Tabule Smaragdine - core.ac.uk file282 Nar. umjat. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI mijski spis 0...

282

Nar. umjat. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

mijski spis 0 svim transformacijama IdeCim utemelju univerzuma).

Zasto zmija i zmaj?Zmijaje zivotinja koja se uspostav-

lja kao opreka eovjeku, iako on u sebi, unajnizim dijelovima svoga bica, nosi upravojednu zmijsku dimenziju - to je ono neshvatlji-yO, tajnovita, bez pocetka i kraja. Kao gospodarzivotne snage ana je prepreka koju u njenomnegativnom aspektu valja svladati da bi sedosegla razina svetag.

Zmaj je takoder simbol demonskihtcznji. on je protivnik kojeg treba savladati da bise doslo do "skrivenog blaga". U legcndi 0

Siegfricdu npr. blago koje zmaj cuva sarna jcbesmrtnost.

Zato su i zmija j zmaj arheLipovinizih eovjekovih moci koje valja pobijcdilisnagom vlastitog Ja u duhovnom nastojanjuoko zadobivanja zlata, edenskog stanja tj. be-smrtnosti. Na tom putu kao pouzdan vodie po-kazuje se alkemija. Barcm alkemicarima!

U knjizi kojaje pred nama u prvomje dijclu rijee 0 alkcmiji uopce, a u drugomdijelu povijcsno je prikazan razvoj alkemijekako u Evropi, tako u Kini i islamskom svijctu.Prcko engleskih alkemicara spominju se ucenjaT.B.ParacelslIsa, Rozekrucijanaca, J.Y. An-dreea, E. Ashmolea i J. Deeja, a spominje se iveza 1. Newtona s rozekrucijanskom tradici-jom.

Treci dio nazvan interludium don-osi sve znakove, simbolc i enigmc tolikokarakteristienc za alkemijsko naueavanje i unjima se oglcda silna tendencija ezotericnosti ihermeticnosti.

U eetvrtom dijelu pod nazivomAlkcmistika upoznajemo se s autenticnimtckstovima koji nam S obzirom na neupuccnostu alkemistieki praxis ostaju najbizarnijima usvjetlu izrijcka - obscurum per obscurius,ignolum per ignoliLis.

Jpak u svojoj ideji 0 mogucim trans-formacijama, alkemija je bila u uskoj vezi s re-ligijom, tj. rcalizirati zlato (odnosno duh u sebi)sastavni je dio svakog religijskog nauka, aliipak namijenjen onima koji su zreli da ga prime.Alkemistieki laboratorij, kako mu i sarno imekazc, mjesto je rada i molitve - labor, oratorio.OclatJe upravo sva alkemijska hermetienost i

ezoterienost."Zbog ovoga sva tama ce odleteti od

tebe", porukaje iz Tabule Smaragdine namije-njena onome tko pomno provodi njene naputke,jer sarno taj ce doseci svjetlo, zlato, besmrtnost,drugim rijecima, u temelju svega leZeCi duh, azmija i zmaj, koji su mu se na tom putu ispostav-Jjali kao zapreke, iscezavaju. .

U vrijeme vrhunskih dostignucaprirodnih znanosti, posebice fizike i kemije, po-kazuje se u eovjekovoj tdnji za spoznajomsvega sto jest aktualnost i "neznanstvenih" (od-nosno znanosti prethodeCih) disciplina: metafi-zike i alkemije. Bilo da ih uzimamo ozbiljnokao istinosne iii pak sarno kao dio kultumepovijcsti iIi povijesti Ijudskih zabluda, nemozemo ignoriraLi njihovo prisustvo, niti paktcZnju sve sireg kruga ljlldi da se upozna snjihovim sadrz.ajima.

U svjetlu takvih potrcba valja gleda-ti i na nedavno izaslu knjigu 0 povijestialkemije Zmija j zmaj . Antropologijski gled-ano, alkemijska znanja pripaduju vrhunskomsimbolickom izrieaju i utoliko njezini saddajimogu bili ishodistcm interpretativnih scmio-loskih teorij a.

SNJEZANA ZORIC

James Danandjaja, An Annotated Biblio-graphy of Javanese Folklore, Center forSouth and Southeast Asia Studias,Berkeley 1972, 162 str.

Anotirana bibliografija javanskogfolklora opsdan jc rad J. Danandjajc i jcdin-stvcn na ovom podrueju upravo stoga sto seColklorom kao zasebnom disciplinom gotovonilko u Indoneziji ne bavi. Do nedavnaje to biopredmet proucavanja nekolicine stranih istra-zivaca (uglavnom nizozemskih) i upravo to bilaje razlogom 8to se J. Danandjaja odlucio da svesto je zapisano skupi u jcdnoj ovako anotiranojbibliografiji. Bez pretcnzija da bibliografijabude potpuna, autor se odlucio na dostupneizvore kalifornijskog univerziteta u Bcrkeleyu iWason zbirke Corncllskog sveuCilista. Osimpojedinih knjiga, jedinice su popisane izeminentnih easopisa koji obraduju tcme s

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

283

podrueja javanskog folklora, poimence"Djawa" (1921-1941); "Bijdragen tot de Taal-,Land-en Volkenkunde van Nederlandsch -Indie". (1853-1968); "Nederlandsch - IndieOud en Nieuw" (1916-1934); "Culture! Indie"(1939-1945); "Indie" (1917-1927); "TropischNederland" (1928-1939) etc.

Na samom pocetku Danandjajaobjasnjava sto razumije pod javanskim naro-dom, folklorom uopce i konaeno javanskimfolklorom.

Nairne, Javanci se razlikuju od dru-gih etniekih grupa u Indoneziji povijesnimbackgroundoll7, eemu i zahvaljuju svoj jezik ikulLuru. U tom kontekstu javansko se drustvopokazuje kao strogo pOdijeljeno na seosko sta-novnistvo (wong tjijik) i gradsko (priyayi).Trgovei su u oba slueaja wong saudagar iziveu posebnim naseljima, bilo u selu iii u gradu(kauman). Plemstvo (udaTa) zivi uglavnom ugradovima Yogyakarta i Solo. Osim ove hor-izontalne podjele postoji jos niz vrlokompliciranih razdioba unutar kojih se Javancisasvim dobra snalaze, no za potrebe ovogaprikaza bile bi preopsirne.

Spomenimo sarno cia su, slo se reli-gijskepripadnosti tiee, Javanci uglavnommuslimani. ali ima ih i krscana, buddhista ihinduista (npr. Tenggerani s istoene lave).Definicija folklora koju Danadjaja prihvacajest Jan Harold Brunwandova, au njoj je pobro-jano pet osobina konstitutivnih za folklor kaorenomen istrazivanja:

1. rolklor je usmen2. tradicionalan - prenosi sc u rela-

tivno fiksiranol11 ili standardiziranom obliku isiri sc.mectu clanovima odredene grupe

3. folklor egzistira u razliciliminacicama is toga teksta

4. obieno je anoniman5. folklor pokazuje sklonost formal-

nim izricajima stvarajuci tako tradicionalanverbalni stereotip.

Ono sto se na kraju ispostavlja kaoodrednica javanskog folklora jest cia je to onagracta javanske kulture koja se trad.icijski pre-nosi mectu elanovima svake grupe Javanaca narazlieite naeinc, bi10 u obliku usmenih predajaiii izvodelljem obicaja. Osim verbalnog postoje(po Brunwandu) djelomieno verbalni i ncver-

balni oblici folklora. Oblici verbalnog folklorapodijeljeni su na kazivanja. poslovice, zagon-etke, usmeno pjesnistvo, mitove, legende ibajke, djelomieno verbalni oblici folkloraukljucuju vjerovanja (i praznovjerice), narodncigre, dramu, pies, obieaje i svecariosti a nevc[-balni oblici folklora u svom materijalnom as-pektu jesu arhitektura, umijeca i zanatstva,kostimi i nakit, narodna medicina, hrana i piCe,muzicki instrumenti, oruda i oruzja. Neverbalninematerijalni oblik folklora odnosi se na glaz-bu. Pobrojala bih sarno nekoliko opcih naslovakoje nalazimo U bibliografiji, a koji su nuz.napretpostavka razul11ijevanju kako svekolikogjavanskog zivota tako i [oIklora kao njcgovasastavnog dijela. To su:

Pigeaud, Th.G.Th., Java in theFourteenth Century; a Study in Cull£lrulHistory. The Negara-Kertagama by RakawiPrapanca of Miljapahit 1365 A.D. TheHague: Martinus Nijhoff 1960-1963. (br.9), ukojoj se veliea i slavi vladavina kralja HayamWuruka (1350-1389), opisuju sc obicaji nanjegovu dvoru. te plesovi i rituali koji su se u tovrijcme izvodili,

Rafnes, Th.St. - The HistolY otJava, Kuala Lumpur, London, New York 1965(br.12), cije 7 poglavJje opisuje svc naprijednabrojanc vidove folklornog izrazavanja,

Holt, Claire - Art in Indonesia,Continuities and Change, Ithaca Ncw York1967, gdje se kroz prizmu estctick.og, socio-loskog i ctnoJoskog pristupa izlazc javHnskaumjctnost kao sastavni clio javanskog zivota ueijem je sredistu boginja rize kao dominanl<lnlik, bilo u svom milologijskoJ11, bilo u svomrcligijskom vidu (Vidi Bidding, K.A.H. - NjiPohatji Sangjang Sri,Leiden 1929, br.62).

Osim lito je al1otirana, ova jc bibJi-ogmfija popracena opsirnim uvodom koji je (lclneprocjenjive vaznosti svakom pocetniku uisrazivanju ovog sirokog i nadasve raznolikogsadrzaja.

Prcdgovor bibliografiji napisao jcAlan Dundcs naglasavajuci njczinu vrijednostu komparativnim istrazivanjima, gcljeol11ogucuje prosircnje kulturnih granica, jer"student pojedinog tipa bajke iii obicaja ima darazmOLri svaku poznatu manifestaciju prcdme-ta koji istraL.ujc. U svjcUu toga vidjet ce se daje

284

Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

bibliografija javanskog folklora od velikevaznosti ne sarno studentimajavanskog folko-ra, nego takoder onima koji studiraju folklor

Indonezije, Jugoistoene Azije i najzad cijelogasvijeta" (D,undes, Preface iii). '

SNJEZANA ZORIC