View
49
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
Pojam informacionih sistema i pojam poslovnog sistema
Citation preview
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
KRAGUJEVAC
PREDMET:
UPRAVLJAČI INFORMACIONI SISTEMI
TEMA SEMINARSKOG RADA:
POJAM INFORMACIONIH SISTEMA
I POJAM POSLOVNIH SISTEMA
Profesor: Student:
dr. Slavica Šarenac Ivan Radaković br. ind. 229/2012
Kragujevac, 2013.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
2
SADRŽAJ:
1. INFORMACIONI SISTEMI...................................................................................... 3
1.1. Uvod ...................................................................................................................... 3
1.2. Definicije informacionog sistema ........................................................................... 3
2. UPRAVLJAČKI INFORMACIONI SISTEM............................................................ 4
2.1. Struktura upravljačkog informacionog sistema........................................................ 6
3. KOMPONENTE I AKTIVNOSTI INFORMACIONIH SISTEMA ........................... 7
4. RESURSI INFORMACIONIH SISTEMA ................................................................ 9
5. VRSTE INFORMACIONIH SISTEMA .................................................................. 11
5.1. Operativni informacioni sistemi ............................................................................ 11
5.2. Menadžerski informacioni sistemi ........................................................................ 13
6. INTEGRACIJA INFORMACIONIH SISTEMA ..................................................... 16
7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 17
LITERATURA: .......................................................................................................... 18
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
3
1. INFORMACIONI SISTEMI
1.1. Uvod
Informacioni sistem je integrisani skup komponenti za sakupljanje, snimanje,
čuvanje, obradu i prenošenje informacija. Poslovna preduzeća, druge vrste organizacija
i pojedinci u savremenom društvu, zavise od informacionih sistema za upravljanje
svojim operacijama i aktivnostima, održavanje konkurentnosti na tržištu, ponudu
različitih usluga i unapreĎivanje kompetencija i kapaciteta. Na primer, moderne
korporacije zavise od računarskih informacionih sistema koji su neophodni za obradu
njihovih finansijskih i poslovnih transakcija, upravljanja ljudskim resursima; opštinske
uprave zavise od informacionih sistema bez kojih se ne mogu pružati osnovne usluge
njihovim graĎanima na efikasan i transparentan način; pojedinci koriste informacione
sisteme da bi unapreĎivali svoja znanja, za kupovinu, upravljanje bankovnim računima i
transakcijama, kao i za različite finansijske operacije.
1.2. Definicije informacionog sistema
Upravljanje ma kojom organizacijom uključuje donošenje odluka i rešavanje
problema, a u tu svrhu su neophodne informacije i znanja. Informacioni sistemi
obezbeĎuju informacije neophodne za svrhe donošenja odluka i rešavanja problema.
Kao što je već rečeno, informacije potiču iz izvora unutar organizacije i izvora izvan
organizacije. I jedne i druge mogu da budu obraĎivane kako formalnim informacionim
sistemom date organizacije, tako i njenim neformalnim sistemom. Prvobitno su računari
bili upotrebljavani za "elektronsku obradu podataka" (EOP), a kada je shvaćeno da
mogućnosti računara daleko prevazilaze puku obradu podataka, iskrsle su nove svrhe i
novi vidovi informacionih sistema. Tako se, istorijski posmatrano, prvo javljaju
upravljački informacioni sistemi (Management Information Systems - MIS), a potom
sistemi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems - DSS). Pored toga, u
području veštačke inteligencije razvijani su ekspertni sistemi - ES. Intenzivan je od
nedavno i razvoj automatizovane kancelarije (Office Automation - OA). Prema nekim
shvatanjima, svih pet navedenih osnovnih oblasti primene predstavljaju jedan celoviti
sistem - informacioni sistem zasnovan na računaru (Computer-Based Information
System - CBIS).
Koristeći se analogijom sa živim organizmima, smatra se da ovakvi informacioni
sistemi zasnovani na računaru nastaju, rastu, sazrevaju i nestaju, pa se taj proces
označava izrazom "životni ciklus sistema" koji u pojedinim slučajevima može trajati
samo nekoliko meseci, a u drugim nekoliko godina. Ugrubljeno posmatrano, životni
ciklus informacionog sistema zasnovanog na računaru uključuje nekoliko faza:
planiranje sistema, analizu i oblikovanje sistema, testiranje i održavanje sistema,
implementaciju, kontrolu i ocenjivanje sistema. O svim navedenim komponentama
informacionog sistema zasnovanog na računaru, kao i o stupnjevima životnog ciklusa
sistema biće potanko reči u predstojećim poglavljima ovog teksta.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
4
2. UPRAVLJAČKI INFORMACIONI SISTEM
Dugotrajne su nedoumice i nesuglasice o značenju izraza upravljački
informacioni sistem, MIS (management information system), kao i o odnosu
upravljačkog informacionog sistema sa elektronskom obradom podataka, EDP,
sistemom podrške odlučivanju, DSS (decision support system), ekspertnim sistemom,
ES, i automatizovanom kancelarijom, OA (Office automation).
Ima definicija upravljačkog informacionog sistema za koje se bez dvoumljenja može
reći da su nejasne i preširoke i da ne zadovoljavaju ni osnovna logička pravila ispravnog
definisanja. Primerom takve definicije se može smatrati ona koju daju D. Kroenke i K.
Dolan: MIS je razvoj i upotreba efektivnih informacionih sistema u organizaciji. To je
zapravo njihovo neznatno preinačenje (takone nejasne i preširoke) definicije MIS koju
je dao P.G.W. Keen.
Kada je reč o odnosu upravljačkog informacionog sistema sa drugim informacionim
sistemima i računarskim aplikacijama, McLeod je identifikovao sledeća tri shvatanja:
a) shvatanje da je DSS zamena za MIS,
b) shvatanje da MIS uključuje sve računarske aplikacije i
c) shvatanje da je MIS resurs organizacije.
(a) McLeod ističe da je nastanak upravljačkog informacionog sistema značio dramatičan
raskid sa automatskom obradom podataka, jer je shvaćeno da računar može mnogo više
od puke obrade podataka. Od polovine šezdesetih do polovine sedamdesetih, bile su
raspoložive samo dve aplikacije računara: automatska obrada podataka i upravljački
informacioni sistem. Ali, početkom sedamdesetih počinju da se razvijaju sistemi za
podršku odlučivanju, DSS.
Neki autori na osnovu proučavanja razvitka informacione tehnologije i njene primene u
upravljanju zastupaju gledište da je elektronska obrada podataka evoluirala preko
upravljačkih informacionih sistema u sisteme za podršku odlučivanju, DSS. Na tom
stanovištu su J.A.P. Stoner i C. Wankel koji definišu upravljački informacioni sistem
kao formalni metod koji upravljanju stavlja na raspolaganje tačne i pravovremene
informacije neophodne za olakšavanje procesa odlučivanja i za omogućavanje da
planiranje, kontrola i operacionalne funkcije budu efektivno izvedene (i dodaju da izraz
"formalni" nipošto ne znači poricanje značaja neformalnih komunikacija). Sistem
podrške odlučivanju isti autori definišu kao interaktivni računarski sistem lako dostupan
stručnjacima koji nisu specijalisti za računare i koji im pomaže u funkcijama planiranja
i odlučivanja.
McLeod zapaža da je bilo proučavalaca koji su u MIS videli primer totalnog sistemskog
pristupa - nastojanje da se izgradi jedinstveni celoviti informacioni sistem koji bi mogao
da zadovolji sve potrebe za informacijama svih članova organizacije koji se bave
menadžmentom. Pošto MIS naravno, nije mogao da ispuni ta očekivanja, pojmu MIS se
počinje zamerati. Postoji gledište da je DSS zamena za MIS, a neki autori prigovaraju
da MIS nije namenjen odlučivanju, što McLeod pobija navodeći niz starih definicija
MIS-a kojima se tvrdi da MIS treba da obezbedi informacije za odlučivanje. McLeod
smatra da pogreška nije bila u samom pojmu MIS već u njegovoj primeni; pojam MIS
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
5
je i ranije podrazumevao i sada podrazumeva da su informacije menadžerima potrebne
radi donošenja odluka, a računar im mnoge od potrebnih informacija može obezbediti.
(b) Prema drugom gledištu, DSS nije zamena za MIS; MIS ne bi trebalo napuštati, već
mu samo pripisati novu ulogu. Sa tog stanovišta MIS obuhvata: automatsku obradu
podataka, sisteme podrške odlučivanju, automatizovanu kancelariju i ekspertne sisteme.
Napominjemo da donekle slično gledište zastupaju G. Davis i M. Olson koji upravljački
informacioni sistem uopšteno definišu kao integrisani sistem obezbenivanja informacija
za podržavanje operacija upravljanja i funkcija odlučivanja u organizaciji, koji se koristi
hardverom i softverom računara, manuelnim procedurama, modelima za planiranje,
kontrolisanje i odlučivanje, kao i bazom podataka. Izraz "integrisani" ovde ne označava
jedinstvenu, monolitnu strukturu već samo znači da su delovi saobraženi jednom
opštem dizajnu sistema. Funkcionalni podsistemi upravljačkog informacionog sistema
mogu posebno da se razviju u saglasnosti sa opštim planom, a različiti korisnici se
njima mogu različito koristiti. Davis i Olson smatraju da izraz sistem podrške
odlučivanju, DSS, označava klasu sistema koji podržavaju proces odlučivanja; sistemi
podrške odlučivanju predstavljaju značajnu klasu aplikacija upravljačkog
informacionog sistema.
McLeod prigovara pomenutom drugom gledištu da prema njemu MIS znači svašta, a to
će reći - ništa. On se zalaže za treće gledište prema kojem je MIS organizacioni resurs.
(c) Prema tom shvatanju, MIS je samo jedna od pet ravnopravnih računarskih aplikacija
koje se nalaze na istom hijerarhijskom nivou. Te aplikacije su: MIS, DP, DSS, OA i
ES. Sve te aplikacije obuhvata "informacioni sistem zasnovan na računaru" - CBIS
(computer based information system). U ovom shvatanju MIS i DSS nisu
suprotstavljeni jedan drugom, već su, pre bi se reklo, komplementarni. McLeod
naglašava da MIS i DSS mogu da koriste isti hardver i, šta više, isti softver; mogu crpeti
iste podatke iz iste baze podataka i informacije u istoj formi. Glavna razlika izmenu njih
je, prema uverenju McLeoda, u tome ko upotrebljava sistem i kako se informacije
primenjuju. Ako je sistem oblikovan tako da pomaže velikoj grupi menadžera u celoj
organizaciji ili menadžera unutar neke velike funkcionalne oblasti organizacije da reše
problem obezbeĎujući im odgovarajuće informacije, onda je reč o MIS. Ako je,
meĎutim, sistem oblikovan tako da pomaže pojedinačnom menadžeru ili maloj grupi
menadžera koja dejstvuje kao tim da reši problem, obezbeĎujući im informacije za
donošenje specifičnih odluka, onda je reč o DSS. U tom slučaju se od menadžera manje
zahteva da odredi način na koji će se koristiti informacija, jer je to ugraĎeno u sam DSS,
dok se u slučaju MIS to uveliko prepušta samom menadžeru.
McLeod definiše upravljački informacioni sistem kao na računaru zasnovani sistem,
koji obezbenuje informacije menadžerima sa sličnim potrebama. Informacije opisuju
organizaciju ili neki od njenih glavnih sistema kazujući šta se dešavalo, šta se sada
dešava i šta će se verovatno dešavati u budućnosti. Informacije su raspoložive u vidu
periodičnih izveštaja, specijalnih izveštaja i izlaza matematičkih simulacija. Informacije
upotrebljavaju menadžeri u odlučivanju pri rešavanju problema.
Za upravljački informacioni sistem R. M. Stair kaže da je organizovani skup ljudi,
procedura, baza podataka i sredstava koji snabdevaju menadžere i donosioce odluka
informacijama koje im pomažu da postignu organizacione ciljeve.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
6
Informaconi sistem se može definisati sa više različitih stanovišta. Sa tehnološko-
tehničkog se obično definiše kao skup meĎusobno povezanih komponenti koje
prikupljaju, unose, organizuju, memorišu i čuvaju podatke i procesiraju i distribuiraju
informacije za podršku procesa, poslovnih transakcija, odlučivanja i rešavanja problema
u organizaciji. Informacioni sistem omogućava sakupljanje, organizovanje i čuvanje
podataka i informacija o svim relevantnim entitetima u organizaciji i njenom okruženju.
Na primer, dobavljači, proizvodi, kupci, materijali, poslovni doganaji, mašine, ljudi,
potrošači i stotine i stotine drugih. Jedna integralna i sveobuhvatna baza podataka
informacionog sistema organizacije ima i do pet hiljada različitih tipova entiteta, o
kojima se prikupljaju, organizuju, skladište, čuvaju i obraĎuju podaci.
2.1. Struktura upravljačkog informacionog sistema
Organizaciju kao otvoreni socijalni sistem, prema shvatanju nekih teoretičara,
sačinjava nekoliko podsistema nephodnih za njen opstanak i rast:
1. podsistem proizvodnje,
2. podsistem podržavanja (koji obezbeĎuje neophodne sirovine za proizvodni
podsistem i distribuciju usluga i proizvoda),
3. podsistem održavanja (koji održava i štiti strukturnu celovitost i karakter
organizacije),
4. podsistem prilagoĎavanja (odgovoran za prilagoĎavanje i dugovečni opstanak
organizacije u promenljivom okruženju na osnovu sticanja odgovarajućih
informacija i nalaženja inventivnih rešenja za promene i prilagoĎavanje, na
primer, odeljenje za istraživanje i razvoj) i
5. podsistem upravljanja (koji koordinira, kontroliše i usmerava ostale podsisteme).
Smatra se da je u praksi velika većina organizacija strukturisana prema tradicionalnim
funkcionalnim oblastima kao što su: proizvodnja i/ili usluge, marketing, računovodstvo,
finansije, kadrovi, istraživanje i razvoj i dr. Svaka od tih oblasti zahteva drugačije
informacije koje su potrebne nekim funkcionalnim oblastima organizacije, ali i
informacije koje su potrebne samo jednoj od funkcionalnih oblasti organizacije.
Drugačije govoreći, neka organizaciona funkcija podržana odgovarajućim
funkcionalnim informacionim sistemom, ima svoje jedinstvene informacione zahteve,
ima zahteve koji su zajednički za još neku funkciju organizacije i, konačno, ima
informacione zahteve koji su zajednički za sve organizacione funkcije. Važno je imati
na umu da te različite funkcionalne oblasti uključuju različite nivoe upravljanja:
strategijsko, taktičko i operativno upravljanje, a kako je već rečeno i različiti nivoi
upravljanja imaju različite potrebe za informacijama. Unutar svake funkcije
funkcionalni upravljački informacioni sistem obezbeĎuje informacije neophodne na
svakom od nivoa upravljanja. Svakoj od tih oblasti može da bude primeren
odgovarajući funkcionalni upravljački informacioni sistem, ali je potrebno da se ti
funkcionalni informacioni sistemi povežu kako informacioni sistem organizacije ne bi
bio sveden na puku zbirku meĎusobno nepovezanih i nekoordinisanih sistema.
To povezivanje ne podrazumeva nastanak monolitnog sistema; upravljački informacioni
sistem je, kako je to izrazio Davis, "federacija slabo integrisanih podsistema".
Funkcionalni podsistemi upravljačkog informacionog sistema mogu da budu razvijeni
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
7
posebno, usmeravano opštim planom razvoja i integrisanih kroz bazu podataka. Jedan
od aspekata integrisanja funkcionalnih informacionih podsistema se ostvaruje
primenom baza podataka i sistema upravljanja bazama podataka (data base management
systems - DBMS). Konceptualna struktura upravljačkog informacionog sistema sadrži
jedinstvene, specifične fajlove za svaki funkcionalni podsistem i zajedničku bazu
podataka. Postoji i primenjuje se jedinstveni specifični softver za pojedinačne
funkcionalne upravljačke podsisteme i opšti, zajednički softver za sve funkcionalne
upravljačke informacione podsisteme: sistem upravljanja bazama podataka, baze
modela za analizu podataka, modela za planiranje, kontrolu i dr.
3. KOMPONENTE I AKTIVNOSTI INFORMACIONIH SISTEMA
Svaki informacioni sistem je sistemska celina i sklad izmeĎu njegovih ključnih
komponenti koje izvršavaju odreĎene aktivnosti. Slika 1 je model informacionog
sistema, koji sistemskim prilazom pokazuje koncepcijski okvir, najvažnije komponente
i aktivnosti sistema. Sistem skuplja, sreĎuje, obuhvata i unosi podatke u proces obrade,
organizuje, skladišti i održava podatke u bazi podataka i, iz organizovanih i
uskladištenih podataka, derivira informacije za krajnje korisnike sistema.
Model, takoĎe, ukazuje na relevantne odnose i objašnjava ključne veze izmeĎu
osnovnih komponenti i aktivnosti informacionog sistema. Može se reći da su četiri
ključna koncepta implicitna u svim vrstama informacionih sistema:
Ljudi, hardver, softver, podaci i računarske mreže čine pet osnovnih grupa
resursa svakog informacionog sistema;
Ljudski resurs uključuje specijaliste i korisnike IT (Information Technology),
hardverski resurs obuhvata računarske urenaje i medije, softverski resurs
programe i procedure,
resurs podataka baze podataka i znanja i
resurs mreže komunikacione medije i računarske mreže;
Resurs podataka se transformiše aktivnostima procesiranja u različite informacione
proizvode za različite krajnje korisnike.
Procesiranje informacija obuhvata aktivnosti: ulaz, obradu, izlaz, memorisanje i
kontrolu.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
8
Slika 1
Ulaz kao resurs podataka je aktivnost koja podatke o nastalim poslovnim transakcijama
zahvata, priprema i unosi u sistem, odnosno, bazu podataka. Krajnji korisnici
informacionog sistema nastale podatke obuhvataju, ureĎuju i zapisuju na medije kao što
su izvorna dokumenta ili upisuju direktno na elektromagnetne medije računarskog
sistema. Uneti podaci se transferišu na mašinski čitljive medije kao što su magnetni
diskovi, upisuju u bazu, čuvaju, održavaju i koriste u procesu obrade.
Obrada podataka u informacije je aktivnost procesiranja: izračunavanja, uporenivanja,
sortiranja, sumacije, klasifikacije i mnogih drugih operacija. U okviru ove aktivnosti
podaci se čitaju sa elektromagnetnih medija, organizuju, analiziraju i manipuliše se
njima, da bi se konvertovali u informacije potrebne korisnicima. Podaci u bazi
podataka, u cilju njihovog kvaliteta, podležu, takone, kontinuiranom održavanju,
odnosno ažuriranju i dodavanju novih podataka, brisanju i menjanju postojećih.
Izlaz informacionih proizvoda u različitim oblicima i različitog sadržaja je aktivnost čiji
je cilj da zadovolji informacione potrebe korisnika različitih profila: menadžera,
eksperata, tehničkog osoblja. Najčešće su informacioni proizvodi poruke, izveštaji,
dokumenta, grafičke vizualizacije, koji mogu biti prezentirani korisnicima putem
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
9
različitih izlaznih ureĎaja. Korisnici žele informacione proizvode koji poseduju
odgovarajući kvalitet. Informacije koje su neaktuelne, nisu prispele na vreme, teško su
razumljive i slično, nisu od velike vrednosti i upotrebljivosti za korisnike. Korisnici žele
informacije višeg kvaliteta, to jest, informacione proizvode čije ih karakteristike,
atributi i kvalitet čine poželjnim, korisnim i odgovarajućim za zadovoljenje
informacionih zahteva korisnika.
Memorisanje podataka je ključna komponenta i aktivnost informacionog sistema.
Podaci i informacije stalno ostaju organizovani na odreĎeni način, poželjnog kvaliteta i
zapisani na elektromagnetnim medijima za kasnije korišćenje. Podaci i informacije su u
savremenim informacionim sistemima organizovani kao baze podataka.
Kontrola performansi sistema je, takoĎe, veoma važna aktivnost informacionih sistema.
Kontrola ulaza, obrade, izlaza i memorisanja podataka, odnosno informacija, se
obezbeĎuje odgovarajućom povratnom spregom o stanju, procesima i kvalitetu ovih
aktivnosti. Povratnom spregom mora se kontrolisati i ocenjivati sistem sa stanovišta
uspostavljenih standarda performansi uz stalno poravnavanje da bi kvalitet
informacionih proizvoda bio zadovoljavajući i prihvatljiv za korisnike.
4. RESURSI INFORMACIONIH SISTEMA
Informacioni sistem je sociotehnički sistem koji upotrebljava, organizuje i
efektivno i efikasno koristi odrenene resurse. Resursi informacionog sistema su:
a) ljudski resursi,
b) hardverski resursi,
c) softverski resursi,
d) resursi podataka i
e) resursi računarskih mreža.
Ljudski resursi su neophodni za funkcionisanje informacionih sistema. IT specijalisti i
krajnji korisnici IS čine ljudske resurse. IT specijalisti su ljudi koji razvijaju,
implementiraju, ocenjuju i održavaju IS. Ljudski resursi su organizovani u IC
(Informacionom centru) i zavisno od dimenzija organizacione strukture IC, a pre svega
od podele rada, mogu biti: projektanti informacionih sistema, sistem analitičari,
programeri, administratori baza podataka, softver inženjeri, specijalisti za hardver i
mreže, operateri i drugi. Stručnjaci ovih profila vrše odreĎene poslove, izvršavaju
konkretne radne zadatke. Krajnji korisnici su ljudi koji koriste informacioni sistem i
njegove informacione produkte u svakidašnjem radu. To mogu biti menadžeri,
analitičari, inženjeri, istraživači, komercijalisti, računovone, tehničko osoblje i drugi.
Većina zaposlenih u organizaciji su krajnji korisnici informacionog sistema.
U hardverske resurse spadaju celokupni računarski resursi koji tehnički podržavaju rad
informacionog sistema. Računarski sistemi: serveri baza podataka (veliki i računari
opšte namene), serveri aplikacija (mini računari), radne stanice (mikro računari),
periferne jedinice (štampači, tastature, monitori, magnetni i optički čitači i drugi),
elektromagnetni mediji za smeštaj podataka (diskovi, diskete, optički diskovi, magnetne
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
10
trake), zajedno čine integralnu tehničku podršku i hardverski resurs informacionih
sistema.
Softverski resursi uključuju sve vrste programskih instrukcija i procedura. Operativni
sistemi, programi prevodioci, sistemi za upravljanje bazama podataka, statistički paketi,
OLAP softver i mnogi korisnički programi (aplikativni softver) predstavljaju resurs
informacionih sistema od ogromnog značaja i značajnu intelektualnu investiciju
organizacije. Niz procedura koje upućuju korisnika kako da koristi svoj IS, su takoĎe
značajan softverski resurs.
Podaci, informacije i znanje su resurs ne samo IS, nego i organizacije, podjednako
važan kao i drugi resursi. Ovaj resurs se često organizuje u bazama podataka (podaci i
informacije), dimenzionalnim bazama podataka u Data Warehouse (ekstrahirani i
agregirani podaci i informacije), bazama znanja, Knowledge Warehouse i dr.
Resursi računarskih mreža, lokalnih i globalnih, sa aktivnom i pasivnom mrežnom
opremom, ureĎajima i instalacijama, su okosnica telekomunikacionog podsistema
informacionog sistema. Telekomunikacione mreže, kao što su intranet, ekstranet i
internet, su postale neminovnost uspešnog funkcionisanja organizacije i integralnih
informacionih sistema. Ovi resursi uključuju:
a) komunikacione medije, kao što su koaksijalni kablovi, fiber-optički kablovi,
mikrotalasni sistemi, satelitski komunikacioni sistemi i drugi,
b) mrežnu opremu: ruteri, svičevi, modemi, habovi, razne vrste priključaka i druga
mrežna oprema, i
c) komunikacioni kontrolni softver.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
11
5. VRSTE INFORMACIONIH SISTEMA
Dosadašnji razvoj informacionih tehnologija i informacionih sistema
organizacije tekao je od ranih sistema automatske obrade podataka do DW. Prema
jednom stanovištu savremeni informacioni sistemi organizacije bazirani na i podržavani
informatičkim tehnologijama mogu se podeliti na: operativne informacione sisteme i
sisteme za podršku menadžmenta/menadžerski IS (Slika 2).
Slika 2
5.1. Operativni informacioni sistemi
Informacioni sistemi koji su namenjeni za obradu podataka nastalih u poslovnim
i tehnološkim procesima i koji obezbeĎuju podatke i informacije za poslovne operacije,
nazivaju se operativnim informacionim sistemima. Uloga ovih sistema je podrška
unaprenenju i efikasnom izvršavanju poslovnih transakcija, kontrola tehnoloških
procesa, automatizacija poslova u kancelarijama, podrška u kreiranju, distribuciji i
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
12
korišćenju znanja, podrška komunikaciji i saradnji u organizaciji, formiranje i
održavanje integralne baze podataka organizacije.
Slika 3
OLTP sistemi (On Line Transaction Procesing System) su sistemi koji trenutno
obraĎuju podatke nastale u poslovnim transakcijama. U toku dana se obrade milioni
različitih poslovnih transakcija i automatski izvrši ažuriranje velikih baza podataka. Ovi
sistemi su bazirani na relacionoj tehnologiji i koriste najsavremenije tehnike
računarstva. Tipični poslovni procesi su, na primer, ovi: obrada porudžbenica,
fakturisanje, kontrola zaliha, obrada zarada, prodaja robe u trgovinskim objektima,
obrada transakcija u bankarskom poslovanju i slično. Dakle, OLTP omogućavaju
automatizaciju odvijanja poslovnih procesa, aktivnosti, poslova, radnih zadataka i
operacija. Oni su, takoĎe, osnova i sredstvo za razvoj sistema koji podržavaju
odlučivanje u menadžmentu. Teško je, zapravo, pretpostaviti i praktično je neostvariva
zamisao razvoja upravljačkih informacionih sistema, Data Warehouse-a, sistema
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
13
poslovne inteligencije i drugih, a da organizacija nije prethodno razvila i implementirala
OLTP. Krajnji korisnici ovih sistema su, pre svega, stručnjaci različitih profilacija,
operativni menadžeri, administrativno i tehničko osoblje organizacije.
5.2. Menadžerski informacioni sistemi
Menadžerski informacioni sistemi su sistemi podrške odlučivanju u
menadžmentu. Oni mogu biti: MIS (Management Information Systems), DSS (Decision
Support Systems), EIS (Executive Support Systems), koji su najčešće zasnovani na
informacionim arhitekturama kao što su Data Warehouse (DW) i KBS (Knowledge
Based Systems) (Slika 3).
MIS
MIS je klasični upravljački informacioni sistem, koji pripada drugoj razvojnoj fazi
informacionih sistema. Javlja se kao odraz potrebe da se menadžmentu na adekvatan
način obezbede neophodne informacije za odlučivanje i upravljanje; pre svega, za
donošenje operativnih i taktičkih odluka. Oni obezbeĎuju za menadžere i druge
korisnike informacije, koje su im neophodne u svakodnevnom donošenju menadžerskih
odluka. Proizvode veoma mnogo različitih izveštaja koje su menadžeri na osnovu
istraživanja njihovih informacionih potreba unapred definisali. Ovi sistemi pretražuju
informacije o internim operacijama iz baza podataka i kontinuirano ih ažuriraju OLTP
sistemima. Oni, takoĎe, obezbeĎuju mnogo korisnih podataka i informacija o
relevantnom okruženju organizacije, koji dolaze iz eksternih izvora. Na primer,
menadžer prodaje može:
a) koristiti web brauser da bi primio neposredno i u realnom vremenu vizuelne prikaze,
na svojoj radnoj stanici, informacije o prodaji pojedinih proizvoda, različitim kupcima,
b) pristupiti nedeljnim, mesečnim, kvartalnim ili drugim analitičkim izveštajima koji
omogućavaju ocenjivanje rezultata prodaje, odnosno, postignuća njegovog odeljenja u
domenu prodaje različitih proizvoda, različitim kupcima, na različitim tržišnim
segmentima.
DSS
Pod sistemima podrške odlučivanju (DSS) se podrazumevaju interaktivni, na
računarima zasnovani, informacioni sistemi koji se koriste sofisticiranim modelima
anlalize podataka, modelima odlučivanja i specijalizovanim bazama podataka sa svrhom
podržavanja procesa polustrukturisanog i nestrukturisanog menadžerskog odlučivanja.
DSS se, s jedne strane, razlikuju od sistema transakcione obrade podataka, koji su
usredsreĎeni na obradu podataka generisanih poslovnim transakcijama i operacijama, a
s druge strane, od MIS, koji su usredsreĎeni na obezbenivanje unapred specifikovanih
informacija – izveštaja za menadžere, kojima bi trebalo da pomognu u procesu pretežno
strukturisanog donošenja efektivnih upravljačkih odluka, dok DSS omogućavaju
menadžerima analitičko modelovanje, simulacije, eksploracije mogićih alternativa i dr.
Sistemi podrške odlučivanju imaju veću analitičku moć od drugih sistema, jer se koriste
mnoštvom sofisticiranih modela analize i mogu sažimati ogromne količine podataka u
formu koju donosioci odluka mogu lako tumačiti i razumeti. Ovi sistemi su tako
oblikovani da se donosioci odluka njima mogu neposredno koristiti, a softver je izrazito
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
14
"user-friendly". Sistemi podrške odlučivanju se koriste u interaktivnom načinu i na ad
hoc osnovi – korisnik može menjati pretpostavke, postavljati nova pitanja, uključivati
nove podatake.
EIS
EIS su kategorija informacionih sistema, namenjeni za podršku odlučivanju izvršnim
menadžerima, odnosno, vrhovnom menadžmentu organizacije, mahom da bi
zadovoljavali strategijske informacione potrebe. Uzimaju podatke iz mnogih izvora,
agregiraju ih, kompariraju, analiziraju raznovrsnim analitičkim postupcima i vrše
njihovu vizualizaciju prema zahtevima menadžera. Obezbenuju selektivno, brzo i lako
razumljive informacije o ključnim faktorima koji su kritični za postizanje strategijskih
ciljeva organizacije. Mnogi ih smatraju podskupom DSS.
KBS
Na pomeranje granica informacionih sistema znatan uticaj su imala postignuća u oblasti
veštačke inteligencije (AI). MeĎu prve istraživače i osnivače oblasti veštačke
inteligencije spadaju Džon Makarti (J. McCarthy), Marvin Minski (M. Minsky), Alen
Njuel (A. Newell) i Herbert Sajmon (H. Simon).
Pod veštačkom inteligencijom se, prema rečničkim definicijama, obično podrazumeva
multidisciplinarna oblast koja uključuje filozofiju, psihologiju, fiziologiju centralnog
nervnog sistema, lingvistiku, nauku o računarstvu, a bavi se reprodukovanjem načina i
rezultata aktivnosti mozga i ljudskog rezonovanja. Značenje izraza veštačka
inteligencija je teško odredivo, a na jezgro toga značenja ukazuju neke iz mnoštva
definicija:
"Veštačka inteligencija je nauka koja čini da mašine obavljaju stvari koje bi zahtevale
inteligenciju kada bi ih obavljao čovek";
"Veštačka inteligencija je deo nauke o računarima usmeren na stvaranje i proučavanje
račnarskih programa koji ispoljavaju ponašajna svojstva koja mi identifikujemo kao
inteligentna u ljudskom ponašanju - znanje, rezonovanje, učenje, rešavanje problema,
razumevanje jezika i dr.".
"Veštačka inteligencija je proučavanje mentalnih moći kroz upotrebu modela
kompjutacije.
Pri tome je fundamentalna radna pretpostavka da ‘Ono što mozak čini može biti
zamišljeno na nekom nivou kao vrsta kompjutacije’." [41]. Osnovne oblasti veštačke
inteligencije su: razumevanje i obrada prirodnog jezika, robotika, računarsko vinenje,
automatsko zaključivanje, automatsko programiranje, mašinsko učenje, neuronske
mreže, sistemi zasnovani na znanju – ekspertni sistemi (ES).
U osnove veštačke inteligencije utkana je i pretpostavka da se čovekovo mišljenje može
dobro razumeti posredstvom reprezentacionih struktura i kompjutacionih procedura
kojima se operiše nad ovim stukturama. Ta pretpostavka uključuje i konekcionističke
koncepcije prema kojima se mišljenje modeluje pomoću veštačkih neuronskih mreža.
Pretpostavku da čovekov razum dejstvuje pomoću reprezentacije i kompjutacije neki
filozofi, menu kojima se posebno ističe Serl (J. Searle) osporavaju, dok drugi, kao
Tagard (P. Thagard) veruju da se tim osporavanjima najbolje može odgovoriti ne
napuštanjem, nego širenjem i dopunjavanjem kompjutaciono-reprezentacionog pristupa.
Nekadašnja preovlanujuća analogija razumračunar, odnosno podrazumevanje da su
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
15
razumu svojstvene mentalne reprezentacije po analogiji sa strukturama podataka u
računaru i kompjutacione procedure po analogiji s kompjutacionim algoritmima u
računaru, zamenjuje se novom analogijom mozak-računar u kojoj su, prema
konekcionističkim koncepcijama, reprezentacija i kompjutacija shvaćeni posredstvom
neurona i "sinapsi" – konekcija, kao i posredstvom širenja aktivacije.
MeĎu veoma praktične aplikacije veštačke inteligencije u klasi sistema zasnovanih na
znanju (KBS), spadaju ekspertni sistemi (ES). Pod ekspertnim sistemom se
podrazumeva računarski program koji se koristi znanjima radi oponašanja ponašanja
čoveka – eksperta. Ekspertni sistemi su karakteristični po:
a) raspolaganju znanjem eksperta o nekom uzanom domenu,
b) rešavanju zadataka simboličke prirode,
c) obrazlaganju svog ponašanja i svojih zaključaka,
d) proširivanju opsega svojih mogućnosti i moć da se usavršavaju,
e) rešavanju teških problema u uslovima neizvesnosti.
DW
Data Warehouse (DW) je prema shvatanju Inmona, veliko, jedinstveno, integrisano,
prilagodljivo, elastično i bezbedno spremište podataka koje obezbeĎuje
infrastrukturalnu osnovu informacionih softverskih aplikacija u organizaciji, i koje
sadrži ka korisniku usmerene, integrisane, vremenski varijantne, postojane,
multivarijatne skupove relevantnih, konzistentnih podataka, lako dostupnih i podložnih
analizovanju i manipulisanju, za svrhu podržavanja procesa odlučivanja u upravljanju
organizacijom i njenim procesima.
Organizacije pribegavaju gradnji data warehouse usled toga što raspoloživi podaci u
obliku u kojem su uskladišteni ne mogu efektivno i efikasno da budu analizovani, kako
bi se iz njih iscrpele informacije potrebne za odlučivanje u upravljanju procesima u
nekoj organizaciji i upravljanju tom organizacijom. Gradnjom data warehouse
organizacija sakuplja svoje podatke i smešta ih u jedno skladište, organizujući ih na
način koji obezbenuje laku i brzu dostupnost podataka, kao i njihovu podložnost
odgovarajućem manipulisanju i analizovanju s ciljem sticanja potrebnih relevantnih
novih informacija, pa i takvih koje će omogućiti nove uvide u procese kojima se
upravlja. Tokom graĎenja data warehouse, neizbežno, nastaju dodatne promene u
organizaciji: s jedne strane, uvode se neki sasvim novi procesi i procedure neophodni za
granenje data warehouse, dok se, s druge strane, neki procesi u organizaciji menjaju
usled novih mogućnosti koje data warehouse prirenuje.
'Mart podataka' se odnosi na bazu podataka za podršku odlučivanju izgraĎenu da se
njome koristi neka organizaciona jedinica ili grupa ljudi u organizaciji ili neki poslovni
proces. Mart podataka je logički podskup data warehouse; data warehouse sačinjava
unija svih pripadajućih martova podataka. Data warehouse sadrži veliki skup detaljnih
podataka, a martovi podataka sadrže sumarne podatke saobražene posebnim potrebama
korisnika. Izgleda da se opravdano može postaviti pitanje (i izraziti bojazan) da li takva
unija martova obezbeĎuje celovitost uključuje relacije i interakcije izmeĎu
organizacionih jedinica ili izmenu poslovnih procesa, kao i interakcije sa okruženjem
organizacije.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
16
6. INTEGRACIJA INFORMACIONIH SISTEMA
Informacioni sistem organizacije treba da je integralan, da integriše sve funkcije,
procese i sve vrste informacionih sistema. Integracija se postiže, pre svega, kroz
kompozitni ili cross/function sistem, koji daje potporu svim poslovnim funkcijama,
procesima, aktivnostima, operacijama i podržava odlučivanje svih nivoa menadžmenta i
koji ima integrisane informacione resurse koje koriste sve aplikacije i korisnici. Mnogi
autori smatraju da akronim MIS uključuje sve navedene vrste informacionih sistema.
MeĎutim, prema nekim shvatanjima sve navedene osnovne vrste IS i oblasti primene IT
predstavljaju doista jedan celoviti sistem - informacioni sistem zasnovan na računaru
(Computer-Based Information System - CBIS). CBIS se u tom kontekstu koristi kao
"kišobran" za sve vrste informacionih sistema podržavanih informatičkim
tehnologijama. U istom smislu ćemo koristiti, jednostavno, termin informacioni sistem
organizacije (ISO).
Slika 4 pokazuje koje i kakve veze postoje izmeĎu vrsta informacionih sistema i kako se
oni mogu integrisati u jedinstvenu celinu.
OLTP je najznačajniji izvor podataka za druge sisteme, gde su DW, pre svega, a zatim
MIS i EIS, primarni primaoci podataka. DW je centralno spremište podataka i izvor za
razvoj aplikacija u sistemima kao što su MIS, DSS, EIS. Podaci se, prema tome, kako
strelice na slici pokazuju, razmenjuju izmenu pojedinih vrsta informacionih sistema i u
kontekstu drugog sistema koriste za striktne namene. Uvek se postavlja pitanje: kako,
koliko široko i čvrsto sistem treba integrisati? Odluku o stepenu integracije bi trebalo
zasnivati na jasnim kriterijumima i preciznim merama integracije. Najvažnije je u
inegracionom konceptu postići efektivan i efikasan tok podataka i informacija izmenu
pojedinih sistema. Integracija je kompleksan proces, prouzrokuje značajne troškove,
zahteva vreme i znanje, i ima svoje, ne male, troškove operativnog funkcionisanja.
Svaka organizacija mora imati svoj pogled na integraciju, i ne postoji "tačan nivo"
integracije koji se može preporučiti. Drugo pitanje se tiče života i smrti informacionog
sistema. Koristeći se analogijom sa živim organizmima, smatra se da ovakvi
informacioni sistemi zasnovani na računaru nastaju, rastu, sazrevaju i nestaju, pa se taj
proces označava izrazom "životni ciklus sistema" koji u pojedinim slučajevima može
trajati samo nekoliko meseci, a u drugim nekoliko godina. Ugrubljeno posmatrano,
životni ciklus informacionog sistema zasnovanog na računaru uključuje nekoliko faza:
planiranje sistema, analizu i oblikovanje sistema, testiranje i održavanje sistema,
implementaciju, kontrolu i ocenjivanje sistema. O svim navedenim komponentama
informacionog sistema zasnovanog na računaru, kao i o stupnjevima životnog ciklusa
sistema biće potanko reči u predstojećim poglavljima ovog teksta.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
17
Slika 4
7. ZAKLJUČAK
Izumom i dostupnošću novih informacionih tehnologija (IT), javljaju se nove
mogućnosti. Pošto su informacioni sistemi omogućili različite ljudske aktivnosti, samim
tim su izvršili i veliki uticaj na društvo, odnosno izmenili životne stilove. Ubrzali su
obavljanje svakodnevnih aktivnosti, uticali na strukturu organizacija, izmenili načine
ponude i potražnje proizvoda na tržištu, kao i načine i shvatanje rada. Informacije i
znanje, danas čine vitalni ekonomski resurs.
Upravljački informacioni sistemi
Pojam informacionih i poslovnih sistema
18
LITERATURA:
[1] http://www.it-akademija.com/ITAkademija-Link-Informacioni-
Sistemi_29_5_31_109
[2] http://www.fon.edu.rs/
[3] http://www.oirs.fon.rs/data/RadniMaterijal/
[4] http://www.images.google.com
Recommended