Zidovi za obhkovane voćke trebali bi biti na punomsuncu. za zasjenjene mjesta ili za kraojeve u kojima su ljeta svje ža i hladnaodaberite kuhivare koji rano dozrijevaju. Gdje se pojavljuju kasni mrazovi.odaberite kulti\1re koji kasno cvatu. dane bi došlo do ošteći\'anja cvjetov..
Jabuke će rasli Da večini dobro ocjeditih tilla koja su dobro pripremljena(vidi str, 424). So što je podloga paruIjastija. tlo treba bili plodnije.
Podlo geOdabir podloge ovisi o veličini željenogastabla i vrsti tla. Podloge jabuka07.I1aČCn c su sa M ili MM. što se odnosi
PODLOGE' m
j3m2m
~.lm T'MZT 'M9' 'MM' 'MMI06' 'M\tI1l'
je cvatuće skupine: kulnvar iz jedneskupine možebitioprašendrugim kuluvaromiz isteskupine ili jednim iz skupine prije iliposlije. ako se \Tijeme o 'alnje preklapa(\idi i Preporučijive kulinarske jabuke.Sir. 437).Seki sukultiuriinkompatibilni:od kultivara navedenih nil SIr. 436 i ~:n
'Cor's Orange Pippin' neće opraSili 'Kidd's Orange Red' ili 'Suma n' i obratno.Dvoumne li se oko kompatibilnosti,potražite savjetII vočerskcm rasadniku.
SadnjaStabla s golim korijenom najbolje je daposadite kada miruju. pomogućnost i ujesen. kadaje tlojoš uvijek toplo; moguse saditi do kraja zime (osim kada imamrazova]. no do proljeća ih održavajtevlažnima da bi se dobro utvrdila .Kontejnerska stabla mogu sc saditi ubilo koje vrijeme. osim kada je zemljasmr.muta ili kada je jako mokro: prijesadnje sadnicu dobro zalijte da korijenje bude vlažno. Svako Slabio posaditena dubinu na kojoj je bilo posadeno iprije: kao pomoć poslužnće vam korijenov vrat (vidi i Sadnja nxkes fabla~ice, str. 425).
Ako ćete stablo oblikovali, prije sednje, postavite potpormc i žice (pojedinosti potražile kod pojedi n ačn ih opisauzgojnih oblika), za svastabla koja neće le oblikovati. važno je prilikom sadnje postavi ti kolac. koji bi za stablacijepljena na patuljaste podloge trebaooslati Irajno.
Razmacisadnje (vidi str. -'36)O\isc otome kako ćete oblik()\'ali Slabio te obujnosti odabrane podloge i ku ltivara.
.t35
U ZO O J VO ĆAKA
22 m
Načini orczivanjai oblikovanja
Jabuke stvaraju cvjetove i plodove Ul!'
lavnom na dvogodišnjim i starijim~nama i na kratkim rodnim izbojirnakoji se stvaraju na starijem drvu. 0 \-0-
(str. 646). Najče š će bolesti koje moguzahvatiti jabuke jesu krastavost (SIJ.
658), pepelnica (str. 658), monilija (str.658), gorke mrlje (vidi »Maejak kalcija«. slr..658) i rak Nectria (str. (64).
2Uklonite silne plodove (osobitode/armirane ili vrlo makne) i
ostavite ih na razmacima od 10 do 15cm (i semo jedan plod po skupini).
' m
OBLIK I PODLO GA RAZMACI RAZMACtSTABLA IZMIĐU STAlIALA tZMEĐU REDO....'
G,m 'M2?" 1,2 -2m 2m'M9' 2,5 - 3m 'm'M26' 3 - 4,25 5m'MM1OO' 3.5 -5,5 m 5.5 m
Pclustablašica 'MMl ll ' 7.5 - 9 m 7,5 - 9 m
Stablašica 'MIli ' , 'M25' 7,5- 10,5 m 7.5 - 10.5 m(ili sjemenjak:)
Vretena,ti grm 'M9' ili 'M26' 2-2,2 m 2,5 - 3 m(i tripjoidi na 'M'27)
'MMI06' 2 - 2,2rn 4m
Kordonac kao grm 75 cm 2 mlepeza I palmeta 'M9' 3m
'MMtOO' 4,25 m
'MMtIt' lj m
Patuljasta 'M27' i z m 2mpiramida 'M9'ili 'M26' l'm 2 -2,2 m
l A ko stablo jabukenosimnogoplodove. prorjedivanje je nwno.
Ako plodova i nakon"lipanjsko!!op,ldanja«jtA uvijekimaprevite;preostale plodove trebatćeprorijediti.
Štetnici i bol estiUobičaje n i štetnici koji mogu stvaratipoteškoće jesu ptice (m. 657), ose(str.659), jabučni savija č [str. 659) i uši
PRORJ EĐi VANJ E JA BUKA
Kolci i veziceRedovito provjeravajte kolce i veziceda ne bi došlo do trenja sa stablima;ako treba, prilagodite ih. Stabtašicekoje se uzgajaju na patuljastim podlogama. npr. 'M9' i 'M26', stvaraju malo vretenasrcga korijenja" i treba imtrajni potporanj kojim če te nadoknaditi slabu učvršćenost samoga stabla.
R AZMACI SADNJE
MM106
Utvrdite redovit program održavanjadabistabloostalozdravoidohro rodilo. Dahi urod zadovoljavao, jednogodišnji zadaci jesu orezivanjei prorjeđivanje plodova. Redovito preglcdavajte stablazhog štetnika i bolesti te oštećenja odtrenja s potpornjemi provjerite vuice ,
Prorjeđ ivanje plodovaKada nastane mnogo plodova. prorjeđi
vanje je vrlo važno; njime se povećava
veličina ploda, kvaliteta i okus te sprečava lomljenje grana. Na mladim stablimapretjeranarodnostiscrpljuje zalihebiljke i usporava rast novihpupova. Prorjeđivati se mogu i vrlomladi plodovi, nojednostavnije je to učiniti s početka ljeta.nakon -lipaniskog opadanja- plodova.kada stablo prirodno odbacuje nepotpune i neoplođene plodove.
U svakoj skupini plodova škaramaodrežite središnji. najveci plod. koji jekatkada nepravilna oblika, a potom izrelile oštećene plodove. Sredinom ljetaponovno prorijcdite gronjc tako da II
svakoj ostanepo jedan lijepi plod.Plodove desertnih kultivara ostavite na razmacima od 10 do 15 cm, a kod kulinarskihkultivara od 15 do 22 cm; ti se razmacimogu razlikovati premaodređenim kultivarimai željenoj veličin i plodova.
Uobičaj ena njega
Prorjeđivanje cvjetova i rodnost svake druge god ineNeki kultivari. npr. 'Laxton's Superb',sklonisu stvarativelikeurode svakedrugegodine, a između togaimajuvrlomaloili nimalo cvjetova,
Prorjeđiva nj e cvjetova to uvelike možeispraviti, jer se tim postupkom uklanja 9od 10skupina cvjetova (gronje). Otrgniteih. ali rozete s mladim listovima oko njihnedirajte.Slabiolada rodiumjereno, aneobilno, Hranjive se tvari preusmjcravejuna stvaranje cvjetnih pupova za sljedeću
godinu, kojabi inače bila bezplodova. Navelikim stablima gdjeje nepraktično prorjcđiva ti cijelo stablo. dvogodišnju rodnost možete ispraviti tako da prorijeditecvjetove na nekoliko grana.
Ako stabla koja inače rode svake godine počnu roditi svakedruge godine. tomoždaima vezesgubitkom cvjetova zbogmraza, a lime i uroda. Slogastablomožcpretjerano roditi sljedeće godine. Zbogtoga stablo možda neće imati dovoljnozalihe13 razvoj prikladnih ccjetnihpupovau trećoj godini i pokrenut će scdvogodišnja rodnost. Sličan učinak možeuzrokovati zarazaštcmikomilibolest.
Gnojidba , za lijeva nj ei malčiranje
U razdobljima vruća suha vremena voć
ke zalijevajte.jednom na godinuprihranite i prema potrebi malčirajte (vidi»Njega voćaka stahlašica«, str. 426),Ako voćka slabo raste, u proljeće primijenitc amonijevsulfat u količini 35g1m2•
Rune
'Discovery'SeJ,m, Rv'
'Epicure' Sd , Rte'George Cave' Scž, Ri'Irish Peach' Sc!, Rl, -a'Katy' Se3, Ri'Tydcman's Earlyworcestcr '
Sd , Rv
Srednje rune'Charles Ro,s' SeJ, Ri'Cox's Orange I'ippin' Or , SeJ, Rt,Ok, tl"'Dclbarcsnvaic' 8 , Sc2, Ri, Ok, -a'Egrcmont Russet' Gm, Sc!, Ri, tl"'Ellison's Orange' Or , Sc,1. n k, Ri'Fortune' U, Or, ScJ. Uk, Ri, -a'Golden Delicious' Sc4, Ri, Ok'Grecnslccves' SeJ, Ri'James Grieve ' Or, SeJ, Ri, Ok'Jcstcr' 5c4, Ri'King of the Pippins' S<:5, Ri'Lord Lambourne' Se2, Rv''Mother'. syn. 'American
Mother'Sc5, Ri, l'Ribston Pippin ' Sc2, Ri, Ok, T, tl"'St Edrnuud's Pippin ' Sc!, Rv, 'tl'Spartan' Or, Sd, Hi'Sunset ' SeJ, Ri, tl"'w orcester Pearmain'SeJ, Ok, lh
'Worce~te r •Pearmain '
Kasne'Ashmead's Kernel' GIJI, Se4, Rt, 'tl'Comish Gillytlo wcrSca. Rv', 'tl'd' Arcy Spice' Se4, Ri, 'tl'Fiesta' Sc3, Ri'Gala' Sc4, Ri, Ok'Jonagold' Sc4, Ri. T, Br'Jupiter' SeJ, Ri, T, Br'Kidd's Orange Red' SrJ, Ri, tl"'Laxron's Superb' ll, Se4, Ri, Ok'Orleans Reinertc' 5c4, Ri, Ok, 'tl'Pixie' Sc4. Ri, -a'Rosemary Russct' SeJ, Ri'Sturmer Pippin' SrJ, Ri'Suman' Gm. seS, Ri, T, Rr, tl"'Fydeman's Late Orange' 5e4, Ri, tl"'Winston' Se4, Ri'Winter Gem' 5e4, Ri,jr, 'tl
'George Cave'
LEGE\'D.-\Đ rOullO!'/ s.-ake druge godineG. OtSji: f/jiwJS rna gorke mrljeor ~lJjiwm na rak'lo:- ~ o'arnje (razdoblje eva/nje)[lt.~ ocpomoet na kraMavostli rodi .... rodoom izbojuOL ,.lf"0A" na .lrasla "051T ~(IJĆ udm-oIja'1! kao
prN>xJR. rodi (djdomicrJo) na Hhu granaBr bujan ras/tl" mrstan okll5
PREPORUČUIVEDESERTNE JABUKE
-l.J6
VOĆKE ST .... BL .... S I C E
UREZIVA~JE ZA SLABljENJE ILI POTICANJE RASTA
'Royal Jubilec' ses,Ri'w amer's King' Or, Sel, Ri, Ok, T
' Rev. W. Wilks'
Kasne
'Annie Elizabeth' Se4, Ri'Bountiful' Sc3,Ri, 'fl'Bramley's Seed1ing' Sc3, T.
R\'.lIr'Crawley Beauty' Sc7. Ri'Dumelow's Seedling', syn.
' wellington ' Sc4,Ri. 'f.l
'Edward VII' Sc6, Dk. Hi'Encore' Se4, IJk, Ri, 11;
'Ho wgate Wonder ' Sc4, Ri. OkBr, Se3, Ri
'Mcnatch ' l), Se4, Ri. 'f.l'Newton Wonder ' D, SeS, Ri, IIr
PREPORUČljIVE
KULINARSKE JABU KE
Rane
'Early Victoria'. syn. 'EmnethEarly' D. SeJ. Ri
'George Neal' Scž, Rt, 'f.l'Grenadier ' SeJ, Dk. Ri'Lord Suffi eld' Sci, Ri, tl
Srednje raue
'Arthur Turner' SeJ. Ri'Blenheim Orange' Se3, Ri. T, Br, 'f.l'Cox's Pomona' Se4, Ri'Golden Nohle' Se4, Rl'. -tl'Lord Derby' Se4. Ri'Norfolk Beauty' Se2, Ri'Pcasgood Nonsuch' SeJ. Rl, 'f.l'Rev. W Wilks' Se2. Ri. 'f.l
U;GF~"nA
J) roon<Mt nake druge godineOr osjetljivost na rakSC skupina cvatnje (broj<'vi oznatuju
razdoblje cvatnje)Dk dje10mitna otpornost n,1 Iaas/avostRi rodi na manom id,ojuOk osjerJjivosf na krallavo.,rT /riploid (ne zadovoljava kao
oprafi"at)Rl' rodi (djclomitno) na vrhu granaBr bujan ra.'t-« izvrstan okus
3Omotaj/e vodootpornu ljepljivutraku oko prstena, lakoda preknl'a
ranu . alida nedodiruje kambijski sloj.Traku uklonile koldarana zadje/i.
U R.EZIVA:-I] E ZA POTICANJE R ASTA
D., bis/e po taknuli rast pupo" a.urctitekoru i kamhi)ski slo) iznad pupa.
UR EZIVANJE Z" SLAlILJENJE R ASTADa histe oslahili rast pupova,larr;:Jite koru odm,1h ispod pupa ./i u kamhijski sloj.
Plo dovi na vr hu grančica
i na plodnim izh oj im aKultivari se razlikuju po načinu nošenjavećega dijelaplodova,Nekivećinu plodova nose na vrhovima arančica ili blizunjih. dok drugi noseplodove na kratkimrodnim izbojima. duž cijele duljine, a ilnjihscsvakegodinerazvija noviizrast.
Kultivarc koji rode na vrhovima teškose oblikuje kao kordonce. palmete.Iepeze ili piramide, jer se na svakom izbojunalaze ogoljela mjesta neproduktivnogadrva, što stablu smanjuje kapaciteturoda. Ti se kuhivari najbolje uzgajajukao stablašice. polustahlašicc ili grmovi.Kada seutvrde, potrebno imjesamoorezivanje zbogpomlađivanja (vidistr. ·GS).
2Usporedne rezove Irebali histenatiniri kroz koru i kambijski sloj.
Tupom str,1nom oštrice nola opranouklonite prsten kore.
Prsrenasro zarezivanj e kore:\ a vrlo bujnim jabukama i kruškama(ali ne i na koštunjavom voću) koje nezadovoljavaju urodom. prstcnastc zarezivanje kore može se primijeniti kaokrajnje sredstvo la obuzdavanjevegetativnoga rasta i poticanje većega stvaranja cvjetova. Potkraj proljeća oko deblauklonite usku traku kore i kambijskogasloja. na priližnoj visiniod I m. To umanjuje dotok hranjiva i hormona u korijenje, pa se oni nakupljaju u gornjemdijelu stabla.
Prsrcnasto sezarezivanje mora provesti vrlopažljivojer stablomožeusahnuti,Najprije izmjerite širinu trake. koja namalom "Stablu mora biti samo 3 mm:širina se postupno povećava do I em na
!J~ezi.vanje za slab lj enje ili vrlo velikim stablima. Cijelum širinomJ3canJc rasta - debla nožem izrežite traku kroz koru iPonekad na oblikovanom stablu treba kambijski slojdo tvrdogadrveta j ukloni-ispraviti ravnotežu okosnice grana. To le je. Ranu zatvorite s nekoliko slojevase može postići urezivanjem da bi se ljepljive vodootpornc vrpce, koja moraoslabio ili ojačao rast pojedinoga pupa. prekrivati ranu bez dodirivanja kambij-Urezivanje zbog slabljenja rasta prim- skoga sloja.jenjuje se i za poticanje razvoja po,- Rana bi tijekom jeseni trebala zaci-tranih izboja na ogoljeloj grani. jeljeti i tada možete ukloniti ljepljivu
Urezivanje je najdjelotvornije u pro- Iraku. Sljedeće godine stablo bi trebaloljeće, kada se pojačava kolanje sokova. proizvestimnogo višecvjetova. a lime iUrez ili mali zarez načinite oštrim no- plodova - jer svaka biljka na ozljc điva-
žem ili odmah ispod pupa da biste spri- nje reagira obnavljanjem. "ječiti njegov rest: urez iznad pupapojačat će bujnost i potaknuti novi rast.
,
l Zalijepife ljep ljivu vrpcu okodebla , ~Io će vam pomoći da
nab nite dva uspo redna reza. Prstenbi trehao bifl~irok3 mm - 1 cm,o visno o sfar~ti i veli6ni slab la.
( \ "J ET!'I I VEGETATIVNIPtPOVI
\:/ikj se cvjetni pupcvi stvaraju na.;'\ ,'godi~njim i sterijim granama.\/Jn;i su pupavi vegetafivni i uglavnom'"'" nalaze na jcdnogadi.{njim grsnnms.
; ,ldišnje grane nose velike cvjetnerepove i manje zašiljene vegetarivnecupovc. Iz cvjetnih se pupova stvaraju-kupine cvjetova (gronja) i iz njih ploJovi. dok izvegetativnih pupova nasta-u cvjetni pupovi za sljedeću godinu ilizr astu u postrane izboje ili rodne izbo.~ . I jednogodišnje mladice mogu nositiojetne pupove. ali oni cvatu kasnije ud
nih na starijem drvu. Kultivari koji_,JIUna vrhu grančica stvaraju mnogo-unje rodnih izboja (vidi ispod).
Kada sc utvrdi okosnica grana, oblicovana se stabla trebaju orezivati~~.lamom ljeti) zhog zadržavanjaohli, ~. obuzdavanja vegetativanoga rasta i-cucaoja stvaranja cvjetnih popova.v -oblikovana stabla valja zimi umjere- c urezivati da bi se potaknulo stvara-- " izboja za razvoj plodova u sljedećoj
-czoni tc da se zadržiotvorena. uravno-.ežena struktura koja će bogato uroditicv alitetnim plodovima.
~37
e ZO O J VO ĆA K A
PRORJEĐlVAKJE ROD~IH IZBOJA
....a starijim stablim a su.sta y rodnihizboja mole po5tati preg~l.
Prori~ile ga tako da izrekle slahcizhaje i s. 'e poers ne izboje grana.
JSkratile sve~izboje na J Ust.
LJ ETNO OREZI VANJE ( PR EINAČENI SUSTA V LORETTE)Oretile ,~la /JJa kadanajni1a ITl:Ćina
ukupnoga nomg izt ssla JlO$rane drvena.~Ia .
~V'r~
2N, provodnici skratjre mladkuizrasJu tdutt godi ne za 114. 1/3
njezine duljine.
OREZIVASJE ZBOG PRORJEĐlVA~JA
\
S aovomesu stab/ugrane pretrpane:uklonite svegrane kojese krdaju ilidodiru ju J
drugima j prorijedite svegrane drugoga reda ilipref,uslegrane.
•lzret ite dobar dio starijih izbojakoj i su već donosili ptodove(lije yo). To će pota knUli ra7\'ojnovih mladica (desno).
OREZIVANJE ZBOGPOMLAĐlVA.'IlJA
1.\ fla« po5trane izboje tduttsezone d raUle na J - 6 pUpo HI.
o.i~no o bujnosti mJadia: .
Ljetno orezivanjeIzvodise zbogodržavanja stabla unutardodijeljenoga prostora. Da bi se usporio vegetativni rast. svakoga sc ljetauklanjavelika količina novogaizrasta.
ZIMSKO OREZIVANJEOREZIVA:-lJE RODKIHIZBOJA
Preina čeni sustav LoretteOvoje standerdan način ljetnogorezivaja u umjerenim područjima s hladnim,nepredvidljivim ljetima Izvodi se kadamladice pri osnovi.odrvene. Mlade postrane izboje dulje od 22 cm koji rastuizravno iz debla ili glavne grane trebaskratiti na 3 lista iznadosnovneskupinelistova, Odrežite pestrane izboje kojirastu iz rodnih izboja i postojećih posIranih izboja do I lista iznad osnovneskupine hstova, Nastavne s ovakvimorezivanjem i kadam\adice čozore.
Da biste pomogli spriječiti razvoj postranib mladica ili sekundamoga rasta.ostavite manji broj neorezanih duljih
Z imsko o rezivanj e-Tri su glavna načina zimskoga orezivanja. a svi potiču rast. Orezivanje rodmh izboja treba provesti samo nakultivarima koji stvaraju mnogo kratcih rodnih izboja (ne rode na vrhovimaz-ančica ], Orezivanje zbog pomladiva~Ja prikladno je za vretenaste grmove iu sve kuhivare koji rode na vrhovimaz-ančica te za bujne kultivare kod kojih; , temeljito orezivanje pre\'ik poticalor.h l. Orezivanje zbog prorjeđivanja
;:ori adno je za kuhivare koji su prirod.ne vrle bujni. osobito t rip loiđi. npr.Bramley's Seedling'. 'Blenheim Oran; ~ i Jonagold '.
vlcžda ćete od godinedo godine tre:-.1.11 mijenjati jačinu i vrstu orezivanja.ovisno o stupnju rasta. kol ičini i kvaliten plodovate starosti stabla.
Drezivaejem rodnih izboja temeljito~ režu postrane provodnice i mladiposrrani izboji zbog poticanja rastapostranih izboja đrugoga reda i rodnihizboja. Opseg otezivanja ovisi o bujno-n stabla - no je bujnO§I izraženija.orezivanje je slabije. jer ono potiče rast.
Da bi se potaknulo stvaranje novihpostranih izboja drugoga ređa . postraJ~ provodnice na bujnim slablima- k račuju se na samo nekoliko pupova.JOna slabijima i do Ih. Da biste stvaraliredne izboje. mlade postrane izbejeskratire na 3 ili 6 pupova. a do 3 ili 5pupova kod slabijih stabala. Na jačim
uablnn a mladice duge do 15 cm ne mo~31e orezivari.
Pro rjeđivanje rodnih izboja porrebno je. jer kako stablo stari. plodovi bimoali postati pregusti. Ako ga ne ore
. l~ l ~ . rodni se izboji ispreplc ču i nosenekvalitetne plodove. Kada sustav rodnih izboja postane prerrpan. uklonitestarije drvo u korist mlađega. S vremenom će te možda Irebati otpiliti cijelisustav rodnih izboja.
Orezivanje zbog pomlađivanja obav:J3 se jednom na godinu tako da se priosnovi temeljito odreže dio starijih gra:la koje su rodile da bi se potaknuo rastaovib . mladih grana, Središte grmoli•..oga stabla ostavljajte slobodnim. tako;':0 će te izrezati sve bujne grane koje se· nžaju s ostalima ili zamjenjuju ostale=,,:.. trane izboje - tako da sve grane bu~~ .:J.X.ro smjdtene. Uklonite nešto vr- ' a postranih provodnlca (ali ne na• _:mn<'u~lim a l.
O!'ezi\ an~ z~ proTjeđiva nja sastoji.... -O: Janja izboja i ponekad dugih
11\e lih grana kojesu preguste ili-c I.;.~ co.::t>itO u središtu krošnje. da~ ~ g:ran.a odrt jli otvorenom.J! -.sac um,ili prostora za mlade iz-ce. surodoo. \ emojte rezati·~ POJI!iOJ1IIIMb PrO\ odnica.
·GS
VO ĆKE S T AB L A $I C E
GRMOLIKA JABUKA1. GODI:'ojA. ZIMSKO OREZIVAl'JE
-atadica: čv rsto ih povežite za druge;~Jne tako da hudu gotovo vodoravne i;.1 usmjeravaju biljne sokove prema":oIje. Semojle ih prikračvau svedok ne:."\k . Polom sredinom ljeta sav sekun; ..mi izrasl skraritena I pup.
Potp uni sustav Lorette trebalo bi.rorrebfjavati u toplijem podneblju.)~eiile nove postrane izboje otprilike~~ :. cm i 10 pona,'1jajte u razmacima'ekom ljeta. KaJa postrani izboji pri-;,\010; odrvene. skratite ih Da 2 cm.
Potkraj ljeta na istinačin orežue setun;~ :ni izrast.
Grmoliki uzgojni oblik
Provodnit;uskl'llti/edooda"ra/l('!?apo:>trarn>g uroja.o,<; /3 l·ljajući
ispod2 ili Jjaka uMja
Svaki OJpos/ranihizMja skra/;fe zalIJ do pupakoji jeusmjeren premagore. Uklon;/e weO!i/<lle poMr"neizboje.
2. GO Dl"' A. ZIMSKO OREZI\':\~JEPo,<;/ra ne izboje drugoga redakoji ni$upotrebni za stl'aranjeliekundamih granaskrarile na" ili5 pupova.
\, -,,
Skrolite postrone proHodnice i dobro .~jdlene
poarsneuboje dru~J
redadopUPOI-<I koji "ll
_...ooiiloi....:=usmjl:rl:n; pr<:ma lm.
Da bi svimladipO!iframizboji l oj; r.lS!U iz trajflib
~rona srvorili rodneizboje. slra/;r~ ih nJ5 -6pupol3_
Do 0i'§lII0'~ IndIl.: .iJO~ gnn.a 1,* j.U
, t( roo.bJr:: u ko cerepoulnuri taz'o oj
Eam~rJ!'lib ml.adi....
trana izbojada biste ob1ik01oali OSD01ollU
okosnicu krošnje. POlom ga oblikUJIekao i grmon-orena središta(gorel.
Daljnja suorezivacja kao i kod grma.no rast će biti mnogo jači jer je SlaMucijepljeno na bujnu ili vrlo hujnu pod.logu.
Kod odraslog stabla vodite računa oredovitom orezivanju: temeljito Ol"~n
vanje polrebno je samo ako rast statune zadovoljava.
Prorijedile pregustI:por.trone izMje.J sredi~l~ l~nje
osf",-iteOlvorenim.
proljeće i ljeto periodično pmcirajre ilirežite sve izbojena nekoliko 1ist000a: 10pomaže širenju debla. Postupak pon~
vile i udrugoj godini.Sljedeće rime uklonite v ečinu pos.
tranih izboja isveprovodnjceskratile naželjenuvisinu (i kod polusrablasica i Slaoblašica). Ako stablo još uvi jek nije željene visine. ostavite ga da raste i treć u
godinu. Tada bi se ispod reza trebalorazviti nekoliko postranih izboja;odabe·rite i l.adrt ite 3 ili 4dobro smještena plJs,
ODRASTAO GRM. ZI~SKO OREZIVANJE ZBOG PO\tL-\ĐI\'A_ . A
Stabl.šica i polustablašic.
Malo je vrtova koji !ou dovoljno velikida sc u njih smjeste stablašice ili polustablašice. no gdje ima dovoljno mjesta,to su lijepa solitema stabla.
Da bi sc stvorilo čisto deblo visoko1;1. - 1,3mza polustablašicu ili2- 2.1mza stablašicu, potrebne su 2 ili 3 godineoblikovanja i urezivanja. Nakon sadnjestabalca s postranim izbojima ili belnjih, provodnicu zavežite za kolac izimiorežite sve poslrane izhoje na 2.5cm. U
•
Uobičajeno orez ivanjeKada je okosnica grma utvrdena. potrebno je samo zimsko orezivanje (vidistr. 438). Potreba za orczivanjcm ovisitće o kol ičini rasta ŠiOga je biljka SIVO
rila i o tome nosi li cvjetove na vrhugrančica ili na rodnim izbojirna. Kultivari koji nose cvjetove na vrhovima tra·že pomladivanje. a oni koji cvatu narodnim izbojima traže orezivanje lih izboja i prorjedivauje.
Orebte s/;Jfli~ posrraneprovodni«. ostavljajućipoIO l 'it;u Prolli$od&je1ar;J!;ta. Jake postraneprovodna stra/ilena lt. ili m<lnje. Vrla bujneprovO<1nk:r:ne Ol"CxujlC.
./
"c m otvorenoga središta i oblika peha.• < razmjerno je jednostavan za održa-anje. Savršen je za veće Vrtove gdje O DRASTAO GR M. ZIMSKO OR EZIVANJE ROD~IH IZBOJA
-:: ~ mnogo prostora.
Oblikovno orezivanj e:> ...<nite od sadnice s lijepo rasporede· -::postranim izbojima; oni će stvoriti-~ e grantice. Xakon sadnje. dok sta· ')~miruje. glavnu provodnicuodre_. ~ Jo jakoga postranog izboja 60",75.--: iznad razine tla. ostavfjajcči ispod· ~ ::tanje 2 ili 3 dobro smještena pos.-'.::3 izboja koja se šire poput prelk i. ...: c ot aču. To je osnova sustava grana:e-ante ih na 213. režuči lako da pup
· ~.i<: usmjeren prema gore. Sve ostale" ~lrane izboje uklonite.
r pouebljavate li sadnicu bez pos.-cah izboja ili s njima. ali ih ima neko,,' i nisu pogodno smješteni. zimi..::ežile glavnu provodnicu do jakoga
- _:'~ 60 - 75 cm od osnove. a potom na.·-:.:te malizarez ispod gornja 2pupa.To-; umanjujerast i potiče mladice iz nižih· . rova da rastu pod širim kutovima.: .;\'e uklonite sve neželjene p ostranc_· -c'Je.
Potkraj sljedećega ljeta trebala bi se-_~l li :; ili 4 jaka. zdrava postrana izbo, Stabalce je sada poput sadnices pos-cnm izbojima.Sijedečega ljela stablo bi se trebalo
_ ~O razviti. Ako jedan postrani izboj-,:,e brie od ostalih. zavežite ga goro-
vodoravne da mu usporite rast...Jonjtc slabe izboje te one koji rastu
-- ::na unutra i prema dolje.Druge rime odaberite nekoliko dalJ.
· .:njrltenih izboja iz postranih izboja·-.~a reda koji fine okosnicu krošnje•..mile ih na polovicu. režući ih do
· . rova koji su usmjereni prema van.~...o je neki od njih nepotreban. skra-~ ~ a na 4 ili 5 pupova i uklonite sve
-.....dice koje se kriŽ3j ll""preko otvorena·,Ji' la. Kako se rast sljedećega ljela
• -,-, lJ\, ljao uklunite sve bujne. uspravne-_l j ice koje narušavaju oblik stabla. U':-.x.j zimi oblik bi sc treb ao utvrditi, s· ji 10 glavnih grana tc nekoliko pos.-<:lih.
UZ GOJ VOĆA KA
Posve ooret ite iJ1'C
slabe i neplodMrod~ izboje.
učvrstite 10 - 15 cm podalje od zida iliograde, da omogučite slobod no kruženje zraka i spriječit e gomilanje štetnikai bolesti. Pod kutom od ·W na žice u č
vrstire trsku. ul nju posadite sadnicu(vidisir. 425) padeblozavežite za trskuČ1..orom u oblit u osmice.
Oblikovno orezivanjeZimi. odmah nakon sadnje. sve postrane izboje dulje od IOcmskralile na 3ili 4 pupa. Xa kultivarima koji plodovedonose na vrhovima grančica provodnicu skratire približno za Ih. Kordonacnemojte poku!avati dalje orezivati.
Od prvoga ljela i ubuduće orezujrcsve nove uboje (kada pri osnovi odrvene) od sredine do kraja ljeta. Sviizboji ne dozrijevaju u isto vrijeme. pa
Sve bujne pos/ranegrane ili po.~trane
izboje drugoa-a redaodrdite priosoovi.
Svaku od J ili4 glavnepostrane grane ziH-eliteu. l/inove u zemljirako da a-ranebudupod kUlom od 3lr.
vnteoum 5karilmililiooima s dugimdrkima odrebleS\'C .·elike. sure iUSfK'vnegrane.
ka te omogućuje da naj veća količina
svjetladopire do plodova. Ljeti nastavite odstranjivati sve vrlo bujne i jakeuspravne mladice.
1.GODI~A. U ETNO OREZIVANJE
Kordonac
Sadnica s postranim izbojirna koja će
roditi na rodnim izbojima može seuzgojiti kao nakrivljeni kordonac na žicama koje su učvrščene za stupove. uzazid ili za ogradu. za kordonce supogodni kultivari koji plodove donosena vrhovima grančica (vidi _Plodovi navrhu grančica i na rodnim izbojima-.str. 437). Tri vodoravne žice postavitena razmake od 60 cm: najniža bi žicatrebala biti udaljena 75 cmod Ila. tice
Plinovi/e ljelnoorezivanje (kao i
proegodine).Uuedol06re~
n il uklanjanjesvih uspral-nih
grana,
Kosim rezom oreliteprovodniroodmah iznadpogodflOla pupa. okoI m ima d razine Ila.
Skrati/eJ ili 4snatnilpasrrana izbojana polovicuIJOpupol'a IJM1Ijerenihpremadolje. L"lIooireostale poslnJIle izboje.
2. GODISA . U ETNO OREZIVAr\JE
S 4 nile trajne grane orežitepostrane izboje drugoga redaIlko su neplodni. ako se kribiili ako raslU prema unutra__IŠI>-_
Uobičajeno nreaivanjeod 4. ili .5. godine potrebno je zimskourezivanje zbog obnavljanja (vidi sir.438); skratile dio starih rodnih grana.~eke bi mladice. osobito one višena stablu.trebalotemeljuooeezau uzdehlodase potakne razvoj zamjensk.oga rasta.
Ako je središnja provodmca prebujna.može scponeštoskratitido slabijegapostranog izboja koji će je zamijeniti,To prikuplja bujnost u nižim granama ipomaže u očuvanju piramidainog obli-
VRETENASTI GRMJABUKE1. GODINA, ZIII-ISKO OREZIVANJE
rodnost i po mogućnost i ne bi trebalezasjenjivati niže grane.
Trećega ljeta. kada stablo prvi putdonese plodove, potkraj ljeta odaberitenove postrane izboje i uklonite vrlo jake grane.
vretenastisc gnn oblikuje kao piramida ili stožac. na visinu od 2.2 m. Kada scoblik utvrdi. potrebno je samo pomlaJl\-anje i orezivanje zbog zad ržavanjaot-lika.
Razvijene su mnoge inačice vretena«a grma. no osnovni je cilj zadržati3 iliJ najnižegrane kao dominatne tako dauklonite sve ostale postrane izboje kojiN se inače ranili u središtu stabla. Svemladice koje se razviju \N na stabluostavite da rode. pa ih onda odrežite daih zamijene nove.
Vretenasti grm
O blikovno orezivanjePosadite jako stabalce s postranim izbojima kultivara koji cvjetove ima narodnim izbojima (,·idi Preporečljive desenne jabuke. str. 436). poduprite gakolcem visokim 2 m. Zimi provodnicuskratite na l m ili odmah iznad najviše.gapostranoguhoja . ako scnalazi na tojvisini. Odaberite 3 ili 4 bujna i ravnomjerno raspoređena postrana u bojakoja se nalaze 60 - 90 cm iznad razineIla. Svaki postrani izhoj skratne napolovicu do zdravogapupa usmjerenoga prema dolje i uklonite sve ostalepostrane bboje.
Ako je rast jak. prvoga ljela sve 115
pravne postrane uboje zavežite premaJolje da biste uspor ili rast i potaknulirodnost stabla. Ako je rast slab. uspravne postrane izboje ne trebate vezat iprema dolje sve do slj edećega ljeta.
Postrane izboje zavežite odozdo jakimkonopcem osiguranimza drvene ilikukaste metalne klinove, koje ste utaknuli pod tutom u zemlju oko stabla.Lpo nebljavate li drvene klinove. uSI aki zabijte na vrh kukicu u obliku 510
va ~ l:« tako da se za njih možezavezati konopac. Svaki konopac zavežitetako da povlači granu prema dolje podcetom od 3<f. Duge grane zavežite na':\.1 mjesta.
n.lonile pretjerano bujne grane ko-e od debla ili postranih grana rastu'..;,pral'no; nemojte ih pokušavati povla:Jti prema dolje i vezati jer se moguslomiti. Sredi šnju granu oblikujte oko-rmo. tako da je zavežere za kolac.
l - drugoj godini nakon sadnje skra:::c središnju provodnlcu za Ih novog\-s-u do pupa na suprotnoj strani od-:z.o koji ste nači n ili prošle zime. To:, Xr.4U u održavanju ravnoga debla.r :>'I:'Cnte da konopcine zarezuju povi-~~; l ada se rast utvrdi i ostane
• ,.; -m.m}(' vodoravan. uklonite konop-•_ *~~a ljeta po~žite neke oko- ' e =JaJ~ i posve uklonite sve one~ .o( ~ \rio bujne. preblizu deblu ili:.-C.:S.a' 3JU uravnoteženost krošnje.
Trece t"Isc ame u krošnji trebali razeru pcstraru aztooji i povezati da obliku_ >J}edeć red grana. Trebale bi bili~Vl""O vodoravne. jer to potiče raniju
VOĆK E STABLA :; I C E
-rn vanje treba provoditi nekoliko;~,a . Služite se preinačcnim ili pot
: _:::Il sustavom Lorette (vidi »Ljetno- rzvanje«, str. 438- 439).
Cc.bičajeno
c -e ziva nj e':"-::5'0:0 je orezivanje vrlovažnou spreča
...: :; pretrpanosti: smanjuje se pregust--.-...:..:.\ rodnih izboja i posve se uklanjaju~_ coji su prcgusti. Ako kordonac ne
.. .o:l dovoljno dobro smještenih postraT ' :..--roja.provodnicuskratiteotprilikez.a
:Jjine kakobiste potaknuli jak rast., ..Ja se kordonac produlji izvannaj
..;; bee. kut rasta lagano mu smanjite-' - c-te osigurali prostor za pružanje-:: vod nice. Kad dosegne najvišu žicu.:... ...-aj proljeća . skratite ga na 1 list.-_~ je provodnica prebujna, s kraja-- -eca ssratne je do postranog izboja.: -ajvišu žicu.
-,astavite sc služiti preinačenim ili:. c- unim sustavom Lorette. To kode -astih kordonaca uglavnom znači
•.-~.l \'3 nje postranih izboja na l list.
KORDONACJABUKE1. GODINA. ZIMSKO OREZIVANJE
Postmne izboje kojisu duljiod 10cmssretuenaJ ili 4pupa. Postraneizboje kraće od10cm ne skraćujte.
1.GODINA. UET;\,O OREZIVASJE
Kada o.movamladicaodrveni. sve postrsneizboje skratite naJ lista.
Kadaosnovapostranih izboja odr-
Svemladepostreoe izlIojeskratite naJ /ista.
Na starijim kordoncimaprorijedite rodne izlloje
kadpostanu pregusti.
~~-,--- -- -----
O DRASLI KORDONAC. ZIMSKO OREZIVANJE ODRASLI KORDONAC. U ED O OREZIVANJE~~-
Dvosrruki..ordonac:-'L-,,; truki kordonac obično se uzgaja" .'-miIO. Sadnice s postranim izhojima
-ez njih mogu sc oblikovati kao.:. .s truki kordonac. U svakom slučaju.
:. -tupak je sličan , osim šrc'se sadnice- , :aju orezati da se prije oblikovanja-, takne nisko grananje (vidi »Obliko-
'-=.'c dvostrukog kordonca«, desno).'>~ :z-i je način da na sadnici s posrra:...::: izbojima odaberete 2 pogodna i--O" 'Jprotna izboja. Zavežite ih za pot: ' . :-:lC trske pod kutom od 3If i skratite'- -0 rolovicu.Ljeli, kada se postigneraz- ~~ od 45 cm izmedu mladih provod-- : .l. . prcmjesute ih i zavežite u okomit-. .ožaj, •
Lepeza
,
•
Da biste sadnicu bez postranih izbojaoblikovali u dvostruki kordonac.novoposadeno stablo prve zime skratite približno na24 cm od razine tla. Sasvake strane ispod reza ostavite jakipup. Sljcdcčcga ljeta, kada se stvorenoviizboji. 2 najviša izbojazavežite zatrske pod kutom od 45", a kasnije usezoni smanjite ga na 30". Kada suvrhovi tih mladica razmaknuti višeod45 em. oblikujte ih prema gote izavežite za okomitetrske.
Kada ste stvorili »U« oblik dvostrukoga kordonca, 2 okomite »rukeorczujte kao i jednostruki kordonac.
O blikovanje dvostrukoga kordonca2.. J ili ograda savršeni su potporniji za....: ~oj lepezastoga stabla jabuke; oda-e nte kultivar koji rodi na rodnime -ejima i koji je cijepljen na patuljastu:..xflogu. tako da sc može udobno.r-j esnti u željeni prostor. za obliko.anje lepeze nisu pogodni kultivari koji-,",je na vrhovima grančica (vidiPlodovi na vrhu grančica i na plOdnim
.z-ojima«, str. 437). Učvrstite vodo-i vne potporne žice na razmacima od.: cm. počevši na 38cm od razine tla.
Početni razvoj okosnice isti ja kao icod kru~a lta (vidi str. 453). Kada sc ut.rdi. poslužite se prelnačenim susu vom Lorette (vidi str. 438). kod-ojega se svaka »ruka« obraduje kao-ednostruki kordonac,
-l-ll
L"ZGO l V OĆA KA
Palmerae evomse obliku 1 par ili više pa:rO\'anasuprotnihizboja oblikuje podpravim;';utom do debla na potpornim žicama:nedu~no udaljenim 38 an. Palmetaob.čno ima 2ili 3 reda. no može imati i\Ik ako je stablo dovoljno bujno, Kod-aJnica bezposna nih izbojaprvise red,I '" jednostavnije oblikuje na željenojcrsmi. Za palmete su prikladni jedinocultivari koji rode na rodnim izbojima' \ IJ i -Plodovi na vrhu grančica i naplodnimizbojirna«.str. 437).
Oblikovno o rez ivanj eNakon sadnje sadnice bez postranihizboja. prorodnjcu skratite odmah dopupa. malo iznad prve žice . Sljed«egaljela najvišumladicu oblikujte okomiloda se S1\'Ori nova provodnica. Ispod sestva raju 2 najj ača pastrana izboja. pa:svaki zavežite za Irsku pod kutom od45°. kako biste oblikovali prvi red grana. Sveostale nižeizboje otrgnneiliodrežite na 2ili3 lista, Potkraj vegerativnesezone postrane lzboje prvoga redazavežite u vodora vanpoložaj. Ako se te2»rukc- nejednoliko razvijaju. spustitebujniji izboj da biste mu usporili rast. a
slabiji podignite da mu potaknete bujnost. 'Kada se ujednače. zavežite ih uvodorava n položaj [vidi i Obliko\'anjena Irskama. sn. 429),
SI~ zime posve uklonite sve pos'trane ilboje. osim na glavnim ,.rukamac.Da biste stvorilidrugi red grana. najprijepotražite2 najjača pupa (priblitno38cmiznad prvoga reda). pasredišnjuprovod•nicuodrežite odmahizn ad njih. Svakuod»rukue iz prvogareda skratile za lB, dopupa koji je usmjeren prema dolje. Kadaje rastvrlo bujan. nemojte ih skrućivati.
Iz pupa do kojega ste skratili »rukeeizrast će mladica. koju drugoga ljeta
nakon sadnjevežite vodoravno. Ostale iz·oo;e drugogareda podrežne premapreinačenom sustavu Lorette (vidi SIT. 438).Drugi par ~ru k llc oblikujte na isti načinkao i prvi par. Da bNe zadržali željenibroj redova. postupak prema potrebiponocite.
Uobičajeno orezivanj eKada su »ruke« najvišega reda utvr đe
ne. zimi odmah imad loga reda odrcžitc provodnicu.
Nakon toga palmctu treba orezivaliljeti prema pre inačcnom ili potpunomsustavu Lorette (vidi str , 438- 439).
-jl- - --, s.t' (}Slak posIraM
izboje koji su sclU\'i1i ispodgla'nib_ruku_skralile na2 ili Jpupa.
o.ialocrite2 g/aHlapt.:JStratuizboja iza.'ch le ih li! Irskekojesu unrltene nalice pod kUlom od4.'io, Kasnij e cere ihspU,~lili u ..oaorsvenpt.l/oJ<lj.
Kako se T1JĐ·ija. sred/JnjupWl'CJllnicu yet ile zaokomillJ ln-ku,
t. DODIKA. U E"DOO OREZ IVA:"JE
PADIETA JABUKE1. GODIS A. ZIMSKO OREZIVAS JE
\ Jkon sadnje sad·m, u bez pt.lSrranih~Nja odrel ite /""" m rezom lI.l pup.T<il lo iznad prve m .l-pod reza moraju se;u/w ti 2 jaka pupa,
2. GODINA. ZIMSKO OREZlVA~JE 2. GODINA. U EThO OR EZIVAKJE
II
Postrane izboje izmed u1. i 2. reda .~kralile na2 ili) pupa,
Poe;lranc izhojedrugogareda tojisu duljiod21cm.a nalazese u ITajnim rede>ritrU dralitl" kada odrve~naJ ili 41Na. S/jt:de6h,ooiM~drugoga tefbskfllĆUjrena J /iSL
Skralile produžctke mladica II 1. redui mladica koje sr: u 1. redu oblikuju naIrskama,
U J. redu skra lile 2..odofal'ne ~ruke.
li! 'h do zdta"oga pupaU5mjerenogaprema dolje,
'!'- =-I
'-
.....a deblu odretire5"'~' fXJStrane izbojeloji se nalaze ispod. odonu·nih _rut uc.
;JJ NSle obliko..a/i2 red.,.-----Ir ve•.,.jnicuodrebte IIZ
:' _;' . malo iuJad druge/:;e Ispod reza moraju-.:n.J1w ri 2jaka pupa.
.1ob uhl'arile ru l om i lagano ga,:~nilr. Ako se plod lato QCh·aja.--;:man je u berb u.
Patuljasta piramida
::.•.uljasta piramida zbijen je oblik stao• ..; koji je prikladan za male vrtove ili-, ..ude. Takav je oblik pogodan za kul.are koji plodove nose na rodnim
-oojrma (vidi -Plodovi na vrhu gran."X:J i na plodnim izbojima.., str. 437),
I:caJa li se na podlogama 'M2T ili\I~. treba joj stalan potporanj: kuhi_'1 na drugim podlogama Irebaju pot
...· ~3.nj ~ ili 5godina. za orezivanje vidi....m h : Patuljasta piramida... str.~5,
Sekundarni rast čeSIO se razvija-..1...on ljetnog urezivanja. Te neželjene- .Jice stvaraju cvjetne pupove. pa.co 10stvara poteškoče. crezuj te 2 ili 3:Jna kasnije nego obično da usporite
- .aov razvoj. Ako se sekundarni rasi•astavi, I ili 2 mladice nemojte orezati,-" ~e u sebe vući biljne sokove (vidi-Ljetno orezivanje.., str. 438).
Berba i skladištenj e
~..ne jabuke skupljajte usporedno prije-cne zriobe, jer će ubrzo postali braš--..hte. Kasne kumvare ne trebale ubi--ni prebrzo jer će se u spremištu brzo..mef urati.
Sval i plod zasebno zamorajte u-iasni papir i pohranit~ ih u tewarice ili-anduke na hladno mjesto (vidi str.·; 1J. Plodovimladih i prebujnih biljaka-labije se održavaju i valja ih prve isko--i -titi, za više pojedinosti vidi podatke' berbi i skladištc nju na str. 431.
•
R azm nožavanj e
Jabuke se najbolje razmnožavaju ljeti.pločastim cijepljenjem ili T - ol uliranjem [vidi str. 432i 433). ili u rano proljeće cijepljenjem na popravheni spoj{vidi str. 433). Po mogućnosti upotrijebite plemke i podloge koje imajupotvrdu o zdravstvenoj ispravnosti,
Cij eplj enj e pod koru
To je način cijepljenja kod kojega scodabra ni kultivar cijepi na odraslujabuku ili krušku da bi se zamijenio_prethodni kultivar ili da bi se stvorilo-obiteljskocstablo (vidi Sir. 420). To seobično radi da bi se nacijepio opra~h'K
za susjedna stabla ili da se iskuša novikultivar. jer korijenje i deblo več suutvrđeni. pa će novi kultivar brzo donijeli plodove. Dva su načina cijepljenjapod koru: cijepljenje debljih grana icijepljenje tanjih grana.
CIJEPU E"'J E POD KORU
l U rano pwljcćc odrelile najl'cći
dio glavnih grana (60 - 75 cm oddebla ). Jedna ili 2 grane nem ojIeodrezali. rako da u njih pri/je«biljni sok.
4Pripremitr plemle duge J mt.Svaka treba na ITbu imali iosi
rez. ii na dn u u(j/jeni rez dug 2.5mt. Plemke ufalnile miJjenimirajem pod i oru. Iak o da rez budeokrenu t prema unulra.
Cijepljenj e dehljih g ra n aU profječe najprije uklonite veći diograne (60- 70 cm od debla). Ostavite Iili2manjegrane. tako da u njih pritječe
biljni sok. Tako ćete smanjili stvaranjebrojnih izboja oko rezovaxa rezovimakoje sie odrezan pilom obrežite rubove. Na svaku granu dolaze 2 ili 3 pupa.no ostavljase samo najbujnija grančica.
Preostala 2 u početku mogu pomoći usprečavanju razvoja raka. Dva sunačina cijepljenja: pod koru i u rascjep(ovaj potonji amateri rijetko primjenjuju. pa ovdje nije ni opisan).
za cijepljenje pod koru uzmite sa željenoga kultivara dormanmeplemke odprošlogodišnjega rasta. Vrh im odrežitekosim rezom. a donji dio zašifjenirn rezom. sa suprotnestranemiljenoga reza uklonile komadić drva da bistespriječiti oštečvanje kore pri umetanjuna granu podloge. Kada grane dosegnupromjer od 2.5 cm. nasuprot ne smjeslile 2 cijepa. Veće grane mogu primitiIri ravnomjerno raspore đena cijepa. Na
2Na jednoj od skraĆf:nih grananaa nile okomit rezdugaćak 2.5 cm.
Alo fr pTOmjer gram: 2.5cm. natinite2 ramomjema reu. A ko je t inod 2.5mt. natinile jh J.
5Kada s/e umetnuli 2 ili J pupa. cijepoto djcle grane o TSlo u l'eble
jakim i oaopa'm.
V OĆK E STABLA IC E
pripremljenoj grani lU kon uaaaeokomite rezoveza pkmkt_T~ UR
nom ošt rice nota opremo~koru i pod nju namjestne PIemkL (""~
čvrsto zavežite i p010rtine reza .ZaIIii&evoča rskim voskom. Plemke tuo rma.pa vezice morale ukloniti.
Ostavite najbujniju plemku, a osuieuklonite. Često se iz odabrane pie erazvije više mladica: ostavite najboljakan osnovu buduće grane. Ako su preostale mladice slabije od odabrane.onda ih skratite. a posve ih ukloniteako su jednako bujne. za 3 ili ~ godinenovi će kultivar redovito roditi. :'\ O\ U
granu orezujte prema uzgojnom oblikupostojećega stabla.
Cij epJjl"nj e tanj ih granaU ovom načinu cijepljenja pod kOl1lzadržava se večina glavnih grana i cijo:pise mnogo plemki na različita mj~ nakro!.nji. Stabla ovake bržedolaze u rodi zato ovaj način cijepljenja cijene komercijalni uzgaj ivači .
3Tupom s/ranom noJa odm akni/ekoru do kambijskoga sloja.
6VOĆi/Mim vosk om prdrij!cuJo/ene p<l\rline. Kad, ~ pkmic
sjedine s granom. osfaolte najl>ujnija/I osIale uklonite.
\ ' O ĆK E STA B LAŠ iCE
Kruške (Pyms WIII/mm;s var. sativa )
Gr Ill o iiki uzgojnio blikPoče tno oblikovanje i orezivanje isto jekao i kod jabuka (vidi str. 439). Xekcliko kultivara krušaka (npr. ' Doye~
du Comice') ima uspravan habitus::kada orezujete postrane provcđece,
režite ih do pupa koji stremi premavan. Mladice koje su uspravne povežneprema dolje prije nego ~o pri 0SIl0\;posve odrvene . To je početni lhooblikovanja kojim se omogućuje SUlkut rasta.. Orezivanje na vrlo bujnimstablima nakon druge godine trebalo bibiti mnogo lakše. Kada stablo slaborasle, nove postranc izbcje skratile na5 - 6 pupova ili manje.
Nekoliko kutivara kuji nose ptcocsena vrhovima grančica (npr. 'JargoeeIle' i 'Josephine de Malines'] treba orezati zbog obnavljanja. kao što je toopisano kod jabuka koje na taj nabildonose plodove (vidi str. 437). Odraslastabla koja rode na rodnim izbo;imatrebaju znatno sk raćivanje rodnih izb0ja i prorjedi\·anje le povremeno prorJeđivanje grana zimi.
Zahtjevi i nači n i orezivanja sl ični sukao i za jabuke, no kruške nakon stvaranja roda podnose jače orezivanje.Krun e pretežno rode na dVogod~njim
ili starijim granama. ~a kruškama jestvaranje rodnih izboja obično produktivnijenego na jabukama i na odraslimstablima: treba ih redovi to ptcrjeđivan,
Vrlo malo krušaka rodi na vrhovimagra nčica .
Oblikovanje i orezivanje za stvaranjekordonca ili palrnere provodi se kao Ikod jabuka. Oba se uzgojna oblika uumjerenim krajevimaorczujuprein a če
nimsustavom Lorette , a u toplijimpodnebljima potpunim sustavom Lorette(vidi -Jabuke: Ljetno orezivanjee. str.438 - 439). Lepeza sc oblikuje na istinačin kao i kod breskve (vidi sir. 453).nokada seutvrdi.crezejteje kao Icpe-zuu jabuke [vidistr. 441). Kruškebi trebalo orezivari 2 ili3 tjedna ranije od jabuka, kada mladicepri osnoviodrvene.
Kada se razvije bujni rasi na štelurodnosti, orežite korijenje gdje se 10
može (v'idi sir. 430) ili kao krajnjerješenje pristupite prsrcnastomzarezivanju kore (vidi str. 437),
Orezivanj ei oblikovanje
npr. 'Conference', mogu razviti partenokarpne plod ove valjkasta oblika, kojimogu nastati od djelomične oplodnje:plodovi rastu. ali su izobličeni . Stabluomogućile pogodne oprašiv ače i napravite skloništa la kukce oprašivače.
l m
'OuinecC 'Quinec A '
U redovito održavanje ubrajaju se prorjedi"anje plodova, gnojidba i zalijevanje te provjcravanjcštetnika i bolesti.Svisu postupci s lični kao i kod jabuke.za opće podatke vidi str. 426- 427.
Prorjeđivanje plodovaxekon prirodnoga odbacivanja plodova sredinom ljeta plodove prorijediretako da u gronji ostane po jedan plod(ako je voćka jako rodna) ili dva plodakod slabije rodnosti.
Uobičajena njega
u proljeće, Razmaci sadnje (vidi ispod)ovise o odabranoj podlozi i o uzgojnomobliku stabla (vidi »Orezivanje i oolikovanjee, desno),
P ODLOG E
§ l ~ ~
Prihra rra, zalij en njei malčiranje
Stabla zalijevajtc i gnojiteprema potrebi (vidi str. 426), Osobito je važno dakruške Imaju dovoljno dušika:da bi sezadržala potrebna razina II vegetac ij skoj sezoni, u proljeće primijenite35 grma amonijeva sulfata. U proljeće
malčiraj te novoposadene biljke.
Štetnid i bolest iKruške mogu napasti ptice (str. 657).zečevi i kun ići (sir. 666), ose (str. 659),uši (SIT. 646), gusjenice maloga mrazovca (sir. 645), palež kruške (str. 649),mušica šiškanca plodova(sn.658), krastavost (str. 649) i monilija (str. 658).MuSica m karica lišća kruške stvarabubuljice na listovima, a grinje šiškarice (str. 6(2) uzrokuju cmosmede lisnemrlje i zakržljale listove. :'I:eke kruške,
QwnceA
R AZMACI SADNJE,
OBLIK STABLA PO n LOGA RAZMACI IZMEn U R AZM ACISTABALA 17M En U REDOV
G= 'Quince e 3.5 m 5.5muince A· 47Sm s m
Kordona.: 'Quince A' ili 'C 1S ~ 2m
Palmela ·QuinceC 3.5 m
'Ouinoe A ' 4,75 m
l.<p<n kaopalmeta kao palmctl
Patuljasta .Quin<;e e IJm 2mpiramM1a
Kruške cvatu ranije od jabuka (od sredine do kraja proljeća ) i može ihoštetiti mraz. Nisu posve samostenlne: zadobar urod treba im stranooprašivanje.
SadnjaKruške sadite u jesen. kada je tlo jo!uvijek loplo. ili najkasnije do sredinezime, Stabla će sc utvrditi prije početka
rasta, a on može započeli več vrlo rano
Oprašivanjeza stranooprašivanjc treba uvijek posaoditi 2 kompatibilna kultivara. Neki sukulnvari triploidi i vrlo ih je malo muškisterilnih:oni poredsebe trebaju 2 opraši.vača. lnkempatibilni kultivari označen i
suna popisu Preporučljive desenne kruške, lijevo i na SIr. 445 te Preporučljive
kulinarske kruške. StT. .u5.
PodlogeUzgoj krmaka na podlozi dunje stvararazmjerno mala stabla te poriče ranurodnost. 'Ouince A ' umjereno je pet uljasta (slično kao 'M26' kod jabuka);'O uince e p je p.atuljastija (sliČIlO ' \ l9'tod jabuka). So nekoliko kultivara nesrasla se dobro s podlogom dunje ipotrebnoje cijepljenje na medupodlogc[vidi Sir, 446).
Mjesto i sadnj a
Mj est oKruške traže loplo, zaštićeno i sunčanomjesto, 11{J bi trebalo zadržavati vlagu- osobito za stabla na podlozi dunje(vidi ispod) - no istodobno mora biti idobro ccjediro. kruške podnose vlažnije uvjete nego jabuke. Stabla na sironWnim ili pi~koritim Iiima stvarajuplodove slabijeg okusa. dok ona naplitkim tlima s previše vapnenca mogupatiti od kloroze uzrokovane suviškomvapna. To je prehrambena poteškoća
uzrokovana manjkom mangana/željeza(vidi sir. 651). Takva se mjesta mogupoboljšati redovitim mal čiranjem velikim količinama organske tvari i povremenom primjeno m kelata željeza j
mangana,
S~nje nine
'Abbie Fele!' ll . scl. Hi'Belle Guerandaise' sez, Ri'Belle Julie' se, Ri'Bergamctte Esperen' se, Rl'Beurre! Hardy' Sc3, Rl'Beurre! Superfi n' Sc:3. Hi., !r'Bristol Cross' Sc4, Hi'Catcbassc Bose' Sc4, HI'Comte dc Lamy' 5e4, Hi'Concorde' Se4,Ri \'Conference' Sc3. Ri'Cosica' scl. Hv
R' M'Beih' Sct lU. tl'Beurre! d' Amanlis' sez,
Rl, T'Clapp's Favourite' St4, Hi'Dr Jules Guyot ' Sd, Hi-Dcyer me d'Ele' sez, Ki'Jargonelle' Sc3, Dk. T, Kv'Williams' Bon C1tre!tien'Sd. S\L
Ri.,Ok
-oo~'ennt du Ccmlce'~... :'lis!. Hi., Ok. !r
'Fertility' se, HiPcedamed'Automne' Scl, :'Ii<J. Hi., !rLoese Bonne of JeISe)" scl, NlJ, Hi·' tane Louise' Sc4, Hi." len on Pride' Sd, Hi., T
PREPORUČUiVEDESER~E KRUSKE
'BeIh'
UCE.' 'D.-\D ...-.dnmt svake druge godine""f ""lIpina cvatnje (brojevio/""čuju
rudobIje cvatnje)'" .-tompatibilnaskupina(km~ke
....... nake skupineme đusobne
._~u)
Dl~a orporn~t na kra-\tavoslai fOdi Ila rodoom izboju~ Da Uasta\-osI
r ~I_~\.. bo- 'R. 1Ođi .. UtNI ii djdomičnoDa vrbu--::- innUlII otus
'Conference'
Da bi rodile, kruške trak loplije uvjeteod jal:luka. Kasni kuhivari potkraj ljetaI ~ početka jeseni trebaju suhe i topleuvjere. Zimi im treba 600- 900sati natemperaturi ispod 7"C ,
Kruške se mogu oblikovati na sličan
način kao i jabuke: grm. patuljastapir amid a, kordonae ipalmela _ to sunajholji oblici la male vrtove, Obično
ne rastu na podlozi kruške nego naJunji. Ispituju se i neke druge podlogeI vidi i -Obuefjska stabla«, str. 420),
•
V O ĆK E S T A B l A~ I CE
LEGENDAse skupi na (valnje (crnaka
cvatnje) .":'\S nekornpatibilnukupiDa r~
Dk djelonlDlJo OIpon105llla~Ri rodi na rodnom UOO;UOk osjetljivost Da krasu ,-05lT lriploid (lle z;adoo. olP'lI bo~Rl rodi (djeJomiCno)Dim. p-.tr jzvrstan okus
kru!l<e unutar" -...ke§t~međusobno K Ile OPRIlIia
'Calillac·
'Josephine de Malines '
P REPQRUrul\ 'EKULlSARSKEKRUŠKE
Srednje rane
'Beurre C1airgeau' Sc2, HiKasne'Belhssun e d'Hiver' Sc!' Ri'Black worcester' su, Ri'utilIae' 51:4. Ri.T'Double de Guerre' sc-4. Ri'Uvedale's SI Germain'
Selo Ri.T 'vicar of Winkrield' Selo Iti, T
PREPORVĆU IVE OESER'P.\EKRUŠKE (l\ ASTAVAK)Sn·doje rane tnll'l lll llk)'Onward' Sc4, /'lis!' Ri, 'tl''Packharn'sTriumph' Se2, Hi'Pitmaston Duchcss' Sc4., Hi.T'Santa G aus·Sc4, Ri'Sccjde ' Sc2. :\-.I. Hi. 'tr'Thompson's' SCJ,HiK...ee'Beurre d' Anjou' Sc!' Ri'Easter Beurre' Sd. Hi'Glou Morceau' Sc'-, Ri'Josephine dc xtatines' SeJ, Rv'Olivier de Scrres' SeJ, Hi'Passe Crasanne' s-z, Hi'Winter Nelis' Sc4. Hi, 'tl'
2.GODI:'\A, ZI\ISKOOREZIVA!\JEJ>ronogodiYljiizrast na proH)dnidskralile prib/dno Ina 25 cm, - - ,
,\'ol'e por.Irane u bojekoji rastu izra\lJlO izdeblaskra lile na 5 iJi6 listova.
KRUŠKA, PATIJU ASTAPIRAMIDAL GODl~A, ZIMSKO OREZIVANJEProvodnicuskralite50 - 75 cm iznad Ilakmim rezom likiznad pupa,
Svakipo.~lranjizhojskratileoko15cmod debla dopupakojijeu.vnjcrenpn:madolje.
,Va deblu odre1ile sve~~...qllli"""'--niske po~lrane izboje, .
•. GODl~A, U EDlO OREZIVASJ E
?1 tuljasta piramida"'. -adnicis postranim izbojima nakon.cme odrežite provodnicu na 50 - 75r-. ,-.:I razine tla i skratite sve postrane
.....'.it na 15 cm; uklonite sve slabe ili• , ( postrane uboje, Prvoga ljeta skra-
~ izrast postranih izboja i sve nove.... -crane izboje na 5 ili 6 usrove do- .rova usmjerenih prema dolje, To.. '1<.'( vodoravan rast i ranu rodnost... : posrrane izboje skratile na 3 lista., eJeće zime provodnicuskratile tako..... os tavite 25 crn novoga rasta, režući... pupa koji je sa suprotne strane od:..:lj' koga pupa. Sljedećih godina proenicuorezcjte do pupa (na suprotnoj-sni od prošlogodišnjega]. Kad proe nica dosegne željenu ' isinu, potkraj
-. Ka skratite je do jednoga pupa_~ tekuće sezone.
Kada se stvori početna okosnica. go,,, svaorezivanja izvedite od sredine
_ kraja ljeta.ovisnoo sezoni i kraju.važno je da izooji prije orezivaoja
crvene: Sloga postupak traje 3 ili 4. Jna i neki izboji ne če biti spremniza
"Inoviizra~1 na-bo,-jma j la\lJlih
rrovodnice skralile~J .' ili61islova,
: . GODll\ A IUOBIĆAJESO U EThO OREZIVASJE
S pm;roje6h postranih izbojaili:odnih izboja ~kratile pmlrane:zOOje drugoga redanl I liSi iznad,'soo..,)c skupine li5lo.'a.
."ovfiznsl /lli
kraje\lma rrajnjih grallaskralite na 5 ili 6listova.
Posrrane izboje kojiraslu d;rJllile 5
gtanlih grana naJ lista.
ODRASLA PATt:UASTAPIRAt.UDA. ZIMSKO OREZIVAS JEKada provodnica dosejneldjenu visinu, orelite je naI pup pmMogodiInjega raSla.
Pa,,,,
Roomizboji lamnijt:pdn a priosno.-jolegran< pu#uslisu j
la/Ja ih prorijedili,
POSLIJEOdstranite sIeneproduktil'ne iliptekritene rodneizboje, Izret ilepreobilne ..j etnepUp<»'C lato da /lli
rodnom iWoju ostan I!2 ili J ranlomjemorasporeikDa pupa.
Dvostruko cijepljenje kultivara krušaka (cijepljenj e s medupodlogom)
Y O Ć K E ST AU L ,\ S I CE
orezivanje do početka jeseni. xtladiceduge 15cm ili kraće nemojte orezivanSkrante svepostraneprovodnice na 6 1~
tO\'3 novogaizrasla i sve izbojedrugogareda skraure na jedan list iznad osnovneskupine listova, Sve izbcje koji rastuizravno iz glavnih grana skratite na 3li~l a , Ako dude do sekundamoga rasta,nekoliko izboja nemojte orezati da bi unjih pnnecau sokovi - kao kod jabukaI \ idi -Ljetnc orezivanje», str . ,HS),
Gt.. ni ~upaL Luo.I l.illl~log orenvanja jesi: skraćiva nje g1a\1le provodnice<10 je več obj;Mjeno. te s1jedc6h godinat'-~to skračvaoja i prorjedivanja rodmh izboja. Ako sustav rodnih izbojapostane pregus , stablo gubisnagui moženastati mnogo sitnih plodova.
Berba i skladištenje
vrijeme berbe vrlo je važno.osobito zakulnvarekoji doztjjevaju potkraj ljela i~ početka jeseni. Ako plodovi predugoostanu na stablu. središte će im omek<ati i posme điti, Uberire ih kod prvihznakova promjene boje kožice od tamnozelene do svjetlije zelene. Ako nistesigurni. plod lagano podignite i okrenite, Ako se lako otkida, gotovo je zreoi vrhunac okusa post ići će za nekolikoJana, Ako peteljke puca, pri če kaj te ne·koliko dana, Berbu obavite u nekolikonavrata jer svi plodovi ne dozrijevaju ulSIO \ rijeme.
Da bi razvili puni okus. plodovi kasnih kultivara i onih koji rastu u hladni-
jim krajevima moraju se ostaviti na stablu dot ne dolore_
Kruške pohranite u letvarice i kutijena hladno mjesto: nemojte ih omatatijer će meso izgubiti boju. Plodovi tasnih kultivara prije upotrebe trebajuodstajati: držite ih l - 2 dana na sobnojtemperaturi i jedite ih kada je mesokod peteljke na lagani pritisak mekano,Tada bi i okus trebao biti najpuniji.
Kod nekoliko kultivara krušaka t ojisu inkompatibilni s podlogom dunjeobavite dvostruko cijepljenje: kultivar koji je kompatibilan i s podlogom i odabranom plcmkomsluži kaomedupodluga. Kao medupodloganajviše sc upotrebljava kuhivar 'Beurre Hardy', Za sve kultivare krušaka koje treba dvostruko cijepitimogu poslužiti 'vicar of Winkfield','Pitmaston Duchess' i " Beurre' d'Amalis'; a ti su kuniva ri: 'Dr JulesGuyOI '. Souvenir dc Ccngres'. '!\Iar·guerite MarilIat '• 'Williams' BonChrčtm'. -!\tarie Louise'. 'Peckharn'sTriumph' i "Ihompson's'. Dva su nači na cijepljenja s medupod logom:dvostruko pločaste okuliranje i dvostruko cijepljenje.
Dvostruko pločaste okuliranjeuvodi sc dvije godine zaredom: prvese godine na dunju okuhra medupodloga.a drugese na nju sa suprotne strane okulira odabrani kultivar.
Ra zmnožavanje
za "mnu kultivara t~ka obično suuspješna cijepljenja na popravljenispoj. T-okuliranje ili pločaste okuliranje [ vidi »Razmnožavaejee. sir. 432) napodloge 'Ouince A' ili 'Qulnce C .Ze litc li na postojećem stablu promijeniti kultivar, možete cijepiti i podkoru (str. 443).
D VOSTRt;k O
OkULIRANJE ~'P/OCa~li pup umClni lc5 cm iznad pn'oga cijepa.a/i sa suprotne strane;kada .~e pup razvije, izf>ojće bili ravniji. Kada seiZboj plt'mke razvije,odretile mcdupodJoguiznad not"(>ga pupa.Uk lonile svc izboje smedupodloge.
Izvodi sc kao pločaste okuliranje (vidistr. 432).
Za dvostruko cijepljenje vrijedi istinaein. Na počet ku proljeća na podlogudunje cijepljenjem na popravljeni spoj(vidi str. 433) nacijepite mcdupodlogu.Potkraj zime ili s početka proljeća
D VOSTRL'kOCIJEI'1.JENJEIzvodisena isl j nalin kaoj dHl'lrukookuJiranje:m<-dupod1ogu sh ari/egodinu dananakon cijepljenja, kadapOCnu kulaliwkovi. i na nju cijepi/e!eljenu plemku. /zmeducjepova osla ~jle razmakod5cm. a cijep spkmkom m N se1Ia1azil;Ila suprotnojsuani odp«lhodnoga cijepa.
odrežite mc đupodlogu i plcmku inkompatihilnoga kultivara i cijepnena mc đupodlogu. Ljeti. nakon proljetnoga li jepljenja. možete i okuliran na me đepodlogu . Izboje smedupodloge uklonite. a ostavi teone koji rastu s plemke kultivara.
DU nje (Cydonia oblonga)
Dunje se uglavnom uzgajaju u umjerenim područji ma, Kao grmnlik uzgojnioblik doseže 3.4-5 m.a može scoblike~.l.ti i kao lepeza, Plodovi mogu biti.at-ut asti ili kruškolik i i pokriveni su-nelosivimdlačicama, Kulrivari koji sc;laJ\l1,e uzgajajujesu 'xteecb'sProlific' ivranja'. Da bi procvate. dunje trebajul' l j - -450sati temperature ispod7"C.
:'> tj eslo i sadnj aDunje trebaju poprilič no sunča no. zašticene mjesto. U hladnimje krajevima zidcorsna zašrita. Vole tl ~ koja zadržavaju; ~~u i lagano su kise la. Veća bazićnost
-eeo zbog \'apna uzrokuje klorozu.podloga obično se upotrcblja\'a
)IaICe .-\ . Kada stabla rastu na v1asti. 'c:: l~nu. teško je suzbijati izboje.::r. , 'U 1l.,1a\'nomsamoopkxlne. no op-bo-'X1 jX'\ tCa\ aju prinose. Sadnicego"o I.orijena sadite u jesen ili zimi. a. e sadnice možete saditi cijele
; .... 5.ldnJa sc obavlja na razmacimao.: : do J51I1-
Uobičajena njegaUzgojni zahtjevi opisani su u ulomku,.~je ga voćak a stablašica-. str.426. Kadase utvrde. dunje ne traže mnogopaJ:nje.Bit će dovoljna povremena prihrana uuobičajenim kol ičinama. osobitona siromašnim tlima. gdje je potrebno zalijevanje i malčiranje, Dunje se razmjernolako uzgajaju. a poieškoče može stvaratigljivična pjegavosr hstova (str. 648).
Orezivanjei o blikovanjeDunja rodi na rodnimb bojima inavrhovima grančica prošlogodisojega rasta.Grmohkiseoblicimogu ostavitida rastuu stabla s više debla ili ih orezujte kaogrtnO\'e jabuka (vidi str, 439) s okosnicom otvorena središta i dobro raspoređenih grana.
Orezivanie odra.\lih stabala je minimalno. s povremenim zimsti m prorjedivanjem starih. pregustih grana, Kemojteodrezati sve postrane izboje. jer ~e re
time uklonitipreviše cvjetnib pupova.
Berba i sklad išt enjePlodove berite kadazelena boja prijedcuzlatnohnu. a to jeobično potkraj jeseni.Pohranite ih u kutije na hladno. prozračno i lamno mjesto. Plodove nemojtezamatati. jer dunje u plastičnim vrečca
ma brzo i1gube unutarnju boju. Dunjeimaju jak miris. pa ih valja zasebnopohraniti,da nebi utjecale na~alo voće.
često seupotrebljavaju zauluhavanje.
STAIl LO DUNJEOkom/ade dunje OSlavilef iroku nclnwnal upotrtinIl.ll/koda stabloupijeS"" hranj;"" i da ihnedije1i I 113l'OOl.
Razmno žavanjeDunje se ljeti mogu razrnnožavati pločastim okuliranjem na podlogu 'QuinoeA' (vidi sir. 432) ili u jesen M 'eoastareznicama(vidi sIT, 434).
,'OĆ K E ST A BLAS ICE
Nlušmula (Mespilus gerlIlauica) \
\ Iušmule su ukrasna stat-la koja su u je-en zlatnožute boje, a sredinom ili potcraj proljeća nose velike bijele ili:\l.tit astobijele cvjetove. Najčešče se.2l:ajaju u gnnolikomobliku ili, želite li', ~~e primjerke. kao polusteblašice.5-Jmooplodne su i trebaju 100-450 satitemperatura ispod rc. Plodovisu jabu:.l.sti i pomalo plosnati, s trajnim izbo.emm rožnanm čaU:ama . Na njihovces treba se naviknuti. Plodovi sc
-::ogu upotreblja\'ali za konzerviranje,
:)".....ZR IJEVA.SJE M~\iULA,( ...tt dozrijevilju
~JI~tti smcdi PK>dUri~n:Y1IjenV - 5an.
Mj estoi sadnjaMušmule volesunčana. zašnčeee mjesta.iako podnoseidjelomičnu sjenu. ~{ogu seUlg.ajati na raznim vrstama tala. osimnavrlovepnenastim ili 10Se ocjeditim. Da biodržalasnažanrasti dobar urod.treba imdovoljno vlage.
Slabla koja se uzgajaju zbog kvahternih pIodo\'a ot:»rno se cijepe na podlogu'Ouincc A', a polustabtašoe se mogunabaviti i na podlozi kruške.
MUŠll1ule jenajbolje saditiod kraja jesenido rime. Polustablašicama treba razmakod 8 m, a gnnoIikimoblicima samo425m.
Uobičajena nj egaUzgojni zahtjevi općenito su kao i zajabuke (vidi str. 436). Mu.~mule mogunapaSIi gusjenice kote jedu listove (Sir.645) i gljivična pjegavost listova(str.(48 ).
O rezivanje i oblikovanjeGrmolik scoblil:. postižekao i kod jabuka (vidi sir. 439). Kod polustablašicapočetno je orezivanje t ao kod jabuka.Kada je utvrdena glavnaokosnica. zimipovremeno prorjcdujte gran6ce da bistezadržaliotvorenuk~nju. Uklonite preguste. bolesneili odumrlegrane.
Berba i skladihenj ePlodove ostavite što dulje na stablu.lako da postignu puni okus. Uberite ihpotkraj jeseni. kada se stapka lako odjeljuje od grane, po mogućnosti zasuha
M~MULE
vremena. Plodovi su odmah nakonberbe neukusni i prije upotrebe morajuse uskladi~titi Da biste spriječili trulež,stapke uronite u jaku otopinu soli i tadaU letvarice posložiteplodove lako da sene dodiruju i da su im čaške prema daIje. Upotrebljavajte ih kada meso omeUa i pcsmedi.
Ra zmnožavanj eRazmnožavajte ih pločastim ili T-okuhtanjem (vidi str. 432 i 433) ili cijepljenjem na popravljenispoj (vidi str. ·U3).
SIjive europske i damaške, mirabele,japanske šlj ive (P OI/I lIS x domestica)
P ODLOGE
08UkSTAlJLA 1'0m.OOA IR AZMAK ll.MFĐU 1 RAz..\i.o\k ll.!STAlW.A REDOII.o\.
G= 'st JulienA' 4 - 5m S.5m
PoIlJ"1l1bW.ic:a ' BromptOll' di 5.5-7m 7 m
..."... -srJulielIA' S -Um
Piramida 'St JLilien A' ili ' v' l 2,.'i-4m 4 - 6 m
'Myrobalan B''Brompton '
449, gdje se nalaze i podaci o vremenucvatnje. Pri kupnji potražite savjet ooprašivanjupojedinih stabala.
Sadnj aSadnju biste trebali obaviti što ranijepotkraj jeseni ili na početku zime. jerrast započinje rano u proljeće .
Najbolje je da su sva stabla 2 godinepoduprta kolcem. a trajno poduprite svaona koja se nalaze na podlozi · Pi~y ·.
Razmake sadnje (su. 447) odredujeodabraniuzgojni oblik i bujnost podloge.
'St Julien A'
'm3m2mlm
dne ili samostenlne. Srećom. neki vrloomiljeni kultivari, npr. 'Victoria'. samooplodni su. ali sadnjom prikladnihoprašive ča imal če te pouzdanije urode.Kultivari koji nisu samooplodni uvijekse moraju saditi s kompatibilnim opraš iv ačim a. Dža nanka je samooplodna.Neke su japanske š~ive samooplodne,ali većina daje bolje rezultate kada suposadene Ul prikladne oprašfv ače.
Kultivari šljiva koji neče oprašiti odredene kultivare navedeni su u popisupreporučijivi h kultivara na str. .ws i
RAZMACI SADNJE
Podlo geza stabla šljivamale dos rednje veličine
(21 - 4 m) najbolje su podloge 'Pixy' i'SI Julien A' (umjereno bujne). za stabla do 415 modaberite podloge 'M~To
balan B' (inkompatibilna s nekimkuhivarima} ili 'Brompton ' (univerzalna). 'Mananna' je izvrsna za japanske~lj ive, ali je inkompatibiln.a s nekim europskim šljivama, Stabla šljiva sklonasu tjeranju dil'ljib izboja. no to je ljedena suvremenim podlogama.
Mj estoSve šljive cvatu s početka proljeća. osobito japanske šljive, a džanarike još raonije. Stoga su proljetni mrazovi uvijekopasni. pa ih je najbolje saditi na razmjerno za štiče no mjesto bel mraza. Dabi se izbjegla šteta na stablima i potaknulo oprašivanje kukcima, šljive moraju biti zaštičcne i od vjetra.
Pogodna je većina lala, ali izbjegavajte ona vrlo vapncnasta i slabo ocjedita.Šljivama na siromašnim, pjeskovitimtlima treba dodatna prihrane i zalije.vanje da bi se održao dobar rast i urodte poboljšao okus (vidi »Prihrana. zalijevanje i malčiranje.., str. 448).
blizini trebaju pogodna oprašivača. Prema konačnoj veličini provjerite imale lidovoljno prostora za Željeni broj stabala.
Opraši vanjeEuropske i damaške šIji\'e mogu bitisamooplodne , djelomično samooplo-
Razne vrste šljiva uzgajajuse zbog ukus:.lb.plodova. To su: europske šljive(5Cekcije Ptunusx domestica) ;bijele šljivePrunusx Jomes/ica i P. insi/ita);damaš
ce šljive, mirabele (P.insitila);!llanarikeP. cera.sifera) i japansko-kineske šljiveP. ><J/irina,sin. P. trinora),
Krajevi u hladnijoj umjerenoj klimi..acršcni su za uzgoj europskih i damaš, :11 šljiva. U toplijim krajevima gdjerrolje če dolazi ranije, čcšče se uzgajaju~ ;:,ansk e šljivei mirabele. Sve vrste šljiva.ole mnogo sunca i razmjerno malo obo...-na. Džanarike ih mirabele rijetko sc..lg.ajaju zbogplodova. aličesto sc upol-ebljavaju kao bujne podloge 1.1 brojnerruge šljive i neka ukrasna stabla,
Ima mnogo kultivara prilagodenih- azličirim podnebljima, S mnogim pa. rljastim podlogama koje se danas mo~ U nabaviti šlji\'e su savršene voćke čak
za malene \rtove. Damaške šljive obi...:c10 stvaraju manja stabla od običnih
-Ijiv a. Oblici zbijenQg piramidainog-iabla i patuljastoga gnna osobito su- rikladni za male vrtove, za najbolje-lcdove u hladnijim podnebljima na-unčanim zičcvima uzgajejte kpezasti:>blik stabla. Europske i damaške šljivetrebaju 700 - 100) sati temperature is
-'NXI 7"c . a japanske 500- 900sati.
_\ Ij esto i sad njaZa uspješne oprašivanje cv;eto·..a šlji' ama treba toplo, zašnčenc mjesto.Lvjeu za oprašivanje složeni su - neki..u kultivari samooplodni. dok drugi u
CZGO J V OĆ A KA
Kosim rezom iueti/egJamu peovodmariznad najmegodabranog poslnmo8izboja.
oblikovana stabla trebaju redovito ljetno orezivanje, Odmah uklonite sve oš tečene ili bolesne grane, režući ih dozdravoga drva.
G rmoliki uzgojni oblikU rano proljeće kada seotvaraju pupovi. započmte s oblikovanjem novoposadenih sadnica s postranim izbojima.Odaberite 3 ili 4 jaka dobro smještenapostrana izboja (najviši na 90cm iznadtla) i orežite ih za otprilike IfJ ili 4 'h. dozdravog pupa usmjerenog prema van.Ti postrani izbojioblikovat će osnovnuokosnicu grana,
Potom skratire provodnicu, kosimrezom imad najvišeg odabranog postranog izboja, Ispod odabranih izbojado debla odrežite sve neželjene postrane izboje.
Početkom sljedećega proljeća edaberite 3 ili 4 najjača posuena izbojadrugoga reda koji su se razvili na svakom od orezanih postranih izboja iskratite ih na polovicu. Da biste dobiliuravnoteženu krošnju, odrežite sve slabe ili loše smještene postrane izboje i
Sl.IlU Ujive TUlijaju PIO<IOVe lU osnovi jcdnogodimjibizboja, I pOlom du! grIN na dvogodRnjem dnu j
rodn im izbojima.
NAĆIN I\OŠENJA PLODOVA
srnclastu tekućinu boje jantara, a smolase može stvoriti i u plodovima oko koštice. Stablo stvara smolu kao posljedicustresa koji su uzrokovalebolesti. nepovcfjni u\jeti u tlu ili fizi kalna oštečenja.
npr. od jakoga vjetra ili težine plodova.Ako ste primijetili jspušranje smole,pokušajte pronaći uzrok i po mogućnosti ublažite uzrok.
Pote š koče mogu stvarati i ptice;napadnu li cvjetne pupove. možda će te
zimi trebati postaviti gustu mrežu kojaće spriječit i šte te (vidi i str. 657).
Uz deblo odreJilc svepostrane izboje l ojise nalaze ispodonihodabrllnih,
GR~IOLIKI OBLIK ŠU IVE1. GODl~A, OREZIVANJE POĆETKOM PROUEĆA
Skra /ile J ili 4postranegrane ~naOlpriJike IfJdo Ih. Reli/e dopupa usmjerenogprema ~an.
Orezivanje i oblikovanje
Stabla šljive stvaraju plodove pri osnovi jednogod&ljih izboja, na dvogodišnjem drvu i rodnim izbojima. Nakonpočernog orah'anja, slobodni uzgojnioblici trebaju manje orezivanje negojabuke i kruške. U hladnijim umjerenim područj ima važno je ljetno orezivanje (nakon oblikovanja) da bi sesmanjila opasnost od srebmolikosu listova (str. 647), Da bi zadržala oblik,
Po<ve ullonilc Oill.lks/abe,lo:fc smjdune postrane izboje ili ooc kojirastu podl ilj a/im kU/cm.
~tetnid i bolestiŠljive mogu napasti zečevi i kunići (sir.(66), ose (SIJ. 659),~ (str, (46) i gusjenice maloga mrazovea (st r. ( 5).Bolesti koje mogu zahvatiti šljive susrebmolikost listova (str. 647), bakterijski rak [str. 6(5) i monilija (str, 658).Sva stabla koja su jako zaražena srebmolikošču hsrova, bakterijskim rakom ili (rjede) virusima (str, 649) trebate iskopan i bezodgađanja spaliti.
Sve košučeve voćke mogu zahvatitifiziološki poremećaji poznati kao ,.ispuštanje smole-. Stabla s tom poteško-čem iz debla i grana ispuštaju prozimu )
2,GODlI\A, OREZ IVA:"'JE F'OĆETKmt PROUEĆA
Uobičaj ena njega
Prorjedi vanje plodovaTo je važan postupak kojim se dobivaju\'00 plodovi bolja okusa i smanjuje seopasnost od pucanja grana pod težinomplodova. Ako je urod velik, možete već
rano prorijediti malene plodove. Nakonformiranja koštica i nakon prirodnogopadanja plodova, prorijedite preostaleplodove na razmake5 - 8em (kod malihplodova), a kod kultivara krupnijih plodova (npr. 'Victoria') na 8 - 10em. zataj posao najbolje su obične škare, jer su-brže- od voćarskih.
Stabla redovito prihranjujte i zalijevajte i pregleda vajte zbog štetnika ibolesti. Prorjeđivanje plodovaprovodite prema potrebi.Ako su proljetni mrazovi česti , procvata stabla Ula zidovezašutite pokrovima (vidi ZASnTA ODMRAZAI VJETRA, str. 612- 613).
Pr ihrana, zalijevanje i malčiranje
Šljivama treba mnoge dušika; primijenite ga u proljeće u količini koja je Prsporučena u odlomku ,.:"'jega voćaka
stablašica«. str. 426, Jednom godišnjemalčirajte zrelim stajskim gnojem ilikompostom, a za1ijevajtc prema potrebi, osobito u produljenim razdobljimavrući na, Šlji,'c posađene uza zidove iliograde trebat će više redovita zalijevanja od onih na otvorenom terenu.
SkrIlIi le naPOIOrirU J jJi 4najjalapaslnJIa izboj.ldrugoga reda koj i scrazvijaju il 8Ia ~n;b pos .Iranih ;z/>oja,
Kasne'Angelina Burden' Sr l . D... R'Anna Spath" Scl.lh.'Ariel' xl. Ds'Bryanston Gage' Srj, SS'Coe's Golden Drop' Srl, Ss, R'Golden Transparent' Sc3.N. So. R'Late Transparent' Sc5. Ss~'Lartcn's Delight' SeJ, Us, R'Reine Claude de Bavav' Scl. so. ~'Reine Claude Violette' sin. 'PurpleGu e' SeJ, D... (lo
'San-ta Rosa' Srlf Ils, J. R'Scvem Cross' SeJ. So'washington' SeJ. Ss. R
'Coe 's Golden Drop'
'Vicloria'
Rm'Blue Rock' sa.x,n,'Early Lanen' sc3, Ih'Oblinaja' sez, J, Ss'Opal' Sc.l, So'Sanctus Hubcnu s
Sc3,So
'Opal'
P REPOR U(:U IVEDESERTNE ŠU IVE
U GC<o'O'"
ll; a upotrebui o kutinarID'u
SC uupinaC\iatnj('(bfotevi oznečeveju razdoblje cvatnje
:Ii k ulti~'ari iz te skupine mogo bilinekompatibilni
J ~uns ,*Iomirno~"' -"SI osjclli\<16t nasrcbrnotikost listovaSs samoslerilnaR izvrstanokus
Srednje rane
'Allgrovers Superb'ScJ.l". S,
'Angelano' Sr3,J.,So;•Avalon' Sez, ,so;
'Cambridge Gage'
'Black Gold' SeJ, J , Ss., R'Blue Tit' SrS.So'Cambridge Gage' Sc4. :'Ii, Ih. R'Count Ahhann's Gage- Sc4.S...'Early Transparent Gage' Sr4. So.'Excahbur' SeJ. S~'Goldfi nch' ScJ, Ih' Imperial Gage' Sel, sr'Jetferson' Se]' N. S~, R'Kirke's' Sct Ss., ""'Lanon's Gage' se, So'Menon Gem- Scl. lls'Ontario' Sct sr'Oullins Gage' Sr4, So'Ozark Prcmier' SeJ. J, S,'Reine Claude v raie' SrS,N, S~. R'Stanley' Ku. sc3, So'Utility' Sci. l>!;
'Victoria' Ku.sc3, so. SI
,
VO CK E ST ABL A S I C E
otrgnite sve izhoje koji rastu s debla.Kasnijeorezivanje mladihstabala ogra:ličile na jjetno uklanjanje iznimno bujmh grana ili nezgodno smještenihzboja. Kod starijeg drveta ljeti proriedite dio grančica. da biste spriječili
crenatrpanost i rane zatvorilebitumen-cim premazom.
Sadnicubez postranih izbojaskratile-a <xl cm. Sljede6:g proljeća trebali bi~ razviti postrani izboji i tada ih mozete oblikovati kao sadnices postranim.zbojima.
Polustablai ica"a sadnici s postranim izbojima odaberi. ~ 3 ili4 dobro smještena izboja. Provod~: ~ U skratile iznad najvik g postranogzboja. na 1.3 m, a lada skratite odabrane-o-rrane izbojc dn III m. Uklonite sve
ostale niže postrane izboje. Kasnije orezujte postrane izboje drugoga reda istvarajte oblik krošnjeotvorena središta,kao i kod gnnoIikog oblika. Odrasle sepoIustablašice zbog vdičine teže održa,aju negopiramideiligrmovi.
Vretenasti grmOblikomnalikujepiramidi (\idi str, 45O),trebamu malo~ prostora. ali ne trebajednako ljetno orezivanje. Orezivanje ioblikovanje s to je kao i kod vretenastogagrmajabuke (vidistr, 440). aliorezujteu rano proljeće kada se počnu otvaraupupovi.
Okomite izboje vežite prema dolje, a ugornjem dijelu krošeje uklanjajtebujnijemladice i ostavljajte one manje bujne dastvarajuplodove. Tako se održavastoža uohlik.
LepezaSljivu u poče tku oblikujte kao i lepezastu breskvu (vidi str. 453) da bi stvorilaglavne grane ili srebra.. koja ćete oblikova ti uz vodoravne potporne žice, PrioblikOl'anju lepeze, ostavile nekolikopostranih izboja da popunite rupe. aostale skratile na 1 pup. L'klonite svevrlo bujne postrane izboje ili one kojirastu pod nezgodnim kutem.
Na odmloj leperi u proljeće. čim sepojave postrane mladice koje rastuunutra. prema zidu ili prema središtukr~nje odmah uklonite. Preostale prorijedite na razmake od tocm i tijekomljeta ih ot kinite ili odrežite na č listova.osimako nisu potrebe za popunjavanjeprostora u lcpczi.Xakon berbe, te mladice skratire na 3 lista.
PREPORUČU IVEKLU1'OARSKE SU IVE
Rane
'Cla c' Sci, So, SI'River's EarlyProlifi c' St I. :'Ii, J)o.
'Pershore' sc3, SO'Sanctus Hubenus' sc3, Ih
Sred nje rane
'Belle de Louvia' Ses, SO'Cox's Emperor' sc3, V~
' Purpte Persbore' Sci , So
' ~tarjorie 's Seedhng'
Kasne'Giant Prune' Sc4, So'Majorie's Sccdling' SeS, So' Warwickshire Dropper' Sd, SO
Srednit'~Rane
' Mcrrywe athcr'Sd, So
-Bradley's King' Sc4. SO'Farleigh' Sc4. lh
PREPORUČUIVEDA~AŠKE Su IVE
LEGE..' l>ASC r.l. upina cvatnje (brojes; 0lJIab.
vaju razdoblje cvatnje)l'i kultiv ari iz tc ~UPiDe mop bib
nekompatibilniIh dje lomiČl() samooplodllaSo samoopiodMSI osjetljh'ost u~~
~ izvrstan okus
Kene
'Fogmcre Damson' Sc:5. lh'Prune' sin. 'Shropshire' Sc:5. so. 'cr
-_...~--'---~-~~~-
U ET;';O OREZIVANJE
-~1Jtc 5' -C
.. -::J~ Qboiera~lU p«m~
-,J"tu kp<:«
~"'"- rir~ne.
O DRASLA LEPEZASTA ŠU IVAPROU ET.<O OREZlVANJL _
Odrdirc mUdiar",~utm_ .....". do ....pra'UlIJe~ it Eij:lOiC"'J
gh'-~
SAKO~ BERBE
Uj~sen nakon ubiranja plod".a .. epostreoc izboje koje sre rllnijl!Ijcr,. kratjli na 5 jJj 6 1i510\'a, skratjtl!n~J li5111.
Na 5 -6 1i.,I(..."_'krIl Iile"" sirIInemladice koje ,-u nilsla/nojposlII vi granaMpolrcbne.
Zaveti/e sva ~rebrad h~1I supotrebna za proou1ivanje okm .nice lepeze jli za Zll.mjenu stalihgrana.
,
-Piram idaSadnicu 5 pcstranim izbojima posaditeIII jaki kolac i početkom proljeta odrehit središnju provodnicu do zdravogarupa na otprilike lj m. Uklonite sveposuane u boje koji rastuispod4Scmodtla, Preostale postrane izboje dulje od:: cmskratite napolovicu. Kada kasnijeII ljetiosnova mladihizbojaodrveni.proJu žetak rasla Ila glavnim granama inov im provodnicama skratile na 20 cm.l" isto vrijeme skratite postranc izbojedrugoga reda na oko 15 cm. Da bistepoče li oblikovati piramidu, skratileglavne grane i postrane izboje drugoga redaJo pupova usmjerenih prema dolje. tako
daje rast manje-viševodoravan. Lklonite S\"C nio bujne i uspravne postraneuboje. Središnju provodnicu zavežitezakolac i nemojte je orezivalisvedosljede·ćega proljeća, a tada je skratile za lIJ no"oga izrasta. Kada stablo na podlozi"PUy' dosegne 2m ili 2.5 m na 'St JulienA', skratile središmu provodmcu. Tajpostupak odgodite do kraja proljeća, jerto smanjuje kasnjj i rast. Skratite je na Ipup,oko 2,5 cm iznad staroga drva. Nastavile s ljetnim orezivanjem kao što jeranije opisano, a da biste održali pira.midalnioblik.posrraneprovod nice skračujte do pupovakojisu usmjerenipremadolje i uklonite sve iznimno bujne i
uspravne grane. osobiroonekoje rastu ugornjimdijelovima stabla.~a odrasloj piramidi doći će do pre
gustog rasta; po potrebi odrežite sveIme smještene stare grane. Da bisteodrža li piramidalni oblik. imajte podnadzorom sve bujne i dominantne uspravne grane.
Berba i skladištenje
za postizanje najboljeg okusa. ostavileplodove da posve dozriju: 1-3 zamrzevanje ili ukuhavanje ubcrire ih kada suzreli. ali još u\'ijck tvrdi. za \'I31na vre-
mena ubente zrele plodove prije negošto ih napadne monilija ili CISC. Raspu.ćavanje kožice ploda mole se pojavitikod nekih kultivara za vlažna vr emenaSvježe plodove pohranite na hladnomei tamnome mjestu i iskoristite ih za nekoliko dana.
R azmnožavanje
Najčešće je pločaste ili 'Lokuliranje(vidi str. 432 i 433), a cijepljenje na popravljcni spoj (vidi str. 433) manje jepouzdano za ~Ij ive nego 1,3 jabuke ikruške.
Kosim rezom uz liJI n 'e'poJ1Qfleu~ drugogarCdJJknfile n.. 15cm.
Na <-rh,wima glavn;h grana u'nov; uraJr d rafile na oko JOaai do pupa usmjere",.". prem,dolje.
I . GODll"A. U ETNO OREZIVANJETreNfe ukum;ri sve novepoJ/rane uboje koji <Uu"an usu na deblap<>dpreviše ~i/ja_<lim kUlem,Sn:diMlju prov<XInicunemajre orezjl'lI
PonT uklonile Jvepourmeu~ koj; J<
nalaze do 45 cm imaJrazine Ila.
..
Ord Jk prcouslc pourenc iTbo,( na po!<)I'icu do pupa usmje·~e~a prtmadolje.
PIRAMIDAL NA ŠU IVA
l. GODINA. O REZIVAf'\ JE POLETKO~I PROUEĆA
!l:o,;im ruvm imad jakogpu,...,~retile provodni<"u na Imni,~ 1.5m imad fU.
~ . GODl~A, OREZIVAI'JE POtETKO~1PROUEĆA
Pn]t: t>ubrtnj.. PuPOi',·~eJ,~nju prrJ1ooni<"u, ~r'lJle la :;j lK»uga;rr~,.
O DRASLA PIRAMIDA. U ETNO OREZIVA:'oIJE
Uklonile sve poJ/raneuboje drugoga mh koji J<
krilaju ili su pregU5fi.
X.osf".l re , uobfćIje imljefmm oun l '..n~mp ....,bJITl,"' j postnn;b izbojadrugog.. rNa.
Shatife sve odumrle ilJneprr>dukti.'ne jlrane do zdr,,?mladia ili do gl..vne grme ilidebla.
V O Ć K E STABL A S I C E
Breskve i nektarine (PnIIl lISpersica i P. persica var.llectarina)
Rane
'A mstem June' Rm'Duke ot York' Rm'Earliglo' Žm'Hajes Early' Žm' Saturn' ~m 'EarligJo''Waterloo' Bm, !l'
Kasne
'Barrington' im. !l''Bellegrade' Žm, !l''Dymond' Žm, !l'
PREPORUČUiVE BRESK.\"E
Srednje rane
'Bonaza' Gp, Žm'Garden Anny' Gp. Žm'Garden Lady' Gp , Žm'Peregrine' Rm. !l''Redheaven' i m'Rochester' Žm
LEGE!'oUAGp genetskipatuljasta
(dobra jeza uzgoj u posudama)Rm ružičaste mesoRm bijelo mesoi mžuto meso!l' izvrstan okus
2Preoslale plodove morat ćeteprorijediti i kasm)e, rako da na
,wakih IJ-22 cm ostene pojedan pled
Ujesen, kadafXJdne li~, s/ab/apokrijfepolic/i/enskim zaklonom, Ji.oji je zbogpruzra6nmja sobje stnlllC O/l 'OfCn.Tako /iMU pupOljos/aju suhi; sprel':avase nkanje spora kOIn."anliSf; brt':sll-'t.
1Kako :se plodovi ralvijaju. protijedi/e ih na jedan plod po .~k upini.
Najprije uklonire sve plodove kojir<l.'I\I uza l id ili ogradu.
Z ASTITA LEPEZASTIH BRESKVI
PRORJEĐlVA."'JJE
Prorjeđhranje plodovaDa biste dobilivelike plodove, potrebnoje prorjedivanje. Kadasu mladi plodoviveličin e Ijdnjata, pror ijedite ih na lplodposkupini.Kasnijekada su veličine
oraha i kadnekiplodovi pnrodno otpadnu. prorijedile ih na razmake od 15 do22 em, U loplijim krajevima ti razmacimogu biti i manji.
Pri hrana, zalij evanje i malčiranje
Usušnim područjima zalijevanje je pri.jeko potrebno za rast i plodonošcnje. Uproljc če. kada st: tlo zagrije da zadrživlagu,ma lčirajtc. Prikladna količi n a dušika vrlo je važna za poticanje novogarasta za rodnost. a kalij za otpornost ikvalitetu plodova.
A
Uobi čajena njega
Sadnj aBreskve sadite sredinom zime. jer imvegetacija započinje vrlo rano, Grmolika stabla moraju 2 godine bili podu.pna kolcem. Razmaci sadnje vrlo surazliči ti i ovise o uzgojnom obliku iodabranoj podlozi (vidi tablicu.dolje).
'm3m2ml m
PODLOGE
'Sl j IIlien A' ·Bromptoo ·
Za pojedinosti o održavanju vidi ,.NjegaVOĆaka stablašca- ,str. 426. Klorozazbogsuviška vapna može uzrokovati manjakmangana/željeza (str.651)i lo semoraštoranije liječili. Zimi i s početka proljeća
pobetilenskom pregradom zaštitite listove u razvoju od kovrčavosti te doodređene mjerei mraza,
Ruč;-.lO OPRASIVANJE
Kada .'\t' cvjetovi posve o/vore,brc~k ve se mogu opra~i/i i ru čno.
Za lop/a suha vremena uporrijcbircmekani ki., / i prenesi/e pclud spra_{nika jl'dnoga cv ije/a na nju!ku/ucka drugoga cvijeta.
Opraš iva njeSvisu preporučijivi kulnvari samooplodni, pa urod makle dobiti samo od jednoga stabla. U krajevima s vlažnim ilinesigurnimvremenomoprašivanje je neilvjesno. ali se može poboljšati ručnim
oprašivanjempomoću mekanoga kista.
RAZMACI SAm-lJE. .OBliK STAII LA PODLOGA RAZMAK I tAL\1A K
IZMEDU STABALA IZMEĐU R.EIXJV
Gm 'Sl Julien A ' S - S,Sm SS m'Bromplon' ili S's-7 ,Sm 7.5 msjemeejak breskve
Lepeza 'St Julien A' 3,5 -5m
=-;~'j,; \-e cvatu n io rano i treba ih zašn0Ii mraza:savršene jemjesto zid ok
-_~t1t prema jugu.
Podloge:. -..:lloga ~Ij i\·e 'SI Julien A' upotrebljava'" za srednje bujna stabla. a u. još bujni.~ Bromptoo'. U nekim krajevima više'" upotrebljavaju sjemenjaci breskve.-obuo njihovebujne selekcije koje sutrome na nematodekorijenovihgukao
. . "
e-e-eve i nektarine uzgajaju se u mnor-a umjerenim područjima, Potrebno im_ :"J.ldoblje od 600 - 900 sati na lem-e-nuri ispod TC.za postizanje dobro_~ uroda \rl o su važna sunčana,
..::::~reno suha ljela:u hladnijimkrajevi~ r>re-;h e se l'TlO!:u uzgajati u zašuče
- Gl prostoru. za razna podneblja mogu-. -abaviti mnogikultivari (vidi Preporu-
, e breskve. desno. i Preporučljive
. _,: anne. str, 452). M~ im je luta,-.:;~a,to ili bijelo. Kod nekih se meso.,,' odvaja od koštice. a koddrugih teže.'" tarine suohlik breskvi s kožicom bez_-:lea i zahtijevaju slične uzgojne pos.r.ce.iako više vole toplije uvjete.
Breskve i nektarine obično se uzga-_ ~ u obliku grma.a lepezesu omiljene_ 'iladnijim krajevima. jer za zriobu-",'~ ućuj u maksimalno primanje sun
..• th zraka. ~eki su kultivari prirodno• ena rasla (genetski patuljasti) i sa--eni su za uzgoj u posudama.
-" jjesro i sadnja
\ 1j eslO:. 'r ebno je mnogo sunca i zaštićeno
- e~1O koje ne podliježe proljetnim-i-azovima. U hladnijem podneblju~, treban je s u nča ni zid ili staklenik.':"~,h e koje rastu u krajevima smnogo
-o nna može jako zahvatiti kovrčavost
-:J lm , 651), pa ih morate zaštititi (vi-.; - L'običaje n a njega-edes no).
Za uzgoj breskvi savršena su dubo\0:.. plodna. lagano kisela tla (pH 6,5- L'zgajate li ih na pjeskovitim tlima,~, .rebno im je doda tno zalijevanje i-ncrana: plitka. vepnenasta tla resto-":\.~!! v-apna pojačavaju klorozu.
\~51
UZGOJ V OĆA KA
PREPORUČU JVE
NEKTARINE
Rane'Early Rivers' *'lohn Rivers' u
Srednje Jane'Elruge' u'Humboldt' u'Lord Napier' u
Kasne'Nectarella' Z-Pineaplle' u
LEGENDA
Z zbijeni ra,[
U izvrstan okus
'Elruge'
Štetni ci i b ol estiBreskve mogunapastiuši(sir,646), ptice(str. 657), crveni pauk (sir, 646), uholaže(str. 644) i nematode korijenovih guka(str. 660); uobičajene su bolesti: kovrčavost listova (str, 651), bakterijski rak(str. 665), siva plijesan (Botrytis) (str.646) i ispuštanje smole (vidi: »Šljive:Štetnici i bolesri«, str, 448),
Uzgoj II zaštićenom
prostoru
Za breskve u z aš t ićenom prostor unajboljije uzgojni oblik lepeza, jer takoplodovidobivaju najvišesunca, Staklenik mora biti dovoljno visok za stablood 2,75 m, Nužno je plodno Ilo kojezadržavavlagu.
Oblikovanase stabla trebaju uzgajatiuz prikladne potporne žice na razmacima od 15 cm, a počevši 38cm od tla.Žice postavite 22 cm dalje od stakla,
Zimi je važno dobro prozračivanje dabi se biljka dovoljno rashlađivala.
S početka proljeća, ali ne prerano(ako nemagrijanja),prekinitc s prozračiv a njem , tako da biljka počne rasti.Dva tjedna održavajte temperaturu8- lOuC, a kasnije je podignite do 2lfC
Stabla u zaštićenom prostoru vrlo br10 rastu i uvijek ih dobro prihranjujte izalijevajte. Povremeno obilno zalijevanje bolje je od učestaloga i oskudnoga.Za vedrih dana listove prskajte mlakom vodom i vlažne tlo u stakleniku.
Kada procvatu, stablaoprašujteručno(vidi Ručno oprašivanje, str. 451). U vrijemecvjetanja nemojteprskati ilivlažiti.jer to može spriječiti oprašivanje, no toponovno činite nakon što padnu latice.jer ta mjerapomaže usprečavanju razvoja crvenoga pauka i pepelnice. S prskanjemi vlaženjem prestanite kad plodovipočnu dozrijevati.
za razvoj plodova prave veličine vrIoje važno prorjedivanje (vidistr. 451).
Orezivanje i oblikovanje
Breskve i nektarine donose plodovesamo na prošlogodišnjim izhojima. Prvise plodovi pojavljuju u t rećoj godininakon sadnje. Da bi se zadržala uravnotežena, otvorena krošnja, potrebnoje orezivanje kojim se potiče novi rast izamjena izboja. Ima 3 vrste pupova:okrugli plodni pupovi. maleni zašiljenivegetativni pupovi i trostruki pupovi sasredišnjim plodnim pupom i vegetativnim'pupovirna sa svake strane. x agranama koje želite produljiti urezujtedo vegetativnogapupa ili,ako ga nema.do trostrukoga pupa.
Grmoliki uzgojni oblik
Sadnicu s postramm izbojima posadheod kraja jesenido kraja zime, Na poče t
ku proljeća odaberite 3 ili4 jaka dobro
G RMOLIKA BRESKVA
l , GODINA. OREZIVANJE S POČETKA PROUEĆA 1. GODINA, UEThO OREZIVANJE
Uklonite we mtsdicekoje rast/J premaunutra ili premadolje,
Usporedno s deblomodreti/e sve i7.boje kojise nalaze ispod glavnihpos/ranih izboja,
Provcdnicu odrežitedo nejvišegeposlranogizboja.
S et e/jene pos/ rane;zboje ođrezne svedo debla.
Od,lber;le 3 ili 4 jakapostrsne izboja. Skrati/eih za lIJ do pupa koji jeusmjeren prema van.
2.GODI!'A. OREZIVA~JE S POČETKA PROUEĆA
;.,--~~,.,
Orežue slabe I npostrane izbo-je drugogareda priblitn ona JO em.
~~
Uklonite sure.neplodne grane lesve one koje supreguste ili sekritaju s drugima.
Mladice koje su rodileskrati/e do If.,do zdravogapupaili mtedlce .
Da biste oblikovah'glavne grane, prijeotvaranjapupovaskratire najjatepos/rane izb<Jje iposirsnc izbojcdrugoga reda napolovicu.
/ ;':j
/
' \- '
452
V O ĆK E STAB L A Ši C E
- eaenapostrana izboja. 1'Oaj vi~i neka.... : ..Iazi otprilike na 75 - 90 cm iznad... Provodnicu odrežite iznad najviše
.0 ;-o.-.m anog izboja. Svak! od odabra-· • postranih izboja skratue za lIJ i.. -ežite sve ostale neželjccje izboje.
.:J ukloniteuboje koji su. loše smjcš_- ili nisko postavljeni.'" počet ku sfjedečcga proljeća (prije
• _~ o ~nJa pupova] za oblikO\'anjc os-ne o..osniceodaberite jake postrane
.:>0<: i postrane izboje drugoga reda.-c-mte ih na polovicu (do pupa), a~·.Llot i.zboje drugoga reda na \o cm.
'-'Ja se stablo dobro utvrdilo, sreo_ .~ održavajte otvorenimlako da s\'a·
ea ljeta uklanjate staregrane koje su._ rodile. Povremeno čete morali od.....:-.. :1 i neplodne grane.
_~Fc:za
.....- ada se mogu nabaviti djelomično
.... covane lepeze:ako ih kupujete, pri-•~I~ da budu ispravno oblikovaneUt.) )1O je dolje prikazano). Lepeza hi
... -ret-ala razvijali iz 2 posua na il.hoja-r--cznc .30 cm iznad Ila i pod kutom
od 4(1". Središnja se provodnica odmahreže iznad njih, tako da se snaga usmjeri jednako na dvije strane stahla. lepeza kod koje se zadrži duga središnjaprovodnca i sa strane ima postrane izbo;<: koji sc: ul njušire stvorita:na vrhuobilan rasi, a osnovaa: ostati gola.
Oblikovno orezivanjePotpome žice postavite kao i kod jabuke (vidi str. +41). Xakon sadnje sadnice s postramm izbojima, odaberite 2izboja koja se nalaze 30 em iznad tla iuklonite provod nicu iznad njih. Odabrane izboje skratite otprilike na 38 cmda biste oblikovali prve dvije eruke«.Zavežite ih za trske pod kutom od -W".Odrežue sveostale ilboje na I pup kaopri č uve. dok se ne razvjju 2 - ruke-.
Ljeti provodnicu i postrane granevežite kako sc razvijaju i počn ite oblikovati »rebra« okosnice. Odaberite ioblikujte 2 jednako razmaknute mladice s gornje strane i jednu s donje stranesvake »ruke_. Sveostale izboje na deblu otkinite na I list i uklonile sve lošesmještene mladice na - rebrtma«. Sljedečege proljeća prije otvaranja pupovaorežite produžetke na »rebrima_ la Ih
do zdravoga pupa. Tako čete potaknutirast i razvoj lepeze.~a početku ljeta nastavite vezati
odabrana -re brae u razvoju. Otkidajtesve slabe mladice i uklonite sve onekoje su vrlo bujne ili krive usmjerene.
Sljedećega proljeća skratile »rebra_za ll. prošlogodišnjega rasta. Trećega
ljeta odaberite još mladica kojima ćete
dopuniti glavna - rebra- lepeze. Savprostor unutar krošnje ubrzo a: se popuniti postranim mladicama. Prorijedite ih s "rebara" rano u sezoni narazmake od 10do 15cm; ostavite onekoje Id e prirodno u ravnini lepeze. aliuklonite sve nezgodno smještene, kojerastu izravneprema van. prema zidu iliprema ogradi. Preostale mladice zavežire - one bi sljedeće godine trebaledonijeti plodove. Na 5- 6 pupova skratite sve mladice koje se prekrivaju.
Uobičajeno
orezivanj eSvrha proljetnog orczivanja jest Ih seneprekidno svake godine dobivaju če
bro smještene mladice. Pri OSOO'; S\~
koga cvjetnog izboja koji a: OOWtiplodove idučega ljeta obično se na1aZJe2 pupa ili mladice: uklonite pup ilimladicu (pineirajte ih) da biste izbjeglipregust rast. Preostala mladica sljedea:F-3 a: ljeta donositi plodove. Ll priču.vi. možete ostaviti još jedan pup Inapolovici mladice) ako se drugi OŠtetiNakon berbe uklonite grane koje surodile i zavežite zamjenske mladice priosnovi svake grane koju ste odrezali.
Postupak ponavljejte svake godine;ima li na okosnki mjesta. csravne :nadomjesne mladice.Bez temefjua ere tivanja breskva če ubrzo postati zatrpana starim, nerednim granama.
1.GODIS A.UETN O OREZI\'A\"JE
Odabt:rir~ : .retQ.. all~
dije/o'w a 5\J1~ OtUkOi I i1Jutnjih tc ih ZIII-dJk' za.il!lro~pomJeoe Ne .lc;.: sk' ....TduDee. osule -..az. KJXR al I k
Svaku glavnu granuzavelite zabilml>uSQve ~lilPOVC
koje ste pritvrs/ilina tit:cpod kulomod ./o'.
Odrcble (}Slak. nitepostrsnc iZboje naJ pup.
f-/- -( i
:bot" «olikou li-......~• . •;0 cm od tla
..::J,.""O:'nr.. 2 pos/mna~-,J. sa ~ I'ake
~ f'O frdan.
~ l1Jj\de pos.~~ CJiJ:rebt"T"~Unicu.
I i u · ruk u«....~~r" na ]S cm· :.Uogapupa. da~.:' pota knuli~l.-mj" pos/ranih........,., /»",bara_).
,-EPEZASTA BRESKVA
· GOD I ~A. OREZIVANJE NA POČETKU- ,OU Ee A
: ,GODI~A, PROU.:JREZIVANJE
-
" -J ponllCl! proljeća:n:~u/etak ras/a na•.-.:/>rima" jkra tit" ZlI 'h.» .ldnn i h pUPO"s koji 5U
_"<l'llj..reni ll t clj t'nom...-:n}c:ru,
O DRASTAO GR~I, UED:O OREZIVASJE
Da bĐt" pmtubli
uajpu ~>iosnK'V
i M nje. oNiiuJte~rebra» u fV\ 'OJufa.l:o Moće,.. ihla lUal; ZlI t,..i~ .
SIe I~ usmjerene:posrrane m/~
odr"t il" Jo D};'
bOl e 05n01 e.Ll1olUte ; 5> emladIce k,* ""pojal ljuju i5fu1: giaIne _rul"•.
Uza O J VO Ć AKA
3. GODINA, OREZIVAf\lE NA POl:ETKUPROUEĆA
Da biste polaknulidaljnji I'a5f i produljiliokosnicu grana, svakoodgla\71ih ~"ba rll"
skratite lI.t 1/4.
j . GODl~A. OREZIVASJE ~A ljUETA
.\f1iJJC izbojc pmrij~'ditc na razmake od /o du 15cm. Otr.!lnitc i sve mladice koje ras te prema ziduiJi u krivom smjeru.
3. GODINA, U ETNO OREZIVAf\lE
Sve mladice kojeprekrivaju~rebra..orrgnile na 4 - 6lisIOVI.
Kako se prr:oslakpostranemladicerazvijaju. nm:titeih zat"ke da bistepopunilikrr:N!ju.Te bi mladit:esijed«e godinefrebak roditi .
O DRASTAO GRM. OREZIVAS1E NAKO~ BERBESve izboji: luji 5U rodiliskratile do njihove(lSI7(We. do prikladnezamjenske mladi«.
Marelice (Pnm"s a,m",;aca)
Zavelil e zamjenskemladiced.l popunepr.lZlline. Tebi mladicetrebak bili ravnomjernora5fXJredenepo djelojkpui.
Berba i skladištenje
Berite posvezrele plodove. Stavite plodu ruku i uz peteljku ga lagano pritisniteprstima. !,-ko »pop usti... spreman je zaberbu. Da biste postigli najbolji okus.breskve i nektarine najbolje je jestiodmah nakon berbe. ~O!!-U se čuvati inekoliko dana u posudi s mekanim rnalerijalom na hladnom mjestu.
R azmn ožavanje
Breskve i nektarine obično se razmnožavaju ljeti. pločastim iliT-okuliranjem(vidi str. 432 i 433). Sjemcnjaci breskverazlikuju seu kvaliteti, no često su buj.ni i mogu davati bogate urode.
\lre1i« je teže uzgojiti od ostalih vo.:a.l- e nekim krajevima ne uspijevaju,....~ cauvan, pa pri odabiru stabla uvijek-oeaate ~\lel. ~tarelil% moraju pro--esa ::-J - 91)) sali na temperaturi nižoje ...c II većna je kultivara na donjem~ lOP raspona. Cvatu vrlorano.
Ula su za uspješnu rodnost potreb- . satu. i sunčan a ljeta. sušni uvjetixdraJ sezone mogu uzrokovati ozbiljOO~'3nje pupove. U hladnijim kra-
jevimamarelicese mogu uzgajali u ušučenomprostoruiliu obliku lepeze uzazid. U toplijim krajevima omiljen jegrmohki Ulgojni oblik.
Mjesto i sadnja
Da bi marelice dobro rodile, trebalo biih posadili na s unčano, zaštićeno mjesto bez mraza. U hladnijim krajevima
važno ih je uzgajati uza sunčani zidili uslakleniku, da biste cvje tove za~li lili odmraza i niskih temperatura potkraj zime i na početku proljeća.
Najpovoljnije je tlo duboka ilovača .
Marelice više uspijevaju na pjeskovilimi vepncnastim tlima. Najbolje je da ihne sadite u područjima s hladnim i vlažnim zimama. jer lako propadaju.
za podloge se mnogorabe sjemenjacimarelice i breskve. Sjemenjak breskve
podnosi vlažnije uvjete od sjemenjaklmarelice i stvara manje stablo.Cesto seupotrebljava i podloga ~Ij ive 'SI JulienA ', koja je umjereno bujna.
Marelice su samooplodne. no u hladnijim krajevima treba ih ručno oprašivati.
Sadite ih potkraj jeseni ili u vrlo ranuzimu(vidiRazmacisadnje,str. 455)prijeotvaranja pupova. Grmolika stablaproedvijegodine treba osigurali kolcem.
V O ĆK E STABlA ~ J C E
Gnnoliki 'St J lIlicn A' 4,S -S,S m S", mSjemenjak breskve S,S-7m 7mili marelice
", l a 'St Julien A' 4,S-S,Sm
RAZMACI SAOSJE
UZGOJ:"l1 OBUK I PO DlOGA
eob i čaj ena njega-rcenito vrijede uvjeti održavanja i
.!?Oja kao i za OSlale vočke nablašiceJi .~jega voćaka stablašica«, str. 426),r toplijim krajevima česti su bogati
_.,.n.pa da bi se izbjeglo da voćka rodi. .ake druge godine, potrebno je pro- .J l\'anje cvjetova (str, 436), Ukloni te
....: smještene malene plodove, a glavno-. -nedivanje obavite nakon prirodnog';'J\'anja plodova i kada se počnu
- ..km-ati koštice. Prorjedupe lako da u_ ~.lj ~ kupi ni eseje po I plod, aizmedu
- ,Jo\ a ostavite razmake oko7 cm.L' hladnijim krajevima dosta je često
ccmiraeje grana; što prije zahvaćene
_•.tl:e odrežite do zdravoga drva. Pote• .;:e mogu stvarati ptice (str. 657),
IRAZMACl IZMEHlJ l R.Az.."dACISTABALA IZM EĐU RHXWA
uholaže (str. &U). bakterijski rak (sir,655). monilija (str. 658) i ispu~anje
smole [vidi .Šljh'e: Šretočine i bolesne,str. 448).
O rezivanje i oblikovanje
Plodovi se stvaraju na jednogodišnjimmladicama i na starijim rodnim izbojima.Svrha orezivanje jest održavanje oblikastabla i Uklanjanje svih starih, ncplodnihgrana. Ako su mlada stabla prebujna.lI'IOŽe im se orezivati korijenje (\idi str.430). Grmoliku marelicu orežite i oblikujte kao šfjive (vidi str. ~).
Početno orezivanje lepeze provodise kao i kod breskve (\idi str. "S3).:":aodrasloj lepeei mladice prorijedue na
razmake od 10do 15cm. jer se ranijaju u proljeće , te uklonile sve mladicekoje su usmjerene prema dolje, premasredištu lepeze ili unutra, prema zidu.Preostali izrast potreban je za ispunjavanje praznina u okosnici. Postraneizboje drugoga reda otrgnite ako vamne trebeju la ispunjavanje praznina ikasnije u sezoni sve postrane mladiceskratite na J list. Nakon berbe izboje
. drugoga reda creme na 3 lista.
Berba
Plodove berite posve zrele i kada selako skidaju s peteljke. Odmah ih iskoristite jer se svježe marelice čuvaju:
možete ih zamrznuti. ukuhati ili SUŠili(vidi str. 431).
R azmnožavanje
~tarelice se mogu razmnožavau pločastim ili Tiokuliranjem (\'idi str. 432 i"33) i upotrebljavaju se podloge sjemenjaka breskve ili 'St Julien.
PREPORUČUI\'E
~tARELlCE
Rallc
'Early Moorpark''Hcmskerk' g;'New large Early''Tomcot'
Srednje rane
'Alfred''Breda''Delioot''Farmingdale''Flavercot'
Kt.'fIe
'\ loorpark''Sbipley's' sin. 'Bejeuheun'
O DRASLA LEPEZASTA ~tARELlCA. OREZ IVANJE:'-IA POČETKU U ETALEGENDA'o' izvrstan okus
_~i(JC' su u
J'4tl:u~ms1nub D.l6 fmQ.aodub/e ~iaramJ 1I83hsra.
:..;AKO:" BERBE
Sveposlnmcizboje drugogareda koji "lim ne/rebaj u bo llIm
jensle mlltdi«adreb/e;fiorgni/c1I8jiJi6lislou.
Odretite iliotrguite svemladice kojesu usmjereneprema dolje,premJ zidu iJiogradi.
""ooj(dite m/ade.lNfr na 10 - 15 crn_.13IJCnos/i. Priyezuj/e~ l J l k u kak o se
:vj J, ljuju.
_-J t"i<l( ispunili. - ":nju.... <une-.JJh.-e a "(b /e.......e pri osoori",,""en( .
Trešnj e (Pmlllls avillllJ)
--;;nje mogu narasti u visinu i u-au 7j m ili više. Većina je kulti-.JJ samostenlna. pa su često porreb
'.t : stabla da bi stvorila plodove.'.t..o još uvijek nema pouzdane pal_ ~ "l( podloge (vidi str. 4S6). trešnje-qbclj e pristaju voćnjaku ili velikom
"'":11. Za prosječan vrt odaberite sa-
mooplodni kultivar; bilo bi sa-vršenoda ga lepezeseo oblikujete uza zid iliogra du. jer se tako ograničuje rast ibiljka se lakše štiti od napada ptica ikiše prije berbe (koja može uzrokevati pucanje plodova). Trešnje moraju provesti SOO- 1200 sati u hladnomrazdoblju (temperatura ispod 7"(: ),
za trešnje Duke smatra se da su hibridi trešnje i višnje. v isu rasprostranjene u uzgoju, ali ako ih odabere te.vrijede isti načini uzgoja i razmacikao i za trešnje. Xeki kutuvari trešnjeDuke sameoplodni su, a kombinacijavišnje i Ud nje Duke jest kompatibilna.
Mjesto i polo žaj
Da bidobro uradile. trešnjamatreba t0pIo, zašučeno mjesto, Važno je upremobiratikultivare. tako da budete sigurni do.će se medusobno oprašivati; to bi Pr1Jekupnje stabala svakako trebaloPfO\jc-oo(.U\' jeli zaoprašivanje•. m . ·e -ll.
~55
CZG O J VO ĆA KA
'Ste lla'
PREPORUČUiVE TR E.SKJE
Lepe zaLepezasta trešnja oblikuje se kao brekva (Sir. 453). No postoje li na ~dniO t
postranim izbojima prikladno smjdkni izboji. umjesto 2 možete odabrati J
_ruke«, što će ubrzati razvoje lepeze_Ruke« zavežite za trske Ikoje ..učvrščene za žice) i raširite ih podkutom od 35do 45"od debla. U prol;t.će nakon sadnje _ruke« skratite ..45 - 60 cm i uklonite sve ostale POSlDne izboje koji su se razvili.
Ljeti na svakoj _ruci« cda beme ::~3 dobro smještene mladice ili _rebrazavežite ih tako da ispunjavaju~živ prostor; ostatak mladica uUooi&cSva »rebra- na mladom stablu UebIibiste orezati u vrijeme otvaranja~va (nikada ranije). Iako da smanjlltopasnost od srebmolikosti listO\"Ibakterfjskoga raka.
Na starijim lepezastim stablima _proljeće' možete prorijediti ili si.ratJtlrodne izboje (vidi _Zimsko orem.nje«, str. .n8). Da biste smanjili \w..._rebra« možete skratiti do zamjemladica. Ljeti na 6 listova otrgnne s"r
mladice koje ne trebaju za okosnlcu.. "Inakon Derne skratile ih na 3 lista.. ~biste spriječili neuravnoteženost lrs:5-nje, sve ~pravne ili nio bujne graoeuklonite ili ih vodoravno zavežite.
Berite posve zrele plodove zajedno speteljkama. Odmah ih jedite ili na DC
drugi način upotrijebite. Ako ćete illzamrzavati. uberite ih dok su još Imi(vidi str. 431).
Berba" i skladištenj e
poreje i žice. lzmedulc pczastih oblika ipolustablašjca oslavite razm ake od 5do 5.5 m
Uobičajena njega
Trešnjedonose plodove na rodnim izbojima dvogodišnjega ili starijega stabla.Starija stabla orezujte ljeti da bisteograničili rast i potaknuli stvaranje plodnih pupova. Polustablašice i grmo1ikeoblike oblikujte kao šfjive (str, 44S),
O rezivanj e i oblikovanje
Prorje đ iv a nje je nepotrebno. Osimmalčira nja, koje je opisano u ulomku_:'\jega voćaka stablašicae, str. 426, prihramivari treba malo ili nimalo. Rasteli biljka slabo, primijenite amonijevsulfat u uobičajenoj kol iči ni od 35 glm2, Usušnim uvjetima trešnje trebaju temeljito zalijevanje, no iznenadno zalijeva.nje suhoga tla može izazvati pucanjeplodova.
Kada plodovi počinju dobivati boju.za~itjte ih od ptica tako što ćete prekolepezastih stabala prevuči zašmnumrežu, Grmolika stabla i polusrablašceteško je zaštititi, pa plodove Deriteka,ko dozrijevaju.
Najčešći štctmci i bolesti koje napadaju Udnje jesu: ptice (str. 657), crnanešnjina uš (vidi _L"~i ., str. 646), gusje.nice maloga mrazovca (SIT, 645), menilija (str. 658), srebmolikost listova (su .(47) i bakterijski rak (str. 655). Ćimprimijetite znakovesrebmolikosti tistova ili bakterijskoga raka, odmah odrežite sve zaražene grane,
Sadnj aAko su sadnice trešnje gologa korijena,trebate ih saditi potkraj jeseni ilizimi, aako su kontejnerske. u bilo koje dobagodine. Prije sadnje lepeeesto oblikevane sadnice postavite potrebne pot-
OprašivanjeSloženi su uvjeti za oprašivanje trešnje,Većina je samosteriina i pripada zasebnim skupinama unutar kojih je svakakombinacija inkompatibilna. Ako nistenabaviti samooplodni kultivar. trebateodabrati 2 kultivara iz različitih skupina koji cvatu u isto vrijeme, Xekclikoje kultivara univerzalnih oprašivača
koji će oprašiti sve trešnje koje cvatuotprilike u isto vrijeme (vidi Preporu č
ljive trešnje. fijevo].
Mj estoOd aberite otvoreno, sunčano i za štiće
no mjesto. Ako će le trešnju uzgajati uobliku lepeze. potporanj svakako morabiti najmanje 2.5 m visok i 5 m širok, apoložaj popril ično sunčan. Stablo uzgojeno uz hladan zid stvarat će plodoveloše kvalitete i okusa. Vrlo je važno
kvalitetno. duboko i dobro ccjedito tlo,Stabla koja rastu na plitkim siromašnim tlima stvaraju malene plodove I
žtvotm vijek im je mnogo kraći.
Podloge'Colt' je polupatuljasta podloga koja jepogodna za gnnoliki uzgojni oblik ili zalepezu u malim vrtovima. Vrlo bujna" failing F12i1' upotrebljava se gdjeima dovoljno prostora. Dvije nove pa.tuljaste podloge. ' Inmil' i ' Ćamil', im seispituju, jer njihova dugovječnost i rodnost još nisu utvr đene .
P ODLOGE
'Co lt' 'Malling FIY 1'
Rane'Early Rivers' Sd.1\sl. S... 'cr'Waterloo' Sel. ~s2. 'cr
Ka-sne
'Bigarreau Gaucher' Sć. ss. Uo-Lapins' x4. Ss'Menon Favocnte' x2. :"u-x apoleon Bigarreau' St4.~uS oir dc Guben ' x l. Ss., Ue, 'cr'Stella' Sc.l, Ss, 'cr
LEGE:'Io'DASC skupina cvatnje
(bratevimnaču
razdobljecvalnje)
Uo univerzalnioprMivač
:'\s nekompalibilnaskupina
So samo(l(1 lodnaSs samcstenlna'tr izvrstan okus
Udnje unutar svakeskupinemeđusobno sc neoprašuju)
Srednje rane
'Menon Bigarrcau' SeJ. :"~ 'cr'Menon GIor)~ x4, s-, u e, 'cr-Sunburst' x 4.Ss
ODRASLA LEPEZASTA TREŠNJA. U EThO OREZIVANJE
Ll, elire mladice koje hirrd 'ale zamijeniti slara-rebra_ ili i.~plJniri
prazan ptostot.
Sav noviiLIaSI koji netreba produljiviJli lepez uskralile na5 ili 6 lislov/l.
R azmn ožavanje
Uobičajeni načini razmnožavanja j~pločasta ili 'l-okuliranje (vidi str, H:! i433), Podloge 'Colt ' kompatibilne su slo
svimkuhivanma. kao i bujnija podloga'Mailing Fl2JI',
NA KO:'\ BERBE
,""akon berbe SV~ poslraneuboje koje sl~ na potetluljela raa1i na 6 listova~kratil~ na 3 lista.
V O Ć K E STA8l..... SI CE
Višnj e (PnllJl/s aviI/ili)
PREPORUČlJIVE \ 1 SJE
LEGENDASe skupina cvatnje(brojevi ozn ačuju
razdoblje cvatnje)Sn samooplodna
K a\nc
'Montmorency' seS, so'Morello' sro. so'Nabella' Sc4.So
10 em. Kako se razvijaju. vežne ih nžice. Sa svakoj rodnoj grani ostavitejedan ili. ako pros tor dopu šta. oh--adonja postrana izboja. Zavežite ih da bizamijenili rodni izboj, koji čete nuooberbe odrezat i. Drugi izboj možeteupotrijebiti kao pričuvu ako se prviošteti ili za ispunjavanje praznine ukrošnji. Starije lepeze pomladite lakoda u proljeće i jesen starije graneod režetc do mladica.
O rezivanje i oblikovanje
noga stabla. npr. grma ili patuljastepiramide. pa se mogu uzgajati i u kevezu za voćke. Višnju napadaju isti štetniei i bolesti kao i trešnju (vidi»Uobičaje na njcga- , str. 456).
Višnje se orczuju sustavom pomladivanja da bi neprekidno stvarale jednogodišnje grane na kojima se stvarajuplodovi. Svake godine uklonite diostarih grana. Orez ivanje obavljajte II
proljeće i ljeto, jer to umanjuje opasnost: od srebmolikosti listova (SIT. 647).
Lepezalepeza se oblikuje kao i u breskve (sn .453), Kada započne rodnost. pomladivanje koje pot iče rast mladica vrlo jevažno zbog ogra ničena prostora. Uproljeće na odraslome stablu uklonitesve loše smještene ili prcgusre mladice,a preostale prorijedite na razmake od
.j ~.
P ODLOGA
""Jmlmlm
Uobičajena njega
Višnje imaju iste uzgojne zahtjeve kao itrešnje (vidi m. 455). Xajviše pozornosti trebate pridati prihrani. osob itodušikom - što može biti osobito potrebno zamjenskim mladicama. no nemojtepreijerati. U sušnim područjima potrebno je natapanje. Vrlo je važna i zaštita plodova od ptica (vidi str. 427).Višnje se mogu uzgajati II obliku male-
Stabla oblikujte kao grmove i lepezena razmacima od 4 do 5 m. a lepezamaosigurajte potpo ranj visok 2.1 m.
.\ljesto i položaj
\1 e-ac i zahtjevi za Ilom općenito od_ \ Maju zahtjevima Ud nje (vidi Sir.• ~ ~ l. osim što se višnje mogu uspješno_;.lJJ ti ul sjeverni ili istocni zid ili'CJdu.-Preporučljiva je podloga kao i kod-ešanja Duke - toje 'Colt', :"ajbolje je
....; u specijaliziranom rasadniku oda-e-ete kulnvare kao što je 'Morello'~J<lm i lj c n ij i ) . jer postoje i selekcije
- ~OO slabije rodnosti.
';':.1l:1la \i~nje mnogo su manja od Ire.....nja i većina je kultivara samooplod~J.. tako da su višnje mnogo prikladnije:.1 prosječan vrt. I način donošenja plo; W3 razlikuje se. jer se većina plodova<vara na jednogodišnjim izbojima koji-_ izrasli prethodnoga ljeta. O~' O sc
'će ob i čno ne jede svježe. ali se cijeni. cubano i II kulinarstvu. Stahla višnje-ebaju provesti 800- 1200 sati na lem-
-eraturi ispod 7cC.
ODRASLA LEPEZASTA ViŠNJA?R.OU ETh O OREZIYA:\JE
lk>nile are krivo u~mje
~ mladice i odrežite ih_........' redno ~ granom. Pre1/l;1plJ/rebi.
mladi r:c u rUI'Oj Uprorij edile narumake od lOcm.
(
J EnO OREZIVA:-.llE ~AKO~ BERBE
t.iu !f2ll&u.,.~ rodilJI
<---:br( pri......i Jo
~"'"~n;k(,..,.,
.:", ...h le
--IC!!Cn-ku
""""" đ.-.g( ZJdmli"'7'fJOIfIj(rne~kOn.a_ -,'ohri sljerh'e......
Uklollile ;1l~ kkusmfrreTl(m/~ l:oje 5e'
{3Z\ijAjui 1"ni51(~
u~_
Odrebu ..-,"'""'"
CZOO] VOĆA KA
ODR..l"SLA GR\'OLlKA \'I$\JA. OREZIVANJE NAKON BERBE
I'/odol·e berite ta ko da suku st~hodretere uz aboj. a ne trganjem. bl"~ biste oštetili koru i pc»d aJi or:vsnost od balterijskq!a raka.
R azmnožavanje
B RANJE VJ$A:'o:JA
Najčešći su načini pločasta ili T«--.ranje (vidi str. 372 - 373), Svi sut_v-ari kompatibilni s podlogama cor'Mailing FI2JI'.
Berba
Stapke režite škarama, jer čupanje
rukama možeozlijediti mladicei ubrzali zarazu. Odmah nakon berbeplodoveukuhajte, zamrznite ili konzervirajtc[vi di ..Berba i skladiltenje. , str. 43I).
Grmoliki uzgojni o blikGrmolik se oblik stvara kao i kod breskve (vidi str. 453), Xakon 3.ili4, godinekada je grm utvr đen . potrebno je orezivanje zbog pomlađivanja. :"a počet ku
jeseni nakon berbe odrežite ll. grančicakoje su rodile. po mogućnosti do zamjenskih mladica. Tako ćete od ržatipotrebne razmake i ostaviti mjesta zamladi rast koji će s ljedeće godinedonijeti plodove. U istovrijeme uklonite stare ili neplodne grane. Ako ne orezujete. urod će se smanjivati i bit će
ograničen na vanjske rubove stabla.
SI-ake EfJdine odreble dozamjenske mladice ndtoswijih. prd rih:nih ililI<.-p/odnih pastranih
"'-
,,Odreb u: 1/. pana IIIJ kojoj~U Nupkdn'i - do rtl
m~nske m/adio: l oja st:
nalui prinjezinoj osnori
Kaki (Diospyros kaki)
Kaki je listopadno stablo spotoga rastakoje svremenomdoseže visinuod 10do15m iširisedo tu m.Plodovisu kuglastii kada su posve zreli, mogu biti žute.narančast e ili mene boje. Xeki kultiv-ari stvaraju plodove bez sjemenki.
Uzgoj na otvorenom moguć je u suptropskim područjima s najnižom temperaturom od Icrc, a u jesen je poželjanraspon temperatura od 16 do 22"C, 7...8uspješanurodveći ni kultivaratrebasamo100 - 200sati ..hla đenja- na temperaturinižoj od 7"C. a u vegetaciji im treba najmanje 1400 sunčanih sati.
_\ lj esto i sadnj aPreporučlji vo je zašt ićeno i sun ča no mjesrc:premapotrebi,osigurejtezaštituvjetrobranima. Vrloje važnodobroocjcditoiplodno tlo s pH 6 - 7. Starija su stablarazmjerno otporna na sušu. no ako tijekom sezone nema dovoljno kiše. potre·bno je natapanje.
"'.lO podloge pogodni su hujni sjemel1}aCi IN e Diospyros kaki , no češće seupotreblja\'a vrsta D. virginiana.
lako nekikuluvan kakija na istom stablu imaju i muške i ženske cvjetove,brojni kultivari imaju samo jedne ilidruge cvjetove. Većina omiljenih kultivara ima samo ženske cvjetove; onistvaraju plodove bez oprašivanja. a plodovi su sitni i trpki. Stoga se uz njihmora posaditi kultivar oprašiva č s mulkim cvjetovima. Obično je l opraš ivač
dovoljan za 8 ili 10 ženskih biljaka.Na dobro pognojenom tlu načini te
rupe za sadnju i u njih stavite organskimater ijal i osnovno višenamjeuskognojivo. Stabla moraju hiti na razmacima otprilike od 5 m.
Uobi čajena njl'gaSvaka 3 - 4 mjeseca oko stabala primjenjujte mješavinu osnovnoga gnojivasa srednjim udjelomdušika. Vlaguu tluzadržavajte malčiranjem organskomtvari, a za suha vremena redovito zalijevejte. 110 oko stabala mora biti nezakorovljeno.
Glavni šretnici koji napadaju kaki priuzgoju na otvorenom jesu trips (str,(47), crvci (m . 646), štnasie uši (str,648) i vočue muhe (str. 659). Uobičaje
ne bolesti koje mogu stvarati poteškočejesu krunasta šiška (str. 655). anua knoza (str. 666) i ostale gljivične lisne pjege(Sir. 648).
Uzgajate li kaki u zašt iće nom prostoru. poteškoće mogu stvarati ličinke
crvenog pauka (str. 646)i štitasti moljci(str. 646),
Uzgoj u zaštićenom prostorualite li uzgajati kakiu stakleniku. pasa.dite ga na pripremljene gredice ili uvelike posude. koje imajUpromjer naj-
manje 35 crn. Upotrijebite vrlo plodankompost u koji sie umiješali osnovnognojivo sa srednjim udjelom dušika.Održavajte temperaturu od najmanje16"C i vlažnost od 60 - 70%. Tijekomvegetacije redovito zabjevajte isvaka 34 tjedna primjenjujte osnovno gnojivo.
Prema potrebi. cvjetove oprašcjteručno (vidi Ručno oprašivanje. str.451). Biljke u posudama ljeti iznesitena otvoreno i ondje ih ostavite do jeseni, dok ne dosegnu dovoljan broj sati»hladcnja«.
Orezivanj ei oblikovanj eKultivari se vrlo razlikuju po bujnosti.Patuljasti i polupatuljasti kultivari obič
no se oblikuju na sli ča n način kao ivretenasri grmjabuke (vidi str. 440). Dabiste mu oblikovali okosnicu. stabloprve 3 godine urezujte u vrijeme mirovanja. Daljnje orezivanje treba bitilagano: ogra ničite ga na uklanjanje pregustih, prekriženih ili neplodnih grana, apostrane provodnice svake godinesk ra čujte otprilike za Ih novoga izrasta.
Berbai skla dište nj eBerite posve u de plodove. Režite ih sastabla zajedno s čaškom i peteljkom.Plodove zatvorite u čiste p la st i čne
vrečce i pohranite ih na O"C . Tako semogu očuvati u dobru stanju i do 2mjeseca,
Razmnož ava njeStabla katija mogu se razmnožavatisjemenom. cijepljenjem. reznicama iukcrijenjenim izbojima.
PREPORUCUIVI KAKI'Fuju''Gailey' ( oprašiva č}
'Hachiya'
' Hanafuyu '
'Hanaruyu''Hayakumc''Jiro''Tamopan''Zenjimaru' {oprašivač}
Sjeme koje ste uzeli iz zrelih plodo,..odmah posijte u posude: držite ih na28°C: obično niču za 2-3 tjedna. za I~
mjesecisjemenjaci su spremni kao podloge ZlI cijepljenje, Pressdnice presadujteoprezno.
Kuhivari se mogu razmnožavati pločastim ili T-oku1iranjem (vidi sir. 41~ i433) ilicijepljenjem na popracfjani spoj[vidi str. 433). x ezrele rezn jce koje steuzeliljeti (vidi str. 79)posipajte bormenom za ukorjenjivanje i sravite ih umnožionik s orcševenjem i baznim grijanjem.
Ukorijenjeni izboji mogu se odvojitiod osnove matične biljke (pod uvjetomda nije cijepljena). Prije sadnje na stalno mjesto na otvorenom utvrdite ih ukontejnerima.
K...Kl
458
V OĆK E S TABLA S r C E
Smokve (FinIS carica)
Srednje raee
'Brown Turkej"'Brunswick''Nero Large" #
~59
postrani rasa.Lepeza setada rani ja kao ikod breskve. ali s večim razmacima umeJu pana zbogsmokvinihvečih lisIO'\ il.
Odraslu jepezasru smokvu orezujtc spočetka proljeća. n lonile stare graneko;.e su rodile i sve one lo;.e je ošeccmraz le lošesmješt:ene. OSIa\'ljajuCi mlađegrane.Orežilei dio mladib grana na I pupda biste ul g1a\l1C grane rouknuli rasi:
mladica. Gdje je godmoguce. neorcnoegrane zavežite da popune praznine, ..~ostale uklonite, Sredinom ljeta s.1\ DOlI'izrast skrarire na 5 listova. TaJa će
mladice stvarati zače tk e plodova t oj će
prezimiti.
PREPORUČlJ IVE S\ IOK\"E
Kane'Black Ischia' ~'S, Johns' ~'whne Mar;eilles' 'l)
Lepez aPosadite dvogodišnje sadnices 2 ili 3 snažna izboja. Najbolje smještene izbojezavežite kao i kod lepezasre breskve (vidistr. 453) i lagano im orcnre vrhove. Sadnice koje nemaju Modne postrane izbo-je skratite na .w cm da biste potaknuli
Grmoliki uz gojni oblikXabaviie stablo s 3 ili4grane koje rast uoko 60 an iznad zemlje. Prve zimeskratite ih na polovcu. tako da potaknete stvaranje grančica koje će
oblikovati okosnicu krošnje. Stabla uposudama trebala bi sc grana ti oko38 em iznad osnove, tako da budu zbijena i da na vrhu ne budu preteška.
Orezivanje od raslih sta bala razlikujese prema pod neblju. L' toplijim krajevima u pmlječe skratite grančice koje iduu širinu do onih uspravnijih i dio raslaostavire u sred ištu sta bla da biste spriječili ope kline od sunca na kori. Uhladnijem podneblju uklonite sve preguste, prekriženc ili mrazom oštećene
grane: središte ostavite otvorenim lakošto ćete izvući sve uspravne mladice iod rezati ih do pupova na nižoj stranigrana .
Ogoljele grane skratile na I pup ita ko pot aknite ras t mlad ica . Ljetimladice ili postrane izboje ~k rat ite na 5ili 6 listova da biste pota knuli oblilovanje plodova.
LJ ETNO OREZIVA~JE
Skratife diopreosu1ih m/1Idica(iJinaslarijimstablimagrana) naI pup. Tako 6:fcpOlaknlJ/i novirest.
L- I
O DRASLA GRMOLIKA SMOKVAPROU E1l'O OREZIVA~JE
Mladicekojeje (/~letio
mTi/Z odre!ilt' Jozdrorogadn·a iprorijedile svepogrdn o smjdlcnei pregU!>fc mladice.
Orezivanjei oblikovanje
U hladnijim krajevima smokve uzgojene u obliku lepeze mogu se uzgajati uzaštićenom prostoru i donosit te urodredovitjje nego na otvoren om. Da bi seogran ičio rast, korijenje sc mora obuzdavati. Kada biljka počne rasti, redovito zalijevajtc . ali s dozrijevanjemplodova zalijevanje ograničite jer možedoći do pucanja plodova. Orezujtc ihkao i smokve na otvorenome alikrošnja neka bude otvoren ija da uome s-jetla dolazi do listova i plodova.
U toplim krajevima smokve treba samolagano orezivati i obično se uzgajaju uobliku grma. U sezoni obično đaju 2uroda: rani iz začetaka smo kava(vel ičine silnoga gra~ka ) koji su se stvorili u pre thodnoj sezoni, nakon čega
dolazi glavni urod koji se stvorio idozreo loga ljeta. [L me đuvremenu
stvaraju se i začeci plodova za sljedeću
sezonu.U hladnijim krajevima smokve se
oblikuju kao otvoreni grmovi i lepeze.Samo če prvi zameci plodova imati vremena dozoriti. Uklon ite one koji neće
moći dozorit i. da bi se snaga usmjerilana stvaranje začetaka plodova .
Uzgoj II zaštićenom
proscoru
Prihran a, za lijevanjei malčiranje
Obično je dovoljan proljetni male sazrelim stajs kim gnojem. ali stabla sogran ičenim korijenjem traže dodatnahranjiva. Primijen ile osnovno gnoji..o ukoličini 7OgIm2 i prihranu u vegetaci jidopunite pm -remenom primjenomtekućega gnojiva. Izbjegavajte prerjeranu gnojidbu.
za vru ća i suha vremena zalijevanjeje vrlo važno , osobito gdje je korijen jeograničeno. Smokve u posuda ma cijelevegetacijske saone redovito zalijevajle. Svake dvije god ine presadujt e ih iorezujte im korijenje.
~temici i bolestiSmokve na otvorenom obično nemajupoteškoća. no plodove mogu narasliose (str. 659) i ptice (sir. 651) . Uzaštićenom prostoru poteškoće mogustvarati ličinke crvenoga pauka (str.640). crvci (str. 046), ose (str . n59),miševi (str. 662) i rak Ncctria (str , 604).
godišnje nezrele plodove. I plodove kojidozrijevaju možda čete morati zašt ititiod ptica i osa.
Pk>dovi kojidozrijcuju
/
lb jena njega
~ "' CO Irate sunčani poIohj. Da bi u~lm krajevima dobile više topline::.&S;tuodmraza. trebaju zid ili ogradu
:>i trebali bili široki najmanje:_" m i Si roki 2,2 m.~"'>k\ e "ole duboka i bogata vapne
-.:.a tla koja zadržavaju vlagu te toplopod neblje. Hladniji i vlažniji
,,' potiču pretjeran f b i sa slabim.-OXrn. Kada je pH niži od 6. liu do
o: vapno {vidi sir. 625).'-lIJ ~ prostor ograni&n. od belona
ena. ispod razine Ila sazidajte• :.J biste ograničili ra~ korijenova
• I I morili manje stablo. Jam a biunati 60 x60 cm. a dno ne treba
:.~O. ve č na njega slavite sloj-eee opeke ili kamena debljine 25
.~ ea, ~IO će omogučiti ocjc điva nje i~tl rast korijena prema dolje.
cladnijim krajevima smokve: uzgajati u posudama na sunča
_ Z2ID&nom mjestu i zimi ih pre• tl hladnije uvjete bez mraza.~i:'ne posude promjera 30 - 38
.:- ~~oIiko dre nažnih otvora. Ispu.-=: - kompostom za ulontavanje na
;'IOOne ilovače.
.. eema posebne podloge i stabla se",Oll _ na vlastitu korijenju. Suvre-_ l.ulti\ ari samoop lodni.
.ca-e me dvogodišnje presadnice~....e u loncima i posadite ih zimi.
,.....bje oprezno ra šč cšljajte kori__ :)kt.odna stabla sadite na raz-.: - Jo ~ m. a ona posadeea u rupe• "'-"'ll toga razmaka.
\~" ::i(Q i sad nja
)rAJ PLODOVA
DI: :>t<,u zaštitili grane sa začeci ma
). oko njih zavežite debeo sloj.e i: lbme (vidi i ..Zaštita od mraza i~. Omotač od jute i slame , str.
t IStOvrijeme uklonile sveprošlo-
- ..\1]( jedna od najdulje uzgajanihcr ea. Pripada porodici Moraceae.
.:......··'C \l su za » h la đe njem« niski: treba100- 300sati na temperaturi odr~pij e \'a u svim krajevima s du
..._ toplom vegelacijskom sezonom.
U ZG OJ VOĆA K A
Da bis/e pol akn ulinovi rasr. skrari/e diosrarih. ogolje/ih granana I pup,
!.de smje.(lenemladice IIJrctj/e donjihuve u.move j/i dodobro .~mjdlenoga
postranog izboja.
Mladice l aveli/e lakodil budu ravnomjernoTlII/ )(lredene nalepczi.
Da bis/e polainuliraz~'oj zamjensk jhizboja koji ccs/varali zi/lx rkeplodova . dju mladicaskra/ ilt' na I pup.
Kadaprođe opasnostod mraza. sve mrazom~tećt:ne mladiceodrr:2ile do njihO\'eosnove.
O DRASLA LEPEZASTA S~IOKVAPROU EThO OREZIVASJE
Berba j skladištenje
R azmnožavanj e
Smokve uzgojene iz sjemena mogu serazlikovati po kvaliteti. S odabranogakultivara možete upotrijebiti zrele rel 'nice jednogodišnjih grana. Reznice trebaJu biti duge 30 cm. U taknire ih udobro pripremljeno. dobro ocjedito Ilo.od mraza ih zaštitite zvonima. Smokvese mogu razrnnožavati i ukorijenjenimizbojim a, koje odvojite od matične
biljke i presadne ih.
Berite posve zrele plodo-e. Zreli piodovi vise. na dodir su \Tlomelani. a kol ica im može biti malo raspucana.Smokve je najboljejesti svježe.a možete ih i sušiti.
LJEn/O OREZIVAr\JE
,....ove mladice otrgnita na 5listo va dil biste u pazu kimafjsto ~'a potaknuli stvsrs njeza6: /aka p/odova,
Dud ili murva (.\ lonls nigra)
Dud pnpada porodici Moraceae. Crnidud doseže visinu od 6 do 10 m i uzgaja sezbogplodova. Bijeli dud (M. alba)rijetko se uzgaja zbog. plodova i narastedo J m. Potreba za »hla đenjem« velikaje i slabra kasno otpočinju vegetaciju.
Mj esto i sadnj aPreporu čljiva su vlažna. lagano kiselatla. Dud se obično Ul~aja na vlastitukorijenju i samooplodan je. Sadite gaod kraja jeseni do zime na razmacimaod 8 do 10 m: u hladnim krajevim asadite ga u proljeCe.
Uobičajena njegaCzgaja se slično kao ijabuka (str.436). zasuha vremena zalijevajte ga i malčirajie.
Dud obično ne napadajuštetmd nibolesti.
Orezivanje i obl iko vanj eDud se uzgaja kao polastablašica ilistabtašica. Orezupc samo toliko da utvrditeokosnicuod4 ili 5 granai nakon logauklanjajte lošesmieštene ili pregustegrane.Stabla orezujte zirni. kada posve miruju.jer kada se s početka proljeća ili u jesenorezuju ili oštete mladice. i korijenjeobilno ~p1;Kcc. Ako do toga dođe . ranu ue
bde spalite vrućim žaračem ili nekimdrugimželjeznimalalom.
Berb a i skladii lenj ePotkraj ljeta berite posve zreleplodove iliih ostavite da padaju na prikladnu privrcmenu površinu (npr. plastičnu foliju) da biostaličisti. Dudjeditesvježiligazamrznite.
R azmno žavanj eDud se može razmnožavati jednostavnim ili zračnim grebeniče njem (vidi str.116) ili 18 cm dugimzrelim reznicama s,.pelOOlc (vidi str. l IJ ).
C R l\;I I>UD
mova loza (Vitis villifera)
Penj ačice
Z ~ l ;.pJtl"o ~vanje i pIodonok~, penjačke trebaju tople.zašričene~. Toj skupini pripadaju vinova
.1. LJ\1 i pasi tlora, U hladnijimkrajevi~ ~ućile im za štićeno okrtd.enjc ili- ~aJtc podstaklom. Penj ačke rode
n ima je vinove loza tradiciona lno:-.a~njcn ija vočka za jelo i za pra
-re vina. EUT0p5ka vinova tou ( ViiliIlir:r31i njezini kuhivari smatraju
~ . valite tnijima. Američka vinova\ 1/15 labrusca) podnosi hlad nija
..;D( JI i križana je s vrstom Vitism da bi se proširio izborstolnih i
kultivara la hladnije kra jeve.• -e ~U kultivari pogodni i kao stolni-li.u dozrijevanje plodova potrebna su
-..::l. suha ljeta. Za umjereni top linski.J:S. lIlIa mnogo kul tivara; mno gi foe od
_u uspješno uzgajati i u hlad niw'"1}('\'ima. ali na zaštićenim mjesti-
u staklenicima. Kao potporanj~. poslužiti ukras ne pergole. lukovi':'-.l p pri kladni elementi. Nači ni
:.l:7'<LDJ3 su različi ti : desenno se grož-.a: eezuje radi stvaranja manje količi ne
etnih plodo va. kultivari za vinoja bisre dobili ŠiO veći prinos.
,,;<rrno (stolno) grožde
~ se područj ima razmjer no lako.. -csu visokokvalite tni prinosi desert
;.1 ~otda . U hladnijim podnebl jima'< može uzgaja ti uz sunčane . toplee ili j~ bolje. u stakleniku. De-
C-~ se grož đe obično dijeli na slatko.____ too i - vi nskoc Slatko najranije
::llt" a; mu škatnc je najukusnije i~ a sljedeće . a »vinskoe je obično
~ okusa. ali je snažna rasla i dcz--,..:"lai.a~.•Vinsko« dese rtno groMe-cec je samooplod no i op rašuje ga
:M. ali se rutno oprašivanje pre......:t..'uj e kada se uzgaja II zaštiće nom..... -soru [v jdi desno).
\.1~ IO
'\I; neno je lop lo, zaštićeno , su nčano.. 610 bez mraza u vrijeme cvat nje.
a loza tre ba popri lično plodno.-eo ccje duo tlo s pH 6 - 75. lzbjcga
_:e sadnju na vrlo bogatim tlima jer:><oaatuje vegerarivan rast na šte tu
... o.XoI 3_Vamo je dobro ecjeđivanje,
~ \lAO\3 loza ne podn osi mokra tla:.. ~Jte tlo ili, prema potre bi. pos.. -ac dre na!n i sustav (za pojedinosti
nadugimsa~illjivim stabljikama jedn0godišnjega drva i treba ih svake godinenakon berbe orezivati. Brne se potiče
stvaranje IKJ\ih mladica. one vrlo brzorastu i oprezno ih vežite za potpomje.lakoda primajušto više svjetla i zraka.
vidi TU. l G~OJIVA.•Popravljanje od vodnjee, str. 623).
U hladnim predjelima vinova lozakoja se uzgaja na topl im. sunčanim zidovima daje uglavno m dobre urode . alise ne može uspoređivat i s kvalitetomloze uzgojene u zaštićenu prostoru.Rane kuhivare trebali biste upot rijeb itiza uzgoj uza zid da biste potkraj lje tadobil i desertno grožde. Vinovu lozu poduprite vodoravnim žicama i učvrsti te
ih vezicama za lozu 2.5 - 5cm od zida .Vinova se loza obično uzgaja na vla
stitu kori jenju. osim u područjima gdjeposto ji opasnos t od šte tnika Phylloxera(vidi »Štetnici i bolesri-. desno). U tomsl učaju potražite savje t o tome kojubiste podlogu trebali upot rijebiti u svojem kraju . Upotreba podloge ima idruge pred nosti. npr. bolju podaošljivest visokoga. pH ili mokroga tla teobuzdavanje prebujnoga rasta .
SadnjaPrije sadnje temeljito prip remite tlo. Usiromašnim i pjeskovitim tlima na dnorupe za sadnju stavite okrenute buse netrave te dosta zreloga stajskog gnoja ilikomposta. Površinu učvrst ite i dob rozalijte. Sad nice gologa korijena posadite rimi. a kontejnerske sadnice moguse sadili cijele godine. za sustav' jednost rukih kordon aea sa đite na razmakod najmanje 1.2 m. a za dvostru ke ili_U« kordo na: na dvostru ke više: eruke« višestru kih kordonaca trebale bibiti na 60 tm razmaka.
Uobič ajena njegaU vegetaciji 1..3 suha vreme na redovnezalijevajte. Osobita njega potrebna je jozikoja raste U1..3 rid . jer se može nalaziti U
_kišnoj sjenie. Malč zadržava vlagu. Kadase razviju bujne mladice. svaka 2 - 3 tjedna prihranjujtc gnojivom koje je bogatokalijcm; ako je rast slab. umjesto togadodajte du š i č no gnojivo. Čim plodovipočnu dozrijevati. prihranu prekinue.
Da biste dobili najbolju kvalit etugrožđa. kod sustava kordon aca naokomitoj stah ijici (ili ~ibi« ) na svakih30 cm ne osta\l jajte više od jednogagrozda . JoJ vrlo rano uklonite grozdiče
koj i se nalaze itmedu. Da biste dobili
lijepo oblikovan e grozdove s kru pnim.ravnomjerno rasporedenim bobica ma.morate ih pro rjed ivat i. To će sma njiti ipojmi plijesni. Bobice ne dodirujte jerim može te po kvaril i maša k. Nekim kultivarima treba i dru go prorjeđivaeje dabobice mogu da lje de bljati.
Štetnici j bolestiVinovu lozu napadaju štitaste uši (str.648). vinova pipa (str. 645). ose (str.646) i siva plijesan (Botrytis) (str. 658).U zaštićenom prostoru poteškoće mogustvarati crveni pauk (str. 646), štitastimoljci (str. 646), crvci (str. 646) i pepelnica (str. 658).
TlW\· ušenac ili filoksera ( Ph~11oxera)
ozbiljan je štetnik u toplim krejevima.Kukci nalik ušima napadaju korijenjeeuropsk e}ou: na listovimase mogu sturati šiške. ~apad uzrokuje t.ržIjanje ičesto je poguban. Malo je mogućnosti
suzbijanja. iako upotreba otpornih podloga i otpornih hibrida uvehke smanjujeovu pojavu. Vinovu lozu zaštititeodpticamrežama (vidi -Zašuta od ptica... str .427).
Uzgoj II zaš ti ćeuom
p ro storuU hladnim krajevima vinovu lozu uzgajajte u staklenik u, najbo lje s grijanjem.~Iogu se uzgajati i osta le biljke sa slič
nim zahtjevima glede temperatur e ivlage. U stakleni ku koji je naslonje n nazid vrlo je korisna topl ina od samogazida. osobito kada je grijanje slabo iliga uopće nema. Najbolji su staklenici smogućnošću gornjega i post ranoga prozračivanja.
TIo mora biti vrlo plod no. bez korova i dobro ocjcduo. s pH 6 - 73 _Postojili drenaža. ona mora biti na ;'5 cm. jervinova loza ima du bok o kori jenje .Sadnja je kao i kod loze na otvorenom.
Sadite li lozu izravn o uza stražnji zidili stakleni zid. oblikujte je na potpornju od žica koje su udaljene ~ cm odstakla. Sad ite li lozu u samostojećem
stakleniku. sadnicu posa dite uz jedankraj. paje obli kujte na žici uz krov. zaviše pojedinosti o uzgoju vidi .Uobi~
jena njega<. gore. Svrdlom za tlo možete provjenti količinu vlage u zemlji.
P E ~ J A C I C E
Kivi
za prva zalijevanja u vegetac iji upotrebljavajte mlaku vodu.
Oprezno prozračupe; zimi prozracjvanje mora biti najj ače da biste oo osigurali potre bne niske temperature IM»hladenja. ).
Potkraj zime prorračivacje posvesmanjite: tako ćete potaknuti rast. Dabiste od ržali ravnomjerne temperature .prosra čivanje prilagodujte vremenskimuvjetima. Uvijek se preporučuje tagacoprozračiv anje , a dovoljna količin a topline po trebnaje u vrijeme CI'atnje za bolje
PRORJEĐlVA~JE GROZ DOVA
l /\adl JU'~J.Oi..dii&lrazmai~OJ.~cm. trdWaup~'"3z.jitubiap(tNmQi
ijnfi~:ui:o~a-dIr Nbia
~skJbodlIo~.znb.
2Vili(asfim ~tap;am il i {hranuod~til~ n~polrrbne bob~_
Prorijedeni grozd trcN Obi biti tmn. I'Thu. ' Juh.·a ti~ pretrU do/je_
-'61
UZOOJ VO ĆAKA
vanje dovoljno ograničuje rast listova,pa se plodovi izlažu suncu, osobito uhladnijim krajevima. U vručem podneblju osobito pazite da zbog sunca De
nastanu opekline. ZiJmko orezivanjeobavile do sredine zime da biste smanjili . plakanje« loze,JedllO'>tlllki kordoD:I(" Nakon wdnje,dok lozamiruje. šibu skratile do jakogapupa. nekoliko centimetara iznad tlaLjeli glavn u provodnicu oblikujte naokomit bambusov stap, a sve posuaeeizboje ot rgnite ili od rež nena 5 ili 6 listova, Sve postrane izboje drugoga reda(mladice koje rastu iz postranih izboja lskrarite na I list. Uklonile sve mladicekoje rastu iz: osnove.
U drugoj zimiprovodnicu skratire zalIJ novogaizrasta do zreloga drva i ore,žile postranc izbojc na I pup. Drugogaljeta zavežite produžetak provodnice.
Sve u boje drugoga ~da kojise sIvaraju U~Iranih ubojaskralile na l /isl.
O reeivanje i oblikovanjeza cescnno gral-de uobičajen je naeinoblikovanja jednostruki ili dvostruki(.U«) kordonac. na kojima se stvarajurodni izboji koji daju vrlo kvalitetnogrožde,
Vinova loza rodi na izbojima tekuče
sezone.Stoga proJjetno i Ijeino orezivanje pomaže u ograničavanju rasta izšiha, tako ua sc na svakom rodnom izhoju stvara po jedan grozd. To orczi-
oko trsova malćirajte zrelim stajskimgnojem ilikompostom.
Koddozrijevanjaplodova potrebno imje -završno razdoblje_ u kojem ostaju naInU dok nepostignu najvišistupanjboje iokusa:10 je2- 3tjednaza rane kuhieare iduljezaka'>tIC,Omogućite dobro prczračivanje . a naotvore zapromtči\'anje postavne mrežeprotiv ptica,
Kod sadnje, gIaInuS1aMjiku odrdlle ZlI1/) 00 jakoga pupa , ..no ne predakko odrazine Ila,
oprašivanje, U zaštićenom prostoru osobilo pripazue na oprašivanje, Kodmnogih kultivara obično je sredinom dana dovoljno protresti šibe ili ih laganeudarili palicom, Kod muškatnoga grožda opmivanje izvodite takoda spojenimdlanovima prijeđete preko cvjetova. či
me se omogutujeprimjereno rasprtivanje peluda. S akon ŠiO su se plodovizametnuli, treba omogu6ti dobro kruženje zraka da bi se spriječila sivaplijesan(Buuyth) i pepelnica.
Polijevanje i prskanje vodom pomažeu sprečavanj u crvenoga pauka, To nemojte ti niti za oblačna vremena. prihkomcvatnjeidozrijevanja,
Potkraj zime gredice prekopajte vilama, ali izbjegavajte područje oko korijenja. Uklonile 1cm površinske zemlje izamijenile je kompostom na osnovi ilo..v ače. f\a~oo prvogazalijevanja površinu
VINOVA LOZA, JEDNOSTRUKI KORDONACl ,GODISA, ZIMSKO OREZIVA:'oIJE l , GODlNA.UETNO OREZIVA:'oIJE
'Gagarip Blue' (crno) Vi'Gamay Hanr (crno) SI'Hirnrod Sccdlcss (zlatnožuto) SI'King's Ruby' (crno) SI'Lady Hastings' (emo) ~Iu
'Madeline Royale' (bijelo) SI-Madresfield Cour!' (emo) Mu'Perle de Cuba' (bijelo) Mu-pnmavis Prontignan' (bijelo) ~Iu
'Roem van Boskoop' (crno) SI'Royal Muscadine' (bijelo) ~Iu
'SI laurent' (bijelo) ~Iu
'Thompson's Seedless' (bijelo) SI
'FOSlcr's Seedhng'
R:IDO'A ngers Frontignan' (crno) \ 'i'A scot Curonefje' (bijelo) ~Iu
'Auvergne Fronugnan' (bijelo) ~Iu
'Blackfroeugnan' (crno) \lu'Cardinal' (emo) SI'Cha~w Rose' (bijelo) SI-Chassetes Vibert' (bijelo) SI'Ciotat' (bijelo] SI-Foster's Seedling' (bijelo) SI
Srednje n no'Black ~onukka' (emo) :\Iu'Canon Hall Muscat' (bijelo) ~Iu
'Gnzdey Fromignan' (bijelo) ~Iu
'Madeira Fror nignan' (emo) Mu'Muscat Bleu' (crno) ~Iu
'Muscat Hamburgh' (crno) .\Iu'New York. Muscat' (bijelo) ~Iu
'Oliver Irsay' (bijelo) .\Iu'Reine Olga' (crno) SI
PREPORUČUIVOSTOLNO GROŽĐE
S ajedan /i5l stra IM.. 51-1:izbojedIlIgos,
redal oji .su~ stvorilinapostrammizbojima.
SVl/ki pm/raniil hoj skrarirekada dosegneduhnu od 5 ili 6iiI/ova.
Olrgni/e svecvjetne kiticekoje su sestvorile napoaranimizbojima.
2, GODINA, U ETNO OREZIVANJE
\
Posusncizhojt, kojisu se stvorili skm/itena 1jaki pup.
- - 7"'----lI" '---
Provodnicu skratileOlprilike za 'hnovop~a,
2, GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE
LEGENDA!\lu rn\l~kalno
SI slatkoVi .vinsko_
Ka-eo
Ka_nikullivari kojidozrijenju naoflolTnom<oa1ll(J u knjevima §
potUdano loplimIjeriIlUl
'Alicantc' (crno) Vi
'~uscat 01AIeU lldria'
' AIicanIC'
'A~' TO'AC'n' (emo) \ i·~tn Pearson' (bijelo) .\Iu' ~In f'JJu'$ B~1r: ~Iuscat'
lemo)~I.' ~1l1'iC31 of Aleaandria'
(bijelo) \lu'Trebbiano' (bijelo) Vi
462
/P E~ J A t I C E
Postrane mladice skratile na 5 ili 6 lis',1\ 3 . a uboje drugoga reda na l list.~JO i prvoga ljeta. Uklonite svecvjetne..ilice. Lozi nemojte dopustiti da rodi., ~ do 3.godine.
TTeće zime skratile provodnicu za Ih- ~~-oga izmu i da bisest\'orilemladice• rednim i1bojima. S"C postrane izboje-..ratite do jednoga jakoga pupa.l obit ajeno ore-d u nje Uobičajeno
-ezivanje provodite od 3. godine. U-rolječe na svakom rodnom izboju-cavire 2mladice. a ostale otrgnite.od• đvije ostavitejaču kao rodnu. a slabi~ skratite na 2 lista i ostavile je kao·.l::JJcnsku. II slučaju da se ona rodna-te ti. l jeli. kada se razviju cvjetni graz
;,:>\i. na postranomizbojuostavite samonajbolji. a ostale odrežite. Izboje
e-aure na2lista imad grozda . Sve izbo_ ..Oji ne nose grozdove skratite otpri, e na 5 listova. a sve izboje drugoga
-•ea na I list.
Svake zime s glavne provodnice uklonite th novoga izrasta. ali kada dosegne vrh potpornja. jednom na godinurežite je na 2 pupa. Posrrane izbojereme do I jakoga pupa. Ako kasnijesustav rodnih izboja postane pregust.vcčarskom pilomotpihteneke dijelove.ili ako na šibi ima previše rodnih izboja, neke od njih posv'e uklonile. Rodnibi izboji trebali biti na razmacimaod 22do 30 cm. Sibe odvežire od žica i savinite ih na polovicu njihove duljine, gotovo vodoravno. Zimi tako neka stojenekoliko tjedana da se u proljcče potakne jednolik razvoj mladica - tada šibezavežite uspravno.IhO'otruki kordonac On se može ljetioblikovati s 2 vodoravne mladice. Sljedc če l ime svaku od njih skratite na60 em. Sfjcdc če godine produžetke tihšiba zavežite uspravno - lo če biti »ruke... Svaku ruku oblikujte kao jednostruki kcrdonac.
\"N:~lruk i kordon;K Prvoga ljeta oblikujte 2 mladice. il zimi ih skratite na60 cm. Produžene tih šiba oblikujtevodoravno i svakih 60 cm odaberitejednu mladicu. oblikujte ih uspravno itako stvorite željeni broj ,.ruku_. Kadase utvrde. svetu "ruku_ oblikujte kaojednostruki kordonac.()nq:i utini on.'l.hanja ~eki kultivari izosnovnih pupova koji su ostali nakonorezivanja rodnih izboja neće stvaratiprikladnerodne mladice. Utakvimsluča
jevima kod zimskog orezrvanja možeteostavilidulje đrvenaste stabljike, a il njihre se razviti rodni izboji. Ostale odrvenjele stabljike skratile na 3 ili4 pupa takoda tvore snažne mladice koje će sljedeće
l ime zamiicniu stare drvenaste stabljike.Ovaj postupak možete ponavljali svakegodine. Kod oblikovanja descrtnogagrožde može sc upotrijebitivećina drugihsustava pomlađivanja (pojedinosti osustavu dvostruki Guyol potražne u
BRA~JE DESER'r'OGAGROZDA
Izbjegavajte dodirivanje plodol'a. d.JIIII
ne pokvarite ma~ak. S~'aki grozdodrežite s pere/jkom i »dn kom_; ona ~SiW Oji od drvenaste s/ilbljike kojaje S.lI
svake strane grozda duga S cm.
Sl'e rodne f'O'"frane ~~
skratite na:: lisuiznad nje~
kitice_
S a l P"J' S.trM* P"t'
~~ra:IItcp $ll se lt'nlInIl ..---Sve krtljal'e n jerne
kiti~ otrgnite iostavile ne .-ik'od J po ~boju.
Ako na rletojposIranojgraninema grozdova.skra/ile je nilSili 6 Jistou.
O DRASLIJED~OSTRL'KI KORDOl'AC, U ETNO OREZI VA~JE
r
Na svakom rodnom izbojuslvore se mladice. prorijedireih lako da ostanu 2;jednarebiliglami posl17lniizboj. a drugaprKUl·a.
Postrane izbojeskrarite na J jakipup.
GODISA. ZIMSKOOREZIVA~JE
Skrafile g'iJ\"nuprol'odnku lakoda uklonjte ot o1h nOHJgll in"IISfll .
--r'-------j if1~--
ODRASLIJED~OSl1U;KI KORDOl\AC,ZI ~ISKO OREZIVANJE
, ,
,
IfVišcsrruki kordonae mole se ob1ik(ll'ari s onoliko okom ilIh~iba koliko /o prostor dopu.{ta. Kada sc ulI·rdi. sl 'ilka se»ruka« oruuje kao jednos truki kordonac.
V IŠESTRL'KI KOROO~ACOd\'elile granu. p6
gornju poIo\kuza\'l~lileu golO'"O,·odor.I van pololaj.
Ako su rodni izbojipoueti prcgu.~Ii.voćankom pilomorpilire su\'i~k dn ·a.
,-
,/ I
,,
~ po.-.s. rrane jzboje~rc na 1 jaki
.......:.. ! Ia\na pronxJnica ::=:====~---11;.-", ._----~ 'Th potpornja. -
.IlnJ;t skra tile na 2...,.
U Z GO J V O ĆA KA
PREPORUĆUIVO
GROŽĐE ZA VI:'\O
Sve ponrene izbojekoji su se r ;w. i D
d ril/ilt' nil 5 listove:
Uobič ajena njegaUklonite sve korove i u sušnim uvjetimazalijevajreda semlada loza muže utvr diu,Rodne trsove zalijevejte samo prilikomsuše. jer previše vode smanjuje kvalitetugrož đa, xa početku proljeća uravnoreženim gnojivom napravi te Laganu godrlnjuprihranu.a sljedećih godinaprimjenjuj~
kalijev sulfat. Da biste nadoknadilinedostatak magnezija (str, 651). folijarno
obično samooplodni i oprascju se vjetrom. Prije sadnje i!>kopajte jarak zapolpome stupove. rednosuuku ticustavite38cmiznad tla. advostruke hetna 75cmi 11 m. Svaku d\"(lStruku žicuobavijte oko stupa u obliku osmice .Jednogodišnje ili dvogodišnje sadnicesadite zirni na razmake od 1,5 do2m. uredove razmaknute 2 m.
Kako sc' provodnicaranija. laganojeveble za uspra\'ankolacpomoćutvorll II oblik ulJ!;mic'e.
Grožde za vino Uljaja se U krajevima sdugim. suhim i sun čanim ljetima te tlima prikladne vlažnosu. U hladnijimkrajevima Ul tople zidove ili u zaštiće
nom prostoru uspješno se uzgajaju ranii srednje rani kuhivari.
dinosti vidi »Grožde za vino: Razmnožavanje e. str. 466.. i ,.Okuliranje~. su.432).
Grožde za vmo
Mjesto i sadnjaPrikladna je većina dobro ocjeditih lalas pH 6 - 7,5, Prije sadnje očistite koreve. Upotrebljavaju se podloge kao iza desertna grožde (vidi -Deser mcgrožde: ~{jesto, str. 461~). Cvj etovi su
Sakon zim .<ke sacnje skra/ile loTu na15cm od rarine Ila.Osfa lojfe najmanje2 zdrava pupa.
Razmnoi avanjevinov a se loza može razmnožavati uelim reznjcama ili cijepljenjem (za poje-
Berba i sklad ištenjeOdrežite ili otkimte dio hstcva tako dašto \ik sunca dode do grozdove kojidozrijevaju. Grozoove režite s kratkimdijelom drvenaste stabljike - s ood l1kom«. Plodove smjestite u posudu smekanom tkaninom tako da se ne oštete i da mašak ostane netaknut.
Grozdovi se mogu čuva l i 1- 2 tjednana sobnoj temperaturi lako da im scostavi dulja »drška«. Jednu stranu dn.ke uronite u vodu. u duboku posudu suskim grlom. tako da grozd iz nje visi.
V INOVA LOZA, DVOSTRUKI GUYOT1.GOD e'ojA. ZIMSKO OREZIVAf\JE 1.GODlf\A, UEThO OREZIVA~JE
odlomku . Orezivanje i oblikovanje:Sustav Guyot~. vidisu. 4(5 ).
Rano
'Dunkelfelder" (emo)'Huxetrebe' (bijelo)'MadeleineAngevine 7972'
(bijelo) Ou'Madeleine Sylvaner' (bijelo) Uu'Ortega' (bijelo) Du' Pr č coce de Mahngre' (bijelo)'Regner' (bijelo)' Reichensteiner' (bijelo)'Segerrebe' [žlatnožuto] Ou
'Siegerrebe'
'Mullerllturgau'
'Pmot ~lcunier' .
sin, 'Meunier', ' ~lUlIerrebe ',
·SCh.....arzriesling', 'wrorhemPinot' (crno)
'Pinot Noir' , sin.Sp3tburgunder' (eTnO)
'Rondo' (crno)'Scheeburgcr (bijelo)'Scibel l3053', sin, 'Cascade' (crno)'Seyval Blanc'. sin. 'Scw ellard
5276' (bijelo)'Triomphe D' Alsace' (crno) Du
S~nj~ nmu
'Bacchus' (bijelo)'Domfejder' (crno) Du'Kemling' (bijelo)'Leon Milim', sin. 'Kubjrnann'
(crno) Du'Muller Thurgau', sin: RieslingSylvaner', 'Rivancr' ijelo) I)u
KO"InKasni kultiuri koji dOZrijCl'lljU naotvorenom !i.llmo u podrufjimll spOUldllno toplim ljetima
'BlackHamburgll'
'Black Hamburgh', sin.'Scbiava Grossa' (crno) Du
'Cbardonnav'. sin. 'PinOICbardomia~" (bijelo)
'Cbenin Blanc' (bijelo)'Gelllii~mine r' (bijelo)' Pinot Gris'. sin.
'Grey Burgunder'.-Rulander' (bijelo)'Riesling' (bijelo)'Sacvienoe Blanc', sin. 'Blanc
Fumć ·. -Ouiaecbon'.'Sauvignon F~·.
'Sauvignon Jeune' (bijelo)'Scheurebe' (bijelo)·SCh.....yler' (crno) Du
LEGE.,nAnu i za eesenau upotreb u
2. GODI:·'/A. ZIMSKO OREZIVAS JE
Provodnicu stra/ill~
orprilit e na ot o]Scm iznad razine ria.uz samodno bee,Ostavile j dobra
P"pa
2. GODISA , UET:<iO OREZI VA~JE
S"e mlak izbojeodrebte usporedf/OJ provodnirom.
Uklonire sveJwnkurenlskemladicekoje scriVVijaju ispodglavne provodnice.
Tri glavnemladiceoslavifeda scrazvijaju;svej
ujedno laganouH!lire u Sll:l:lmlji
'''''''
464
P E,\ J A C I C E
.- ..uJ.:nite magnezijev sulfat. Svake. ~~ godinemalčirajte s mnogozrekJga
'O;t3 (ilijednomnagodinuakoje tloa3_no). za kvalitetu ' ina veličina
Jo.l\ a nije važna pa je prorjeđiva nje
-. r-ebno same o hladnijim podrOCjima_ ...-epocisilarazina šećera.
Oblikova nj e i c reeiva ojeKod nd.ih je kultivara potrebno ore»vanje rodnih iT.boja (\idi -Descrtnogrctde: Orezivanje i oblikovanje-, m. 462).~o da bi mnogi od njih redovite rodili.potrebna je godišnja zamjena sranh SIa·
bljika.
SU'la' GU~ Ol ~tnogo sc upotrebljavakod "inskih kuluvara vinove lozejer scnjime stvara produknvan urod na ograničenu prostoru. Sastoji sc od godišnjegoblikovanja vodoravnih šiba. od kojihsc uspravno oblikuju rodne mladice.
Kod <hoslrukog susu\a ~'OI l) 'IC
nawaloj biljciobHujo ~ iite. a :ld JedooslrukogsustavaG~OI QIDO jedu.
Da biste lozu oblikO" aIi .h",,<>t&sustavom Guyot. sadnicu poe z-.: odrežite na 2 jaka pupa iznadTUIDt lb..
OJ~tife iliolkinileSI C p..~lrane izbo:Jjckoj ; sc riln- ij aj u naroJnimp..l:<lranimizfl<Jjim,1.
Iznad najl'ik tic:sve okomite m/~
stralile za :: lisfil-
W arerile J ja ke- središnjemladicr ; jzretite SI'e- &l lale koje
raqu iz sm!i.šlii_
O DRASLI DVOSTRUKI GUYOT. U EnlO OREZIVAr\JE
Sr c postren e izfl<JjeSiI J zamjenske mtudiccskrati te na l li~1.
3.GODI~A, UETNO OREZIVAI\JE
Središnji izroj,Ikralile najmanjena J ili 4 dot>rap Upil. Time ćele
s1jt:dećr: scronepVlaknuri sluranjenovin m/aJicil-
(~.. ,
GODl~A. ZI;"'lSKO OREZIVANJE
l Ove i7Pojc~J; rar ire
------::;;j~ na ll -IZ pup(lva.lako Ja ostane oko60 cm ja ka ra,~la,
~apmtrana
... CJ"C' llO s;win;le:Doi Jdje i l~,,-et:ite- ih
dlfl}ut:icu(s OOjciI>X Odalk !iC~Um/adio:.
- ,>/'o/ih j le okomilO.
19R..)"SLI DVOSTRUKI GUYOT, ZI~1SKO O REZIVAr\JE
PrelISta /e Zmladi~ opreznosa,ijteprema do/je (bje .o idc.-sno) j la\-elilt: ih na 1. ili21ku. Skra /i le ih na H - IZpu,.....a.
Olrgnitt: j/i odrelilt:fX'!'lrane~ t ojisu M: ~l l ooJi na .~
okomite zamjt:nsliemladia:.
S rodmh mWica~"C OIry!IDlt:
SIef'O"lraDeiz~,
Prcgu.~lc ili SUliVJc:om/iidicC' prorijNilt:frfće IjcrojJJllIO~njil a ti
pJoe:1o>e u uztViu.
Vrho\-e oJ;omilih rodnih grana sk ralil~'
na Z li~la im" J gorn je }icc.
.. "lo "''' ''-.''f#'' ~ :J.r, ... -,.,. r J " lio/. ,."" , ...,
Sredi~nju mladicu. kratite na J pUpil.
Iz njih će M: razt -jrirk>te mladiCt:. koje~Ie oNikol alis/jeJ«e zime.
:fijI.. • ilroJt:fIQ« drvo<:".....,e a<n<:n ne~, TH: iztoojcodrezati,.. 'l'eJrkl Sglal1lOlTl
" <.lfIl.oSlaI /jaj u6..an~·nsl. ( mladice.
•
U Z GO J V O ĆAKA
4Kada .I U st: ronio: ukorijenil.' .pre.llldire ih pojedin.1l~l1o 1Ilo/ltićc
promjera /o cm da sl:' d,1lje fil ll·ijaju.
2Sillu naretire na rezll~ s 2pupa.Gornji nakokni rez tRba bitt imad
puJVl. il donji "oJoranll/ ru inncJu :: IkoJjenca. ispodni/ega pupa. Im addonj<Zfa reza uklonire I cm kore,
ZRELE REZNICE
Srabljike odretih: Ila duljinu od :rJan.Gornji rez imad pupa l reba bIIi naloka.a donj i rez ispodpupa(jn'an. Rezn~smjeslireu ja rak na PJesko,iro tw.Uzemlji ireN biri:', dUijine rUnH;4.
R EZNICE S 2 PUPA
1Dok oruujere u "rijeme padanja, 1&'3, odretile dugem:k iibe odl ...k~ seeon e. L'kkmite U 'Cf'Teost3lc
I~ro'e j peteljke.
3Ra nk e smjestire u kompo.II od2 dijdil tresets, I dijda ilv\m~t: i
I dije/il pije,~ka. Donji pup /feba birioJmJh ispod povrtine. Ozn,18re ih.lahjlt: j slao'ite u stak/enik.
U zasiičenom prostoru moguseupomjebni kraće reznices l ili2pupa. Uzgojiteih u pojedinačnim loncima promjera9crnili 5 rezniceujedno u loncu od 21cm. Slavite ih u hladno klija l i~t e .
Sljedečega ljela posadite ukorijenjenereznice.
BerbaGrozdove režite škarama. Grožde mora biti posve zrelo i potpuno suho.
R azmno žavanj evinovu lozu razmnožavajtc zrelim reznicama koje ste pripremili zimi prilikomorezivanje. Upotrijebite jednogodišnjemladice kojesu priosnoviodrvenjele.Posadite ih naotvoreno.Reznice trebajubiti duge25 cm: odrežite ih gore i dolje tlopupa. Ukopape ih na 15 crn u pjeskovitotlo.
mladice zavežue za najdonju žicu[svaku s jedne strane] i skratite ih na8 - 12pupova. Iz njih će sljedečega ljetaizrasti rodne mladice. Treću mladicuskratite na 3ili~ pupa, izkojihće nastati zamjenske mladice, lako da se cijelipostupak može ponoviti. (Kod jedncstru kog sustava Gu~'oI omogućuje seraz\"qj 2 mladice.j
Tijekom lijeta odaberite 3 najboljeuedi~nje mladice koje se razvijaju izIN i lagano ih zavežiteu središnji stupili trsku. Ostaleslahije mladiceodrežite.Sve postrane izboje koji su se ranili na3 zamjenske mladice skrarite na I list.Mladice koje či ne ž ..ruke.. oblikujteokomito kroz 2 usporedne žice.Akojerast bujan. omogučite da se na njimarazvije nekolikogrozdova.Vrhove mladica utkinnc ili odrežite na 2 lista iznadnajviše tice. S rodnih mladica uklonitesve postrane izboje.UlJbičaj~no url.'li\ll njl.' Zimi uklanjajtesve stare grane koje su rodile i ostavitesamo 3 zamjenske mladice. Dvijezavežite dolje (svaku s jedne strane) iskratite im vrhove, kao i u 3. zimi.Treću mladicu skrarue na 3 jaka pupa.Uobičajeno ljetno orezivanje i ohlikovanje zamjenskih mladica isto je kao i3. ljela. Odrežne sve pteguste mladicekoje u klanjaju plodove. Šest tiedanaprije očekivane zriobe uklonue sve listove koji zasjenjuju plodove.
lJ "LA~JA~ JE LISTOVA
Kada se"r(l/eJ.' ran ija. odrelire lis/()n~
koji "a iZfIIlnolasjenjuju. "'emojre ihukhmi li pr<'l 'i(e, je r od SU/1C3 fflOj!Unaslali opc:k1ine.
Grozdu' i s pc retjkama mugu sej edm....ral'no brali ~karama.
B ERBA GROZĐA v.. \1~O
Prvoga ljeta ostavite l mladicu da seranija i zavežite je na okomiti stup iližice. Sve ostale nitc posrrane izbojeskratite na 5 listova. U drug:oj zimi tnskrarite malo ispod I. žice, lako daostanu najmanje J jaka pupa.
Sljedećega ljela ostavite :; snažnemladice da serazvijaju i zavezne ih okomito. Lk jonue nitc izbojc, e 3. zimi 2
Kivi tru tiuidia deliciosa)
Kill je listopadna razgranata penjačica
lOja je nekada bila poznata kao kinekiogrozd. Izboji če narasti i do 9 m. Bobeimaju dlakavu sme đu kožicu i zelenemeso sasitnim crnim sjemenkama.
Tijekom ,eldacij.: najbolji su topli ivlažni uvjeti. a optimum temperaturejest 5 - ~"C. :'\0 biljke u stadiju mirovanja podnose i temperaturu nekolikostupn jeva isped nule i treba im razdoblje od najmanje 400san temperatura bp!Jd 'FC što će potaknuti doorostvaranje n jetol'a,
,\fj esto i sadnjaKili naotvorenom možeseuzgajati samona !oUOOlnim. zaštjčenim položajima, jersu biljke u vegelacijiosjetlji\'e na nepo\'oIjne vremenske uvjete. TIO treba hitiprozra čne, duboke i bogato organskimtvarimas pil 6- 7. U tlo unesiteosnovnognoji\'O (50- 1IO g po biljci).
Kili ima ili muške ili ženske cvjetove.Da hi 00<:10 dooprašivanja. na 8 ili9 ženskih biljaka potrebna je I muška biljka.
Podignite potporanj od stup!l\'a i žice.koje postavite na razmake od 30 cm.Posadite ukorijenjene reznice ili cijepljenesaJ nicena razmakeod ~ do 5 m u
redove kojisu razmaknuti~ -6 m. Poslavite kolce. dok biljke ne hudu dO\'oIjnovisokeda dosegnupotpornebee.
Uobičajena nj egaBiljke obilno malčirajte i primijenite osnovne gnojivo bogatokalijem ifosforom.Red ovito li/lijevajte. osobitoza dulje suše. Redove održavajte nezakorovljenima.Prorjeđivanje plodova rijetko je potrebno. Biljke koje rastu naotvorenom mogubili plxJlol ne truleb korijena (vidi ..Trulež korijena Ph~1oph t hora~ . str. (6 1). Uza~t ićenom prostoru može ih preplavililrips (m. lH7). ~titaste uši (slr. ~) i ne-
PREPORUČUIVI KI VI
'A bbot' Ž' A lli son' Ž'Bruno' Ž-Havward' Z'Montgomer' Ž'Saanichton' Ž'Tomun' M'Vincent" Ž
LEGENDAŽ le n, ki
1\1 muški
K -\KO PODL~PRIJEll KIVI
<>toitaj~n natin jesI~lll 'll anje fli1jaka u:'Ill u pa1m" I~ na"'or-finim ticama. sa
.,~ .I.r "iIJl~ izglaln~
.·~ t>lJil ~ (;iSlU 2 gla\'n~
~''' ' (lcJnia' s rodnim.... ~lran im i/ /l(l;;ma\ IJ i malu ,lUl u). tl a
-.umJd nlil orl'rililc..1 51Icm.
- rod e korijenovih guka (str.660), ~Iok.... ;-.lja\'iti i trulež plodova. kaoposljedica
•JIe latica. Zaraza se \iri na pkxkwe• I mq:u rano opadati. Širenju bolesti.. -male i \io;oka vlaga, Prikladnu zašuru" J\ nom pruža p~l;anje cvjetova u,;,jIJUopadanja laticatiramom ilisličnim_~~cidom.
Uzgoj u zašti ćenorn prosto ruOve je rijetl;o izvedive jer kili ima dug.razgranat rast: no u irložemm uvjetimabiljke na otvorenom moguse zaštititi odjaka vjetra i luče laganimplastičnim zastitnim materijalom.Ki~ se može uzgajat i u politunehma.
ako mu SI;: omoguče priktadm uvjeti.
Priprema i obrada tla isti su kao i koduzgoja na otvorenom.
Ort"Zinnje i oblikovanjeU komercijalnom UlgojUčesto se uzgajana T - gredama ili pergolama. Ce510 seupotrebjjava SUSla\' obliko\anja biljak.akao palmeta na vodoravnim žicama: ladasvaka biljka ima dvije glavne postranegranekoje rastu izglavncstabfjike i rodnegranena razmacima od 5Ucm. za pojedi.nostividi -Jahuka: Palmcta«,str. 442.
Plodovi se stvaraju samu na jednogodišnjcm stablu. pa u vrijeme mirovanjabifjkc sve posrranc rodne mladice skratite na 2- ... pupa.
Be rba i skladi štenj eKivi donosi plodove 3- ... godine nakonsadnje. Berite ih tada omekšeju, Orrgnite ib s grane zajedno s čaškom. Ču·
vajte ih na bladnom mjestu. Zamolaniu pl ast ičnu foliju. na O"C mogu sečuvati nekoliko mjesec i.
P e ,\ J A C I C e
R azrrmo žava njeUspješno se ukorj-enjuiu i DCZJ'de I m·le reznice. 'cezrele rezmc.e~ II
prolječe.odrežne ih m IO- 15aa aaaknire u kompost (\'idi <,I....(OJ ~ u dereznice uzimaju se na l r.iJtl ijcu I uehaju hiti duge :!O- 30cm. DallIIleilpjesl;O\'il kompost (vidi str. J:-J l.
Odabrani se kulnvan mogu cijepiona bujne sjemenjake. ;';aj~e~ se u!X'C'rebljava T-okuliranjc i cijepljenje lI.l
popravljem spoj (vidi str. 433,.
UZ!,:oj u zašt i ćenom
p rostoruOvo je rijetko ir..edivo jer kivi imadug.razgranat rast: no u izloženim uvjetimabiljl;ena co..orenom mogu se zašruiti odjaka 'ictm i luče laganim plasućnim ~
titnim materijalom.Ki\i se mok uzgajali u po!itundilll.l.
akomu seornogu{epril;ladni uvjeti, prip-rema i obradaIla isn su I;ao i kod uzg:o;anaotvorenom
Pasiflo ra (passi/lt"a ,pp.)
-ulora je pcnjačica s pojedinačnim
-ljikarna koje u duljinu dosežu više- ... ·ara. Zreli kuglasti plodovi lj ubi~a~·
.•IJ žute hoje mogu biti promjera i do- .--.:n. Zbogplodovanajčešče se uzgaja_: \ N e; sa žutimplodovima. P. edu/is'~ ' icarpa, i s ljubičastim . P. edu1is.Optimalna temperatura za lju bičastu
-aloru kre če se od :!odo 28"C. t uta-_"'lora više voli lemperature \'k od. ~ '(' i ne podnosi mraz. Ljubičasti kul
.ul podnose kratka razdoblja mraza.' . zadov oljav aj ući uzgoj potrebna je.., etena do visoka vlažnost.
\tjesto i sadnja..llt-erite sun čano mjesto, prema pnt·_"I za~ t ićc no vjetrohranom. Tla mogu
različi le \n te. ali moraju biti dooro-"'rusna s pH oko 6.
l'&>i ~aje no je opra~i\'anje I;ukcima.~,,'no pčelama . ali će motda trebati....'no opra\ i\'ati lli \·Iat.na \'remena.
"Hdeno je da ru~no opra~i\'anje
~':a \ a prinose biljaka I;oje se Olga·~ na oH'orenom.PJsif\ora Ireba potporanj na žicama.
--'1< sadnje. na razmake od 4 m posla·'e jake stupove \'i~ke 3 m. Susjedne~ro\ e u redovima povežile jednom ili'cma žicama.Rupe la ~adnju terrlCljito pripremite.>.lajIe nrgan ~ku tvar i OSn(l\'nO gnoji'3 srednjim udjelom dušita. Biljke
.:nJe' tile na razmake od 3 do 4 m ili-...anje. al;o !dite uzgojiti samo nel;o<o~iljaka . tU li oblik pasinore obiCno
.... -.JJi na razmake od 3 m.
Uobičajena nj egaSvake godine prirnjjcnite osnovno gnoj jvo sa srednjim do visokim udjelomdušika.u kohčmi odOj do I kg po bilj·ci. Najbolje je da tu količinu podijelilena jednake dijelO\'e i posipavate je urazmacimaod 3- 4 mjeseca.U proljetemalčirajre organsl;om tvari, a za sušnihrazdoblja rOOO\'ilO uklanjajte korove izalijevajre.
x a otvorenom i u zastičenom prosloru sretnici I;oji napadaju Ole biljkejesu: voćne muhe (sir. 659). uši (str.(46). crveni pauk (str. (46 ) i rameštilasle uši (sIr. MX). U nekim suplrop"skim krajevima mogu hili opasne nemalooe korijctlll\'ih guka (sIr. MO) ifuta rijsko uvenuće (sIr. 654). Odn'enjelosl uzrokuje virus mOLllika krastav"ca (\'idi ,.V irusi ~, str. 659). ~to gaprenose u~i. Izboji pasiflore osjetlji\i suna nematode i razne n'Ste u\'enuća. paje najbolje da biljke s\'akih 5 ili 6 godina zamijenile td ra\'im sjemenjacima.ul;orijenjenim rel nicama ili cijepljenimbiljkama.
Uzgoj u zail ićenom
prosloruU umjerenim podruejima o\'aka\' je Ul·goj moguć. ali ne n~igurate li Oplimalnetemperature i uvjete. možda sc neće
stvoriti plodovi: ohičnu je putrehnoručno opra ~ivanje. Biljkama na OIvorcnom~igu raj te potporanj. Biljke Ulgajaj.le u pripremljenim gredicama ili \'elikimposudama najmanjegpromjeraod 35cm.UpOl.rijehite ocjedil. pkxlan l;omposI s
i' ASl rtOI~A
mnogo organ~ke tvariu koji sie prije sadnjeumi.i<-~li OSI1O\TIO gnoji\·o.Odrta\'ajte najniiutemperaluruod 2Q"Ci\'13Žfl()<,Iinnedu 60 i 70%. Jednom mjcsdno pn.mijenile lel; uće branji\o ili (MOHIO~ji\'O i redO\itozalijeujie.
O rezi\llInje i oblikO\'llInjeDa biste ~h'orili trajnu okosnicu. dU!žica oblikujte 2 gla\'ne stabljike. Ako uvrijemc kada su duge 60 - 90 cm ne~tvaraj u postrane i/.hoje. otrgnile imvrhove. Te postrane izhojc na kujimasc sIvaraju plodovi ~v a koga proljeća
ostavite da vise. Skralile ih tako danikada nisu kraći ud 15 cm iznad razineIla. Kada se hiljka uln di. wa ke rimeorežile rodne izhoje le l; uće sezone jeroni \i ;e neće donositi plodO\·e.
Berba i skladišlenjePlodove berite kada počnu mijenjatiboju - od zelene do ljubičaste ili tute .Plodovi dozrjjeveju lS - 12 tjedananakon zametanja. što ovisi o kultivara.M~u se- sačuvat i i 21 dan. održite liravnomjernutemperaturu od najmanje6 oo 7"c i neprekidnu vlažnost od ~5
do 96%.
Razrnnožavanj ePasiflore se obično uzgaja sjemenom ilircznicama. a može se razmnožiti i okuliranjem.
Iz po~ve zrelih plodo\'a mOžele in'adi·ti sjeme i ostaviti ga d'l fcrmentira .3 _ otdana. pa ga operile i u..u~ite . Sjemenkeposijle u zaštićcni pro~lor u plitice iliIončićc promjera 7 - 9 cm. u sjet\ enikompu-t. Držite ih na temperaturi odnajmanje 2t1'C. Kada sjemenjaci narastu)) - 35 cm. posadile ih na ot\ OI'<': OO(nakon!lo Sie ih prethodnoOČ\rsnuli l iliih U1.gajajte u za!lićenom pro<oIoru.
Pripremile reznice duge 1 ~ - :!O cm isla\ite ih u pliticuililon6ć s komposlornza reznice. Ukorjenji\'anje rno1ete U~TLl-
ti hala lnimgrijanjemi OI'OŠa\·anjem.Pojedinosti o okuliranju potražile na
~1 r. 432. Kada zdrave okulirane \oildnicenarastu približno 15 cm. prc\oildite ih na~talRo mjeslo gdje ce scnastal'itirm ijati.
Ako nematode ili razne \'Ne u\·cnu·ća st\'araju ozbiljne potdkoće .lj ubiča......te kultivare možete cijepiti naot~podloge. U lUsnhu obično <,e upou-e·blja\'aju bujni sjemenjaci \ N e !O.lI bJliIIplodo\·ima.
UZG O J V OĆA KA
Jagode (Fragaria x alImIaSsa)
Bobičasto voće
VEćtsl: boceasoea \"OĆI ćine 2J1TIO
like ili šibolike biljke. osim ;.agoda.t.ojesu zeljaste trajnice. l: grmoIite več
t e ulaze borovnice.ogrozdi te crni.crv enii bijeli ribizi. a u šiboliketu pine. hibridnet upine i maline. Sve vrste stvaraju sočne
plodove t oji se jedu s\"jeti. ukuhani.konzervirani ili zamrznuti. Većina bobića-toga voća najbolje raste u hladnij im
Jagode su niske zeljaste biljke t.o;e semogu uzgajati u većini vrtova na otvorenem ili u posudama. Tri su skupinejagoda: Ijeine. stalnoradajocei alpske jagode.
Ljetne jagode gotovo sve S\'oje plodo-\'e stvaraju u intenzivnom razdoblju od 2ili 3 tjedna sredinom ljeta. :-;eki kuluvarijošjednom oskudnije rode u jesen.
Stalnoradaju če jagode (mjesečarke )
ljeti kratko rode . prestaju otprilike na 2mjeseca i opet donose plodove u jesen.Najbolje rastu na područjima s blagimjesenimabez mraza.
Alpske jagode uzgajaju se iz sjemenai stvaraju malene plodove prolinjenaokusa.
Razlike u trajanju dana (vidi l: ZGOJPOVR('A . str. ~95) kod nekih kultivarautječu na stvaranje cvjetova. Stoga jevažno da izbor kultivaraprilagodile zemljopisnoj širini pojedinoga vrta: npr. ukrajevima k.oji su bližiuopskim predjelima niže temperature potrebne za rasti donošenje plodovamoguse nači samona višim nadmorskim visinama,
Mj esto i sadnj a
Jagode najbolje rastu ondje gdje se redcvito mogu praviti novi nasadi nasvježem zemljištu. jer se urod, ve ličina
krajevima. \'oledobro propusna i plodnatlakop.zadrta\aj uvlagu. Sunčano jemjeSlO najbolje idaje najkvalitetnije pIodme.ali bobičasto veče u večni s1 l1Ća;en podnosii laganu sjenu.Gotovosusvi kultivarisamooplodni. 1"aćin orczivanja ovisio tome na kojoj vrsti grana\'OCKa stvara plodove: na jednogodišnjima. na starijima irodnimgranamailinajednimaidrugima.
plodova i zdra,'lje biljke nakon 3. godine smanjuju. Imale li mjesta. ~todobnouzgajajte biljke koje su stare I. 2 ili 3godine. :'Oajslarije uklanjajte i svake godi"i u ,,"jek tlo sadite nove vriježe.
MjestoS a sunčanom, toplom mjestu plodovisu najukusniji. Pjeskovna tla stvarajunajranije urode, ilovasta i dobro ocjedita glinasta tla daju najveće prinose inajukusnije plodove: na vapne nasnmtlima urod je slab. Savršeni su laganokiseli uvjeti s ptl 6 - 65. Radi izbjegavanja bolesti koje se razvjjajuu tlu. vrloje važno dobro ocjedivanje. Sadnja jagoda nakon krumpira mol e biti opasna. jer zemlja može biti zaraženauv encčem Ven idJlium (str. 653).
b produljeno razdoblje stvaranjaplodova nasade možete podijelili - zanajraniji urod odaberite topli. zasnčen l
položaj; za glavni urod odaberite suntani . otvoreni položaj. a manje sunčano
mjestoza plodove koji te kasnijedozrijcvati.
Oprašivanj evecina je kultivara samooplodna. 1'0kultiva r 'Pandora' rodi dobro samo akou isto "rijeme u blizini cvate nekolikobiljakadrugoga kultivara.
KupiM
tUfemalinc
SadnjaVrijeme sadnje jagoda ovisi o geografskom smještaju. Ako sie u nedoumici.potražite savjet srrućnjaka. U umjerenim hladnijim područjima najboljevrijeme sadnje jest kraj ljeta i poče ta k.
jeseni. jer slj edećega ljela osiguravanajboljiurod. Sadite li kasnije. u proIjete uklonite cvjetove da biste omogućili
dobro utvrdivanje biljaka prije nego šIOpočnu donositi plodove.
Po mogućnosti nabavite biljkes potvrdomo zdravswenojispravnosti i posaditeih u svjetu zemlju. gdje jagode nisu raslenajmanje 3 godine. Presadupe ih svake 2- 3 godine te i~pajte i spalite we starebiljke u blizini da biste spriječili ~ renje
virusnih bolesti. Uklonite we korOl e iobilnoprimijenite zrelistajski gnoj. osimako ga je mnogo ostalood prethodnogausjeva. Neposredne prije sadnje na manje plodnim pjeskcvimn ili vepeenasumtlima ukopajte i uravnotežene gnoji\'O ukoličini 1 05lgm~, U lagano uzdignuteredove sadite jagode na razmake od 45cm. Redovi su razmaknuti 75 cm. da bioborinske vode mogleotjecati, Biljke sadite tako da se korijenov nat nalazi urazini tla; učvrst i t e ih i dobro zalijte. Namokrim tlima jagodesadite u uzdignutegredice (vidi SfRlJKmRE l PO\'RSI\E.-Uzdignute gredee-.str. 599).
Crvcni n't>iZJ
KUPOVI1'\A ZDRAVE SAD~ICEJAGODE
7-Ak,.1 Ra.nomjcran mtumnou-klli/islool
Jagod e sc mogu saditi i kroz crnu pia.stičnu foliju koja potiskuje korove. zadrtava vlagu u liu i potiče rano donošenjeplodova zbog zagrijavanja Ila. Plastičnu
foliju dobro UĆ\ntite i na željenim razmacima načinit e raspore u sadnju.
S:\D~JA JAGODA POD PLAsno.U FOLIJU
I Sa 1-/aJnom Ilu konopcima. <vnante ~ cm ~roku gredicu.Sredi~t~ urJigni/e ; gredicu dugu1.1", prd rijlt:plaSliaJom folijom-
468
2S obje stra lle'gredici: iskopaj/e'uzakjarak i u njega ~itbarom
utisnite ruben'e folije da je .j("rarne mate' podi;a ri.
3S a foliji na razmarimaod 45 cmna6n ile' l.:rila_~/e oh'OTe'. Kroz njih
po5iIdj(e' jagode i oko korijenou lTa /aoc.ntite' u miju.
40 kOkorijenou ITIlIa biljakaomoIaj /e' folijU. GotQ\l red sja~
dama lTebao bi bi/i lagano lJldignur.lako da se kRa mok$lije.-,,;podalje'od bi/jaka.
Uobi čaj ena njega
.. aode redovito zalijevate. Plodove ko-dozrijeveju lo3~lil il e mrežama protiv
- uca i drtit e plod ove podalje od tla. da~J ostali čisti, L'klonite suvišne vriježe icerove le redovite pregledavejte ima li-tetnika i bolesti. Cvjetove ćete molda-acrati za~t it iti od proljetnoga mraza:. ~kJ je djelctvoma paučinasta folija ili- n inski papir raspoređen u 2 sloja.
Za h ira plodovaPnjc nego što se plodmi posve razviju•.rod njih postavite čistu slamu ili prik~Jnu prostirku da biste spriječili prjja- ~ zemljom: kod uzgoja jagoda na:" ':" I ić noj foliji lo je nepotrebno. Prije-; !?o što se poc nu crvenjeli. plodove.s uttte ou prica pomoću stupova i
- režc la voće [vidi str. 427).
Uklanjanje vrijl'Ža.m se vriježe pojave. otrgnitc ih. ne
'fajte ih samo ako će vam trebati za-~Jdbu redovas prostirkom [vidi -Uz
, lj U zašnčenom prostoru- , ispod).
KAKO OČUVATI
CiSTE JAGODE
1\3da jagod.- cvs tu ili pOCinju_/l'ara ri plll(/un:, oko biljakai i,poJ njih sllH'ire Jt'~o sloj_lame. uo će .~rijetiri Jodiril"ilnjeplO<1oI'a sa u ·mljom,
DRL'Gl l'\AČI~
Oko korijenova I'fl l la jagodamol<"le opremo polol ili»poJ/o.(ke« za jagoJe.
UKLA"JA~JE VRIJE:lA
Kako sc vrijct~· razvijaju. uk/anjajreSU ~i~l k, O/kidaj/e ih u blizinimstićne
biljke, paLdi pri lome da ne ili/e ri/eIJ~/o~'e.
Z alijevanj{' i uklanjanjekorO\taZalijevajte novoposadene jagode. akasnije u vegetaciji redovito zalijevajte.osobito nakon cvatnje da potakneterazvoj kvalite tnih plodova. Biljke nafoliji zalijevajre samo n nio suha vremena. zalijevajuči ih kroz otvore zasadnju. Gredice čisnte od korova.
Šr~tnicii bol estiJagode mogu jesti ptice (str. 657). vjevence (str. 659) i putevi goleči (str.M4). Osjetljive su na uši (str. 646).viruse[str. 659).sivu plijesan [Bot ryt is](str. 658). glj i,'ićnu pjegavost listova(str. 648) i crvenoga pauka (SIr. 646).Sve bolesne i kržljave biljke iskopajte ispalite. Trulež jagode i jagodin komiašnisu jako rasprostranjeni. ali su opasnikada sc pojave. Trulež jagode (Phytophtora fragariae] jC~1 bolest koja se [l("
[nvljujc u liu i prevladava u ležim Iiima.Uzrokuje propadanje i odumiranje lislova, Jedini je lijek da promijenite Ilo.Jagodin kornjašuzimasjemenke jagodas vanjske strane ploda i to potiče razvojtruleži Ilrane se na sjemenu korova, pagredicedobro očistite od korove.
Uzgoj U zašt ićenom
prostoru
Kada sejagode uzgajaju u grijanomstakleniku. donose plodove mjesec danaranije nego na otvorenom. ali su slabijegokusa. Vriježe što ranije ukorijenileu lonći6: promjera 6 cm sa sjelv'enimkompostom (\'idi str. 470). Prije nego~to korijenje ispuni lončiće. presadile ihu lonce \'d e od 15 cm s kompostom zaulončav'a nj e. Biljke držite na otvore·nom sve do sredine zime. kada ih pre,mje,t ile u staklenik. na mjeslo gdje će
primali najviše svjetla. Kada se ,tvorenovi lislovi. mlItavajIe minimalnu tcm,pcraluru od 7°C noću , a danju ]O"C .
Da bi~ le odItali te lemperalure. pri.
US IRA:'olJE PLODOVA
lkscrlne jagode berite s p<:f<:/Jk.amada bi.lle izbjeglioš/dil'anjep/odol 'a.};jgode za pekmez mole/e bra ri belpt:tdjki.
lagoditc proz ra čivanjc . Ćcsto xabjevajtci vlažne lako da zadržite vlažan zrak ismanjite opasnost od zaraze crvenimpaukom. Kada se počnu razvijati skupine cvjetova. temperaturu povisireotprilikeza 3"c. za vrijeme cvatnje temperaturu povisite za istu vrijed nost iprestanite vlažin. Cvjetove oprašite ručo
DO. mekim kistom. Učinite to za vedradana. oko podne. Da biste dobili večepkxkwe koji dozrijevaju. uklonite co.jetove koji su se kasnjjestvorili, Da bisteim pojać3li okus.kad počnu dozrijeu ti.snizjte temperaturu.
Kod biljaka koje uzgajale na otvorenompokrovnazvonapostavljena potkrajzime ubrzavaju dozrijevanje plodovaotprilike 103 3 tjedna. a pohtuneji n 2tjedna (vidi ur. 582). za topla vremena ijedni i drugi moraju se dobro prozrači
vati, rod pokrovnim zvonima i poliumclimajagod e se mogu uzgajati u redovimas -podmctačima - (prostirkama). kod kojih su razmaci prepolovljeni da bi biljkedale naj veći urod. Vriježe sc morajuos tavljari da hi nasad bio gu~i. Nakon prvegodine vratile se na uobičajene razmaketako štoče te uklonitisvaku drugu biljku,i n ače će kvalite ta plodova oslabjeti. auobičaje na njega bil će ležao
Berba i skladištenj e
Desen ne jagode berite posven ele. 1-3'jedno s petejjkama i odmah ih upotn jebite jer su tada najboljega okusa.Jagode za pekmez berite kada su zrele .ali j~ čvrste. Plodove be rite svakogadrugog dana le uklonite i spalite svebolesne ili oštečene plodove. Jagode semogu ukuhati i koozcT\"irati. Pri n ·mrza\ anju plodo\'i gube Č'oTSI OCU. osimonih iz kullivara 'Tolem'.
Nakon berbe uklonite suvišakvriježa.koro\'e i slamu. S biljaka CKIrcžite slarelislove, paze6 pri lome da ne oštelitcmlade, Primijenile uravnoleženu gnoji·voiako je tlu suho,zalijte ga. Aku biljkekoje uzgajate na plasl ičnim folijarna neuspije\'aju dobro, posadile ih \X,"ovno,
B O B I C A S T O " O Ć E
PREPORUČUI\'"[
UEThE JAGODE
K iln I'
'Cambridge vigoor ' D, 'ct
'Elvira'
·Gurella''Ho ncoye' 'tl' Rosie'
STI'dnj! rane
'Cambridge Favourite ''Elsanta''Eros''Hapil' 'ct'Ma rahn e''Pegasus' tl'Red Gauotler'Royal Sovereign' tl'Symphony' tl"lamella ' 'tl'Totem'
Kasne
'Bcgota''Ca mbridge Late Pine ' tl' Flore nce'
PREPORL'ČU IVE
STAL"'-ORAĐA1UĆEJAGOD E'Aromel' 'ct
'Calypso''\ lara des Bois' tl
PREPORUČUIVE
ALPSKE JAGODE
'Alexandra''Alpine Yellow''Baron Solernaeher'
l.F.GE"nAII dozrije\'aju kada 'u Slare 2,odinetl izvrstan oku,
UZGO J VO ĆAKA
Razmno žavanj eK.-\KO RAZ~I~OŽ.AVAII VRUEŽ.AMA
Podalje od gredice s jagodama. wake godine posadite I ili ~ posve zdrave biljkebezvirusa.Suzbijajte ušii uklanjajteo jetove. Biljke će 2 godine stvarati zdravevriježe. Tada pono\ nt> nabavite zdravstveno ispravne biljke. Xeki sr alnoradaju či
kultivari stvarajuvrlomalo vr iježa.
1Posebno radi n ijel a posadilejagodt sponTdom da sut>ez li rusa .
Kako se lrijek faZ1-jjaju. ra.-rlOmjemoih ra~n're oko mafitM biljke.
2Kada ~ lrijeh Ukorijeni j potner.Ni. jn"adileje malimli/ama - ali
opreZlHJ. d.tjojne ~Ielit<· korijenje.3Ukorijenjenu lrijehJ odrelile od
Dla lime bilj1e.J'm,adjlC'jepojedinačno u dobro pripremljenoIloili Ion6t.za kasnijusadnju.
OREZIVANJE LISTOVA~AKON BERBE
Alpske jagode
K AKO RAZMNOŽAVATI SJB1ENO~1
2LolIti(promjera 6 (l'7I napunilesjd H:nim komp<-~,',ml. Sjemenke
rijdlll ril"ip<Vle pop<-wr{Jlli i prekrijr<"ih tankim .,Iojcmkomrx~'la i umkim.,/oj<'m sitnoga pij <".,b.
sjemenke. plodove ostavite da seusuše i razmrvite ih medu prstima.Sjemenke posipe u kmčiče s uOOićaje·
nim sjetvenim kompostom i držite ihna 18 - 2~"C. Biljčice presadite kadadobiju prve prave listove. S početka
ljeta presadne ih na ot voreno.
l7~j,,;, .' .; ....
ilice. Podnosi hladnije uvjete od večine
oslalih jagoda i u područjima s toplimIje.tima više \"Oli djelomitnu sjenu. PIodo\'edonosi od sredine ljela oo krajajeseni,
Biljke slabe otprilike nakon 2godine,pa ih trebate redovito rezmnožavau vrijelama ili sjemenom. Da biste odvojili
1Osu,k r!<' jagodenjdno pM r/jaj lC', m<'I1u prslima talo dil sjt:m<'nke
{Md/lli. PI"d,"'e drtilt: i7J1ild ti'lt:ptlSuJic,: u loju relt: "kupiri ,V<'/lwnl e.
ALPSKA JAGODA
Alpska jagoda (Fragari1l H'sc,1 'SemperfIorens') ima malene.mirisne i slatke plodove. Skladna je i pnvlačnabiljkazacvjetneobrube ilipovnee gre.
Odmah nakon berllt:ul100ile stsroli~. lznad mladih !iqOl"a osta llteIOem duge lisne peleljke. lz MizineMjah uklonile slamu. li,~; OSla/eOIp.1lke te ih ~/ite. Tako /fe lC'
smanjil; opa mO'<l od kInikI! i bokst;.
Kupi ne i hibridne kupine (R"b",! nll;eo,,,, j Rubus hibridi)
Plodovi kultiviranih kupina i njezinih hibnda. npr.loganovei toysencvekupine.stvaraju se na izbojirna (šibama) potkrajljeta. Hibridi su naslali križanjemrazličitih \ Na ilikultivara roda Rubus.
.\lj esloPrije .;.adaje dOOrJpripremite i pognojne Ilo. kao i la jagode [vidi m . ~12).
Kupine i njezine hibride kupile u specijaliziranim rasadnicima i pom~ućnO'>ti
odaberite biljke koje imaju potvrdu(certifikat ) o zdrant\enoj ispravnosti,kojim st jamči da je sadni materijalzdrav i bel virusa. Kuhivari bel hodljiobično su manje bujni od bodljikavih.
Kupine i njezini hibridi samooplodni sui sloga se mogu uzgajati pojedinačn o.
Kupine i hibridi trebaju sun čano ilidjelomično zasjenjeno mjesto. Ne sadile ih na izloženamjesta.
za izboje osigurajte impotporanj:savršcni su zidovi i ograde s vodoravnim žicamapostnIjen imana razmake od3Ocm.
Kao osnovni potporanj možete upotrijebiti stup \'isok 3m kojićete zabiti60cm u tlo. :\0 za bujne kultivare pcdignitc ogradu od stupova i žica. Stupovepostavite na razmake od ade 5 ms ~ vodoravne žice koje st protežu izmedustupova. Najniža bisc trebala nalazili I)(}
cm iznad Ila. a najviša na 2 m. Na laga-
nim. pjcskovitim tlima stupove dodatnopodupmcpopre čnim drvenimpotpomjima. Oni će pomoći da sc 'ice pod težinom izboja ne olabavc.
Sadnj aKupine sadite rimi; ako je vrijeme niohladno. sadnju odgodite oo kraja zime ilipočetka proljeća. :'\ekihil;lridi u \Tlohladnim područjima mogu odumrijeti.paprije sadnje potražite savjete. Sadite plitko.dobro raširile korijenje i oko osnovesvake biljke dobro učvrsutc Ilo. Bujnijekultivare sadite na razmake od 4 do čm.e
manje bujne na 2j - 3 m. Nakon sadnješibeskmtitc na22cm.
Z DRAVA $ADS!CA KUPI:"E
Dt>bro f3Z\ij<oo. lat nasfOt orijenje
]
470
B 0 8 I C ....no '"OĆE
, J..CISI OBLIKOVANJA
'BcdlordGiant'
Kasne
'Ashton Cross''Fantasia''John Innes''Loch Ness'-Orcgon Thornless''Thcm frcc''Waldu'
PREPORUČUIVE
HJBRIDl"E KUPINEBoyscnbcrryLoganbcrryTayberryTummelberryThornless Loganbcrr]
Rane
-Bcdford G iant" Br'Himalaya G iant ' Br'Menon Thomless''Silvan'
LEGEN DA
Ih bujan rast
V EZANJE U SNOPOVE
Rod ne ~ibt' obl!1ujrc u skupinama dui lica,a mlade i/boje ostavite da restu u sredini.
h l' IUI'LETANJE.
:\'a niiim t icama isprcplctne rodne uto. a nove i/nHj"ol>likujre u sredini i dul najvik l ice.
, ·..i.L\ IJES ICNO VEZANJE.: ;;i~ oblikujt~· s jedne s/ran e biljke,
, ,>Il t: rodnt' oblikujte s duge s trane.
"EL\: .me ,i~ lepelasra oblikuj te s tijeve i desne~W<:. a nove iznoje ohlikujte u sredini.
\'R~\"O OREZI VANJE MRAZOM OŠTEĆENIH STA BU IKA
J RASLE KUPINE I HIBRID NE KU PINE: EZI\·.....~JE NAKON BERBE
U razini tla Ul o,~mll'u
,l t,1bljike odretite sverodne isboje.
·-~,!Iedajre .mJe da vidile- .. Ii o.{/ećcnja od
-_,.,prolje tnoga mraza-o potrebi odretite sve' \ JCene vrhove
.:' zdra"oga drva).
Nove izboje zavelitena voacrsvne t iceprema odabranomSUI/If\'U oblikovanja.
Uobičajena njegaZahtjeviza održavanjem istisu bo i zamaline (vidi str. 472).
Štetnici i bo lestiPoteškoće uzrokuju malinin pupar (str.658), ptice (str. 657), siva plijesan (Botrytis) (str. (58) i virusi. iako je otpornost kod pojedinih hibrida različit a.
O rez ivanje i oblikovanjeBiljke rode na jednogodišnjem drvu, pakod oblikovanja treba razdvojiti rodnešibeod novonastalih. za mall' vrtove najboljisu načini vezanje II snopove i lepeza(vidi gore). za naizmjenično vezanje iisprepletanje treba više prostora, aliisprepletanje je najboljinačin oblikovanja hujnih kultivara. Nakon berbe u ruini
V RŠKO GREBENIČENJE
1S,1Vinire zdrevi. bujni izboj,a vrh s/a ri/ e U rupu duboku
/o cm. Isp unite je zemljom i dobroje u('vTS/i/e.
tla odrežite rodne grane. Preostale granekoje su rasle te sezone zavežite, ali od režite sve one Koje su slabe ilioštećene. Spočet kom proljeća odrežite sve vrhoveizboja koje je o štetio mraz.
Berba i skla dišt enjePlodove berite redovito: za razliku odmalinasredišnji »stožac- , mora ostati uplodu, Za izložbe birajte plodove sastapkama. Mogu se konzervirati, uk uhavati ili zamrzavati.
R azmno žavanj eZelite li nekoliko novihbiljaka, upotrijebite vršno grcbcničcnje (vidi ispod).Ljeti savinire mladicu do tla, a vrh jujsmjestite u iskopanu rupu. Prckrijte jezemljom i učvrstit e . Kada sc krajem
2Kadase iZboj ukorijenio, da bistega odvojili od ma/i('ne biljke, staro
stabljiku odretile II blizini m laJeukorijenjt'ne biljke. Prema po/n~niposiidile je u Ioni/eili je u proljetepresadi/e,
UZ GOJ VOCA K,\
RAZ~I~o2AVAS JE L1S~I~1 REZ.\; ICA~IA S PUPO~Ijeseni reznica ukorijeni. odvojite je odrodileljskebiljke. U proljeće tliljku premjesntena stalno mjesto.
Da biste stvorili \'(:6 broji mladihbiljaka. krajem ljeta odrežite mladicedu~e 30 cm koje su narasle te sezone. Snjih odrežite reznice s listom i komadičem stabljike. U lonac od 1.\ cm stavire nekoliko reznice te ih smjestite uvlažno okruženje ili hladno ktijalište.Trebale oi se ukorijeniti za 6 - xrjedana. O čv rsn it e ih i krajem jeseni ili napočetku prolje ća (gdje su zime ()~tre)
posadite na otvorene. Godinu dana kasnije mlad.... presadnice (~ibe ) presadirena stalno mjesto. 1OJ;lbc rire ja ku. Ldtin'u m/aJi ,'u
koja je narasla le serone. JUjlUnajmanj ...JOml. S mno.!t0doI>fIIran'ijenih 1i5llih pupou.
2JLnad pup;J natinil...rez dUjl l cm,ureljle pn:ma dolje. Iako Ja
ukloni le pup s dijehJtf/slabljike(d uline 25 ml} zajedno s hstom.
3Tri reznice 5lllje!;lirc u lO/wc promjr:ra U ml lako da dije/Vll slabljike
budu nakckni. a I'q!el;l/il"ni pupodmah imad umIj<:. l..tJnnO lalijl .amatile ; sla llte u hladno k.lij al& .
Maline (Rl/bl/S idaeus}
NA(:I~I I'ODUI'IRA~JA I OBLIKOVANJA
U~I'ORED:"E ŽiC E
2hmlju oko O5lIOI'a .~niea doI>roocnstire, pazeći prilOm da os/anu
okomire. Sadn ice orelire do p upaoko 25 cm iznad Ila . amiju /a~a1KJ
Mrabljajre.
K AKO SAD ITI ~IALI!'\E
•....'sčin ptlJUl'ir:lI1jil stupo vimil i limmkoriManje ako nl"mall' proaors.......aon s u.~p(JreJnim ticama os/al'ljaizbojima l i~ mje!;/a. ali nij e poj!Vdanza Ij ...trolite uljcIe.Kod skam1inan k og ~U5fa l a mladi seizboji sal'ijaj u meJu,-olIn o i okosl'3k~tice. Šifoe se ne I 'CtU ni li se otezuju.Za ol'aj je .\u.\ /avpoltt:lmo ilJe mjc....,ane,go z.a oslale SU~ra \'e.
STVI'OVJ t ŽICE
I S a dtJbro pognoj enom l/Upripremile ja rai dubok j - 8 ml.
Sadnice posadit~ na razmake od ]lJdo.Jj cm. Korijenje oprezno raširirei ja rak i5punil~ z~mljom.
izići na kraj. Pripremite površinu kojaje široka najmanje 90 cm. i ukopajtcmnogo zreloga stajskoggnoja.
Načinne trajni potporanj. Za potptl·ranj od stupova i žica na razmake (Id 3m postavite u jarak jednostruki redčvrstih stupova, Izmedu S!uPO\'a razvucite 3 reda žice ili najlonski konopac navisini od 75cm. 1.1 m i 1.5 m iznad Ila.Žice ili konopac nategnite i šibe zavežite jakim koncern »ucprekinutim vezanjem-e (isprepletanje izmedu šiba ižice). To sprječava da se šibe na vjetrupomiču duž reda.
za obhkO\'anje na usporednim žicama trebate2 reda stupova na navedenimrazmacima. Redovi trebaju hiti udaljeni75 cm. Jedan komad žice razvucite dužstupova na 75 cm. a drugi na 1.5 m, I'(l.tom izmedu njih ispreplenre žicu ilinajlonski konopac. Šibe koje podupiruprekrižene žice ne trebavezati.
Za skandinavski sustav podignite 2reda stupova (kao i gore) . ali razmakizmedu redova treba biti 90cm. Polomna visini od 90 cm provucite izmedustupova jednu žicu. Rodne iztooje (šibe)omotejte oko tica. a novim iztooj imaomogučire da rastu u otvorenom. sreodišnjem dijelu.
Nabavite sadnice s potvrdom da subez virusa. ~ložcle upotrijebiti i izbojeodraslihbiljka za koje znale da su dobra zdravlja i kvalitetna uroda.
Sadnj aSadnice sadite dok miruju u dobro pognojeno Ilo. na razmake od 38 do.\5 cmi u redove razmaknute 2 m. Sadnja uj~n ili na početku zime pOliče hrt.eumdi\'anje hiljaka. Korijenje ra\'nomjerno ra~irile na dubini od 5 do 8 cm ilagano ga pritisnite. Sadnice odrežite25cm iznad Ila.
Mjesto i sadnja
Križanjem europske divljecrvene maline(Rubu"~ idaeus). ame ričke maline (Rubu,~
id;leus var. srrigosus) i sjevernoameričkecrne maline (Rubu5 ocdJl'nl;llis} nastalisu brojnikuhivari malina.
Malina je kultura hladnijcga dijelagodine i najoolje raste ondje gdje imamnogo vlage. Plodovi mogu bili razl ičil ih beja. od tamnocrvene do tu te.Dvije su najvažnije skupine malina:ljetne koje sredinom ljeta imaju kratkorvdoblje obilnog uroda. te jesenske. sproduljenim razdobljem donošenjeplodova koje započinje krajem ljela inastavlja se do zimskih mrazova.
Pr iprem aPrije sadnje uklonite s\e \-j~godi~n.ie kol"O\'e. jer rete s njima kasnije 'Tk! tdko
~tjes to
\ tatine posadite na zaštičeno. sunčano
mjesto. Podnose dielomičnu sjenu i utoplijim krajevima ponešto sjene možebui poziucno.
Tlo treba biti bogato humusom i zadržavari vlagu. ali i dobro oqedito. jermaline ne podnose lošu odvodnju. Pje·sko-inm . karbonatnim i siromašnim kamenitim tlima treba svake godine obilnoposipavanje materijalima koji su bogatihumusomi redovitozalijevanje. Osimloga. maline koje se uzgajaju na jako I'apnenimtlima mogu trpjeti od kloroze(vidi_~edoslatak mangana'željeza••sIr. 651).
Prije sadnje mjesto treba dobro pripremiti. jer matine ne donosedobre urodena siromašnim tlima. osobite ne na unima gdje se natječu s korovima. ~Ialine
\1,/ samooplodne.
472
B O B I C- A S T O \' O ĆE
PREPORl:GJI\ 1:UEl:\E ~L-\L1~E
' Autumn Illiss'
.#'.LEGENDA
))u djelomičnoosjetljive na viruse(ne smiju se saditi u hlizinikultivara '''I ai l i n ~ Jcwel'j
J) izvrstan okus
' Heritage '' leva '
' '' Iallin, Jc,"c]'
' \ lailing Jewel' J)
-T ulamecn'
Rane
'G len Ample ''Glen OO\la' no'Glen Lyon ''Glen May' ~'Sourhland'' Summer'
Ka~nt'
'Glen Magna''Leo'' Mailing Admiral '
PREPORUČUIVE
JESE:\SKE \ IALI:siE' A utumn Bliss''Herbsremre'
Srednj e rune
'G len Prosen' J)
2Kada najin gra ne rd w fe sezonedosegnu WJcm. I-4l l'cli re ih
na po/pome l ice ( ,"idi malu sliku).Uklonile sJal>c iznoje i ont' kojirastu 22 cm izvan redu,
Ako izboji poliranu pre8u~ri ili rastuirven reda (bo Qldje }, j~J:opajrc ihj admjiu: od mafKnc bi/j1:e.
K AKO L" KLO:'ll1T1 r\E2EUENEIZBDJE
1Prihlilm, snxlinom Ijefa starefibc: koje ~ re skratili pri sadnji
odrežite do razine Ila.
Maline za konzerviranje i zamrzavanjeberi te dok su još čvrste . a za jelo kadasu posve nele. PUmogućnosti. berite ihsvakoga dru gog dana. Plodove odvojiteod središnj ega -stcšca- i peteljke. noplodove za izložbe trebali biste ubrat isa srapkama. Bez od gadanja uklonite ispalite sve bolesne ili oštećene plodoveda spriječi te šire nje zaraze na zdraveplodove .
Berbai skladištenje
Kod jes.:nskih malina {vidi str , 474)potkraj zime cdrežue sve šibe do razineIla. :"arasl će nove, koje će u jesen danijel i plodove.
~Iemid i boles ti..'ni su ~Ietn ici maJinin pupa r (str.
-~' I i ptice (str. 657). Potcškoče mogu'\ ..ra ti: siva plijesa n (Botl)1isl (str.
- - 'I. pjega\'ost izboja/pa id: šiba (str._:;. I i virusi (st r, 659).
O rezivanje; oblikovanje
.:11 sc prcsadnicc utvrde. sredinom Ije_ od režite šibu koju ste skrati li prili
, m sadnje.Kod lje tnih malin a odmah nakon
- _-be uklonite sve rodne šibe. Privežite\e izboje (s'idi Sačini pod upiranja i
~ -kovanja. str. 472), ostas-ljaju6 ih na.cnakim razmacima od 8 do 10 cm.-.tile sve ostečene i slabe šibe , tako
__one preostale dobiva ju što više svje t-
" zra ka. Da biste spriječili oštećenja
..:' jetra, visoke šibe savinire i zavežite.j lJed~cga proljeća šibe skratit e za
: .:m iznad najviše žice - odrežite sve-aove koje je oštetio mraz.. Uklonite
"': od umrle, boles ne ili preguste šibe,one koje su izrasle 22 cm izvan reda.
protječe malčiraj te zrelim stajs kim. aojem. Prinejemte ga s obje str ane-, Ja; pali te da ne zat rpate ~ihe. Ak o ne-iožete nabavit i staj~ki gnoj. redovit e-:lmjenjujte uravnot eženo gnojivo [vi-.; ·,\ jega bobičasroga voća... str . 426), a: .. biste zadržalivlagu , ma lčirej tc kom-o-tom ili lisnim hum usom.
Cvjetovi se obično pojavljuju pre, ..-nn da hi ih oštetio mraz, pa zaštita- ' ~ ni p otrebna. Uklanjajte korove. a.. :T ke redovito i temeljit o zalijcvejtc.
clonire izboje koji se nalaze više od: : cm od glavnoga reda.
L:obi č aj ena njega
Prije pote/ka n:p:/acij e He vm o...•izboja odleti/e do zdla l~a PU~_
Gdje1.odmatere, na6nile rez 0 1.-0
15 an iznad \Tha naj\~ polf'OlTlC ti..--.:.
3Po/kraj n~gelacif.;ke sezone sve,"isol-e izboje S8,"inire preko naj\'ik
ike i U I'cnfe ih.2Kada fliJjjatc iibe nal7bk le sezone
/:>udu l lst,kl.'OlD !(Jan. za n:ble ih 1111polfJCKf1<lit:I:. if imJcdunjih osrnitenmnakeod 10cm. O\djc je upotrijebljennxm tJc.'prekinulO$a 11:Z<lnp.
O DRASLE MALI NE, OREZIVA:\JE NAKO~ BERBE- --.-....---.--------..,.,
1KaJa ste ubra/; S' "Cplodo ' "c. dorazine rIaodreble sve rodne ,Qbe.
~73
U jesen oprezno i~k.oP<Jjre izboj e ioo\'oji/e ih od m../j~ne biljke. Uilonile!iVe preosla/e: /i!ilOl·e. Uljeri le!iC." Ja j<:biljka IdTal 'lI i pre!iIIdite j<:nilk~no
mjesto. Temd jito j<: mlij/e:,
"' \ \:. -'" . ,;,J:\,- " ': ;I ,
- W' '. ,
~~t ' ."-,
L' zoo ] VOĆ A KA
RJZmnoia\'anje- RAZ~t :-;02.AVA~JE IZBOJI~IA
POl nj ni odabeme jake izbo;t ko-ra~u podaJje od g:la\noga reda mali~ te ib I:!>lopaJte i presadite dok jošauru/U. Prosjente rastu li iz biljaka za.. <le \.i~ lb su zdrave i da obilno
-vJ.:, A o Ilbte ~g:urni. iz specijahzi ra~~l\;,a nabavite sadnice I:IeI\ Ull'!o.l.
C rni ribiz (Ribes 1I(~n llll)
Jesenske maline
Ove maline smjestite na sunčano.
zašučeno mjesto gdje će se biljkebrzo utvrditi. a plodo\'i sto prijedozrijeti. Plodovi se obilno stvarajuna gornjimdijelovima šiba koje su il rasle te sezone. Sadnja i uvjet i uzgoja isti su kao i 1.11 ljetne maline,
Orezivanje jesenskih malina izvodi sc potkraj lime, prije početka veogetacije. Svi sc rodni izboji režu dorazine tla da bi se potaknuo rastnovih izboja koji če roditi u jesen.
\. "\ \ j'\ . \ i\ ,. ft
\ ' '. ,\ ~~. . ..\ ' . .
O ItF.ZI VANJE POTK ItAj ZIMEPrije fJ'IXt:l k.a vegetad j e ~ l e {ih.:orel i te do nuine ria. P/odOli ~ "c
s/ l'ara /i IIjesen na novim izt>ajinu.
2. GODll'\A ZI~{SKO OREZIVAl'\J EG RM CR~OGA RIBIZA1. GODl~A. ZIMSKO OREZIVANJE
Crni ribiz dobro uspijeva samn u hladnijim umjerenim područjima. Grmovi, \ atu rano, pa ih na izloženim mjestimau ~roža\'a mraz. Plodove donose nedi nom ljeta. U nekim dijelovima SAD·azabranjen mu je uzgoj jer je domačin
hr đe vajrnutcva bora, I jesta (hibrid Cf
lk~a ribiza i ogrozda) uzgaja se na istinačin.
.\ lj esto i sadnj a
Pri].: sadnje zemlja bi trebala bili dobropripremhcna da omogući najboljeU\ jete za neprekidno stvaranje novihrednih izboja. Uklonite sve korove iukopajte mnogo gnoja.
' IjesloOdatente s u nčano. zaštićeno mjesto..o/e podnosi i nešto sjene, Ako treba..'TIII rit-iz zaštitite od proIjeinih mrazo' 3 .vrdi L~~nTA OD ~IRAZA l VJET·~ .._'-lr. tI1 ~ - 613). Crni ribiz raste na-..zbtIum vrstama tala. oo najpovoljni-
'u ona duboka koja zadržavaju~~a\ aJt e mokra. slabo ccjed i
tk. Pr.:poručljh pH iznosi 65 - 7.\ - tla vapnite [vidi Sir. 625).
- nhiz JC samooplodan,
Uobi čajena
njega
Zimi primijenite kalijev sulfat u količini
35g1m2iduš ićno gnojivc uistoj količini. Uprolječe oko grmova obilno malčirajte
zrelim stajskim gnojem. kompostom iliksnim humu.<;tlltlda bistezadržalivlagu.
l..a suha vremena zalijevane. ali ne i uvrijeme doznjevaoja plodou. jer nanjima može doći do pucanja kožice,Prelo grmova postavite mrežeda zaštilile plodoveod ptica.
Šte tnicii b olestiCrni ribiz mogu napasti uši (str. Mfl).ribizovagrinja (str. fl55 ), gusjenicemaloga mrazovca (str.645)iptice (str.657).Poteškoće mogu stvarati i siva plijesan[Botrytis] (str. 658). pepelnica(str,658)i gljivična lisna pjegavost (sir. 648),
Orezival~e i oblikovanje
Crni ribiz uzgaja se sa što više mladihizbojakoji rastu od razine tla iliu blizinitla. Većina plodova nastaje na prošlogodišnjim mladicama, pa je la održavanje visokog uroda vrle važno redovitoorezivanje. Orezivanje i prikladna gnojidba pot iču rast jakih nm'ih izboja.
Odmah nakon sadnje u razini tlaorebic we ~tabljike (na l pup). Sljedeće godine uklonile s\'e vrlo slabe izbojeusmjerene prema dolje i vodoravnegrane. x akon toga odrasle grmoveorezuite kada se pupovi počnu otvarati,prije kraja zime. Do osnove odrežite'I. - 'h dvogodišnjih grana i sve ostalestarije slabe grane. vršno sc orezivanjene preporučuje. Novi su izboji blijedebejc čaja, a dvogodišnji su sivi, dok sustarije grane crne.
Treba li grm pomladiti. izrežite veči
dio starijih grana, a ostavite one granena kojima su se ranile mladice. Razvijeli se samo nekoliko mladica. a grm je jošzdrav.zimi cijelu biljku odrežite u razini
N OVI I RODNI IZBOJI
Bli~i no'l
a hoj;
tla. Ako se prihrane i malčiraj u.~
će se grmova dobro pomladiti lli __izgUbili jedan urod. xove mlađice
da čele morali prorjcđrvati; OSla\-.e .....jače , ~akon 10 godina ili više Jm ~
bolje zamijeniti nego pomladi\'..ti.
).ad.ap? ~e koji imaju potvrdu da
\__ Tahi se grmovi obično.t. ogodi~nji. no dohre su
""""",,,, w oKe. Preporučlj iv a je;.l .. jeseni. no crni <;(' ribiz.... I zimi. S biljkama rukujre
neDo;!. d;l1Ie . đite bazalnepupol·e.-.ĐIoC~ aa razmake od 12 do; ~~Ma as eam razmaci~ ~ rc:do\--a. :\alon sadnje
...dJIe we mbdice do I pupa da biste:--.'UII.nIi DO'l; rast..
, _: j; , 7 '
_.~ .... ." -
Odmah nakonsadnje sve stabljikeodretite do zemlj<:.na J pup.
Grm /!i treNo"miti 7i/i 10 jU&.novih izboja./u d ite s"e i OJl~,\ Iahi j/i sporo~orprilike na:-~~
j;rnadria. TU e)ćele potatnuti _Tast a ~l1O\e
{;;;':;:=-_biljte.
B O B I (:'A S T O \'O ĆE
O DRASLI GRM. OREZIVAI' JE SAKO~ BERBE, ,
'-d il ,' ~ve M,lre_-Jnei l/, -\fJ_"'j:,><iiInjih"J1't/j ik.a. Tako rete... iJ 1: nUl; n(w; ra.~/.
UkllJllilo: .n·e slabe,l~{I,'ć" lle iJi niskeu llt,jo:. Ddretite ihUl f,lavnu sfablj iku.
ZRELE REZ." 'CE
P REPORCCU I\ ·ICR;o.;: I RIBIZ
Kani
'Boskop Giant'
SU'dnje ran i
'Ben Conan''Hen Lomond '
'Ben Nevis''Farteigh' 0 l'}1-Foxendcwu' 0l'}1'Wellington' XX
Berba i skladištenje
-n ribiz naste]ena peteljkarna. u groz::ma. Plod ove berite kada su suhi,
-_,i. ali još uvijek čvrsti. Uklonite cijeli" vdič. a no: poj edinačne bobice. jer ih
· ...0 možete oštetiti. Ranikultivari brzo, ovipavaju. dok se kod kasnih bobice-cno dulje zadržavaju. Plodovisc mogu. ·:i wježi ili se čuvaj u ukuhavanjcm., -rzcrviranjem ilizamrzavanjem.
R azmnožavanje
Crni se ribiz razmnožava zrelim reznicama (vidi str. ·U-t) koje ste u jesenuzeli sa zdravih grmova. Na reznicamaostavite sve pupove da biste potaknulirast bazainih mladica.
Umetnite 10 - 25ctn Juge rem ice U
jarak. a 2 i l; J pupa ()iilav;/e imad Ila,
I\ll_ni
'Bald.... in''Ben Aldd'Ben xtore''Ben Sarek''Ben Tirran ' ' Ben Sarck"
"U,"'GE"NmnA'---;~.!'-Or l: otporan na----~
ribizovugrinja
Crveni i bijeli ribiz (Ribes sativum}
2. GODl:-lA. ZI ~ ISKO OREZIVA~JE
~I
Sve' poutenc u h:Jjezbog koj ih je ,,<:dinaprqusfa ili l oji ra:<l'U
prema dolje ~kratilc
Dill pup.
Svaki uhoj skra/i leotprilike napo1o~'ku duline. dQpupa usmjerenoyprema van (il i doU,"('T IJ' "M mladice).
Dabisle obl ikOO'ali /mjIle
grane.proHJdnire j postrane izboje ~kmfile napoIo,i:u ikll'Oga i7ra~/a.
R Cl na&!iledo pupausmjerenoga premi van.
GR~t CRVENOGA RIBI ZA1. GODINA. ZIMSKO OREZIVASJE
\ II J-Uk lonile so"e pos/rane~ ~izboje koj i ras/u na ~pnih 10cm od/la.Odrclite ih mpon:dnosastabljikom. Talo cXfepri o:s,ocnj dobili lmlku..nogu.. (s fabljiku).
doda vati kalijev sulfat (kalijev kloridmože spalili ljstcve ],
Štetn id i bole stiBiljke zimi držite podmrežama da bisteih zaštitili od ptica koje mogu oštetitipupove. Ako ih ipak oštete. zimskoorezivanje od goditedo početka otvaranja pupova i lada ih orežitc do zdravihpupova. Biljke mogu napasti uši [str.646), pagusjenice osalistarica (str. (45),siva plijesan ( Botrytis) (str. 658) ikoraljne točke (slr,665).
O rezivanjei oblikovanj e
C....'eni i bijeli ribiz obično rastu kaogrmovi otvorena središta. no mogu seobhkovari na potpomim žicama kao kordonci. dvostruki kordonci ili lepeze.Plodovi se razvijaju na rodnim izbojimakoji su naslali urezivanjem posrranihizboja.
GrmJednogodišnji grm trebao bi imali 2 ili 3jake mladice; polkraj zime skratite ih napolovicu. Uklonite sve one koje se nalazeniže od 10cm iznadtla. Iako da grmdobije kratku . nogu_.
SIjede6: zime llO\i masi skratite napoIo\oicu da tmte oblikov-ali glavne grane.Režite do pupa usmjerenogapremavan,
Uobičaj ena njega
-venom i bijelom ribizu treba hladni·_-od neblje. Bijeli ribizjednostavno je
-uanta crvenoga: oba donose plodo. -redinom ljeta i Iral e ise uzgojne
. .vte.
\ ljesto i sadnja
o eni i bijeli ribiz trebaju s unčano
- c-ro. ali podnose i ponešto sjene: u-ccem podneblju sjena im može biti i
... .rebna, Riljke zaštitite od vjetrova.W~ lm se ne bi slomile stabljike, te od
.....kih lemperatura. da ne bi došlo do-eklina.
Prije sadnje tlo dobro priredile kao:mi ribiz (str. -474). Preporučljiva su
_ta tla koja zadrža vaju vlagu. ali dobroe-edita. Xa n io pjeskovinm ltima-,lie doći do manjka kalija. Svisu kut
vari samooplod ni.Pri kupnji mladih grmova provjerile
:'\' I J Cč U li le biljke od zdravih grmova"'J i dobro rode. Za ribiz nema potvr.:.. Sadite u jesen ili zimu na razmakeJ 1.2 do 15 m. kordonce na 30 cm. acreze na 1.8m.
lJ pojedinosti o održavanju vidi crninl-iz (SIr, -174), Ddržavejte visoke razi~.~ kalija lako što ćete prema potrebi
-ns
U ZG O l VOĆA KA
Kasni
'Rendom' (crveni)'Rcdstart' (crveni)'Wilson's Long Buncb'
(crveni) 'WhiteGrape'
Rani
'Jonkhccr van Tets' (crveni) /'Laxron's No.l' (crveni)
'Jonk heervan Tcrs '
PREPORUČU I VICRVENI I BIJELI RIBIZ
Srednje rani
'Red Lake' (crveni)'Srama' (crveni)'White Dutch' (bijeli}'White Grape' (bijeli)
Reznice bi trebale biti duge JO cm.O\ta.vite samo nekoli ko vr.inih pupol'a.
Z RELE REZNICE
Na početku proljeća uzmite zrele reznice, Upotrijebitemladice duge30- 38cmi uklonite sve osim gornja 3 ili 4 pupa,tako da možetestvoritibiljku kratke stabljike.
Reznice stavite u vlažno, plodno tlo,zakopajte ih do polovice duljine i dobroih učvrstite. Kada sc ukonjene. mladebiljkeposadite na stalno mjesto.
Crveniibijeliribizberite kao icrni ribiz.Ove biljkeobično maloduljezadržavajuzrele plodove od crnoga ribiza. Mogu scukuhati,konzervirati i zamrznuti.
R azmnožavanje
Berbai skladištenje
LepezaCrveni i bijeli ribiz u obliku lepezestvaraju se kao i lepezasta breskva (vidistr. 453). Nakon toga svaka se granaorezuje kao kordonac.
oko 30", kao i kod jabuka (vidi »Oblikovanje dvostrukog korćonca «, str. 441 ).Te sc mladice kasnije oblikuju okomitona razmaku od 30 cm, a svaka se granaurezujekao jednostruki kordonac.
Na ptovodniciodre/ile 5 - 7 cmvrha. da se sljedeće
sezone potekne novirest.
/,
grmu odaberite glavnu granu i oblikujteje uz trsku. Odrežite je na polovicu, atada sve ostale izbojeskraute na 1 pup.
Ljeti pomane izhoje skratne na 5 listova novoga izrasta, Zimi te izhoje skratite na 1ili2 pupa, a provodnicu skranteza 11. novoga izraste. Kada provodnicadosegne vrh porpornja. skrarite je na 1pup. Dvostruki kordonacrazvija se oblikovanjem dviju mladica pod kutom od
Poatenc izvojeorcmc na l tw
-,
ODRASLI GRM, ZIMSKO OREZIVA:\JE
KordonacJednostruki se kordonac obično oblikuje okomito.Žice postavite na 60cm i 1,2m iznad zemlje. Na jednogodišnjem
Postrane mladice koje rastu premaunutra ili prema dolje orežite na I pup.Odrasle grmove urezujte tako da po,·tranc izboje skratire na 1 pup i orezujete vrhove glavnihgrana.
KORDONAC CRVENOGA RIBlZAl. GODlr-;"A, ZIMSKO OREZIVAr-;"JE 1.GODlr-;"A, U ETNO OREZIVAi'lJE O DRASLI KORDONAC, ZIMSKO OREZIVANJE
1_ A ko pri sadnji imapoS/ranih izboja,
_......;;?!I..,..._ skrarite ih na 1 pup.
\
--- r.
Da biste potaknulirazvoj pos/ranihizboja, provo dnicuskratite na polovicunrwoga izras/a.
A ko je provodnicedosegla najvi;u ticu,skratite je na 1 pupili je orelite za II.Ije/noga izrasla.
lJ,l biS/e uz glal'nustabljiku potaknulirazvoj novih rodnihizboja. sve postraneizboje skratile naI ili 2 pupa .
Sve izboje koji rastu \
na prvih 10cm ilmld "'",~~i;~~~:7~-tla odre1itesasvim uzstabljiku.
Ogrozd (Ribes tl va-crispa)
Zreli plodovi ogrozca mogu biti žute,crvene, bijele ili zelene hoje. ovisno okultivaru. Vrsta Ribes di\aricatum izgleda kao pretjerano bujanvrlo trnovit grmogrozde. Ima sitne crvenolj ubičaste bobiceod kojihsc praviizvrstan pekmez, Ovavrstaima slične potrebe kao i ogroed.
Mjesto i sadnjaOgrozd sc lako uzgaja. Poput ribiza(R ibes), treba hladnije uvjete, a ako suljetne temperature visoke i prikladnusjenu. Uvjeti uzgoja i razmaci sadnjeisti su kao za crveni ribiz (vidistr. 475).Svi su kultivari samooplodni.
Uobičajena
njegaOpće održavanje uglavnom je kao kodcrnogaribiza (vidistr. 474). Ogrozdtrebavisokerazine kalija i redovito malčiranje,
najboljezrelim stajskimgnojem. Mladicemladih grmova lomljive su, pa trebaju
zaštitu od jakih vjetrova. Ako je urodveći, prorijeditegapotkrajproljeća.
Št etnici i bolestiPtice (str. 657) mogu uzrokovati velikegubitke pupova.pa biljkeprekrijte mrefuma. Ako su pupovi već napadnuti.
476
B O B I C A S T O v OĆE
•
' Invicta'
PREPORL'ČUI\'I CMJROZDRani'Golden Drop' (tuti)' ~l ay Duke' (crveni]'Rokula' (crveni) l 'p
ptica. Kuluvare žutih, bijelih i crvenihbabica ostavite da dolore do S\'o;c puneboje,Ogrozdsedobro zamrzava,
Srednje rani
-Bcdfcrd Red' (crveni)-Careless' (bijeli) ~
-Greenfinch' (zeleni) l 'p' Invicta' (zeleni) l 'p'Keepseke' (zeleni)'Langley Gage' (bijeli)'Levellcr' (žuti)'Whinharn's Industry' (crveni}'whitcsmith' (bijeli)
Kasni
'Captivator' [crveni] Rl'Hinonmaki R6If len-eni)'Lancashire Lad' (encni) l 'p'Lancer" sin. -Howard's Lancer"(zeleni)'London' (crveni)'Lord Derby' (crveni)'White Lion' (bijeli)
-whinham'sIndustry'
LEGENDAUp umjerena otpornost na pepelnicuRl gotO\'Obellrn ja
R azmnožava nj eS poče t k a jeseni orcžitc zrele reznice.Zrele reznice ogrozda teško se ukorjenjuju. ali ostavite li im sve pupov e.uspjeh je bolji. Kada izvadite ukorijenjenu reznicu. uklonite sve niže pupovei postrane izboje. Ako to ne učinit e.
mogli biste imati poteškoća s razvojemneželjenih izboja.
Berba i sklad ištenj ePlodoviće dozoritido sredine ljeta.Ogrozdeza kuhanje uberite dok jošnisu posvedozreli, a1-'1 desermuupotrebuOSlavite ihna grmu da powe dolore, jer su tadanajboljegokusa, Osigurajte imzaštitu od
STABu.sI CA OGROZlJA
Za orezivanje rodnih izooja trebamnogo više truda: sve po~t rane izbojeskratite do pogodnoga pupa X cm odglavnih grana. Postramm provodnicama treba skratiti vrh.Sta hla~i(1l Kuluvari za oblikovanje stablašica cijepljeni su na podloge RibesodoralUm i Rjhc.-sdiv'arK:atum . :'\a podlozi odaberite jednu mladicu i oblikujteje okomito. a postrane Uboje sk račujte.
Trebat će 3 godine da naraste dopotrebne visine, Kada je deblo odebjja10 i doseglo 1.1 - 1.2 m. odrežite sveposrranc il,boje i odabrani kuluvar cijepite na popravljeni sroj (vidi str. 433) .Uz deblo postavite jak potporanj ,Sljedećega ljeta pup će se razviti i pri.rodno razgranati. Slj edeće zime utvrdite krošnju kao kod grma te orezujte ioblikujte na isti način.
Kordonx i ....pt'/ll Ovi se oolicioolikuju kao kod crvenoga ribiza (str. 476),Kada se utvrde. orezujte ih ljeli takoš ro čet e sve postrane izbojeskratiti na 5listova. Zimi lzboje skratite na 8 cm askratire i vrhove provodnica.
Grm bi ug/avllom1f<'P,10 imariml;,Je.ravnomjernoras-pomkne izbojeU!illIJCn:ne premagore jli prema l'an.
ma gore, osobito pri oblikovanju mladih grmo\'a.Gnn za početno orezivanje vidicrveniribiz (SIr. 475). Svrha je stvoriti grmotvorena središta na stahljici dugoj10 - 15 cm. Utvrdene grmove možeteurezivati zimi pmrjcđivanjem ili orezivanjem rodnih izhoja da biste dobilikrupnije plodove.
Prorjeđivanje je jednosraviji način
orezivanja: uklonite niske, preguste iprekrižene izboje da biste u središtugrma zadržali dobro raspoređen rast.Uklonite i odumrle, neplodne p ane iodaberite nove zamjenske mladice,
l/rc/.i l<' ~lilriJe
grenc da biste sprijdi li pretrpanosI j
zadrlali of vorenon edi(le gnua.
::> RASLI GR M, ZI~ISKO PRORJEĐlVA~J E
) RASLI GRM. ZIMSKO OREZIVA~JE ROD~IH IZBOJA
G R\ I OGROZDAGODI~A, ZIMSKO OREZIVANJE
S"e izbojc strafjfcna Ih - ll. do pupau."flIjerenogil premil"an.
O rezivanj eoblikovanj e-ut crvenoga ribiza. mlade se biljke
- cu oo1ikm ali kao grmovi. kordonci.~l( . Brojni kultivari ogrozda. npr.
_. vetler. prirodno imaju viseči habi.' Da bistespriječi li pU1.anje grana po
-rczujte do pupova usmjerenih pre-
-:_\,;o orezivanje odgodite do početka
varanja pupova; c režire do zdravih. •:'\.1\a. Ogrozd mole napasti pepelni
.c r. 658) , pagusjenice osa listarica' o t>J5) le bakterijska ili gljivična lisna_cav osr (str. (48),
Do p upa of<'tile SH'nm 'e posfrane iZhcJje,oko 8 cm od njihm'eusnon'.
Vrho\'t' postranihprovodnice ~k rarile
nil :; ili 4 PUPiInovoga ilfilslil :lu poti će s/vaTa njerod nih izboja.
ZR ELE REZl\ICE
i.,' -~" { 'j. ~ ,
'e ,'~'-.-,-~ ~-"'-"-.-"---.-
I S pOCclka jcscnj odrelife mladeizhclje na JO-38 cm. Na ~"hu
naćinile kos rez, a nil dnu ravan,Uronile ih u hormomki pr'lhla ukorjenjivanje i ,Slavite n jntek:do 'h duljine.
2sljeJ<'Će jeseni oprezno izvaditeukorijenj ene reznice. Prije
sadnj<' m/;,Je biljke uklonitepUpOl'e pri oSI/DI'i ili iznoje koj isc nil/ille 10 cm izned {/'oI/Ole(viJi malu sliku ).
U ZG OJ V OĆA K A
Visoke borovnice (l/a";lIillm corymbosllm)
O DRASLI GRM BOROVr\ ICE, ZIMSKO OREZIVA~JE
N EZRELE REZl'ICE BOROVr\ ICE
Visoke borovnice dobivenesu od američke divlje borovnice. Stvaraju skupineplodova koji su tamni, mutno Ijubita~
tornodre boje sa sivim maskom. Okusim se pojač-a\a kuhanjem ili konzerviranjem. Treba im hladna. vlažna klimaroa 700 - I~ sati temperatura ispodre i vrlo kiselo tlo (pH ..1 -55). Visokeborovnice narastu do 13 - 2 m; fistopadne su. a u proljeće nOM: bijele o jetole. t: jesensu upadljive zlatnožute ilijarkocrveneroj e.
Asbova borovnica (Vacciniumashci)uzgaja se na istinači n kao iskupinavisokih grmova. alipodnosi manje kisela tla isuše uvjete. Uglavnom sc uzgaja u Australijii SAD·u, Plod ovi ' u , itniji i otporniji nego u visoke borovnice.
Urod od sredine do kraja ljeta isprvaje skroman. ali nakon 5 ili 6 godina pogrmu se može dobiti215 kg plodova. ana starijim grmovima i znatno vikoBorovnice su samooplodne. ali urod jebolji kada se zajedno posadi nekolikokultivara.
Mje~to i sadnjaBorovnice traže sunčano mjesto. iakopodnose i ponešto sjene. TIo mora bitidobro ocjedito. uuonue svevišegodišnje korove i. ako je tlo bazično, ispravite 10 tako da do dubine od najmanje60cm pomiješate l5cmdel:>eosloj kiseloga komposta i postojeću zemlju. Možete upotrijebiti i sumporni cvijet ukoliči n i 50- 120 glm2•
Borovnice sc mogu uzgajati i u velikim posudama ili koritima promjera30- 4fJ cm. kuje ste napunili kompestom ud vrijcska.
Biljke sadite ud kraja jeseni do krajazime na razmake 1.5 m. Korijenje prekrijte s 25 - 5 cm tla i malčiraj te kiselim
P REPORL'CU IVEA\ IERICKE BOROV:-IICE
Rane-Bluecrop''Bluett a'-Earliblue"'Oluella ''Pampf
~rednje nItC
'Berkelev''Herben:' Ivanhoe'Span an'
I\ a~n l'
'Covillc''Goldtraubc 71"'Jersey'
478
VISOKI GII.M 1I01l..0VNIC E
kompostom ili li~n im humusom. Uzga,jate nekoliko kultivara. pa će oprašivanje biti I:lolje a prinosi veči.
Uobičajena njegaDa bist e potaknuli rast i zadržalikiselost tla, svakoga proljeća posipejteamonije\" sulfat (35g1m!) . kalijev sulfat(35g1m') i koštano brašno (I05g1m~),
Hiljke malči rajle kiselim kompostom izalijevaj te kišnicom. Kod uklanjanjakorova izbjegavajte uznemiravanje konjenja.
~ tetnid i bolestiPtice mogu jesti plodove. pa osigurajtela~tit u mrežom za grmove (vidi -Zaštita od pnca«, str. 427). Ostali šrcrnici ibolesti rijetko uzrokuju poteškoće ,
1CAM x'ri r( pogodni nezreli mat.·rijal_ inilo nire rcznireduge najmanjeJOcm. Odrclirc ih malo iznau lisnihkolj., tj;lca,
Odrdile slabe ilint'prcl(1ukl in n' granedo mjest ;. gdje će jemot'! I mnijeniti novaml;Jdica.
Da bi iz l.l:'ino\'C.'poralinuli rasInOl'ih mlaJica. urazjni Ila odrc::tilesterije. m:rodnegrane.
O reaivanje i oblikova njeBorovnice rode na d\'ogodMjim ili tro~išnjim gr-mama. :>.t1ade grmove prve2-3 godinetreba nio maloorezivati. noorežnesve slabe mladice lako da osigurate ~nažnu osnovnu okosnicu grma.
Nakon loga. svake godine omogučire
swaranje novih mladica iz osnove kao i kodcrnog ribiza (str. 47..1) - takosto ćete svake godine odrezati dio starih grana.
Berba i sklad ište nj ePlodovi dozrijcvaju nekoliko tjedana .Oprezno ubirite plodove i to samounezrele. koji se lako odvajaju s grozda.
2O<nO"u sukc reznice carimnIIJem skr;J/ile rik do tlimk a i s
donjt' 1n.'Ćine remice uklonil t' /i.~I(l1'e,
Kreieve ra nice nronitc u IJOrmomkipra h lil ukorj.·nJil',1njc.
S"e niske ili prema 'dolje U5lfIj<-rerrcgra~Ildrebt.' do rojnta izk*ga ra.'ilu ilidograne koja I3SI( u15praUlOOIe !mjeru.
Borovnice se za kasniju upolrebu uspješno pohranjuju ukuhavanjem, konzcrviranjcm i zamrzavanjem.
Razm nožavanjeSredinom ljeta uzmite nezrele rezniceduge 10- 15 cm, uronire ih u hormonski prah la ukorijenjivanje i utisnite ukiseli rrcsctno /pjeskoviti supstrat. Reznice smjestite u množiomk. a kada SI:
ukorijene. presadite ih u ve če lonce.Prije sadnje na otvoreno očvrsn ite ih.
3Pripremilc lonac 5 ki!'l:limIwmpo_\rom zaresmce. SildiJiclJm
DiJtinire rupice i ranke utiMile tOl kod il najdonji lis",~'i nl/du odmah Ulkllmpmr. Lonce 1.1Iijl.' , oim;J"!re ismj ."sl ile u nmIJ:tion ik.
Osj etlj ive voćke
Ananas (A l ia /las COIIIOSIIS)
O SJE T L J I V E \' O Ć "' E
",_;;f- - - Limun
dodatnih 110 - 180 g sporo loplji\'ogagnojiva dodanog II rupe ul sadnjupomoć će biljkamada se brže prime.
x eke osjetljive vočke mogu se IIloncima ili II staklenicima uzgojili i IIhladnijim ili umjerenim područjima.
pod uvjetom da im se osiguraju idealnatemperatura i razina vlažaosti (\'idit.:ZGOJ li POSUDAMA. ..Suptrcpski Htovi u posudama- , str, 3UI). Iako nekeod njih u zatvo reno m neče potpunodozrijeti, ipak će poslužiti kao vrloprivlačan ukras,
VEĆ'I SA osjetljiva voča potječe iztropskih i suptropskihkrajeva.gdje
_';:oije\', II toplimi suhim uvjetima.Sve-ee (osim maslina) jedu se ravno s
_....CI3 . a i ubrane će voce nekoliko.ana Izdržati IDokladi~teno II prikladnim• elima. Pripadnici porodice agruma, l su prekisefi za jelo. poput limuna i-i era. uzgajajuse zbogsoka ili za kom
°C i marmelade.Sobziromnalo da se~ e tfjiv o voče općenito uzgaja II nutim
e-ajevima. II kojima liu često nedostaje--J.,1j i\ ih tvari,vrlo je važno prije sad
• pravilno pripremiti mjesto za uzgoj:
·~nas je tropska trajnica koja na vrhu..TJ plodove. od kojih sc svaki sestoJ 1 do 200 silnih plodova bez sje-_~ "1. za dobar je urod potrebno
sunca. temperatura od 18do 3Ir'C- - '\()"4 -tna vlažnost. Skupine kulti--.t !('Su i Cayenne. Oueen i španjol-__ upina. čiji su plodovi i najslađi.
_ ješ(aj i sad njacare nte sunčane mjesto zaklonjeno_ _uh vjetrova. Ananas podnosirazli-
tla. a najbolje mu odgovara srednjea-to pjeskov'ito tlo pH vrijednosti
. ~3, lzboje posadite na razmak od.30- J redove razmaknule 60 cm ili
oomjerno na razmakeod50cm.
.."ob i čajena njega..a : - 3 mjeseca biljku pognojitc s; osnovnoga gnojiva sa srednjim
..... elom kalija i visokim udjelom dušivtanjak željeza i cinka nadoknadnc..anjem zssmom otopinom željezo
cinkova sulfata. Ananas tijekomrazdoblja red ovito zalljevajre. a
slojorganskoga ma t ča pomoći će u oču
\'anju vlažnosti Ila.
Š(etnici i boles tiAnanas napadaju crvci (str. 6-Ul).nematode korijenovih guka (str. 660).šurasie uši (str. 6-18). ličinke crvenogapauka (S1r.lW6) i trips (str. 6017).
:\ajozhiljnija boles t koja napadaananas na otvorenom jest trulež središta. koju uzrokuju Ph.Hophlhora onm.momi i P. Parasitir:a. gtjivična holestkoja često napada ananas što raste uprevlažnim uvjetima. S obzirom na 10da je O\'U bolest teško izliječiti, preporučuje sc sadnjaotpornih kultivara gdjegod je moguće; wc izboje koje namjcravate razmnožavati treba posipatifungicidom, jer gljivice u biljku prodirukroz rane,
Uzgoj u za šti ćenom pro storuUkorijenjene nnanasove »potomke« ilireznice posadite u dobro pripremljene,dobro propusne gredice ili u lonce promjera najmanje 30 cm. Upotrijebite
kompost s visokim udjelom organsketvari. a svaka 3 - ~ ljedna i te k uče hranjivo. Temperaturu održavajte na najmanje 2<rC. a vlažnost na oko 70% .Redovito i obilno zalijevajte. osobitodol; se mlade biljke ne prime.
Berba i skla di štenjePlodove uberite kada počnu žutjeti,Stabljiku odrežite 2j - 5 cm ispodsvakoga ploda. Ubrani ananas izdržatće do 3 tjedna na temperaturi od 8"c i9O%-tnoj vlažnosti.
RazmnožavanjeVrh ploda ananasa možete upotrijebitikaoremen;odrežitegas l cmploda.Ananas razmnožavamoi pomoću »potomaka«ili izboja što se razvijaju ispod ploda iliizt'oja koji nastaju u pazušcima listova.Razdvojite ih oštrim nožem. Odrezanepovršine nnprašitc fungicidom pa ihostavitenekoliko danada scsuše. Uklonite "onje listove. a reznice utisnite u loncespjcskovitim kompostom. Kada se ukorijene. biljkepresadite u 1000ccod 15 cm,
R An 1:-iOZAVANJE A:-iA:\ ASAIZBOJIMA
Raldlojile izboje narll,~1e priblizip!OJ .1. OS/livi/e ih da se (~,u,~e pa ihu/aklli/e u pieskov;/ kompc,.~/ la
rcmice (I'idi mslu sliku).
R AZM:\o 1..AVA:'oOJE At'A:-.JASA VRŠ1'\ I ~IIZBOJ EM IZ PLODA
1(Xtrim nojem odretite vrh Hc/ogan.m'l,o;a, pazeti pritom da ne
zarelt:/c donji dh, izb<.lja , R.111 U""pli1.~itt· tungicuknn i o.~ ta~·i/c J il St '
nck olik o Jilnil Ml.;i.
2Priprcm/jt'nuranicuu/akni/e ukompc"" zareznice. tempt:ralUru
Ild"a ~';lj/e 11,1 najmanje 18"C Rcznicaće n;lk"n nckoliko tjt'dana pu.,titikuriit'lIje i /liti spremIlilllIprt',"'1J iI;JI!jt'.
PREPORUČUIVI A!"A\ ASI
SLupina Ca~enne' Baronne de Rothschild ''Cayennc t.issa''Smooth Cavenne"
Skupina Queen
'Xatal Queen''Ripley Queen'
Španjolska skupina
'Red Spanish''Singapore Spanish'
J
UZGO J V O ĆAKA
Papaja (Carica papa)',,)
Papaja je vitko tropsko stablo s obično
jednim deblom. koje naraste uvts 4_ 5m. a u širinu I - ~ m. Zreli su plodo\idugački do ~O cm. Raste na temperaturi od:!~ do ~8"C i vlažnosri 60- 70%:neki kultiv ari podnose i 15"('. no biljkeu tom sl učaju slabo cvatu i rode.
Smj dtaj i sadnj aOdaberite toplo. sunčano mjcuo zaštićeno od snažnih vjetrova. Papaji je potrebnaplodna.dobroocjcdita zemlja pH\ rijednO'-ti 6 - 7: od izvanredne je \'Unosudobra ptopusnost tla. jer su stablaosjetljivana zadržavanjevede u zemlji.
P REPORUCUIVE PAPAJE
'Graeme' D'Guinea Gold' OV'H iggi n ~ ' OV' HoneyGold' D'Hortus Gold' D
' ImprovedPetersen D
'Solo' OV'Sunnybank' D'Sunrise' OV
LEGESDAD dvodomnaOV dvospolna
Agrumi (C itr us 51'1'.)
U rod agruma ili citrusa ulaze naranče.
limuni i još nekoliko jestivih vrsta [vidistr . ./81). Stabla agruma mala su i vrlorazgranata. a debla imaju opseg 50- 60cm. ~araslu uvis 3 - 10 m. a u širinu~ - 8 m. Limeta je najzbijenija. a grejpnajv eči i najsnažniji. Stabla limuna U-~
ra\nija su od ostalih vrsta. Spomenutčemo i kumkvar. koji je prije pripadaorodu Cirrosa. no sada se naziva Fottunelu . Lzgaja se slično kao i agrumi.
Agrumi su suptropski rod. Sve su\ rste i hibridi zirnzcleni. a Iiščc im jenio mP!isno. Za optimalan rast potrebna im je temperatura od 15 do 30T,iako će we vrste kraće vrijeme izdržatii na ere. L'spijeveju na nadmorskimvisinama od 100 m i više. te na60 - 70%.tnoj \'Iažnosti (ako nije drugačije na\'OOeno). ~e c'..atu sezonski. ado C'o-jetanja dolazi u toplim razdobljima s redo\i tom ki~m: na stablima seistodobno mogu ranili n 'jeto\ i i
Brojni su kuhivaripapaje d\udomni. smuškim i ženskim cvjetovima na zasebnim biljkama. no ima i &..ospoInih kultivara. Jedno muško stablo obično jedo\oIjno zaoprašivanje5ili6ten~k ih stabala.Oprašuiu ih kukci i vjetar. Razmakmedustablima mora biti2j - 3m.
Uobl č ajeua nj egaU razdoblju rasla, u 2 - 3 navrata pognojitc s 1- l j kgosnovnoga.uravnoteženog gnojiva (godišnje po stablu).Redovito zalijevajte ako je vrijeme sušno. a vlunost Ila održav ajte slojem organskoga malča (\'idi TIA I G~OJ IVA,
,.()rgan~ki malčevie, str. 626). Papajunakon 3 ili ", godine mogu napasti virusii nematode: ako do toga dođe. zamije.nite je mladim biljkama navedenih kulom ara ili sadnicama.
Štetnici i bolest iUobičajen i su štetnict na otvorenomnematode korijenovih guka (str. NiO), aod bolesti antraknoza (str. 6(6 ), pepelnica (str. Mn) i polijeganje nasada [str .(64 ). Papaje u zatvorenom napadajuuši (str. 646). trips (Sir. 647). štitastimoljac (m . t"l4fl) i evci (str. 646).
Uzgoj II zašt i ćenom prostoruU umjerenim područj ima papaju te leusp;dno uzgojiti u wti6,:oom prostoruako joj o:r.igurale prikladnos\jello i temperaturu. Uzgajaju se presadmce ili
plodovi. Mnoge su vrste agruma uumjerenim područjima odlične za uzgoju loncima u zatvorenom.
Smješ taj i sadnj a
Agrumima odgovaraju sunčana mjesta.a na izloženim položajima moraju bitizaštičeni vjctrobranima. Podnose različila Ila. no najbolje uspijevaju naplodnoj. dobro ocjeditoj. blago k i~ loj
(pil 6·6j) zemlji. Mladim agrumimaodgovara vrlo plodno tlo,
PodlogeKan podlogu upotrebljavamo naranču .
jer se slaže sa svim ostalim \'rslama iku\livarima agruma. Podloga dh' lje~
limuna dat će plodna. snuna slabla otporna na \'irus Iristeze (brzo propadanje). no plodll\i lada imaju debelukoru i sadl1e malo kiseline i~ra. I
reznice (\id i »Razmecžavanjee, dolje).Kada narastu 20 - 2s cm. presadue ih upripremljene gredice ili lonce promjerane manjegod 35cm. Upotrijebile plodankompost s dodanim sporo razgradrvimgnojivom. Temperaturu održavajte nanajmanje 22"C, a vlažnost na 60 - 70%,Svaka 3 - 4 tjedna pngnoJite rekučim
gnojivom srednjeg do visokog udjeladušika. Biljke treba redovito zalijevali.
Orezivanjei oblikovanjeUklonite sve postrane nerodne grane.'cakon dozr ijevanja plodova. granepodrežite na 30 cm iznad tla: medunovim izbojima- kada se pojave - odaberite najsnažniji. a ostale odrežite.
Berb a i skla diš tenjePlodove ubent e kada postanu narančasti ili crveni.Xa 10 - 13"C i 70%.lnojvlazi izdržat će do 14 dana.
Razmnožavanj ePapaju najče š čc razmnožavamo sjeomenom. Posijtc ga rod staklom usjetvene posude ili još bolje u loncepromjera 6 - 9 cm bez dna. Sadnicamarukujie vrle pažfjivo jer je papaja vrloosjetljiva na uznemiravaeje korijena.~Ilade biljke ostavite da se postupnoprilagode na n njske uvjete pa ih presadite na stalno mjesto kada narastu30 - 45 em. Da biste dobili prikladan
kisela je naranča dobra univerzalnapodloga. no podložna je virusu tnsrcze.
Trolisna je naranča patuljasta podloga pogodna za hladnije krajeve. Donekle je otporna na nematode. no neslaže se s nekim kuhivarima limuna.Kao podloge upotreblja\'aju se i mandarine Cleopatra i Troyer cit raege .Kao podloge uzgajaju se i presadnice za pojedinosti vidi »Razmnožavaeje- .str. 481.
O prašiva njeVećin a je agruma, uk ljučujući slatkunaranču , samooplodne. tako da oprašivači uglavnom nisu potre bni; brojnevrste. npr. slatka naranča -w asbtngton-. stvaraju plodove bez sjemenki.
SadnjaRazmaci pri sadnji različili su.od 5 -10m. o\i~no o ra~tu odabrane vrste ili kulIh'ara. Agrumi su osjet lj i~i na talo1:enje
STAnLO PAPJI,JE
broj ženskih biljaka, ako uzgajaledvod omnc kuluvare. presadnice posadite u skupinama od pt. 3 ili -I, a kadzapočne cvatnja. prorijcdite ih na samojednu žensku biljku. Dvospolne biljkemožete posadili same.
Reznice obično dobivamo orez»..njem zrelih stabala 30- 40cm nad tlom.a cl reznice upotrijebile nove izboit: ,Osnovu reznice naprašue hormon~u.
prahom za ukorjenjivanje i uzgajaJICpod staklom.
vode u liu. pa ondje gdje zemlja nijedovoljno ocjcdna. stabla posadite u bumak visok 5 - 7 cm. za Ul,gaj agruma _loncima vidi \ 'RTOVI U POSl"O.-\\I ,....- Sadeja velikih i dugotrajnih biljala~.
str. 324.
O S J E T U I\ E \ OC t..E
'Clemcnlinc'
'Jaffa'
' R~-d Alu..h·
,\ landarine
'Clemcnunc''Dancy''King'-Kinnow'
'Red Alush' ,syn. 'Pink Marsh'."Thompson' (ružičasti)
'Ruby Red' {crvenu'Star Ruby' (crveni]
TanJ:c1o
' \1inneola''Orlando''Sampson'
PREPORt:ČUI\1 AGRl"\Đ
Umd e'Persian'. sj n.
'Tabitf (slatka )'West Indian' , syn.
'Mexican' (kisela)
Kisele naran če
'Bouquet dc Flcurs'Cbmono'
limuni
'Bemia''Fcmminclto''Ga rcy's Eureka''Lisbon''Meye r's Lemon'' Monachelto'
( ;rejp
'Duncan' (ru ž i č asti ]
'Foster ' ( ružičasli)
'Marsh Seedlcss' (bijeli
'Shamouti' (obična )
'Valencia' (ooicrtal ~'Washington ' (s .puplOlit«I
Slatke IHtfllnČ1.'
'Hamlin' (ohit na)'Jaffa ' fobitna)' ~laha Blood' (en-ena)' ~ loro Blood' (en'ena)'Robertson' (s ~pupkom..)'Ruby' (crvena)
Grejp (Ci/FlIS x pJr.Jdisi)Plodovi grejpa \elik i su, okrugli i žuti.promjera 10 - 15 cm, Većina je kultivara dobro prilagodena rastu nepo..redno uz more, pod u\'jelom da jetemperatura \iša od 25"('. Uzgajaju se2 giaIne skupine grejpa: pn-a bijelogamesa. a druga ružiča..loga: u ollje skupine pOSlUje kuhivari s kU~l icama i hczk~lica.
Mandarin e i ..tangeri ne..ICi/ms n'rim/,JI,rjMandar inama je općen it o potrebnatemperatura I'iša od ure. no pri prel'i·w kim temperaturama plodo\'i poslajunckl'aliletni. ~Ieđu stablimačesto dolazi do slran(l(lpra~i\'anja : tako nasIajuplodovi s puno ko~ t ica ,
r-;ajče~ sc ulgajaju hiljke iz skupineSatsuma: pIodo\i kultivara {)\'e skupinepomalosu~Ieni i bez sjemenki.brlosu narančasli i slalki, :"eki kultinri imaju ..pupak.., tj. minijaturan plod koji se
Lim un (Ci lmS limI"')Većina kultivara limunarodi plodove sasjemenkama, koji ponekad. umjesto dapožute. čak i kad su sasvim zreli ostajuzeleni. 'ea otvorenom ćele ih uspjdnouzgojiti na nadmorskoj vismi od .300 do500m. s manje-višejednolikom tcrnpcraturom. ne nižom oo 2O"C. Kao i kodostalih agruma, plodovima treba9 - t I mjeseci da dul.ore, a često se nastablimaja\-Ijaju isl:ooobno scvjetovima.
ČNrun (Cirm. medica)Plodovičetruna jajolikisu ižuti. kora imje debela i hrapava. a narastu i do 15 cmduljine:mesosadržimalosoka,
Poznate su 2 glavneskupine kultivaratet runa: kiseli kulnvari. primjerice 'Diamame' i 'En og'. lc nekiscli kulrivari.npr. 'Corsican', Četrune uglavnom uzgajamo zbog kore. koja se ušečereua
(kandirana)upotrebfjava u slastičarstvu.
Č et r u n i su i vrlo priv lačne ukrasnebiljke: u umjerenimpodručjima uzgajajuse u zaštičenom prostoru (m. 481 ).
ZtU,LE SLATKENA~A"'<:E
Limeta (Cilms IJllrJlI/;f(.,liol}DI'ije su glaIne skupine limela,Jedna jekis.:la. a druga razmjerno slatka i teslose koristi kao podloga. Jedan od ki..clihkultivara ~IO se najčešće ulgaja jeSi'West Indian'. Plodovi su mu okrugli imali. kora je lanka. a sad rže malo sjemenki: kora i meso su mu zeleni.
Vceinu limeta u/gajamo kao presad·nice, no mogu sc fal množiti i okuliranjem na podlogu di\'ljega limuna.
Xeke agrume uzgajamo il sjemena.Većina je sjemenki poliembricnalna.pa prema tome ~klonskae , lj. reproducira značajke biljki roditelja. Kvalitetaplodova nep olicmbrionalnih kultivaraje raznolika. Navedeni sc kulnvari najčešče razmnožavaju okuliranjcm.
Da biSle iz sjemenke uzgojili stabloagruma. upotrijebit e svježe sjeme,pcsijtega u posudu ili lonac sa sjetvenim kompostom na dubinu od J do 5 cm.Redovito zalijevajte. uz stalnu temperaturu od 25 do 32"C. Kada presadnicedovoljno narastu. pikirajte ih u lonceod 10 ili 12 cm. Kada narastu 20- JOCtn. presadne ih u lonceod 21 do 30em ,ili na otvoreno, ali td nakon što scbiljke postupno priviknu na vanjskeuvjete. Po želji ih možete posaditi ulonce od 25 do 38cm. pa presaditi naotvoreno kada budu visoke 60 - 90cm.Uobičajen način vegetativnog mz
množavanja agruma je T-okuliranje[vidi str. ..JJ). U tu svrhu kao podloguupotrijebile sjemenjake agruma promjera I cm. Nakon J - ~ ljedna uklonitevočarsku traku i udre žnc podlo!!:uiznad cijepa. Kada izboj iz pupa budedugačak 15 cm. podlogu nad cijepfjenim mjestom možete POSl'", uklonili.
R azmnožavanj e
Vrste agruma
Plodov ima agruma potrebno je od pojave cvjetova do sazrijevanja plodovaoko fl - 8 mjesec i. čak i više, ovisno oklimi (što je nižatemperatura. to je duIje vrijeme potrebno la dozrijevanje).U krajevima s malo sunca događa se dazreli plodO\i agruma ostanu zeleni.
Plodove berite kadadozre. Odrežite ihškarama ili oštrim nožem ili ih laganopovucite s grane. Neoštećeni će plodovina .. - 60epotrajati nekoliko tjedana,
Berba i skladištenje
Kisela , se\iljska iJi gorkanaranča ICi/m. ,1Im"" iu",)Kisd 'l ili gorka naranta uspravno jestablo razmjerno otporno na hladnoću.
PIodo\i od kojih se pra\i marmelada.promjera su 7cm. okruglii sdebelomkurom. Prilično su kiseli,no nek.e \"TSle noseplodove s manjom količinom ki~ line .
L-obi ćaj ena njega
11<: ~ne sIjete z.ao;atknib slabala• ~~>Jine skratite za 11\.To će potak
fa_t postranih grana i obliko\'ali-~Iu krošnju. Nakon uhiranja plo
j "-lmo orežite odumrle i holesne~ IC one koje su prekrižene s drugi
.klJiruju tlo. Agrume uzgajamo i~IJt>la~ ice ili polu~tabla~ice (I'idi
~ ,~'h
.... ih nekoliko godina stabla agruma-hranjujte uravnotežemm gnojivom.... ,kog sadržaja dušika isrednjegudje..alija (I kg po stablu na godinu).
, ..,ji\ o u 2 ili J obroka primijenite uJotolju aknvnoga ra~la stabala; nji-
• zalijte podnožje svakogastabla. Ko-• au gnoji\'a udvostru čue nakon 5oma. Sloj matča pomoći će u očuva-
• I lažnosti.L'klonire sav korov oko stabala, za-JI razdoblja obilne zalijevejte. oso-
kada se počnu razvijati CI'jelO\i i.,ro\ i. Zbog nesezonskoga načina
sranja plodova pro rjeđivanj e nije-cbno. Uklonite sve izboje.
rt.·zi\-anj li i obl ikovaJ~ e
-erer nm krajevima u zaštićenom
-.xu uzgajaju se neki kulnvari slat-· earanči.rangeri n a . hmuna i limela te
..3 nara n ča i kumkvar.iako postoji_C4·rl\l..t da neće imatiplodove. Dob:npro:mite gredice ili uzmite velike
>.:. rromjera najmanje 60 cm. ispu-·-.: komposwm bogatim hranjil'im
. Održa\-ajte minimalnu tempe..tU od 2crC. najmanje 75%·tnu vlaž- tc redo\'il0 zalijevajte. Kada sc
..J:I _labla ulnde. jednom na mjes..'Cpo-,ue ib te k ućim gnojinlln,
- rem lci i bolesti_-.un~ na otvorenom j u zatvorenom-"Jaju razni crvci(str.~). šntaste uši- .....~ ) , trips (m. 6479, ličink e crve-~~ paui;a (str.(46). uSi (Sir. 6-I6). lrulež,... ~lU i korijellO\'a vrata (\idi ~Trulež-t-ena Ph_l1ophrhora.., Sir, 6.~). ar urala IStr. 666), modraplijesan (str. 658)
,'l~ta\ O"t (str. (49), U nekim su tlima-tetne nematode (str, 66(1), U trop-
- l ' uptropskim područjima nCHl/je-va l voena muha(Si r. 659).3 -,)J n ~ vrste i kuhivare agruma~a virus tristcze. koji šire lisne uši..zrokuje izbrazdano deblo grejpa,
-de i limuna. Zaraženo slabio slabo-eu. a plodovi će bili sitni. Virus_ i< napada kultivare koji su naci
- em na podlogu kisele naran če ,
,uJtc ih protiv lisnih uši ili upotr i-~ neku drugu podlogu.
_ rgoj II za š ri ćenome
:-ro, roru
L- ZGOJ \ 'OCA K A
fU\ ija na kraju ploda. Tu je i skupinaIX"'! nazivom Cleopatra. koja se naveI ..o rat-i kao podloga. ial.:o su joj pio..10\1 neukusni. skupina King te skupinaobičnih mandarinki (u koju ulaze _kle_men ti ne~ l .
TangeloCUnf.' x f<ll/gt'/o)
Q\aj križanac (hibrid) grejpa i mandarine naslijedio je zn ačaj ke obajuroditelja:naran ča sti su plodovi veći od plodovamandarine. a kora imje razmjernora nkaslako seguli. U područj ima s umjerenom
klimom rastu u zaštičenom prostoru. nosamoponekad nOS( plodove.
Sla tke naranče
(G inU silImsis)Kultivare slatkih naranči obično dijelimo na 3 skupine: valencijske. one s»pupkom« i crvene. Većina slatkih naranči. ukfju ćujuči najrasprostranjenijunaranču ,.Jaffa« , ulaze u skupinu Valencia (ili ot-ičnu ). Plodovi su srednjeveliki, obli ilijajoliki.sa sjemenkama ilibez njih. Naranče iz ove skupine pomalo su kiselkaste i vrlo mirisne.
Naran če s -pupkom- na vrhu plodaimaju sitan sekundaran plod i obično
nemaju sjemenke. Dobro ras tu u neštohladnijim podnebljima. Iako se gule.blago su kiselkaste i vrlo uku-sne. CO'ene su na ranče slime, osim ~IO su immeso.sok i kora crveni (ako ne rastu naprevisokoj temperaturi).
Slatke naranče obično uzgajamo izsjemena. no neke rijetke kultivare \'C
gcrativno razmnožavamo okuliranjem(vidi srr. 432). Sadnice sc naveliko ranekao podloge za cijepljenje s drugim vrstama. ~a jednom stablu sla tke naranče
istodobno se mogu naći 2 prinosa _različitom stadiju razvoja.
K umkva t(F"mmt!la jaf'C'"i(a, F. .\I.J'R,m·wPodr ijetlomiz Kine. kumh ai je oqq:niji od gore opisanih agruma: kratko~vrijemepodnijeti i temperaturu od-XPlodovi su mali i žuti. a jedu se i~jeni. Fommette japonica ima okru~
F. Margarita jajolike plodove.Knlamondin(x Citro(orlund la\ hitni
je mandarine i kumkvata: u umje~
područjima raste kao ukrasno ~taNo.
Tarn arilj o (Cyp!wlllalldra bC/el{Cel , S )'J/ . So/mili III !JCtl1{{'IIJJ1)
Temariljo je suprropsko srablokoje nara-te uvisod3d05 m.auširinui 1.5 - 2.5 m,\ Jjprodukti\'niji je na 20 - 2lr'C i ul
\lat l\O'<t od 70%. Crveni. narančasti ilitu ti plodo\i jajo/iki su. dugački do7.5 cm.
Mj esto j sad njaTamar iiju lreba sunčano mjesto izaštita od vjetra na izloženim područji
ma jer su stabla pri lično lomljiva. ~aj.
više mu odgovara plodna dovastazemlja. ~I edu stablima ostavite oko 3mrazmaka.
Uobičajena njegaSvaka 2 - 3 mjeseca treba svako stablopognojitlsa 110 g osnovnoga višcnamjenskoggnojiva sa srednjimdo visokimudjelom dušika. Obiln o zalijevan e usuhim razdobljima. oko svakog stablaprostritc i sloj organskog molea..~\IJ će
spriječi l i gubitak vlage iz zemlje.
Št etn icii bolestiTamariijo na otvorenom napadaju lisneuši (str. f>.Ul). Podložnisu i virusu mozaika krastavaca i krumpirovu virusu _Y«(vidi ,.Virusi«. str. M9 i 659): nevoljemogu izazvati i Ph,\1ophlhora p<JJmi\ofa i P. In(cslans [vidi -Plamenja ča
rajčice I krumpirova plijesan«, sir. (49).
U z a št iće nu prostoru biljke napadatrips (str. (47). šutasti moljac (SIr. 646).l ičinka crvenoga pauka (SIr. 646) ipepelnica (SIr. 65~) .
Uzgoj u zaš tićenom p rostor uTamariijo će uspjeti i u loncu promjeranajmanje 35 cm ili u dobro pripremljenim gredicama. Upotrijebite kompost pomncšan s osnovnim gnojivom.Održavajte propisanu temperaturu ivlažnost. redovito zafijevajte i svaka 23 tjedna pognojitc tekućim hranjivom.
Orezivanje i oblikova njeKada biljke narastu 1 m. odrežite im veogetacijski vrh da biste ubrzali grananje.:-ie treba puno urezivati. nego samouklonitepreguste. prekrižene.bolesneiliodumrlegrane.
Berba i skladi štenjeTamariljoobično rodi1- 2godinenakonsadnje. Oštrim nožem odrežite p10d0\'ekada počne mijenjati boju. Xa temperaturi od -Ido6"( izdržat će 01.:0 2 tjedna.
TAMAR. llJO
Razmno žavanj eSjeme posijtc pod slaklom: kada ....tu 3 - 5 cm. svaku mladu bifjčicu~
no posadite u lonce od 10 cm,narastu uvis 15 - 25 cm. ~tup8ll počnite prilagođayati vanjskim tn;epresaditeihnaotvoreno.R~je jednostavno,nem:limreZltic:amJ...razemm virusom: odaberite 10 - 15 -=dugačke izboje i upotrijebite "".....(ne kiseo) kompost. Slijedile~opisan zaborovnice [vidi SIr.·r Tl( ).
Nespola, j apanska mušrnula (Eriobotrya japonica}
..IQ poJI\oJi,:c R CNCt:Jl'. nespola je priv~1lO stabio koje naraste uvis
, wrmu do 5 m. Xajboljeuspiieva......."'lUD područjima. a da bi
•~ o Jd* i rodila potrebna joj je_~<._'l~ nap:nan,e: 15"C. :-ia\'eliko...~ Ila Sredozanlju-L· hladnijim se"'''1fC'- D!J'dĐO uzgaja u za~tirenom
:'f -......n. , kratko ~ izdrtati i na rum-
jemo niskimtemperaturama. ~ekim kultivarimai treba malo hladnoće .
Xešpola stvara grozdove mirisnih,žućkastih cvjetova. nakon kojih serazvijaju grozdiči s okruglim. 3 - 8 cmdugačkim hitim plodovimačnste kore.!\Ieso je Jl1(:kano i slalko.~kdu podlogama koje odg01.araju
ne~poI i jesu dunja (Cydonia oblonga).
mušmula (M.:spilu.\ spp.) i snažni sjeomenjaci nešpole. Većina je kultivarasamooplodna. no dolazi i do stranooprašivamate do oprašivanja kukcima.
Mjesto i sadnjaOdaberile toplo sunčano mjesto. Korisnojepmla~'iti \jetrobrane. kojiće sprijetiti moguta ~tetenja ilal\'ana
vjetrom i smanjiti isparavame ,~
Nešpola podnosi razne vrste taR.najviše joj odgovara dobro Oqe4Ia.plodna. pomalo kisela ijov ača,
posadite na razmak od -Ido 5 m..
Uobičajena nje~a
S\'aka 3-" mjeseca §\'ako stablo~jile s -150 g OSOO\~a gnoji\a _ -
- -rare redovito zalijevati da bi korijenje_-uhihrazdobljaostalovlažno: redovito
-" -nranje organskoga malča smanjit će
. e-itak vlage. Redovito pljjevite.Da bi stabla rodila velike plodove.
-. -rijeditc ih čim se počnu razvijati.clor nte i sve plodove koji su slabi ilit e ćeni . a ostavite samo one zdrave i.no mjerno raspoređene.
Sremicibole sti
-"-"la koja rastu na otvorenom nemaju-.. olema sa štetnicima. Biljke u zatvo-.com napada trips (str. 647), crva (str.
' -~ . li či n ke crvenoga pauka (str. 646).-."sli moljac (str. 646) i pepelnica (str.
. ' , .
Lzgoj II zaštićenom prosto ru, aj e biljčice uzgojene il sjemena rast
._ I U loncima, a kada narastu oko-' cm. možete ih posaditi van, u dobro--;-remljcne gredice. Upotrijebite ilo-_<I kompost s dodanim sporo razgra-
divim gnojivom. a temperaturu tijekomljela održavajte na najmanje 18"C. Redovito zahjevajte i svaki mjesec pognojite tekućim hraniivom.
Orezivanje i o blikovanjeStabla ne trebate previše orezivati.potrebno je samo odrezati vrhove prebujnih izboja i ukloniti »ncposlušnc«grane: uklonite i sve prckrižcnc. ošteće
ne. odumrle i bolesne grane.
Be-rba i sklad ištenj ePlodove uberite kada omckšaju i počnupoprimati žarku žutu ih narančastu
boju. Kratko ih vrijeme možete čuvati
na 5 ~ \00C.
Ra zmnožavanj eNešpolase može razmnožiti izsjemena.koje se posije na đ ubinuod 2 - 3 cm ulonce ispunjene pjeskovinm sjetvenimkompostom: lonce držite najmanje na18"C. Biljčice prcsadite na stalno mjestokada narastu 7 - lOcm. Od ostalih na-
Z R.ELE N EŠl'O LE
č ina razmnožavanja rabe se 'l-ok uliranje (vidi str. 433). postrano cijepljenjena spoj (vidi RazmnoliJl"anje dn'd a
STABLO NEŠI'OlE
pos/ra nim cijepljenjelJIlJa spoj,str. 8~ ) izračno grebeničenje (vidi UZGAJA" JESOBNIH BIU AKA. str. 383).
.vlango (AlalIgifera indica}
vtango je tropsko vazdazclcno stablo,, ~ - ako se uzgaja iz čvrste , zdrave-' , <adnice - često naraste uvis i do 3 m.::: .iN: li se patuljaste podloge ili kom- etni klenovi. visina stabla mok sc-aanjiti na 7 - 10 m. Patuljaste vrste
• >f..stu u širinu oko il m.Plodovi manga razlikuju sc po di
-tenzijama. pa tako mogu biti dugačk i
'C : do 30cm a teški od 100g do 2 kg... -Iasti su. a ovisno o kultivaru. naran.~ ,t ~ ' u. žute. zelene ili crvene boje. Na.anu košticu otpada 25% volumena- -da. Postoje kultivaripril a gođen i UZ~
_ u u suptropskim područj ima s tem-.raturom od 21 do 25°C i vlažnosti. com od 60%: viša se temperatura za
-rojne kultivare smatra optimumom.b. uspješnu cvatnju i nastajanje plodo-
'T.~ B LO M ANGA
va mango traži puno svjetla i dugo razdoblje bez kiše.
Mjesto i sad njaOdaberite toplo i sunčano mjesto. Premapotrebi. osigurajte zaštitu od snažnihvjetrova. jer velik gubitak vlageozbiljnomožeugroziti rast stabala; vrlo niska količina vlagemože i pogoršali situaciju tedovesti do opržcmh listova. nerazvirkasjemena i opadanjaplodova.
Vrsta tla za mango je manje važnanego za većinu drugih stablašica. pa 'upogodna i pjcskovno-ilovasta i srednjeglinena tla. pod pretpostavkom da su idovoljno ocjcdua. Mangu je potrebna ipH vrijednost 5.5 - 7j,
Sve je lakše nabaviti patuljaste podloge: često su. naročito za male vrtove,pogodnije od ncselektiranih lokalnih kultivara. Ako vam patuljaste podloge nisuna raspolaganju. bolje je odabrati poliernbrionalne sadnice koje potječu odstabala roditelja odabranih zbog vrlokvalitetnih plodova i visokoga prinosa.
Oprašivanje će biti uspješno samo zarazmjerno suhavremena. jer visok postotak vlage i obilnekišeograničavaju oplodnju (cvatnja obično započinje nakonrazdoblja hladnog ili suhog vremena).Prskanje otopinom kalijeva nitrata poboljša t će cvatnju.Oprašivanje uglavnomobavljaju kukci. iako su neki kultivarimanga i samooplodm.
Kompaktne i patuljaste kuhivareposadite na razmak od 8 m: većim će
kuhivarima trebati i 10 ~ 12m razmaka.
Uobičaje-na nj egaPrihranjujte osnovnimgnojivom sa srednjom kolitinom kalija ivisokomrazinomdušika. i lo 1- 1.5kgna godinuposublu.Gnojivo treba dodati u 3 - 4 obroka urazdoblju rasta: nakon č e t v rte godinerasta dozuudvostručitc.
Mango obilno zahjevajte za sušnihrazdoblja.osobito u prve 3 godine rasla,jer je za razvoj korijenja potrebna velikakol iči n a vlage. Organski malč sa čuvat će
vlagu i onemogučiti razvoj korova (vidi»Organski malčevi«, str. 626). Prorjedivanjeplodovarijetkoje nužno.
Štet nici i bol estiUtropskim je krajevima mango podložannapadu voćne muhe {str. 659) i maca(str. M6): nevolje mogu izazvati i ralnevrste šntastih uši [str. 648). Medu bolestima koje napadaju stahla na otvorenomjesu i antraknoza (str. 6(6) i pepelnica(str.(46).
Mango u zaštićenom prostoru podlohn je ušima (str.646), štirasrommoljcu(str. 646). rripsu (str. 647). liči nkama
crvenoga pauka (str. M6) i nekim oblicima pcpelnice i plameojače (str,646).
Uzgoj u zaštićenom
prostoruMango uzgojen iz sjemena često je prevelik za uzgoj u zatvorenom. osim akonije nacijepljenna patuljastu podlogu.au tom će s lučaju postati privlačno ukrasno stablo. Može se uzgoj iti i u velikimloncima ili dobro pripremljenim gredi-
M AN GO
cama. U umjerenom podneblju do cvjetanja u zaštićenom prostoru općen ito će
doći tek potkraj sezone rasta. i to samoakosu mubiliosiguranioptimalniuvjetiza rast. Razvoj plodova nemoguće jezajamčiti. jer on ovisi u uspješnomoprašivanje.
Mlade biljke prcsaditc kada narastu1 m. Trebat će im kompost s dodanimsporo razgradivim gnojivom srednjegudjela kalija ivisoke razine dušika. vrteje važno osigurati minimalnu temperaturu od 21do 25"( te vlažnost od 75%_
Mango u zaštićenom prostoru trebaredovito zalijevati te svaki mjesec gnojititekućim hranjivcm. Ako listovi ~manjkadušikapočnu žutjeli.prskajte ill idu ši čnim gnojivom.
CZ G O J VO ĆA KA
PREPORLJČUIV I \ IA\"GO-A tphonso'-Haden''Keith''Kensington''Kent''Palmer''Tommy Atkin "'Zill'
O rezivanj e i oblikovanjeOrezivanje ograničite na podrezivanje\ tha glavnog izboja kada naraste l m.čime čete potaknuti postrano grananje.L' prvihnekoliko godina rasta uklanjajtc pregusto razraslo grane. pa će kroš nja biti jednolika i okrugla.
Kada se stablo primi. potrebno jesamo uklanjanje bolesnih. odumrlih.prekriženih ilipregusto razraslihpana.
Berba i skladištenje-Mango će roditi 3 - 4 godine nakonsadnje. Plodove treba ubrati kada poč
nu mijenjati buju. Pažljive njima rukujte da ih ne biste oštetili ili nagnj e čili.
Svaki'plod koji još nije sasvim zreoizdržat će 2 - 4 tjedna na 1l1'C i na 90 95%-tnoj vlazi; za 10 bi "rijeme trebalidozoriti.
Ra zmnožavanjePoliembrionalni kultivari mogu se razmnoJiti sjemenum. a rabe se i ru lititinačini cijepljenja. pri razmnoža vanju sjemenom. izzrelih plodova izvadile pulpu:da biste ubrzali klijanje, sjeme na 48satinamcči rc u vodu POl pažljivo sa sjemenkeuklonite lupinu. Odmah posadite u gre-
diceili lonces dOOro pripremljenimkompostom . Izbočena sirana sjemena morabiti okrenuta prema gore. Sjeme laganopreknjtc kompostom i 1.31iJte.
~lIad icc koje će izrasti bil će pchembrionalne i slične roditeljskom stablu. avjerojatno će biti i vrlo bujne: Irebat ćeim 5- ll godina da donesu prve plodoverazliči te kvalitete. Sjemenka mangaobično će proizvesti i najmanje jednutako snažnu presadnicu nastalu samooprašivaejem ili stranooprašivanjem;svaku tahu pres.adnieu uklonile. Preostale biljčice bit će za 6 - 8 tjedanaspremne za presađivanje u lonce promjera najmanje 15 cm. a može ih seupotrijebiti i kao podloge. ~ložete ihnastaviti uzgajati kao voćke.
Mango se može razmnožiti i vegetativno. iako se često događa da se stabljične reznice dobro ne ukorijene.Preporučuje se cijepljenje -pribhžava-
njemc. Uzmite oko godinu dana starupodlogu koja raste u loncu. Lonacstavite u blizinu plcmkegrane koja JOSuvijek rasle na roditeljskoj biljci. ffit rim nožem odrežite plitak. vodoravan.5 - 6 cm dugačak komadić podloge iplcmke. tako da otkrijete kambijskeslojeve. Spojite obje odrezane površinei čvrsto ih povežne. Nakon 2 ili3 mjeseca trebale bi srasti: s podloge odrežitevrb . a plemku od režite od roditeljskebiljke.
Ostali uspjdni načini razmnožavanjamanga jesu T-okuliranje (\idi str. ~33 , izračno grebeničenje [vidi UZGAJA\ JESOB\IH BIUA KA. str . 383).
Maslina (Oica europaea]
Berb a i skladi štenje-~ Iasl ine koje rastu na otvorenom vjerojatno će procvjetati i roditi 3 - ~ godtDenakon sadnje: prinos će se uglal"OOmpoveća vat i svedok stablo ne bude staro15 godina: nakon toga prinos je u"la\ .nom ujednačen.
Da bise izmaslina U\'uklanjiho\ a ~
čina. treba ih sta\'iti u rasol (5 - b%·tDIotopina nalrija klorida). Plodove koji 6:biti obrad.::ni na taj način treba ubratikada su sasvimzreli, nu juš u\'ijek zeleni.!o.lasline za jelo možete ubrati i kaWi
O rezivanje i oblikovanjeTek posađene masline obrežite lako daim uklonite glavni izboj kada n~u
U\'~ do 15 m: odaber ite 3 - ~ snalDcpostrane grane koje će osigurati OSOO\
ni oblik stabla. ~akon toga bit će petrebno samo uklanjati starije grane da hlse po taknu rasi novih izboja. jer se DI
jednogodišnjem stablu plodovi uglavnom razvijajuna rubovima krošnje.
koje rastu u loncu tijekom ljetnih rnjeseci možete ostaviti na otvorenom.
Uz goj u zahićenom prosioruUkorijenjene reznice ili propupalebiljke uzgajaju se u pripremljenimgredicama ili u loncima promjera nemanjeg od 30 do 35 cm: upotrijebiteplodan kompoo;l s dodanim sporo razgradivim gnoji\'om srednjeg udjelakalija i duma. Svaka 3 - 4 ljedna pri•mijenile i te k uće hranjivo. a stabla iredovito zalijevajte.
Ljeti održavajte visoku temperaturu- iznad 21"C - a zimi~to nižu. ~tasline
STAlIl O MAsUNE
druge godine- , str. ~30 ) . Masline seopćenito prorjeduju rukom. iako ihprofesionalni uzgaj ivači nakon cvatnje prskaju &-naftalen acetamom kiselinom.
Š[etnici i bolesti~Iasline koje rastu na cavo te nom napa-daju razne vrste šritastih Idi (str. ~) inematode korijenovih guka (str. 660).Medu bolesli maslina ulazi uvenuče izazvano venicituunom (str. 653), Stablakoja rastu u zastiče nom prostoru napadaju štitasti moljci (str. (40) . trips (str.647) i ličin ke crvenoga pauka (str. (46 ).
Mj esto i sadnjaPogodna su razna Ila. iako će najboljabiti slabija i srednje plodna l.emlja. jervrlo plodna tla če sto uzrokuju prehujanvegctanvan rast. ~Ije sto mora bitidobro ocjedito. ..Iashne dobro uspije. 'aju na kiselim tlima. uključujući ona svisokom razinom soli. pod uvjetom dapH vriiednost nije veća od 85, Savjetrovi tim mjestima masline Ulgajajleuza zioove ili 1-3 zaštitu upotrijebitevjetrobran,večina je kultivarasamooplodna, no
u hladnijim su predjelima la uspješnooprašivanje i visok prinos nužni kukciili vjetar: visoka razina vlage ne pogoduje oprašivanju.Uobičajen razmak pri sadnji iznosi
5 - 7 m. ovisno o obliku i veličini kultivara; svaku maslinu treba poduprijetida bi se spriječila oštečeeja uzrokovanavjetrom. Gusro posađcna stabla možeteprema potrebi p rorijcditi kada sekrošnje počnu preklapari.
PREPORUČU I VE :\IASLlNE
[ . II.,..Li Lul.i\ ari
-A loOOIono'\ bnlaniWo'\ sioo '........
-\ tnWe'
\ l a~line su 9 - 12 m visoka vazdazelena«able. čije krošnje nerastu u širinu i; - 9 m. Plodovi sc mogu ubrati jošzeleni ili kada sasvim dozore i poeme.\ Jra<;lu i do 4 cm.
Masttne rastu suprropsku n područji
ma s optimalnom temperaturom oo: do 25"C. Potrebna su im duga toplaljeta da bi plodovi sasvim sazreli, azatim i zimske temperature (\o\'oljnom..ke da zadol'oIje potrebu za hladenjem odredenih kultivara; stoga petražile savjet st ručnjaka koji će vamobja..niti koji kultivari najbolje uspije.veju u vašem kraju. Vrlo niske zimsketemperature mogudov esti do oštećenj a
IZazvanih mrazom. Vrući suhi vjetrovi ihladno mokro vrijeme u razdoblju natnje smanjit će nastanak plodou . Uumjerenim područjima masline seponekad uzgajaju kao ukrasna stabla (urorn slučaj u rijetko cvatu ili nose plod)ili čak u loncima [vidi "SuplrOJl!'ki \"T
rovi u posudamac. str. 318). Maslinom•e -tablo u pogodnim uvjcurna doživId i i duboku starost. Uobičajena nj ega
Jednom na godinu sva ko m stabludodajte Oj - l kg osnovnoga gnojivasrednjega do visokoga udjela dušika:dodajte ga u 2 ili 3 obroka u razdobljuaktivnoga rasta stabla Sekim će tlimabili nužno dodati i kalij a vjerojatno ibor. ~lasline red ovit o zalije vajte zasušnih razdoblja. osobito pn-e 2 ili 3godine nakon sadnje. Korisno je izemlju oko slabla prekrili slojem
_ . . . or!!-anskoga malta . Zemlju redovito pli-~ Lulm an .. je\'ite protiv korova..AIep'a' " • Prorjedivanje će možda biti nužno"Ot>bi~. • ako stabla pokažu znakove rodnosti
{'~ \IoInt svak~ dru~e gl.ld ine ~vi di . Jabuke:maslint , ProrJedlvanJc C\'Jelova • rodnost svake
--- -
" "'lanUcrne i čv rste te ih ohloži ti suhom• u, Kada sasvim dehidriraju, masline-veranite u ulje. Plodove za proizvodnju
J, ostavite na stablu dok sasvim ne;A)fe. Berite ih tako da protresete stao
• . ra će same pasti na tkaninu ili tanku=~i1J kojom src prethodno prekrili tlo... d krošnjom.
RazmnožavanjeMasline obično razmnožavamo s rabljič
nim rczntcama. no selektirani se kultivari mogu razmnožiti i okuliranjem.Reznice mogu bin: zrele (jednogodišnjeili dvogodišnjel. lisne, poluzrclcrezniceod izrasta tekuče sezone ili nezrelereznice.
Zrelereznicemorajubitiduge oko 30cm i uzimaju se zimi. Uklonite listove sdonje polovicesvake reznice.pa osnovu24 sata držite u hormonskoj otopini zaukorjenjivanje. Reznice dopola utaknitc u kompostza reznice iostavite ih oko30dana da se ukorijene pri temperaturiod ]J do 21"e. Svaku ukorijenjenu
O S J E T LJ I\' E \" O t KE
reznicu presadire u 10nac i upjajk li
stakleniku.Možete uzeti i 10 - 15 cm~
nczreluili poluzrehr rezni,.--o h ldi l kR..-\SMl DRVEĆE. str. 79). \"a\·oo.:n.:tullMremožete razmnožiti i T-okulirao;:a I'usir. 433). pri temu podloga lI'ijd.. monbilisnažan sjemenjakmas-hre.
Indijska smokva (Opll lltiajlms-;lIdica)
.il pripadnik porodice kaktusa ugla4 (ll sc uzgaja u suptropskim područ
-=-t.. Iako su brojni oblici ove biljkel i široko se razrastu, neki narastu
• s i do ž m.\ ećina indijskih smokava podnosi po
_........soe uvjete. Ul optimalnu temperaturu'- . ' do ~5"C: izdržat će i na nižoj rem
ce-nuri. aline nižoj od looC. Za uspješan• • t-\Ijci je nužno puno sunčeva svjetla."ut>iljka indijske smokve sastoji se
'- ;'kt<natih. jajolikih članaka duga č
- .;0) _ 35 cm: ima kultivara koji goroil i nemaju bodlji. za razliku od.ih. samoniklih biljaka koje su pre-
-v ene bodljama.
hTl t.lSK." SMOKVA
Zreli plodovi indijske smokve. kojinastaju na gornjem dijelu članaka . ljubičas ti su ili crveni te dugački 5 ~ 10 cm.Sastoje se od mekane. sočne pulpes brojnimsjemenkama. Biljku oprašuju kukci.
Mj esto i sadnjaIndijska smokva uspijeva u suprropskimkrajevima. u kojima podnosi i priličnu
duga razdoblja suše. Osjetljiva je na lošuocjeditost i preveliku količi n u soli u tlu.pa joj stoga bolje odgovara pjeskovito.dobro prozračne tlo idealne pH vrijednosti 55 - 7.
Ukorijenjene članke posadite na razmak od 2 do 2.4 m među biljkama. lj.2- 3m između redova.
Uobičaje na nj egaBiljci gnojiva ohlčno nisu potrebna. osimako tlo nije vrlo siromašno. Mjestoredovi to plijevitc. Štetnici rijetkoizazivaju ozbiljnije pote š koče. Nekioblici Py rhi·uma spp. (vidi »Polijeganjc nasada-, sir.(60) mogu napasti indijsku smokvu uvlažnim uvjetima.
Uzgoj II zaštićenom
prostor uUpotrijebite pjeskovit kompost s dodanim spororazgradivim gnojivom. Temperaturuodržavajte na 18- 25"C. a vlažnostna 60% ili manje. Kada se biljke primc.ne treba ih puno zalijevati.
1mtr;m nojem odrdile odmetićne biljke .:-ilav.:-Janak.
Ruke 1,151;1;le ruka l'icama jerbodljenmJrafuju kofu.
Berb a i skladištenjeIndijska će smokva roditi 3 - 4 godinenakon sadnje. Plod oštrim nožem paž.ljivo odvojite od stabljike. Najbolje ihje pojesti l a nekoliko dana. no izdržatće i kraće vrijeme na hladnom.
Raz m nožavanjeOd matične biljkeodvojile či ta ve članke;
ako su vrlo veliki. nožem ih vodoravnoprerežite na 2 ih 3 dijela. Ostavite ih ne-
2P05.IOse .:-lanak nekoliko danasussoila suncu. st,wIle ga u
pjesko~'il komposI i uriw i le.Ukorijen il će sc za 2 - 3 mjesece.
koliko dana na su nčanom zak lonjenommjestu da rez zacijeli pa ih utaknite upjeskovn kompost. Komadi če za ~ - ..mjeseca pustiti korijene: tada ih možeteposadili u lonce promjera 15 - 20 cm ilipresaditi na stalno mjesto. Sove biljkeredovito zalijevajte svedok se ne prime.
Avokado (perml americalla)
.., ' kado je suprrops ka vazdazclc na.., .kakoja naraste uvisod 10do 15m.a
caa ko md je široka i krošnja. Kre škou plodovi u sredini imaju veliku....ruglu košticu. Ve l iči na ploda i tekstu
-rt cpineovisio kultivaru.a boje varira_od zelene do crvcnkastosmc đc. Trisu_.une skupine avokada: gvatemalski.-vk si ćk i i zapadnoindijski.
Optimalna temperaturazarast i razvoj,,?a voča jest 20 - 28°C. a vlažnost
- xa biti viša od 00%: nekisu meksički i
gvatemalski kuluvan hibridi. pa podnosei niske temperature od 10do 15°C. no ulom slučaj u neće procvasti.
Mjestoi sadnj aU suprropskim područjim a avokado sc.na odgovarajućoj temperaturi.uzgaja naotvorenom.Granesumu krhke. pa mujena vjetrovitim položajima nujno osigurati vjetrobraneda bise izbjegla ozbiljnaošteće nja pro uzroče na vjetrom.
Po mogućnosti odaberite mjesto s pu·no sunca. Avokado je potrebna dohroocjcdita zemlja, jer mu je korijenje vrloosjetljivona zadržavanje vode. Pogodujumu srednje ilovastu tla pH vrijednosti5.5 - 65, a rast će i u pjeskovitoj ili gli·ncnoj ilova či ako je ocjcditost dobrailijepoboljšana (vidi i "Priprema mjesta sadnje«. str. 424).
Namjeravale li posaditi cijepljenebiljke.odaberite podlogeza koje ste sigurni da su snažne i otporne na trulež
P REPORU( U lVI AVOKADO
L'ZG O J VO ĆA KA
3Za nd oliko fjedana sje~ ~
proklijali. ulorijenit će se ipw;titi lislo>"e.
Z R ELI AVOKADO
2Sjenu:-nlm stao"ill: u Ionae promj<.·ra15rm ispunjen ~·'alnim *menim
kom~lom lalo da odrei!.ani ~ThO!itatJe" ima d T3Zinc ;remije.
3- 4 godine.~ezreli pIodO\i na granamamogu ostati i do 18 mjeseci. no nakonubiranja obično \TIo brzodozore.
Plodove pažljivo odrežite vrtnimškarama kako ih ne biste nagnječili.
Čuvajte na temperaturi višoj od ll1'Cuz vlažnost od 60%. Uklonite sve onetene plodove.
Raz množavanjeStablaavokada najjednostavnije je wgojiti il sjemena. time ćemo dol.iti biljlusasvimjednaku roditeiju. Odaberite zdravc. neoštećene sjem~n l.:e . 1\a 30 minutanamočire ih u vruću vodu(40- SIl"C). dabiste spriječili razvoj korijenske truleži.Sa l..ašiljeoogavrha odrežne tanak dio paranu nasipajte fungicidom. Sjemenku~ijte u pjeskovit kompost. odrezani diomora ostati neposredno iznad po'orlinezemite: proklijat će La 4 tjedna. ~'Iade
biljčce možete uzgajati u loncima svedok ne narastu 30- 4O cm. Do tada bivečIrebale biti spremne la presađivanje nastalnomjesto.
za razmnožavanje navedenih kultivara na podloge otporne na bolesti najčešče se rabi postrano cijepljenje (vidi~ACELA RAZ.\I~OV.VA.""JA . str. 636)ili sedlasto cijepljenje (vidi U;:RAS~OGR\I U E. str. 11 8).
)(
U ZGOJ AVOKADA IZ SJE:'>lENA
Uzgoj u zaštićenom pros toru\lI ade biljke uzgajajIe u dooro pripremljenim gredicama ili loncima promjera ne manjeg od 21 cm. Temperaturuodržavajte na 20 - 28°C. a vlagu na70%. Biljke uzgojene u loncima presadite u lonce promjera najmanje 30 cm.pazeći pritom da ne oštetite korijenO\·sustav biljke.
Avokado u loncima reoovuozalijevajte. svaka 2 - 3 tjedna primijenite osnos-no gnojivo srednjeg udjela kalija idušika ili tekuče hranjive. U umjerenom podneblju u zaštićenom prostorurijetko dolazi do cvatnje i dozrijevanjaplodova. s obzirom na to da biljka zahtijeva intenzivnu dnevnu wjetlosl.
1Sje~nku namoate u '·mru ~odu.
zafim ~Irim IWlemJgoroje.za{jljene strane odrelife l omad odJ an. Ranu nasipajte fungicidom.
Berba i sklad ištenje-Stabla uzgojena il sjemena dat će plodove za 5 - 7 godina: okulirana ili cijepljena stabla produktivna su več nakon
Ou·zivanje i oblikovanj eStabla avokada obično ne treba creavati, ali tijekom ranoga razdoblja rastastablo treba oblikO\'a ti da bi kJ"(i;njapostalo jednolika i zaobljena. Kada seslabio ukorijeni. nakon dozrijevanjaplodova uklonite sve odumrle. oštc če
ne ili prekrižcnegrane.
~,,o.tItO _\\"OK1\DA
~ Ietnici i bolesti-\\\'b do napada trulež korijena [vjdiTrulež korijena PhJfophlhorac. str.
'~":l. antraknoza (str . (66) i pjegavostC,t.""I."f'-lTa l\idi ..(Jlji\ična lisna pjega-
--t•. -tr. ('>.1' l : napadaju ga ikitastimolj'If ~l . trips (str. 647). l iči n k e
;""l~1 pauka (str.6-+6) iovci (str.046).
korijena avokada (PhJrophlhor3 cinnamomi). Avokado se oprašuje i sam. aprinos ce biti najobilnjji ako su jedanpored drugoga zasa đe na najmanje 2kultiv ara. Odaberite kultivare I.:oji cvatu istodobno. Biljke posadite na razmak od 6 m.
l:ob ičajena njegal," razdoblju aktivnoga rasta stabalaprimijenire osnovno gnojivo srednjegudjela kalija i dušika. Prcporu čen je"mjer od 1.5 do 2 kg po stablu svakegodine. po mogućnos t i u 2 - J doze.Pro-tor oko stabla prckrijte slojem or~an'koga malča, no oko samoga deblao-tavne nepckrivenih 25cm.
Stabla avokada zalijevajte u sušnimrazJOOljima. osobito u pn·e J godine.dok 'C stabla ne ukorijene. Zemlju oko-tabala redovito phjevite. Plodoveavokada najčešće ne treba prorjeđi vari.
GUJYJ (Psidiurngl/ajam)
fUIl\': DJ.ra~le uvis do 8 m. a~ ~ma i do 7 m. Raste i u
I u~r~kim krajevima. aII !la temperaturama od 22 do
:-~ Prtpo::lllKlJI\a razina vlažnost!ili m.utjc: previsoka razina
.~ lDIOi:e utjecati na kvalitetu~
~,~~ JnlIDiera~U ~ - teen._ Je bi;eIO ii r-utnsto. C\jetO\e
~k po...pa..llOpo.'ele_
Mj esto i sad njaPo mogućnosti zaklonjeno mjesto. zaštiće no i vjetrobranima. Guava podnosirazliči t a tla. no idealna je dobro ocjedirailovača . Podnijet će i 1'11 vrijednost S- 7.a preporučuje se približno 6.
Pri sadnji medu stablima ostavite razmak od 5 m. Poduprite mlada stabla upodru čjima izloženimjakim vjetrovima.
Uobičajena njegaGuava dobro podnosi osnovno gnojivosrednjeg udjela kalija i dušika. Upotn-
jebire I - 2 kg gnoji\'a po svakom stabluna godinu. razdijeljenog na 2 - 3 obroka u razdobjju rasta. Plijcvite područje
oko stabala. redovito zalijevajtc teprostritc i sloj organskoga malča kojićepomoći u održavanju vlažnost; tla.
Šteln ici i bo lestiŠtetnici rijetko izazivaju ozbiljnijenevolje, na otvorenom treba uništavatilisne u~i (str. f>.I6 ). voene muhe (str.659) i nematode (str. 660). Dolazi i doanua knoze (str. 666). Biljke u zatvore- G UAVA
~lI l0 GUAVE
~ m napadaju šritasti moljci (646) i'-oj.'> (str. 647). Presadnice guave osjc
.ve su na polijeganje nasada.
ezgoj u zaš ti ćenom prostoru'JJ I U možete uzgajati u dobro pnprem.mm gredicama ili loncima promjera
- manje 35 cm. napunjenimmješavinom-.zmjemo plodnoga sjet\'eoogkomposta
.,l,.-..hnim spororazgradrvim gnojivom.- _mperaturu održavajte najmanje na:: c.a \'lalnost na 70%. Biljke redovito
-evejte.svaka3- 4tjedna pnmijenne i
tekuče hranjive. Da bir.te osiguralidozrijevanje plodova možda će biti potrebnoručno strancopra šivanje. U razdobljucvatnje stablima bi trebalo osiguratirazmjerno suhu atmosferu.
Orezivanjei oblikovanjeKad mlada stabla narastu oko l m. 0 1prilike za lIJ skratite glavni izboj da bistepotaknuli grananje, Xakon toga trebatće jedino Uklanjati odumrle. prekriženeili bolesne grane te eventualne granekoje vise i dodiruju Ilo.
Berba i skladištenjeGuave koje rastu naotvorenomopčen i
to rode nakon 1-3 godine.ovisno o kultivaru i uvjetima ukojima rastu. Plodovidczrijevaju oku 5 mjeseci nakon oplodnje, a beru se kad počnu žutjeti. Pažljivuih berite jer su vrlo osjetljivi.
Na temperaturi od 7 do ure i ul
relativnu vlagu od 75%. ubrani će piodoviizdržati 3 - 4 ljedna.
R aamncžavanjeGuavu najčešće razmnožavamo sjemenom: za razmnožavanje kultivara upot·
rebfjaveju se izračne grebenice, ret:miceili cijepljenje.
Sjemepo'iijtc u plodan. sterilan kompost u sjetvene posudeili lonce promjera7 cm: du klijanja obično dolazi za 2 - 3tjedna. Mladice su obično različne halitete: one najsnažnije kada narastu 20 cmpresadite u lonce od 15 cm. Biljčice ostavite da se postupno priviknu na vanjskeuvjete pa ih presaditekada narastuJOcm.
Selektirane kultivare guave može te ipostrano nacijcpiti na snažnu podlogupromjera stabljike najmanje 5 mm. Xepreporučuju se odredene podloge: sjeme za uzgojpodloga uzmite od snažne.zdrave biljke. koja je po mogučnosti isamooprašiva.
Guavu razmnožavamo i 12 - 16 cmdugačkim nezrelim reznicama. Biljke uzgojene takvim cijepljenjem ili rezolcemamožete posaditi na otvoreno kada huduvisoke 30cm. Guavu na otvorenom možete razmnotiti i običnim grebcničenjem
(\id i l:KRASSODRVEĆE , str. 81)ili zratnim grebeničenjem [vidi . U, gajanje soonihbiljakac, ~u. 383). Potoojiće način bitiuspješniji ako zarezare dijekn-e posipatebormonskjmprahomza ukorjenjivanje.
P REPORL·t U I\'A GCAVA
'A pple' (bijelo meso,'Beaumont' (ružičasto meso]-Malherbe' { ruži často meso)'Miami White' (hijelo meso)' J'ark cr's White' ,
(bijelo meso)
'Park:er's \\b ite '
'Patillc' (ružičasto meso)'Patnagola ' (bijelo m<.'SO)'Pink Acid' ( ružičasto meso)' Red Indian' { ružičasto meso)'Ruby' (ru ži často meso)'Supreme' (bijelo meso]
Mogranj ili nar (PIlIl ica grallatllllJ)
STA!lLO MOGR ANJA
'Wonderful '
-Papcrshell''Ruby''Spanish''Wonderful'
PREPORUČU IVI
M O G R ANJI
O reziva nje i obli kova njeOd 3 ili 4 glavne grane oblikujte okosnicu krošnje. a odstranite sve pregusre.prekrižcnc ili odumrle grane, Odrežitei sve izbojc ako ih ne trebate za razmnožavanje.
j jvo i redovito zalijevejte biljke. Biljkekoje rastu u loncima izn~ile ljeti naotvoreno.
RazmnožavanjeObično sc razmnožava rel-nicama ilikorijenskim izbojirna. Drvenasrc reznice (vidi str. 434) utaknitc u pjcskovitkompost pa ih s donje strane zallrija\'ajte sve dok se ne ukorijene. Nezrelereznice (vidi "'enele reznice txxovnice:str. 478) t a kođer treba zagrija\'ati ivlažiti (upotrijebite kompost neutra lnepil vrijednosti). Ukorijenjene rezniceposadite u lonce od 10do 15 cm. Korijenske iztloje patlji\'O odvojue od matične biljke i presadire. Možete sjeme iposušiti pa ga posaditi u lonce ilisjetvene posude napunjene sjemenskim kompostom. Ul stalnu temperaturu od 22°e.
Berba i skladištenj e~logranj će počeli donosi!i plooo..e 2 - 3godinenakonsadnje. P\odcA'e ubente kada postanu roti ili crveni; nekoliko će tjedana i1.ddali natemperaturi od 4do b°C.
ta vremena zaštićeno vjetrobranima.Općenito je najpovoljnijateška ilovača
pH vrijednosti oko 7, pod pretpostavkom da je i dobro ocjedita. večna jekultivara samooplodiva. Presadnice .reznice s korijenom ili izboje posaditena razmak od 4 do b m.
Uzgoj u zaštićenom
prostoruMogranj posadite u dobro pripremljene grediceili lonce promjera ne manjegod 35 cmnapunjene sjetvenim kompeslom s dodanim spororazgradivim gnojivom. Temperaturu održavajte naIII - 25°(. a vlažnost na 60 - 70%.Svaka 3 - 4 tjedna dodajte tekuće gne-
Uobičajena nj egaKada se biljke utvrde. svaka 2 - 3 mjeseca primijenite osnovno gnojivo, i 10110g po stabfu na godinu. 110 oko stabla malčirajte i redovito plijevite:redovitozalijevajte za sušnih razdoblja.Odrežitesve izboje.
S:tetnici i bolestiSa stablima mogranja koja rastu naotvorenom općenito nema problema: uzaš t ićenom prost oru ponekad ihnapadaju štitasti moljac (str. (H6 ) .ličin ·
ke crvenoga pauka (str. (H6), uši (str.(46) i trips (SIr.647).
.\ Ij eslo j sadnja->"! .lberite sunčano mjesto. za vjetrovi-
\' ; ranj je malo ukrasno '!tablo ili grmnaraste uvisdo 2 - 3 m. a u širinu I
- rn. U su~kim predjelimamogranjs vazdazelena biljka, a u hladnijim pred-• rna lisropedna Okrug.li kolasti plodo-
promjera do 10 cm crvene su ili žute-~. Optimalna mu je temperatura• - ~ ~"C. nokratko će vrijemepodnijeti i_-tpetaturc ispodnule. Za rodnost muje
... trebno suho vrijeme i temperatura iz-~.= J5°C. U umjerenim se krajevima- ~ranj ug.lantom uzgaja zbog crveno-_:~nča'lt ih proljetnih cvjetova i lijepih
_..:n_kih boja plodou : patuljasta vari~:a Punici granalUm var. n.madozrijeu zaštićenom prostoru i u umjerenim
...drućj irna.
L\ I.lET I I' LO D MOGRANJA
-187
RazmnoiavanjeKesten razmnožne od sclcktiramh kullivara okuliranjem ilicijepljenjem na~nasjemenjakepitomoga kestena l\idi SIJ.
,m i ~33.)
P ITO MI KESTEN
Berba i skladištenjeStablo će roditi za 4 godine. Pl~
ubenteu jesen.Orvomebodljikave~ke. kestenenamočne na~ sali. ukkJ&ilesve kOj i su potamnjeli.zaum ih osušitepohranite na hladnoi prozračno m~
čašku koja je dulja od ploda pa ga prerastao Jedna od podskupina pitome lijeskeima nabrane časke i poznate je kao !a
brana lijeska. Ujesku oprašuje vjetar. il
neke su vrste i samooprašive.\f edu preporu čfjive samoop ra šive
kuhivare lijeske ulaze 'Ccsford' i ' :'\0ningham' (svn. -Pcarson's Prolific"];preporučcn kultivar samooplodne pitome lije~ke jesI 'Kentish Coh·. Ljclnjaci()!;liju skupina jajo1iki su i smeđi.
Pitomi je kesten listopadno slabio kojecvate ljeti. naraste uvis do 30 m, a uširinu 15 m. Iednodomno je i oprašujega vjetar . ='ekim će kuluvanma trebatiopra~i\ač. Sjajni, tamnosmeđi plodO\inajbolje se razvijaju u područjima shladnim zjmama i toplim jjetima. Uljusci se najčešće nalaze 2 ili 3 kestena.a kod nekih kutu-a ra. npr. . "'Iarron deLyon« i - Paragon-. samo jedan.
Lijeska cijenimozbog zimskihresai zboglješnjaka.Bezorezivanje izraste a - 5 muvisok i širok grm. Biljka je lisropedna ijednodomna. najoolje rodi lijekom svjetih i \-Ia.tnih ljela. Pot rebno joj je 00:1 - 1200 sali temperature ispod rc.Zimsketemperature nižeod -IO"C~uoneuu muške C\jcto1.-e (rese). a .tern.ti suna;čdCe manje osjellji\i. Vanjsta čaška
(cal)-xl lijeske nc prekri\'a sasvim plod.Lambemw Ijdnjak (piloma lijeska) ima
Lijeska ICtlrr/U., ,1l'(1I,1II,1 i C. 1II,'Xi"I<';
O re ziva njei oblikovanjeUzgajajte ga kao visoko stablo sa sre(Mnjom provodntcom (\'idi str. n). sukorijenjenih stabala uklonite prcguste. prekrižene ili odumrle grane.
Mjesto. sadnja i uobičajena
njegaKestenu treba plodna zemlja koja dobTO zadržava vlagu;izmedustabala ostavite 10 - 12 m razmaka (vidi Sadnja\'lJd:e slahla{icc. str. ~25). .\Hada stablazahjevejte. a zemlju redovito piijevne.Dobro pripremljeno tlo ne treba gnojili.Stabla ponekad napada puza (str. 665).
Kesten rCl-,MIJe,1 $,I/im)
Orah pdan~-'...-~
O reziva nje i ob likovanjePekanoraheod početka uzgajajtes glav.nom provod nicom (\'idi »Stablašicc sglavnom provodnicom-cstr. 72). Kada scstabla utvrde. bit će potrebnosamouklanjatipregusre.preknženeiodumrle graoo.
Berba i skladiitenjeStablo će poi prinos dati nakon 5 gadina. a punu će rodnost doseći nakon10 - 15 godina. Orasi se ooitno beru ručno. :"ekoliko ih mjeseci mok tc uskladišliti na hladnom. suhom. prozračnommjestu.
Uobičejena njega;\'a godinu upotrijebile 70 - l,w g uravnoteženoea gnojiva po 1m~. Redovitopbjevite. a stabla zalijevajte za sušnihrazdoblja sve dok se ne prime. Pekanorasidonekle podnose sušu, no lijekomljetnih mjeseci nužna im je velika količina vode.
0\'0 stablo rijetko napadaju šretnici ibolesti; povremeni su problem truležkorijena koju izaziva Ph.\'wphlhora(str. 6(1) i lisne uši (SIr.~6) .
R azm no ža vanjeNajčc šći način razmnolavanja jesI cijefl"ljenje na popravljeni spoj selektiranihkullivara na snahn sjemenjak pekana(\'idi SIr. 433), Sjemenjake koje ćete
upotrijebiti kao podloge potrebno je uzgajati u dullokim loncima ili plast ičnim
tijelima. jer imje dugaCkokorijenje osjetiji-'o na~tećenja prilikom presadh'anja.
P EK.... N (lIlA"1
ako je i klima OO\'oIjno topla. LJjeskumožete orezati i tako u vrtu dobili kompaktne grmove ili ih u samoniklomm uposaditi u neformalne skupine.Većina jeorašastoga (lupinaslog) voća jednodomna(osimbadema). što zn ači da sc naistoj biljci nalazei muški iženski cvjetovi.
' D~"<iirab1e '
"Elir.ah.:th·'Elliot''.\Ioba"k··.\klore·'.\lor(laOO·
Pe-kan orah IC i T)"1 ;/I;I1,'illt'I/S;s)
Pc an orah listopadno je stablo kojenara,lc uvis do 30 m. a u strinuI ~ - ::o m. pa je lato pogodno samo zavelike vrtove. Xajbolje uspijeva utoplim i umjerenim područjima: lemperatura viša od 3S"'C mole prouzročiti
oštećenje kore stabla i stvaranje nekvalite tnih plodova: padne li pak remperarura ispod 1"C. doći će dooš tečenj a cvjetova.Da bi došlo do cvatnje. ovoj je vrsti oraha potrebno150- 250 sati mirovanja na ispod 7°C.
Pekan je jednodomna biljka, na is·tom se stablu muškicvjetovičesto otvore prije 'enskih. stoga je najbolje 2 ihviše kultivara uzgajati jedan pored drugog,da bi sc osigurala oplodnja. Oprašuje ih vjetar. pa će obilne kiše urvdoolju cvatnje nepovoljno utjecatina oprašivanje. Tada će i prinos bitislab. Orasi su jajoliki. dugački 2 - 2jcm. a ljuska imje razmjerno lanka.
PREPORCČU IVIPEKA:" ORASI
L' Z G O J \·O ĆAK .~
Lupinasto (orašasto voće)
:\ljesto i sadnjaOdaberite selektirane kuhivare koji subili naciicpljcni na sjemenjake pekanoraha, jer stabla uzgojena i7_sjemenačesto daju nekvalitetne plodove. Pekanće vrlo brze razviti duga čak vrctcnastikorijen. stoga sadite mlada stabla: surije biljke zapetljanih korijena uzgojene u loncima rijetko se primaju.Stablima je potrebno mjesto zaštićeno
od snažnih vjetrova, a uspijevaju udurokoj. plodnoj zemlji pH vrjjednosti6-65-
Stat-la posadite u razdoblju mirovanja f\idi Sadnja nx'J:e sfahJ;Hin:. str.J:'~ I na razmak od 8 m.
VN: -tahab l ~<I koji daju or;N<,-
le pIoOO\-e~ su n vrtove.potrdlno im j.: 'lUlĆaOO. o ooeero mjesto."'elJ od nJlb. poput kestena. oraha ir<l~ izmtu U velika. privlačna
-taNa. l ' malim vrtovimalijepo 6: izg.kJati~~a. oo ono će wd i ti S<lm()
L IJES" JI.
488