View
22
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Teorije
međunarodne trgovine
- Merkantilizam
- Apsolutne prednosti (Smith)
-Komparativne prednosti (Ricardo)
TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
Teorije vanjske trgovine:
• Merkantilizam (?)
• Teorija apsolutnih prednosti
• Teorija komparativnih prednosti (teorija komparativnih troškova)
TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
• Merkantilizam (1500 - 1800.)
Vanjska trgovina najvažnije sredstvo za postizanje
ciljeva merkantilističke politike
“Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć
čuva našu trgovinu i religiju” (Josiah Child)
“Merkantilizam je teorija bogaćenja noroda putem
nagomilavanje plemenitih kovina” (August Dubois)
MERKANTILIZAM
• Merkantilizam nije znanost, nije teorija međunarodne
razmjene, nego oblik praktične državne politike
• Merkantilizam nastaje paralelno s napuštanjem
srednjevjekovnog gospodarskog sustava kroz najmanje
jedno stoljeće
• Merkantilizam je izdvojio gospodarstvo i znanost o
gospodarstvu iz okvira filozovske i religiozne etike i
stvorio temelj za kasniji razvoj samostalne ekonomske
znanosti
KALVINOVA ZNANOST (Ivan Kalvin 1509. – 1564.)
• Svako pošteno zanimanje je bogougodno, a
uspjeh u gospodarstvu je znak Božjeg
blagoslova.
• Obara skolastičko učenje o zabrani
kamatnih zajmova.
• Otvorio put razvoju kapitalizma, podjeli
rada, specijalizaciji proizvodnje, kreditiranju
i konačno utilizmu.
RAĐANJE
SVJETSKE TRGOVINE
• Stoljećima seljaci sa sjevera Europe tijekom hladnih,
dugih zima nisu mogli održati više od nekoliko grla
stoke pa su većinu krda morali zaklati.
• Začinima, osobito paprom konzerviralo se meso.
• Papar se nabavljao od arapskih trgovaca koji su ga
na svojim devama, kroz tajnovitu pustinju dopremali
u Ormuz, Aden i Aleksandriju. • Arapi su u zamjenu htjeli samo jednu stvar; zlato.
• U Europi je zlata bilo vrlo malo
MEKANTILIZAM
• Treba prikupiti što više zlata i srebra
• Poticati vanjsku trgovinu jer je ona važnija od unutrašnje
• Poticati proizvodnju (obrte) koji proizvode za izvoz
• Poticati natalitet: više radnika, seljaka, vojnika
• Država treba intervenirati radi ostvarivanja ovih ciljeva
• Merkantilizam je nacionalan i ksenofonan jer neka
zemlja može ostvariti probitak samo na štetu druge
DOBA MERKANTILIZMA
• Pronaći novi put do zemlje zlata, bisera i mirodija
• Bartolomej Diaz, više slučajno, natjeran burom
nego li namjernom, stigao 1487. do rta Dobre
Nade,
• Vasco da Gama 1498. do Kalkute
• Portugalac Pedro Alvarez Cabral 1500. otkrio
Braziliju
• Cortez između 1519. i 1521. osvaja Meksiko
• Pizarro 1532. osvaja carstvo Inka – Peru
• Magelan 1519. prvi put morem oko svijeta.
ISPORUKE ZLATA I SREBRA
IZ AMERIKE U EUROPU
Razdoblje Zlato Srebro
1500. – 1600. 150 7,500
1601. – 1700. 158 26,168
1701. – 1800. 1,400 39,157
Ukupno (1500 – 1800) 1,708 72,825
U metričkim tonama
Izvor: Morineau (1985: 570)
MEKANTILIZAM
Plaće trebaju biti niske zbog
- manjih troškova proizvodnje i
- manje domaće potražnje
Kamate trebaju biti niske zbog
- manjih troškova proizvodnje i
- držanja zaliha
MEKANTILIZAM
• Obradivo zemljište koristiti u potpunosti
• Mineralna bogatstva eksploatirati
• Riblji fond očuvati
• Kolonije koristiti za
- plasman robe
- prikupljanje poreza
- eksploataciju resursa
- regrutaciju vojnika
MERKANTILIZAM
• IZVOZ UVOZ ZLATO ( BOGATSTVO, MOĆ)
• Cilj (ekonomske) politike :
SUFICIT U VANSKOTRGOVINSKOJ BILANCI
Mjere ekonomske politike:
• poticaji za izvoz
• prepreke za uvoz
RAST SVJETSKE TRGOVINE I BDP,
1500. – 2003.
World Trade World GDP col. 2/3
1500 – 1820 0,96 0,32 3,0
1820 -1870 4,18 0,94 4,4
1870 – 1913 3,40 2,12 1,6
1913 – 1950 0,90 1,82 0,5
1950 – 1973 7,88 4,90 1,6
1973 – 2003 5,38 3,17 1,7
1820 – 2003 3,97 2,25 1,8
Prosječne godišnja stopa rasta
Maddison, A., (2007.)
STUKTURA POTROŠNJE
1688 UK 2001 UK 2010 HR
Hrana 25,7 5,2 32,13
Piće i duhan 13,6 3,2 3,81
Odjeća i obuća 19,2 3,6 6,37
Energija 3,7 1,9 0,9
Namještaj i kućanski uređaji 9,3 3,8 4,92
Osobne usluge 3,0 1,4 8,52
Stanovanje 4,1 9,1 13,93
Obrazovanje & zdravlje 2,1 13,2 4,11
Sport i zabava 0,9 8,3 5,58
Transport i komunikacije 0,8 10,6 17,22
Krediti 6,8 16,7 1,69
Ukupno 100,00 100,0 100,00
GDP/ pc $ 1,411 $ 20,554 $ 14,000
Izvor: Maddison (2003)
TEORIJE VANJSKE TRGOVINE
TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
autor Adam Smith
“An inquiry into the nature and causes of wealth of nations”
1. Izdanje: London, 1776.
5. Izdanje: London 1789. (posljednje za piščeva života)
( Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda)
TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
ADAM SMITH (1723 – 1790)
- Profesor Moralne filozofije.
- “Teorija moralnih osjećaja” (1759.)
- “Newton društvenih znanosti!”
- Upravitelj carina za Škotsku
Adam Smith
Uzroci nacionalnog bogatstva:
1. Podjela rada, povećava produktivnost a time i
bogatstvo. ( ukazuje također na prirodnu upućenost
ljudi na suradnju s drugim ljudima s ciljem zadovoljenja
vlastitih potreba u većoj mjeri)
- tržište određuje količinu proizvodnje i način podjele
rada .
- novac je potreban za funkcioniranje tržišta
Adam Smith
Uzroci nacionalnog bogatstva:
2. Osobni probitak, osobni interes je vrhovni
i glavni poticaj gospodarskim aktivnostima
pojedinca.
Adam Smith
- Napustio evolucionistički pristup
- Prihvatio racionalističku shemu
- Odbacuje merkantilistički pogled na svijet
“ovisnosti o trgovini”
- Izvor bogatstva je domaća proizvodnja a ne zlato
- “Laissez faire” ( Turgot)
- “Višak proizvoda” (Quesnay)
- Utjecaj Davida Humea (“Ekonomske rasprave”
Adam Smith
• Nevidljiva ruka vs. Državna intervencija
• Sloboda nužni i dovoljni uvjet sreće i
blagostanja pojedinca i zajednice
LIBERALIZAM
• Ekspanzija kapitala novi oblik društvene
moći i načelo vladanja
• “Ekonomska znanost u znaku Smitha
stavljena je u funkciju “slobodno-
trgovinske propagande”, Eli Heckscher
LIBERALIZAM
• Liberalizam je prvenstveno projekt
ekonomsko-socijalne reforme a ne projekt
razvoja i modernizacije proizvodno-
tehnoloških struktura
LIBERALIZAM
• Ekonomske slobode unutar zemlje su
važne za ekonomski i politički razvoj, ali
unutrašnji razvojni i institucionalni odnosi
ne mogu se riješiti liberalizacijom vanjskih
odnosa
TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
• Ako jedna zemlja može proizvesti neku
robu efikasnije nego neka druga, kaže se
da ona ima apsolutnu prednost u
proizvodnji te robe.
TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
• Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti:
- rad je jedini proizvodni faktor
- rad je homogen (ne postoji više vrsta rada)
- cijenu neke robe određuje količina rada
utrošena u proizvodnji te robe
TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
• Proizvodnja po satu:
• Proizvodnja po satu poslije specijalizacije:
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 2 5 7
A B UKUPNO
X 20 0 20
Y 0 10 10
TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
David Ricardo (1772 – 1823)
Proizvodnja po satu Q/L
Primjer razmjene: A razmjenjuje 10X za 10Y od B:
A treba za proizvodnju 10 X jedan sat... za 10X dobiva 10 Y od zemlje B
Da bi zemlja A proizvela 10Y (koji dobiva od zemlje B) trebala bi utrošiti 2 sata.
Zemlja A uštedila je jedan sat što njezina korist (ili probitak) od razmjene, ili mjereno u proizvodima jednako 5 Y
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9
ODNOSI RAZMJENE
A B
10 X 10Y
1h 2,5h
+ 5Y 5 Y 5X +5X PROBITAK PROBITAK
za zemlju A za zemlju B
KOMPARATIVNA PREDNOST
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji i dobra X i
dobra Y u odnosu na zemlju B. Uspoređujući
(komparirajući) te prednosti, zemlja A ima veću prednost u
proizvodnji dobra X nego u proizvodnji Y, zbog čega
kažemo da zemlja A ima komparativnu prednost u
proizvodnji X u odnosu na zemlju B.
Zemlja B ima apsolutnu manjkavost (neefikasnost) u
proizvodnju i dobra X i dobra Y. Njena neefikasnost je
manja u proizvodnji Y nego u proizvodnji X, zato zemlja B
ima komparativnu prednost u proizvodnji Y.
ODNOSI RAZMJENE
10 X : 10 Y
ODNOSI RAZMJENE
UVJETI RAZMJENE
TERMS OF TRADE
PODRUČJE OBOSTRANO
KORISNE RAZMJENE
B : A : B
5Y : 10X : 20Y
Nema koristi za A nema koristi za B Područje obostrano korisne razmjene
- Ako su uvjeti razmjene 10X (od A) za 5Y (od B) tada je zemlja A
ravnodušna prema razmjeni a cijela korist od razmjene pripada
zemlji B.
- Ako su uvjeti razmjene 10X (od A) za 20Y (od B), tada je zemlja B
ravnodušna prema razmjeni, a cijela korist od razmjene pripada
zemlji A
- Ravnodušnost (indiferentnost ) prema trgovini nastaje uz uvjete
razmjene kroz koje zemlja niti ima gubitak niti korist od razmjene.
TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
B je za 10 Y dobila 10 X od zemlje A
Za proizvodnju 10 Y zemlja B je utrošila 2,5 sata.
Da je zemlja B utrošila 2,5 sata u proizvodnju X proizvela 5 X .... dok je kroz razmjenu s zemljom A dobila 10 X
Probitak ili korist za zemlju B je 5X ili 2,5 sata rada
A B UKUPNO
X 10 2 12
Y 5 4 9
TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
Zaključak:
Međunarodna ekonomske razmjena rezultira:
- Specijalizacijom u proizvodnji u skladu s
komparativnim prednostima
- Povećanjem ukupne svjetske proizvodnje
- Povećanjem probitka, odnosno, korisnošću za
njene sudionike.
- Raspodjela probitka ovisi o uvjetima razmjene
TEORIJA VANJSKE TRGOVINE
Zaključak:
Najbolje rješenje:
učiniti što slobodniju, liberalniju,
međunarodnu ekonomsku razmjenu….
uklanjati sve prepreke: tehničke, carinske i
slično, kako bi razmjena bila što veća a
time i svjetska proizvodnja i korist …..
Teorije
međunarodne razmjene
-Heckscher-Ohlinov model
- Intrasektorska razmjena
- Teorija životnog ciklusa
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA
- Heckscher-Ohlin teorem
- Teorem o izjednačavanju cijena
proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-
Samuelson: HOS- teorem)
HECKSCHER-OHLINOV TEOREM
• Zemlja će izvoziti dobro u čijoj se
proizvodnji intenzivnije koristi relativno
obilniji, a time i jeftiniji, proizvodni
faktor, a uvoziti će dobro u čijoj se
proizvodnji koristi, u zemlji, relativno
oskudniji proizvodni faktor.
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA
Pretpostavke:
- 2 zemlje, 2 robe, 2 proizvodna faktora
- Obje zemlje koriste istu proizvodnu tehnologiju
- Dobro X je radno intenzivno a Y je kapitalno
intenzivno dobro u obje zemlje
- Oba dobra u obje zemlje se proizvode u
uvjetima konstantnih prinosa
- Dolazi do nepotpune specijalizacije u obje
zemlje
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA
Pretpostavke:
- Preferencije potrošača su iste u obje zemlje
- Postoji savršena konkurencija na tržištu dobara i proizvodnih faktora u obje zemlje
- Potpuna mobilnost proiz faktora unutar zemlje i potpuna nemobilnost među zemljama
- Nema transportnih troškova, carina niti drugih prepreka slobodnoj trgovini
- Postoji potpuna zaposlenost proiz faktora u obje zemlje
- Međunarodna razmjena je uravnotežena u obje zemlje
HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA
Px = pk K + Pl L
Py = pk K + Pl L
Px = pk K akx + Pl L alx
Py = pk K aky + Pl L aly
Teorem o izjednačavanju cijena
proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-
Samuelson: HOS- teorem)
Međunarodna razmjena će dovesti do
izjednačavanja relativnih i apsolutnih
cijena homogenih proizvodnih faktora u
zemljama sudionicima međunarodne
razmjene
Heckscher-Ohlin-Samuelson
teorem HOS- teorem
w/r
Px/py B
w/r
A
w/r
PA
PB
PAB A, B
w/r
PX/PY
w/r
(PX/PY)int
(w/r)int (w/r)A
(PX/PY)A
(w/r)B
(PX/PY)B
Izjednačavanje relativnih cijena proizvoda i
cijena proizvodnih faktora
LEONTIJEVLJEV PARADOKS
Testiranje Heckscher-Ohlinove teorije na
primjeru Amerike.
Zaključak:
SAD izvozi radno intenzivne proizvode a
uvozi kapitalno intenzivne proizvode što je
u suprotnosti s H –O teorijom
LEONTIJEVLJEV PARADOKS
“Uključivanje SAD u međunarodnu podjelu rada
temelji se na radnointenzivnoj proizvodnji.
Drugim riječima ova zemlja pribjegava vanjskoj
trgovini da bi štedjela kapital, a riješila se
viška rada, a ne obrnuto. Široko
rasprostranjeno mišljenje da privreda SAD, u
usporedbi s ostalim svijetom karakterizira
relativno obilje kapitala, i relativna oskudica
rada, pokazalo se pogrešnim. U stvari, istina je
obrnuta.”
LEONTIJEVLJEV PARADOKS
Kitika:
- Trebao je provesti analizu samo “traded goods sector” a ne cjelokupnu privredu
- Američki izvozni sektor upošljava veću kvalifikacijsku i obrazovnu razinu i malo poljoprivrednog rada
- Plaće u izvoznim sektorima su veće od nacionalne razine
LEONTIJEVLJEV PARADOKS
Leontijev je u uspoređivao:
- Faktorsku intenzivnost
američkog izvoza
i
- Faktorsku intenzivnost
supstitucije američkog uvoza
INTRASEKTORSKA RAZMJENA
Efekt specijalizacije ogleda se u karakteru
razmjene :
INTERSEKTORSKA ili
INTRASEKTORSKA
razmjena
INTRASEKTORSKA RAZMJENA
Udio sektora 1
Udio sektora 2
X1
m1
X2 m2
IZVOZ
UVOZ
¶
X – izvoz
M - uvoz
INTRASEKTORSKA RAZMJENA
• Ako je izvoz koncentriran na jedan a uvoz na
drugi sektor veći je kut ¶.
• Kod potpune specijalizacije ¶ = 90 stupnjeva, što
ukazuje na postojanje INTERSEKTORSKE
razmjene (specijalizacije)
• Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i
uvozu podjednaka ¶ = 0, što ukazuje na
postojanje INTRASEKTORSKE razmjene
INTRASEKTORSKA RAZMJENA
Uzroci intrasektorske razmjene
(Intra-Industry Trade IIT)
- Klasifikacija proizvoda (voće, doradni poslovi)
- Transportni troškovi (malogranični promet
građevinskim materijalima)
- Diferencijacija proizvoda (monopolistička
konkurencija)
- Ekonomija obujma
I II III IV V
količina
proizvoda
vrijeme / stadij
potrošnja
proizvodnja
proizvodnj
a
zemlja
inovacije
zemlja
imitacije
izvoz
uvoz izvoz
potrošnja
Model životnog ciklusa proizvoda
Recommended