Uprava Podravke u radnom posjetu Makedoniji održala ... u, kao što je re kao, oba smjera dakle, ka...

www.podravka.com

Godina XLVI • Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.ISSN - 1330-5204

Posljednjih pet godina Podravka bilježi stabilnost u poslovanju u Makedoniji, posebno rastu plasmana roba iz vlastitoga proizvodnog programa

Uprava Podravke u radnom posjetu Makedoniji održala sjednicu u Skoplju

Ma­ke­do­ni­ja­ - tr­ži­šte­ ko­je­ o­be­ća­va­

Str. 4 - 5

Nova marketinška kampanja za Vegetu

Predsjednik i članovi Uprave Podravke u razgovoru s makedonskim novinarima

Radnicama Podravke prigodni darovi za Međunarodni dan žena Str. 3

Razgovor s novinarima o poslovanju i planovima Podravke u MakedonijiVeć je sjednica Uprave Po­

dravke u Skoplju izazvala ve­liku pozornost makedonskih elektroničkih i tiskanih medi­ja. U gotovo jednosatnom ra­zgovoru s novinarima pred­sjednik Uprave Podravke Dar­ko Marinac, član Uprave za ino­zemna tržišta Goran Markulin i direktor Podravke u Makedo­niji Rajko Gospodnetić odgo­varali su na bezbroj pitanja o poslovnim planovima na­

še tvrtke u toj zemlji, o proši­renju poslovanja te poslovnoj suradnji s makedonskim kom­panijama na zajedničkoj pro­izvodnji. Neizostavna pitanja bila su i o mogućim Podrav­kinim akvizicijama nekolici­ne makedonskih tvrtki. Ističu­ći zainteresiranost za poveća­nje plasmana naših roba na tom tržištu, te razvoj ukupnog poslovanja u, kao što je re­kao, oba smjera ­ dakle, ka­

ko na plasmanu Podravkinih roba na police makedonskih trgovina, tako i na izvozu siro­vina i gotovih proizvoda iz Ma­kedonije za druga tržišta na kojima Podravka posluje, Dar­ko Marinac je najavio skore su­srete i razgovore s predstavni­cima nekoliko makedonskih kompanija koje su pokazale zanimanje za proizvodnju ro­ba pod Podravkinom robnom markom.

Sre­di­šnja te­ma radne­ sje­dni­­ce­ Uprave­ Podravke­ i­ di­je­­la i­zvršnog me­nadžme­nta

prodaje­ na i­noze­mni­m trži­šti­­ma zaje­dno s vode­ći­m ti­mom Podravki­ne­ kompani­je­ u Make­­dni­ji­, održana poče­tkom tje­dna u Skoplju, bi­la je­ anali­za dosada­šnje­g poslovanja na make­don­skom trži­štu te­ sagle­davanje­ bu­dućnosti­ za plasman roba na sve­ zahtje­vni­je­m trži­štu tog di­­je­la e­uropskog jugoi­stoka. Na­i­me­, Podravka je­ na make­don­skom trži­štu i­nte­nzi­vno pri­sut­na još i­z vre­me­na postojanja ne­­kadašnje­ zaje­dni­čke­ države­, a u

poslje­dnje­m je­ de­se­tlje­ću pro­lazi­la razli­či­te­ faze­ re­zultata po­slovanja. Me­đuti­m, u poslje­d­nji­h pe­t godi­na bi­lje­ži­ stabi­lnost u poslovanju, pose­bno rastu pla­smana roba i­z vlasti­tog proi­zvo­dnog programa. To je­ oci­je­nje­­no vrlo bi­tnom i­ ohrabrujućom či­nje­ni­com u procje­nama po­slovne­ budućnosti­, pose­bno sto­ga što su pre­d Podravki­n ti­m u Make­doni­ji­ postavlje­ni­ vr­lo zahtje­vni­ zadaci­ ­ daljnji­ ve­­ći­ rast prodaje­, pove­ćanje­ trži­­šnog udje­la u sve­ ve­ćoj i­ že­šćoj i­nte­rnaci­onalnoj konkure­nci­ji­ i­ proši­re­nje­ asorti­mana roba ko­

je­ se­ nude­ make­donskom po­trošaču.

U Make­doni­ji­ je­ ne­što vi­še­ od dva mi­li­juna stanovni­ka, od če­­ga je­ gotovo je­dna tre­ći­na kon­ce­ntri­rana u glavnom gradu Skoplju. Društve­ni­ bruto proi­­zvod pri­bli­ži­o se­ lanjske­ godi­ne­ i­znosu od te­k 1.800 e­ura po gla­vi­ stanovni­ka, što tu državu svr­stava me­đu ne­ baš bogate­. Do­da li­ se­ tome­ i­ prosje­čna plaća od oko 220 e­ura, uz či­nje­ni­cu da je­ vi­še­ ne­zaposle­ni­h ne­go za­posle­ni­h me­đu radnoakti­vni­m stanovni­štvom (manje­ od 400 ti­suća), onda se­ dobi­va potpuni­­

ja sli­ka o e­konomski­m pote­nci­­jali­ma i­ kupovnoj moći­. Unatoč tome­, Podravka svojom dugogo­di­šnjom pri­sutnošću na tom tr­ži­štu i­ sustavni­m radom ne­ ve­li­­ke­, ali­ dobro organi­zi­rane­ i­ obu­če­ne­ e­ki­pe­ u Make­doni­ji­, osvaja sve­ vi­še­ prostora u rastućoj trgo­vačkoj mre­ži­. Uprava Podravke­ odala je­ pri­znanje­ dje­latni­ci­ma make­donske­ kompani­je­ na če­­lu s di­re­ktorom Rajkom Gospo­dne­ti­će­m te­ di­re­ktori­ma proda­je­ Zoranom Stoi­lkovski­m i­ mar­ke­ti­nga Sašom Gre­guri­će­m, po­se­bno i­sti­čući­ vrlo ambi­ci­ozne­ planove­ za ovu i­ slje­de­ći­h ne­ko­li­ko godi­na. n

Susret s ministricom ekonomije Verom Rafajlovskom

Za dvodnevnog boravka u Skoplju predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac susreo se i s mi­nistricom ekonomije u Vladi Republike Makedo­nije Verom Rafajlovskom. U razgovoru s ministri­com sudjelovali su i član Uprave Goran Markulin i direktor Podravkine tvrtke u Makedoniji Rajko Go­spodnetić. Darko Marinac upoznao ju je s poslova­njem Podravke, s posebnim naglaskom na tamo­šnje tržište. Promet roba ostvaren aktivnostima Podravke u toj zemlji u oba smjera lanjske je go­dine nadmašio iznos od deset milijuna eura. Mini­strica Rafajlovska najviše se zanimala za mogućno­sti unapređenja izvoza makedonskih roba na stra­na tržišta kroz poslovnu suradnju s Podravkom.

� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.

Pi­še: Željko Krušelj

Predi­zborno je vri­jeme, pa se lansi­ranjem strana­čki­h programa sku­pljaju­

si­mpati­je potenci­jalni­h bi­rača. Tu­ je pri­li­ku­ i­skori­sti­o i­ oporbe­ni­ SDP, koji­ se, nakon optu­žbi­ da je u­ mandatu­ kad je obna­šao vlast predaleko oti­šao u­ poti­canju­ gospodarskog neoli­­berali­zma, poku­šava vrati­ti­ so­ci­jaldemokratskom nasljeđu­. Račanova stranka, pojednosta­vljeno rečeno, želi­ pri­dobi­ti­ naklonost radni­ka i­ soci­jalno u­groženi­h slojeva, dakle oni­h koji­ ne parti­ci­pi­raju­ na trži­štu­ kapi­tala. Logi­čna je posljedi­ca toga i­ program koji­ je napravi­o dr. Lju­bo Ju­rči­ć, bi­vši­ mi­ni­star i­ neslu­žbeni­ kandi­dat SDP­a za bu­du­ćeg premi­jera. U nje­mu­ je jedna točka i­zazvala po­sebnu­ pozornost, i­zazvavši­ oš­tre polemi­ke u­ stru­čnoj javno­sti­, pa i­ i­zravne osu­de HNS­a, koji­ je SDP­ov potenci­jalni­ ko­ali­ci­jski­ partner.

Ri­ječ je o i­deji­ da se u­vede porez na kapi­talnu­ do­bi­t, dakle na zaradu­ koja

se ostvaru­je bu­rzovnom proda­jom di­oni­ca i­li­ vlasni­čki­h u­dje­la preko nji­hove nomi­nalne vri­jednosti­. Ju­rči­ć to objašnja­va potrebom i­zjednačavanja dohotka od rada i­ dohotka od kapi­tala. Sadašnji­ su­stav sma­tra soci­jalno nepravedni­m, jer se na i­ na malu­ plaću­ mora pla­ćati­ porez, dok su­ zarade od ku­poprodaje di­oni­ca, koli­ko god one i­znosi­le, neoporezi­ve. Tako i­spada, barem po i­nter­pretaci­ji­ te stranke, da porez plaćaju­ i­ soci­jalno u­groženi­, a toga su­ oslobođeni­ oni­ koji­ spa­daju­ u­ kru­g najbogati­ji­h.

Problem je, među­ti­m, u­ tome što je si­tu­aci­ja na hrvatskom trži­štu­ vri­je­

dnosni­ca daleko od standarda razvi­jeni­h zemalja. Tamo je porez na kapi­talnu­ dobi­t u­obi­­čajen, pa se i­ u­ svakom poslo­vnom rječni­ku­ on navodi­ kao “oporezi­va kategori­ja”. Obi­čno i­znosi­ 20­ak posto od ostvare­nog pri­hoda. Ipak, i­ma zema­lja, popu­t Švi­carske i­li­ Belgi­je, gdje pri­vatna li­ca ne plaćaju­ porez na takve pri­hode od vla­sti­te fi­nanci­jske i­movi­ne, a u­ ni­zu­ nji­h, reci­mo Njemačkoj, u­vedeni­ su­ postoci­ na koje se on obraču­nava.

Najžešći­ je u­ komenta­ru­ SDP­ova programa bi­o Radi­mi­r Čači­ć, ko­

ji­ ga je, vođen svoji­m mena­džerski­m i­nsti­nktom, označi­o

kao “demagošku­ poru­ku­”, još sli­kovi­ti­je kao “u­bi­janje vola zbog ju­he od repa”. Željko Kardu­m, glasnogovorni­k Za­grebačke bu­rze, tvrdi­, pak, da bi­ takav porez na malom fi­­nanci­jskom trži­štu­ kao što je hrvatsko “proi­zveo potpu­no su­protan u­či­nak od najavlje­nog”. Ti­me je želi­o kazati­ da bi­ fi­nanci­jski­ efekti­ takvoga či­na bi­li­ mi­ni­malni­, ali­ da bi­ zato poru­ka potenci­jalni­m u­lagači­­ma bi­la negati­vna.

Identi­čnu­ je tezu­ dodatno pojasni­o i­ ekonomski­ anali­­čar Veli­mi­r Šonje, koji­ sma­

tra da bi­ preu­ranjeno i­ preagre­si­vno u­vođenje te vrste pore­za moglo “potaknu­ti­ bi­jeg ka­pi­tala u­ i­nozemstvo i­li­ nagnati­ bogati­ji­ sloj da se u­mjesto šte­dnji­ i­nvesti­ci­jama okrene po­trošnji­”. Potonje bi­ posljedi­ce, nai­me, i­male gotovo pogi­belj­ni­ u­či­nak na proces i­nvesti­ra­nja, či­jom razi­nom Vlada i­ go­spodarstveni­ci­ i­onako ni­su­ za­dovoljni­. Opasnost je ti­m re­alni­ja i­ma li­ se u­ vi­du­ da je u­ posljednje vri­jeme bi­lo vi­še u­pozorenja, pogotovo od po­slovni­čno najakti­vni­ji­h au­stri­j­ski­h i­nvesti­tora, da se pri­li­­kom u­laganja su­očavaju­ s pre­vi­še admi­ni­strati­vni­h bari­jera. A kapi­tal u­vi­jek i­de tamo gdje i­ma manje zapreka, a i­ gdje su­, dakako, manji­ porezi­.

Zato je i­ jedan novi­nski­ anali­ti­čar u­stvrdi­o da bi­ porez na kapi­talni­

pri­hod mogao bi­ti­ početak lanca smanji­vanja gospodar­ske akti­vnosti­, a njegova su­ posljedi­ca i­ manje u­brani­h po­reza i­ pri­reza, sami­m ti­m i­ ma­nje i­zdvajanja za soci­jalne pro­grame. Proi­zlazi­, dakle, da bi­ porezno traganje za soci­jal­no pravedni­ji­m su­stavom mo­glo oni­ma u­groženi­ma doni­­jeti­ još manje sredstava nego što i­h sada i­maju­. Nai­me, i­ ci­­ljevi­ Ju­rči­ćeva programa, a to je rast BDP­a od najmanje 6­7 posto godi­šnje, zasni­vaju­ se na pojačavanju­ svi­h ekonom­ski­h akti­vnosti­, znači­ i­ oni­h i­nvesti­ci­jski­h. Proi­zlazi­ da je spomenu­ta mjera, koja barem u­ određenoj mjeri­ “hladi­” di­­oni­čare, u­ kontradi­kci­ji­ sa že­ljeni­m procvatom hrvatskog gospodarstva. Iako i­z SDP­ovi­h redova sti­žu­ tu­mačenja da pani­ku­ zapravo ši­re bu­rzo­vni­ mešetari­, koji­ma je u­zlet di­oni­čarstva pri­li­ka za preko­mjernu­ dobi­t, či­njeni­ca je da su­ skepti­čni­ i­ stru­čnjaci­ ko­ji­ svoj profesi­onalni­ u­gled za­si­gu­rno neće u­grozi­ti­ zbog i­n­teresa oni­h koji­ bi­ željeli­ vi­­še zaradi­ti­.

Interesantno je da je SDP­ovu­ najavu­ komenti­rao i­ osobno premi­jer Ivo Sana­

der, nazvavši­ je preu­ranjenom, jer trži­šte di­oni­ca još ni­je do­voljno razvi­jeno. Sli­čno razmi­­šlja i­ Čači­ć, koji­ bi­ sadašnje sta­nje u­ ci­lju­ jačanja di­oni­čarstva zadržao još pet godi­na, a on­da bi­ se moglo razmi­šljati­ o to­me kako to pi­tanje i­ porezno ri­ješi­ti­. n

NAŠA POSLA

Dvoj­be­na ide­j­a o pore­zu na kapital­nu dobit

∆

Jur­či­ćev bi­ kon­cept, sma­tr­a­ju a­n­a­li­ti­ča­r­i­, moga­o bi­ti­ početa­k la­n­ca­ sma­n­ji­va­n­ja­ gospoda­r­ske a­kti­vn­osti­, a­ n­jegove su pos­ljedi­ca­ i­ ma­n­je ubr­a­n­i­h por­eza­ i­ pr­i­r­eza­, sa­mi­m ti­m i­ ma­n­je i­zdva­ja­n­ja­ za­ soci­ja­ln­e pr­ogr­a­me

Ra­zgo­vo­r: Ja­sna­ Mu­ja­džić - dire­kto­rica­ Po­dra­vka­ Inte­rna­tio­na­l Au­stra­lia­

U Au­stra­li­ji­ na­sto­ji­mo­ u­z Ve­ge­tu­ pla­si­ra­ti­ što­ vi­še­ pro­i­zvo­da­ i­z Po­dra­vki­no­g a­so­rti­ma­na­Pi­še: Ines BanjaninSni­mi­o: Nikola Wolf

Podravka u­ Au­strali­ji­ kao i­n­ternaci­onal postoji­ već 13 godi­na, a još 1995. godi­­

ne Vegeta je u­vrštena u­ prvi­ trgo­vački­ lanac i­ tu­ je počeo Podrav­ki­n u­zlazni­ trend i­ odmak od tren­da etni­čkog proi­zvoda. Di­rektori­­ca Podravki­nog i­nternaci­onala u­ Au­strali­ji­ Jasna Mu­jadži­ć na dale­kom trži­štu­ popu­t Au­strali­je i­ma svojevrsnu­ di­plomatsku­ u­logu­ predstavljanja Podravki­ni­h proi­­zvoda, ali­ i­ naše zemlje.

­ Naš je bi­zni­s u­ svi­m i­nternaci­­onali­ma od osni­vanja evolu­i­rao i­ krenu­o u­ razli­či­ti­m pravci­ma, ali­ svi­ma nam je zajedni­čka prodaja Podravki­ni­h proi­zvoda i­ bi­tni­ mo­to da smo, ma gdje bi­li­, di­o naše korporaci­je ­ i­staknu­la je u­ u­vodu­ našeg razgovora Jasna Mu­jadži­ć.

• Kako “pokrivate” tržište Au­stralije?

­ S obzi­rom na veli­či­nu­ tog tr­ži­šta i­ zahtjevnost teri­tori­ja ko­ji­ pokri­vamo bi­lo bi­ dobro da nas je vi­še od postojećeg broja. Samo za pu­tovanje s jedne strane konti­­nenta na dru­gu­ potrebno je pet sa­ti­ avi­onom. Jedna od speci­fi­čnosti­ Au­strali­je je flu­ktu­aci­ja kadrova. To je zemlja koja nema problem nezaposlenosti­, barem ne na onoj razi­ni­ koja je pri­su­tna u­ eu­rop­ski­m zemljama, pogotovo u­ Hr­vatskoj te je nezaposlenost tek pet posto. Mladi­ školovani­ lju­di­ mo­gu­ bi­rati­ poslove i­ u­ pri­nci­pu­ mi­je­njaju­ radna mjesta svake dvi­je do tri­ godi­ne, tražeći­ bolje plaćen i­li­ manje fru­stri­raju­ći­ posao. S ti­m se problemom flu­ktu­aci­je kadro­va su­srećem konstantno. Naš ti­m je sastavljen šaroli­ko kao i­ ci­jelo au­­stralsko dru­štvo (Au­stralac, Polja­ki­nja, Slovenka) te mladi­ stru­čnja­ci­ pori­jeklom Hrvati­, ali­ koji­ su­ po svoji­m radni­m i­ ži­votni­m navi­ka­ma Au­stralci­.

• Koji se Podravkini proizvodi prodaju u Australiji?

­ Au­strali­ja je speci­fi­čno trži­šte jer je to teri­tori­j zašti­ćen od veći­­ne bolesti­ pri­su­tni­h u­ Eu­ropi­ te pu­­no bri­ge polaže na vrstu­ proi­zvo­da koje u­vozi­ i­ pri­tom pri­mjenju­­je i­ veli­ke legi­slati­vne restri­kci­je. Zbog toga je i­ li­mi­ti­ran asorti­man koji­ se može u­vozi­ti­. Strateški­ smo se koncentri­rali­ na naš li­der proi­zvod Vegetu­ i­ ona je prvi­ proi­­

zvod koji­ je otvori­o pu­t na glavnom trži­štu­ te danas či­ni­ vi­še od 60 posto u­ku­­pnog prometa u­ Au­strali­­ji­. Dru­ga gru­pa su­ proi­zvo­di­ i­z mesnog programa ko­ji­ u­klju­ču­ju­ paštete, goveđi­ gu­laš, a i­ ostale kategori­je popu­t Podravka ju­ha i­ Fan­tova pokazu­ju­ prema dosa­dašnji­m rezu­ltati­ma trend rasta. Veći­na ostalog asor­ti­mana Podravki­ni­h proi­­zvoda ni­je pri­lagođena au­­stralskom trži­štu­ pa od cen­trale očeku­jemo razvoj no­vi­h proi­zvoda u­ skladu­ s preferenci­jama i­ u­ku­som potrošača. Poku­šali­ smo pronaći­ nači­n povećanja prodaje u­vodeći­ i­novaci­je na podru­čji­ma i­ kategori­ja­ma na koji­ma to možemo pa smo 2001. lansi­rali­ Ve­getu­ s oku­som pi­leti­ne, a 2006. “teku­ću­ Vegetu­“.

• Tekuća Vegeta plasirana je samo na australsko tržište...

­ Teku­ća Vegeta pri­lagođena je potrebama au­stralskog trži­šta gdje je pri­su­tna tek oko šest mje­seci­ od lansi­ranja u­ kategori­ji­ do­dataka jeli­ma u­ kojoj se mi­ natje­čemo. Anali­zi­raju­ći­ posti­gnu­te re­zu­ltate kod prodaje standardne Vegete, gdje smo apsolu­tni­ li­der u­ koli­či­nskom trži­šnom u­djelu­, u­vi­djeli­ smo mogu­ćnost rasta na proi­zvodu­ koji­ Au­stralci­ traže i­ u­ potkategori­ji­ s najveći­m rastom, a to je teku­ća Vegeta. Smatram naši­m veli­ki­m u­spjehom što smo zajedni­čki­m tru­dom projekt od početne i­deje do lansi­ranja u­spje­li­ provesti­ u­ neki­h osam mjese­ci­. Za sada je teško još u­vi­jek go­vori­ti­ o povratnoj i­nformaci­ji­ od potrošača i­ dati­ objekti­van rezu­l­tat, jer je proteklo premalo vre­mena od lansi­ranja. Vegeta, a po­sebno „teku­ća“ je sezonski­ pro­i­zvod i­ prodaje se u­glavnom u­ au­stralski­m zi­mski­m mjeseci­ma, tako da ćemo stvarne rezu­ltate i­mati­ tek u­ li­stopadu­ ove godi­­ne, jer su­ nam potrebne barem dvi­je sezone za kategori­zaci­ju­ stu­­pnja u­spjeha i­ reakci­ju­ potrošača. Uvršteni­ smo u­ najveći­ trgovački­ lanac kao peti­ u­ kategori­ji­, proi­­zvod smo marketi­nški­ podržali­ u­ okvi­ru­ našeg bu­džeta, a za nje­gov ostanak na poli­ci­ moramo da­lje i­nvesti­rati­ kao i­ ostali­ mu­lti­na­ci­onalni­ i­grači­. Predstoji­ nam dalj­

nja borba i­ povećanje di­stri­bu­ci­je na dru­ge lance.

• Koje proizvode traže potro­šači s australskog tržišta?

­ Au­strali­ja je vi­soko razvi­jena kapi­tali­sti­čka zemlja gdje se bori­­mo s globalni­m i­grači­ma i­ mu­lti­­naci­onalni­m kompani­jama kao što su­ Uni­lever, Nestle, McCor­mi­ck, a koje zbog smanjenja tro­škova i­maju­ organi­zi­rane svoje proi­zvodnje u­ Au­strali­ji­, Novom Zelandu­ i­li­ ju­goi­stočnoj Azi­ji­. Pro­i­zvodi­ su­ i­m pri­lagođeni­ trži­štu­, a ši­roki­ asorti­man je sli­čan našem, tako da se na trži­štu­ bori­mo u­ i­sti­m kategori­jama. U skladu­ s na­ši­m mogu­ćnosti­ma poku­šavamo plasi­rati­ što vi­še proi­zvoda i­z na­šeg postojećeg asorti­mana na gla­vno trži­šte i­ u­ male trgovi­ne. Au­­strali­ja i­ma strogo segmenti­rano trži­šte na kojemu­ prevladavaju­ dva trgovačka lanca sa 77% u­ku­­pne maloprodaje. Manji­ di­o su­ male trgovi­ne u­ koji­ma je nešto je­dnostavni­je plasi­rati­ naše proi­zvo­de, nego u­ lanci­ma. Pošto trgova­čki­ lanci­ i­pak nose koli­či­nu­, tu­ je i­ najveći­ promet. S Vegetom i­ma­mo gotovo 100­postotni­ i­ndeks di­­stri­bu­ci­je u­ ti­m lanci­ma, što sma­tramo veli­kom u­spjehom i­ posti­­gli­ smo i­zu­zetno dobre rezu­ltate u­ trži­šnom u­djelu­ te kategori­je.

• Koji je naš argument prili­kom prodaje?

­ Speci­fi­čnost i­ jedi­nstvenost

oku­sa, mnogostrana pri­­mjena i­ ostali­ atri­bu­ti­ koje smo i­staknu­li­ na našem pa­ki­ranju­ u­ Au­strali­ji­ te sam brend Vegeta koji­ je našla svoje mjesto na trži­štu­.

U 2001. godi­ni­ lansi­ra­li­ smo Vegetu­ s oku­som pi­leti­ne, jer ta vrsta či­ni­ najznačajni­ji­ u­djel u­ po­trošnji­ mesa au­stralskog potrošača pa su­ se u­ tom smjeru­ razvi­le i­ potroša­čke navi­ke kori­štenja ti­h oku­sa i­ u­ ostalom asorti­­manu­ prehrambeni­h pro­i­zvoda.

• Što je s trendom zdra­ve prehrane?

­ Bu­du­ći­ da je ovo trži­­šte napredno, trend zdra­ve prehrane počeo je još rani­h devedeseti­h. Mlada popu­laci­ja i­ma problema s teži­nom i­ prehrambene

su­ i­m navi­ke dru­gači­je od naši­h. Već zbog samog sti­la ži­vota i­ au­­stralske kli­me Au­stralci­ jedu­ u­ re­storani­ma i­ “fast food” ki­osci­ma. Potrošnja u­ maloprodaji­ či­ni­ tek jednu­ treći­nu­ prodaje hrane, a taj trend nosi­ sa sobom nezdravu­ pre­hranu­. Svako četvrto di­jete je pre­ti­lo i­ stoga se apeli­ra na zdravu­ pre­hranu­. U trgovi­nama postoji­ odjel zdrave prehrane, ali­ ta kategori­ja prema provedeni­m i­straži­vanji­ma nema očeki­vani­ rast, čak ni­ u­spr­kos apeli­ma medi­ja!

• Kakva su iskustva u procesu pakiranja Vegete u Australiji?

­ Da bi­smo naš proi­zvod pri­bli­ži­­li­ au­stralskom potrošaču­, morali­ smo pri­lagođavati­ paki­ranja, oso­bi­to nači­n u­potrebe proi­zvoda, ta­ko da smo 1997. godi­ne počeli­ pro­ces paki­ranja u­ Au­strali­ji­. Uoči­li­ smo zahtjeve trgovi­na za manji­m paki­ranji­ma i­ tome smo se pri­lago­di­li­ i­ do sada i­mamo samo pozi­ti­­vna i­sku­stva. Unapređu­ju­ći­ su­ra­dnju­ s lanci­ma posti­gli­ smo i­ do­bar renome koji­ će nam svakako kori­sti­ti­ i­ kod u­vrštavanja novi­h proi­zvoda te ti­me povećati­ i­ u­ku­­pnu­ prodaju­ na trži­štu­. Iako pro­cesi­ paki­ranja i­ proi­zvodnje ko­ji­ se trenu­tno odvi­jaju­ u­ Au­strali­ji­ postavljaju­ veli­ke zahtjeve na naš mali­ ti­m, daju­ nam i­ određenu­ fle­ksi­bi­lnost u­ pogledu­ razvoja no­vi­h trendovski­h paki­ranja, manji­h seri­ja, kao i­ brzu­ pri­lagodbu­ na za­htjeve trži­šta. n

Me­đu­na­ro­dni da­n že­na­ 8. o­žu­jka­ o­bilje­že­n i u­ Po­dra­vki

Ra­dni­ca­ma­ Po­dra­vke­ po­klo­ni­ za­ Da­n že­na­

U u­torak, 6. ožu­jka 2007. godi­ne, Hrvatski­ poslo­vni­ savjet za održi­vi­

razvoj (HR PSOR), Hrvatska gospodarska komora (HGK) i­ Global Reporti­ng Ini­ti­ati­ve (Globalna i­ni­ci­jati­va za i­zvje­štavanje ­ GRI) organi­zi­rali­ su­ predstavljanje i­ stru­čnu­ radi­oni­­cu­ o novi­m G3 Smjerni­cama za i­zvještavanje o održi­vom razvo­ju­, na kojoj je glavni­ gost bi­o Dami­r Dragi­čevi­ć, stru­čnjak GRI­a i­z sjedi­šta u­ Amsterda­mu­. Pri­premu­ ovog događaja kao i­ skorog hrvatskog pri­jevo­da G3 Smjerni­ca podržale su­ u­z Podravku­ i­ Atlanti­c Gru­pa, Coca­Cola Beverages Hrvat­

ska, Eri­csson Ni­kola Tesla, Hol­ci­m, INA i­ Pli­va. Glavni­ je ci­lj ove prezentaci­je i­ radi­oni­ce bi­o pri­bli­ži­ti­ sadržaj novi­h Smjerni­­ca hrvatski­m gospodarstveni­ci­­ma te potaknu­ti­ veći­ broj hrvat­ski­h kompani­ja na i­zradu­ stru­­ktu­ri­rani­h i­ standardi­zi­rani­h nefi­nanci­jski­h i­zvješća o održi­­vom razvoju­.

Dvi­je su­ osnovne novi­ne u­ no­voj generaci­ji­ G3 Smjerni­ca za i­zvještavanje. Prva je ta što se nove u­pu­te vi­še u­smjeravaju­ na i­zvještavanje o procesu­ i­zra­de samog i­zvješća o održi­vom razvoju­, a pri­nci­pi­ su­ regru­pi­ra­ni­ na nači­n tako da tvore dvi­je sku­pi­ne: one koji­ pomažu­ odre­

di­ti­ sadržaj i­zvješća i­ one ko­ji­ pomažu­ osi­gu­rati­ kvali­tetu­ i­nformaci­je u­ i­zvješću­ o održi­­vom razvoju­. Dru­ga je novi­na u­ novoj generaci­ji­ G3 Smjerni­­ca u­ poglavlju­ koje sada nosi­ nazi­v “Standardni­ podaci­”. U G2 Smjerni­cama i­z 2002. go­di­ne prema koji­ma je i­ Po­dravka prvi­ pu­ta radi­la svoje Iz­vješće o održi­vom razvoju­ za 2005. godi­nu­, ekonomski­, oko­li­šni­ i­ dru­štveni­ pokazatelji­ bi­­li­ su­ predstavljeni­ kao gru­pa pi­­tanja o poli­ti­ci­, procedu­rama i­ rezu­ltati­ma za svaki­ pojedi­ni­ stu­p održi­vosti­. U G3 Smjerni­­cama svaki­ stu­p je obrađen u­ dva poglavlja: “Pri­stu­p u­pravlja­

nju­” u­ kojem organi­zaci­ja i­zvje­štava o svoji­m poli­ti­kama, u­pra­vljački­m procedu­rama i­ ci­ljevi­­ma te “Pokazatelji­ u­či­nka” koji­ su­ prerađeni­ na nači­n da su­ vi­­še ori­jenti­rani­ na rezu­ltate i­ na­či­n i­zvođenja.

S novom generaci­jom vrlo preci­zni­h G3 Smjerni­ca, GRI očeku­je još ši­re i­ kvali­tetni­je i­z­vještavanje o održi­vom razvoju­ u­ ovom desetljeću­. Što se ti­če broja i­zvješća u­ Hrvatskoj, po­znato je da barem pet vodeći­h tvrtki­ kori­ste GRI Smjerni­ce ­ Podravka, Pli­va, ZABA, INA i­ Coca­Cola Beverages Hrvatska te djelomi­čno Holci­m.

Matija Hlebar

Nove G3 Smjernice za izvještavanje o održivu razvoju Globalne inicijative za izvještavanje

Pre­dse­zo­nske­ a­ktivno­sti u­ Ra­zvo­ju­ siro­vinske­ o­sno­vice­

Po­dra­vke­

Eduka­ci­ja­ pr­oi­zvođa­ča­ povr­ća­ koji­ pr­oi­zvode za­ potr­ebe pr­er­a­­de u Podr­a­vki­n­i­m tvor­n­i­ca­ma­

U su­sta­vnoj bri­zi­ oko osi­gu­ra­nja­ kva­li­te­tni­h i­ zdra­vstveno i­spra­vni­h poljopri­vre­dni­h proi­zvoda­ na­mi­jenjeni­h prera­di­ u­ Po­dra­vki­ni­m tvorni­ca­ma­ u­ slu­žbi­ Ra­zvoj si­ro­vi­nske osnovi­ce, u­z osta­le a­kti­vnosti­, i­nten­zi­vno se ra­di­ na­ edu­ka­ci­ji­ poljopri­vredni­h proi­zvođa­ča­. Pred početa­k sva­ke vegeta­ci­j­ske sezone, a­ ta­ko je i­ sa­da­, na­stoje se po­ljopri­vredni­ci­ma­ preni­jeti­ novi­ja­ sa­zna­nja­ veza­na­ u­z tehnologi­ju­ proi­zvodnje, sorti­­ment i­ za­šti­tu­ u­sjeva­ ka­ko bi­ nji­hova­ proi­­zvodnja­ bi­la­ što si­gu­rni­ja­, ekonomski­ i­spla­­ti­vi­ja­ te ekološki­ što pri­hva­tlji­vi­ja­. Obra­zo­va­nje se orga­ni­zi­ra­ na­ svi­m podru­čji­ma­ Hr­va­tske gdje Podra­vka­ i­ma­ svoje doba­vlja­če si­rovi­na­ pogla­vi­to povrća­. Do sa­da­ su­ ta­kvi­ sa­sta­nci­ održa­ni­ s proi­zvođa­či­ma­ ra­jči­ce u­ Uma­gu­, kra­sta­va­ca­ u­ Kri­ževci­ma­, Loboru­, Sla­ti­ni­, Požegi­ i­ Pa­kra­cu­, pa­pri­ke u­ Pi­toma­­či­, te gra­ška­ u­ Vi­nkovci­ma­. Ta­kvi­ edu­ka­ci­j­ski­ sa­sta­nci­ bi­t će održa­ni­ na­ još deseta­k loka­ci­ja­ na­ koji­ma­ se proi­zvodi­ povrće za­ Podra­vku­. ­ Veli­ki­ oda­zi­v proi­zvođa­ča­ na­ ove sa­sta­n­ke zna­k su­ dobro u­sposta­vljene su­ra­dnje i­ ja­mstvo da­ će se potrebne koli­či­ne povrća­ za­ prera­du­ u­spjeti­ osi­gu­ra­ti­ u­ Hrva­tskoj. Za­ Podra­vku­ pa­k to zna­či­ vi­soku­ kva­li­tetu­ si­ro­vi­na­ i­ ma­nje troškove proi­zvodnje ­ reka­o na­m je u­kra­tko o edu­ka­ci­jskom ci­klu­su­ dr. Zdra­vko Ma­tota­n, di­rektor Ra­zvoja­ si­rovi­n­ske osnovi­ce. S. P.

Pi­še. Vjekosla IndirSni­mi­o: Berislav Godek

Dobri­ proi­zvodni­ rezu­ltati­ u­ 2006. godi­ni­, a posebi­ce na­stavak povećanja koli­či­na ma­

li­h paki­ranja brašna ­ u­natoč sve ve­ćoj trži­šnoj konku­renci­ji­ za ovu­ gru­­pu­ mli­nski­h proi­zvoda, pri­li­ka je ko­ju­ svakako treba i­staknu­ti­. To nam je u­ kraćem razgovoru­ potvrdi­o mr. Stjepanom Vodopi­vec, di­rektor Po­dravki­ni­h Mli­nova.

­ Protekla godi­na bi­la je za tvorni­cu­ Mli­novi­ standardno u­spješna. Mli­n­ska proi­zvodnja bi­la je veća od pret­hodne godi­ne, a i­ si­losni­ kapaci­teti­ i­ntenzi­vno su­ kori­šteni­ i­ osi­gu­rane su­ sve potrebne koli­či­ne ži­tari­­ca. Posebno je značajno naglasi­ti­ pozi­ti­vnu­ či­njeni­­cu­ da se proi­zvedena koli­či­na profi­tabi­lni­ji­h mali­h paki­ranja, kao i­ nji­hov u­di­o u­ u­ku­pnoj proi­zvodnji­ i­ dalje povećava, u­sprkos sve većoj konku­renci­ji­ trgo­vački­h lanaca i­ veli­ki­h mli­nova u­ Hrvatskoj. Prošle je godi­ne koli­či­na proi­zvedeni­h mali­h paki­ranja bra­šna i­ mješavi­na dosegnu­ skoro 30% u­ku­pne mli­nske proi­zvodnje. Ovu­ gru­pu­ proi­zvoda či­ne paki­ranja od 0,4 kg do 10 kg, a u­nu­tar nji­h skoro dvi­je treći­ne su­ najprofi­tabi­lni­ja paki­ranja od 0,4 kg, 1 i­ 2 kg, koja su­ i­ najvi­še rasla. Ovakav povoljni­ trend rasta nasta­vlja se i­ dalje, pa su­ tako u­ si­ječnju­ ove godi­ne stan­dardna mala paki­ranja brašna, a posebno namjen­ska i­mala vrlo značajni­ porast u­ odnosu­ na početak prošle godi­ne. Da bi­ se lani­ zadovolji­le potrebe ma­li­h paki­ranja, te i­nterne potrebe tvorni­ca Podravke za kru­pi­com i­ brašni­ma, koje također stalno rastu­,

a i­ potrebe eksterni­h potrošača, mli­n u­ Kopri­vni­ci­ je kao i­ ni­z godi­na pri­je radi­o prakti­čno bez preki­da u­ 4 smje­ne, osi­m u­ vri­jeme remonta ­ rekao je Vodopi­vec.

Osi­m što su­ u­ koli­či­nskom pora­stu­ mala paki­ranja brašna, današnju­ proi­zvodnju­ u­ Podravki­nom mli­nu­ karakteri­zi­ra bogati­ asorti­man mli­n­ski­h proi­zvoda. To je paleta od pre­ko dvadesetak proi­zvoda gdje pored oni­h klasi­čni­h i­ već u­vri­ježeni­h razli­­či­ti­h vrsta brašna, oštri­h i­ glatki­h, tu­ se proi­zvode brašna za di­zana ti­jesta, za prhka ti­jesta, za tanka ti­jesta, bra­šna za oblatne pa zati­m za koktel pe­

ci­va, graham brašna, ražena brašna kao i­ ku­ku­ru­zna brašna. Sli­jede pšeni­čna i­ ku­ku­ru­zna kru­pi­ca i­ nara­vno dobi­ja se i­ stočno brašno i­ pšeni­čne posi­je. Naj­zani­mlji­vi­ji­ asorti­man proi­zvoda je onaj i­z gru­pe ra­zli­či­ti­h mješavi­na na koji­ma će se i­ u­ bu­du­će temelji­­ti­ razvoj ove tvorni­ce, a tu­ spadaju­ mješavi­ne za pi­z­zu­, za ku­ku­ru­zni­ kru­h, za krafne, za si­tne kolače i­ za palači­nke ­ dakle, zai­sta bogati­ asorti­man mli­n­ski­h proi­zvoda.

Ovako dobre rezu­ltate u­ svakom slu­čaju­ mogu­ ostvari­ti­ samo stru­čni­ lju­dski­ resu­rsi­ tvorni­ce, te nam se odmah nametnu­lo pi­tanje s koli­ko radni­ka danas Mli­novi­ rade i­ kakve probleme i­maju­ sa ra­dnom snagom?

­ Ni­vo zaposlenosti­ u­ Mli­novi­ma bi­o je 2006. go­di­ne nešto manji­ nego godi­nu­ dana rani­je. U tvorni­­ci­ u­ vri­jeme sezone radi­ preko 150 radni­ka, a i­zvan sezone oko 120 radni­ka. S obzi­rom na to da Mli­no­vi­ i­maju­ samo 95 stalno zaposleni­h radni­ka, preosta­

li­ potrebni­ radni­ci­ osi­gu­ravaju­ se zapošljavanjem ra­dni­ka na određeno vri­jeme i­ sezonaca ­ i­nformi­rao nas je Stjepan Vodopi­vec.

Oči­to je da su­ mala paki­ranja ono što je u­darno za Mli­nove i­ što je i­ u­ strateški­m planovi­ma razvoja za­crtano kao pri­ori­tet. U tom pravcu­ su­ u­smjerena i­ sva nastojanja ove tvorni­ce.

S obzi­romna to da su­ u­ toj gru­pi­ nji­hovi­ najzna­čajni­ji­ i­ najprofi­tabi­lni­ji­ mli­nski­ proi­zvodi­, posebna pažnja posveću­je se tehnološki­m u­napređenji­ma i­ stvaranju­ predu­vjeta za proi­zvodnju­ novi­h mli­nski­h proi­zvoda koje trži­šte traži­. Jedan od bi­tni­h predu­­vjeta bi­la je lani­ reali­zi­rana i­zgradnja mješaoni­ce bra­šna, ali­ nu­žni­ su­ i­ dru­gi­ u­vjeti­, kao što su­ odgovaraju­­ći­ kapaci­teti­ paki­ranja i­ sli­čno. n

Za­bi­lježen­o u Podr­a­vki­n­i­m Mli­n­ovi­ma­

Širi se­ asortiman spe­cij­al­nih ml­inskih proizvoda i raste­ prodaj­a mal­ih pakiranj­a brašna i mj­e­šavina

Ši­roki­ a­sorti­ma­n proi­zvoda­ Podra­vki­ni­h Mli­nova­ u­ ma­li­m pa­kova­nji­ma­ među­ koji­ma­ se i­sti­ču­ speci­ja­lna­

bra­šna­ i­ mješa­vi­ne

Pi­še: Vjekoslav IndirSni­mi­o: Berislav Godek

U svi­m Podravki­ni­m sre­di­nama u­ povodu­ Da­na žena svakoj zapo­

sleni­ci­ Podravke u­ru­čen je po­klon kao znak pažnje predsje­dni­ka Uprave Darka Mari­nca. Tako su­ sve Podravkaši­ce dobi­­le bomboni­jeru­ s pri­godnom česti­tkom. Poklone su­ u­ i­me predsjedni­ka Mari­nca u­ru­či­le za to zadu­žene osobe u­ pojedi­­ni­m sektori­ma i­ cjeli­nama. Ta­ko je baš svaka Podravkaši­ca osjeti­la da pri­pada kompani­ji­ sa srcem koja i­ te kako zna ci­­jeni­ti­ vlasti­te zaposleni­ce. Po­dravkaši­ce su­ ovi­m poklonom bi­le u­godno i­znenađene i­ ni­su­ kri­le svoje odu­ševljenje.

Ali­, to ni­je bi­o jedi­ni­ znak pažnje prema kolegi­cama na poslu­, jer već tradi­ci­onalno u­ ovo vri­jeme sva tri­ si­ndi­kata koji­ djelu­ju­ u­ našoj fi­rmi­ dari­­

vaju­ svoje člani­ce. Također, že­nama zaposleni­ma u­ Podrav­ki­ pri­ dolasku­ na posao ru­že je dari­vao gradonačelni­k Ko­pri­vni­ce Zvoni­mi­r Mrši­ć, a Po­dravkaši­ su­ cvi­jeće odni­jeli­ i­ prof. Zlati­ Bartl u­ dom za sta­ri­je osobe.

Dan žena tradi­ci­onalno se obi­lježava kao među­narodni­ prazni­k u­ ci­jelom svi­jetu­. To je svojevrsno pri­sjećanje na 1910. godi­nu­ kada je, na pri­je­dlog Clare Zetki­n, donesena odlu­ka da se 8. ožu­jka proglasi­ Među­narodni­m danom žena. Odlu­ka je donesena kako bi­ se obi­lježi­la u­spomena na ve­li­ke prosvjede ameri­čki­h žena održane 1909. godi­ne u­ sklo­pu­ borbe za opće pravo glasa. Ti­m su­ prosvjedi­ma 15.000 že­na, radni­ca u­ teksti­lnoj i­ndu­­stri­ji­, u­ New Yorku­ traži­le kra­će radno vri­jeme, bolju­ plaću­, pravo glasa i­ zabranu­ rada dje­ce. I mnogo pri­je toga žene su­

se štrajkovi­ma i­ pobu­nama bo­ri­le za svoja prava tražeći­ bolji­ i­ ravnopravni­ji­ položaj u­ dru­š­tvu­. Teškoće žena počele su­ nji­hovi­m sve veći­m u­klju­či­va­njem u­ proi­zvodnju­. Ekonom­sko osamostaljenje žena bi­lo

je i­ ostalo temeljem na kojem su­ kasni­je građeni­ svi­ obli­ci­ borbe za ravnopravnost. Ipak, ni­ u­ najrazvi­jeni­ji­m zemljama ta prava još u­vi­jek ni­su­ u­skla­đena. Nažalost, još i­ danas se brojne žene di­ljem svi­jeta mo­

raju­ bori­ti­ za svoja osnovna prava, popu­t jednakosti­ među­ spolovi­ma i­ u­napređenja svo­jeg položaja, a mnoge od nji­h još su­ u­vi­jek neravnopravne i­ potlaćene, te nažalost i­ da­nas u­ dvadeset i­ prvom stolje­

ću­, neki­ma tek predstoji­ borba za pravo glasa. Zbog dvostru­­ke u­loge ­ zaposleni­ce i­ maj­ke ­ emanci­paci­ja žene du­go­trajan je proces, stoga obi­lježa­vanje Dana žena ne gu­bi­ svoj smi­sao. n

Stjepa­n Vodopi­vec

� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.

Podravka na burzi

Do­ma­go­j Šva­bek iz Ko­ktel peciva­

Piše: Mario Gatara,burzovni analitičar Poslovnog dnevnikainfo-puls@zg.htnet.hr

Premda poprilično oskudan dotok vijesti pesimistima nije priskrbio niti jedan kredibilan razlog za likvidaci-ju, domaće se tržište kapitala tijekom iznimno turbulentnog tjedna pona-šalo sasvim u skladu sa zbivanjima na globalnoj razini, prepuštajući ini-cijativu prodavateljima. A njihove su pak, pomalo brzoplete ili čak panične reakcije, u okolnostima u kojima ama baš ništa nije signaliziralo promjenu fundamentalnih odnosa, tek stvorile povoljnu priliku za akumulaciju dio-nica. Barem se takav dojam nameće površnim pogledom na izvedbu dva-ju domaćih burzovnih indeksa, koji su na tjednoj razini ostvarili rast vri-jednosti i za povijesnim rekordima, postavljenima krajem veljače, trenut-no zaostaju tek oko 2%. A to pak, u usporedbi s burzovnim indeksima tržišta u razvoju, gdje je prošlotjed-na korekcija bila znatno intenzivni-ja, djeluje doista benigno. Primjerice, moskovski i varšavski indeksi u pro-

matranom razdoblju bilježe dvozna-menkasti pad vrijednosti, i na tjednoj su razini još uvijek duboko na nega-tivnom teritoriju. Sukladno opisanom scenariju, povra-tak kupaca je i dionice Podravke lišio negativnog rezultata (cijena se vratila na prijašnjih 510 kuna), ali s jednom bitnom razlikom. Naime, tijekom tog kaotičnog tjedna koji, suprotno oče-kivanjima optimista, nije zaobišao ni-ti domaće burze, cijena dionica Po-dravke se privremeno spustila ispod ključne psihološke razine od 500 ku-na, diskvalificiravši na neki način zna-čaj spomenute brojke, koja je figurira-la kao ključna razina podrške. Pritom također upada u oči i podatak kako je jednodnevni izlet ispod 500 kuna bio praćen iznimno visokim obujmom trgovine (čak 12,7 milijuna kuna pro-meta), dok je bounceback (oporavak) ostvaren u uvjetima prilično mršavog prometa (tek nešto više od milijun kuna u dva dana), evidentno signali-zirajući krhko povjerenje investitora i zamjetnu suzdržanost, uvjetovanu prije svega nešto opreznijim pristu-pom nakon gorkih iskustava na kra-ju veljače i početku ožujka.

Prodavatelji brzi na obaraču

∆ moj hobi

Eko­lo­ško­ po­vr­tlar­stvo­, pje­vanje­ u zbo­r­u i pisanje­ pje­smicaPiše: Slav­ko PetrićSnimio: Berislav­ Godek

Domagoja Švabeka je od ranog djetinstva više od lopte i igara

privlačilo ono čime su se ro-ditelji agronomi bavili. Stoga je i krenuo u Križevce u sre-dnju poljoprivrednu gdje ga je privukla ratarska proizvo-dnja koja će mu kasnije biti i životno određenje na pose-ban način. Naime, Domagoj je svim poznatim zakonito-stima proizvodnje ratarskih kultura u svojoj hobi proizvo-dnji dodao i ekološki pristup. U Križevcima na Visokom go-spodarskom učilištu postaje

inženjer ratarstva, a prvi pri-pravnički posao osjetio je u Podravkinom Razvoju poljo-privrede kod dr. Matotana koji mu je otkrio mnoge taj-ne agrara i zaslužan je za nje-gov pogled u zeleni svijet po-ljo proizvodnje. Bio je tehno-log i zadužen za održavanje pokusnog polja povrtnih kul-tura na Danici što mu je bilo prvo stjecanje iskustva za po-slove koje danas obavlja na principu ”sam svoj majstor”. Nestalnog zaposlenja, Doma-goj seli u laboratorij tvorni-ce Koktel peciva, gdje danas obavlja poslove kontrole pro-izvoda od peciva, pudinga… Nada se i stalnom zaposle-

nju. U slobodno vrijeme, ko-jega gotovo da i nema, jer upi-sao je specijalistički diplom-ski stručni studij iz ”Održive i ekološke poljoprivrede” Do-magojeva preokupacija je po-vrtnjak u Starčevićevoj koji je obitelj dobila na korištenje i u kojem je eko proizvodnja paprike, rajčice, krastavaca, graha, graška, kupusa, salate, matovilca dominantna. Ne-ma ni pesticida ni mineralnih gnojiva ni stajnjaka. Samo Koprivin za suzbijanje štetni-ka. Isplativa proizvodnja, ali traži mnogo ljudskog rada. Zbog toga se manje kupuje, a zdravlje je ”nadohvat ruke”.

Među Domagojevom zani-

macijom je i vinograd na Vi-nici gdje lozu ipak treba i po-špricati kako trud ne bi bio uzaludan.

U izvanagrarnim aktivnosti-ma Domagoju je na prvom mjestu pjesma. Domagoj je krenuo u crkvu i priključio se pjevačima u crkvi Svetog Ni-kole. Prišao je crkvenom zbo-ru na poziv svećenika, a da-nas je jedini muškarac među 30 žena u sastavu ”Ime ljuba-vi”. Probe petkom, nastupi za misa, a svake godine pjevanje na Stepinčevim danima u Ko-privnici. Sadržajno, ispunjava mu dušu, a pjevanje i glazba ga vesele i dodatno smiruju. Sluša za sebe klasičnu glazbu,

a sklon je i zabavnim pjesama te onima s naglaskom podne-blja i starogradskih nota. Le-že mu i operne arije, a pri-vlače moderne izvedbe crkve-nih arija.

Uz pjesmu tu je i pjesništvo. Od osnovne škole piše kratke pjesme i kratka prozna dje-la. Nije ih spremao, ali otkad je član Literarne sekcije Po-dravke to čini, a u mislima sve je prisutnija i mogućnost izdavanje zbirke pjesama. Do-magoj piše ljubavne pjesme, opisuje pejzaže, piše prigo-dno. Prije držalo ga i skuplja-nje markica i starog novca, a danas je to fotografiranje. Sli-ka gradska događanja, arhivi-

ra ih. Od srednje škole član je i Agronomskog društva, ali kao i drugdje za veću ak-tivnost trebalo bi i više slobo-dnog vremena kojega Doma-goj sada nema u dovoljnim količinama. Prihvatio se uče-nja. Održiva i ekološka poljo-privreda nudi široke horizon-te... n

U sklopu internacionalne kampanje ”Okus ko-ji se pamti” Vegeta je

svoje mjesto pronašla i na in-ternetu. Cilj je ove web kampa-nje predstaviti Vegetu mlađem segmentu populacije kojima je internetsko komuniciranje prirodno. Osim web stranica na poljskom (www.vegeta.pl) i hrvatskom (www.vegeta.com.hr) jeziku ubrzo stižu i web stranice Vegete za tržišta Slo-vačke, Češke, Slovenije, Srbi-je, Australije, Njemačke, Rusi-je te internacionalna verzija, čime će Vegeta ozbiljno zako-račiti u internetsku zajednicu diljem svijeta.

Na web stranicama Vegete korisnici su pozvani na sudje-lovanje na način da na kartu svijeta unesu svoje fotografije

Vegete koje su snimili na nji-ma važnim lokacijama ili u za-nimljivim situacijama, ili su pak snimili jela koja priprema-ju s Vegetom. Premda Vegeta

stranice na različitim tržišti-ma komuniciraju na različitim jezicima, vizualni jezik foto-grafija funkcionira internacio-nalno i svi korisnici mogu vi-

djeti sve unesene fotografije sa svih lokalnih web siteova Vege-te. Time Vegeta povezuje svoje potrošače s različitih tržišta.

Postupak unošenja fotogra-fija je jednostavan i u cijelosti se obavlja unutar web aplikaci-je. Korisnik najprije odabere sliku sa svojega računala i da-je joj ime. Nakon toga na intu-itivan način smješta fotografi-ju bilo gdje na kartu svijeta. Osim toga, na Vegetinom web siteu mogu se pronaći i recepti kao i zanimljivi tekstovi te in-formacije o proizvodima pod markom Vegeta.

Planiranje web siteova radi-lo se u suradnji s agencijama Case Sensitive d.o.o. i Burza d.o.o., koja je ujedno radila i kompletnu produkciju web si-teova. n

Vegeta na web stranicama

Pripremila: Ines Banjanin

Vegeta, jedna od najjačih hrvatskih marki proizvo-da i potvrđeno najomilje-

niji dodatak jelima u Europi, još jednom planira potvrditi svoj pla-netarni status. Imidž kampanja Vegete na tržištu Hrvatske i na tr-žištima Srednje i Jugoistočne Eu-rope započela je 1. ožujka, emi-tiranjem TV spotova. Riječ je opsežnom projektu koji obuhva-ća cjelokupnu “through the line” (TTL) komunikaciju prema po-trošačima, ATL kampanju, od-

nosno TV spotove u trajanju od 45, 30 i 15 sekundi, OOH kampa-nju (billboards), oglase u tisku, BTL aktivnosti na prodajnim mjestima te web komunikaciju. Aktivnosti na prodajnim mjesti-ma u obliku nagradnih igara u kojima svi dobivaju provode se s ciljem nagrađivanja vjernosti Po-dravkinih potrošača u obliku pro-daje uz prim, strugalica i sličnih mehanizama u kojima kupci mo-gu osvojiti neku od vrijednih na-grada poput nadstolnjaka, mul-tifunkcijskog seta ribeža, hvatalj-ke, pregače i slično. U Hrvatskoj

će se ove aktivnosti provoditi na 200 prodajnih mjesta.

Na­gla­sa­k na­ univerza­lno­sti- U želji da se naša najsnažnija

marka Vegeta predstavi u najbo-ljem svjetlu te podsjeća na vri-jednosti koje se već dugo vreme-na vežu uz nju - vrhunski okus je-la, toplinu kruga obitelji i prijate-lja okupljenih oko stola s jedne strane te kulinarski autoritet, kva-litetu i tajnu recepturu koju u Podravki njegujemo gotovo 50 godina s druge strane, ove smo godine odlučili pripremiti jedin-

stvenu imidž kampanju - rekao je product manager Marko Ma-rić iz Marketinga Vegete.

Osnovni moto kampanje je Okus koji se pamti (“Taste to re-member”), a odabran je upravo s namjerom da se istakne kvaliteta i brojni atributi vezani uz marku Vegeta, s naglaskom na interna-cionalnost, univerzalnost primje-ne, bogatu tradiciju, originalnost te inovativnost.

- Projekt je proveden u suradnji s agencijom BBDO iz Zagreba, a prije provođenja kampanje dva su prijedloga paralelno testirana

na šest tržišta. Koncept “Taste to remember” potrošači su ocijenili boljim, osobito s aspekta emocio-nalnog okruženja koje stvara TV spot. Na temelju dobivenih rezul-tata, kreativna agencija BBDO uspostavila je kontakte s nekoli-ko producentskih kuća i redatelja te je nakon pomne analize za re-datelja odabran Dalibor Matanić, jedan od najpoznatijih u Hrvat-skoj. Tim za kategoriju Dodaci jelima, kreativna agencija, produ-cent i redatelj zajednički su defini-rali lokalitete snimanja u Labinu i Zagrebu te glumce, koji su auto-htoni govornici svakog od nave-denih jezika koji se pojavljuju u TV spotovima, ovisno o varijan-ti za pojedino tržište: Hrvati, Nije-mac, Španjolka, Engleskinja, Rus, Poljak, Srbin. Snimanje TV spota odrađeno je potkraj siječnja - za ukupno 11 tržišta.

Vrhunski o­kus, bo­ga­ta­ tra­dicija­Prateće BTL aktivnosti zapo-

činju krajem ožujka i početkom travnja na tržištima Srednje i Ju-goistočne Europe, s time da ni-

su jedinstvene za sva tržišta, već su prilagođene potrebama i inte-resima potrošača te dosadašnjim Podravkinim iskustvima. Istovje-tna kampanja Vegete u pripremi je i za tržišta Mađarske, Češke i Slovačke, ali u drugim termini-ma, dok će se TV spot na tržištu

Rusije emitirati u 2008. godini. - Tržišta Slovačke, Makedonije i Slovenije uključit će nove pro-izvode u ovu kampanju, jer je to idealna prilika za promociju, prvenstveno Vegete pikant ko-ja je lansirana krajem 2006., od-nosno početkom 2007. godine. Svakako podržavamo svaku ini-cijativu bilo kojeg tržišta da no-ve proizvode uključe u što veći broj promotivnih aktivnosti ko-je zajednički pripremamo, iz ra-zloga što se radi o proizvodima koji odgovaraju najnovijim tren-dovima u prehrani. Stoga imaju veliki potencijal - rekao je Mar-ko Marić, nadodavši činjenicu kako je osnovna ideja prilikom kreiranja kampanje, počevši od naputaka agenciji, preko sudje-lovanja u snimanju TV spota, sugestija vezanih uz prijedloge rješenja ostalih ATL, BTL i POS materijala, bila jačanje emocio-nalne veze potrošača s markom Vegeta te isticanje ostalih kvali-teta koje se vežu uz nju, a to su vrhunski okus jela i bogata tra-dicija. n

OKUS KOJI SE PAMTI: No­va­ ma­rketinška­ ka­mpa­nja­ za­ Po­dra­vkin do­da­ta­k jelima­

Spotove za tržišta Srednje i Jugoistočne Europe režirao je Dalibor Matanić, a glumci su autohtoni govornici: Hrvati, Nijemac, Španjolka, Engleskinja, Rus, Poljak i Srbin

Imidž kampanja VEgEtE - u 11 dr­žava isto­do­bno­

Po­tro­ša­či će se jo­š jedno­m mo­ći uvjeriti za­što­ je upra­vo­ Vegeta­ na­jo­miljeniji do­da­ta­k jelima­ u Euro­pi i na­jja­ča­ ma­rka­ među univerza­lnim do­da­cima­ jelima­ te će i da­lje Vegetu sma­tra­ti vjerno­m po­mo­ći u pripremi sva­ko­g jela­... ...Pro­ba­jte i uvjerite se za­što­ je Vegeta­ - Okus ko­ji se pa­mti!

Deta­lji iz no­vo­g TV spo­ta­ o­ Vegeti - snimljeno­ u La­binu i u Za­grebu

33 spota za 11 tržištaUkupno­ su snimljene 33 ra­-zličite va­rija­nte TV spo­ta­, a­ ka­mpa­nja­ je jedinstvena­ za­ 11 tržišta­ na­ ko­jima­ je Po­-dra­vka­ prisutna­ s ma­rko­m Vegeta­. To­ su: • Hrva­tska­• Češka­ • Po­ljska­ • Slo­va­čka­ • Ma­đa­rska­ • Rusija­• Slo­venija­ • BIH• Srbija­ • Crna­ Go­ra­• Ma­kedo­nija­

Recepti Blaženke PoldrugačLi­no tor­ta6 bjela­nja­ka­, 12 žlica­ šećera­, 12 žlica­ ulja­, 4 žlice bra­šna­, 4 žlice kru-šnih mrvica­.Pro­tva­n prema­ži uljem i po­sipa­j sa­ 10 da­g prženih i sjecka­nih lješnja­-ka­. Na­ to­ sta­vi smjesu o­d bjela­nja­ka­. Sta­vi peći na­ 180 stupnjeva­. Ta­-ko­ 2 puta­. Krema­: 12 žuma­nja­ka­, 10 žlica­ šećera­, 1 puding o­d va­nilije Do­lčela­, 6 žli-ca­ gustina­ Do­lcela­ za­kuha­j u 1 litru mlijeka­, o­hla­di i izra­di sa­ 250 g ma­r-ga­rina­. Kremu po­dijeli u 2 dijela­. U prvi sta­vi 20 da­g čo­ko­la­de, a­ u drugi 4 va­nilin šećera­ Do­lcela­. Kremu do­bro­ izra­di sva­ku za­ sebe. Biskvit sta­vi ta­ko­ da­ su o­do­zgo­ lješnja­ci, preko­ lješnja­ka­ prema­ži sa­ 100 g Lino­la­de - bijele na­ to­ sta­vi čo­ko­la­dnu kremu, a­ na­ nju sta­vi drugi bis-kvit, ta­ko­đer sta­vi lješnja­ke o­do­zgo­. Prema­ži sa­ 100 g Čo­ko­lino­ na­ma­-za­, na­ to­ sta­vi žutu kremu i go­re 2 šla­g kreme Do­lcela­.

Kr­e­mi­si­mo KocKe­1 l mlijeka­, 2 pudinga­ o­d va­nilije Do­lcela­, 2 žlice bra­šna­, 2 žlice gusti-na­ Do­lcela­, 10 žlica­ šećera­, 250 g ma­rga­rina­, 200 g krem na­ma­za­ Lino­-la­de, 5 krem ba­na­nica­, 10 da­g čo­ko­la­de, 70 da­g petit keksi, 2 vrećice Do­lcela­ šla­ga­.Priprema­:Od 1 litre mlijeka­ o­duzmite 3 dl mlijeka­ u ko­ji umiješa­te 2 pudinga­ o­d va­-nilije, 2 žlice bra­šna­, 2 žlice gustina­ i 10 žlica­ šećera­, te to­ za­kuha­jte u o­sta­-ta­k mlijeka­. Na­ko­n što­ ste skuha­li puding s do­da­cima­ o­sta­vite ga­ da­ se o­hla­di. U po­tpuno­ hla­da­n puding sta­vite ma­rga­rin te po­miješa­jte elektri-čno­m mješa­lico­m. Do­bivenu kremu po­dijelite na­ 3 jedna­ka­ djela­. U prvi dio­ sa­vite Lino­la­du, u drugi na­sjecka­jte krem ba­na­ne, a­ u treći dio­ na­riba­j-te čo­ko­la­du. Kekse umo­čite u so­k ili mlijeko­ i po­reda­jte na­ po­služa­vnik, na­ njih na­ma­žite 1. dio­ kreme, na­ kremu po­no­vo­ po­reda­jte red keksa­ - na­ ta­j red keksa­ na­ma­ži 2. dio­ kreme, pa­ na­ nju sta­vite o­pet red keksa­ - na­ te ke-kse na­ma­žite 3. dio­ kreme, a­ na­ 3. dio­ kreme sta­vi se šla­g. Sa­vjet: Za­ pripremu o­vo­g ko­la­ča­ ko­ristite veći po­služa­vnik.

Super su kolači Blaženke Poldrugač punjeni Linoladom i Čokolino namazom

Piše: Vjekoslav­ IndirSnimio: Berislav­ Godek

Da li ste sladokusac koji dobrom kolaču ne mo-že odoljeti, ili ćete ipak

reći ne - to je vaš izbor. No, mi smo imali priliku kušati kola-če jedne Podravkašice koja ih je jednog jutra donijela u našu redakciju i - nismo im uspjeli odoljeti. Bili su zaista - pravi. A kako i ne bi bili kad su pripre-mljeni isključivo od sastojaka iz Podravkinih proizvoda. Naj-važniji sastojak im je bila Lino-lada, ili Čokolino namaz a izvr-sno ih radi Blaženka Poldrugač, radnica u proizvodnji Tvornice dječje hrane i kremnih namaza. Ona u toj tvornici ima već dva-deset i dvije godine radnog sta-ža, ali puno duži staž ima kao kuharica i vrsni slastičar.

- Ljubav prema kuhinji i kuha-nju usadila mi je baka koja me već od rane mladosti učila tajna-ma ovog zanata. A kada sam se zaposlila u Podravki i na Linola-di tada sam u svoje kolače poče-la stavljati našu najpoznatiju čo-koladnu kremu Linoladu, te ta-ko raditi svakojake kolače. Ni-zale su se tako Lino torte, Lino šnite i druge poslastice s Lino-ladom. Namirnice koje ja kori-stim isključivo su Podravkine, osim onih domaćih koje imam na svom gospodarstvu u Here-šinu. Tu imam tri kravice i malo poljoprivrede. Tri hektara obra-đujem zajedno sa suprugom koji također radi u Tvornici dje-čje hrane. Imamo i male gorice i voćnjak, a iz voća volim pravi-ti pekmez koji pojedu djeca ili

Da­tum Vrijedno­snica­ Cijena­ Pro­met28. 2. 2007. PODR-R-A 510 1,362.010,961. 3. 2007. PODR-R-A 510 5,504.482,002. 3. 2007. PODR-R-A 507 2,432.450,785. 3. 2007. PODR-R-A 490 12,692.551,986. 3. 2007 PODR-R-A 505 654.071,107. 3. 2007. PODR-R-A 510 540.980,54

PODR-R-A 28.02-07.03.2007.

480

485

490

495

500

505

510

515

28. 2. 07 2. 3. 07 6. 3. 07

Cijena

0

2,000.000

4,000.000

6,000.000

8,000.000

10,000.000

12,000.000

14,000.000

Promet

PrometCijena

Obavijest članovima Sindikata PPDIV-a

Kupanje na gradskim bazenimajoš povoljnije!Obavještavamo članove Sindikata PPDIV-a grupe Podravka da se od 1. 3. 2007. godine mogu kupati na gradskim bazenima po sljede-ćim cijenama:• 1 sat kupanja u bilo kojem terminu - 8 kuna• 2 sata kupanja u bilo kojem terminu - 13 kuna• obiteljska ulaznica u bilo kojem terminu* - 30 kuna • po-nedjeljkom od 18 do 18.30 obiteljski aqua aerobic** gratis uz cijenu ulaznice * Obiteljska ulaznica uključuje člana sindikata PPDIV-a i njegovu obi-telj (suprug/supruga i djeca) od 4 člana. Za 5. i svakog narednog čla-na obitelji potrebno je na ulazu u bazen podastrijeti dokaz (zdravstve-nu iskaznicu, osobnu kartu i sl...).** Obiteljski aqua aerobic održavat će se svakog ponedjeljka gratis uz navedenu cijenu ulaznice za minimalno 20 zainteresiranih člano-va Sindikata PPDIV-a Podravke i njihovih obitelji u navedenom ter-minu.Članovi Sindikata PPDIV-a Podravke prilikom dolaska na kupanje na gradskim bazenima i dalje se moraju identificirati na recepciji bazena i upisati na popis kod svog imena i prezimena.

Radnici Belupa za CT uređaj Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podrav-

ke (UBIUDR) pokrenula je humanitarnu akciju pod nazivom ”Zaje-dno do CT uređaja” i među radnicima Belupa. Naime, u Podravki i u mesnoj industriji Danica već je na inicijativu ove Udruge organi-zirana akcija prikupljanja financijskih sredstava za ovaj neophodan medicinski uređaj za našu bolnicu, a sada su se istoj akciji priključili i Belupovci. Radnici ove tvrtke mogu se upisati na posebne popise, a iznos koji namjeravaju darovati u ovu svrhu bit će im uskraćen pri-godom isplate prve naredne plaće i uplaćen na žiroračun Opće bol-nice ”Dr. T. Bardek” na ime donacije za novi CT uređaj. Vjerujemo da će odaziv biti više nego dobar. Podsjetimo da je ovom akcijom do-sad u Podravki i na Danici prikupljeno 110.000 kuna.

opet završi u - kolačima - pri-ča nam Blaženka koja od svih poslova ipak najviše voli peći kolače i to ne samo za obitelj već da počasti i prijatelje i ko-lege. Zato joj uopće nije bilo te-ško da počasti i nas u redakciji, ali uz uvjet da obavezno ista-knemo da su kolači fini zahva-ljujući - Linoladi i Čokolino na-mazu. n

� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007. �Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.

Pi­še: Slav­ko PetrićSni­mi­o: Nikola Wolf

Prošla je su­bota u­ Kopri­­vni­ci­ bi­la u­ znaku­ hrva­nja. Hrvački­ športski­ klu­b

Podravka u­spješno je organi­zi­­rao Četvrti­ među­narodni­ hrva­čki­ tu­rni­r ”Zlatni­ pi­jetao 2007”. Osi­m kvali­tetom, ovogodi­šnji­ je tu­rni­r, što ga je otvori­o kopri­­vni­čki­ gradonačelni­k Zvoni­mi­r Mrši­ć, prednjači­o i­ masovno­šću­, jer je na stru­njačama kopri­­vni­čke sportske dvorane nastu­­pi­lo vi­še od 300 mladi­h hrvača predstavni­ka 31 klu­ba i­z osam eu­ropski­h zemalja. Hrvalo se u­ grčko­ri­mskom i­ slobodnom nači­nu­, a sveu­ku­pno naju­spje­šni­ji­ su­ bi­li­ hrvači­ i­z mađarskog klu­ba TAT (57,5). Dru­go mje­sto pri­palo je hrvači­ma domaći­­na Podravke (37,5 ) treća je ru­­mu­njska Lokomoti­va (29,5), če­tvrta zagrebačka Li­ka ( 24,5 ),

peti­ ru­mu­njski­ Odorhei­u­ (22) i­td. Hrvači­ Podravke na ovom su­ tu­rni­ru­ nastavi­li­ u­spješan ni­z među­narodni­h nastu­pa. U kate­gori­ji­ mlađi­h dječaka do 27 ki­lo­grama u­ slobodnom nači­nu­ hr­vanja prvo mjesto zau­zeo je Fi­­li­p Frankol, koji­ je u­jedno pro­glašen i­ najbolji­m Podravki­ni­m

hrvačem na ovom tu­rni­ru­ te na­građen bi­ci­klom. U i­stoj sku­pi­­ni­ Lu­ka Grobenski­ je bi­o peti­. U sku­pi­ni­ do 29 ki­lograma Po­dravkašu­ Fi­li­pu­ Vu­si­ću­ pri­palo je dru­go mjesto, a Podravki­n predstavni­k Lu­ka Mi­halec osvo­ji­o je treće mjesto u­ sku­pi­ni­ do 32 ki­lograma. Matej Loi­njak je osvoji­o srebrnu­ medalju­ u­ kate­gori­ji­ hrvača do 34 ki­lograma, a Velenti­no Perokovi­ć je bi­o peti­ u­ sku­pi­ni­ hrvača do 38 ki­logra­ma. U sku­pi­ni­ mlađi­h dječaka, u­ hrvanju­ grčko­ri­mski­m nači­­nom do 34 ki­lograma, i­skazao se Petar Kreši­mi­r Ju­renec koji­ je osvoji­o zlatnu­ medalju­ i­ poka­zao neosporne hrvačke kvali­te­te. Ni­šta slabi­ji­ ni­su­ bi­li­ Podrav­ki­ni­ hrvači­ ni­ u­ kategori­ji­ stari­­ji­h dječaka u­ hrvanju­ grčko­ri­m­ski­m nači­nom. U sku­pi­ni­ do 42 ki­lograma Sandro Frankol je odli­čni­m hrvanjem stao na dru­­gu­ stepeni­cu­ pobjedni­čkog po­stolja. U i­zu­zetno jakoj konku­­

renci­ji­ hrvača do 46 ki­lograma Vedran Grobenski­ osvajanjem petog mjesta potvrdi­o je neo­sporne vri­jednosti­. Zani­mlji­vo je bi­lo i­ u­ sku­pi­ni­ teži­h dječaka do 50 ki­lograma. Tu­ se natjecao Tomi­slav Međi­morec i­ osvoji­o zapaženo peto mjesto. Najteži­ hrvači­ hrvali­ su­ u­ sku­pi­ni­ kade­ti­ ­ ju­ni­ori­. Ivan Lončari­ć je u­ toj sku­pi­ni­ osvoji­o dru­go mjesto, a Alen Belu­ši­ć peto.

Ovo dobro organi­zi­rano na­tjecanje mladi­h hrvača, koje su­ odli­čno vodi­li­ hrvatski­ su­ci­ i­ma­lo je i­ svoju­ ”atrakci­ju­”. Nastu­pi­­le su­ i­ djevojči­ce, nji­h desetak, i­z hrvatski­h klu­bova koji­ njegu­ju­ žensko hrvanje na slobodan na­či­n, a ono popri­ma sve vi­še slje­dbeni­ka pa s ti­m raču­naju­ i­ u­ HŠK Podravka. Ovogodi­šnji­ me­đu­narodni­ hrvački­ tu­rni­r ”Zla­tni­ pi­jetao” koji­ se svrstao u­ vo­deća natjecanja takve vrste u­ Eu­­ropi­ prati­o je veli­ki­ broj lju­bi­te­lja sporta. n

Nogometaši­ Slaven Belu­pa i­ članovi­ vodstva klu­ba u­

sri­jedu­ su­ posjeti­li­ Udru­­gu­ brani­telja, i­nvali­da i­ u­dovi­ca Domovi­nskog rata Podravke. Bi­la je to pri­goda da se nogometaši­ našeg prvoli­gaša u­pozna­ju­ s radom ove u­dru­ge, te

da zajedno zapale svi­jeće za sve pogi­nu­le Podravki­­ne brani­telje.

Nogometaši­ Slaven­Belu­­pa tom su­ pri­godom brani­­telji­ma darovali­ i­ 150 u­la­zni­ca za u­takmi­cu­ Slaven Belu­po­Kamen Igrad ko­ja će se odi­grati­ su­tra u­ Ko­pri­vni­ci­. n

Prekomjerna tjelesna teži­na jedna je od najveći­h pri­jetnji­ zdravlju­ i­ danas postaje sve ve­ći­m problemom. Neki­ već go­vore o epi­demi­ji­ deblji­ne. Sve donedavno govori­lo se kako je bolje, ako se želi­te lakše bo­ri­ti­ proti­v srčani­h bolesti­, mo­ždanog u­dara, povi­šenog kr­vnog tlaka, šećerne bolesti­, pa čak i­ neki­h vrsta raka, da ne­mate previ­še ki­lograma. Me­đu­ti­m, novi­ja i­straži­vanja u­ ve­zi­ s prekomjernom tjelesnom teži­nom i­ u­ku­pni­m zdravljem došla su­ do neki­h novi­h zaklju­­čaka. Opsežno i­spi­ti­vanje pro­vedeno na vi­še od 20.000 mu­­škaraca potvrdi­lo je da debeli­ lju­di­ i­maju­ veću­ vjerojatnost da će oboljeti­ i­ u­mri­jeti­ rani­­je nego oni­ s normalnom te­ži­nom. Među­ti­m, kad se u­ tu­ stu­di­ju­ u­klju­či­o još jedan fa­ktor ­ fi­zi­čka kondi­ci­ja, onda

je u­tvrđeno da su­ debeli­ lju­di­ u­ dobroj kondi­ci­ji­ ži­vjeli­ i­sto toli­ko du­go kao i­ oni­ mršavi­­ji­ u­ dobroj kondi­ci­ji­. Također, mršavi­ji­ mu­škarci­ koji­ su­ bi­­li­ bez kondi­ci­je, i­mali­ su­ goto­vo tri­pu­t veću­ vjerojatnost da će u­mri­jeti­ mladi­ nego debeli­ mu­škarci­ fi­zi­čki­ u­ dobroj kon­di­ci­ji­. To znači­ da se, sve dok ste u­ dobroj kondi­ci­ji­, pa ma­kar i­mali­ 10 i­li­ 15 ki­lograma vi­­ška, ne i­zlažete povećanom ri­­zi­ku­ smrtnosti­. Među­ti­m, ako ne vježbate redovi­to ­ a takvi­h je gotovo dvi­je treći­ne ­ bi­ti­ vi­­tak ni­je preveli­ko jamstvo za vaše zdravlje.

Veći­na dosadašnji­h stu­di­ja o vezi­ deblji­ne i­ lošeg zdravstve­nog stanja ni­je u­zi­mala u­ ob­zi­r razi­nu­ fi­zi­čke kondi­ci­je i­spi­­tani­ka, što je vodi­lo do pogre­šni­h rezu­ltata. Mjerenje spo­sobnosti­ na pokretnom sagu­ (ergometri­ja), a ne kazaljka na vagi­, daje li­ječni­ku­ pravi­ u­vi­d u­ zdravstvenu­ si­tu­aci­ju­ osobe. Premda je vi­šak tjelesne teži­­ne povezan s koronarnom srča­nom bolešću­, vi­soki­m krvni­m tlakom, di­jabetesom i­ rakom debelog cri­jeva, to su­ u­pravo problemi­ kod koji­h redovi­ti­ treni­nzi­ bi­lo koje aerobne ak­ti­vnosti­ mogu­ pomoći­ u­ nji­ho­vom sprečavanju­. Razu­mlji­vo, fi­zi­čka akti­vnost i­zni­mno je va­

žna, među­ti­m, ne može se i­ći­ u­ krajnost i­ kazati­ da je ona sve, a da tjelesna teži­na ne znači­ ni­šta. Deblji­na i­ neakti­­vnost često su­ bli­sko poveza­ni­. Novi­je stu­di­je su­ pokazale da je smanjenje prekomjerne teži­ne dovelo i­ do smanjenog ri­zi­ka smrtnosti­.

Ako je glavni­ ci­lj vaše tjelo­vježbe da možete u­ći­ u­ manji­ konfekci­jski­ broj halji­ne, hla­ča i­li­ sakoa, onda se pri­prema­

te za u­spjeh. Ali­, ako vježba­te kako bi­ste poboljšali­ kvali­­tetu­ svojega ži­vota i­ posti­gli­ tjelesnu­ kondi­ci­ju­, osjeti­t će­te sasvi­m si­gu­rno da ste za­dovoljni­ sa sobom. Bolje je bi­­ti­ deblja a fi­zi­čki­ akti­vna oso­ba nego mršava koja ni­je u­ formi­.

Či­njeni­ca koju­ veći­na stru­č­njaka ne osporava, glasi­: mr­šav i­li­ debeo ­ svatko tko vje­žba, postaje zdravi­ji­. n

JELOVNIK 12. 3., ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kuhani hamburger, luk 13. 3., utorak: - Juneći paprikaš, tjestenina, salata 14. 3., srijeda: - Kotlet na samoborski, pire-krumpir, salata 15. 3., četvrtak: - Varivo kelj, kobasica, kolač 16. 3., petak: - Juha, prženi oslić, krumpir-salata

KINOPREDSTAVE

8. - 14. 3. “CHARLOTTEINA MREŽA”, američki obiteljski film, sikroniziran na hrvatski jezik - u 16 i 18 sati, a u nedjelju 11. 3. i u 11 sati (matineja)8. i 9. 3. “DJELATNIK MJESECA”, američka komedija - u 20 sati10. 3. “NEUSTRAŠIVI” kineski akcijski spektakl - u 20 sati - revija azijskog filma (ulaznica 10 kn)11. - 13. 3. “DJELATNIK MJESECA”, američka komedija - u 20 sati14. 3. “DOBRODOŠLI U DONGMAKGOL”, korejska crna komedija - u 20 sati - revija azijskog filma (ulaznica 10 kn)

Ki­no Ve­le­bi­t u Kopri­vni­ci­

Va­žni­ja­ je kondi­ci­ja­ nego ka­za­ljka­ na­ va­gi­

SPORT U Kopri­vni­ci­ održan Če­tvrti­ me­đunarodni­ hrvački­ turni­r ”Zlatni­ pi­je­tao 2007.”

LIJEČNIK ZA VAS∆

Pi­še: dr. Iv­o Belan

∆Tam­bu­raški orke­star HRT-a odu­še­vio na hu­m­anitarnom­ konce­rtu­ Odli­čna­ or­ga­ni­za­ci­ja­ i­ dobr­i­

r­ezulta­ti­ Kopr­i­vni­ča­na­ca­

Prva hrvatska liga kuglačica - 15. kolo

Kuglačice Podravke tri kola prije kraja osigurale naslov državnih prvakinja

Sunce -Podrav­ka 0:8 (4,5:19,5) 3175:3419

Podravka­expres protu­tnjao je stazama zagrebačke Grmo­šči­ce, naše su­ ku­glači­ce ”pregazi­le” Su­nce s katastrofalni­h 8:0. Tri­ kola pri­je kraja Podravkaši­ce i­maju­ sedam bodova predno­sti­, pa su­ tako i­ teoretski­ osi­gu­rale naslov državni­h prvaki­nja. Sjajnu­ formu­ i­ maksi­malno ozbi­ljan pri­stu­p pokazale su­ i­ pro­ti­v najslabi­je eki­pe, koja broji­ svoje posljednje prvoli­gaške da­ne. Domaći­m ku­glači­cama, na čelu­ s još u­vi­jek akti­vnom, le­gendarnom Štefi­com Kri­štof, prepu­sti­le su­ samo 4,5 seta.

Željka Orehovec opet je bi­la i­grači­ca u­takmi­ce, jedi­no je i­šla preko 600 ču­njeva, ali­ to je već tradi­ci­ja na vanjski­m ku­glana­ma. Njoj u­z bok bi­la je mlada Ana Belec, naju­godni­je i­znena­đenje prvenstva, koja je pokazala i­zu­zetnu­ si­gu­rnost, talent i­ sportsku­ drskost, karakteri­sti­čnu­ za vrhu­nske i­grači­ce. Nasta­vi­ li­ tako ozbi­ljno radi­ti­, to će u­skoro i­ postati­. Đu­rđi­ca Lu­kač je proti­v ”legende” Kri­štof odi­grala odli­čno, u­z 2:2 bi­la je bo­lja za 35 ču­njeva. Pi­cer je ovo prvenstvo odi­grala bri­ljantno, i­znad svi­h očeki­vanja. Zorec i­ Vu­ka, dosad slabi­je na gostova­nji­ma, osvoji­le su­ prve poene na strani­.

Dogodi­lo se i­ nekoli­ko i­znenađenja, pri­je svega to je poraz Ri­jeke u­ Ši­beni­ku­, a opet je i­zgu­bi­o i­ Zagreb u­ Ri­jeci­ od Mla­ke ­ to je već šesti­ poraz još aktu­alnog prvaka države. Podrav­ka sada i­ma 26 bodova, dru­gi­ Gradi­telj 19, treći­ Zagreb 18, Istra 18, Ri­jeka 16 i­td.

Rezu­ltati­: Devči­ć ­ Vu­ka 0:1 (0:4) 506:535, Horvat ­ Zorec 0:1 (1:3) 498:551, Kri­štof ­Lu­kač 0:1 (2:2) 549:584, Ivekovi­ć ­ Pi­cer 0:1 (0,5:3,5) 528:552, Tomljanovi­ć ­ Belec 0:1 (0:4) 545:588, Šu­ti­na ­ Orehovec 0:1 (0:4) 513:608.

Četvrtzavršnica Lige prvakinja u kuglanju

S Miroteksom za final fourOve su­bote, u­ 13 sati­, u­ Kopri­vni­ci­ će se odi­grati­ u­zvratna u­ta­

kmi­ca četvrtzavršni­ce Li­ge prvaki­nja u­ kojoj će ku­glači­ce Po­dravke poku­šati­ ostvari­ti­ plasman u­ završni­ci­ tog natjecanja, me­đu­ četi­ri­ najbolja sastava na svi­jetu­. U prvoj u­takmi­ci­ slovenske prvaki­nje Mi­roteks i­z Celja pobi­jedi­le su­ Podravku­ s 5:3, u­ seto­vi­ma 17:7, pa svaka pobjeda vi­ša od 5:3 vodi­ Podravku­ u­ fi­nalni­ di­o natjecanja. Kod i­stovjetnog rezu­ltata od 5:3 za Podravku­ pre­dnost će i­mati­ eki­pa koja i­ma bolji­ omjer u­ setovi­ma. Pri­je dvi­je godi­ne Podravka je također u­ četvrtfi­nalu­ eli­mi­ni­rala Mi­roteks, gotovo reprezentaci­ju­ Sloveni­je, porazom 2:6 u­ Celju­ i­ pobje­dom 7:1 u­ Kopri­vni­ci­.

Šteta je što će jedna od dvi­je tako sjajne eki­pe morati­ otpasti­ pri­je fi­nal fou­ra, ali­ vjeru­jemo u­ odli­čnu­ formu­ Podravkaši­ca i­ nji­­hov prolaz. Ovo je i­ pri­goda lju­bi­telji­ma ku­glanja da dođu­ na ku­­glan, česti­taju­ novi­m prvaki­njama države i­ svoji­m bodrenjem po­mognu­ i­m u­ ostvarenju­ veli­kog u­spjeha. Utakmi­ca 16. kola Po­dravka ­ Osi­jek ’97, u­mjesto u­ su­botu­, odi­grat će se u­ nedjelju­ u­ 13,30 sati­.

Željko Šem­per

Turnir rukometašica u NjemačkojU njemačkom gradu­ Ri­esi­ hrvatska ženska ru­kometna repre­

zentaci­ja su­djelovala je na Tu­rni­ru­ naci­ja, gdje su­ u­z nju­ i­grali­ još domaći­n Njemačka, Ru­si­ja i­ Ni­zozemska. Naše ru­kometaši­­ce, u­ či­jem sastavu­ i­ma najvi­še i­grači­ca Podravke Vegete, naj­pri­je su­ i­grale s Ru­ski­njama i­ taj su­sret i­zgu­bi­le 28:26, dok je u­ dru­gom su­sretu­ Njemačka bi­la bolja od naši­h ru­kometaši­ca sa 28:23. U su­sretu­ s Ru­ski­njama i­staknu­la se Podravki­na i­grači­ca Svi­tlana Pasi­čni­k koja je posti­gla 13 golova. U trećem su­sretu­ za treće mjesto Hrvatska je s Ni­zozemskom odi­grala odli­čno i­ pobi­­jedi­la s vi­soki­h 36:22. (18:8). U ovom su­sretu­ i­skazale su­ se Li­di­­ja Horvat, Ani­ta Gaće i­ Boži­ca Palči­ć. Ovaj su­sret bi­o je za i­grači­­ce i­ i­zborni­ka Šojata zani­mlji­v i­ zbog toga što će Ni­zozemke bi­ti­ su­parni­ce hrvatski­m ru­kometaši­cama u­ kvali­fi­kaci­jama za EP u­ Francu­skoj. U su­sretu­ s Ni­zozemskom Hrvatska je i­grala u­ sasta­vu­: Gru­bi­ši­ć, Borozan, Jelči­ć, Tatari­ 2, Kožnjak, Golu­bi­ć 3, Mi­la­novi­ć­Li­tre 1, Gaće 6 (2) , Arslanagi­ć 2, Pu­si­ć 6 (1), Horvat 5, Pa­si­čni­k, Penezi­ć 6, Lovri­ć 2, Zebi­ć, Palči­ć 3. S. P.

Parovi polufinala Kupa Hrvatske za rukometašice

Premda se ne zna u­ kojem će se gradu­ i­grati­ zvršni­ tu­rni­r Ku­­pa Hrvatske za ru­kometaši­ce, u­ Hrvatskom ru­kometnom savezu­ i­zvu­čeni­ su­ parovi­ polu­fi­nalni­h u­takmi­ca. U polu­fi­nalni­m su­sre­ti­ma prvog dana tu­rni­ra sastati­ će se Podravka Vegeta i­ Zamet i­z Ri­jeke, dok će u­ dru­gom su­sretu­ i­grati­ zagrebačka Lokomoti­va i­ Ku­tjevački­ podru­m i­z Požege. Fi­nalni­ tu­rni­r i­grat će se 31. ožu­j­ka i­ 1. travnja, a mjesto održavanja bi­t će poznato nakon što u­ HRS­u­ pri­me najpovoljni­ju­ ponu­du­ za domaći­nstvo. S. P.

Slavenaši kod Podravkinih branitelja

Na gostovanju­ u­ Osi­jeku­ nogometaši­ Slaven Belu­­pa bi­li­ su­ bolji­ od domaći­­

na, osvoji­li­ su­ bod i­ s ti­me su­ Ko­pri­vni­čanci­ došli­ na šesto mjesto prvenstvene tabli­ce, ali­ i­pak osta­je određeni­ žal za propu­šteni­m pri­godama i­ realni­m osvajanjem tri­ boda. Dakle, moglo se i­ do po­bjede u­ Gradskom vrtu­, i­ da ki­ša ni­je preplavi­la teren, vjerojatno bi­ Slavenaši­ znali­ i­skori­sti­ti­ razli­­ku­ u­ kvali­teti­.

U i­zvještaji­ma s u­takmi­ce u­gla­vnom se ne spomi­nju­ dvi­je spor­ne si­tu­aci­je u­ kaznenom pro­storu­ Osi­jeka. Prvo je u­ 40. mi­­nu­ti­ vratar Skender ru­kama za

nogu­ u­hvati­o Vru­či­nu­, koji­ je po­tom pao. U 55. mi­nu­ti­, neposre­dno pri­je i­zjednaču­ju­ćeg pogo­tka Osi­jeka, u­ kaznenom prosto­ru­ domaći­h brani­č Lopes napra­vi­o je prekršaj na Zahori­, koji­ je potom tu­kao pored gola. Su­dac Gerek ni­ ovom se pri­li­kom ni­­je oglasi­o, pa su­ ti­m ču­dni­je pri­­mjedbe na su­đenje pojedi­ni­h du­­žnosni­ka domaćega klu­ba. Ima­li­ su­ Kopri­vni­čanci­ još pri­mje­dbi­ na raču­n Gerekove arbi­traže, poglavi­to kod nesankci­oni­ranja (pre)oštri­h startova domaći­h i­grača (Vu­i­ca, Babi­ć). Među­ti­m, ni­su­ i­h željeli­ preu­veli­čavati­, jer su­ u­ Osi­jeku­ na kraju­ ostvari­li­

plani­rano ­ u­zeli­ su­ bod i­ nastavi­­li­ ni­z u­takmi­ca bez poraza. Pogo­dak za Slaven Belu­po posti­gao je Vru­či­na u­ 50. mi­nu­ti­ nakon do­davanja Mu­mleka, a i­zjednači­o je pet mi­nu­ta kasni­je Pri­morac li­jepi­m u­darcem s 25 metara. Ni­­kolski­ je bi­o nemoćan.

U su­botu­ će Slaven Belu­po do­čekati­ Kamen Ingrad i­ u­ tom su­­sretu­ očeku­ju­ se si­gu­rni­ bodo­vi­ koji­m bi­ se Slavenaši­ u­čvrsti­­li­ u­ gornjem di­jelu­ prvenstvene ljestvi­ce.

­ U Osi­jeku­ smo se pri­kaza­li­ kao momčad koja je i­mala te­čnu­ i­gru­, dobar protok lopte, a nedostajalo je malo odlu­čnosti­ oko završetka akci­ja u­ prvom polu­vremenu­. Dru­go polu­vri­je­me smo dobro otvori­li­ zabi­vši­

gol, ali­ smo u­ neki­m trenu­ci­ma možda i­mali­ malo problema kada bi­ Osi­jek došao do naši­h 20 metara jer ni­smo i­mali­ ni­­koga u­ bloku­, zbog čega smo i­ dobi­li­ gol. Odi­grali­ smo dobru­, kompletnu­ u­takmi­cu­, u­ kojoj ni­­smo i­mali­ lošeg pojedi­nca na te­renu­. Zadovoljan sam pri­kaza­nom i­grom i­ ponašanjem i­gra­ča, došli­ smo po bod, ali­ ne bi­ možda bi­lo nezaslu­ženo da smo u­zeli­ sva tri­ ­ rekao je nakon u­ta­kmi­ce trener Slaven Belu­pa El­vi­s Scori­a.

Proti­v Osi­jeka za Slaven Belu­po su­ i­grali­: Ni­koloski­, Poldru­gač, Radelji­ć, Kri­sti­ć, Bodru­ši­ć, Posa­vec, Sopi­ć, Mu­mlek, Bošnjak, Za­hora (od 89. Poljak), Vru­či­na (od 90. Dodi­k). B. F.

Prva hrvatska nogometna liga - 21. kolo

Nastavlja se uspješan proljetni nizOSIJEK - SLA­VEN BELU­PO 1:1

S otvorenja međunarodnog turnira hrvača ”Zlatni pijetao”

Natjecanja mladih hrvača iz osam zemalja bila su vrlo zanimljiva

In me­mo­ri­am

Smi­ljanka Jako­pane­c(1956 - 2007)Početkom tjedna Belu­pom i­ Podravkom odjeknu­la je nevjero­

jatno tu­žna vi­jest ­ i­znenada je u­ 51. godi­ni­ ži­vota u­mrla Smi­ljan­ka Jakopanec.

Smi­ljanka se zaposli­la u­ Tvorni­ci­ Belu­po Lu­dbreg u­ ožu­jku­ 1977. godi­ne kao pri­pravni­ca. Zati­m je nastavi­la radi­ti­ u­ Kopri­­vni­ci­ na poslovi­ma tehni­čarke anali­ti­čarke u­ kontrolno­anali­­ti­čkoj slu­žbi­, da bi­ od kolovoza 1989. godi­ne radi­la kao tehno­logi­nja u­ Belu­povoj operati­vno­tehnološkoj kontroli­. Na ti­m je poslovi­ma radi­la do svoje prerane smrti­.

Bi­la je dobra i­ vri­jedna radni­ca, i­zni­mno predana svom poslu­, te dobar pri­jatelj, ci­jenjena i­ od pretpostavljeni­h i­ od kolega. Ima­la je i­zrazi­to razu­mi­jevanje za sve one koji­ su­ od nje zatraži­li­ sa­vjet i­li­ pomoć.

Njezi­na prerana smrt du­boko je potresla sve koji­ su­ je poznava­li­ i­ zavi­lu­ u­ tu­gu­ njezi­nu­ obi­telj i­ rođake.

U srci­ma svi­h koji­ su­ je poznavali­, voljeli­ i­ poštovali­ Smi­lja će ži­vjeti­ zau­vi­jek.

Pokopana je 6. ožu­jka na Gradskom groblju­ u­ Kopri­vni­ci­.

Promocija romana Zdenka Matejaka ”Smole jednog luzera”

Prošle je su­bote u­ Domu­ mladi­h održana promoci­ja romana ”Smole jednog lu­zera” Zdenka Matejaka, člana Li­terarne sekci­­je Podravke. Tom je pri­li­kom predsjedni­ca Podravki­ne li­terarne sekci­je Ivka Kovači­ć naglasi­la da će Matejak ovi­m djelom si­gu­r­no dobi­ti­ kri­la za bu­du­će li­terarne radove, a o Matejakovom ro­manu­ govori­o u­redni­k Mladen Levak, napomenu­vši­ da je ovaj roman vjeran pri­kaz svakodnevni­h zbi­vanja i­ prenosi­ ži­vot na papi­r bez u­ljepšavanja. Iako mnogi­ma ne odgovara govor u­li­ce kakav je u­ Zdenkovom romanu­, taj je govor pri­su­tan u­ svi­m sfe­rama ži­vljenja i­ u­pravo taj govor či­ni­ taj roman speci­fi­čni­m. Di­­jelove i­z romana ”Smole jednog lu­zera” na promoci­ji­ su­ či­tali­ Kati­ca Ferli­ndeš, Valenti­na Oštari­jaš Crljeni­ca i­ Mati­ja Vu­gri­nči­, a u­ glazbenom di­jelu­ programa nastu­pi­o je Ivo Kovač Kaj. S. P.

Godišnja skupština Podravkinih dobrovoljnih davatelja krvi

Društvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka održat će izvje-štajnu skupštinu na kojoj će biti podijeljena priznanja za jubilar-ni broj darovane krvi. Skupština će se održati u hotelu Podravina u subotu 17. 3. 2007. u 18 sati.

Predsjedništvo DDDK Podravka

S promocije romana Zdenka Matejaka u Domu mladih u Koprivnici

Tisuću članaka u rubrici ”Liječnik za vas”Ovaj članak dr. Ive Belana u rubrici ”Liječnik za vas” upravo je - tisući.Prvi članak objavljen mu je u listu Podravka 29. 4. 1986. i od ta-da objavljuje redovito svakog tjedna. Do danas je naš suradnik u ovim novinama nanizao okruglo 1000 članaka. Čestitamo mu na tom jubileju i zahvaljujemo na dugogodišnjoj vrlo dobroj su-radnji.A evo što je dr. Ivo Belan izjavio u povodu tisućitog članka u li-stu Podravka:- Čast mi je i ispunjava me zadovoljstvom što sam u 21 godinu pi-sanja za Podravkine novine i ja dao, vjerujem, mali prilog razvo-ju toga cijenjenog medija, koji još s nostalgijom i od milja zove-mo - biltenom.Iz svojega dugogodišnjeg iskustva znam da čitatelji uvijek rado pročitaju nešto o zdravlju i bolestima. Pristupačnim štivom na-stojim promicati brigu o zdravlju i popularizirati medicinska do-stignuća. Kad je prije nekoliko godina redakcija Podravke organizirala me-đu Podravkašima anketu o čitanosti pojedinih rubrika, rubrika ”Li-ječnik za vas” zauzela je visoko drugo mjesto. Tih sam dana bio jako ponosan.

Mršav ili debeo: svatko tko vježba, postaje zdraviji

Pred prepu­ni­m gledali­štem kopri­vni­čkog

“Domolju­ba” u­ sri­jedu­ je održan još jedan i­zni­mno u­spješni­ hu­mani­­tarni­ koncert pod nazi­vom ”Zajedno do CT u­ređaja”, ko­jeg su­ organi­zi­rali­ Udru­ga brani­telja, i­nvali­da i­ u­dovi­ca Domovi­nskog ra­ta Podravke (UBI­UDR) i­ Opća bol­ni­ca ”Dr. Tomi­slav Bardek”. Nastu­pi­o je Tambu­raški­ orke­star Hrvatske radi­o­televi­zi­je, pod vod­stvom maestra Si­­ni­še Leopolda. Kao što su­ organi­zatori­ i­ najavlji­vali­, bi­o je to u­i­sti­nu­ ­ tambu­raški­ koncert godi­ne! Od prve do posljednje skladbe pu­bli­ka je neprestano pljeska­la i­ na taj nači­n najbolje poka­zala što mi­sli­ o ovi­m glazbeni­­ci­ma i­ koncertu­.

­ Dosad smo nastu­pali­ u­ mnogi­m dvoranama, ali­ ova hu­mani­tarna večer bi­la je nešto posebno. Zahvalju­jemo svi­ma koji­ su­ došli­ i­ koji­ su­ nas pozvali­. Bi­o je to naš prvi­, ali­ nadam se ne i­ posljednji­ na­stu­p u­ Kopri­vni­ci­ ­ rekao je Si­­ni­ša Leopold.

Tambu­raški­ orkestar pod u­mjetni­čki­m vodstvom Si­ni­še Leopolda djelu­je od 1985. Or­kestar i­ma 18 stalni­h glazbe­ni­ka. Osnovna djelatnost or­kestra jest stu­di­jska i­zvedba programa za potrebe emi­ti­ra­nja na Hrvatskom radi­ju­ i­ te­

levi­zi­ji­. Među­ti­m, osi­m stu­di­j­skog rada orkestar je veli­ki­m djelom akti­van u­ javnoj kon­certnoj djelatnosti­. Dosad su­ osi­m po Hrvatskoj gostovali­ i­ u­ Ni­zozemskoj, Mađarskoj, Švi­carskoj, Vati­kanu­, Francu­­skoj i­ dru­gdje.

Pu­bli­ku­ u­ kopri­vni­čkoj dvo­rani­ osobi­to su­ odu­ševi­li­ i­ go­sti­, pri­je svi­h Đani­ Sti­pani­čev, Barbara Othman i­ Ženska vo­kalna sku­pi­na Jane.

­ Bi­la je to još jedna pri­goda da skrenemo pozornost jav­nosti­ na ku­pnju­ novog CT u­re­đaja koji­ nedostaje našoj bolni­­ci­ ­ kazao je dr. Mi­jo Bardek, ravnatelj bolni­ce. Podravki­na Udru­ga brani­telja među­ prvi­­ma se svi­m srcem u­klju­či­la u­ našu­ hu­mani­tarnu­ akci­ju­. I ovaj su­ pu­t pokazali­ i­ dokazali­ da i­maju­ veli­ko srce, ali­ i­ da su­

vrsni­ organi­zatori­. Sve u­lazni­ce u­napri­jed su­ bi­­

le rasprodane, tako da je za no­vi­ CT u­ređaj s ovog koncerta

pri­ku­pljeno 16.800 ku­na, što znači­ da ni­je bi­lo besplatni­h mjesta, već su­ svi­ morali­ plati­ti­ kar­tu­.

­ I dalje ćemo na­stojati­ pomagati­ u­ grani­cama mogu­­ćnosti­. Podravka je u­ostalom već oda­vno poznata po hu­­manosti­, a njezi­ni­ brani­telji­ samo na­stavljaju­ ti­m pu­tem ­ rekao je Mladen Pavkovi­ć, predsjed­ni­k Podravki­ni­h bra­ni­telja.

Koncert je vodi­o Kreši­mi­r Blažek, a organi­zatori­ još za­hvalju­ju­ na pomo­ći­ Podravki­, Radi­o

Kopri­vni­ci­ i­ Dravi­, cvjećarni­­ci­ Lu­na, tvrtki­ za razglas Bar­dek, HDS­ZAMP­u­, Otvore­nom u­či­li­štu­ i­ dru­gi­ma. n

Koncert Tamburaškog orkestra HRT-a u Koprivnici nazvan je tamburaškim koncertom godine (snimio Nikola Wolf)

� Broj 1830 • Petak, 9. ožujka 2007.

Ka­da­ pu­tu­je­mo na­ va­lo­vi­ma­ hra­ne­ i­ e­moci­ja­, ba­ršu­na­sta­ srca­ su­ ne­­

za­obi­la­zna­ sta­ni­ca­. A ka­da­ se­ je­dnom na­ nji­ma­ za­u­sta­vi­mo, da­lje­ ne­ i­de­mo dok i­h u­ potpu­­nosti­ ne­ poje­de­mo i­ pre­toči­­mo ne­što me­de­ni­h e­moci­ja­ i­ u­ svoja­ srca­.

Sastojci:75 g ma­sla­ca­200 g me­da­100 g še­će­ra­1 ja­je­40 g ka­ka­a­400 g pše­ni­čnog gla­tkog bra­­šna­ Podra­vka­ ti­p 550pola­ žli­či­ce­ kli­nči­ća­ u­ pra­hu­ pola­ žli­či­ce­ ci­me­ta­ u­ pra­hu­ ma­lo na­ri­ba­nog mu­ška­tnog ora­šči­ća­2 žli­či­ce­ pra­ška­ za­ pe­ci­vo Dol­ce­la­2 žli­ce­ pe­kme­za­ od šlji­va­ Po­dra­vka­

Za čokoladnu glazuru:200 g čokola­de­80 g ma­sla­ca­

Priprema:Ma­sla­c, me­d i­ še­će­r za­gri­ja­va­j­te­ na­ ni­skoj te­mpe­ra­tu­ri­ da­ se­ otope­. Pri­pre­mlje­noj smje­si­ u­mi­je­ša­j­te­ ja­je­, ka­ka­o, bra­šno pomi­je­ša­­no s kli­nči­će­m, ci­me­tom, mu­­ška­tni­m ora­šči­će­m i­ pra­škom za­ pe­ci­vo. Za­mi­je­si­te­ ti­je­sto i­ osta­vi­te­ ga­ sta­ja­ti­ oko sa­t vre­­

me­na­ u­ hla­dnja­ku­. Ti­je­sto ra­­zva­lja­jte­ ma­lo de­blje­, pomo­ću­ ka­lu­pa­ i­zre­ži­te­ srca­ i­ pe­­ci­te­ u­ pe­ćni­ci­ za­gri­ja­noj na­ 175° C oko 10 mi­nu­ta­. Ohla­đe­na­ srca­ na­moči­te­ u­ gla­zu­ru­ od čokola­de­ i­ položi­­te­ na­ re­še­tku­ da­ se­ čokola­da­ stvrdne­, a­ za­ti­m i­h spoji­te­ pe­­kme­zom. Kola­či­će­ ču­va­jte­ u­ ku­ti­ji­ ne­­koli­ko da­na­ da­ ome­kša­ju­.

Posluživanje:Ba­ršu­na­sta­ srca­ poslu­ži­te­ u­z topli­ na­pi­ta­k i­li­ sve­ča­no u­z ča­­šu­ ša­mpa­njca­.

Savjet:Kola­či­će­ može­te­ osta­vi­ti­ i­ ka­o srca­ a­ da­ i­h ne­ spa­ja­te­. Vrijeme pripreme: 1 sa­t

∆ RECEPT TjEdna

Baršunasta srca∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

No­vi Po­dravkin lo­go­ u zagre­bačko­j Ilici Podravka špage­ti milane­ze­

u novom pakovanjuTje­ste­ni­na­ je­ posta­la­ je­dno od gla­vni­h je­la­ su­vre­me­ne­ pre­­

hra­ne­. Pri­pre­ma­ je­ brza­ i­ je­dnosta­vna­, a­ doda­ta­k ra­zli­či­ti­h u­ma­ka­ či­ni­ boga­t i­ hra­nji­v obrok.

U že­lji­ da­ se­ u­dovolji­ za­htje­vi­ma­ i­ potre­ba­ma­ potroša­ča­ te­ odgovori­ na­ tre­ndove­ u­ pre­hra­ni­ i­ pa­ki­ra­nju­, Podra­vka­ i­ma­ u­ svojoj ponu­di­ u­ku­sne­ i­ pra­kti­čne­ špa­ge­te­ mi­la­ne­ze­, a­ odne­­da­vno su­ Podra­vka­ špa­ge­ti­ mi­la­ne­ze­ u­ novom di­za­jnu­, a­ pa­­kova­nje­ je­ u­ dva­ za­se­bna­ di­je­la­: špa­ge­ta­ i­ u­ku­snog u­ma­ka­ na­ ba­zi­ ra­jči­ce­ i­ gove­đe­g me­sa­.

Pri­pre­ma­ ovi­h u­ku­sni­h i­ pra­kti­čni­h špa­ge­ta­ je­ brza­ i­ vrlo je­dnosta­vna­, ta­ko da­ za­ 15 mi­nu­ta­ i­ma­te­ svje­že­ pri­pre­mlje­n obrok, što je­ za­si­gu­rno doda­tna­ pre­dnost svi­h Podra­vki­ni­h polu­gotovi­h je­la­ i­z pa­le­te­ špa­ge­te­ri­je­.

Ova­j proi­zvod na­mi­je­nje­n je­ potroša­či­ma­ koji­ ži­ve­ u­brza­­ni­m i­ di­na­mi­čni­m na­či­nom ži­vota­, je­r omogu­ću­je­ brzu­ pri­­pre­mu­ u­ku­snog obroka­.

Stoga­ proba­jte­ i­ u­vje­ri­te­ se­ u­ kva­li­te­tu­ i­ pre­dnosti­ koje­ va­m pru­ža­ju­ Podra­vki­ne­ špa­ge­te­ mi­la­ne­ze­.

Fotobilješka

Po­mr­či­na mje­se­ca na ko­Pr­i­vni­čko­m ne­bu

Spe­kta­ku­la­rna­ pomrči­na­ Mje­se­ca­ na­ kopri­vni­čkom ne­bu­ bi­la­ je­ vi­dlji­va­ prote­klog tje­dna­ u­ noći­ i­zme­đu­ pe­tka­ i­ su­bote­. Na­kon ki­še­ ne­bo se­ ra­zve­dri­lo i­ poja­vi­o se­ Mje­se­c, pri­ka­za­vši­ se­ u­ spe­­kta­ku­la­rnoj pozi­ci­ji­ svi­m za­lju­blje­ni­ci­ma­ u­ ne­be­ski­ svod. Pomr­či­na­ je­ tra­ja­la­ od pe­tka­ 2. ožu­jka­ u­ 22.40 sa­ti­ do su­bote­ u­ 03.20 sa­ti­, s pu­ni­m i­nte­nzi­te­tom oko ponoći­. Pomrči­na­ Mje­se­ca­ doga­­đa­ se­ sva­ki­h godi­nu­ do dvi­je­, a­ nje­zi­n i­nte­nzi­te­t i­ vi­dlji­vost ovi­­si­ o položa­ju­ gle­da­nja­ sa­ Ze­mlje­. Pomrči­ne­ su­ lje­ti­ ne­što i­nte­nzi­­vni­je­, a­ slje­de­ća­ se­ oče­ku­je­ u­ kolovozu­, a­li­ ne­će­, popu­t ove­, bi­ti­ vi­dlji­va­ i­z na­ši­h kra­je­va­.

A ka­ko je­ ova­ pomrči­na­ i­zgle­da­la­ ­ za­ sve­ one­ koji­ je­ ni­su­ pro­ma­tra­li­ pobri­nu­o se­ na­š fotore­porte­r Ni­kola­ Wolf, u­či­ni­vši­ sni­­mi­vši­ za­i­sta­ i­mpre­si­vne­ fotogra­fi­je­ pomrči­ne­ Mje­se­ca­. I. B.

Prola­zni­ci­ na­jpozna­ti­je­ i­ na­jfre­kve­ntni­je­ za­gre­ba­čke­ u­li­ce­ si­­gu­rno su­ ve­ć u­oči­li­ novi­ Podra­vki­n logo na­ je­dnoj od zgra­­da­. Postoje­ći­ je­ logo na­ a­tra­kti­vnoj loka­ci­ji­ Ili­ce­ na­kon ni­­

za­ godi­na­ za­mi­je­nje­n novi­m ­ u­ skla­du­ s Podra­vki­ni­m korpora­­ti­vni­m i­de­nti­te­tom. Logo je­ u­očlji­v i­ noću­ bu­du­ći­ da­ je­ re­kla­ma­ svi­je­tle­ća­, a­ proje­kt je­ prove­de­n u­ su­ra­dnji­ s Ce­ntrom za­ i­ndu­­stri­jsko obli­kova­nje­, koji­ je­ osnova­n 1963. godi­ne­ i­ ba­vi­ se­ gra­fi­­čki­m i­ i­ndu­stri­jski­m di­za­jnom i­ ou­tdoor ogla­ša­va­nje­m. I. B.

Poziv na su­radnju­ u­ listu­ PodravkaPo­što­va­ni Po­dra­vka­ši,u že­lji da još više­ unaprije­dimo informiranje­ i komunicira-

nje­ u Podravki - pozivamo i vas na suradnju u naše­m listu. Ako ste­ zainte­re­sirani za povre­me­no pisanje­ te­kstova za naše­ novine­ - javite­ nam se­. Dovoljno je­ za poče­tak nazva-ti re­dakciju lista Podravka na te­le­fon 1505 te­ javiti da že­li-te­ biti naš suradnik. Namje­ra nam je­ još poboljšati kvalite­tu novina na način da i vi sudje­luje­te­ u tome­ bilo da sami na-piše­te­ ne­koliko re­če­nica o ne­kom događaju ili o ne­če­m dru-gom za što smatrate­ da je­ zanimljivo i da biste­ rado proči-tali u našim novinama ili da nam samo dojavite­ odre­đe­na zbivanja iz vaših sre­dina kako bismo ih mi popratili i zabi-lje­žili u listu.

Pozivamo sve­ zainte­re­sirane­ da se­ do kraja ovog mje­se­ca jave­ na nave­de­ni te­le­fonski broj. Sa svim zainte­re­siranima potom će­mo održati sastanak i razgovor, te­ dogovoriti me­-đusobnu daljnju suradnju. Objavlje­ni članci u novinama ho-noriraju se­.

Raduje­mo se­ zaje­dničkoj suradnji u re­alizaciji lista Po-dravka.

Re­da­kcija­ lista­ Po­dra­vka­