View
776
Download
36
Category
Preview:
DESCRIPTION
kop
Citation preview
OPTI PODACI
PROJEKAT: GLAVNI RUDARSKI PROJEKAT POVRINSKOG KOPA DRMNO ZA KAPACITET OD 9106 TONA UGLJA GODINJE
INVESTITOR: JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE - BEOGRAD PD TERMOELEKTRANE I KOPOVI KOSTOLAC D.O.O.
IZVRILAC: RUDARSKO-GEOLOKI FAKULTET, BEOGRAD ELEKTROTEHNIKI FAKULTET, BEOGRAD GRAEVINSKI FAKULTET, BEOGRAD
UGOVOR: Naruilac broj: 1404 od 12.07.2006. godine Izvrilac broj: 14/229 od 28.6.2006
SPISAK PROJEKTANATA
GLAVNI I ODGOVORNI PROJEKTANT:
Prof. dr Boo Kolonja, dipl. ing. rud.
PROJEKTANTI: Rudarsko-tehnoloki deo: Odvodnjavanje kopa:
Prof. dr Dragan Ignjatovi, dipl. ing. rud. Prof. dr Dinko Kneevi, dipl. ing. rud. Prof. dr Slavko Torbica, dipl. ing. rud. Mr. Ranka Stankovi, dipl. mat. Doc. dr Predrag Jovani, dipl. ing. rud. Prof. dr Dejan Milovanovi, dipl. ing. geol. Dejan Stevanovi, dipl. ing. rud. Ljiljana Ivkovi, dipl. ing. rud. Mirjana Jovanovi, dipl. ing. rud. Aleksandra Tomaevi, dipl. ing. rud.
Prof. dr Vladimir Pavlovi, dipl. ing. rud. Prof. dr Duan Polomi, dipl. ing. geol. Tomislav ubaranovi, dipl. ing. rud.
Rekultivacija, Ekologija:
Prof. dr Nikola Lili, dipl. ing. rud. Mr. Aleksandar Cvijeti, dipl. ing. rud.
Elektro deo, telekomunikacije i informacioni sistem:
Prof. dr Borislav Jeteni, dipl. ing. el. Mr Saa taki, dipl. ing. el. Mr Milan Bebi, dipl. ing. el.
Graevinski deo:
Mr Boris Gligi, dipl. ing. gra. Prof. dr Milo Stani dipl. ing. gra. Mr Duan Nikoli, dipl. ing. gra. Milorad Bogdanovi, dipl. ing. gra.
1
Projektni zadatak za izradu GLAVNOG RUDARSKOG PROJEKTA POVRINSKOG KOPA DRMNO
ZA KAPACITET OD 9x106 TONA UGLJA GODINJE OPTI PODACI 1. Naziv i adresa Investitora: JP Elektroprivreda Srbije, P.D. Termoelektrane i kopovi
Kostolac d.o.o. Kostolac, Nikole Tesle 5 -7 2. Naziv projekta: Glavni rudarski projekat povrinskog kopa Drmno
za kapacitet od 9x106 tona uglja godinje
3. Lokacija: Povrinski kop Drmno - Kostolac OBRAZLOENJE Ugalj kao energetska sirovina ima znaajnu ulogu u funkcionisanju Elektroprivrede Srbije i danas predstavlja osnovni energetski izvor. Eksploatacija uglja i proizvodnja elektrine energije u termoelektranama predstavljaju oslonac elektroenergetskog sistema Srbije, naroito u sunim periodima kada dolazi do smanjenja proizvodnje u hidroelektranama. Ugalj iz kostolakog ugljenog basena uglavnom se sagoreva u termoelektranama, a manjim delom se koristi i za iroku potronju. Za kontinualan rad sva etiri bloka u termoelektranama "Kostolac" ukupne snage oko 1000 MW, ukljuujui i proizvodnju oko 500.000 t komadnog uglja za iroku potronju, potrebno je da povrinski kopovi otkopavaju i isporuuju ukupno 9x106 t uglja godinje. Posle revitalizacije blokova TE "Kostolac - A" i dovoenja blokova TE "Kostolac - B" u punu pogonsku spremnost, kostolaki termokompleks u narednom periodu treba da postane jedan od najpouzdanijih snabdevaa EPS-a elektrinom energijom. Kostolakim termoenergetskim kapacitetima znatno je podignut pogonski nivo, jer su bili obuhvaeni revitalizaciono-remontnim radovima, to im je produilo rad na mrei. S druge strane, rudarski kapaciteti nisu pogonski spremni da, svojom proizvodnjom uglja prate poveane zahteve termoelektrana. Ve sledee godine mogu je znaajniji nedostatak uglja u ovom basenu (preko milion tona) s obzirom na smanjenu proizvodnju uglja na P.K. "irikovac". Rotorni bager SRs 1300 sa ovog kopa je preseljen na P.K. "Drmno" gde svojim ukljuenjem na otkopavanju uglja treba da omogui poveanje proizvodnje uglja za prevazilaenje nedostajuih koliina. Meutim, poveanje proizvodnje na P.K. "Drmno" neodvojivo je od intenziviranja proizvodnje otkrivke, koja je u zaostatku. Prevazilaenje ove neusklaenosti mogue je jedino ukljuenjem novog BTO sistema na otkrivci. Blokovi na lokaciji TE "Kostolac - B" su najnoviji u sistemu EPS-a i njihov rad je planiran do 2020. godine, kada sledi njihova revitalizacija, a potom nastavak eksploatacije do 2040. godine. Trenutno se TE "Kostolac B", ukupne snage 697 MW (2348,5 MW) snabdeva ugljem sa P.K. "Drmno", koji je projektovan na godinji kapacitet od 6,5 miliona tona uglja.
2
Ugalj za termoelektranu "Kostolac A", snage 310 MW, trenutno se obezbeuje sa povrinskih kopova "Klenovnik" i "irikovac" i delimino sa P.K. "Drmno". Prema projektovanoj dinamici razvoja eksploatacije u Kostolakom ugljenom basenu (Dopunski rudarski projekat, Rudarski institut Beograd, 2004) P.K. "Klenovik" prestaje sa radom do 2005, a P.K. "irikovac" u toku 2009. godine. Nedostajue koliine uglja za rad blokova u TE "Kostolac - A" dovozie se sa povrinskog kopa "Drmno". Iz navedenih razloga izvreno je povezivanje P.K. "Drmno" i TE "Kostolac A" transportnim sistemom radi kontinualnog snabdevanja termoelektrane ugljem u sluaju smanjene proizvodnje ili kraeg radnog veka P.K. "irikovac". Ova transportna veza je uspostavljena 2002. godine. U I fazi kapacitet transportnog sistema iznosi 600 t/h, a limitiran je kapacitetom drobilica u termoelektrani "Kostolac A". U II fazi se poveava kapacitet drobljenja na 1200 t/h postavljanjem jo jedne drobilice. Tada e biti stvoreni uslovi da se sa povrinskog kopa "Drmno" odveze u TE "Kostolac A" potrebnih 2,5 106 t uglja godinje. Na ovaj nain je obezbeeno pouzdano snabdevanje ugljem blokova snage 100 i 210 MW posle prestanka rada P.K. "irikovac" i "Klenovik". OSNOVNE SMERNICE ZA IZRADU PROJEKTA Osnovu za izradu ovog projekta ine ukupne rezerve uglja u leitu "Drmno", koje obezbeuju zadati kapacitet na uglju u duem vremenskom periodu. U tom smislu od ukupnih rezervi u leitu treba okonturiti koliine uglja koje omoguavaju kontinuirani rad postojeih termoelektrana u periodu od 35 do 40 godina uz mogunost sagledavanja izgradnje novih termoelektrana, kao zamenskih za postojee. Razvoj povrinskog kopa Drmno do 2007. godine odvijae se prema Dopunskom rudarskom projektu izgradnje P.K. Drmno za kapacitet od 6.5x106 tona uglja godinje - RI 2004. Kao poetno stanje koristi se poloaj fronta rudarskih radova na otkrivci, uglju i odlagalitu, kao i pogonska spremnost P.K. "Drmno" sa stanjem na dan 31.12.2007. godine. Dinamika izgradnje treba da bude usklaena sa nabavkom neophodne opreme i ostalim relevantnim infrastrukturnim parametrima koji se nalaze na kritinom putu izgradnje kopa, a proizvodnju uglja postepeno poveavati od 6,5x106 tona u 2007. godini do 9x106 tona u 2010. godini. Predvideti na otkopavanju 5 BTO sistema i dva BTD sistema na otkopavanju uglja, takoe, predvideti nabavku novog BTO sistema sa teoretskog kapaciteta 6.000-6600 m3/h, kao i nabavku transportera irine trake 1800 mm za transport uglja. Predvideti potrebne graevinske i hidrograevinske radove za potrebe razvoja kopa (puteve, naselja, snabdevanje vodom i dr), kao i za potrebe odravanja opreme (montani plac, radionice i dr). Projektovati proirenje deponije izgradnjom tree deponijske linije. Predvideti potrebe za pogonskom energijom, kao i potrebne telekomunikacije. U okviru ovoga predvideti i cetralizovani dispearski centar
3
Odravanje osnovne i pomone opreme predvideti kao preventivno-plansku aktivnost sa proraunom potrebnog broja radnika, radionikog prostora i sredstava za odravanje. Za zatitu kopa od voda predvideti predodvodnjavanje tj. sistem dubinskog odvodnjavanja koji e omoguiti snienje nivoa podzemnih voda i stvoriti uslove za bezbedan rad. Isprojektovati sistem za zatitu kopa od povrinskih voda. Na podruju kopa Drmno i u njegovoj blioj okolini nalazi se izuzetno vredno arheoloko nalazite Viminacijum, pa prilikom planiranja rudarskih radova treba uzeti u obzir i njegovu maksimalna zatita Reenja zatite zivotne sredine i revitalizaciju prostora predvideti u skladu sa zakonskom regulativom
SADRAJ PROJEKATA I OSNOVNA KONCEPCIJA 1. OPTI DEO 1.1. Geografske odlike leita 1.2. Geografski poloaj i saobraajne prIlike 1.3. Morfoloke odlike leita 1.4. Klimatske karakteristike podruja 1.5. Hidroloke karakteristike podruja 1.6. Geologija leita
1.6.1. Nain na koji je leite istraeno i okontureno 1.6.2. Osnovne geoloke karakteristike leita 1.6.3. Tektonika leita, odnosno eksploatacionog polja 1.6.4. Stratigrafsko-litoloki sastav
1.6.5. Karakteristike, kvalitet i rezerve uglja 1.7. Hidrogeoloke karakteristike leita
1.7.1. Prikaz i analiza rezultata hidrogeolokih istraivanja 1.7.2. Hidrogeloka funkcija stenskih masa u sklopu terena 1.7.3. Izdani (prihranjivanje i pranjenje, toplotne i hemijske karakteristike voda, hidrogeoloki parametri i rezultati probnog crpljenja)
1.8. Inenjersko-geoloke karakteristike leita 1.8.1. Pregled izvedenih geomehanikih istraivanja na podruju povrinskog kopa "Drmno" 1.8.2. Fiziko-mehanike karakteristike izdvojenih inenjersko-geolokih lanova. 1.8.3. Seizminost terena 1.8.4. Ocena izvedenih geomehanikih istraivanja i ispitivanja
1.9. Grafika dokumentacija 1.10. Analiza povrina koje e biti obuhvaene pri eksploataciji leita 2. TEHNIKI OPIS TEHNOLOKOG PROCESA, OBJEKATA, OPREME I RADOVI KAO I SNABDEVANJA POGONSKOM ENERGIJOM 2.1. Rudarsko tehnoloki deo
2.1.1. Stanje rudarskih radova 2.1.2. Ogranienje povrinskog kopa i odlagalita 2.1.3. Geometrijska analiza povrinskog kopa 2 1.4. Analiza stabilnosti povrinskog kopa i odlagalita 2.1.5. Podela rada povrinskog kopa na periode eksploatacije 2.1.6. Mogui pravci razvoja povrinskog kopa u planu i po dubini 2.1.7. Mogui kapacitet povrinskog kopa
4
2.1.8. Izbor sistema eksploatacije na osnovu datih karakteristika kompleksne mehanizacije sa tehnikim opisom i proizvodnjom po proizvodnim i radnim procesima 2.1.9. Uklapanje u postojei sistem eksploatacije 2.1.10. Obraun i rebalans masa u ogranienom povrinskom kopu i odlagalitu sa otkopanim gubicima 2.1.11. Kalendarski plan rudarskih radova 2.1.12. Posebne mare zatite
2.2. Plan rasporeda rudarskih objekata
2.2.1. Uslovi koje objekti, ureaji i postrojenja u tehnolokom pogledu treba da ispunjavaju, s obzirom na svoju funkciju 2.2.2. Lokacija pojedinih objekata i postrojenja 2.2.3. Situacioni plan rudnika
2.3. Idejna reenja pojedinih objekata i radova
2.3.1. Nain uklapanja 2.3.2. Objekti uklapanja kopa 2.3.3. Otkopavanje, transport i odlaganje otkrivke
2.3.3.1. Koliina i monost otkrivke 2 3.3.2. Reim rada na otkrivci 2.3.3.3. Obim rada na otkrivci 2.3.3.4. Sistem rada BTO sistema 2.3.3.5. Kapacitet bagera 2.3.3.6. Visina etae irina bloka, ugao radnih i zavrnih kosina, dinamika pomeranja radnog fronta 2.3.3.7. Reenje transporta otkrivke 2.3.3.8. Odlaganje otkrivke 2.3.3.9. Obim masa koje se odlau 2.3.3.10. Mehanizacija, parametri odlaganja i kapacitet 2.3.3.11. Tehnoloka ema odlaganja 2.3.3.12. Normativi energije i materijala
2.3.4. Otkopavanje uglja i meuslojne jalovine 2.3.4.1. Reim rada na proizvodnji uglja 2.3.4.2. Projektovana proizvodnja kopa 2.3.4.3. Tehnologija otkopavanja uglja 2.3.4.4. Kapacitet bagera na otkopavanju uglja i meuslojne jalovine 2.3.4.5. Visina etae, irina bloka, duina fronta i godinje pomeranje frontova 2.3.4.6. Reanje transporta uglja 2.3.4.7. Tehnoloka ema odlaganja meuslojne jalovine 2.3.4.8. Normativi energije i materijala
2.4. Priprema i deponovanje uglja 2.4.1. Prikaz postojee eme tehnolokog procesa 2.4.2. Korienje raspodelnog bunkera 2.4.3. Verifikacija opreme u postrojenju za drobljenje uglja 2.4.4. Proirenje deponije izdrobljenog uglja 2.4.5. Korienje deponije izdrobljenog uglja 2.5. Idejno reenje odvodnjavanja i zatite kopa od podzemnih i povrinskih voda
2.5.1. Osnovna koncepcija odbrane kopa od podzemnih voda 2.5.2. Osnovna koncepcija odbrane kopa od povrinskih (atmosferskih) i unutranjih voda 2.5.3. Normativi
5
2.6. Idejno reenje snabdevanja elektrinom energijom 2.6.1. Snabdevanje elektrinom energijom (analiza i prikaz postojee elektroenergetske mree). 2.6.2. Proraun potrebne snage, izbor naponskog nivoa snabdevanja el. energijom, struktura i
lokacije elemenata mree. 2.6.3. Specifikacija i glavne karakteristike TS i visokonaponskih potroaa. 2.6.4. Dispozicija i struktura niskonaponske mree, sistem zatite. 2.6.5. Posebne mere zatite.
2.7. Idejno reenje telekomunikacionih veza i centralnog sistema nadzora i upravljanja
2.7.1. Zadaci sistema veza. 2.7.2. Sistemi veza, izbor tipa i struktura. 2.7.3. Integrisanje lokalnog sistema komunikacija u postojee javne sisteme. 2.7.4. Zadaci sistema nadzora i upravljanja. 2.7.5. Izbor koncepta i strukture sistema nadzora i upravljanja.
2.8. Idejno reenje snabdevanja industrijskom i pitkom vodom
2.8.1. Bilans potrebe za industrijskom i pitkom vodom 2.8.2. Izvor snabdevanja i lokacija objekata za snabdevanje vodom 2.8.3. Sistem snabdevanja vodom - trasa vodovodne mree 2.8.4. Sistem kanalizacione mree - trase
2.9. Idejno reenje snabdevanja toplotom
2.9.1. Bilans potreba toplotne energije 2.9.2. Kapacitet toplote 2.9.3. Toplotna mrea i instalacije 2.9.4. Toplotna izolacija
2.10. Idejno reenje naina organizacije remonta i odravanja opreme (preventivnog, tekueg, investicionog)
2.10.1. Obim remontnih radova 2.10.2. Objekti i ureaji za remont i odravanje opreme 2.10.3. Oprema i organizacija remonta i odravanja 2.10.4. Skladini prostor za repromaterijal i rezervne delove
2.11. Idejno reenje rekultivacije
2.11.1. Pedoloka ispitivanja zemljita formirana od prateih stena 2.11.2. Struktura povrine po nameni korienja 2.11.3. Izbor kulture za rekultivaciju u odnosu na prirodne i ekonomske uslove 2.11.4. Tehnika rekultivacija
2.12. Idejno reenje objekata visokogradnje i niskogradnje
2.12.1. Izgradnja novih saobraajnica 2.12.2. Potrebni infrastrukturni objekti 2.12.3. Predmer i predraun radova
II TEHNIKI PROJEKTI Dokumentacijom je potrebno obuhvatiti sledee tehnike projekte: Knjiga 1. Tehniki projekat eksploatacije, transporta i odlaganja otkrivke Knjiga 2. Tehniki projekat eksploatacije i transporta uglja Knjiga 3. Tehniki projekat pripreme i deponovanja uglja Knjiga 4. Tehniki projekat zatite kopa od voda kopa Knjiga 5. Tehniki projekat elektromainskog odravanja opreme
6
Knjiga 6. Tehniki projekat snabdevanja elektrinom energijom Knjiga 7. Tehniki projekat telekomunikacionih veza sistema nadzora i upravljanja Knjiga 8. Tehniki projekat rekultivacije povrinskog kopa Drmno Knjiga 9. Tehniki projekat eksproprijacije Knjiga 10. Tehniki projekat zatite na radu Knjiga 11. Tehniki projekat zatite od poara Knjiga 12. Tehno-ekonomska analiza opravdanosti poveanja kapaciteta kopa Drmno sa 6,5.106 na 9.106 tona uglja godinje
OKVIRNI PROGRAMSKI SADRAJ POJEDINIH PROJEKATA Knjiga 1. TEHNIKI PROJEKAT EKSPLOATACIJE, TRANSPORTA I ODLAGANJA OTKRIVKE
1. Kratak opis koncepcije otkopavanja, transporta i odlaganja otkrivke 2. Analiza geolokih, hidrogeolokih i geomehanikih uslova za otkopavanje otkrivke 3. Izbor parametara za geomehanike proraune 4. Kapacitet opreme za otkopavanje otkrivke 5. Bilans masa otkrivke po etaama i fazama eksploatacije 6. Geostatika provera radnih i zavrnih kosina 7. Tehnologija otkopavanja otkrivke 8. Potrebna pomona mehanizacija 9. Transport otkrivke 10. Proraun kapaciteta opreme za odlaganje 11. Tehnologija odlaganja i nain formiranja etaa 12. Analiza stabilnosti odlagalita 13. Potrebna radna snaga, mormativi materijala i utroka elekstrine energije 14. Organizacija proizvodnje i prevoz radnika do radnog mesta 15. Predmer i predraun radova 16. Otkup i odteta 17. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 2. TEHNIKI PROJEKAT EKSPLOATACIJE I TRANSPORTA UGLJA 1. Kratak opis koncepcije otkopavanja i transporta uglja 2. Analiza geolokih, hidrogeolokih i geomehanikih uslova za otkopavanje uglja 3. Izbor parametara za geomehanike proraune 4. Kapacitet opreme za otkopavanje uglja 5. Bilans masa uglja i meuslojne jalovine po etaama i fazama eksploatacije 6. Geostatika provera stabilnosti radnih i zavrnih kosina 7. Tehnologija otkopavanja uglja i meuslojne jalovine i njeno odlaganje 8. Potrebna pomona mehanizacija 9. Transport uglja 10. Potrebna radna snaga, normativi materijala i utroka elekstrine energije 11. Organizacija proizvodnje i prevoz radnika do radnog mesta 12. Predmer i predraun radova 13. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 3. TEHNIKI PROJEKAT PRIPREME I DEPONOVANJA UGLJA
1. Prikaz tehnolokog procesa pripreme i deponovanja uglja 2. Verifikacija kapaciteta i namene raspodelnog bunkera 3. Verifikacija kapaciteta postrojenja za drobljenje uglja
7
4. Verifikacija kapaciteta i tehnologija rada na deponijama 5. Proirenje kapaciteta deponije uglja (tehnoloki, mainski, graevinski i elektro deo) 6. Uzorkovanje uglja 7. Potrebna radna snaga, normativi materijala i utroka elekstrine energije 8. Organizacija proizvodnje i prevoz radnika do radnog mesta 9. Predmer i predraun radova 10. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 4. TEHNIKI PROJEKAT ZATITE KOPA OD VODA
1. Zatita kopa od podzemnih voda 1.1. Tehniko reenje zatite kopa od podzemnih voda 1.2. Proraun sistema zatite kopa od podzemnih voda u fazi eksploatacije sa hidrodinamikim proraunima 1.3. Organizacija i tehnoloki redosled izvoenja radova 1.4. Potrebna radna snaga i specifikacija opreme 1.5. Predmer i predraun radova
2. Zatita kopa od povrinskih (atmosferskih) i unutranjih voda 2.1. Tehniko reenje zatite kopa od povrinskih (atmosferskih) i unutranjih voda 2.2. Proraun sistema zatite kopa od povrinskih (atmosferskih) i unutranjih voda u fazi eksploatacije 2.3. Dinamika izvoenja radova i ugradnje opreme 2.4. Potrebna radna snaga i specifikacija opreme 2.5. Predmer i predraun radova
3. Zatita odlagalita od povrinskih i podzemnih voda 3.1. Tehniko reenje zatite 3.2. Proraun sistema zatite sa hidrodinamikim proraunima 3.3. Organizacija i tehnoloki redosled izvoenja radova 3.4. Potrebna radna snaga i specifikacija opreme 3.5. Predmer i predraun radova
4. Posebni prilog zatite na radu Knjiga 5. TEHNIKI PROJEKAT ELEKTROMAINSKOG ODRAVANJA OPREME
1. Predlog organizacije podele rada sa utvrivanjem proraunskih potreba u radnoj snazi, opremi, radionicama i infrastrukturi za sistem preventivno-planskog odravanja
2. Tekue i preventivno odravanje 3. Verifikacija upotrebljivosti radionica i industrijskog kruga sa potrebnim objektima 4. Verifikacija postojeeg i projektovanog poveanja montanog placa 5. Verifikacija projektovanog energetskog napajanja montanog placa i radionica 6. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 6. TEHNIKI PROJEKAT SNABDEVANJA ELEKTRINOM ENERGIJOM
1. Analiza i verifikacija postojee razvodne mree, napojnih vodova, i transformatorskih stanica 2. Razvod elektrine energije na 35 kV naponu 3. Razvod elektrine energije na 6 kV naponu 4. Razvod elektrine energije na 0.4 kV naponu 5. Kompenzacija reaktivne energije 6. Snabdevanje elektrinom energijom P.K. Drmno
6.1. Snabdevanje elektrinom energijom odlagalita 6.2. Snabdevanje elektrinom energijom BTO sistema 6.3. Snabdevanje elektrinom energijom BTD sistema 6.4. Snabdevanje elektrinom energijom pumpnih stanica 6.5. Snabdevanje elektrinom energijom objekata podzemnog odvodnjavanja
7. Prikljuno razvodna mesta na 35 kV
8
8. Prikljuno razvodna mesta na 6 kV 9. Zatite 10. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 7. TEHNIKI PROJEKAT TELEKOMUNIKACIONIH VEZA I SISTEMA NADZORA I UPRAVLJANJA
1. Analiza i verifikacija postojeeg telekomunikacionog sistema 2. Sistemi telefonskih i radio veza za prenos govora i podataka 3. Sistem nadzora i upravljanja (Kontrolni centar) 4. Dispeerski centar povrinskog kopa i odvodnjavanja 5. Dispeerski centar basena Kostolac 6. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 8. TEHNIKI PROJEKAT REKULTIVACIJE KOPA DRMNO
1. Rezultati ispitivanja zemljita 2. Tehniki opis tehnolokog procesa rekultivacije zemljita 3. Izbor delova povrinskog kopa i zemljita koji se moe ponovo privesti kulturi 4. Izbor kultura i naina rekultivacije 5. Nain priprema zemljita za rekultivaciju 6. Potrebna radna snaga, normativi potronog materijala i energije 7. Posebni prilog zatite na radu
Knjiga 9. TEHNIKI PROJEKAT EKSPROPRIJACIJE Knjiga 10. TEHNIKI PROJEKAT ZATITE NA RADU Knjiga 11. TEHNIKI PROJEKAT ZATITE OD POARA Knjiga 12. TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA OPRAVDANOSTI POVEANJA KAPACITETA KOPA DRMNO SA 6,5.106 NA 9.106 TONA UGLJA GODINJE
1. Kratak opis naina izgradnje 2. Vrednost mineralne sirovine koja je predmet eksploatacije, po inostranim i po domaim
cenama 3. Proizvodni kapacitet i vek eksploatacije 4. Predmer i predraun radova na izgradnji rudarskih objekata 5. Zakljuna ocena o opravdanosti izgradnje
Investitor
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
i
SADRAJ
1. OPTI DEO 11.1. Geografski poloaj i saobraajne prilike 11.2. Morfoloke odlike leita 11.3. Klimatske karakteristike 31.4. Hidroloke karakteristike 31.5. Geologija leita 4
1.5.1. Istraivanje i okonturenje leita 41.5.2. Osnovne geoloke karakteristike leita 51.5.3. Tektonika leita 51.5.4. Stratigrafsko-litoloki sastav 61.5.5. Karakteristike, kvalitet i rezerve uglja 10
1.6. Hidrogeoloke karakteristike leita 151.6.1. Hidrogeoloki kolektori 151.6.2. Hidrogeoloki izolatori 171.6.3. Hemizam podzemnih i renih voda 24
1.7. Inenjersko-geoloke karakteristike leita 242. TEHNIKI OPIS TEHNOLOKOG PROCESA, OBJEKATA, OPREME I RADOVA KAO I SNABDEVANJA POGONSKOM ENERGIJOM 282.1. Rudarsko tehnoloki deo 28
2.1.1. Stanje rudarskih radova 282.1.2. Ogranienje povrinskog kopa "Drmno" i odlagalita 31
2.1.2.1. Ogranienje povrinskog kopa 312.1.2.2. Ogranienje unutranjeg odlagalita 34
2.1.3. Proraun eksploatacionih rezervi uglja i otkrivke 372.1.3.1. Eksploatacione rezerve uglja 372.1.3.2. Odreivanje kvaliteta uglja 432.1.3.3. Eksploatacione koliine otkrivke i meuslojne jalovine 51
2.1.4. Geometrijska analiza povrinskog kopa i odlagalita 562.1.4.1. Geometrijska analiza povrinskog kopa 562.1.4.2. Geometrijska analiza odlagalita 62
2.1.5. Geomehanika provera stabilnosti kosina kopa i odlagalita 652.1.5.1. Fiziko-mehanike osobine masiva 652.1.5.2. Usvojeni parametri vrstoe masiva 792.1.5.3. Hidrogeoloke karakteristike leita Drmno 802.1.5.4. Raunski parametri za proraun stabilnosti 802.1.5.5. Modeliranje podzemnih voda 812.1.5.6. Procena uticaja oekivanih seizmikih aktivnosti na stabilnost 822.1.5.7. Probablistika analiza 822.1.5.8. Analiza osetljivosti 842.1.5.9. Proraun stabilnosti zavrnih kosina 84
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
ii
2.1.5.9.1. Proraun stabilnosti zavrne kosine po profilu 1 862.1.5.9.2. Proraun stabilnosti zavrne kosine po profilu 2 872.1.5.9.3. Proraun stabilnosti zavrne kosine po profilu 3 882.1.5.9.4. Proraun stabilnosti zavrne kosine po profilu 4 892.1.5.9.5. Proraun stabilnosti zavrne kosine po profilu 5 90
2.1.5.10. Proraun stabilnosti radnih kosina kopa i odlagalita 902.1.5.10.1. Proraun stabilnosti radne kosine kopa po profilu 6 922.1.5.10.2. Proraun stabilnosti radne kosine unutranjeg odlagalita po profilu 7 93
2.1.6. Podela rada povrinskog kopa na periode eksploatacije 942.1.7. Kapacitet i vek povrinskog kopa 942.1.8. Izbor sistema eksploatacije sa tehnikim opisom 96
2.1.8.1. Otkopavanje, transport i odlaganje otkrivke 962.1.8.1.1. Tehnike karakteristike BTO sistema 97
2.1.8.2. Otkopavanje i transport uglja 1052.1.8.2.1. Tehnike karakteristike BTD sistema 106
2.1.9. Vertikalna podela kopa na etae 1082.1.9.1. Vertikalna podela otkrivke na etae 109
2.1.9.1.1. Mase van dohvata V BTO sistema 1192.1.9.2. Vertikalna podela etaa na uglju 1202.1.9.3. Vertikalna podela odlagalita na etae 121
2.1.10. Obraun masa povrinskog kopa i odlagalita sa otkopnim gubicima 1322.1.11. Dinamika razvoja rudarskih radova na otkrivci i uglju 1352.1.12. Posebne mere zatite 149
2.1.12.1. Opte napomene 1492.1.12.2. Mere zatite na mainama za povrinsku eksploataciju 1502.1.12.3. Kontrolni pregledi maina povrinske eksploatacije 1512.1.12.4. Mere zatite pri demontai, montai i preuzimanju maina 1522.1.12.5. Mere zatite pri kopanju i odlaganju 1532.1.12.6. Posebne mere zatite pri radu sa bagerima 1532.1.12.7. Odravanje bagera 1562.1.12.8. Mere zatite pri transportu trakama 1582.1.12.9. Mere zatite pri radu pomonih maina 1582.1.12.10. Mere zatite za stabilnost povrinskog kopa 1612.1.12.11. Zatita od opasnog dejstva elektrine struje 162
2.1.12.11.1. Mere zatite u mrei 6 kV 1632.1.12.11.2. Zatita od preoptereenja i kratkog spoja 1632.1.12.11.3. Dodatne mere zatite 164
2.2. Plan rasporeda rudarskih objekata 1652.2.1. Rudarski objekti 165
2.2.1.1. Povrinski kop 1652.2.1.2. Objekti drobljenja i deponovanja uglja 166
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
iii
2.2.1.3. Objekti odvodnjavanja. 1662.2.1.4. Objekti za snabdevanje elektrinom energijom 1672.2.1.5. Objekti odravanja opreme 1682.2.1.6. Objekti za montau opreme 1682.2.1.7. Objekti u okviru Uprave kopa 1682.2.1.8. Objekti za smetaj radnika 1682.2.1.9. Saobraajnice 169
2.2.2. Uslovi koje objekti, ureaji i postrojenja u tehnolokom pogledu treba da ispunjavaju, s obzirom na svoju funkciju 1692.2.3. Situacioni plan sa lokacijama pojedinih objekata i postrojenja 173
2.3. Idejna reenja pojedinih objekata i radova 1772.3.1. Nain uklapanja nove opreme u postojee stanje rudarskih radova 177
2.3.1.1. Uklapanje novog V BTO sistema 1772.3.1.2. Rekonstrukcija IV BTO sistema 1792.3.1.3. Rekonstrukcija III BTO sistema 1822.3.1.4. Rekonstrukcija II BTO sistema 1822.3.1.5. Rekonstrukcija I BTO sistema 1822.3.1.6. Rekonstrukcija sistema za otkopavanje humusa 1832.3.1.7. Rekonstrukcija sistema za otkopavanje uglja 184
2.3.2. Objekti uklapanja nove opreme 1852.3.2.1. Trasa za transport bagera 185
2.3.3. Otkopavanje, transport i odlaganje otkrivke 1862.3.3.1. Obraun masa i monost otkrivke 1862.3.3.2. Reim i obim radova na otkrivci 1872.3.3.3. Tehnologija rada BTO sistema visine etaa, irina bloka, uglovi kosina 187
2.3.3.3.1. Visine otkopavanja (visine bloka) 1882.3.3.3.2. Visina i broj odrezaka u bloku 1902.3.3.3.3. Ugao nagiba bone kosine 1912.3.3.3.4. Ugao nagiba eone kosine 1922.3.3.3.5. irine otkopavanja (irina bloka) 193
2.3.3.4. Projektovani kapaciteti bagera 1992.3.3.5. Reenje transporta otkrivke 2052.3.3.6. Odlaganje otkrivke 2062.3.3.7. Obim masa koje se odlau 2072.3.3.8. Mehanizacija, parametri odlaganja i kapacitet 2072.3.3.9. Tehnoloke eme odlaganja 2082.3.3.10. Normativi energije i materijala 215
2.3.4. Otkopavanje uglja 2172.3.4.1. Reim rada na proizvodnji uglja 2172.3.4.2. Projektovana proizvodnja kopa 2172.3.4.3. Tehnologija otkopavanja uglja 218
2.3.4.3.1. Visina etaa 218
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
iv
2.3.4.3.2. irina bloka 2192.3.4.3.3. Duina fronta 2192.3.4.3.4. Godinje pomeranje frontova 2192.3.4.3.5. Tehnoloke eme otkopavanja 220
2.3.4.5. Kapacitet bagera na otkopavanju uglja 2232.3.4.6. Reenje transporta uglja 2262.3.4.7. Normativi energije i materijala 228
2.4. Tehniki opis pripreme, deponovanja i upravljanja kvalitetom uglja 2292.4.1. Prikaz postojeeg sistema tehnolokog procesa 229
2.4.1.1. Izdvajanje dela uglja za iroku potronju 2302.4.1.2. Usitnjavanje uglja za potrebe termoelektrane "Kostolac-B" 232
2.4.1.2.1. Otpraivanje 2332.4.1.2.2. Uzorkovanje uglja 2342.4.1.2.3. Deponovanje uglja 2342.4.1.2.4. Izuzimanje uglja sa deponije 2352.4.1.2.5. Izdvajanje dela uglja za druge potroae 2352.4.1.2.6. Kritine take na postojeem sistemu pripreme uglja 235
2.4.2. Korienje raspodelnog i bunkera rezerve 2362.4.3. Verifikacija opreme u postrojenju za drobljenje uglja 239
2.4.3.1. Verifikacija kapaciteta sita sa valjcima R 3 i R 4 2392.4.3.2. Verifikacija kapaciteta "kalibarskog" sita RR 2402.4.3.3. Verifikacija kapaciteta ekinih drobilica D1 i D3 240
2.4.4. Proirenje deponije izdrobljenog uglja 2412.4.5. Korienje deponije izdrobljenog uglja 2432.4.6. Kontinuirano merenja, praenje i upravljanje kvalitetom uglja 251
2.4.6.1. Praenje parametara kvaliteta uglja 2532.4.6.2. Sistema za upravljanje procesom homogenizacije 2572.4.6.3. Predmer i predraun potrebne opreme 258
2.5. Tehniki opis odvodnjavanja i zatite kopa od podzemnih i povrinskih voda 259
2.5.1. Osnovna koncepcija odbrane kopa od podzemnih voda 2592.5.1.1. Drenani bunari 2612.5.1.2. Vodonepropusni ekran 2672.5.1.3. Postavljanje hidrodinamikog modela 268
2.5.1.3.1. Kalibracija hidrodinamikog modela 2692.5.1.3.2. Prognozni prorauni - postavka 2692.5.1.3.3. Rezultati prognoznih prorauna 271
2.5.1.4. Horizontalne buotine 2732.5.1.5. Etani i drenani kanali 2742.5.1.6. Iglofilteri 275
2.5.2. Osnovna koncepcija odbrane kopa od povrinskih voda 2762.5.3. Normativi energije i materijala 279
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
v
2.6. Tehniki opis rekultivacije i prostornog ureenja povrina zahvaenih eksploatacionim radovima 289
2.6.1. Pedoloka ispitivanja zemljita formiranog od prateih stena 2892.6.2. Struktura i namena korienja zemljita 2912.6.3. Izbor kultura za rekultivaciju 2922.6.4. Tehnika rekultivacija 296
2.7. Tehniki opis pomone mehanizacije 2992.7.1. Sadanje stanje i procena raspoloivosti 2992.7.2. Proraun potrebnog broja maina pomone mehanizacije 3072.7.3. Rekapitulacija 309
2.8. Tehniki opis naina organizacije remonta i odravanja opreme (preventivnog, tekueg, investicionog) 310
2.8.1. Obim remontnih radova 3102.8.2. Objekti i ureaji za remont i odravanje opreme 3132.8.3. Oprema i organizacija remonta i odravanja 3182.8.4. Skladini prostor za repromaterijal i rezervne delove 331
2.9. Tehniki opis organizacije rada i potrebne radne snage 3322.9.1. Tehniki opis sadanjeg stanja organizacije rada 3322.9.2. Tehniki opis organizacije rada i prorauna radne snage za proizvodnju od 9 x 106 tona uglja godinje 340
2.10. Tehniki opis snabdevanja elektrinom energijom 3422.10.1. Postojee stanje snabdevanja elektrinom energijom 342
2.10.1.1. Razvodno postrojenje 110/6,3 kV "Rudnik 1 " 3442.10.1.1.1. Dispozicija TS Rudnik 1 3442.10.1.1.2. Razvodno postrojenje na 110 kV 3442.10.1.1.3. Energetski transformatori 3452.10.1.1.4. Razvodno postrojenje 6 kV 3452.10.1.1.5. Jednopolna ema trafostanica Rudnik 1 346
2.10.1.2. Razvodno postrojenje 110/6,3 kV "Rudnik 2 " 3472.10.1.2.1. Dispozicija TS Rudnik 2 3472.10.1.2.2.. Razvodno postrojenje na 110 kV 3472.10.1.2.3. Energetski transformator 3482.10.1.2.4. Razvodno postrojenje 6,3 kV 3482.10.1.2.5. Jednopolna ema trafostanica Rudnik 2 349
2.10.1.3. Razvodna postrojenja 35/6 kV 3502.10.1.3.1. Jednopolna ema - Trafostanica 35/6 kV, "MO1" 3512.10.1.4. Dispozicija BTO i BTD sistema stanje 2007. godine 3522.10.1.5. Instalirane snage rudarskih maina i bilans elektrinih snaga stanje 2007. godine 353
2.10.1.5.1. BTO sistemi 3532.10.1.5.2. BTD sistem 3542.10.1.5.3. Bageri za diskontinualno otkopavanje- tipa E 354
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
vi
2.10.1.5.4. Dispozicija sistema odvodnjavanja, stanje 2007. 3552.10.1.5.5. Odvodnjavanje, LB V stanje 2007. 3562.10.1.5.6. Odvodnjavanje, LB IX stanje 2007. 3562.10.1.5.7. Odvodnjavanje, 6 kV pumpe stanje 2007. 3562.10.1.5.8. Odvodnjavanje, ostale trafostanice stanje 2007. 3572.10.1.5.9. Bilans snaga na P.K. Drmno, stanje 2007. 358
2.10.2. Idejno reenje snabdevanja elektrinom energijom P.K. Drmno sa godinjim kapacitetom od 9x106 tona 359
2.10.2.1. Instalirane snage rudarskih maina i bilans elektrinih snaga stanje 2013. godine 3592.10.2.2. BTO sistemi, stanje 2013. godine 3622.10.2.3. BTD sistem, stanje 2013. godine 3632.10.2.4. Bageri - tipa E 3642.10.2.5. Sistem odvodnjavanja, stanje 2013. godine 3642.10.2.6. Bilans snaga, stanje 2013. godine 3692.10.2.7. Instalirane snage rudarskih maina i bilans elektrinih snaga, stanje 2023. godine 373
2.10.2.7.1. BTO sistemi, stanje 2023. godine 3762.10.2.7.2. BTD sistem, stanje 2023. godine 3772.10.2.7.3. Bageri - tipa E 3782.10.2.7.4. Sistem odvodnjavanja, stanje 2023. godine 3782.10.2.7.5. Bilans snaga, stanje 2023. godine 383
2.10.2.8. Razvodno postrojenje 110/6,3 kV "Rudnik 3 " 3872.10.2.8.1. Prikljuenje TS Rudnik 3 na 110 kV mreu 3882.10.2.8.2. Razvodno postrojenje na 110 kV 3892.10.2.8.3. Energetski transformatori 3902.10.2.8.4. Razvodno postrojenje 6,3 kV 3902.10.2.8.5. Jednopolna ema trafostanica Rudnik 3 3912.10.2.8.6. Mere zatite u TS Rudnik 3 392
2.10.3. Opis srednjenaponskog rudarskog kabla za spoljanje polaganje 3932.10.3.4. Zatitne mere 394
2.10.3.4.1. Zatitne mere u 6 kV i mreama niskog napona 3942.10.4. Zakljuak 394
2.10.4.1. Bilans snaga za kapacitet od 6x106 t uglja godinje 3952.10.4.2. Bilans oekivanih snaga za 9x106 t uglja godinje za 2013. godinu 395
2.10.4.2.1. Bilans snaga - Istoni deo kopa za 2013. godinu 3952.10.4.2.2. Bilans snaga - Zapadni deo kopa za 2013. godinu 396
2.10.4.5. Bilans oekivanih snaga za kapacitet od 9x106 t uglja za 2023. godinu 3962.10.4.5.1. Bilans snaga - Istoni deo kopa za 2023. godinu 3962.10.4.5.2. Binas snaga - Zapadni deo kopa za 2023. godinu 397
2.10.4.6. Smernice za izradu tehnikog projekta napajanja elektrinom energijom 3972.10.4.7. Predloeni tip kabla za 6 kV mreu 398
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
vii
2.11. Idejno reenje telekomunikacionih veza i centralnog sistema nadzora i upravljanja 399
2.11.1. Postojee stanje telekomunikacionih veza 3992.11.1.1. Sistem UHF radio veza 3992.11.1.2. Procena ukupnog broja radio stanica 4002.11.1.3. Koncepcija reenja UHF radio sistema 4012.11.1.4. Tehniki zahtevi za kvalitet radio veze 4032.11.1.5. Oblast rasprostiranja talasa 4032.11.1.6. Funkcionalna povezanost objekata u sistemu UHF radio veza 4062.11.1.7. Tipovi radio stanica i antena 408
2.11.2. Sistem mree optikih komunikacijskih kablova izmeu organizacionih jedinica i objekata na P.K. "Drmno" 4082.11.3. ema razvoda telefonske mree 4102.11.4. Sistem optikih komunikacijskih kablova izmeu P.K. "Drmno" i EMS -a 4122.11.5. Idejno reenje telekomunikacionih veza i centralnog sistema nadzora i upravljanja 413
2.11.5.1. Zadaci sistema UHF veza 4132.11.6. Izbor tipa i struktura sistema veza 413
2.11.6.1. Vazduni sistem veza 4132.11.6.2. Kablovski optiki sistem veza 4142.11.6.3. Kablovski iani sistem veza 414
2.11.7. Integrisanje lokalnog sistema komunikacija u postojee sisteme komunikacija 4142.11.8. Zadaci sistema nadzora i upravljanja 4142.11.9. Izbor koncepta i strukture sistema nadzora i upravljanja 4152.11.10. Struktura i konfiguracija BTO i BTD sistema, stanje 2013. godine 416
2.11.10.1. BTO sistemi 4192.11.10.2. BTD sistemi 4202.11.10.3. Integracija sistema odvodnjavanja na P.K. "Drmno" 4202.11.10.4. Praenje kvaliteta iskopanog uglja na P.K. "Drmno" 4222.11.10.5. Razvodno postrojenje 110/6,3 kV "Rudnik 3" 422
2.11.11. Kontrolni centar za nadzor i upravljanje radom P.K. "Drmno" 4232.11.11.1. Opis kontrolnog centra 4232.11.11.2. Izvetaji o radu rudarskih maina 4262.11.11.3. Dijagnostika i elektro odravanje 4272.11.11.4. Dijagnostika i mainsko odravanje 428
2.11.12. Prikaz povezivanja BTO i BTD sistema sa kontrolnim centrom 4292.11.13. Koncept sistema upravljanja, nadzora i komunikacija u okviru BTO sistema 4382.11.14. Proireni sistem UHF radio veza 440
2.11.14.1. Koncept proirenja UHF radio sistema 4402.11.14.2. Funkcionalna povezanost objekata u proirenom sistemu UHF radio veza 4432.11.14.3. Tipovi radio stanica i antena 444
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
viii
2.11.15. Zakljuak 4442.11.15.1. Bilans proirenja sistema UHF radio veza na P.K. "Drmno" 4452.11.15.2. Predloeni prenosni putevi komunikacija prema kontrolnom centru 4452.11.15.3. Usvojeni tip Wireless LAN komunikacije izmeu mobilnih i fiksnih objekata 445
2.12. Tehniki opis objekata niskogradnje i visokogradnje 4462.12.1. Objekti niskogradnje 446
2.12.1.1. Saobraajnice i platoi u okviru ureenja terena 4462.12.1.2. Donji stroj kombinovane maine 448
2.12.2. Pratei objekti visokogradnje 4482.12.2.1. Lokacija Rudniki krug 4482.12.2.2. Lokacija Istona granica kopa 4522.12.2.3. Lokacija Drobilino postrojenje 4562.12.2.4. Lokacija Zapadna granica kopa 463
2.13. Tehniki opis snabdevanja industrijskom i pitkom vodom 4652.13.1. Bilans potrebe za industrijkom i pitkom vodom 4652.13.2. Izvor snabdevanja i lokacija objekata za snabdevanje vodom 4672.13.3. Sistem snabdevanja vodom trasa vodovodne mree 4672.13.4. Sistem kanalizacione mree trase 467
2.14. Tehniki opis snabdevanja toplotom 4692.14.1. Bilans potreba toplotne energije 4692.14.2. Kapacitet toplote 4702.14.3. Toplotna mrea i instalacije 4702.14.4. Toplotna izolacija 472
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
SPISAK PRILOGA
Broj priloga Naziv priloga
Razmera
1. Situaciona karta bilansnosti rezervi uglja leita Drmno 1:5000 2. Karakteristini geoloki profili 1:5000
3. Situaciona karta stanja radova na kraju 2008. godine 1:7500 4. Situaciona karta ogranienja P.K. Drmno 1:5000 5. Situaciona karta ogranienja odlagalita Drmno 1:5000 6. Uzduni tehnoloki profili kopa i odlagalita 1:5000
7. Situaciona karta rasporeda rudarski objekata na P.K. Drmno kraj 2009. god. 1:5000
8. Tehnoloka ema uklapanja IV BTO sistema u rudarske radove 1:5000
9. Tehnoloka ema pripreme uglja na P.K. Drmno 1:5000 10. Transporter TD1 1:5000
11. Poduni presek transportera TD-1 1:7500
12. Zgrade drobljenja, transporter na deponiji (TD-2) tovarna kula (PKM3-TD2) 1:250
13. Transporter TD2 1:500
14. Poloaj projektovanih objekata odvodnjavanja 1:200
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
1
1. OPTI DEO Kostolaki rudarsko-energetski basen, sa aktuelnim leitima i rudnicima uglja (Drmno, irikovac, Klenovnik) i termoelektranama A i B (u Kostolcu i Drmnu) nalazi se severno od Poarevca (slika 1.1). Leite uglja Drmno zahvata atar sela Drmno po kome je dobilo ime, ali takoe i deo atara susednih sela Bradarca i Klievca. Povrinski kop Drmno nalazi se severoistono od sela Drmno. Leite Drmno sa Poarevcom i Kostolcom povezuju asfaltirani putevi od oko 18 km do Poarevca i oko 4 km do Kostolca. 1.1. Geografski poloaj i saobraajne prilike Od Poarevca se granaju brojne regionalne i lokalne drumske saobraajnice od kojih su, pored novog pristupnog puta za autoput Beograd Ni, znaajniji putevi ka: Osipaonici, Svilajncu, Petrovcu i agubici, Velikom Graditu i Golupcu, Kostolcu, Zabeli i Dubravici (slika 1.1.). Znatne su mogunosti eleznikog transporta prugama za javni saobraaj i industrijskim prugama. Prugom preko Male Krsne Poarevac je povezan sa Beogradom (preko Kolara i Malog Poarevca i preko Smederevske Palanke i Mladenovca), zatim sa Smederevom, pa Niom, Kragujevcom i Kraljevom, kao i sa mestima na tim pravcima. Leite Drmno je podjednako udaljeno od tri vee reke: Dunava, Velike Morave i Mlave. Povoljne su mogunosti za korienje plovnih puteva preko pristanita na Dunavu (Dubravica i Kostolac) i novoizgraenog pristanita na Velikoj Moravi. Ipak, transport brodovima i lepovima, koji je u principu najjeftiniji i uz korienje kontejnera najpovoljniji, naroito za due relacije, koristi se najmanje. Poarevac ima razvijene i druge vidove komunikacionih veza telefonsko-telegrafske, radio, itd. Kostolake termoelektrane ukljuene su u visokonaponski (400 kV) dalekovodni prsten za prenos elektrine energije. 1.2. Morfoloke odlike leita Morfoloko-hidroloke i klimatske karakteristike Kostolakog rudarsko-energetskog basena mogu se generalno oceniti kao relativno povoljne za povrinsku eksploataciju uglja. Morfoloke karakteristike omoguile su formiranje kopova koji su u predelu Poarevake grede delom brdskog, a delom dubinskog tipa (P.K. Kostolac, Klenovnik i irikovac), dok je u Stigu (P.K. Drmno) bilo mogue formirati samo kop dubinskog tipa. ire podruje Kostolakog basena je ravniarsko, sa niskim razuenim pobrem terasnog karaktera. Istiu se ravnice Stig, Podunavlje i Donje Pomoravlje i dva grebena Poarevaka greda i Boevaka kosa. Grebeni se pruaju pravcem sever-jug, skoro paralelno. Zapadni greben (Poarevaka greda) je nii i ui, a nalazi se u centru predmetnog podruja. Od sela Klievca i Reice postepeno se uzdie i prua prema jugu ka sve irem pobru. Na samim grebenima erozijom je useeno (uglavnom u lesu) vie veih i manjih jaruga (prokopa), sa subvertikalnim stranama visine i do 20 m.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
2
Slika 1.1. Geografska karta podruja Kostolakog basena
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
3
Savremena morfologija terena znatno se izmenila. U irem domenu Poarevake grede na promenu morfologije terena najvei uticaj ima povrinska eksploatacija uglja (P.K. Drmno, Klenovnik i irikovac, sa odlagalitima otkrivke i pepela, odnosno ljake iz TE). Slino je i sa promenama reljefa u prvobitno ravnom Stigu juno i istono od P.K. Drmno. Velika Morava, a delom i Mlava bile su tipine ravniarske reke sa estim promenama korita, velikim brojem meandara, mrtvaja i staraa (slika 1.1). Savremena morfologija u tom delu terena je izmenjena, kao posledica regulacije korita i usled eksploatacije ljunka. 1.3. Klimatske karakteristike Podruje leita Drmno, kao deo junog oboda Panonskog basena ima umereno kontinentalnu klimu u kojoj su naglaeni stepskokontinentalni klimatski uticaji susednog Banata. Odlike ove klime su hladnije zime i toplija leta. Relativna blizina ulaza u erdapsku klisuru utie da koava, ija brzina ponekad prelazi 90 km/h, ima znatno dejstvo na klimu. Ovo podruje ima oko 100 vetrovitih dana godinje. U okviru P.K. "Kostolac" od 1987. godine funkcionie merna stanica za registrovanje padavina i temperature. Prema podacima sa ove stanice, prosena godinja koliina vodenog taloga iznosi 600640 mm. Najbogatiji padavinama je mesec maj sa 120 l/m2, a najsiromanjiji septembar sa 40 l/m2. Karakteristike podneblja su i vrlo suve zime sa malo snenih padavina. Srednja godinja temperatura vazduha u irem podruju iznosi 10,9C, a srednja godinja amplituda kolebanja temperature iznosi 21,3C. Najhladnjiji mesec je januar sa prosenom temperaturom od -0,1C, a najtopliji juli sa prosenom temperaturom 21C. Najnia dnevna temperatura od -30,8C zabeleena je 17.II.1956. godine, a najvia od +40C 16.VII.1952. godine. 1.4. Hidroloke karakteristike Hidrografska mrea leita Drmno je veoma razgranata. Dunav sa Malim Dunavom (slika 1.1.), zatim Kanalom i pritokama Velikom Moravom i Mlavom (sa otokom Mogilom) daju specifina obeleja hidrografskoj mrei podruja. Dunav je na podruju Kostolca irok oko 1200 m. Na njemu je nekoliko ostrva: Dubovska ada, Stojkova ada, ilovo, ibuklija, Zavojska. Dubina Dunava u koritu kree se od 7 do 17 m. Izgradnjom HE "erdap" nivo Dunava je podignut, dubina je vea, a kota nivoa kree se od 69,5 do 70 m. Desna obala Dunava je niska i esto je bila plavljena. Zbog podizanja nivoa Dunava posle izgradnjom HE "erdap" izgraeni su nasipi kojima je izvrena zatita obala Dunava od viih voda i poplava. Mali Dunav (slika 1.1) je ranije bio desna otoka Dunava, dok se u novijim elaboratima, studijama i projektima imenuje kao Dunavac, i deli na Gornji, Srednji i Donji. Gornji Dunavac (Peanski Dunavac) u duini od 8 km, odvojen je od Dunava i Srednjeg Dunavca nasipima. Reim vode u Gornjem Dunavcu regulie se crpnom stanicom i odrava se na koti 67,20 m. Srednji Dunavac u duini od 1700 m, povezan je Kanalom (takoe duine 1700 m) sa Dunavom od koga mu zavisi nivo vode. Donji Dunavac, od ua reke Mlave do Klievca u duini od 12 km praktino je isuen pri niem vodostaju. Njegovo korito slui kao recipijent povrinskih i podzemnih voda sa okolnog terena, a nivo se regulie crpnom stanicom kod Rama.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
4
Velika Morava uliva se u Dunav kod sela Dubravice. Tipina je ravniarska reka, pre regulacije sa estom promenom korita, velikim brojem meandara, mrtvaja i staraa (slika 1.1). Pri viim vodostajima postaje brza i u Dunav unosi velike koliine mulja, peska i ljunka. Zbog nepravilnog toka i estog plavljenja plodne nizije, izvrena je regulacija korita. Mlava nastaje iz Vrela kod agubice. Istono od Poarevca od Mlave se odvaja leva otoka Orlovaa, nizvodno Mogila (slika 1.1). Mlava je sada regulisana od Petrovca nizvodno. Novim koritom uvedena je u Dunav u blizini Kostolca. Na desnoj obali izgraen je zatitni nasip koji je uklopljen u sistem zatite od Dunava. 1.5. Geologija leita 1.5.1. Istraivanje i okonturenje leita Leite Drmno nalazi se u istonom delu Kostolakog ugljenog basena, tj. istono od reke Mlave i zahvata povrinu od oko 50 km2. Istona i juna granica leita su prirodne, tj. predodreene geolokim uslovima (isklinjenje i erozija). Severnu granicu leita predstavlja reka Dunav mada se ugljeni sloj kontinuirano prostire ispod Dunava i prelazi u leite Kovin. Severoistona granica prema Dunavu i selu Klievac je odreena na bazi nedovoljnog broja istranih radova. Zapadna granica je vetaka i poklapa se sa istonom granicom susednog leita (eksploatacionog polja) - irikovac, du profilske linije K dok se prema Dunavu granica prua du profilske linije , slika 1.4. Prve istrane buotine na prostoru Kostolakog basena raene su osamdesetih godina XIX veka. U dugom vremenskom periodu izvoenja istranih radova mogu se izdvojiti sledee faze istraivanja:
I faza: od 1951 do 1969 god. II faza: od 1976 do 1995 god. III faza: od 1996 do 2003 god. IV faza: od 2004 do 2008. god.
Tokom buenja uzimani su poremeeni i neporemeeni uzorci tla i uzorci uglja za laboratorijska ispitivanja. Na poremeenim uzorcima raene su analize granulometrijskog sastava, a na neporemeenim je pored granulometrijskog sastava odreivana zapreminska teina, specifina teina, Atterbergove granice konsistencije, opiti smicanja i opiti stiljivosti. Na neporemeenim uzorcima uglja odreeni su: zapreminska teina, vlanost, vrstoa na pritisak, vrstoa na istezanje i opiti smicanja. Ukupno su obraena 1102 uzorka od ega u lesu 533 uzorka, povlati 148 i 421 uzorak u podini III ugljenog sloja. U uglju je obraeno ukupno 119 uzoraka. Na osnovu rezultata laboratorijskih ispitivanja uraen je ematski presek leita u kome je izdvojeno 6 kompleksa koji po svojim geomehanikim, fiziko-mehanikim i rudarsko-tehnolokim karakteristikama predstavljaju odreene celine u geolokoj konstrukciji terena: podinske gline, ugalj, povlatne peskovite gline, pesak, ljunak, les i barski les.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
5
1.5.2. Osnovne geoloke karakteristike leita Najstarije tvorevine u irem podruju su staropaleozojski kristalasti kriljci otkriveni kod Rama i nabueni u podini neogenih naslaga pri istraivanju nafte u Sirakovu. Preko ovih kristalastih kriljaca transgresivno i diskordantno lee gornjomiocenske sarmatske i ugljonosne panonske naslage. Iznad panona nataloene su tvorevine ponta sa slojevima uglja, koje su najznaajnije u geoloko-ekonomskom pogledu. Sa sigurnou je paleontoloki dokumentovan vii ugljonosni portaferijski podkat ponta. Slatkovodne levantijske tvorevine, predstavljene aluvijalnim ljunkovima i peskovima lee diskordantno preko panona i ponta. U toku kvartara stvarani su deluvijalno-proluvijalni zastori, barske naslage, formacije lesa, renih terasa i aluvijalno-proluvijalnih sedimenata. U irem podruju Kostolakog basena nalaze se tvorevine koje se, sa strukturno-tektonskog aspekta, mogu uvrstiti u tri krupna kompleksa: prebasenski, basenski i postbasenski. Za neogenu podlogu vezana su leita tehnikog graevinskog kamena; za kontakt podloge i neogena vezana su leita nafte i gasa; za neogene naslage leita uglja, a u kvartaru su nastala leita treseta, ciglarske zemlje, i graevinskih materijala (ljunka, peska, branda). 1.5.3. Tektonika leita Tektonske karakteristike leita "Drmno" ne odstupaju bitnije od tektonskih karakteristika Kostolakog ugljenog basena. Trei ugljeni sloj na prostoru leita Drmno, tone ka SSZ, pod uglom od 3 do 5, sa lokalnim odstupanjima, koja mogu biti i znatnija (severoistono od "jalove zone"). U delu "jalove zone" krila nabora uglavnom padaju pod uglom od 10-12, retko i preko 30, uz rased na kontaktu ugljenog sloja sa "jalovom zonom". U istraivanom delu povrinskog kopa, izdvojeno je desetak nabornih struktura tipa antiklinala i sinklinala u naizmeninom smenjivanju u pravcu istok-zapad. Rupturne strukture, izuzimajui graninu zonu prema deltnim sedimentima jalove zone, su relativno slabo izraene. Kada su prisutne, uglavnom je re o manjim rasedima sa kretanjima rasednih krila od 0,2-0,5 m i pojedinanim ili sistemima manjih pukotina. Kompleks deltnih sedimenata u domenu "jalove zone" deformisan je slino kao i trei ugljeni sloj. Upadljivo je prisustvo nabornih struktura (antiklinala i sinklinala) ije su b-ose po pruanju orijentisane pravcima S-J i SI-JZ navodi da nije jasna pojava nabornih struktura sa b-osama pruanja SI-JZ, a kao posledicu navodi deformaciju deltnog kompleksa u uslovima tektonskog suenja izmeu raseda koji ograniavaju "jalovu zonu" prema ugljonosnom horizontu ka istoku i zapadu. Pomenuti rasedi su, prema istim autorima, verovatno superponovani na ve postojee litoloke-kanalske diskontinuitete ("ramena delte") prema treem ugljenom sloju, pri emu je rased na istonom obodu jalove zone terenski utvren. Pada prema zapadu pod uglom od 40o do 70o. Rased na zapadnom obodu jalove zone nije direktno osmatran ve je pretpostavljen, ali ima indicija. U oba sluaja, najverovatnije je re o gravitacionim rasedima, du kojih je najvii deo ugljenog sloja skliznuo prema deltnom kanalu. Paket lesoidnih naslaga je blago nagnut prema severu (2-3).
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
6
1.5.4. Stratigrafsko-litoloki sastav Na osnovu podataka dobijenih geolokim i geofizikim istraivanjima, kao i dubokim buenjem na naftu, podruje Kostolakog ugljonosnog basena, iji je sastavni deo leite "Drmno", izgraeno je od kristalastih kriljaca paleozojske starosti, kao i sedimenata tercijarne i kvartarne starosti, slika 1.2.
Slika 1.2. Geoloka karta Kostolca i okoline, 1:100.000
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
7
Paleozojski kristalasti kriljci - Paleozojski kristalasti kriljci predstavljaju deo jedinstvenog kristalastog masiva Lokve u Rumuniji, koji je preseen Dunavom. Predstavlja podlogu neogenog basena, a u okolini sela Rama izbija na povrinu i predstavlja severoistoni obod basena. Njegova starost je odreena kao devonska. Sastoje se iz dva nivoa: starijeg koji je predstavljen metabazitima i mlaeg koji je izgraen od metasedimenata. Metabazini deo kompleksa izgrauju epidot-aktinolitski i epidot-amfibolitski kriljci. Mlai, superpoziciono vii deo kompleksa izgrauju sericit-muskovitski, muskovitski, hloritski i hlorit-sericit-kvarcni kriljci. TERCIJAR Tercijarni kompleks sedimenata izgrauju sedimenti donjeg i gornjeg miocena, odnosno otnang-karpata, badena, sarmata, panona, ponta i romana, koji lee transgresivno preko paleozojskih kristalastih kriljaca. Na osnovu litofacijalnih karakteristika i paleontolokh nalaza izvrena je podela na vie litostratigrafskih lanova. Debljina neogenih sedimenata se kree od oko 300 do oko 5000 m u sredinjem delu depresije Drmno. Dubina depresije Drmno odreena je na osnovu dubokih buotina na naftu i geofizikih ispitivanja. Najstariji sedimenti, nedovoljno definisane starosti oznaavaju se kao donji miocen (M1) ili stariji prebaden, a konstatovani su samo u buotinama na prostoru Drmljanske depresije. Uglavnom, neposredno preko paleozojskih kristalastih kriljaca lee sedimenti izgraeni od metaklastita, alevrolita, peara i glinaca ("pretaloena serija"). Preko ove serije, a na nekim mestima i preko kristalastih kriljaca, lee sedimenti predstavljeni breoidnim materijalom ("prelazna zona"). Diskordantno preko brea lee peskoviti laporci tamnocrvene i tamnoljubiaste boje, peari i konglomerati ("crvena serija"). Sedimenti otnang-karpata (M 1
3 4 ) predstavljeni su konglomeratima, pearima, alevrolitima, glincima i laporcima koji se neprekidno smenjuju, sa lokalnim prelazima u laminirane krenjake i tufozne peare. Lee preko sedimenata donjeg miocena. Marinske tvorevine badena (M 2
1 ) lee transgresivno preko starijih sedimenata. Izgraeni su od peara, laporaca i alevrolita. U manjoj meri se javljaju konglomerati, konglomeratini peari i organogeni krenjaci. Sarmatske sedimente (M 2
2 ) izgrauju glinoviti i peskoviti laporci, laporovite gline, laporovito-glinoviti peari, ree ljunak i kvarcni peskovi. Sedimenti sarmata lee konkordantno preko starijih sedimenata. Sedimenti panonske starosti (M 3
1 ) su najstarije tercijarne tvorevine otkrivene na povrini terena. Utvreni su u vidu irokog pojasa koji se prostire od Sopotske grede preko ravnice Stig do doline Peka. Izgraeni su od glina, laporaca, peskova, alevrita, ljunkova, ugljevitih glina i uglja. Na irem prostoru Kostolakog basena razvijeni su samo najvii delovi panona. Konkordantno preko panonskih lee sedimenti pontske (M 3
2 ) starosti. Izgraeni su od glina, peskovitih glina, alevritskih glina, peskova, glinovitih peskova, alevritskih peskova, alevrita, ugljevitih glina i uglja. U okviru ponta izdvojeni su sedimenti donjeg (1 M 3
2 ) i gornjeg ponta ( 2 M 32 ).
Granica izmeu donjeg i gornjeg ponta nije jasno definisana. Gornji pont je izgraen od peskovito - glinovih sedimenata koji mestimino prelaze u alevrite i ugalj.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
8
Na prostoru itavog Kostolakog basena na osnovu morfostrukturne analize izdvaja se pet ugljenih slojeva, ije su oznake idui od najstarijih ka mlaim sledee: III ugljeni sloj, IIa ugljeni sloj, II ugljeni sloj, Ia ugljeni sloj i najmlai, I ugljeni sloj. Od navedenih ugljenih slojava samo I, II i III sloj su ekonomski interesantni. Na prostoru leita "Drmno" razvijen je III ugljeni sloj, i u jednom delu leita II sloj, koji se javlja severozapadno od P.K. Drmno, odnosno u blizini TE Kostolac B. Trei ugljeni sloj - Neposrednu podinu III ugljenog sloja polja "Drmno" uglavnom izgrauju ugljevite gline. U istonom i centralnom delu leita "Drmno" III ugljeni sloj je kompaktan, ali se idui ka zapadu, neto pre zapadne granice sa poljem irikovac raslojava na tri banka, pri emu je debljina glinovito-peskovitih sedimenata izmeu banaka relativno mala. Debljina III ugljenog sloja kree se od 0,20 do 40,90 m, proseno 15,2 m. Ugljeni sloj je promenljivog sastava, kako lateralno tako i u vertikalnom pravcu, pri emu ksilitni litotip ima prevagu nad barskim litotipom sa manjim ueem zemljaste komponente u viim delovima sloja, odnosno veim u niim delovima sloja. Generalno posmatrano ugalj leita Drmno u podinskim delovima III sloja izgraen je od zemljastog i barskog litotipa sa tanjim proslojcima i soivima trakastog i strukturnog ksilita. Centralne i krovinske delove sloja uglavnom izgrauju strukturni i trakasti ksilit sa tanjim proslojcima dopleritskog ksilita i barskog uglja. Unutar III ugljenog sloja konstatovano je prisustvo ugljevitih glina, glina, ree peskova i alevrita. Mineraloka ispitivanja glina pokazala su njihov bentonitski tip. Glinovita komponenta se odlikuje izrazitom dominacijom smektita uz podreeno uee kaolinita i halojzita i prisustvo malih koliina ilita. Bentonitske gline sadre fino rasejanu organsku materiju i imaju visok sadraj Fe2O3. Debljina ovih sedimenata varira od 0,10 m do 15,10 m, a prosena je 1,02 m. Istranim buenjem, i eksploatacijom uglja na prostoru leita "Drmno", konstatovano je prisustvo jalovih zona, od kojih se jedna, najvea javlja istono od sela Drmno, a dve u junom delu leita, pruanja S-J. U okviru pomenutih zona III ugljeni sloj je potpuno erodovan. Geneza nastanka ovih zona vezana je za postojanje paleotokova koji su egzistirali i u vreme deponovanja organske materije (faza tresetne movare), i u tresetnoj fazi. U kasnijim fazama plikativni pokreti doveli su do formiranje antiklinalnih i sinklinalnih formi, kao i do "tektonizacije granica atipine jalove zone". Povlata treeg ugljenog sloja - Krovinu III ugljenog sloja izgrauju peskovi sa proslojcima ugljevitih, peskovitih i laporovitih glina, ugljeva i laporaca. Debljina ovog paketa kree se od 0,1 m do 125,6 m, sa srednjom vrednou od 33,03 m za polje "Drmno". Tanki proslojci uglja konstatovani su u niim delovima ovog paketa, odnosno blie krovini III ugljenog sloja i imaju lokalno rasprostranjenje. Preko peskova severno i severozapadno od P.K. "Drmno" izdvaja IIa ugljeni sloj koji se javlja u vidu soiva neto ireg razvia. Debljina sloja kree se u rasponu od 0,10 m do 11,00 m, a prosena iznosi 2,03 m, dok prosena debljina uglja u istom rasponu iznosi 1,94 m, pri emu je najvia vrednost konstatovana severno od P.K. "Drmno". Debljina glinovito-peskovitog paketa koji se nalazi unutar ugljenog sloja proseno iznosi 0,09 m, a najvia 1,60 m. Drugi ugljeni sloj - Drugi (II) ugljeni sloj razvijen je u severozapadnom delu leita "Drmno", dok je u centralnom, istonom i junom delu erodovan. Debljina sloja u polju "Drmno" kree se od 0,05 do 11,20 m, proseno 2,67 m. Proslojke jalovine unutar II ugljenog sloja izgrauju uglavnom ugljevite gline debljine od 0,30 m do 9,00 m, proseno 0,53 m.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
9
Povlata drugog ugljenog sloja - Krovinu II ugljenog sloja, na prostoru gde je razvijen, izgrauju peskovi, glinoviti peskovi, gline, peskovite, ugljevite i laporovite gline sa retkim proslojcima uglja. Debljina ovog paketa sedimenata kree se od 0,70 do 56,3 m. Pliocen (Pl1) - Donji pliocen (Roman) zastupljen je na delu terena izmeu ponta i kvartarnih lesnih naslaga. Izgraen je od klastinih sedimenata (ljunak, pesak, alevrit i glina) maksimalne debljine 120 m (slika 1.3.).
STAROST GRAFIKI
PRIKAZ
DEBLJNA (m)
od - do LITOLOKI OPIS
0,1 43,5
HOLO
CEN
(Q2)
0,3 34,9
Sivi pesak i ljunak razliite granulacije
KVAR
TAR
(Q)
PLEI
STOC
EN
(Q1)
0,3 45,9 Les eolskog i barskog porekla sa lesoidnim glinama
Roman (Pl1)
do 120 ljunak, pesak, gline i alevrit
0,7 56,3 Pesak i gline
0,1 11,2
II ugljeni sloj Ugalj sa proslojcima ugljevite gline
0,1 125,6 Pesak raznih granulacija i gline
0,2 40,9 III ugljeni sloj Ugalj sa proslojcima ugljevite gline, gline, glinovitog peska
GORN
JI PO
NT (2
M 32 )
D. P
ONT
(1 M32
) >150 Pesak i gline sa proslojcima uglja
KENO
ZOIK
(Kz)
TERC
IJAR
(Tc)
MIOC
EN (M
)
PANO
N (M
31)
>200 Gline, laporci, peskovi, alevriti i ljunkovi, ugljevite gline i ugalj
Slika 1.3. Litostratigrafski stub leita "Drmno"
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
10
KVARTAR ( Q ) Pleistocen (Q1) - Lesne i lesoidne naslage deponovane u movarno-barskim sredinama i na kopnu, prekrivaju najvei deo terena. Na prostoru leita Drmno njihova debljina se kree od 0,3 do 45,9 m. U podinskom delu profil facije lesa poinje lesom barskog porekla, sa povienim sadrajem glinovite komponente. Navie se javlja les tipinog granulometrijskog sastava i strukture. Pojedine partije u lesu su izrazito peskovite, dok su druge bogate konkrecijama lesnim lutkicama. Aluvijalna terasa izgraena je od ljunkova debljine od 5 do 15 m, a prostire se izmeu Drmna i Bradarca i prema severoistoku. Prema jugu i istoku ljunkovi prelaze u peskove, a njihova debljina se smanjuje. Prema severu sloj ljunkova se prostire sve do Dunava. U dolini Mlave debljina peskova i ljunkova raste ali se u njima poveava i udeo glinovite komponente. Holocen (Q2) - Holocenu pripadaju naslage eolskog peska (na prelazu pleistocen holocen), zatim deluvijalni, proluvijalni i aluvijalni sedimenti. Eolski pesak, koji je morfoloki neuoblien, javlja se u aluvijalnoj ravni Dunava. Debljina mu varira od 1 do 5 m. Deluvijalni zastor u okolini Klievca, izgraen je od alevrita i peskova lesoidnog habitusa, a proluvijalne konuse plavina izgrauju uglavnom peskovi i alevriti, sa slabom sortiranou zrna. Aluvijalni sedimenti izgraeni su od ljunkova i peskova. Debljina peskova na prostoru leita "Drmno" kree se od 0,1 do 43,5 m, a ljunkova od 0,3 do 43,5 m. 1.5.5. Karakteristike, kvalitet i rezerve uglja Prema Elaboratu o rezervama uglja u leitu "Drmno" iz 2003. godine ispitivanja kvaliteta uglja obuhvatala su tehniku analizu uglja na pojedinanim probama, tehniku i elementarnu analizu na kompozitnim probama, odreivanje hemijskog sastava pepela uglja na kompozitnim probama. Srednje vrednosti parametara kvaliteta uglja za pojedinane probe (srednje ponderisane vrednosti) prikazani su u tabeli 1.1. Svi parametri kvaliteta uzeti su iz Elaborata o rezervama uglja u leitu "Drmno", Stanje: 31.12.2002., Knjiga I: Tekstualni deo. Parametri tehnike analize uglja dati su na ukupnu vlagu.
Tabela 1.1. Parametar Vrednost
Vlaga, % 39,22 Pepeo, % 17,70 S ukupni, % 1,18 S sagorljiv, % 0,56 S u pepelu, % 0,60 Koks, % 34,98 C-fix, % 18,26 Isparljivo, % 26,30 Sagorljivo, % 43,14 Gornja toplota sagorevanja, kJ/kg 11.490 Donja toplota sagorevanja, kJ/kg 10.020
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
11
Trei ugljeni sloj leita Drmno ima relativno visok sadraj ukupne vlage (proseno 39,22%), relativno nizak sadraj pepela (proseno 17,70%) i povien sadraj sumpora (proseno 1,18% za ukupni sumpor). Srednja vrednost donje toplote sagorevanja iznosi 10.020 kJ/kg. Sadraj ukupne vlage se u domaoj literaturi esto uzima kao jedan od osnovnih pokazatelja kvaliteta, zajedno sa sadrajem pepela na ukupnu vlagu i donjom toplotom sagorevanja na ukupnu vlagu prilikom odreivanja pripadnosti ranga mrkih i kamenih ugljeva. Meutim, ovakva kategorizacija se kod mekih mrkih ugljeva u mnogim sluajevima pokazala kao nedosledna, a vrednosti donje toplote sagorevanja su esto precenjivane. Naime, usled neblagovremenog kartiranja jezgra buotina, uzimanja uzoraka naroito u letnjem periodu, kao i dugim stajanjem proba u laboratorijama, dolazi do suenja uglja, to prouzrokuje znato smanjenje sadraja grube, odnosno ukupne vlage i poveanje donje toplote sagorevanja. Analiza podataka tehnike i elementarne analize uglja pojedinanih proba leita "Drmno" (II i III sloj) pokazala je da postoje izvesna odstupanja kod sadraja vlage, a samim tim i kod ostalih parametara kvaliteta nastalih suenjem jezgra. Izmeu sadraja vlage i pepela ugljeva niskog ranga postoji jaka zavisnost izraena visokim koeficijentom linearne korelacije. Kod III ugljenog sloja leita "Drmno" on iznosi -0,42, to ukazuje na nepouzdanost parametara kvaliteta uglja. Pepeo uglja iz leita "Drmno" ima kiseli do slabo bazni karakter, to je posledica varijacije sadraja kiselih oksida, u prvom redu sadraja SiO2, i baznih oksida (CaO+MgO). Sadraj oksida fosfora, titana, natrijuma i kalijuma je nizak, sem lokalno visokog sadraja K2O. Povien sadraj CaO i MgO uslovio je i neto nie vrednosti termotehnikih osobina pepela uglja, tj. take topljenja pepela uglja. U tabeli 1.2. date su vrednosti hemijskog sastava pepela i termotehnikih karakteristika pepela uglja iz leita "Drmno".
Tabela 1.2. Glavni sloj Parametar
prosek min. max. SiO2 (%) 41,74 16,11 59,72 Fe2O3 (%) 10,42 2,79 24,94 Al2O3 (%) 19,71 8,54 28,38 CaO (%) 12,38 4,20 70,80 MgO (%) 3,39 1,09 6,17 SO3 (%) 10,94 2,65 26,40 P2O5 (%) 0,13 0,01 0,77 TiO2 (%) 0,77 0,08 1,48 Na2O (%) 0,46 0,13 1,59 K2O (%) 0,80 0,24 5,28 Kiselost pepela (%) 70,15 45,59 78,42 Baznost pepela (%) 21,84 17,82 34,19 Taka sinterovanja (oC) 935 825 1140 Taka omekavanja (oC) 1151 935 1330 Taka polulopte (oC) 1263 1080 1425 Taka razlivanja (oC) 1293 1110 1440
Petrografska ispitivanja uglja iz leita "Drmno" izvrena su na uzorcima uzetih sa etaa P.K. "Drmno" i iz buotine U-1/V, tabela 1.3. Macerali huminitske grupe dominiraju, dok je sadraj liptinita (oko 5%) i inertinita nizak. Od macerala huminitske grupe preovlauju ulminit i densinit (> 20%), dok je sadraj tekstinita i atrinita neto nii (< 12%). Sadraj gelinita i korpohuminita je nizak, < 5%.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
12
Tabela 1.3. Macerali i minerali Zapreminski, %
Tekstinit 11,7 Ulminit 28,9 Atrinit 8,6 Densinit 20,5 Gelinit 1,4 Korpohuminit 2,5 Liptiniti 4,7 Inertiniti 2,1 Mineralne materije 19,6
Prema stepenu karbonifikacije, koji je izraen preko refleksije huminita, ugalj III ugljenog sloja leita "Drmno", kao i ugalj kostolakog basena, pripada grupi mekih mrkih ugljeva (Nemaka-DIN), odnosno lignitima (ASTM), ili orto lignitima (ECE). Geoloke rezerve uglja prema Elaboratu o rezervama uglja leita "Drmno" (Elaborat u toku izrade) iznose: 608.609.940 t A+B+C1 kategorije (tabela 1.4.). Od ega bilansne rezerve iznose: 396.832.440 t A+B+C1 kategorije, a vanbilansne 211.777.500 t A+B+C1 kategorije.
Tabela 1.4. Kategorija Klasa II sloj III sloj II i III sloj
Bilansne 11.757.300 11.757.300Vanbilansne 34.504.140 34.504.140A
46.261.440 46.261.440Bilansne 156.360 173.328.330 173.484.690Vanbilansne 3.105.240 68.265.960 71.371.200B 3.261.600 241.594.290 244.855.890Bilansne 21.601.080 189.989.370 211.590.450Vanbilansne 15.938.310 89.963.850 105.902.160C1 37.539.390 279.953.220 317.492.610Bilansne 21.757.440 375.075.000 396.832.440Vanbilansne 19.043.550 192.733.950 211.777.500A+B+C1 40.800.990 567.808.950 608.609.940
C2, Procenjene 38.153.490 180.239.040 218.392.530SVEUKUPNO ( A+B+C1+C2): 78.954.480 748.047.990 827.002.470
Prema tabeli 1.4. moe se zakljuiti da je uee rezervi C1 kategorije 53,3% od ukupnih bilansnih rezervi, dok je uee rezervi A i B kategorije 46,68% od ukupnih bilansnih rezervi. Prikaz rezervi III i II ugljenog sloja po klasama i kategorijama dat je na slikama 1.4. i 1.5.
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
13
I26:125
I32:169
I33:166
I39:192
J01:234
J13:214
J14:275
J16:59
J19:210
J19:228
J20:119
J20:201
J20:99
J21:162
J21:79
J25:218
J26:180
J27:294
J27:327
J32:231
J33:141
J33:250
J34:307
J34:326
J35:286
J35:317
J35:342
J39:157
J39:278
J39:320
J39:329
J39:400
J39:77
K:120
K:180
K:221
K:299
K:312
K:340
K:350
K:357
K:359
K01:237
K02:201
K02:323
K02:344
K02:351
K02:389
K03:301
K03:353
K03:367
K04:325
K04:336
K04:356
K05:305
K05:315
K05:343K05:345
K05:356
K05:359
K06:294
K06:362
K07:328
K07:343
K07:353
K07:364
K07:66
K08:248
K08:317
K08:337
K08:340
K08:357
K08:365K08:367
K09:165
K09:250
K09:299
K09:318
K09:322
K09:330
K09:343
K10:24
K10:308
K10:314
K10:320
K10:327
K10:330
K10:339
K10:348
K10:352
K10:368
K11:310
K11:319
K11:356
K11:368
K12:230
K12:29
K12:303
K12:306
K12:331
K12:336
K12:360
K13:223
K13:231
K13:299
K13:304
K13:339K13:339:
K13:342
K13:345
K14:274
K14:284
K14:324
K14:328
K14:334
K15:255
K15:265
K15:293
K15:299
K15:316
K15:360
K15:364
K16:315
K16:327
K16:357
K16:441
K17:157
K17:300
K17:340
K17:360
K18:139
K18:254
K18:276
K18:309
K18:346
K18:351
K18:361
K19:267
K19:300K19:302
K19:310
K19:319
K19:357K19:360
K19:366
K19:99
K20:179
K20:241
K20:260
K20:379
K20:419
K20:70
K20:79
K21:344
K21:359
K21:365
K22:17
K22:264
K22:302
K22:346
K22:359
K22:364
K22:369
K23:198
K23:323
K23:358
K23:363
K24:251
K24:276
K24:285
K24:306
K24:355
K24:372
K25:259
K25:358
K26:165
K26:227
K26:262
K26:292
K26:314K26:316
K26:346
K26:349
K26:359
K26:361
K26:98
K27:260
K27:266
K27:270
K27:301
K27:357
K28:351
K28:362
K29:246
K29:252
K29:302
K29:356
K30:230
K30:255
K30:349K30:352
K30:355
K30:378
K31:271
K31:275
K31:278
K31:356
K31:362
K31:367
K31:373
K32:244
K32:272
K32:282
K32:310
K32:353K32:355
K33:245
K34:251
K34:263
K34:275
K34:306
K34:314
K34:352
K34:354K34:354:K34:355
K35:227
K35:271
K35:294
K35:359
K36:244
K36:352K36:353
K36:366
K36:371
K37:238K37:240
K37:251
K37:281
K37:312
K37:363
K38:350
K38:353
K38:355K38:356
K39:256
K39:290
K39:299
K39:304
K39:318
K39:354
K39:379
K39:63
K39:79
L:140
L:199
L:241
L:270
L:308L:309
L:317
L:319
L:349L:352
L:359
L01:123
L01:139
L01:157
L01:231
L01:237
L01:284
L01:315
L02:221
L02:226
L02:232
L02:256
L02:351
L02:370
L03:181
L03:240
L03:271
L03:294
L03:305
L03:353
L03:392
L04:245
L04:280
L04:289
L04:309
L04:320
L04:350
L04:369
L04:381
L04:410
L05:262
L05:350
L05:355
L05:360
L06:158
L06:233
L06:251
L06:288
L07:210
L07:228
L07:323
L07:368
L07:382
L08:220
L08:262
L08:319
L09:119
L09:230
L09:233
L09:239
L09:350
L09:359
L09:369
L10:268
L10:289
L10:293
L10:309L10:311
L10:314
L10:319
L10:324
L10:348L10:349L10:350
L10:359
L10:364
L11:248
L12:220
L12:238
L12:260
L12:362
L13:230
L13:267
L13:347
L13:355
L13:365
L14:211
L14:216
L14:225
L14:234
L14:269
L14:280
L14:300
L15:239L15:241
L15:250
L15:289
L15:304
L15:309L15:309:
L15:314L15:316
L15:319
L15:344
L15:351
L15:359
L15:97
L16:13
L16:273
L16:321
L17:345
L18:244
L18:256
L18:342
L18:355
L19:229
L19:236
L19:266
L19:273L19:275
L19:348
L20:180
L20:200
L20:207
L20:220
L20:240
L20:259
L20:279
L20:284
L20:289
L20:294
L20:299
L20:304
L20:309
L20:314
L20:339
L20:349
L20:359
L20:379
L21:120
L21:139
L21:244
L21:279
L21:345
L21:351
L21:356
L22:215
L22:348
L23:174
L23:250
L23:348
L23:394
L24:214
L24:230
L24:265
L24:279
L24:340
L24:80
L25:178
L25:198
L25:218
L25:259
L25:279
L25:289
L25:294
L25:299L25:302
L25:304
L25:309
L25:334
L25:343
L25:350
L25:365
L26:228
L26:241
L26:250
L27:140L27:140:
L27:172
L27:310
L27:99
L28:164
L28:180
L28:200
L28:339L28:342
L28:356
L29:170
L29:208
L29:218
L29:226
L29:250
L29:255
L29:260
L29:371
L30:188
L30:203
L30:227
L30:289
L30:294
L30:299
L30:334
L30:339
L30:345
L30:349
L31:246
L32:253
L32:256
L32:338L32:340
L33:232
L33:254
L34:230
L34:240
L34:347
L34:350
L34:355
L34:391
L35:216
L35:334
L35:336
L35:345
L36:225
L36:233
L36:338
L37:193
L37:249
L37:252
L37:336
L37:341
L37:351
L38:179
L38:185
L38:200
L39:139L39:141
L39:159
L39:345
L39:351
L39:395
L39:80
L39:99M:101
M:180
M:200
M:220
M:337
M:339
M01:+1
M01:217
M01:344
M02:219
M02:238
M03:214
M03:230
M03:240
M03:344
M04:120
M04:250
M05:182
M05:224
M06:329
M06:386
M06:79
M07:130
M08:180
M08:202
M08:335
M09:169
M09:189
M09:202
M09:234
M09:242
M09:247
M09:338
M09:350
M09:89
M10:109
M10:149
M10:209
M10:220
M10:249
M11:179
M11:230
M12:333
M13:224
M13:376
M14:184
M14:230
M14:340
M15:207
M15:214
M15:234
M16:384
M17:249
M17:352
M18:326
M19:119
M19:159
M19:200
M19:251
M19:5
M19:80
M20:140
M20:200
M20:220
M20:239
M20:249
M20:254
M20:319M20:322
M20:339
M21:253
M21:362
M21:377
M22:100
M22:213
M22:225
M22:325
M22:329
M23:190
M23:208
M23:213
M23:223
M23:320
M24:179
M24:311
M25:234
M25:254
M25:258
M25:309M25:309:
M25:323
M26:106
M26:187
M26:381
M26:389
M27:141
M28:128
M28:231
M29:119M29:120
M29:56
M29:81
M30:170
M30:189
M30:220
M30:249
M30:254
M30:259
M30:304
M30:89
M31:209
M31:232
M31:243
M32:13
M32:314
M33:191
M33:242
M34:173
M34:240
M34:310
M35:161
M35:174
M35:225
M35:244
M35:249
M35:254
M35:259
M35:299
M35:319
M35:379
M36:228
M37:150
M37:218
M37:253
M38:224
M38:294
M39:202
M39:219
M39:308
M39:314
N:119
N:141
N:200
N:220
N:239
N:249
N:254
N:259
N:264
N:284
N:289
N:294
N:299
N:319
N:80
N01:183
N01:197
N01:216N01:218
N01:308
N02:100
N02:311
N02:59
N03:166
N03:191
N04:151
N04:216
N04:223
N04:235
N04:244
N04:309
N05:193
N05:254
N05:259N05:261
N05:264
N05:269
N05:274
N05:279
N05:284
N05:289
N05:294
N05:301
N05:36
N06:286N06:287
N08:80
N09:119
N09:149
N09:230
N10:129
N10:171
N10:189
N10:209
N10:239
N10:243
N10:249
N10:259
N10:269
N10:279
N10:284
N10:289
N10:292
N10:304
N10:89
N11:198
N12:117
N12:227
N13:209
N13:295
N14:+3
N14:299
N15:234
N15:245
N15:284
N16:250
N16:279
N16:293
N19:179
N19:199
N19:218
N19:223N19:225
N19:227
N19:239
N19:290N19:290:
N19:31
N19:97
N20:120
N20:160
N20:200
N20:204
N20:220
N20:235
N20:249
N20:259
N20:269
N20:279
N20:299
N20:80
N20:99
N21:139N21:141
N21:258
N21:297
N22:+1
N22:49
N24:201
N24:235
N25:225
N25:244
N25:254
N25:283
N26:18
N27:+13
N28:266
N29:113
N29:129
N29:190
N29:208
N29:239
N29:243
N29:278
N30:149
N30:205
N30:230
N30:249
N30:253
N30:259
N30:269
N31:228
N31:277
N32:185
N32:265
N33:274
N34:244
N35:254
N37:266
N38:199
N38:219
N39:153
N39:159N39:162
N39:179
N39:211
N39:251
N39:262N39:264
N39:333
N39:79
O:109
O:120
O:140
O:200
O:220
O:236
O:240
O:260O01:258
O02:208
O02:51
O03:138
O03:255
O03:41
O05:118
O05:207
O05:231
O05:252
O06:237
O07:170
O07:248O08:247
O09:109
O09:129
O09:189
O09:22
O09:230
O09:59
O10:149
O10:209
O10:242
O10:89
O14:154
O14:236
O15:234O15:236
O16:+16
O16:176
O16:199
O16:219
O17:230
O17:95
O18:139
O19:159
O19:179
O19:227
O19:230
O19:80
O20:100
O20:220
O20:224O20:226
O20:240
O21:219
O21:74
O22:221
O24:117
O26:205
O26:309
O27:135
O29:127
O29:169
O29:190
O29:89
O30:110
O30:147
O30:157
O30:18
O30:209
O33:253
O35:85
O37:+1
O37:+17O38:+17
O39:177
O39:80
P:159
P02:119
P02:139
P02:169
P02:99P06:101
P06:142
P06:182
P07:145
P12:168
P16:129
P16:41
P18:119
P19:10
P19:55
P22:101
P25:7
P25:98
P26:128
P28:+20
P29:107
P32:78
P32:89
P36:120
Q09:112
Q13:44
Q20:30
Q23:66
7516000 7518000 7520000 7522000 7524000
4950000
4952000
4954000
4956000
4958000
4960000
4950000
4952000
4954000
4956000
4958000
4960000
1:40.000KLASAMA I KATEGORIJAMA
PRIKAZ REZERVI III UGLJENOG SLOJA PO
Ab
Av
Bb
Bv
C1b
C1v
C2
Izolinija 1.5m deblj.
Isklinjenje uglja
Slika 1.4. Geoloka karta bilasnosti III ugljenog sloja u leitu Drmno
Glavni rudarski projekat P.K. "Drmno" za kapacitet od 9x106 t uglja godinje
14
I26:125
I32:169
I33:166
I39:192
J01:234
J13:214
J14:275
J16:59
J19:210
J19:228
J20:119
J20:201
J20:99
J21:162
J21:79
J25:218
J26:180
J27:294
J27:327
J32:231
J33:141
J33:250
J34:307
J34:326
J35:286
J35:317
J35:342
J39:157
J39:278
J39:320
J39:329
J39:400
J39:77
K:120
K:180
K:221
K:299
K:312
K:340
K:350
K:357
K:359
K01:237
K02:201
K02:323
K02:344
K02:351
K02:389
K03:301
K03:353
K03:367
K04:325
K04:336
K04:356
K05:305
K05:315
K05:343K05:345
K05:356
K05:359
K06:294
K06:362
K07:328
K07:343
K07:353
K07:364
K07:66
K08:248
K08:317
K08:337
K08:340
K08:357
K08:365K08:367
K09:165
K09:250
K09:299
K09:318
K09:322
K09:330
K09:343
K10:24
K10:308
K10:314
K10:320
K10:327
K10:330
K10:339
K10:348
K10:352
K10:368
K11:310
K11:319
K11:356
K11:368
K12:230
K12:29
K12:303
K12:306
K12:331
K12:336
K12:360
K13:223
K13:231
K13:299
K13:304
K13:339K13:339:
K13:342
K13:345
K14:274
K14:284
K14:324
K14:328
K14:334
K15:255
K15:265
K15:293
K15:299
K15:316
K15:360
K15:364
K16:315
K16:327
K16:357
K16:441
K17:157
K17:300
K17:340
K17:360
K18:139
K18:254
K18:276
K18:309
K18:346
K18:351
K18:361
K19:267
K19:300K19:302
K19:310
K19:319
K19:357
K19:360
K19:366
K19:99
K20:179
K20:241
K20:260
K20:379
K20:419
K20:70
K20:79
K21:344
K21:359
K21:365
K22:17
K22:264
K22:302
K22:346
K22:359
K22:364
K22:369
K23:198
K23:323
K23:358
K23:363
K24:251
K24:276
K24:285
K24:306
K24:355
K24:372
K25:259
K25:358
K26:165
K26:227
K26:262
K26:292
K26:314K26:316
K26:346
K26:349
K26:359
K26:361
K26:98
K27:260
K27:266
K27:270
K27:301
K27:357
K28:351
K28:362
K29:246
K29:252
K29:302
K29:356
K30:230
K30:255
K30:349
K30:352
K30:355
K30:378
K31:271
K31:275
K31:278
K31:356
K31:362
K31:367
K31:373
K32:244
K32:272
K32:282
K32:310
K32:353K32:355
K33:245
K34:251
K34:263
K34:275
K34:306
K34:314
K34:352
K34:354K34:354:K34:355
K35:227
K35:271
K35:294
K35:359
K36:244
K36:352K36:353
K36:366
K36:371
K37:238K37:240
K37:251
K37:281
K37:312
K37:363
K38:350
K38:353
K38:355K38:356
K39:256
K39:290
K39:299
K39:304
K39:318
K39:354
K39:379
K39:63
K39:79
L:140
L:199
L:241
L:270
L:308L:309
L:317
L:319
L:349
L:352
L:359
L01:123
L01:139
L01:157
L01:231
L01:237
L01:284
L01:315
L02:221
L02:226
L02:232
L02:256
L02:351
L02:370
L03:181
L03:240
L03:271
L03:294
L03:305
L03:353
L03:392
L04:245
L04:280
L04:289
L04:309
L04:320
L04:350
L04:369
L04:381
L04:410
L05:262
L05:350
L05:355
L05:360
L06:158
L06:233
L06:251
L06:288
L07:210
L07:228
L07:323
L07:368
L07:382
L08:220
L08:262
L08:319
L09:119
L09:230
L09:233
L09:239
L09:350
L09:359
L09:369
L10:268
L10:289
L10:293
L10:309L10:311
L10:314
L10:319
L10:324
L10:348L10:349L10:350
L10:359
L10:364
L11:248
L12:220
L12:238
L12:260
L12:362
L13:230
L13:267
L13:347
L13:355
L13:365
L14:211
L14:216
L14:225
L14:234
L14:269
L14:280
L14:300
L15:239
L15:241
L15:250
L15:289
L15:304
L15:309L15:309:
L15:314L15:316
L15:319
L15:344
L15:351
L15:359
L15:97
L16:13
L16:273
L16:321
L17:345
L18:244
L18:256
L18:342
L18:355
L19:229
L19:236
L19:266
L19:273L19:275
L19:348
L20:180
L20:200
L20:207
L20:220
L20:240
L20:259
L20:279
L20:284
L20:289
L20:294
L20:299
L20:304
L20:309
L20:314
L20:339
L20:349
L20:359
L20:379
L21:120
L21:139
L21:244
L21:279
L21:345
L21:351
L21:356
L22:215
L22:348
L23:174
L23:250
L23:348
L23:394
L24:214
L24:230
L24:265
L24:279
L24:340
L24:80
L25:178
L25:198
L25:218
L25:259
L25:279
L25:289
L25:294
L25:299
L25:302
L25:304
L25:309
L25:334
L25:343
L25:350
L25:365
L26:228
L26:241
L26:250
L27:140L27:140:
L27:172
L27:310
L27:99
L28:164
L28:180
L28:200
L28:339L28:342
L28:356
L29:170
L29:208
L29:218
L29:226
L29:250
L29:255
L29:260
L29:371
L30:188
L30:203
L30:227
L30:289
L30:294
L30:299
L30:334
L30:339
L30:345
L30:349
L31:246
L32:253
L32:256
L32:338L32:340
L33:232
L33:254
L34:230
L34:240
L34:347
L34:350
L34:355
L34:391
L35:216
L35:334
L35:336
L35:345
L36:225
L36:233
L36:338
L37:193
L37:249
L37:252
L37:336
L37:341
L37:351
L38:179
L38:185
L38:200
L39:139L39:141
L39:159
L39:345
L39:351
L39:395
L39:80
L39:99M:101
M:180
M:200
M:220
M:337
M:339
M01:+1
M01:217
M01:344
M02:219
M02:238
M03:214
M03:230
M03:240
M03:344
M04:120
M04:250
M05:182
M05:224
M06:329
M06:386
M06:79
M07:130
M08:180
M08:202
M08:335
M09:169
M09:189
M09:202
M09:234
M09:242
M09:247
M09:338
M09:350
M09:89
M10:109
M10:149
M10:209
M10:220
M10:249
M11:179
M11:230
M12:333
M13:224
M13:376
M14:184
M14:230
M14:340
M15:207
M15:214
M15:234
M16:384
M17:249
M17:352
M18:326
M19:119
M19:159
M19:200
M19:251
M19:5
M19:80
M20:140
M20:200
M20:220
M20:239
M20:249
M20:254
M20:319M20:322
M20:339
M21:253
M21:362
M21:377
M22:100
M22:213
M22:225
M22:325
M22:329
M23:190
M23:208
M23:213
M23:223
M23:320
M24:179
M24:311
M25:234
M25:254
M25:258
M25:309M25:309:
M25:323
M26:106
M26:187
M26:381
M26:389
M27:141
M28:128
M28:231
M29:119M29:120
M29:56
M29:81
M30:170
M30:189
M30:220
M30:249
M30:254
M30:259
M30:304
M30:89
M31:209
M31:232
M31:243
M32:13
M32:314
M33:191
M33:242
M34:173
M34:240
M34:310
M35:161
M35:174
M35:225
M35:244
M35:249
M35:254
M35:259
M35:299
M35:319
M35:379
M36:228
M37:150
M37:218
M37:253
M38:224
M38:294
M39:202
M39:219
M39:308
M39:314
N:119
N:141
N:200
N:220
N:239
N:249
N:254
N:259
N:264
N:284
N:289
N:294
N:299
N:319
N:80
N01:183
N01:197
N01:216N01:218
N01:308
N02:100
N02:311
N02:59
N03:166
N03:191
N04:151
N04:216
N04:223
N04:235
N04:244
N04:309
N05:193
N05:254
N05:259N05:261
N05:264
N05:269
N05:274
N05:279
N05:284
N05:289
N05:294
N05:301
N05:36
N06:286N06:287
Recommended