View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
2
1. UVOD U PROBLEMATIKU
Ovaj rad ima za cilj da doprinese boljem razumijevanju evropskog puta Bosne i Hercegovine
kroz analizu učešća kantonalnog nivoa vlasti u cjelokupnom procesu evropskih integracija. U
radu je posebno naglašeno istraživanje postojećih i (u budućnosti) neophodnih kapaciteta unutar
kantona za djelotvorno izvršavanje obaveza koje se nalaze na putu Bosne i Hercegovine prema
članstvu u Evropskoj uniji.
Naša je želja da u analizi izbjegnemo isključive i već ustaljene debate o Bosni i Hercegovini i
njenom ustavnom okviru, nepreglednosti institucija, preglomaznoj administraciji, neophodnosti
formiranja novih institucija ili ukidanja već postojećih. Zanemaruje se da je za funkcioniranje
državnog aparata neophodna efikasna javna uprava koja bi i pored nabrojanih odlika bila u
stanju da kvalitetno vodi proces evropskih integracija.
1.1. Bosna i Hercegovina i njen evropski put
Iako se Bosna i Hercegovina već 16 godina nalazi na „evropskom putu“, možemo zaključiti da
je sam proces pridruživanja još uvijek u početnim fazama. Aplikacija za članstvo u Evropskoj
uniji predana je 15. februara 2016. nakon što je tokom protekle godine proces evropskih
integracija dobio novu dinamiku sa stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP).1 Rezultat je to novog pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini
koji je započet koncem 2014. godine zajedničkom inicijativom Velike Britanije i Njemačke.
Prethodno je proces pristupanja BiH Evropskoj uniji bio usporen i zaustavljen nebrojeno puta,
najvećim dijelom zbog političkih neslaganja među najvažnijim akterima na domaćoj političkoj
sceni, što je utjecalo i na nepostojanje jasnog opredjeljenja Bruxellesa u pogledu načina na koji
se odnositi prema našoj zemlji.
U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina ima ugovornu
obavezu na temelju člana 70. da postepeno pristupi usklađivanju svojih zakona s pravnom
stečevinom (acquis communautaire) Evropske unije.2 Iako je već prethodno Bosna i
Hercegovina prešla iz dobrovoljne u obaveznu fazu harmonizacije s evropskim
zakonodavstvom, stupanjem na snagu SSP-a dobiveni su novi rokovi unutar kojih se
usklađivanje odvija. U tom kontekstu neophodno je istražiti realne mogućnosti domaće
administracije za savladavanje obimnog posla koji će uslijediti u vezi s obavezama iz SSP-a, a
proces bi svakako trebao da dobije na intenzitetu i sveobuhvatnosti kroz buduće faze integracije
BiH u Evropsku uniju. U kojoj mjeri će to i biti tako, u potpunosti ovisi o političkoj volji,
dinamici usvajanja reformi, ali i kapacitetu administracije te stvarnoj koordiniranosti različitih
nivoa vlasti i ustavnih struktura u našoj zemlji.
1 European Union, "Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their
Member States, of the one part, and Bosnia and Herzegovina, of the other part", Official Journal of the European
Union, L164, 30.6.2015. 2 Ibid., član 70, str. 26.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
3
1.2. Šta poslije aplikacije
Aplikaciju za članstvo treba da prati razmišljanje o budućim fazama integracije. Prvi naredni
ispit za državu će predstavljati način odgovaranja na Upitnik upućen iz Evropske komisije, što
je proces za koji će Komisija dobiti mandat od Vijeća Evropske unije nakon primanja i
usaglašavanja jedinstvenog i pozitivnog stava oko aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo.
Popunjavanje Upitnika je do sada tehnički najzahtjevniji i najobimniji zadatak u sklopu procesa
evropskih integracija BiH. Odgovori na pitanja iz Upitnika bit će značajna priprema i glavni
pokazatelj o tome u kojoj mjeri je Bosna i Hercegovina spremna da bude zvanični kandidat za
članstvo i u kojem intervalu može početi proces pregovaranja s Evropskom unijom. Te
aktivnosti će svakako zahtijevati drugačiji angažman i pristup institucija i državne
administracije, što će iziskivati njihovu proaktivniju i značajniju ulogu u odnosu na dosadašnje
obaveze iz procesa evropskih integracija.
Upravo su administrativni kapaciteti, političko uplitanje u zapošljavanje u administraciji, kao i
nedostatak komunikacije i koordinacije između različitih institucija i nivoa vlasti identificirani
u dokumentima institucija Evropske unije, a naročito u izvještajima o napretku i zaključcima
Vijeća EU-a, kao značajna prepreka za efikasno približavanje Evropskoj uniji. Prvi Izvještaj o
napretku Bosne i Hercegovine iz 2006. godine govori da je „neophodno izgraditi transparentan,
efikasan i neovisan sistem javne uprave koji će biti u stanju da odgovori (...) na zahtjeve procesa
EU integracija“.3 Slične ili gotovo iste preporuke mogu se pronaći u svim izvještajima koji su
objavljivani nakon toga. Posljednji, Izvještaj iz 2015. godine, u dijelu političkih kriterija za
članstvo naročito naglašava da „postoji visok nivo politizacije“4 javne uprave, dok se
nedostatak kapaciteta spominje u vezi s deset različitih institucija ili politika.5
Moramo govoriti prije svega o kvalitetnoj administraciji, ali i o kvantitetu. Naime, proces
evropskih integracija iziskuje cijelu jednu mašineriju. Srbija je, naprimjer, do sada u različitim
fazama procesa imala više od 3.000 državnih službenika angažiranih da rade na pitanjima
evropskih integracija.6
Sadašnje najave govore da bi Bosna i Hercegovina mogla do kraja ove godine dobiti Upitnik,
što bi bio realan okvir uzimajući u obzir prethodna iskustva naših susjeda koji su čekali između
6 i 11 mjeseci poslije apliciranja; najduže je na dobivanje Upitnika čekala Srbija, od decembra
2009. do novembra 2010. To znači da se radi o relativno kratkom vremenskom periodu i da je
pojačani angažman već sada neophodan.
3 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2006 Progress Report, Staff Working
Document COM 2006/649 final, Brussels, 8.11.2006., str. 9. 4 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, Staff Working Document
COM 2015/611 final, Brussels, 10.11.2015., str. 4. 5 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, op.cit. 6 “Joksimović: Administracija sposobna i spremna za pregovore”, Progovori o pregovorima, 21.12.2015.,
http://eupregovori.bos.rs/arhiva-vesti/291/2015/12/21/joksimovic_-administracija-sposobna-i-spremna-za-
pregovore.html
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
4
1.3. Mehanizam koordinacije i/ili „jedan glas“
U pogledu prevladavanja složenog načina odlučivanja između institucija u Bosni i Hercegovini
i nepostojanja zajedničkog stava o ključnim pitanjima Evropska unija je od BiH zahtijevala
donošenje mehanizma koordinacije, koji bi trebao da osigura efikasno „usklađivanje, provedbu
i primjenu zakona EU-a“7, kao i unutardržavni način postizanja dogovora i komuniciranja s
Bruxellesom „jednim glasom“.
Netom prije apliciranja za članstvo u Uniji Vijeće ministara BiH je usvojilo Odluku o sistemu
koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, čime je uspostavljen okvir
međuinstitucionalne saradnje u pogledu evropskih integracija.8 Ipak, pravu ocjenu njegove
funkcionalnosti bit će moguće dati tek tokom njegove primjene. Rješavanje složenih političkih
pitanja samo po sebi nije uspjeh ako zanemarimo aspekte koji dodatno mogu usporiti proces.
Ovdje se, prije svega, misli na nepripremljenost i nedostatke administracije da adekvatno i u
vremenski prihvatljivom roku odgovori na izazove koje će Bosni i Hercegovini donijeti proces
evropskih integracija u narednom periodu.
1.4. Učešće kantona: pitanje politike i/ili kapaciteta
Naročito je bitno, iz nekoliko razloga, sagledati ulogu kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine
u cjelokupnom procesu. To je prije svega pitanje oko kojeg je bilo dosta različitih pogleda i
stajališta, što se i vidjelo kroz pregovore o načinu na koji će izgledati mehanizam koordinacije.
Možemo reći da je pitanje učešća kantona već duži vremenski period problematizirano u okviru
evropskih integracija. Ipak, bez obzira na to što se prividno vodilo dosta računa o učešću ili
neučešću kantona u tome procesu, suštinski je malo urađeno na pripremanju kantona da budu
spremni za ono u što bi neminovno trebali biti uključeni – a to je proces davanja odgovora na
Upitnik ili tokom usklađivanje svoga zakonodavstva s acquisem.
Shodno tome bitno je racionalno odrediti trenutne administrativne mogućnosti, što je naročito
bitno u kantonalnim administracijama, s obzirom na to da evropske integracije nisu prioritet u
politici unutar kantona. Postoji opasnost da nemogućnost samo jednog kantona da efektno
odgovori na svoje obaveze tokom procesa odgovaranja na upitnike ili procesa usklađivanja s
acquisem potencijalno može zaustaviti cijelu dinamiku ili dovesti do blokade procesa.
Iz tog razloga je Vanjskopolitička inicijativa BH proteklih godina radila na nekoliko projekata
koji su zagovarali i radili na jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu obaveza iz
evropskih integracija, kao i na potrebi za prilagodbom administrativne kulture u tom procesu,
često stavljajući poseban fokus na kantone, pravilno ih identificirajući kao najslabije kapacitiran
dio administracije u Bosni i Hercegovini za evropske integracije.
7 Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, op.cit., str. 9 8 Vijeće ministara, “Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini”,
Službeni glasnik BiH, Godina XX, Broj 8, 9.2.2016.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
5
Shodno tome u ovome istraživačkom radu nastojat će se analizirati uloga kantona u evropskim
integracijama kroz dvije dimenzije:
- ljudske resurse u kantonima (uz davanje mišljenja o kvalitetu, ali i kvantitetu
kantonalnih administracija da odgovore izazovima procesa integracija);
- analizu postojećih načina komunikacije vezanih za evropske integracije unutar samih
kantona i između kantona (horizontalna komunikacija) i na relaciji kantoni – viši nivoi
vlasti (vertikalna komunikacija).
Prema tome, jedna od osnovnih poruka ovog rada jeste da strukture ne vrijede ništa bez
kvalitetnih ljudi koji će u njima biti, i obrnuto – bez jasno definiranog načina rada, struktura i
komunikacije ni ti kvalitetni ljudi neće biti pravilno iskorišteni. Obično se pažnja posvećuje
jednome ili drugome (naročito strukturama), a takvo razmišljanje neće proizvesti efikasan i
funkcionalan proces EU integracija.
Rad će pratiti metodologiju analiziranja svakog problema i poslije toga ponuditi nekoliko
praktičnih i konkretnih preporuka koje bi dovele do njegovog rješavanja ili
pojednostavljivanja. Treba naglasiti da su ponuđena rješenja samo neka od mogućih kojima
želimo na konstruktivan način pristupiti debati o jačanju kapaciteta unutar kantona u
pitanjima iz oblasti evropskih integracija.
Makedonija Crna Gora Albanija Srbija
Aplikacija za članstvo 10/28/2004 12/15/2008 4/28/2009 12/22/2009
Upitnik poslan 10/1/2004 7/22/2009 12/16/2009 11/24/2010
Na upitnik odgovoreno 2/14/2005 12/9/2009 4/14/2010 1/31/2011
Status kandidata 12/17/2005 12/17/2010 6/23/2014 3/1/2012
7/24/1998
4/19/2001
1/14/2004
10/10/2006
7/6/2009
4/1/2012
12/27/2014
9/22/2017
Pregled evropskog puta država regije
Aplikacija za članstvo Upitnik poslan Na upitnik odgovoreno Status kandidata
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
6
2. OBAVEZE KANTONA U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA
Razgovori o učešću kantona do sada su bili često više politički nego suštinski. Vrlo rijetko se
govorilo o obavezama, a prečesto o pukom postojanju ili nepostojanju nadležnosti. Diskusije bi
se često, zbog nerazumijevanja i neznanja, pretvarale u politiziranje i u potrebu da se umjesto
na pravnoj analizi odluke donose političkim dogovorom. Zato je neophodno na neki način
demistificirati cijelu problematiku oko učešća kantona i sagledati je s racionalne strane kako bi
se onda moglo pristupiti kvalitetnoj pripremi koja bi donijela efikasan i funkcionalan pristup
evropskim integracijama.
Kako bismo pravilno ocijenili kapacitiranost i potrebe u
kantonima, prije svega je neophodno tačno identificirati
mjesto kantona u procesu evropskih integracija Bosne i
Hercegovine. Kada odredimo obim i prirodu njihovih
zadataka, onda možemo i da ocijenimo kakvi su kapaciteti
potrebni za uspješno ostvarivanje toga cilja.
U ovom dijelu rada osvrnut ćemo se na zadatke iz nekoliko
uglova, na zadatke što ih je postavila Evropska unija i zadatke
s kojim će se kantoni susresti kroz angažman u institucijama
u Bosni i Hercegovini. Tu se radi naravno o međusobno
povezanim stvarima, ali radi lakšeg razumijevanja u ovom
dijelu teksta ih samo navodimo, pa ćemo se naknadno
detaljnije osvrnuti na svaku od njih.
Kada govorimo o konkretnim obavezama, jasno je da će
buduće faze evropskog puta iziskivati učešće kantona u
odgovaranju na Upitnik Evropske komisije, kao i u procesu
pregovaranja – odnosno usklađivanja zakonodavstva (pa time
i kantonalnog) Bosne i Hercegovine s acquisem.
Pored toga, postoje i zadaci unutar tijela / institucija u Bosni i Hercegovini, naime, na temelju
Odluke Vijeća ministara BiH o mehanizmu koordinacije očekuje se učešće kantona u tijelima
koja su formirana i predviđena ovom odlukom: kolegij za evropske integracije, ministarske
konferencije, komisije za evropske integracije, potkomisije za evropske integracije i radne
skupine za evropske integracije.
Kroz ova tijela će se ispunjavati i obaveze pripremanja i učešća na sastancima odbora i
pododbora za stabilizaciju i pridruživanje, pa je realno očekivati i obaveze takve vrste za
predstavnike kantona. Ovdje je bitno naglasiti da su predstavnici kantona već učestvovali na
Odlukom o mehanizmu
koordinacije očekuje se
punopravno učešće kantona
u tijelima koja treba da
budu formirana: kolegij za
evropske integracije,
ministarske konferencije,
komisija za evropske
integracije, potkomisije za
evropske integracije i radne
skupine za evropske
integracije.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
7
pojedinim sastancima u okviru Privremenog sporazuma,9 kao i na nekoliko sastanaka koji su
održani u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njihov rad se tom prilikom
uglavnom svodio na davanje informacija neophodnih za pripremu tematskih dokumenata za
dijalog s Evropskom komisijom.
Kapaciteti su im također neophodni u procesu programiranja pomoći, u čemu bi morali imati
ljude koji su uvježbani da apliciraju i koji znaju napisati projekte, upravljati dobijenim
sredstvima i koji na koncu znaju informirati Evropsku komisiju o svemu tome.10 Ovdje se
svakako radi o veoma bitnoj komponenti, s obzirom na to da se zanimanje za evropske
integracije svakako ogleda kroz želju kantonalnih struktura da se osiguraju sredstva i fondovi
za kantone putem programa pomoći Evropske unije.11
Da bismo bolje razumjeli učešće kantona u ovim obavezama, a samim tim i postojeće (kao i
buduće neophodne) kapacitete unutar kantonalnih administracija, u nastavku rada osvrnut ćemo
se cjelovitije na svaki od ovih zadataka.
9 European Communities, “Interim Agreement on trade and trade-related matters between the European
Community, of the one part, and Bosnia and Herzegovina, of the other part”, Official Journal of the European
Union, L233, 30.8.2008. 10 Intervju s službenikom 1, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.1.2016. 11 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.1.2016.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
8
2.1. Odgovori na Upitnik: najobimnija obaveza za Bosnu i Hercegovinu do sada
Prvi naredni zadatak za koji se Bosna i Hercegovina treba pripremiti jeste odgovaranje na
upitnike koji predstavljaju „službeni instrument kojim EU procjenjuje spremnost države da
započne proces pristupanja. Na osnovu dobijenih odgovora Komisija izrađuje Mišljenje (Avis)
o tome da li je zemlja spremna za status kandidata, kao i da li je spremna za sljedeću fazu –
definiranje okvirnog datuma za pregovore o pristupanju, o čemu konsenzusom odlučuju države
članice EU-a.“ 12
Stoga, „odgovori treba da pruže precizne podatke o zemlji, od poštivanja političkih i
ekonomskih kriterija do stepena usaglašenosti zakonodavstva s propisima EU-a, kao i o
institucionalnim i administrativnim kapacitetima neophodnim za prihvaćanje i primjenu
evropskih standarda u svakom od 35 pregovaračkih poglavlja.“13
Radi se o obimnom i zahtjevnom zadatku, o čemu najbolje svjedoči podatak kako je Hrvatska
u Upitniku Evropske komsije dobila 4.560 pitanja, Makedonija 4.666, Crna Gora 2.178,
Albanija 2.280 i Srbija 2.483 pitanja.14 Vremenski rok za davanje odgovora razlikuje se od
države do države, ali se odgovori obično očekuje u periodu od nekoliko mjeseci; Crna Gora je
imala rok 4,5 mjeseca, Albanija oko četiri mjeseca, Hrvatska tri mjeseca, Makedonija četiri
mjeseca te Srbija oko dva mjeseca.15
12 Vlada Republike Srbije, Upitnik Evropske komisije, Kancelarija za evropske integracije, EU dokumenti 214,
http://www.seio.gov.rs/dokumenta/eu-dokumenta.214.html 13 Ibid. 14 Direkcija za evropske integracije BiH, „Upitnik Evropske komisije – put od podnošenja Zahtjeva za članstvo
do sticanja statusa kandidata”, Informativni članci o procesu evropskih integracija, 15.4.2016,
http://dei.gov.ba/dei/dokumenti/informativni_clanci/default.aspx?id=13132&langTag=bs-BA 15 D. Bradvica, “Donosimo: Što je Upitnik Europske komisije, tko i kako ga ispunjava, koji su rokovi…”,
Dnevni list, 8.2.2016, http://dnevni-list.ba/web1/donosimo-sto-je-upitnik-europske-komisije-tko-i-kako-ga-
ispunjava-koji-su-rokovi/
4.560
4.666
2.178
2.280
2.483
3
4
4.5
4
2
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500 5000
Hrvatska
Makedonija
Crna Gora
Albanija
Srbija
Broj pitanja i period davanja odgovora na pitanja iz Upitnika
država u regijiBroj mjeseci za dostavljanje odgovora broj pitanja
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
9
Bosna i Hercegovina je 2012. godine dobila od Evropske komisije djelimične upitnike koje su
trebale simulirati svojevrsnu "probu" za odgovaranje na pitanja iz Upitnika. U testnim
upitnicima se odgovaralo na pitanja iz pregovaračkih poglavlja 5 – Javne nabavke i 27 – Okoliš.
Evropska komisija je u upitnicima koji su vezani za obimnije
poglavlje okoliša postavila ukupno 129 pitanja, a u odgovorima
se kantoni spominju 369 puta. U upitnicima su pitanja
postavljena u dvije kategorije – Opće politike u oblasti okoliša
(20 pitanja) i Sektorske politike (109 pitanja). Kantoni se kao
relevantan faktor pojavljuju u odgovorima na ukupno 36
pitanja, a njihov utjecaj je naročito vidljiv u prvoj kategoriji koja
se tiče Općih politika u oblasti okoliša kada se pojavljuju u 11
odgovora na 20 pitanja što ih je postavila Evropska komisija.
Ne postoje, nažalost, objavljeni dokumenti Evropske komisije
koji bi ocijenili kvalitet odgovora iz Bosne i Hercegovine. Ono
što je sigurno jeste da je BiH ispunila zadatak i u okviru zadatog
vremenskog roka odgovorila na pitanja. Ipak, postoje zamjerke
na sam kvalitet odgovora, njihovu nepovezanost i nedostatak
koordinacije.16 Kroz razgovore se između redova moglo
zaključiti da bi sličan način odgovaranja na stvarne upitnike
mogao dovesti do dodatnog usporavanja ili produžavanja
cijelog postupka.17
ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Decentralizirana ustavna struktura Bosne i Hercegovine i
često nejasna podjela nadležnosti iziskuju posebnu pažnju, naročito u pogledu davanja
zvaničnih odgovora, stajališta i planova Evropskoj komisiji. Dodatni izazov je što se u našoj
zemlji konstantno dovodi u pitanje supremacija jednog nivoa vlasti nad drugim. Kao što smo
prethodno pokazali, kantoni su učestvovali u izradi testnih upitnika iz 2012., a njihova
odgovornost će sada biti mnogo veća. Radi svega navedenog je neophodno već sada početi
sa strateškim razmišljanjem i pripremama za uspješno odgovaranje na pitanja iz upitnika.
Sama uspostava mehanizma koordinacije ne rješava ovaj problem. Upravo to i jeste suština
priče u vezi s ulogom kantona, jer ih najzahtjevniji dio posla čeka zapravo izvan samog
mehanizma koordinacije.
Bosna i Hercegovina je 2012. godine dobila četiri mjeseca da odgovori na pitanja iz dva
pregovaračka poglavlja, a uzimajući u obzir iskustva iz regije, sada bi toliko vremena mogla
dobiti za odgovore u vezi sa svih 35 pregovaračkih poglavlja.
16 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, 26.1.2016. 17 Ibid.
Hitna priprema za proces
odgovaranja na upitnike
Evropske komisije radi:
- velikog broja pitanja iz
svih sektora (Hrvatska
kroz upitnike dobila
4.560 pitanja, Makedonija
4.666, Crna Gora 2.178,
Albanija 2.280 i Srbija
2.483 pitanja);
- kratkog vremenskog
roka za odgovaranje
(Crna Gora je imala rok
4,5 mjeseca, Albanija oko
četiri mjeseca, Hrvatska
tri mjeseca, Makedonija
četiri mjeseca te Srbija
oko dva mjeseca.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
10
Jako je važno naglasiti da je za organizaciju toga dijela posla
odgovorna Direkcija za evropske integracije (DEI), koja radi na
kreiranju metodoloških osnova za davanje odgovora na pitanja
iz upitnika kako bi se osigurala konzistentnost i već ranije
spomenuta povezanost u odgovorima.18 Ovo je bitno za sve
nivoe vlasti, a naročito kako bi se osigurala horizontalna
komunikacija na kantonalnom nivou. Kreiranje baza podataka,
u koje bi se unosili odgovori nadležnih administracija
omogućilo bi jednostavno praćenje intenziteta davanja i
kvalitetu odgovora. Pored toga, Direkcija bi trebala dati i upute
za format i kvalitet odgovora, kako bi se dobili što jedinstveniji
odgovori koje će kasnije biti lakše objediniti.
Proces davanja odgovora na pitanja je zadatak za cjelokupnu
kantonalnu administraciju, a ne samo za pojedine osobe kao
što je to bilo u primjeru iz 2012. godine. Taj je proces
svojevrstan test za državu, a u našem slučaju bi ga trebalo
iskoristiti kao prvu podlogu za stvaranje efikasne
administracije u Bosni i Hercegovini koja se može nositi s
izazovima procesa evropskih integracija.
Uspješno obavljen zadatak davanja odgovora na Upitnik odškrinuo bi vrata evropskih
integracija za Bosnu i Hercegovinu, i to bi nam omogućilo da uđemo u samu srž procesa –
pregovaranje i postepeno usklađivanje bosanskohercegovačkog zakonodavstva s acquiesem. S
druge strane, ukoliko se pokažemo nespremnim za ovaj dio posla, to bi moglo rezultirati
ponovnim usporavanjem procesa i dugotrajnim odgađanjima procesa integracije. Ako su vlasti
zaista zainteresirane za ubrzanje procesa evropskih integracija, onda se to jedino može postići
jačanjem kapaciteta institucija. Sama politička volja, ukoliko zaista postoji, neće biti dovoljna
bez jake i dinamične administracije na svim nivoima vlasti.
18 “EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, European Western
Balkans, 25.3.2016, https://europeanwesternbalkans.com/2016/03/25/ewb-interview-edin-dilberovic-director-of-
dei-of-the-council-of-ministers-of-bih/
Bosna i Hercegovina je
2012. dobila testne
upitnike iz dva poglavlja:
Javne nabavke i Okoliš.
Za odgovore i cjelokupan
proces Bosna i
Hercegovina je dobila
četiri mjeseca (27. juni –
31. oktobar 2012.).
Iskustva iz regije nam
pokazuju da bi sada
Bosna i Hercegovina
mogla dobiti oko četiri
mjeseca za odgovaranje
na pitanja iz svih 35
pregovaračkih poglavlja.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
11
2.2.Proces pregovaranja i usklađivanja zakonodavstva: najintenzivniji i najduži dio
procesa evropskih integracija
Ovdje govorimo o najintenzivnijem i sigurno najdužem dijelu procesa evropskih integracija
koji će predstavljati tok pregovaranja, odnosno prenošenju više od 170.00019 stranica žive
materije acquis communautairea u pravni poredak Bosne i Hercegovine. Kako bi se olakšao i
smanjio obim posla kroz pregovaranje, proces usklađivanje je već počeo i Bosna i Hercegovina
od 2008. godine prema Privremenom sporazumu ima obavezu da prati stepen usklađenosti svog
zakonodavstva (kroz analize, uporedne i tabelarne prikaze itd.).
Usklađivanje je proces kroz koji prolazi cjelokupna država, i odgovornost je na svakome nivou
vlasti. U razgovorima s državnim službenicima, za potrebe ovoga rada, pokušali smo doći do
informacija o tome koji nivo vlasti je odgovoran za koji dio tog posla. Jedini dokument koji će
se na sveobuhvatan način baviti podjelom poglavlja acquisa po institucijama i nivoima vlasti
je Program integriranja Bosne i Hercegovine na čijoj izradi radi Direkcija za evropske
integracije sa ostalim institucijama.20 Program integriranja je
dokument koji je donesen na nivou svake od država
potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo u EU-u daleko
ranije nego što je to slučaj u BiH, i on treba dati plan
usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom
Evropske unije. Nažalost, ovaj krucijalni dokument za evropski
put Bosne i Hercegovine još uvijek je u izradi. Do sada je ipak
urađena inicijalna podjela acquisa za ovaj dokument koja je
rađena po principu analize svakog pojedinačnog Celexa21
(ukupno skoro 27.000).22
Kao što je prethodno rečeno, usklađivanje zakonodavstva je u
srži procesa evropskih integracija – standardi su sve. Kantoni,
kao i ostali nivoi vlasti, imaju obaveze i odgovornosti u procesu
evropskih integracija, što znači da će imati obavezu da svoje
zakone usklade sa standardima i acquisem EU-a. Kako bi se
mogla odrediti realna slika o učešću kantona u tom procesu,
bitno je utvrditi koja su to poglavlja acquisa, odnosno koje su
to konkretno direktive, uredbe, propisi Evropske unije koje
treba prenijeti u kantonalne ustave i zakone.
19 “Just how big is the Acquis Communautaire????”, AALEP, 15.4.2014., http://www.aalep.eu/just-how-big-
acquis-communautaire 20 “EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, op.cit. 21 Celex je ustvari naziv za identifikacijski broj svakog pravnog akta u EU-u. On sadrži godinu objavljivanja
akta, pravnu formu i serijski broj. 22 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, op.cit.
Program integriranja je
sveobuhvatan dokument
čija je važnost za sve faze
integracije, a naročito za
usklađivanje, ogromna.
Donosi se na nivou svake
od država potencijalnih
kandidata i kandidata za
članstvo u EU-u i daje
plan usklađivanja
domaćeg zakonodavstva
sa zakonodavstvom
Evropske unije. Iz
perspektive kantona
naročito je bitno kako bi
se odredilo njihovo
mjesto u procesu i počelo
s pripremom za
harmonizaciju.
Njegova što hitnija izrada
može utjecati i diktirati
tempo cjelokupnog
procesa integriranja.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
12
Kroz dosadašnju analizu koju je uradio DEI došlo se do podataka da će kantoni imati obavezu
usklađivanja zakonodavstva u više od pola pregovaračkih poglavlja zajedno s višim nivoima
vlasti.23 Bitno je naglasiti da se ovdje radi o inicijalnoj, a ne konačnoj podjeli acquisa i
odstupanja su moguća.24 Ovaj podatak nam, ipak, već sada slikovito prikazuje kompleksnost i
obim zadataka koji će biti stavljeni pred kantonalne institucije i administraciju.
Zbog toga se postavlja pitanje koliko je u ovom momentu urađeno u kantonima u smislu
usklađivanja i postoji li uopće svijest o nužnosti blagovremene priprema za ovaj posao? Postoje
li u kantonima procedure izjave uporednog prikaza i izjave o usklađenosti kada se donose novi
zakoni? Kontrolira li se sada stepen usklađenosti i koja institucija daje tu ocjenu? Kao što je
već rečeno, to je obaveza Bosne i Hercegovine i njenih institucija, pa i onih kantonalnih, koja
je već stupila na snagu prema spomenutom članu 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
i prethodno prema Privremenom sporazumu.
Do sada je ipak vrlo malo urađeno na usklađivanju zakonodavstva na kantonalnom nivou.25 I
ovdje se javlja dvostruki problem. Nije samo problem u tome što je malo urađeno na
usklađivanju s evropskim standardima, problem je što ne postoji svojevrsno usklađivanje
između kantona. Nedostaje sveobuhvatna analiza ukupnog stanja; svi kantoni obično
samostalno nastupaju, a obaveza iz Sporazuma je da se na teritoriju cijele zemlje osigura
ujednačena primjena obaveza i pravna sigurnost.26
Sličan problem postoji i u odnosu između kantona i Federacije BiH, ali će se tome u
kasnijem djelu rada posvetiti posebna pažnja. Ovdje je bitno naglasiti iz perspektive
usklađivanja da postoji razlika između izričite nadležnosti kantona i dijeljene nadležnosti s
institucijama Federacije BiH, što je propisano Ustavom FBiH.27 Pogotovo će kod dijeljenih
nadležnosti bliska koordinacija biti nužna i neophodno će biti pokazati volju za zajednički
i kooperativan odnos.
ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Odgovornost i obim zadataka za kantone bit će veoma
zahtjevni i veliki u procesu usklađivanja. Neminovno dolazimo do činjenice da je do sada
urađeno malo na pripremi za taj posao, da obaveze postoje već od 2008. godine, kao i da će za
njihovo uspješno izvršavanje biti neophodno jačanje administrativnih i institucionalnih
kapaciteta na kantonalnom nivou.
Program integriranja veoma je važan za pripremu i strateško djelovanje kada govorimo o
pregovorima i usklađivanju. Naša preporuka bi bila da finalna izrada ovog dokumenta počne
čim prije; da to bude prvi naredni korak s kojim se kasni već nekoliko godina.
23 Ibid. 24 Ibid. 25 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, op.cit. 26 Ibid. 27 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, III Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, US broj
1/94, Sarajevo, 30.3.1994.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
13
Tim bi se programom formalno riješile sve nedoumice u pogledu zadataka i obaveza pojedinih
institucija i nivoa vlasti. Krajnje je vrijeme da se ovo pitanje prestane tretirati osjetljivim i da
mu se pristupi kao neophodnom tehničkom koraku bez kojeg nema daljnjeg integriranja.
Nepostojanje programa integriranja jasan je pokazatelj nepripremljenosti institucija za procese
koji slijede, uključujući davanje odgovora na pitanja iz Upitnika EK-a.
S obzirom na to da je većina pitanja u Upitniku o načinu na koji su usvojene direktive i standardi
ili o planu za usvajanje, iz tog bi se programa integriranja stvari jednostavno mogle prepisati.28
Naprimjer, države u regiji su svoje prve programe (obično se programi revidiraju na godišnjoj
osnovi) objavile i imale spremne prije dobivanja Upitnika Evropske komisije. Srbija i Crna
Gora su svoje nacionalne programe integriranja u EU imale već 2008. godine, odnosno
dvije/jednu godinu prije dobivanje upitnika.
U procesu izrade programa integriranja BiH neophodno je
sudjelovanje svih nivoa vlasti. Bitno je da Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine prepozna nužnost i hitnost izrade ovog
strateškog dokumenta i osigura političku podršku DEI-ju za
nastavak njegove izrade.
U razgovorima za ovo istraživanje dobili smo procjene da od
početka rada na spomenutom programu do njegovog završetka
treba proteći 12 mjeseci.29 Za stvarnu podjelu acquisa druge su
zemlje trebale tri mjeseca, a s obzirom na institucionalnu
strukturu Bosne i Hercegovine moramo predvidjeti da će to kod
nas i duže trajati.30 Još uvijek postoje dijelovi acquisa o kojima
nema stajališta i dogovora između različitih nivoa vlasti.
Bez obzira na to što će njegova izrada biti teška i što će se njime
morati riješiti osjetljiva pitanja, ovaj je program jedini alat za koordinirano usklađivanje
zakonodavstva. Ono što se već sada može uraditi na kantonalnom nivou je praćenje pravnih
propisa. Sve ono što se normira u jednom kantonu treba da se uporedi s relevantnim propisima
Evropske unije i utvrdi koje su mjere potrebne da se takav propis u potpunosti uskladi s
obavezama iz procesa evropskih integracija (a u ovom momentu s obavezama iz SSP-a). Po
sličnom principu se radi na nivou institucija Federacije BiH.
Usklađivanje je mukotrpan i težak posao i podrazumijeva uključenost i koordinaciju
cjelokupnog kantonalnog aparata. Usklađivanje nije samo zadatak nekoliko pojedinaca iz
administracije, to je zadatak cijele vlade i administracije u kantonu, jer su na koncu svi oni
u funkciji procesa evropskih integracija. Svaki činovnik i pravnik, inženjer i inspektor, svi
ljudi koji rade u institucijama kantona u okviru svojih nadležnosti istovremeno moraju
osigurati da se ponašaju u skladu s tim obavezama i da, prvo, imaju zakonski okvir koji je
28 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, op.cit. 29 Ibid. 30 Ibid.
Zašto treba hitno
djelovati u izradi
programa integriranja?
Procjenjuje se da će za
potpunu izradu ovog
dokumenta biti
potrebno i do 12
mjeseci. Naime, za
stvarnu podjelu acquisa
drugim je zemljama
trebalo tri mjeseca, a s
obzirom na ustavnu
strukturu Bosne i
Hercegovine moramo
razmišljati o dužem
vremenskom periodu.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
14
u skladu s evropskim standardima, a, drugo, moraju osigurati da se ti standardi i propisi
dosljedno primjenjuju.31
U većini slučajeva kantoni ipak trenutno nisu u stanju da kažu koliko je neki njihov zakon u
skladu sa zahtjevima Evropske unije u toj oblasti i da li možda neki propis koji su oni donijeli,
npr. u zaštiti domaće proizvodnje, eventualno krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.32
Tu do izražaja dolazi njihova slaba kapacitiranost i priprema za evropske integracije.
Iz svega možemo zaključiti da su obaveze u pogledu usklađivanja zakonodavstva za kantone
već prisutne i da će se one u kasnijim fazama integracije samo povećavati. Inicijalna podjela
acquisa prema programu integriranja govori da su kantoni prisutni u više od pola
pregovaračkih poglavlja. To bi trebao da bude signal da se počne ozbiljno razmišljati o
pripremljenosti i jačanju administrativnih kapaciteta.
(U nastavku ovog rada posebno ćemo se osvrnuti na strukture u kantonima koje treba naročito
pojačati i na naše preporuke u vezi s tim.)
31 Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, op.cit. 32 Ibid.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
15
2.3. Obaveze kantona u tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini
Odlukom o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine definiran
je način na koji treba da se vrši koordinacija i donose odluke na provođenju aktivnosti iz procesa
evropskih integracija u BiH.33 Odluka predviđa kreiranje pet različitih tijela koja bi na raznim
nivoima i svojim aktivnostima trebala osigurati političku i tehničku usaglašenost o svim
relevantnim pitanjima na evropskom putu naše zemlje.
Sama odluka je dovela do različitih reakcija. Na izričit zahtjev političkog rukovodstva
Republike Srpske opet se počelo sa usaglašavanjem oko finalnog izgleda teksta.34 Ipak, naša je
procjena da bi učešće kantona trebalo ostati slično ili identično sadašnjem obliku. Iz perspektive
ove analize odluka sada otvara još pitanja u pogledu obaveza i zadataka za kantone, što dodatno
stavlja u fokus njihovu kapacitiranost, pogotovo što će predstavnici kantoni biti prisutni u svih
pet novoformiranih tijela u skladu sa svojim nadležnostima:
- Kolegij za evropske integracije – najviše je političko tijelo u čijem radu treba da
učestvuju predsjednici vlada kantona.
- Ministarske konferencije – u kojima će biti predstavnici nadležnih ministarstava (i s
kantonalnog nivoa), u ovisnosti od toga o kojoj materiji se raspravlja. Prema objašnjenju
iz Odluke čini se da je ovakav način rada uzet iz primjera rada Vijeća Evropske unije.
- Komisija za evropske integracije – tijelo je zaduženo za opću, operativnu i metodološku
koordinaciju u oblasti evropskih integracija i u čijem radu će učestvovati po jedan
predstavnik kantona koji je u ime kantonalne vlade zadužen za poslove koordinacije
procesa evropskih integracija.
- Potkomisije za evropske integracije – (ukupno ih je osam, od kojih je sedam potkomisija
i jedna radna grupa); to su tijela grupirana po tematskim oblastima u skladu s podjelom
izvršenom prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, u čijem će radu također
sudjelovati predstavnici svih kantona.
- Radne grupe za evropske integracije – na koncu su operativna tijela koja će bar prema
spisku zadataka iz Odluke imati najširi opseg obaveza, i u kojima također sudjeluju i
predstavnici kantona u skladu sa svojim nadležnostima.35
Jasno je da se radi o prilično kompliciranom tekstu i materiji; iz trenutne perspektive još uvijek
nije moguće dati ocjenu efikasnosti ili funkcionalnosti ovakvog sistema, a što će se svakako
pokazati u toku njegove primjene. Ovom odlukom, međutim, nije regulirano postojanje
vremenskih odrednica u pogledu formiranja tijela, kao što nije vremenski definirano u kojem
periodu se u slučaju nepostizanja dogovora predmet rasprave dostavlja višim tijelima (npr. sa
ministarske konferencije na Kolegij za evropske integracije).
33 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, op.cit. 34 “Usaglašavanje Mehanizma koordinacije: Dogovoreno oko 90 posto rješenja”, Faktor, 21.3.2016. 35 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, op.cit.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
16
Odluka o mehanizmu koordinacije je bitna iz nekoliko razloga, prije svega što će se konačno
uspostaviti redovan dijalog na nivou resornih ministarstava, čega je do sada hronično
nedostajalo.36 To je naročito bitno iz perspektive odnosa između institucija Federacije BiH i
kantona. Odlukom se također uspostavlja i politički i tehnički nivo koordinacije, koji bi u
idealnim okolnostima trebao da pokrije većinu pitanja iz oblasti evropskih integracija.
Ipak, iz perspektive prisutnosti predstavnika kantona interesantno je da ova odluka isključivo
regulira vertikalni proces koordinacije između različitih nivoa vlasti, dok za horizontalnu
koordinaciju (npr. koordinaciju između 10 različitih kantona) u njoj stoji da „strukture i
modalitete ostvarenja horizontalne koordinacije svaka razina vlasti uređuje samostalno, u
skladu sa svojim ustavnim poretkom i upravnopravnim specifičnostima, kapacitetima i
potrebama, te oni ne predstavljaju predmet ove odluke“.37
Ako pokušamo napraviti malu simulaciju, jasno je da će najmanje 25-30 osoba iz svakog
kantona formalno učestvovati i predstavljati svoje kantone u tijelima mehanizma koordinacije.
To je ukupno oko 250-300 osoba iz svih kantona. Dodajmo na to i tehničku podršku (npr.
savjetnike predsjednika vlada ili savjetnike ministara koji učestvuju u Ministarskoj
konferenciji) i dobit ćemo i veću cifru. Pitanje je postoji li trenutno toliko obučenih i treniranih
ljudi unutar svakog kantona koji bi bili spremni da na smislen način učestvuju na sastancima
ovih tijela.
ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Iako je pitanje kantona dugo vremena bilo „kamen spoticanja“
u diskusijama o mehanizmu koordinacije, sada je jasno da se s njegovom uspostavom opseg
odgovornosti i obaveza za kantone umnogome povećao. Predstavnici kantona su sada prisutni
u procesu evropskih integracija u svim tijelima i imaju pravo glasanja o svim pitanjima iz svoje
nadležnosti. Iako je donošenje ovakvog mehanizma koordinacije možda otvorilo put evropskih
integracija BiH, postavlja se pitanje koliko će ta struktura biti operativna iz perspektive
kapacitiranosti pojedinih nivoa vlasti. Samim tim se postavlja pitanje da li je mehanizam
koordinacije i suštinski otvorio proces integriranja ili će pravi problemi nastati tek s primjenom
ovakve koordinacije u praksi. U ovakvom kapacitetu funkcioniranje tijela mehanizma bit će
jedino moguće kroz punu profesionalizaciju, uz odstranjivanje uplitanja političkih agendi na
njegov rad.
Način donošenja odluka po horizontalnoj osnovi između kantona nije uvršten u Odluku o
mehanizmu koordinacije. Ipak, od kantona će se očekivati da se pred radnim tijelima pojave sa
jedinstvenim stavom, što je potvrdio i predsjedavajući Vijeća ministara svojom izjavom da „ima
vrlo važan stav koji kaže – da svaki nivo vlasti mora doći sa jedinstvenim stavom za taj nivo
vlasti. To znači da ne može biti deset različitih mišljenja kantona, nego će prezentirati svoj
jedinstven stav i o tom stavu se raspravlja“.38
36 Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, op.cit. 37 Vijeće ministara, Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, str. 2,
op.cit. 38 V. Selimbegović, Nije tajna, idemo u EU, Oslobođenje, 12.2.2016., str. 3.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
17
Ovo ostavlja otvorenim prostor za interpretaciju o načinu koordinacije između kantona, što
stvara nove rizike i nedoumice. Vanjskopolitička inicijativa BH je prethodno već u javnosti
predstavila mogućnost formiranja međukantonalnih vijeća, za što postoji osnova u Ustavu
Federacije BiH,39 koja bi mogla služiti kao platforma na kojoj bi se donosile odluke o stavu
kantona o pitanjima iz njihove isključive nadležnosti.
U tom kontekstu bitno je posvetiti i pažnju Uredu za evropske integracije Vlade Federacije BiH,
koji bi trebao da odigra bitnu ulogu u vertikalnoj komunikaciji između Federacije i kantona.
Ured trenutno funkcionira bez adekvatnih resursa, iako postoji racionalna potreba za njegovim
postojanjem uzimajući u obzir prijeku potrebu za poboljšanjem i boljim povezivanjem ova dva
nivoa vlasti. Naša je preporuka također da se ispuni sistematizacija radnih mjesta u ovom uredu,
s obzirom na to da u sadašnjem kapacitetu on ne može raditi na dovoljno učinkovit način.
Ured bi mogao osigurati neophodnu koordinaciju u pomirivanju kod nadležnosti između dva
nivoa vlasti. Direktna komunikacija kantoni – država, u kojoj bi se preskočila uloga Federacije
BiH, nije pravilna, nego bi upravo Ured trebao da radi na kreiranju jedinstvenog glasa unutar
Federacije BiH.
Ovdje je još jednom bitno naglasiti da je neophodno što prije početi aktivno raditi na odabiru
predstavnika kantona za tijela mehanizma koordinacije. Kao što smo naveli, radi se o ozbiljnom
broju službenika koji će učestvovati u radu, a sasvim je izvjesno da će postojati problemi u
odabiru. Pojedini kantoni u ministarstvima imaju samo po nekoliko zaposlenih, pa postoji
bojazan da će isti ljudi morati biti angažirani u nekoliko koordinacijskih tijela.
Pored svega navedenog, za uspješno funkcioniranje navedenih tijela bit će neophodno dosta
truda i promjena političke kulture. Ustav Bosne i Hercegovine u svojoj formi nije ostavio
mnogo prostora za uspješnu koordinaciju između institucija i nivoa vlasti i sada nam ostaje da
vidimo koliko će to biti moguće putem mehanizma koordinacije.
39 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, op.cit., član 3.
Budući izazovi
Do svih prethodno nabrojanih zadataka došli smo u nizu intervjua i razgovora sa službenicima raznih institucija
u Bosni i Hercegovini, predstavnicima međunarodnih i evropskih institucija, kao i s predstavnicima civilnog
društva i ekspertima iz oblasti integracija u Evropsku uniju. Pored toga pratili smo logiku evropskih integracija,
kao i Ustav Bosne i Hercegovine kako bismo detaljno definirali mjesto kantona u cjelokupnom procesu.
Nabrojane obaveze predstavljaju već puno posla za kantonalne institucije i administraciju. Potrebno je imati
odlučnost, viziju i strategiju kako bi se uspjelo u ovim obavezama, inače će se ovakav obim zadataka pokazati
kao nepremostiva prepreka.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
18
3. STRUKTURE I ADMINISTRATIVNI KAPACITETI U KANTONIMA U
KONTEKSTU EVROPSKIH INTEGRACIJA
Prethodno smo definirali i objasnili koje su to sve obaveze kantona u procesu evropskih
integracija. U ovom dijelu rada akcenat stavljamo na analizu trenutnih kapaciteta u kantonima,
postojanje ili nepostojanje svijesti o evropskim integracijama i na način komuniciranja unutar
kantona i između kantona.
Bez obzira na to što smo vidjeli da su obaveze kantona već dosta prisutne, unutar administracije
većine kantona postoji samo jedna formalno odgovorna osoba za evropske integracije – pozicija
EU koordinatora. Ipak, u proteklom periodu došlo je do pomaka u nekoliko kantona.
Srednjobosanski kanton je osnovao Ured za evropske integracije, dok je nekoliko drugih
kantona, kao što su Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Hercegovačko-neretvanski, pokazalo
odlučnije zanimanje za pojačanim angažmanom u ispunjavanju svojih obaveza na evropskom
putu BiH. Najranije je interes za evropske integracije pokazao Kanton Sarajevo, koji je nekoliko
godina imao svoj regionalni ured u Bruxellesu. Ipak, taj ured je početkom ove godine
privremeno zatvoren Zaključkom Vlade Kantona Sarajevo.
Drugi kantoni do sada nisu pokrenuli značajnije inicijative, što pokazuje da postoji bitna razlika
između njih i da je sada već očigledno kako će u različitim kantonima službe biti različito
organizirane. Svakako da bi trebalo težiti sličnom i usaglašenom načinu organizacije ili sličnom
programu rada ureda ili sektora.
3.1. EU koordinatori
EU koordinatori treba da budu centralne figure procesa evropskih integracija unutar kantona.
Oni su trenutno glavni sagovornici svih relevantnih institucija kada se traže informacije iz
kantona i kada se prave projekcije budućeg stanja i planova.
Proces odabira EU koordinatora je počeo tokom 2011. godine na inicijativu Delegacije
Evropske unije u Bosni i Hercegovini s obzirom na činjenicu da se u tome momentu već osjetio
značajan zastoj u procesu približavanja naše zemlje Evropskoj uniji, koji je započeo 2009.
godine kroz uvjetovanje na ispunjavanju obaveza iz presude „Sejdić i Finci“40. Odabirom EU
koordinatora u kantonima nastojao se osvježiti cjelokupan proces. Za ove koordinatore birane
su osobe koje su bile bliske čelništvu kantona kako bi se osigurala politička podrška aktivnom
angažmanu u procesu integracija.41
Ispostavit će se, međutim, da je odabir koordinatora organiziran ad hoc i bez jasnih uputa, što
će ostaviti posljedice koje su vidljive i danas.
40 European Court of Human Rights, Judgement, Case of Sejdic and Finci v. Bosnia and Herzegovina,
Applications nos. 27996/06 and 34836/06, Strasbourg, 22.12.2009. 41 Intervju s EU koordinatorom, 13.11.2015.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
19
Nije postojala jedinstvena metodologija ni instrukcije u skladu s kojima bi se birale osobe, kao
ni strategija za njihov dugoročan rad. U takvom kontekstu svih 10 kantona je izabralo svoje
koordinatore, od kojih su neki bili državni službenici sa zahtjevnih pozicija unutar kantonalne
administracije, a neki su imali status politički imenovanih savjetnika.
Do pravog profiliranja pozicije EU koordinatora nije došlo do danas. U svim kantonima
koordinatori još uvijek imaju svoja prvobitna radna mjesta i funkcije, dok im EU integracije
dolaze kao neka vrsta sekundarnog angažmana. Iz istraživanja je zaključeno da takvo stanje
značajno utječe na samu motiviranost koordinatora jer im evropske integracije predstavljaju
dodatni posao koji imaju pored svojih redovnih aktivnosti i obaveza.
U pogledu vještina većina koordinatora navodi da su redovno prisustvovali raznim oblicima
edukacije o Evropskoj uniji i procesu integracija. Neki koordinatori navode da bi praktično
iskustvo u obliku studijskih posjeta evropskim institucijama bilo korisno za jačanje njihovih
kapaciteta i dobivanje jasnije slike o Uniji. Također je iskazana i želja za preciznim
edukacijama koje bi bile vezane za konkretne teme.42
Koordinatori navode da kantonalni premijeri i vlade pridaju pažnju EU integracijama i da
redovno prate aktivnosti iz ove oblasti, ali da je njihov angažman još limitiran zbog nedostatka
koordinacije i uputa s viših nivoa vlasti i iz odgovornih institucija.
Ured za evropske integracije Vlade Federacije BiH održava redovnu komunikaciju sa svim
koordinatorima, koja je „u skladu s kapacitetima Ureda i kapacitetima unutar kantona“.43
ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Bosna i Hercegovina se nalazi već dugo u procesu
približavanja Evropskoj uniji, ali je još uvijek u pripremnim fazama za suštinsko integriranje.
Institucije na svim nivoima nisu adekvatno prilazile ovom procesu i obično su improvizirale
kako bi ispunile neke obaveze. Takav odnos je naročito bio vidljiv u kantonima. Jasno je,
međutim, da to neće biti održivo u onom trenutku kada počnu sljedeće faze integracija.
Većina koordinatora se nalazi na tome mjestu od 2012. godine, te su pored svih navedenih
poteškoća do sada ipak pokazivali interes za rad na pitanjima evropskih integracija. Pored toga,
većina ih je do sada učestvovala, s manjim ili većim intenzitetom, u pojedinim aktivnostima te
shodno tome posjeduju iskustvo i znanje o procesu integriranja Bosne i Hercegovine u EU.
Neophodno je iskoristiti i njihovu već etabliranu poziciju kao odgovornih osoba za EU
integracije unutar njihovih kantona.
U skladu s tim naša je preporuka da se pozicija trenutnih EU koordinatora formalizira i da se
njihovi profili maksimalno ujednače. U tom slučaju bi vođenje politike EU integracija bila
njihova jedina obaveza, s jasno definiranim mandatom i zadacima. Direkcija za evropske
42 Intervju s EU koordinatorom, op.cit. 43 Intervju s državnim službenikom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 14.1.2016.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
20
integracije i Ured za evropske integracije Vlade FBiH organizovali su posebne sastanke i obuke
za sve koordinatore kako bi se osigurala sveobuhvatnost dobivenih znanja i vještina, što je
svakako dobar potez.
Koordinatori za evropske integracije ne bi smjeli biti politički imenovane osobe; oni moraju
biti stručnjaci koji će se profesionalno izgrađivati, biti u mogućnosti da daju odgovarajuće
informacije i djeluju kao faktor konzistentnosti i stabilnosti bez obzira na promjene vlasti.
Takve konzistentne i stabilne strukture bi trebale postajati na svim nivoima vlasti, ali
posebno na kantonalnome, gdje su kapaciteti za evropske integracije osjetno slabiji u
odnosu na druge nivoe.
3.2. Strukture i ljudski resursi u kantonima
Kao što smo prethodno naveli, proces evropskih integracija je proces u kojem je neophodno
učešće cijele administracije i vlasti u kantonima. Zbog toga je neophodno raditi na jačanju
ljudskih resursa unutar cjelokupne administracije. Mora postojati svijest o tome šta se radi i
zašto se radi, odnosno kakve prednosti i izazove sa sobom nosi proces priključenja EU-u.
Nažalost, iako postoji deklarativna podrška, evropske integracije ne predstavljaju prioritetnu
politiku u kantonima. To je vjerovatno jedan od osnovnih razloga zbog kojeg postoji jasan
problem nerazumijevanja procesa EU integracija, a kao logički nastavak dobivamo činjenicu
da trenutno ne postoje administrativni kapaciteti koji bi bili
spremni da efikasno i, što je naročito bitno, kvalitetno
odgovore na izazove ovoga procesa.
Poseban problem predstavljaju finansije; većina kantona
konstantno se susreće s finansijskim problemima do kojih je
došlo zbog dugogodišnjega pogrešnog vođenja politike. U
kontekstu redovnih štrajkova u raznim oblastima, kao i u
nizu drugih problema, evropske integracije jednostavno ne
uspijevaju da budu aktuelna i bitna politika u kantonima.
Vrlo često se i polazi od argumenta da kantoni čekaju
instrukcije od viših nivoa vlasti kako bi se aktivno uključili
u proces, što bi onda dovelo do profiliranja i jačanja ljudskih
kapaciteta neophodnih za evropske integracije. S druge
strane, interesantan je primjer država centralne i istočne
Evrope u vezi s periodom njihovog pristupanja Uniji. Tatham44 u svojoj knjizi Politika
proširenja navodi da lokalni i regionalni (ili druge ekvivalentni) nivoi vlasti nisu bili spori u
namjeri da pojačaju svoje kapacitete i da svoje politike provedu kroz proces evropeizacije.
Štaviše, u pokušaju da razumiju EU dimenziju u formuliranju svojih politika (naročito u
44 A. Tatham, Enlargement of the European Union, Alphen aan den Rijn, Kluwer Law International, 2009.
Mali odziv na obuku iz
oblasti evropskih integracija
službenika iz kantonalnih
administracija zahtijeva hitne
promjene kako bi se
kapaciteti povećali.
Naime, u periodu januar –
juli 2015. tek je oko 10%
polaznika dolazilo iz
kantonalnih administracija, a
sličan trend je zabilježen i u
prethodnim godinama.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
21
pogledu investicija), lokalne / regionalne vlasti u tim državama bi koristile već postojeće veze
sa sličnim tijelima u državama članicama (npr. s njihovim pobratimskim gradovima u EU-u) ili
bi pokušale da na drugi način prikupe informacije i iskustva o prednostima brže integracije
njihovih država u EU.
Jedan od načina za efikasno jačanje ljudskih resursa jeste učešće na obukama o evropskim
integracijama, što je prepoznalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te donijelo Odluku o
obaveznim obukama iz oblasti evropskih integracija u januaru 2014. godine i Odluku o uvjetima
i načinu učešća na obukama iz oblasti evropskih integracija 2012. godine. Direkcija za
evropske integracije je i prije toga donijela nekoliko dokumenata koji se na sistematičan način
bave edukacijom državnih službenika, a to je prije svega Plan i program edukacije i stručnog
usavršavanja državnih službenika u Bosni i Hercegovini o procesu evropskih integracija iz
2009 godine.
To je pokazatelj da je postojala i postoji svjesnost o nužnosti edukacija te da se „zbog
dinamičnosti samog procesa, edukacija i stručno usavršavanje državnih službenika o
evropskim integracijama postavlja kao prioritetan zadatak“.45 Pored toga, same kantonalne
vlasti moraju ubuduće planirati sredstva za obuku državnih službenika koji će raditi na ovim
vrlo odgovornim poslovima.
U svim strateškim dokumentima akcenat je ipak stavljen na službenike iz državnih ili (u
nekim slučajevima) entitetskih institucija koji obavljaju poslove vezane za evropske
integracije. To je svakako jedan od faktora koji će utjecati na činjenicu da ekspertiza bude
najniža u kantonalnim administracijama, te da prisutnost i učešće u edukacijama bude na
zanemarivom nivou. Naime, u skladu sa članom 4. Odluke o obaveznim obukama iz oblasti
evropskih integracija obuke su obavezne samo za državne službenike u institucijama Bosne
i Hercegovine. Isti član navodi da službenici ostalih nivoa vlasti mogu prisustvovati obukama,
ali za njih ne postoji obaveza pohađanja.
Ako pogledamo evidentnu listu polaznika seminara iz oblasti evropskih integracija koje je DEI
organizirao u periodu januar – juli 2015., od ukupno 620 polaznika samo ih je 67 dolazilo iz
kantonalne administracije, što je procentualno tek nešto više od 10% svih polaznika.46 Sličan
trend zabilježen je i u prethodnim ciklusima obuka.
45 Direkcija za evropske integracije, Plan i program edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u
Bosni i Hercegovini o procesu evropskih integracija, Sarajevo, 2009., str. 9. 46 Direkcija za evropske integracije, Evidencija prisustva obukama iz oblasti evropskih integracija za period
januar-juni 2015., 14.7.2015,
http://dei.gov.ba/dei/direkcija/sluzba_za_promociju/obrazovanje/evidencije/default.aspx?id=15470&langTag=bs
-BA
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
22
U tom su periodu na obukama DEI-ja razmatrane razne teme, kao što je usklađivanje
zakonodavstva, prevođenje pravnih propisa, pretraživanje i pronalaženje EU dokumentacije,
bazni kursevi o IPA programima itd. Prava je šteta da pohađanje obuka nije bilo obavezno za
službenike iz kantonalnih administracija, što bi umnogome utjecalo na brojnost službenika na
njima. To bi svakako stvorilo solidnu bazu kompetentnih i spremnih službenika za proces
evropskih integracija na kantonalnom nivou.
Za davanje mišljenja i samo usklađivanje veoma bitnu ulogu imaju uredi za zakonodavstvo koji
će pored svojih standardnih i klasičnih poslova davanja mišljenja o propisima koji se usvajaju
morati pratiti nivo usklađenosti tih propisa sa zakonodavstvom Evropske unije. Vlada
Federacije BiH je već prije nekoliko godina Uredu za zakonodavstvo Federacije BiH proširila
mandat i dodijelila mu zadatak davanja stručnoga pravnog mišljenja o propisima sa stanovišta
njihove usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a i evropskim principima i standardima.
Uredi za zakonodavstvo na nivou kantona još imaju dosta problema, koji se najviše ogledaju
u nedovoljnoj pripremljenosti i manjku edukacija vezanih za evropske integracije. U
pojedinim uredima sistematizacija radnih mjesta nije izvršena, pa im nedostaje i po nekoliko
osoba. Pored toga većina zaposlenih u uredima ne poznaje engleski jezik, a pojedini uredi
nisu ni adekvatno opremljeni.
ZAKLJUČAK / PREPORUKA. Vijeće ministara BiH svojom Odlukom o obaveznim obukama
iz oblasti evropskih integracija već ima instrument kojim je osigurana prisutnost svih
službenike državnih institucija koji se bave pitanjima evropskih integracija. Naša je osnovna
preporuka da kantonalne vlade, po uzoru na Vijeće ministara, donesu odluku o obaveznim
obukama za djelatnike kantonalne administracije.
Obuke DEI-ja iz oblasti evropskih integracija u periodu
januar - juli 2015.
Polaznici iz kantonalnih administracija Ukupan broj polaznika
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
23
Takva odluka bi se mogla donijeti u koordinaciji svih 10 kantona, uz stručnu i tehničku podršku
DEI-ja i Ureda za evropske integracije Vlade FBiH. Time bi se značajno povećala prisutnost, a
shodno tome i ekspertiza i znanje službenika koji će se u budućnosti aktivno baviti procesom
EU integracija. Pored toga, postoji nužnost organiziranja posebnih obuka samo za predstavnike
kantonalnih institucija iz onih oblasti za koje su već ranije obučeni državni službenici s viših
nivoa vlasti.
To će osigurati da u predstojećim fazama, prije svega kroz proces screeninga i odgovaranja na
upitnike, kantonalni službenici budu bolje pripremljeni, te da im odgovaranje na pojedina
pitanja iz Upitnika neće biti prvo susretanja s izazovima koje donose integracije, kao što je to
bilo 2012. godine. Kantonalne vlade bi tim potezom pokazale da prihvaćaju proaktivniju ulogu
u ovom procesu, dok bi sva tehnička priprema kao i same obuke bile realizirane putem Direkcije
za evropske integracije, kako je i predviđeno Odlukom o uvjetima i načinu učešća na obukama
iz oblasti evropskih integracija.
Eventualno bi se moglo razmisliti i o posebnoj obuci za službenike iz kantonalnih ureda za
zakonodavstvo, a koja bi se fokusirala na harmonizaciju i usklađivanje domaćeg
zakonodavstva s acquisem.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
24
ZAKLJUČAK
Ovaj rad otvara pitanje učešća kantona u EU integracijama, kako bi se ono sagledalo sa distance
i da bismo ponudili konstruktivnu analizu trenutnog stanja s nekoliko preporuka o načinima
kojima se može doći do dobrih rezultata.
Evropske integracije su proces u kojem Bosna i Hercegovina može izgraditi svoje institucije i
političku kulturu; one bi trebale da budu interes koji će doći prije bilo kakvih drugih aspiracija.
Jasno je da je BiH do sada sporo (a povremeno nije nikako) napredovala na svome evropskom
putu. Ipak je vidljivo da je u proteklih godinu dana došlo do izvjesnog pomaka. Stvorena je
pozitivna klima koja bi trebala da postane održiva i u budućnosti kada nas očekuju puno
konkretniji i zahtjevniji zadaci.
Iz tog razloga pokušali smo da sagledamo kantone kao dio vlasti koji je sada aktivan učesnik
toga procesa. Rezultati do kojih smo došli predstavljeni su na prethodnih dvadesetak stranica
teksta i otvaraju mnoga pitanja. Naša je osnovna poruka – neophodnost hitnog djelovanja u
ovoj fazi EU integracija. Pokazali smo da će naredne faze integracija doći brže nego što
očekujemo i da sa sadašnjim tempom priprema vjerovatno nećemo biti u stanju uspješno
odgovoriti na sve izazove koji su pred nama.
Nespremnost unutar kantona je očita. Postoji velika razlika između različitih kantona; oni
najmalobrojniji i oni koji imaju najmanje raspoloživih finansijskih sredstava pogotovo treba
da hitno porade na jačanju svojih kapaciteta, u koordinaciji sa svim institucijama
odgovornim za proces evropskih integracija. Zajednički i koordiniran rad treba da postane
praksa, a ne izuzetak.
Buduće odluke treba da prate stanje na terenu. To je važno kako bismo svaku fazu integracija
mogli da dočekamo spremno i bez naknadnih bojazni da ćemo se zaustaviti u procesu. Kako bi
proces evropskih integracija bio uspješan, neophodno je mijenjati i način rada administracije u
kantonima; efikasnost i obučenost morat će zamijeniti sadašnji birokratski način rada. Za
suštinski uspješan proces evropskih integracija meritokratija će u državnoj službi morati da
zamijeni sadašnji sistem koji je ovisan o političkim utjecajima i klijentelizmu.
Odgovaranje na upitnike je prvi zadatak za koji kantonalne administracije već sada treba da
budu spremne. Upitnici će biti zahtjevni iz nekoliko različitih aspekata – glomaznosti odgovora,
vremenskih ograničenja, prevođenja itd. Direktan rad na metodologiji i pripremi odgovara s
kantonima iz područja njihove nadležnosti, kao i na dijeljenim nadležnostima s Federacijom
BiH, nameće se već sada.
Kantoni će i kroz proces usklađivanja zakonodavstva učestvovati u procesu. Harmoniziranje je
i rizik, s obzirom na to da nemogućnost samo jedne institucije da ispuni svoje obaveze može
usporiti ili zaustaviti cijeli proces. Zbog toga je neophodno ukloniti sve nedoumice oko
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
25
nadležnosti i odgovornosti putem Programa integriranja i njegovo što hitnije donošenje ima
veliki značaj.
Tijela mehanizma koordinacije moraju se uspostaviti što prije te se mora osigurati njegova
funkcionalnost kako bi se pokazalo da li je takav sistem operativan i efikasan. Kantoni već sada
treba da delegiraju svoje predstavnike u tijela u čijem će radu sudjelovati.
Potrebno je raditi na jačanju kapaciteta u kantonima na sveobuhvatan način. Skorašnje
zanimanje za evropske integracije pojedinih kantona moraju pratiti strateški koraci i podrška
institucija s viših nivoa vlasti. EU koordinatori svih kantona treba da dobiju političku i tehničku
podršku za izvršavanje svojih obaveza u procesu integracija. Pojedinim kantonalnim
institucijama, kao što su uredi za zakonodavstvo, treba posvetiti posebnu pažnju u pogledu
kapacitiranosti i kreiranja obuka.
Ozbiljnije faze procesa bit će izazov i za Bruxelles. Bosna i Hercegovina predstavlja i presedan
u historijatu procesa pristupanja; to će biti prva zemlja s tako izraženom decentraliziranom i
kompleksnom strukturom vlasti i podjelom nadležnosti. U proteklim procesima pristupanja koji
su od relevantnog značaja za usporedbu s BiH (pristupanja novih članica 2004., 2007. i 2010.
godine) nije bilo nijedne države koja svojom unutrašnjom strukturom podsjeća na našu zemlju.
Samo ozbiljnim, suštinskim i predanim radom bit će moguće napraviti iskorak u procesu
evropskih integracija i smanjiti zaostajanje u odnosu na ostale države u regiji.
O VPI BH:
Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH; www.vpi.ba) je domaća nevladina i neprofitna organizacija,
osnovana 2004. godine u Sarajevu, posvećena promišljanju međunarodnih odnosa i euro-atlantskih
integracijskih procesa BiH. Cilj VPI je, pružiti pomoć državnim institucijama pri otkrivanju slabosti i
promociji vrijednosti prisutnih u tim procesima, radi povećavanja efikasnosti bh. institucija u ispunjavanju
predstojećih obaveza.
| K a n t o n i u F B i H : R e a l n o s t i i o č e k i v a n j a u p r o c e s u p r i s t u p a n j a E U
26
BIBLIOGRAFIJA
Bradvica, Dragan, “Donosimo: Što je Upitnik Europske komisije, tko i kako ga ispunjava, koji su rokovi…”, Dnevni list, 08.02.2016,
pregledano 20.03.2016, http://dnevni-list.ba/web1/donosimo-sto-je-upitnik-europske-komisije-tko-i-kako-ga-ispunjava-koji-su-rokovi/
Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2015 Report, Staff Working Document COM 2015/611 final, Brussels,
10.11.2015.
Commission of the European Communities, Bosnia and Herzegovina 2006 Progress Report, Staff Working Document COM 2006/649 final,
Brussels, 08.11.2006.
Direkcija za evropske integracije, Plan i program edukacije i stručnog usavršavanja državnih službenika u Bosni i Hercegovini o procesu
evropskih integracija, Sarajevo, 2009
Direkcija za evropske integracije BiH, „Upitnik Evropske komisije – put od podnošenja Zahtjeva za članstvo do sticanja statusa kandidata”,
Informativni članci o procesu evropskih integracija, 15.04.2016,
http://dei.gov.ba/dei/dokumenti/informativni_clanci/default.aspx?id=13132&langTag=bs-BA
Direkcija za evropske integracije, Evidencija prisustva obukama iz oblasti evropskih integracija za period januar-juni 2015., 14.7.2015,
pregledano 14.01.2016., http://dei.gov.ba/dei/direkcija/sluzba_za_promociju/obrazovanje/evidencije/default.aspx?id=15470&langTag=bs-BA
European Court of Human Rights, Judgement, Case of Sejdic and Finci v. Bosnia and Herzegovina, Applications nos. 27996/06 and 34836/06,
Strasbourg, 22.12.2009
European Communities, “Interim Agreement on trade and trade-related matters between the European Community, of the one part, and Bosnia
and Herzegovina, of the other part”, Official Journal of the European Union, L233, 30.08.2008.
European Union, "Stabilisation and Association Agreement between the European Communities and their Member States, of the one part, and
Bosnia and Herzegovina, of the other part", Official Journal of the European Union, L164, 30.06.2015
“EWB Interview: Edin Dilberović, Director of DEI of the Council of Ministers of BiH”, European Western Balkans, 25.03.2016, pregledano
30.03.2016, https://europeanwesternbalkans.com/2016/03/25/ewb-interview-edin-dilberovic-director-of-dei-of-the-council-of-ministers-of-bih/
Intervju s državnim službenikom, Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, 26.01.2016.
Intervju s državnim službenikom, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sarajevo, 21.01.2016.
Intervju s državnim službenikom, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Sarajevo, 21.01.2016.
Intervju s državnim službenikom, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 14.01.2016
Intervju s EU koordinatorom, 13.11.2015.
Intervju s službenikom 1, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.01.2016.
Intervju s službenikom 2, međunarodna institucija, Sarajevo, 15.01.2016.
“Joksimović: Administracija sposobna i spremna za pregovore”, Progovori o pregovorima, 21.12.2015, pregledano 20.02.2016, http://eupregovori.bos.rs/arhiva-vesti/291/2015/12/21/joksimovic_-administracija-sposobna-i-spremna-za-pregovore.html
“Just how big is the Acquis Communautaire????”, AALEP, 15.04.2014., http://www.aalep.eu/just-how-big-acquis-communautaire
Selimbegović, Vildana, Nije tajna, idemo u EU, Oslobođenje, 12.02.2016
Tatham, Allan, Enlargement of the European Union, Alphen aan den Rijn, Kluwer Law International, 2009
“Usaglašavanje Mehanizma koordinacije: Dogovoreno oko 90 posto rješenja”, Faktor, 21.03.2016., pregledano 17.04.2016., http://faktor.ba/usaglasavanje-mehanizma-koordinacije-dogovoreno-oko-90-posto-rjesenja/
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, III Podjela nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, US broj 1/94, Sarajevo, 30.03.1994
Vijeće ministara, “Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini”, Službeni glasnik BiH, Godina XX,
Broj 8, 09.02.2016.
“Više od decenije od početka pregovora o SSP-u do predaje aplikacije za članstvo u EU”, Buka, 15.02.2016, pregledano 28.02.2016,
http://www.6yka.com/novost/99321/vise-od-decenije-od-pocetka-pregovora-o-ssp-u-do-predaje-aplikacije-za-clanstvo-u-eu-
Vlada Republike Srbije, Upitnik Evropske komisije, Kancelarija za evropske integracije, EU dokumenti 214, pregledano 20.02.2016,
http://www.seio.gov.rs/dokumenta/eu-dokumenta.214.html
Recommended