View
954
Download
157
Category
Preview:
Citation preview
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 1/109
ZBIRKA TEST PITANJA IZ OPŠTE EPIDEMIOLOGIJE
Vesna Pantović Gordana Đorđević
Kragujevac, 2005.
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 2/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 3/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 4/109
3
Sporadi~nost je:
1. pojava pojedina~nih slu~ajeva bolesti koja je autohtona ¨ 2. pojava pojedina~nih slu~ajeva bolesti koja nije autohtona
(uneta u virginalnu teritoriju) ý 3. stalno prisustvo oboljenja koje je autohtono tj. odoma}eno me|u stanovni{tvom
odre|enog podru~ ja ¨
Sporadi~nost je:
1. pojava bolesti ~ija je u~estalost izrazito niska ¨ 2. pojava pojedina~nih slu~ajeva bolesti koja je autohtona ¨ 3. pojava pojedina~nih slu~ajeva bolesti koja je uneta u virginalnu teritoriju
(nije autohtono, ve} je ekdemsko ili egzoti~no oboljenje)ý
Sporadi~nost karakteri{e:
1. pojava pojedina~nih slu~ajeva bolesti koja nije autohtona ý 2. mala koli~ina prouzrokova~a, ote`ana mogu}nost preno{enja
i otporna populacija ¨
3. niska koncentracija agensa i visok stepen kolektivnog imuniteta ¨
Odsustvo bolesti u populaciji je posledica:
1. nepostojanje agensa u spolja{njoj sredini ¨ 2. nepostojanja agensa u spolja{njoj sredini ili agens postoji ali njegov
patogeni efekat nije ispoljen (izostale ekspozicije osetljivih) ý 3. cikli ~nih varijacija oboljenja ¨
4. Epidemijski proces
Epidemijski proces je:1. javljanje i odr`avanje bolesti u populaciji ¨ 2. javljanje, odr`avanje i nestajanje bolesti u humanoj populaciji ý 3. zakonitost koja prati pojavu bolesti u epidemijskoj formi ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 5/109
4
II - Merenje u~estalosti poreme}aja zdravlja
(Prof. dr Vesna Pantovi})
5. Mere u~estalosti poreme}aja zdravlja
O odnosu je re~ kada su:
1. brojilac i imenilac dve posebne veli~ine, od kojih ni jedna nije sadr`ana u drugoj ý 2. brojilac i imenilac dve posebne veli~ine ¨ 3. brojilac i imenilac dve posebne veli~ine pri ~emu je obavezno
brojilac deo imenioca ¨
Su{tinu pojma epidemijski proces ~ini:1. me|usobna uslovljenost dejstva faktora vezanih za doma}ina, agense
i spolja{nju sredinu ý 2. odsustvo kolektivnog imuniteta ¨
3. niska koncentracija patogenog agensa ¨
Proporcija je vrsta:1. odnosa ý
2. stope ¨ 3. standardizovane stope ¨
Proporcija je vrsta odnosa u kojoj je:
1. imenilac deo brojioca ¨
2. brojilac uklju~en u imenilac ý 3. imenilac zbir posmatranih pojava ¨
Proporcija izra`ava:
1. odnos dela prema celini ý 2. verovatno}u javljanja doga|aja ¨ 3. dinamiku neke pojave ¨
U proporciji brojilac i imenilac:
1. mogu imati istu jedinicu posmatranja ¨ 2. ne moraju imati istu jedinicu posmatranja ¨ 3. imaju istu jedinicu (dimenziju) posmatranja ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 6/109
5
Proporcija se izra`ava u:
1. decimalama ¨ 2. razlomcima i procentima ¨
3. decimalama, razlomcima i procentima ý
Indeks je:
1. sa`eti pokazatelj nastao posmatranjem dve ili vi{e promenljivih veli~ina ý 2. pro{ireni pokazatelj nastao posmatranjem vi{e od tri promenljive veli~ine ¨ 3. drugi naziv za kumulativnu incidenciju ¨
Indeksi ~esto slu`e za:1. pore|enje podataka koji pripadaju istoj statisti~koj seriji ý
2. pore|enje podataka koji pripadaju razli~itoj statisti~koj seriji¨
3. uo~avanje fatalnosti posmatrane pojave ¨
Stope izra`avaju:1. ra{irenost neke pojave u populaciji ¨
2. brzinu javljanja (kretanja) neke pojave u jedinici vremena ý 3. verovatno}u nekog dinami~kog procesa ¨
Brojilac stope je zbir:
1. vremenske izlo`enosti svakog pojedinca ¨ 2. odabranih znakova `ivotnosti ¨ 3. posmatranih pojava (doga|aja) ý
Imenilac stope tj. osobe - vreme (godine) rizika je zbir:
1. perioda tokom kojih je svaki ispitanik bio pra}en ý 2. posmatranih doga|aja ¨ 3. svih izlo`enih (nekom faktoru) koji su u ispitivanju posmatrani ¨
6. Pokazatelji obolevanja
Stopom incidencije se iskazuje odnos:1. ukupnog broja postoje}ih doga|aja u jednoj ta~ki vremena i broja stanovnika
u istoj vremenskoj ta~ki ¨ 2. broja novonastalih doga|aja i zbira osoba vremena izlo`enosti
(odnos procenjenog broja stanovni{tva sredinom posmatranog perioda, kaoprihvatljive aproksimacije) ý
3. ukupnog broja doga|aja i zbira vremena posmatranja (riziku izlo`ena populacija) ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 7/109
6
Kumulativnom incidencijom se izra`ava odnos:1. ukupnog broja doga|aja u jednom trenutku i zbira osoba - vremena izlo`enosti ¨ 2. novonastalih doga|aja u odre|enom periodu i populacije sredinom perioda
posmatranja ¨ 3. novonastalih doga|aja u odre|enom periodu i populacije na po~etku tog perioda ý
Kumulativna incidencija zavisi od:1. incidencije i du`ine perioda posmatranja ý 2. te`ine bolesti ¨
3. prevalencije i brojnosti posmatranja populacije ¨
Kumulativna incidencija se pribli`ava stopi incidencije kada je:
1. u~estalost poreme}aja zdravlja visoka, a vreme pra}enja duga~ko ¨ 2. u~estalost poreme}aja zdravlja niska, a vreme pra}enja kratko ý
3. u~estalost poreme}aja zdravlja visoka a vreme pra}enja kratko ¨
Stopa incidencije zna~ajna je za procenu:1. epidemiolo{ke situacije i bolje uo~avanje prisustva i dejstva uzro~nih faktora ý
2. ra{irenosti bolesti u populaciji ¨
3. razvoja zdravstvenih slu`bi ¨
Prevalencija izra`ava:1. odnos ukupnog broja postoje}ih doga|aja u jednoj ta~ki vremena i broja
stanovni{tva u istoj vremenskoj ta~ki ý 2. odnos broja novonastalih doga|aja i stanovni{tva tokom posmatranog perioda ¨ 3. odnos broja novonastalih doga|aja i stanovni{tva sredinom posmatranog perioda ¨
Prevalencijom se ne izra`ava:
1. odnos ukupnog broja doga|aja i broja stanovnika u istoj vremenskoj ta~ki ¨
2. obim i ra{irenost pojave ¨ 3. rizik obolevanja ý
7. Pokazatelji umiranja
Osnovni pokazatelji umiranja su:
1. stopa mortaliteta i letalitet ý
2. incidencija i prevalencija ¨ 3. kumulativna incidencija i stopa incidencije ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 8/109
7
Letalitet ukazuje na:1. javno-zdravstveni zna~aj odre|enog poreme}aja zdravlja ¨
2. rizik umiranja obolelih od odredjene bolesti ý
3. brzinu javljanja smrtnog ishoda ¨
Stopa mortaliteta je:
1. indikator javno-zdravstvenog zna~aja odre|enog poreme}aja zdravlja ý 2. pokazatelj te`ine bolesti ¨ 3. pokazatelj rizika umiranja obolelih osoba ¨
8. Varijabilnost i gre{ke merenjaNepodudarnost pri vi{ekratnim (sukcesivnim ili paralelnim) merenjima, mogu bitirezultat razlika vezanih za:
1. predmet merenja ¨ 2. predmet merenja i ispitiva~e ¨ 3. predmet merenja, kori{}ene instrumente i ispitiva~e ý
Merni instrumet je:
1. aparat kojim se obavlja neki test ¨ 2. upitnik za otkrivanje razli~itih poreme}aja zdravlja ¨ 3. aparat kojim se obavlja neki test, upitnik za otkrivanje razli~itih poreme}aja
zdravlja, odre|ena tehnika fizikalnog pregleda ý
Nepodudarnost pri vi{ekratnim merenjima izme|u ostalog mogu biti rezultatrazlika koje se odnose na merni instrument i to:1. razli~ite vrste instrumenata ¨ 2. iste vrste instrumenata koji su nejednako ba`dareni ¨
3. razli~ite vrste instrumenata, iste vrste instrumenata nejednako ba`darenih, jednog istog instrumenta koji nije dovoljno precizan ý
Nepodudarnost pri vi{ekratnim merenjima mogu biti rezultat razlika vezanih zaispitiva~a, i to:1. me|uispitiva~ke varijacije ¨ 2. unutarispitiva~ke varijacije ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 9/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 10/109
9
Informativna pristrasnost je rezultat:
1. neta~nih podataka koji vode pogre{nom klasifikovanju ispitanika ý 2. ta~nih podataka, ali pogre{nog klasifikovanja ispitanika ¨
3. nasumi~ne ili slu~ajne gre{ke ¨
Pridru`enost (konfaunding) je:
1. vrsta nasumi~ne gre{ke ¨ 2. odnos izme|u dve varijable zamagljen uticajem tre}e koja je povezana
sa obe prethodne ý
3. vrsta me|uispitiva~ke varijacije ¨
III - Izvori podataka o obolevanju i umiranju(Prof. dr Vesna Pantovi})
9. Izvori podataka o populaciji
Izvori podataka o populaciji su:1. popisi stanovni{tva ¨ 2. procene i projekcije stanovni{tva ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Popis stanovnika je:1. sveobuhvatan, pouzdan i ta~an izvor podataka o populaciji izlo`enoj riziku
obolevanja, odnosno umiranju ý 2. sveobuhvatan, pouzdan i ta~an izvor podataka o populaciji svih obolelih
(novih i starih) ¨ 3. procenjen broj stanovnika koji se odnosi na sredinu svake kalendarske godine ¨
10. Izvori podataka o obolevanju i umiranju
Podaci o umiranju i to, izve{taji o uzroku smrti kao kategorije izvora podataka oumiranju, za niz poreme}aja zdravlja predstavljaju najbolji pokazatelj njihovogkretanja usled ~injenice da je smrtni ishod:
1. vremenski precizno definisan, subjektivnoj proceni nepodlo`an doga|aj ¨ 2. vremenski i prostorno precizno definisan, subjektivnoj proceni nepodlo`an
doga|aj koji se sigurno i pouzdano evidentira ý
3. subjektivnoj proceni nepodlo`an doga|aj koji se sigurno i pouzdano evidentira ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 11/109
10
Procena zna~aja bolesti na osnovu mortaliteta je pouzdanija ako je:
1. letalitet visok ¨ 2. interval izme|u obolevanja i smrtnog ishoda {to kra}i ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Prednost podataka mati~ne slu`be kao kategorije izvora podataka o umiranju je pri:
1. razmatranju epidemiolo{ke situacije na u`em podru~ ju ý 2. razmatranju epidemiolo{ke situacije na teritoriji dr`ave ¨ 3. proceni stope pravalencije ¨
Cilj prijave bolesti kao kategorije izvora podataka o obolevanju je:1. pra}enje kretanja bolesti ¨
2. stalna kontrola epidemiolo{ke situacije; rano uo~avanje porasta broja obolelihu cilju blagovremenog preduzimanja protivepidemijskih mera; evaluacijaefikasnosti primenjenih mera suzbijanja ý
3. koncipiranje hipoteze o razlozima nastanka bolesti ¨
Na teritoriji Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore prijavljuje se:
1. 70 zaraznih bolesti ý 2. 67 zaraznih bolesti ¨ 3. 72 zarazne bolesti ¨
Procenat prijavljenih zavisi od:
1. razvijenosti, dostupnosti i kori{}enja zdravstvene slu`be ¨
2. te`ine kini~ke slike, u~estalosti atipi~nog oblika bolesti i inaparentne infekcije,diferencijalno dijagnosti~kih problema; a`urnosti prijavljivanja ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Prema Me|unarodnom sanitarnom pravilniku, zemlje ~lanice SZO du`ne su danajbr`im putem prijave oboljenje ili sumnju na slede}a oboljenja:
1. kolera, pegavac, poliomijetitis ¨ 2. kuga, `uta groznica, malarija ¨ 3. kolera, kuga, `uta groznica ý
Bolesti pod nadzorom SZO su:1. pegavac, povratna groznica, paraliti~ni poliomijelitis, malarija i grip ý 2. kolera, kuga, `uta groznica, variola, malarija ¨ 3. kolera, kuga, variola, grip, pegavac ¨
Registri kao kategorija izvora podataka o obolevanju obuhvataju:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 12/109
11
1. hroni~ne i neke akutne bolesti i stanja ¨ 2. 11 hroni~nih bolesti i stanja ý
3. 25 naj~e{}ih hroni~nih bolesti i stanja ¨
Registri pojedinih poreme}aja zdravlja treba da omogu}e precizno sagledavanje:1. u~estalosti i rasprostranjenosti bolesti ¨
2. toka i prognoze bolesti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Na teritoriji Srbije vode se registri za:
1. 20 bolesti odnosno grupa bolesti ¨ 2. 15 bolesti, odnosno grupa bolesti ¨
3. 11 bolesti odnosno grupa bolesti ý
Na teritoriji Srbije se za jednu od slede}ih bolesti ne vodi registar:
1. endemska nefropatija ¨ 2. progresivna encefalopatija ý 3. reumatska groznica ¨
Registar klicono{a je i kategorija izbora podataka o:
1. obolevanju ý
2. populaciji ¨ 3. obolevanju i umiranju ¨
Registar klicono{a (formiranje kartoteke) za lica koja su prebolela pojedinebolesti i/ili izlu~uju njihove prouzrokova~e va`i za oboljenja koja mogu dovesti do:1. akutnog klicono{tva ¨ 2. hroni~nog klicono{tva ý
3. oba odgovora su ta~na ¨
Na teritoriji Srbije vode se slede}i registri kao kategorija izvora podataka o obolevanju:1. registri o hospitalizaciji ¨
2. registri obolelih, registri klicono{a, ostali registri ý 3. registri obolelih, registri ambulantno-klini~kih ustanova ¨
Na teritoriji Srbije u cilju merenja u~estalosti bolesti neophodno je raspolagati:
1. podacima o populaciji i podacima o umiranju i obolevanju ý 2. podacima o obolevanju i umiranju ¨
3. registrima o obolevanju i umiranju ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 13/109
12
IV - Epidemiolo{ki nadzor(Dr Gordana Djordjevi})
11. Epidemiolo{ki nadzor - definicija, predmet, zna~aj i cilj
Epidemiolo{ki nadzor je:1. kontrola na klicono{tvo posle prele`ane bolesti ¨
2. kontrola na klicono{tvo radnika odre|enih zanimanja ¨ 3. stalno sistematsko prikupljanje, analiza i tuma~enje podataka o odre|enoj
pojavi vezanoj za zdravlje, dostavljanje povratnih informacija onima koji podatkeprikupljaju ili koriste, a u cilju spre~ avanja i suzbijanja poreme}aja zdravlja ý
Cilj epidemiolo{kog nadzora je:1. sagledavanje u~estalosti poreme}aja zdravlja ¨ 2. sagledavanje distribucije obolelih ¨ 3. pra}enje incidencije i prevalencije i spre~avanje i suzbijanje poreme}aja zdravlja ý
Uobi~ajeni sinonim za nadzor je:1. javni nadzor ¨ 2. "javnozdravstveni nadzor" ý 3. sanitarni nadzor ¨
Nadzorom se prate:
1. isklju~ivo zarazne bolesti¨
2. zarazne i nezarazne bolesti ¨ 3. zarazne i nezarazne bolesti, povrede, kongenitalne malformacije, trovanja
i bolesti koje prate prirodne katastrofe, kao i kompletnost obuhvata i za{titepopulacije imunizacijom i pra}enje prevalencije mikroorganizama rezistentnihna lekove ý
Nadzorom se prati:1. promena u~estalosti poreme}aja zdravlja ¨ 2. promena u prevalenciji faktora rizika vezanih za na~in `ivota i zaga|enje
`ivotne sredine ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Ciljevi nadzora su:
1. otkrivanje epidemija i evaluacija primenjenih mera, identifikacija grupa sanajvi{im rizikom za datu bolest i razja{njavanje etiologije i puteva {irenja bolesti ¨
2. dugoro~no pra}enje trendova poreme}aja zdravlja, usmeravanje preventivnih iprotivepidemijskih mera, obezbedjenje podataka za nau~na istra`ivanja ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 14/109
13
12. Elementi sistema nadzora i metod nadzora
Definicije koje }e se koristiti za nadzor treba da budu:
1. detaljne i sveobuhvatne ¨ 2. jednostavne i da predstavljaju ravnote`u izme|u senzitivnosti i specifi~nosti ¨ 3. jednostavne, {to kra}e, da predstavljaju ravnote`u izme|u potreba da se
zadovolje senzitivnost, specifi~nost i izvodljivost ý
Definicije slu~aja u sistemu nadzora treba koristiti:
1. samo u svrhe nadzora ý 2. za sprovo|enje deskriptivnih studija ¨ 3. za izvo|enje analiti~kih studija ¨
U razli~itim situacijama u zavisnosti od potrebnih informacija, primenjenihmetoda nadzora i uve`banosti personala, za jednu bolest koriste se:
1. razli~ite definicije ý 2. iste definicije ¨
Metod nadzora zavisi od:
1. potrebnih informacija ¨ 2. rasprostranjenosti zdravstvenog problema ¨
3. potrebnih informacija i raspolo`ivih sredstava ý
Nadzor mo`e biti:
1. aktivni, pasivni, kombinovani pasivno-aktivni, modifikovani aktivni,poja~ani aktivni ý
2. analiti~ki i anamnesti~ki ¨
3. anamnesti~ki i eksperimentalni ¨
Metodi nadzora su:
1. aktivni i pasivni nadzor, obavezno prijavljivanje odre|enih bolesti, nadzorzasnovan na laboratorijskim podacima, registri, ciljna populaciona ispitivanja ¨
2. predostro`ni nadzor i upozoravaju}i zdravstveni doga|aj, informacioni sistem,povezivanje podataka ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
V - Uzro~nost u epidemiologiji
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 15/109
14
(Prof. dr Vesna Pantovi})
13. Uzro~na i neuzro~na povezanost
Epidemiolo{ki metodi ispitivanja doprinose utvr|ivanju:1. u~estalosti i distribucije bolesti ¨
2. kauzalnosti pretpostavljenog uzroka i bolesti ý
3. oba odgovora su ta~na ¨
U pogledu me|usobnih odnosa, doga|aji mogu biti povezani na vi{e na~ina:
1. la`no povezani i sekundarno povezani ¨ 2. uzro~no povezani ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Otkrivanje me|usobne povezanosti izvesnih doga|aja ima zna~aja samo onda kada se:
1. razmatra u okviru pojedina~nih slu~ajeva ¨
2. ne razmatra u okviru pojedina~nih slu~ajeva ý 3. kada se deskripcijom potvr|uje povezanost ¨
Pod kategorijom doga|aja podrazumevaju se:
1. svi pojedina~ni slu~ajevi ~ije karakteristike opravdavaju zajedni~ku klasifikaciju ý 2. pojedina~ni slu~ajevi svrstani u stratume ¨
3. slu~ajevi koji imaju veliki broj doga|aja ¨
Doga|aji statisti~ki povezani mogu biti:
1. la`no i negativno povezani ¨ 2. sekundarno i pozitivno povezani ¨
3. neuzro~no i uzro~no povezani ý
Doga|aji statisti~ki zna~ajno povezani mogu biti:1. neuzro~no povezani ¨ 2. uzro~no povezani ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Doga|aji statisti~ki zna~ajno povezani mogu biti:1. la`no povezani ¨ 2. sekundarno povezani ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Statisti~ka povezanost izme|u nekog faktora i bolesti:1. ne podrazumeva da je zapa`ena veza uzro~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 16/109
15
2. podrazumeva da je zapa`ena veza uzro~na ¨ 3. podrazumeva da je veza pozitivna ¨
La`na statisti~ka povezanost podrazumeva:
1. da je zapa`ena veza posledica slu~ajne ili sistematske gre{ke ý 2. negativnu statisti~ku povezanost ¨ 3. da je zapa`ena veza posledica sekundarne povezanosti ¨
Sekundarna povezanost podrazumeva:1. da promena u jednoj pojavi menja drugu ¨ 2. povezanost obe posmatrane pojave (izlo`enosti i bolesti) sa nekom tre}om
varijablom (konfaunding faktor) ý 3. posebnu kategoriju kauzalne povezanosti ¨
Za utvr|ivanje uzro~ne asocijacije koriste se slede}i kriterijumi:1. vremenski redosled, ~ vrstina povezanosti, postojanost povezanosti ¨ 2. slaganje sa postoje}im poznavanjem bolesti, slaganje izme|u doza i efekta,
specifi~nost me|usobne povezanosti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Kauzalnost utvr|ene statisti~ke povezanosti proverava se naj~e{}e slede}imkriterijumima:1. vremenski redosled, ~ vrstina povezanosti, postojanost povezanosti, slaganje sa
postoje}im poznavanjem bolesti ¨
2. slaganje izme|u doze i efekta, specifi~nost me|usobne povezanosti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
̂vrstina povezanosti je:1. odnos stope obolevanja me|u osobama izlo`enim i neizlo`enim hipoteti~nom
uzro~nom faktoru ý 2. asocijacija otkrivena u jednoj studiji koja se pojavljuje u kasnijim ispitivanjima ¨ 3. incidencija bolesti koja se pove}ava sa rastu}im stepenom izlo`enosti odre|enom
faktoru ¨
Postojanost povezanosti:1. je odnos stope obolevanja me|u osobama izlo`enim i neizlo`enim hipoteti~nom
uzro~nom faktoru ¨ 2. podrazumeva da se neka asocijacija otkrivena u jednoj studiji pojavljuje i
u kasnijim ispitivanjima pod drugim okolnostima u razli~itim populacionimgrupama ili uz pomo} drugih metodolo{kih pristupa ý
3. je incidencija bolesti koja se pove}ava sa rastu}im stepenom izlo`enostiodre|enom faktoru ¨
Slaganje sa postoje}im poznavanjem bolesti (kao kriterijum koji podr`ava kauzalnuprirodu neke asocijacije) postoji ukoliko je:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 17/109
16
1. uzro~na interpretacija prihvatljiva u odnosu na stepen poznavanja kauzalnihfaktora i bolesti ý
2. ukoliko se incidencija bolesti pove}ava sa rastu}im stepenom izlo`enostiodre|enom faktoru ¨
3. uzro~na interpretacija prihvatljiva u odnosu na stepen poznavanja stopeincidencije i epidemiolo{kih karakteristika bolesti ¨
Slaganje izme|u doze i efekta je kriterijum koji podr`ava uzro~no-posledi~nu vezu uslu~aju kada je:1. prevalencija bolesti pove}ana sa rastu}im stepenom izlo`enosti
odre|enom faktoru ¨ 2. stopa obolevanja me|u osobama izlo`enim i neizlo`enim hipoteti~nom
uzro~nom faktoru izjedna~avaju ¨ 3. incidencija bolesti pove}ava sa rastu}im stepenom izlo`enosti
odre|enom faktoru ý
Specifi~nost me|usobne povezanosti kao kriterijum za procenu kauzalne povezanostizadovoljava manje od ostalih kriterijuma i to iz slede}ih razloga:1. kauzalni faktor deluje alternativno i sistematski ¨ 2. jedan uzrok mo`e da da vi{e od jedne bolesti i mnoga obolenja su
multikauzalne prirode ý 3. kauzalni faktor deluje kumulativno i selektivno ¨
Svi potrebni ~inioci koji dovode do pojave bolesti defini{u pojam:1. dovoljnog uzroka ý 2. neophodnog uzroka ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Komponenta dovoljnog uzroka koja je neophodan uslov za nastanak bolesti naziva se:1. poma`u}im uzrokom ¨ 2. neophodim faktorom rizika ¨ 3. neophodnim uzrokom - agensom ý
14. Epidemiolo{ki modeli
Epidemiolo{kim modelima na slikovit i jednostavan na~in prikazujemo:1. mnogostruke interakcije ekolo{kih faktora ý 2. patogenezu bolesti ¨ 3. prirodan tok bolesti ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 18/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 19/109
18
1. spektar ispoljavanja bolesti u doma}inu ý 2. po~etna faza infekcije ¨ 3. zavr{na faza klini~ke manifestne zarazne bolesti ¨
Gradijent infekcije kao spektar ispoljavanja bolesti u doma}inu, kre}e se od:1. inaparentne infekcije na jednom do smrtnog ishoda na drugom kraju ý 2. nastanka patolo{kih promena do pojave prvih simptoma i/ili znakova bolesti ¨ 3. nastanka prvih simptoma i/ili znakova bolesti do smrtnog ishoda ¨
Gradijent infekcije je:1. prirodni tok bolesti zaraznih oboljenja ý 2. klini~ki tok zaraznih obolenja ¨ 3. mera kontagioznosti zaraznih oboljenja ¨
Infekcija je:1. sinonim za infektivnu bolest ¨ 2. inaparentna i manifestna ý 3. lako}a preno{enja prouzrokova~a zarazne bolesti ¨
Infekcija je sinonim za infektivnu bolest:1. da ý 2. ne ¨
Infekcija je:1. razmno`avanje infektivnog agensa u organizmu ~oveka ili `ivotinje ¨ 2. preno{enje infektivnog agensa na osetljivu osobu ¨ 3. prodiranje i razvoj infektivnog agensa u organizmu ~oveka ili `ivotinje ý
Fenomen ledenog brega je:1. pojava malog broja osoba sa klini~ki nemanifestnim oboljenjem ¨ 2. spektar ispoljavanja bolesti u doma}inu, odnosno gradijent infekcije ¨ 3. pojava velikog broja osoba sa neprepoznatim oboljenjem ý
Oboljenja kod kojih preko 90% zara`enih ima inaparentnu infekciju su:1. poliomijelitis, meningokokni meningitis ý 2. difterija i parotitis ¨ 3. morbili i vari~ela ¨
Fenomen ledenog brega vezujemo:1. za zarazne bolesti ¨ 2. isklju~ivo za zarazne bolesti ¨ 3. za bolesti zarazne i nezarazne etiologije ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 20/109
19
Analizom ograni~enom na klini~ki manifestno obolele mo`e se:1. ste}i ta~na slika o u~estalosti i te`ini odre|enog oboljenja ¨ 2. ste}i pogre{na slika o u~estalosti i te`ini odre|enog oboljenja ý 3. sagledati visina gradijenta infkcije odre|enog oboljenja ¨
VII - Agens(Prof. dr Vesna Pantovi})
17. Agens u pojavi poreme}aja zdravlja
Agens je ~inilac ~ije:1. prisustvo, obilje ili relativno odsustvo predstavlja nu`an uslov za nastanak
oboljenja ý 2. prisustvo predstavlja dovoljan uslov za nastanak oboljenja ¨ 3. prisustvo ili relativno odsustvo predstavlja dovoljan uslov za nastanak oboljenja ¨
Karakteristike `ivih prouzrokova~a koje su zna~ajne za nastanak, tok i ishod zaraznogoboljenja su:1. na~in izlu~ivanja uzro~nika, na~in ulaska u organizam, patogenost uzro~nika,
virulencija uzro~nika ¨
2. osetljivost i rezistencija uzro~nika na lekove i dezinfekciona sredstva,osetljivost, odnosno otpornost u spolja{njoj sredini ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Patogenost se kvantitativno mo`e izraziti kao odnos:1. klini~ki obolelih i agensu izlo`enih osetljivih osoba ý 2. klini~ki obolelih i zara`enih ¨ 3. zara`enih i klini~ki obolelih ¨
18. Zna~aj virulencije i koli~ine biolo{kog agensa u nastankuzaraznih bolesti
Stabilna osobina mikroorganizama je:
1. patogenost ý 2. virulencija ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Virulencija kao stepen patogenosti je:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 21/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 22/109
21
1. 100.000 klica ¨ 2. 1.000.000 klica ¨ 3. 100.000.000 klica ý
Infektivna doza za pojavu trbu{nog tifusa je ve}a od:1. 1.000 klica ý 2. 100.000 klica ¨ 3. 1.000.000 klica ¨
Infektivna doza za pojavu bacilarne dizenterije je:1. manja od 100 prouzrokova~a ý 2. ve }a od 10.000 prouzrokova~a ¨ 3. ve}a od 100.000 prouzrokova~a ¨
VIII - Doma}in(Prof. dr Vesna Pantovi})
19. Vrste rezervoara zaraze
Rezervoar infektivnog agensa je svaka osoba, `ivotinja, zglavkar, biljka, zemlji{te ilisupstancija (kao i njihova kombinacija) u kojoj infektivni agens :
1. `ivi i razmno`ava se i mo`e da se prenese na osetljivog doma}ina ý 2. `ivi i ne mo`e da se prenese na osetljivog doma}ina ¨ 3. razmno`ava se u dovoljnom broju ¨
Rezervoar je prirodno stani{te infektivnog agensa:1. da ý 2. ne ¨
Rezervoari infektivnog agensa su `iva bi}a i ne`iva sredina (zemlja, voda):1. ne ¨
2. da ý
Izvor zaraze je:1. osoba, `ivotinja, stvar ili supstancija sa koje infektivni agens prelazi
na doma}ina ý 2. osoba, `ivotinja, stvar ili supstancija u kojoj infektivni agens `ivi
i razmno`ava se ¨ 3. osoba, `ivotinja, zglavkar, biljka, zemlji{te u kojoj infektivni agens `ivi i
razmno`ava se ¨
20. Bolesnici kao rezervoari zarazne bolesti
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 23/109
22
Bolesnik je rezervoar zaraze ako se bolest ispoljava u:1. tipi~noj i atipi~noj formi ý 2. tipi~noj formi ¨
3. fudroajantnoj formi ¨
Najve}i broj prouzrokova~a se izlu~uje u prodromalnom stadijumu slede}ih obolenja:1. kolera, bacilarna dizenterija ¨ 2. morbili, vari~ela, rubela, variola, virusni hepatitis A ý 3. morbili, vari~ela, virusni hepatitis B, kolera ¨
Bolesnik je rezervoar zaraze ukoliko je klini~ka slika bolesti:1. tipi~na ¨
2. atipi~na¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Kod slede}ih oboljenja najve}i broj prouzrokova~a se izlu~uje kada su simptomii znaci bolesti najizra`eniji:1. kolere, morbila, vari~ele ¨ 2. morbila, virusnog hepatitisa, bacilarne dizenterije ¨ 3. kolere, bacilarne dizenterije ý
Atipi~na klini~ka slika bolesti manifestuje se simptomima i znacima koji su:
1. intenzivniji ili fulminantniji ¨ 2. intenzivniji ili bla`i od uobi~ajenih za to oboljenje ý 3. lak{i ili abortivni ¨
Bolesnici sa te{kom formom bolesti izlu~uju:1. velike koli~ine virulentnih prouzrokova~a ý 2. malu koli~inu virulentnih prouzrokova~a ¨ 3. veliku koli~inu slabo virulentnih prouzrokova~a ¨
Bolesnici sa te{kom formom bolesti imaju veliki epidemiolo{ki zna~aj:1. ne ý 2. da ¨
Bolesnici sa te{kom formom bolesti nemaju veliki epidemiolo{ki zna~aj, jer se:1. izlu~uje mala koli~ina slabo virulentnog prouzrokova~a ¨
2. zbog te`ine klini~ke slike naj~e{}e izoluju ý 3. izlu~uje velika koli~ina prouzrokova~a, ali ekstremno niske virulencije i
kontagioznosti ¨
Laka forma bolesti se druga~ije naziva:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 24/109
23
1. ambulantna ili abradirana ¨ 2. abortivna ili ambustivna ¨ 3. ambulantna ili abortivna ý
Bolesnici sa lakom formom bolesti nemaju epidemiolo{ki zna~aj:1. ta~no ¨ 2. neta~no ý
21. Klicono{e kao rezervoari zaraznih bolesti
Za klicono{u je karakteristi~no slede}e:
1. nosi specifi~ni infektivni agens, odsustvo vidljive klini~ke slike, predstavlja
mogu}i izvor infekcije ý 2. ne predstavlja izvor infekcije ¨ 3. velika koli~ina virulentnih prouzrokova~a ¨
Zdrave ili asimptomatske klicono{e se naj~e{}e sre}u u neposrednojokolini obolelog:1. da ý 2. ne ¨
U zdravih ili asimptomatskih klicono{a infekcija je inaparentna:1. tokom celog toka bolesti ý 2. na po~etku bolesti ¨ 3. na kraju bolesti ¨
Bolesnik je zarazan tokom inkubacije vari~ela, morbila, pertusisa, gripa,trbu{nog tifusa i paratifusa:1. ne ý 2. da ¨
Kod parotitisa, akutnih virusnih respiratornih infekcija i poliomijelitisa bolesnik:1. je zarazan tokom celog inkubacionog perioda ¨ 2. je zarazan pri kraju inkubacionog perioda ý 3. nije zarazan u inkubacionom periodu ¨
Rekonvalescentno ili akutno klicono{tvo traje do:1. {est meseci posle prele`ane bolesti ¨ 2. tri meseca posle prele`ane bolesti ý 3. jedan mesec posle prele`ane bolesti ¨
Hroni~no klicono{tvo podrazumeva izlu~ivanje klica:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 25/109
24
1. posle tri meseca od klini~kog ozdravljenja ý 2. posle {est meseci od klini~kog ozdravljenja ¨ 3. dve-tri godine posle prele`ane bolesti ¨
22. @ivotinje kao rezervoari zaraznih bolesti
Rezervoar infektivnog agensa mogu biti `ivotinje kao:1. obolele ¨ 2. obolele i klicono{e ý 3. klicono{e ¨
Bakterijska antropozoonoza je:1. antraks ý 2. `uta groznica ¨ 3. Q-groznica ¨
Bakterijska antropozoonoza je:1. slinavka ili {ap ¨ 2. tularemija ý 3. psitakoza - ornitoza ¨
Bakterijska antropozoonoza je:
1. Q-groznica ¨ 2. slinavka ili {ap ¨
3. maleus ili sakagija ý
Virusna antropozoonoza je:1. psitakoza - ornitoza ý 2. maleus ili sakagija ¨ 3. Q-groznica ¨
Virusna antropozoonoza je:1. Q-groznica ¨ 2. slinavka ili {ap ý 3. maleus ili sakagija ¨
Virusna antropozoonoza je:1. `uta groznica ý 2. maleus ili sakagija ¨ 3. Q-groznica ¨
Rikecijska antropozoonoza je:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 26/109
25
1. slinavka ili {ap ¨ 2. maleus ili sakagija ¨ 3. Q-groznica ý
Rikecijska antropozoonoza je:1. murini pegavac ý 2. tularemija ¨ 3. psitakoza - ornitoza ¨
23. Koncept prirodnih `ari{ta
@ivotno stani{te se druga~ije naziva:
1. biotop ý 2. biocenoza ¨ 3. biotip ¨
Biotop i biocenoza su povezani u jedinstvenu celinu i ~ine:1. ekosistem i fitobiocenozu ¨ 2. ekosistem ili geobiocenozu ý 3. geobiocenozu i geomorfologiju ¨
Prirodno `ari{te ~ini:1. populacija uzro~nika u odre|enom biotopu ¨ 2. populacija uzro~nika u odre|enom ekosistemu ¨ 3. populacija uzro~nika, populacija doma}ina i populacija vektora (u slu~aju
vektorskih zaraza) koji su u odre|enom biotopu povezani lancima ishrane ý
24. Izlazna i ulazna vrata biolo{kih agenasa
Ulazno mesto infekcije predstavlja jednu od karika:
1. epidemiolo{kog trijasa ¨ 2. Vogralikovog lanca infekcije ý 3. Gordonovog trijasa ¨
Razlikujemo slede}a ulazna mesta biolo{kog agensa:
1. sluznica respiratornog trakta, sluznica digestivnog trakta ¨ 2. ko`a, spoljne vidljive sluznice ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 27/109
26
U odnosu na ulazno mesto infektivnog agensa u organizam doma}ina, razlikujemoagense koji imaju:1. jedno ulazno mesto
(ko`a kod transmisivnih zaraznih bolesti ili digestivni trakt kod ve}ine crevnih) ¨
2. vi{e ulaznih mesta(difterija, streptokokna infekcija, male boginje, vari~ela, antraks, kuga itd.) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Ukoliko prouzrokova~ ima vi{e ulaznih mesta, ona mogu biti:1. glavna ¨ 2. sporedna ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Infektivni agens po ulasku u organizam mo`e dovesti do patolo{kog procesa:1. samo na mestu ulaska (dizenterija, kolera) ¨ 2. na mestu ulaska i na drugim organima (streptokokna infekcija, epidemi~ni
meningitis), na organima prema kojima ima afinitet (besnilo, virusni hepatitis) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
25. Epidemiolo{ka klasifikacija bolesti izazvanih `ivim agensima
Epidemiolo{ka klasifikacija zaraznih bolesti je izvr{ena na osnovu:1. glavnog ulaznog mesta prouzrokova~a ý 2. lokalizacije patolo{kog procesa ¨ 3. klini~kih manifestacija bolesti ¨
Grupe zaraznih bolesti klasifikovanih prema epidemiolo{koj klasifikaciji su:
1. respiratorne (glavno ulazno mesto respiratorni trakt),crevne (glavno ulazno mesto digestivni trakt) ¨
2. vektorske, ko`ne, infekcije rana (glavno ulazno mesto ko`a),o~ne, polne (glavno ulazno mesto vidljive sluznice) ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
26. Dispozicija i njen zna~aj
Dispozicija je:1. sklonost doma}ina da oboli ý 2. izlo`enost doma}ina agensu ¨ 3. otpornost doma}ina ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 28/109
27
Faktore dispozicije i faktore koji pove}avaju ekspoziciju agensu jednim imenomnazivamo:
1. uslovljavaju}im faktorima ý 2. primarnim faktorima ¨
3. faktorima primordijalnog karaktera ¨
27. Faktori dispozicije
Faktori dispozicije su:1. uzrast, pol, rasna, etni~ka i verska pripadnost ¨ 2. zanimanje, socio-ekonomsko stanje, na~in ishrane, druge bolesti, umor, stres ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Individualni imunitet smanjuje verovatno}u da:1. osoba bude otporna na zaraznu bolest ¨ 2. pojedinac oboli od odre|ene bolesti ý 3. grupa ljudi oboli od zarazne bolesti ¨
Kolektivni imunitet smanjuje verovatno}u:
1. obolevanja manje grupe ljudi u kolektivu ¨ 2. obolevanja pojedinca u kolektivu ¨
3. pojave epidemije posle uno{enja agensa u populaciju, odnosno kolektiv ý
Stepen kolektivnog imuniteta meri se:1. proporcijom imunih ý 2. verovatno}om javljanja bolesti ¨ 3. proporcijom obolelih ¨
Kolektivni imunitet zavisi od :1. sposobnosti pojedinca da prenosi zarazu, du`ine zaraznosti pojedinca ¨ 2. na~ina preno{enja agensa, veli~ine kolektiva, odnosa u kolektivu tj. blizine i
inteziteta kontakata u kolektivu ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Izostanak epidemije u populaciji, cikli~ne varijacije nekih zaraznih bolesti isamoregulacija epidemije mogu se objasniti:
1. kolektivnim imunitetom ý 2. individualnim imunitetom ¨
3. rezistencijom prouzrokova~a u spolja{nju sredinu¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 29/109
28
Kolektivnim imunitetom se mogu objasniti:1. izostanak epidemije, cikli~ne varijacije nekih zaraznih bolesti,
proces samoregulacije epidemije ý 2. epidemije zajedni~kog izvora ¨
3. propagiraju}e epidemije¨
IX - @ivotna sredina(Prof. dr Vesna Pantovi})
28. Zna~aj abiotske sredine u nastanku oboljenja
Abiotska sredina je:1. sve {to ~ini ne`ivu prirodu ý 2. sredina bez antibiotika ¨ 3. ozna~ena kao biotop ¨
^inioci ne`ive sredine koji uti~u na raspodelu zdravlja i bolesti u humanojpopulaciji su:1. geolo{ki, geografski, klimatski ý 2. isklju~ivo geografski ¨ 3. geografski i klimatski ¨
29. Zna~aj biotske sredine u nastanku oboljenja
Biotsku sredinu predstavljaju:1. litosfera i odgovaraju}a `ivotna zajednica ¨ 2. geosfera i animalni rezervoari zaraze ¨ 3. `iva bi}a i odnosi koje ona me|usobno uspostavljaju ý
Ekosistem ~ini:1. `ivotna zajednica i ~inioci ne`ive prirode ý
2. `ivotna zajednica i odnosi `ivih bi}a ¨ 3. biolo{ko socijalna sredina ¨
30. Zaga|enje `ivotne sredine
O zaga|enju `ivotne sredine se govori kada:1. neka supstancija dospeva u `ivotnu sredinu u meri koja prevazilazi mogu}nost
njene razgradnje ý 2. neku materiju nalazimo u sredini gde ona ne bi trebalo da se na|e ¨ 3. prisustvo materija u sredini iznad maksimalno dozvoljene koncentracije ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 30/109
29
Za mehanizam staklene ba{te odgovorni su:1. ugljendioksid i ~a| ¨ 2. ugljendioksid i vodena para ý
3. vodena para i ~ vrste ~estice ¨
X - Putevi preno{enja zaraznih bolesti(Prof. dr Vesna Pantovi})
31. Putevi preno{enja zaraznih bolesti
Prouzrokova~i zaraznih bolesti se sa rezervoara na osetljive osobe mogu preneti:1. direktnim prenosom ¨ 2. indirektnim prenosom ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
32. Direktan prenos biolo{kih agenasa
Direktan prenos se ostvaruje na slede}i na~in:1. vodom i hranom ¨
2. direktnim kontaktom i kapljicama ý 3. direktnim kontaktom i vazduhom ¨
Direktni prenos se ostvaruje na slede}i na~in:1. direktnim kontaktom, kapljicama, transplacentarnim putem ¨ 2. zemlji{tem ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Direktni kontakt podrazumeva:
1. rukovanje, poljubac, polni akt¨
2. ujed ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
33. Karakteristike kaplji~nih epidemija
Karakteristike kaplji~nih epidemija su:1. eksplozivnost ¨ 2. veliki broj obolelih (masovnost) i visok morbiditet, cikli~nost ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 31/109
30
34. Indirektni prenos biolo{kih agenasa
Indirektni prenos uzro~nika zaraznih bolesti od rezervoara infekcije do osetljivog
doma}ina ostvaruje se preko:1. predmeta (indirektni kontakt) i biolo{kog materijala, vode, hrane ¨ 2. vazduha, vektora ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
35. Karakteristike kontaktnih epidemija
Karakteristike kontaktnih epidemija su:1. postepen po~etak, dugo trajanje epidemije i njen progresivan tok,
centrifugalno {irenje ¨ 2. vezanost za lo{e higijenske uslove, odustvo vezanosti za sezonu, monotipija,
pojava "kontaktnog repa" ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Karakteristika kontaktnih epidemija nije:1. veliki broj obolelih ý 2. odsustvo vezanosti za sezonu ¨ 3. monotipija ¨
Jedna od karakteristika kontaktnih epidemija je:1. veliki broj obolelih i visok morbiditet ¨
2. centrifugalno {irenje epidemije ý 3. cikli~nost ¨
36. Uloga vode u preno{enju zaraznih bolesti
Voda predstavlja idealnu sredinu za odr`avanje patogenih mikroorganizama:1. da ¨ 2. ne ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 32/109
31
37. Karakteristike hidri~nih epidemija
Karakteristike hidri~nih epidemija su:1. eksplozivnost, trajanje hidri~ne epidemije u zavisnosti od du`ine zaga|enja vode,
politipija, pojava vodene bolesti, produ`ena inkubacija, promena organolepti~kihsvojstava vode ¨
2. prisustvo indikatora fekalnog zaga|enja i eventualni nalaz patogenog uzro~nikau vodi, odsustvo sezonskih varijacija, demografsko i socijalno {arenilo obolelih,kontrolne grupe zdravih i obolelih, "kontaktni rep" ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Kontrolnu grupu obolelih u hidri~noj epidemiji ~ine:1. osobe koje ne pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, ali su pile
kontaminiranu vodu, zbog ~ega su se razbolele ý 2. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, pile sukontaminiranu vodu zbog ~ega su se razbolele ¨
3. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, nisu pilekontaminiranu vodu, ali su se razbolele ¨
Kontrolnu grupu zdravih u hidri~noj epidemiji ~ine:1. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom, pile su vodu
iz inkriminisanih izvora vodosnabdevanja, ali nisu obolele ¨ 2. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom, ali nisu pile
vodu iz inkriminisanog izvora vodosnabdevanja, pa nisu ni obolele ý 3. osobe koje ne pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom,
nisu pile vodu iz inkriminisanog izvora vodosnabdevanja, pa nisu ni obolele ¨
"Vodena bolest" je:1. pojava akutnih vodenih proliva kojima se naj~e{}e zavr{ava hidri~na epidemija,
a prouzrokova~i su uslovno patogene klice ¨ 2. drugi naziv za enterokolitis kori{}en u stru~noj literaturi 90-tih godina ¨ 3. pojava akutnih vodenih proliva koji ~esto prethode hidri~noj epidemiji, a
prouzrokova~i su uslovno patogene klice ý
38. Zna~aj hrane u preno{enju zaraznih bolesti
Hrana predstavlja:1. idealnu sredinu ne samo za opstanak mikroorganizama koji se u njoj na|u,
ve} i za njihovo razmno`avanje ý 2. nepovoljnu sredinu za opstanak mikroorganizama ¨ 3. povoljnu sredinu za opstanak mikroorganizama, ali ne i za njihovo razmno`avanje¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 33/109
32
39. Karakteristike alimentarnih epidemija
Karakteristike alimentarnih epidemija su:1. eksplozivnost, visok morbiditet, kratko trajanje epidemije, monotipija ¨
2. skra}ena inkubacija, sezonski karakter, kontrolna grupa zdravih i obolelih,"kontaktni rep" ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Kontrolnu grupu obolelih u alimentarnoj epidemiji ~ine:1. osobe koje ne pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, ali su jele
inkriminisanu hranu, zbog ~ega su se razbolele ý 2. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, jele su
inkriminisanu hranu zbog ~ega su se razbolele ¨ 3. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, nisu jele
inkriminisanu hranu, ali su se razbolele ¨
Kontrolnu grupu zdravih u alimentarnoj epidemiji ~ine:1. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom,
jele su inkriminisanu hranu, ali nisu obolele ¨ 2. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom, ali nisu jele
inkriminisanu hranu, pa nisu ni obolele ý 3. osobe koje ne pripadaju populaciji koja je zahva}ena epidemijom,
nisu jele inkriminisanu hranu, pa nisu ni obolele ¨
40. Vazduh kao put {irenja zaraznih bolesti
Vazduh ima zna~ajnu ulogu u preno{enju zaraznih bolesti zbog:1. lako}e preno{enja klica ovim putem ¨ 2. nemogu}nosti stalnog sprovo|enja odgovaraju}ih mera za{tite ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Mehanizmi {irenja zaraznih bolesti vazduhom su:
1. kaplji~na jezgra i pra{ina ý 2. Fligeove kapi i pra{ina ¨ 3. Fligeove kapi i Velsovi nukleusi ¨
41. Kapljice u preno{enju zaraznih bolesti
Fligeove kapljice mogu biti:1. krupne (ve}e od 100 mikrona) ¨ 2. sitne (manje od 100 mikrona) ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 34/109
33
Fligeove kapljice koje se transformi{u u Velsove nukleuse su:1. ve}e od 1.000 mikrona ¨ 2. ve}e od 100 mikrona ¨ 3. manje od 100 mikrona ý
42. Karakteristike bolesti koje se {ire vazduhom
Karakteristike epidemije bolesti koja se {iri vazduhom su:1. eksplozivnost i veliki broj obolelih i visok morbiditet ¨ 2. cikli~nost ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
43. Uloga vektora u preno{enju zaraznih bolesti
Uloga vektora u preno{enju zaraznih bolesti mo`e biti:1. mehani~ka ¨ 2. biolo{ka ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Prenos infektivnog agensa vertikalno na slede}e generacije vektora naziva se:
1. transovarijalna transmisijaý
2. trans-stadijumska transmisija ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Vektori mogu prenositi prouzrokova~a do osetljive jedinke:1. inokulacijom ¨ 2. kontaminacijom (depozicija na ko`u fecesa ili drugog materijala koji zatim
prodire kroz povrede nastale ~e{anjem ili trljanjem) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Vektorske zarazne bolesti za koje je vektor jedini prirodni na~in preno{enjanazivaju se:1. obligatne vektorske zaraze ý 2. fakultativne vektorske zaraze ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Obligatno vektorska zarazna bolest je:1. malarija ý
2. tularemija¨
3. kuga ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 35/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 36/109
35
Rikecijske vektorske zarazne bolesti su:1. pegavi tifus, murini pegavac, pegavac stenovitih planina ¨ 2. mediteranska groznica ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Protozoalne vektorske zarazne bolesti su:1. malarija, kala-azar, ko`na laj{manijaza, tripanozomijaza ý 2. denga, papata~i groznica, malarija ¨ 3. malarija, tripanozomijaza, denga ¨
Vektorske zarazne bolesti koje prouzrokuju helminti su:1. kala-azar i denga ¨ 2. filarijaza, onhocercijaza ý 3.tripanozomijaza i ko`na laj{manijaza ¨
Va{ljivi povratni tifus prouzrokuje:1. bakterija ý 2. virus ¨ 3. rikecija ¨
Tularemiju prouzrokuje:1. virus ¨ 2. bakterija ý 3. rikecija ¨
@utu groznicu prouzrokuje:1. virus ý 2. bakterija ¨ 3. rikecija ¨
Dengu prouzrokuje:1. virus ý 2. bakterija ¨ 3. rikecija ¨
Papata~i groznicu prouzrokuje:1. virus ý 2. bakterija ¨ 3. rikecija ¨
Hemoragi~nu groznicu sa bubre`nim sindromom - HGBS prouzrokuje:1. bakterija ¨ 2. rikecija ¨
3. virus ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 37/109
36
Murini pegavac prouzrokuje:1. bakterija ¨ 2. rikecija ý 3. virus ¨
Mediteransku groznicu prouzrokuje:1. rikecija ý 2. bakterija ¨ 3. virus ¨
Pegavac stenovitih planina prouzrokuje:1. rikecija ý 2. bakterija ¨ 3. virus ¨
Pegavi tifus prouzrokuje:1. virus ¨ 2. bakterija ¨ 3. rikecija ý
Malariju prouzrokuje:1. protozoa ý 2. rikecija ¨ 3. bakterija ¨
Kala-azar prouzrokuje:1. protozoa ý 2. rikecija ¨ 3. bakterija ¨
Ko`nu laj{manijazu prouzrokuje:1. protozoa ý 2. rikecija ¨ 3. bakterija ¨
Tripanozomijazu prouzrokuje:1. bakterija ¨ 2. protozoa ý 3. virus ¨
Filarijazu i onhocercijazu prouzrokuju:1. helminti ý 2. virusi ¨ 3. protozoe ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 38/109
37
Klasi insekata pripadaju slede}i vektori:1. va{, buve ý 2. grinje ¨
3. krpelji ¨
Klasi paukova pripadaju slede}i vektori:1. krpelji i va{i ¨ 2. grinje i buve ¨ 3. krpelji i grinje ý
Va{i prenose prouzrokova~e:1. lajmske bolesti i filarijaze ¨
2. kuge i murino pegavca ¨ 3. pegavog tifusa i va{ljive povratne groznice ý
Buve prenose prouzrokova~e:1. pegavca i povratne groznice ¨ 2. kuge i mi{ jeg pegavca ý 3. virusnih meningoencefalitisa i ve}ine pegavih groznica ¨
Komarci prenose prouzrokova~e:
1. ve}ine pegavih groznica, filarijazu, dengu¨
2. virusnih meningoencefalitisa, `ute groznice i denge ¨ 3. malarije, filarijaze, `ute groznice, denge ý
44. Karakteristike vektorskih zaraznih bolesti
Karakteristike vektorskih zaraznih bolesti su:1. tendencija ka stvaranju enzooti~kih `ari{ta, zavisnost od faktora spolja{nje
sredine - klimatski faktori, endemski karakter, karakteristi~na geografska
rasprostranjenost ¨ 2. sezonska u~estalost, za kratko vreme mogu da ugroze veliki broj ljudi,
socijalno-ekonomski uslovljene, epidemiolo{ki i javno-zdravstveni zna~aj ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 39/109
38
XI - Deskriptivna epidemiologija
45. Deskriptivni metod u epidemiologiji
Deskriptivna epidemiologija se bavi ispitivanjem:
1. postojanja uzro~ne povezanosti izme|u pojedinih ~inilaca i ispitivanog problema ¨
2. etiologije odre|enih poreme}aja zdravlja posebno kada su u pitanjubolesti nepoznate etiologije ¨
3. u~estalosti i distribucije oboljenja u odnosu na karakteristike obolelih i/ili umrlihna vreme i mesto pojave ý
Podaci prikupljeni deskripcijom mogu se koristiti u:
1. prou~avanju oboljenja poznate etiologije, istra`ivanju odabranih poreme}ajazdravlja, ispitivanju gradijenta infekcije ¨
2. prou~avanju oboljenja nepoznate etiologije, istra`ivanju faktora koji su ukonkretnoj situaciji doveli do pojave oboljenja ~ija je priroda poznata iu organizaciji zdravstvene slu`be ý
3. ispitivanju fenomena ledenog brega i u prou~avanju gradijenta infekcije ¨
46. Deskripcija oboljenja u odnosu na karakteristike osoba
Karakteristike osoba povezane sa pojavom oboljenja su:1. uzrast, pol, profesija ¨ 2. rasna, etni~ka i verska pripadnost, socijalno-ekonomsko stanje ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
47. Povezanost oboljenja sa uzrastomZbog svoje izrazite povezanosti sa obolevanjem i umiranjem jedna od najzna~ajnijihkarakteristika osoba je:1. uzrast ý 2. zanimanje ¨ 3. bra~no stanje ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 40/109
39
Razlike u pojavi oboljenja izme|u populacionih podgrupa definisanih na osnovuodre|enih karakteristika:1. ne mogu se ta~no interpretirati ako se ne uzmu u obzir mogu}e razlike
u njihovoj starosnoj strukturi ý
2. mogu se ta~no interpretirati ako se ne uzmu u obzir mogu}e razlikeu njihovoj starosnoj strukturi ¨
3. ne mogu se ta~no interpretirati ako se uzmu u obzir mogu}e razlikeu njihovoj starosnoj strukturi ¨
Interpretacija razlika u pojavi oboljenja izme|u populacionih podgrupa definisanihna bazi nekih karakteristika je mogu}e samo ako se razlike u starosnoj strukturi(strukturi stanovni{tva po uzrastu):1. zanemare ¨
2. otklone metodom standardizacijeý
3. prihvate uz obavezno definisanje hronolo{kih karakteristika poreme}aja zdravlja ¨
Standardizacija je metod kojim se:1. obra|uju podaci prikupljeni skrining testom ¨ 2. precizno defini{u odre|eni pristupi u izradi epidemiolo{kog upitnika ¨
3. otklanjaju razlike u strukturi stanovni{tva po uzrastu, polu i dr. ý
Za prikazivanje povezanosti godina i bolesti koriste se:
1. dobno specifi~ne stope (broj obolelih odre|enog uzrasta stavlja se u odnos saukupnom populacijom iste starosne grupe) ý 2. specifi~ne stope prema polu ¨ 3. apsolutni broj obolelih u pojedinim dobnim grupama ¨
Uzrasna distribucija oboljenja mo`e biti posledica:1. varijacija u terapiji bolesti, du`ine trajanja bolesti, veli~ine incidencije,
prevalencije ili mortaliteta ¨ 2. varijacije u dijagnostici oboljenja; stepena izlo`enosti agensu; stanja imuniteta;
degenerativnih promena tkiva sa pove}anom osetljivo{}u na agens; kumulativnogefekta faktora koji uti~u na pojavu bolesti; potreba dugog latentnog perioda ý 3. primenjenog metoda standardizacije po polu i uzrastu ¨
48. Povezanost oboljenja sa polom
Op{ta stopa obolevanja je:1. ve}a kod `ena ý 2. ve}a kod mu{karaca ¨ 3. ista u `ena i mu{karaca ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 41/109
40
Ulkus, karcinom plu}a i ateroskleroti~na oboljenja se:1. ~e{}e javljaju u `ena ¨
2. ~e{}e javljaju u mu{karaca ý
3. podjednako ~esto javljaju u oba pola ¨
Razlike u obolevanju me|u polovima mogu biti:1. stvarne ¨ 2. artefakti ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Stvarne razlike u obolevanju me|u polovima su:
1. anatomske i fiziolo{ke, biolo{ke ¨
2. u odnosu na stepen izlo`enosti faktorima koji uti~u na pojavu bolesti,a koji su povezani sa na~inom `ivota, navikama, obi~ajima ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Stvarne razlike u obolevanju me|u polovima mogu biti zamagljene:
1. razlikama u verovatno}i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalostipatolo{kog procesa ¨
2. mogu}nosti kori{}enja zdravstvene za{tite, te`ini postavljanja dijagnoze ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Razlike u obolevanju me|u polovima mogu biti posledica artefakta, tj. usled :1. razlika u verovatno}i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalosti
patolo{kog procesa ¨ 2. razlika u mogu}nosti kori{}enja zdravstvene za{tite, razlika u te`ini postavljanja
dijagnoze ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Razlike u stepenu izlo`enosti faktorima koji uti~u na pojavu bolesti doprinoserazlikama u morbiditetu me|u polovima i spadaju u grupu:1. artefakata ¨
2. stvarnih razlika ý 3. oba odgovora su ta~na ¨
Razlike u verovatno}i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalosti patolo{kogprocesa doprinose razlikama u morbiditetu me|u polovima i spadaju u grupu:1. stvarnih razlika ¨
2. artefakataý
3. oba odgovora su ta~na ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 42/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 43/109
42
51. Hronolo{ke karakteristike poreme}aja zdravlja
Na~in javljanja oboljenja u odnosu na vreme predstavlja:
1. zna~ajnu deskriptivnu karakteristiku ý 2. karakteristiku skrining testa ¨ 3. jednu od karakteristika anamnesti~kih studija ¨
U odnosu na vreme javljanja, u~estalost obolevanja i/ili umiranja pokazuje slede}epromene:
1. trenutne, permanentne i intermitentne ¨ 2. kratkotrajne, periodi~ne i sekularne ý 3. akutne, hroni~ne i latentne ¨
Porast obolevanja koji prelazi o~ekivanu u~estalost odgovara:
1. endemskom javljanju bolesti ¨ 2. endemo-epidemijskom javljanju bolesti ¨ 3. epidemijskom javljanju bolesti ý
Promene u u~estalosti oboljenja u odnosu na vreme javljanja mogu biti:
1. kratkotrajne, periodi~ne i sekularne ý
2. kratkotrajne i intermitentne ¨ 3. periodi~ne i permanentne ¨
52. Cikli~ne varijacije u kretanju bolesti
Cikli~ne varijacije su promene u u~estalosti oboljenja koje se:
1. povremeno javljaju i ukazuju na kratkotrajne izmene u u~estalosti obolevanjai umiranja ¨
2. regularno javljaju u odre|enim vremenskim periodima ý 3. podudaraju se terminom epidemijskog javljanja bolesti ¨
Sezonske varijacije, tj. promene u u~estalosti oboljenja, koje se regularno javljajuu odre|enim vremenskim periodima, tj. sezonama, su karakteristika bolesti:
1. nezarazne i nepoznate etiologije ¨ 2. zarazne etiologije ¨
3. zarazne, nezarazne i nepoznate etiologije ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 44/109
43
Cikli~ne varijacije mogu biti:
1. dnevne, nedeljne, sezonske, godi{nje ý 2. nedeljne i sezonske ¨ 3. godi{nje ¨
53. Sekularne varijacije u kretanju bolesti
Sekularne varijacije su promene u u~estalosti oboljenja koje nastaju u:
1. toku jedne godine ¨ 2. kra}em vremenskom periodu ¨ 3. du`im vremenskim periodima (decenijama i vekovima) ý
Sekularne promene mogu biti:
1. stvarne ili posledica artefakta ý 2. primarne i sekundarne ¨ 3. posledica razlika u primenjenim skrining testovima ¨
Artefakt u zapa`enoj sekularnoj promeni rezultat je izmena u:
1. topografskim karakteristikama poreme}aja zdravlja ¨ 2. karakteristikama osoba i hronolo{kim karakteristikama ¨ 3. dijagnostici, kodiranju ili starosnoj strukturi stanovni{tva ý
Ukoliko sekularne varijacije stvarno postoje, tj. nisu posledica artefakta, one suposledica:1. genetskih izmena i/ili izmena u faktorima sredine ý 2. promena u dijagnostici i na~inu kodiranja ¨ 3. promena u me|unarodnoj klasifikaciji i uzrasnoj strukturi populacije ¨
54. Topografska distribucija bolesti
Varijacije u~estalosti obolevanja izme|u podru~ ja jedne zemlje ili me|u pojedinimzemljama od zna~aja je za:
1. procenu stope "javljanja" slu~ajeva ¨
2. planiranje zdravstvene za{tite i istra`ivanje uzroka oboljenja nepoznate ilinepotpuno poznate etiologije ý
3. procenu stope "sekundarnih" javljanja slu~ajeva ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 45/109
44
Topografske karakteristike poreme}aja zdravlja obuhvataju ispitivanje obolevanjau odnosu na:1. vreme i toponime ¨
2. starost i pol obolelih ¨ 3. internacionalne razlike, razlike unutar zemlje ili lokalnu distribuciju ý
Internacionalne razlike u morbiditetu i mortalitetu mogu biti posledica razlika u:1. razvijenosti i dostupnosti zdravstvene slu`be ¨ 2. pouzdanosti dijagnoze i potpunosti prijavljivanja, razlika u strukturi stanovni{tva ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Internacionalne razlike u morbiditetu i mortalitetu odnose se:
1. samo na zarazne bolesti ¨ 2. na zarazne, nezarazne i bolesti nepoznate etiologije ý 3. isklju~ivo na bolesti nezarazne etiologije ¨
Poznavanje distribucije obolevanja unutar jedne zemlje od zna~aja je u:1. organizaciji zdravstvene slu`be ¨ 2. postavljanju hipoteze o uzroku nastanka bolesti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Naj~e{}a razlika u strukturi obolevanja unutar zemlje je razlika izme|u:1. sela i grada ý 2. planinskih i ravni~arskih predela ¨ 3. severnih i ju`nih krajeva ¨
55. Obja{njenje povezanosti oboljenja sa mestom
Povezanost oboljenja sa mestom je posledica karakteristika populacije i/ilikarakteristika samog mesta:
1. da ý 2. ne ¨
Povezanost oboljenja sa mestom posledica je:
1. karakteristika populacije ¨ 2. karakteristika samog mesta ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 46/109
45
56. Ekolo{ke studije
Ekolo{ke studije se druga~ije nazivaju:
1. korelacione ý 2. studije preseka ¨ 3. anamnesti~ke studije ¨
Ekolo{kim studijama se posmatra:
1. linearalna korelacija izme|u bolesti (I, P ili Mt) i neke karakteristike odinteresa (na~in ishrane, uzimanje alkohola, pu{enje i sl.) ý
2. povezanost bolesti, nekih faktora rizika i konfaunding faktora ¨ 3. kretanje zaraznih bolesti u populaciji ¨
Ekolo{ke studije su:
1. prvi korak u ispitivanju uzro~no-posledi~ne veze ý 2. definitivna potvrda uzro~no-posledi~ne veze ¨ 3. druga~ije nazvane anamnesti~ke studije ¨
Osnovni nedostatak ekolo{kih studija je:
1. postojanje veze na nivou grupe ne zna~i obavezno da je takva veza prisutnai na nivou pojedinca ý
2. ne procenjuje veli~inu RR ¨ 3. ne procenjuje veli~inu OR ¨
XII - Analiti~ka epidemiologija(Prof. dr Vesna Pantovi})
57. Analiti~ki metod u epidemiologiji Analiti~kom metodom se ispituju bolesti:1. nepoznate etiologije ¨ 2. poznate etiologije ¨ 3. nepoznate, ali i bolesti poznate etiologije ý
Analiti~ki metod se:1. nadovezuje na deskriptivni ý 2. prethodi deskriptivnom metodu ¨ 3. sprovodi se paralelno sa deskriptivnim metodom ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 47/109
46
Analiti~kom metodom se:1. testira hipoteza o faktorima odgovornim za nastanak odre|enog
poreme}aja zdravlja ý
2. procenjuje uticaj isklju~ivo genetskih faktora na nastanak bolesti ¨ 3. procenjuje uticaj isklju~ivo sredinskih faktora na nastanak oboljenja ¨
Klju~no pitanje u analiti~koj studiji je:1. da li je izlo`enost nekom ~iniocu povezana sa pojavom bolesti ý 2. da li je vrednost RR>2,0 ¨ 3. da li je incidencija ve}a od 50/100.000 ¨
58. Anamnesti~ke studije
Anamnesti~ke studije:1. polaze od posledice (bolesti) pa se identifikuju faktori koji su s njenom
pojavom udru`eni ý 2. polazi od uzroka pa se identifikuje u~estalost oboljenja ¨ 3. polaze od definisanja incidencije bolesti u ispitivanim grupama ¨
Postupak anamnesti~kih studija obuhvata:1. prikupljanje podataka o izlo`enosti u ispitivanim grupama ý
2. utvr|ivanje proporcije obolelih u ispitivanoj grupi ¨ 3. prikupljanje podataka o obolevanju u ispitivanim grupama ¨
Elementi od zna~aja pri izboru bolesnika u anamnesti~kim studijama:
1. jasno definisani kriterijumi na kojima se zasniva dijagnoza, grupu ~ine svibolesnici ili njihov slu~ajno odabran uzorak iz definisane populacije,odnosno odre|ene zdravstvene ustanove ¨
2. bolje studiju ograni~iti samo na novoobolele ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Podudarnost (slaganje) izme|u kontrolne grupe i grupe obolelih u anamnesti~kojstudiji:
1. treba ostvariti u odnosu na pol, uzrast i eventualno obrazovni nivo ý 2. treba ostvariti u odnosu na sve karakteristike, osim one koja je uzrok bolesti ¨ 3. stepen intervencije pri selekciji kontrolne grupe nije bitan ¨
Prednosti anamnesti~kih studija su:
1. mali broj ispitanika ¨
2.
brzina izvo|enja, skromno anga`ovanje sredstava¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 48/109
47
Nedostaci anamnesti~kih studija su:
1. te{ko}a pouzdanog izbora kontrolne grupe, problem pouzdanosti prikupljenihpodataka ¨
2. izra~unavanje stopa nije mogu}e, uloga agensa se ispituje u odnosu na samo jedan poreme}aj zdravlja ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
59. Kohortne studije
Kohortne studije odlikuje:
1. primarna podela ispitanika na izlo`ene i neizlo`ene uticaju odre|enog ~iniocaza koga se pretpostavlja da dovodi do odre|enog poreme}aja zdravlja ¨
2. posmatranje u kojoj }e od dve grupe (izlo`eni, neizlo`eni) incidencija biti vi{a(utvr|ivanje proporcije obolelih) ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
U kohortnim studijama me|u ispitivanim grupama utvr|uje se:1. razlika u frekvenciji izlo`enosti odre|enom faktoru ¨ 2. razlika u stopi incidencije ili mortaliteta ý 3. oba odgovora su ta~na ¨
Osnovni princip kohortnih studija je:1. prisustvo uzroka i posledice u momentu ispitivanja ¨ 2. usmerenost od uzroka ka posledici ý 3. usmerenost od posledice ka uzroku ¨
U izvo|enju kohortnih studija mogu}i su:1. jedan pristup ¨ 2. dva pristupa ý
3.
tri pristupa¨
Dugo trajanje kohortnih studija prevazilazi se:1. prospektivnim pristupom ¨ 2. studijom prevalencije ¨ 3. retrospektivnim pristupom ý
Prednosti kohortnih studija su:1. izra~unavanje stopa mogu}e, pouzdanije merenje izlo`enosti agensu ¨ 2. uo~avanje razli~itih poreme}aja zdravlja koji su posledica jednog uzroka ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 49/109
48
Nedostaci kohortnih studija su:1. dugo trajanje, visoki tro{kovi ¨ 2. nije mogu}e izra~unavati retke bolesti i stanja ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
60. Studije preseka
Studije preseka se nazivaju jo{ i:1. studije prevalencije ý 2. studije incidencije ¨ 3. studije "istorije slu~aja" ¨
Studijama preseka se:1. izra~unava i poredi prevalencija odre|enog poreme}aja zdravlja me|u osobama
koje su, u vreme ispitivanja, izlo`ene i koje nisu izlo`ene pretpostavljenomfaktoru rizika ý
2. izra~unava i poredi u~estalost pretpostavljenog faktora rizika u ispitivanimgrupama ¨
3. izra~unava i poredi incidencija obolevanja u ispitivanim grupama ¨
XIII - Eksperimentalna epidemiologija(Prof. dr Vesna Pantovi})
61. Eksperimentalni metod u epidemiologiji - dizajniranjeeksperimentalnih studija
Sinonim za eksperimentalne studije je:
1.
studija preseka¨
2. opservaciona studija ¨ 3. interventna studija ý
Su{tina eksperimentalne metode je da:
1. istra`iva~ interveni{e u jednoj grupi ispitanika (eksperimentalna grupa),dok u drugoj (kontrolna grupa) te intervencije nema ý
2. istra`iva~ interveni{e u obe ispitivane grupe (i u grupi ispitanika iu kontrolnoj grupi) ¨
3. istra`iva~ interveni{e samo u kontrolnoj grupi ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 50/109
49
Dizajniranje eksperimentalne studije obuhvata:1. planiranje studije, izbor ispitanika ¨ 2. procenu ishoda ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Ispitanici koji ulaze u eksperimentalnu studiju treba da se sla`u u odnosu na:1. dve karakteristike od zna~aja za ishod ispitivanja ¨ 2. tri karakteristike od zna~aja za ishod ispitivanja ¨ 3. {to ve}i broj karakteristika od zna~aja za ishod ispitivanja ý
Pristrasnost u proceni ishoda eksperimenta mo`e se u velikoj meri otklonitimetodama:1. jednostruke slepe tehnike, dvostruko slepe tehnike ¨ 2. trostruko slepe tehnike ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Jednostruko, dvostruko ili trostruko slepom tehnikom u eksperimentu:1. otklanja se pristrasnost u proceni ishoda eksperimenta ý 2. otklanjaju gre{ke u selekciji slu~ajeva ¨ 3. otklanja pristrasnost u odnosu na izbor ispitanika ¨
62. Eti~ki aspekti eksperimenta
Iz eti~kih razloga, direktna provera {tetnog dejstva neke nokse:1. predstavlja retku mogu}nost ý 2. ~esto se primenjuje ¨ 3. eti~ki momenat se ne dovodi u pitanje ¨
[tetni efekat neke nokse proverava se:1. obavezno i direktno i indirektno ¨ 2. isklju~ivo direktno ¨
3. naj~e{}e indirektno ý
Eti~ki aspekti eksperimenta regulisani su:1. Berlinskom deklaracijom ¨ 2. @enevskom konvencijom ¨ 3. Helsin{kom deklaracijom ý
Osnovna prednost eksperimentalnih studija je:1. pru`a najja~e dokaze o postojanju odnosa uzrok-posledica ý
2. ukazuje na vrednost prevalencije ¨ 3. omogu}ava sagledavanje letaliteta ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 51/109
50
Nedostaci eksperimentalnih studija su:1. ograni~ena izvodljivost, sporna eti~nost, ote`ano generalizovanje rezultata ¨ 2. problem odziva i osipanja, potrebno anga`ovanje velikog broja istra`iva~a,
potrebna velika materijalna sredstva ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
63. Vrste eksperimentalnih studija i njihove specifi~nosti
Vrste eksperimentalnih studija su:1. klini~ki eksperiment ¨ 2. terenski eksperiment, eksperiment u dru{tvenoj zajednici ¨
3.
oba odgovora su ta~naý
Klini~ki eksperiment se izvodi:1. me|u obolelim osobama kod kojih se testira efikasnost jedne ili vi{e metoda
u le~enju neke bolesti ili stanja ý 2. me|u zdravim osobama kod kojih se procenjuje efekat odre|enog
hemioprofilakti~kog sredstva ¨ 3. me|u zdravim i obolelim osobama kod kojih se procenjuje efekat delovanja
neke {tetne nokse na odre|eni poreme}aj zdravlja ¨
Terenski eksperiment obuhvata:1. zdrave osobe iz op{te populacije koje se nalaze u uobi~ajenom ili visokomriziku da razviju bolest ý
2. osobe za koje se zna da su u pove}anom riziku od pojave druge bolesti ¨ 3. obolele i zdrave osobe za koje se predpostavlja da su u pove}anom riziku
od pojave neke bolesti ¨
XIV - Epidemiolo{ki upitnik(Prof. dr Vesna Pantovi})
64. Epidemiolo{ki upitnik - op{te karakteristike
Epidemiolo{ki upitnik je:1. drugi naziv za epidemiolo{ko ispitivanje ¨ 2. stari naziv za epidemiolo{ku anketu ¨ 3. osnovni instrument istra`ivanja kojim se od ispitanika prikupljaju podaci
od zna~aja za odre|eni zdravstveni problem ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 52/109
51
Epidemiolo{ki upitnik se uspe{no koristi u istra`ivanju:1. isklju~ivo zaraznih bolesti ¨ 2. kod zaraznih i nezaraznih bolesti ¨
3. zaraznih, nezaraznih i oboljenja nedovoljno poznate ili nepoznate etiologije ý
Cilj epidemiolo{kog upitnika kod ispitivanja zaraznih bolesti je otkrivanje:1. izvora zaraze ¨ 2. na~ina {irenja prouzrokova~a u cilju preduzimanja odgovaraju}ih
protivepidemijskih mera ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Kod hroni~nih poreme}aja zdravlja nepoznate i nedovoljno poznate etiologije,epidemiolo{kim upitnikom se:
1. prikupljaju informacije od ispitanika u odnosu na izlo`enost faktorima rizika ý 2. direktno uo~ava uzrasna distribucija obolelih ¨ 3. prikupljaju podaci o prevalenciji bolesti u populaciji ¨
65. Konstruisanje epidemiolo{kog upitnika i na~inprikupljanja podataka
Epidemiolo{ki upitnik sadr`i pitanja:
1. otvorenog tipa ¨ 2. zatvorenog tipa ¨ 3. otvorenog i/ili zatvorenog tipa ý
Pitanje otvorenog tipa:
1. ne sadr`i unapred ponu|ene odgovore ý 2. odnosi se isklju~ivo na segment seksualnog `ivota ispitanika ¨ 3. obuhvata rutinska pitanja koja su obavezni deo svakog upitnika
bez obzira na oboljenje koje se ispituje ¨
Pitanja zatvorenog tipa:1. odnose se na zagarantovanost tajnosti njihovog odgovora ¨ 2. zahtevaju da osoba izabere svoj odgovor u okviru datih mogu}nosti ý 3. obuhvataju sva pitanja koja se ti~u porodi~ne anamneze ¨
Zatvorena pitanja u epidemiolo{kom upitniku mogu biti:1. dihotomna ¨ 2. sa vi{estrukim izborom ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 53/109
52
Pitanja u epidemiolo{kom upitniku su:
1. razumljiva, jednostavna logi~nog sleda, jedno pitanje sadr`i jedan pojam,svedena na neophodan broj ¨
2. nedvosmislena neusmeravaju}a pitanja, bez stru~ne terminologije,na dva na~ina formulisana ukoliko su te{ka i osetljiva ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Pitanja epidemiolo{kog upitnika su grupisana u nekoliko slede}ih celina:
1. op{ti pojam, demografski podaci, podaci o oboljenju ¨ 2. podaci o izlo`enosti, li~na i porodi~na anamneza, ostali podaci ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Prikupljanje informacija uz pomo} epidemiolo{kog upitnika ostvaruje se tako {to:1. anketar popunjava upitnik ¨ 2. ispitanik popunjava upitnik ¨ 3. obe mogu}nosti se primenjuju ý
Upotrebljivost upitnika kao instrumenta merenja odre|uje se:1. stepenom validnosti ¨ 2. stepenom pouzdanosti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Prvu retrospektivnu kohortnu studiju o povezanosti pu{enja i raka plu}a sproveli su:1. Dooc i Hartman 1956. ¨ 2. Doll i Hill 1951. ý 3. Mc'Doll i Hill 1953 ¨
Prva prospektivna kohortna studija o ispitivanju faktora rizika za kardiovaskularnebolesti je:
1. Farska studija ¨ 2. Bostonska studija ¨ 3. Framingamska studija ý
Framingamska prospektivna studija ispitivala je povezanost:
1. faktora rizika za kardiovaskularne bolesti ý 2. pu{enja i raka plu}a ¨ 3. pojave adenokarcinoma vagine u devojkama od 15 do 22 godine i uno{enja
preparata estrogena tokom trudno}e njihovih majki ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 54/109
53
XV - Istra`ivanje epidemije(Prof. dr Vesna Pantovi})
66. Istra`ivanje epidemije - {ema istra`ivanja epidemije,definisanje epidemije
[emu istra`ivanja epidemije po Gordisu 2000, ~ini:1. definisanje epidemije, ispitivanje raspodele obolelih, kombinacija relevantnih
varijabli ¨ 2. postavljanje hipoteze, testiranje hipoteze, predlaganje mera spre~avanja
i suzbijanja ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Definisanje epidemije kao po~etak istra`ivanja epidemije podrazumeva definisanje:1. brojioca, imenioca i izra~unavanje stopa javljanja ý 2. imenioca ¨ 3. brojioca ¨
Operacionalna definicija se druga~ije naziva:1. pomo}na definicija ¨ 2. radna definicija ý 3. zavr{na definicija ¨
"Stopa" javljanja slu~ajeva u epidemiji je:1. odnos izme|u broja inficiranih i/ili obolelih i populacije u riziku na po~etkuepidemije ý
2. razlika izme|u broja izlo`enih i broja inficiranih ¨ 3. odnos izme|u broja inficiranih ili obolelih i populacije na kraju epidemije ¨
Da bi definisali epidemiju, pored definisanja brojioca i imenioca treba definisatii stope i to:1. stopu incidencije ¨ 2. "stopu" javljanja i "stopu" sekundarnog javljanja ý
3.
stopu mortaliteta i stopu prevalencije¨
67. Istra`ivanje epidemije - ispitivanje raspodele obolelihtokom istra`ivanja epidemije
Raspodelu obolelih, tokom istra`ivanja epidemije, treba ispitati u odnosu na:1. rezistentnost prouzrokova~a ¨ 2. kolektivni imunitet ¨
3. vreme, mesto i rizik podgrupa ugro`ene populacije u odnosu na demografskekarakteristike (pol, uzrast, mesto boravka, zanimanje, socijalnu grupu...) ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 55/109
54
Raspodela obolelih u vremenu (epidemijska kriva) slu`i za:
1. orijentaciju o izvoru i putu {irenja, vremenu izlaganja mogu}em agensu,uo~avanje epidemijskih talasa i odre|ivanje daljeg toka epidemije ý
2. izra~unavanje "stope" tercijarnog javljanja ¨ 3. precizno definisanje mera spre~avanja i suzbijanja ¨
Epidemije zajedni~kog izvora mogu biti:
1. propagiraju}e epidemije ¨ 2. epidemije kratkotrajnog izvora i stalnog ili povremenog izvora ý 3. epidemije kratkotrajnog izvora i epidemije progresivnog toka ¨
Oduzimanjem prose~ne inkubacije od vrha epidemijske krive mogu}e je izra~unati:1. vreme ekspozicije ý 2. "stopu" slu~ajeva ¨ 3. "stopu" sekundarnih slu~ajeva ¨
Prikazivanje raspodele obolelih prema mestu obolevanja daje ideju o mestuekspozicije ali ne i o:
1. populaciji izlo`enoj riziku ý 2. "stopi" javljanja ¨
3. "stopi" javljanja i "stopi" sekundarnog javljanja ¨
Istra`uju}i epidemiju (definisanja epidemije, ispitivanja raspodele obolelih ikombinovanje relevantnih varijabli), epidemiolog:
1. postavlja dijagnozu bolesti ¨ 2. zaklju~uje o faktorima rizika ¨ 3. postavlja hipotezu o izvoru agensa i putu {irenja ý
U preciziranju mesta i puta preno{enja infekcije epidemiolog koristi:
1. "seriju slu~ajeva", studiju preseka ¨ 2. isklju~ivo studiju preseka ¨ 3. "seriju slu~ajeva", studiju preseka i kohortne i anamnesti~ke studije ý
Urgentnost primene mera suzbijanja odre|uje:
1. pojava klicono{tva posle prele`ane bolesti ¨ 2. te`ina bolesti i epidemijski potencijal ý 3. virulencija prouzrokova~a ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 56/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 57/109
56
@iva virusna vakcina je:1. vakcina protiv rubele ý 2. Salkova vakcina ¨
3. vakcina protiv besnila
¨
@iva virusna vakcina je vakcina protiv:1. krpeljskog melingoencefalitisa ¨ 2. zau{aka ý 3. besnila ¨
@iva virusna vakcina je:1. Salkova vakcina ¨ 2. vakcina protiv krpeljskog melingoencefalitisa ¨
3. vakcina protiv `ute groznice ý
Mrtve virusne vakcine su:1. Salkova vakcina, vakcina protiv besnila ¨ 2. vakcina protiv gripa, krpeljskog meningoencefalitisa, virusnog hepatitisa A ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Mrtva virusna vakcina je:1. Salkova ý 2. Sejbinova ¨
3. vakcina protiv malih boginja ¨
Mrtva virusna vakcina je vakcina protiv:1. besnila ý 2. malih boginja ¨ 3. zau{aka ¨
Mrtva virusna vakcina je vakcina protiv:1. krpeljskog meningoencefalitisa ý 2. `ute groznice ¨
3. ov~ijih boginja ¨
@ive virusne vakcine su:1. Sejbinova vakcina, vakcina protiv malih boginja ¨ 2. vakcina protiv rubele, zau{aka, `ute groznice, ov~ijih boginja ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Frakcije uzro~nika sadr`e slede}e vakcine:1. meningokokna, pneumokokna ¨ 2. hepatitis B, Hib ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 58/109
57
Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina:1. meningokokna ý 2. Di-Te ¨
3. protiv morbila ¨
Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina:1. pneumokokna ý 2. Di-Te-Per ¨ 3. protiv pertusisa ¨
Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina:1. hepatitis B ý
2. Di-Te-Per¨
3. protiv zau{aka ¨
Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina:1. Hib ý 2. Te-Al ¨ 3. BCG ¨
@iva bakterijska vakcina je:1. BCG ý 2. MMR ¨ 3. Di-Te-Per ¨
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv:
1. velikog ka{lja ¨
2. trbu{nog tifusa, paratifusa, kolere ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv:
1. velikog ka{lja ý
2. meningokoknog meningitisa ¨ 3. tuberkuloze ¨
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv:
1. trbu{nog tifusa ý
2. pneumokokne bolesti ¨
3. zau{aka ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 59/109
58
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv:
1. paratifusa ý
2. hepatitisa B ¨ 3. besnila ¨
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv:
1. kolere ý
2. Hib-a ¨ 3. `ute groznice ¨
Mrtva rikecijska vakcina je vakcina protiv:1. pegavog tifusa ¨ 2. Q groznice ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Anatoksi~na vakcina je vakcina protiv:1. difterije ¨ 2. tetanusa ¨ 3. oba odgovora su ta ~na ý
Pro{iren program imunizacije SZO (EPI) obuhvata imunizaciju protiv slede}ihakutnih zaraznih bolesti de~jeg uzrasta:
1. tuberkuloza, difterija, tetanus, pertusis ¨ 2. poliomijelitis i male boginje ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Na osnovu odgovaraju}ih propisa u na{oj zemlji sprovodi se:
1. obavezna imunizacija lica odre|enog uzrasta, obavezna vakcinacija licaeksponiranih odredjenim zaraznim bolestima ¨
2. vakcinacija po klini~kim indikacijama, vakcinacija putnika u medjunarodnomsaobra}aju ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Vakcina protiv tuberkuloze je:
1. `iva bakterijska ý 2. mrtva bakterijska ¨ 3. spravljena od frakcija uzro~nika ¨
@iva vakcina protiv gripa se daje:
1. per os ¨
2. intramuskularno ¨ 3. pernazalno ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 60/109
59
Vakcina protiv velikih boginja davala se:1. perkutano ý 2. intramuskularno ¨ 3. subkutano ¨
Sve adsorbovane vakcine se daju:1. intramuskularno ý 2. subkutano ¨ 3. duboko subkutano ¨
Vakcina protiv difterije je:1. anatoksi~na ý 2. mrtva ¨
3.
sa~injena od frakcija uzro~nika¨
70. Kombinovane vakcine, simultano vakcinisanje
Kombinovane vakcine su:1. Di-Te; Di-Te-Per, Ty-Te ¨ 2. polio, MMR ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Vi{e antigena u kombinovanim vakcinama ne samo da povoljno uti~e na stvaranjeimuniteta ve} obezbedjuje i:1. ve}i obuhvat imunizacijom ¨ 2. smanjuje mogu}nost kontraindikacija, smanjuje tro{kove ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Simultana imunizacija se vr{i slede}im vakcinama:1. polio i Di-Te; polio i Di-Te-Per ; polio - Ty; besnilo i tetanus ¨ 2. hepatitis B, polio i Di-Te-Per; hepatitis B i BCG ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Udru`enost antigena u kombinovanim vakcinama:
1. povoljnije uti~e na stvaranje imuniteta ý 2. nepovoljno uti~e na stvaranje imuniteta ¨ 3. na imunolo{ki odgovor deluje kao i prilikom pojedina~nog davanja istih vakcina ¨
Simultano vakcinisanje je:1. istovremeno davanje dve ili vi{e vakcina koje nisu izme{ane ý 2. aplikovanje vakcinalne doze koja sadr`i vi{e antigena ¨ 3. drugi naziv za kontinuirano sprovo|enje vakcinacije ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 61/109
60
71. Obavezne sistematske vakcine
Obavezna sistematska imunizacija je:1. imunizacija odre|enih uzrasnih grupa stanovni{tva protiv devet zaraznihbolesti, a na osnovu aktuelnog Zakona o za{titi stanovni{tva od zaraznihbolesti iz 2004. god. ý
2. obavezna imunizacija odre|enih lica po epidemiolo{kim indikacijama protiv:hipatitisa B, trbu{nog tifusa, besnila, tetanusa i drugih zaraznih bolesti ¨
3. oba odgovora su ta~na ¨
Vakcinacija protiv malih boginja, zau{aka i crvenke (rubele) spada u grupu:1. obaveznih sistematskih imunizacija ý
2. obaveznih imunizacija lica po epidemiolo{kim indikacijama ¨ 3. anatoksi~nih vakcina ¨
Ako se ne daju istovremeno razmak izme|u `ivih virusnih vakcina je najmanje:1. 4 nedelje ý 2. 3 nedelje ¨ 3. 2 nedelje ¨
Razmak izme|u davanja vakcine protiv kolere i `ute groznice:
1. nije potreban ¨ 2. mora biti 2-3 nedelje ý 3. mora biti 4-6 nedelja ¨
72. Obavezna vakcinacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima,vakcinacija po klini~kim indikacijama, vakcinacija putnika umedjunarodnom saobra}aju
Vakcinacija protiv hepatitisa B spada u grupu:
1. obaveznih vakcinacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima ý 2. obaveznih vakcinacija po epidemiolo{kim indikacijama ¨ 3. `ivih vakcina ¨
Imunizacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima obavezna je protivslede}ih bolesti:1. hepatitisa B, besnila, tetanusa ý 2. `ute groznice, kolere, difterije i dr. ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 62/109
61
Vakcinacija po klini~kim indikacijama obavezna je protiv:1. gripa, meningokoknog meningitisa, velikog ka{lja - acelularna vakcina ¨ 2. oboljenja izazvanih Hib-om i streptokokusom pneumonije ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Vakcinacija putnika u medjunarodnom saobra}aju obavezna je protiv:
1. trbu{nog tifusa, difterije, meningokoknog meningitisa, tetanusa ¨ 2. kolere, `ute groznice, hepatitisa B i dr. ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
73. Kalendar vakcinacije
U prvoj godini `ivota sprovodi se imunizacija slede}im vakcinama:1. BCG, Di-Te-Per, polio, hepatitis B ý 2. BCG, Di-Te-Per, polio, MMR ¨ 3. BCG, Di-Te-Per, MMR ¨
Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u drugoj godini `ivota sprovodi se:1. primovakcinacija Di-Te-Per vakcinom ¨ 2. revakcinacija Di-Te-Per i OPV vakcinom, vakcinacija MMR vakcinom ý 3. revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom ¨
Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u sedmoj godini `ivota sprovodi se:1. prva revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom ¨ 2. druga revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom ý 3. druga revakcinacija Di-Te-Per i OPV vakcinom ¨
U odnosu na broj antigena vakcine mogu biti:1. monovalentne ¨ 2. kombinovane ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Udru`eni antigeni u kombinovanim vakcinama:1. povoljnije uti~u na stvaranje imuniteta ý 2. negativno uti~u na imuni odgovor ¨ 3. imuni odgovor je isti kao u slu~aju aplikovanja monovalentnih vakcina ¨
Revakcinacije kao podsticaj ranije stvorenog imuniteta su zna~ajnije:1. posle aplikovanja mrtvih i anatoksi~nih vakcina ý 2. posle aplikacije `ivih vakcina ¨
3.
oba odgovora su ta~na¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 63/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 64/109
63
Kontrola o`iljka posle aplikacije BCG vakcine vr{i se u periodu:
1. 1 mesec posle vakcinisanja ¨ 2. 2-4 meseca posle vakcinisanja ¨
3. 3-6 meseci posle vakcinisanja ý
Novoro|ena deca koja su vakcinisana BCG vakcinom moraju se ponovo vakcinisatiako je posle 3-6 meseci posle vakcinisanja pre~nik vakcinalnog o`iljka:
1. ve}i od 3 mm ¨ 2. manji od 6 mm ¨ 3. manji od 3 mm ili ga nemaju ý
Vakcinaciji protiv TBC podle`u i lica do navr{ene 25. godine `ivota ako zapo~inju
rad u zdravstvenoj organizaciji koja se bavi dijagnostikom i le~enjem tuberkuloze,u porodili{tima, pred{kolskim i {kolskim ustanovama, koja:
1. do tada nisu uspe{no vakcinisana ¨
2. do tada nisu uspe{no vakcinisana, a na tuberkulin reaguju pozitivno ¨
3. do tada nisu uspe{no vakcinisana, a na tuberkulin reaguju negativnoili slabo pozitivno (infiltrat do 10 mm) ý
Tuberkulinski test se ~ita posle:1. 24-72 sata ¨
2. 72-96 sati ý 3. 4-6 nedelja ¨
Tuberkulinski test se ~ita posle 72-96 sati i smatra se pozitivnim ukoliko se namestu intradermalnog ubrizgavanja tuberkulinskog preparata pojavi tvrdi infiltratu pre~niku:1. od najmanje 6 mm ý 2. od najmanje 3 mm ¨ 3. od 3 do 5 mm ¨
75. Vakcinacija protiv difterije
Vakcina protiv difterije sadr`i:
1. detoksikovani toksin C. diphtheriae ý 2. mrtve pruzrokova~e difterije ¨ 3. `ive prouzrokova~e difterije ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 65/109
64
Vakcine Di-Te-Al i Di-Te-Al pro adultis:
1. sadr`e istu koli~inu antigena ¨ 2. Di-Te-Al vakcina ima dva puta manju koli~inu antigena od koli~ine
u vakcini Di-Te-Al pro adultis ¨
3. Di-Te-Al vakcina ima dva puta ve}u koli~inu antigena od koli~ineu vakcini Di-Te-Al pro adultis (dT) ý
Kombinovana Di-Te-Al vakcina sadr`i:1. detoksikovane toksine prouzrokova~a difterije i tetanusa ý 2. mrtve prouzrokova~e difterije i tetanusa ¨ 3. `ive prouzrokova~e difterije i tetanusa ¨
Vakcina Di-Te-Al daje se deci:
1.
od navr{ene dve do navr{ene sedme godine koja zbog neurolo{kih komplikacijanisu primili pertusis komponentu ý 2. od 8 do 14 godina ¨ 3. starijoj od 14 godina ¨
Primarna imunizacija Di-Te-Al vakcinom sprovodi se:1. jednom dozom vakcine ¨ 2. sa dve doze vakcine ý 3. sa tri doze vakcine ¨
Di-Te-Al pro adultis (dT) vakcina se daje deci starijoj od:1. 5 godina ¨ 2. 7 godina ý 3. 12 godina ¨
Vakcina Di-Te-Al daje se:1. intramuskularno u deltoidni mi{i} ý 2. intramuskularno u prednju stranu nadlaktice ¨ 3. subkutano u zadnju stranu nadlaktice ¨
Vakcina protiv difterije spada u grupu vakcina:1. obaveznih za lica u odre|enom uzrastu ¨ 2. koje se daju putnicima u me|unarodnom saobra}aju ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Osoba koja putuje u zemlju u kojoj je difterija registrovana u epidemijskoj formitreba da bude vakcinisana protiv difterije u uzrastu:
1. 25-45 godina starosti, davanjem jedne doze Di-Te-Al pro adultis vakcine ý
2. starijem od 45 godina, davanjem jedne doze vakcine ¨ 3. starijem od 55 godina, sa dve doze vakcine ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 66/109
65
Di-Te-Al - pro adultis vakcina sadr`i:
1. ve}u koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije u odnosu na onu koju sadr`iDi-Te-Al vakcina ¨
2. istu koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije koja se nalazi u Di-Te-Al vakcini ¨ 3. manju koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije u odnosu na koli~inu koja se
nalazi u Di-Te-Al vakcini ý
76. Vakcinacija protiv pertusisa
Di-Te-Per vakcina sadr`i:1. `ive prouzrokova~e pertusisa ¨
2. mrtve prouzrokova~e pertusisa ý 3. fragmente prouzrokova~a ¨
Optimalni imuni odgovor posle imunizacije vakcinom koja sadr`i mrtve B. pertussisuspostavlja se:1. odmah posle davanja jedne doze ¨ 2. posle dve doze ¨ 3. posle tre}e doze ý
Vakcina protiv pertusisa mo`e biti:1. korpuskularna ¨ 2. anatoksi~na ¨ 3. korpuskularna ali i acelularna (sastavljena od 2-4 antigena sa povr{ine }elije) ý
Primovakcinacija protiv pertusisa, prema kalendaru, zapo~inje:1. sa navr{ena 2 meseca `ivota ý 2. sa navr{ena 3 meseca `ivota ¨ 3. daje se odmah po ro|enju ¨
Primovakcinacija protiv pertusisa podrazumeva aplikovanje:1. jedne doze vakcine ¨ 2. dve doze vakcine u propisanom razmaku ¨ 3. tri doze vakcine u propisanom razmaku ý
Razmak izme|u tri doze vakcine Di-Te-Per prilikom sprovo|enja primovakcinacije:1. nije definisan ¨ 2. iznosi 4-6 nedelja, odnosno 1-3 meseca, najvi{e 5 meseci ý 3. iznosi 4 meseca ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 67/109
66
Di-Te-Per vakcina kao adsorbovana aplikuje se duboko intramuskularno u:1. glutealni predeo ¨ 2. m. deltoideus ili m. quadriceps femoris ý 3. zadnju stranu nadlaktice ¨
Vakcina Di-Te-Per mo`e se simultano dati sa:1. isklju~ivo OPV ¨ 2. MMR vakcinom ¨ 3. OPV, MMR, HBV i Hib (gde se ona koristi) ý
Posebne kontraindikacije za Pertussis vakcinu ili Di-Te-Per vakcinu(zbog komponente pertusis) su:1. evolutivna neurolo{ka oboljenja ý 2. febrilne konvulzije ¨
3. oslabljena otpornost ¨
Posle aplikacije Di-Te-Per vakcine postvakcinalne reakcije mogu biti:1. op{te ¨ 2. posebne ¨ 3. op{te i posebne ý
Vakcina protiv Pertussisa se proizvodi kao:1. monovakcina ¨ 2. kombinovana vakcina (Di-Te-Per) ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Po va`e}im zakonskim propisima, simultano sa Di-Te-Per vakcinom u prvoj godini`ivota se daje isklju~ivo:1. OPV ý 2. IPV ¨ 3. MMR ¨
77. Vakcinacija protiv tetanusa
Vakcina protiv tetanusa sadr`i:1. pre~i{}en toksoid tetanusa adsorbovan na aluminijum fosfatu ý 2. pre~i{}en toksoid tetanusa ¨ 3. mrtve prouzrokova~e tetanusa adsorbovane na aluminijum fosfatu ¨
Za{tita od tetanusa povre|enih lica obuhvata primarnu hirur{ku obradu rane ikombinovanu aktivno-pasivnu za{titu u zavisnosti od:1. uzrasta povre|enog ¨
2. vakcinalnog statusa povre|enog ý 3. masivnosti povrede, blizine nervnih spletova i iskrvavljenosti ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 68/109
67
Vakcina Te-Al se daje:1. intramuskularno u deltoidni mi{i} ý 2. intramuskularno u zadnju stranu nadlaktice ¨ 3. subkutano u zadnju stranu nadlaktice ¨
Aluminijum fosfat u vakcini protiv tetanusa ima ulogu:1. konzervansa ¨ 2. nosa~a ý 3. aktivnog principa ¨
Prema kalendaru vakcinacije, vakcinisanje omladine u 18. ili 19. godini samo jednom dozom vakcine Te-Al smatra se:1. tre}om revakcinacijom ¨ 2. ~etvrtom revakcinacijom ý
3. {estom revakcinacijom ¨
Ukoliko se pri aplikaciji neke od mrtvih vakcina dijagnostikuje akutna bolest,febrilno stanje, alergija na sastojke vakcine, one su ozna~ene kao:1. op{te kontraindikacije ý 2. posebne kontraindikacije ¨ 3. sistemske kontraindikacije ¨
78. Vakcinacija protiv poliomijelitisaImunizacija protiv de~je paralize vr{i se:1. `ivom vakcinom ¨ 2. mrtvom vakcinom ¨ 3. `ivom vakcinom, osim u slu~ajevima imunodeficijencije kada se daje
mrtva vakcina ý
U slu~aju imunodeficijencije za{tita protiv de~je paralize sprovodi se:1. `ivom vakcinom ¨
2. mrtvom vakcinom ý 3. nijednom od navedenih ¨
Atenuisana vakcina protiv poliomijelitisa sadr`i:1. `ive prouzrokova~e virusa ý 2. mrtve prouzrokova~e virusa ¨ 3. frakcije prouzrokova~a virusa ¨
Vakcinalnu dozu OPV vakcine ~ine:1. 3 kapi vakcine ¨
2. dve kapi vakcine ý 3. jedna kap vakcine ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 69/109
68
Vakcinisanje OPV vakcinom prema kalendaru vakcinacije zapo~inje sa:1. navr{ena dva meseca `ivota ý 2. navr{ena tri meseca `ivota ¨
3. 5 meseci `ivota ¨
Primovakcinacija novoro|enih protiv de~je paralize podrazumeva aplikaciju:1. dve doze vakcine sa razmakom 4-6 nedelja ¨ 2. tri doze vakcine sa razmakom 4-6 nedelja ¨ 3. tri doze vakcine sa razmakom koji ne sme biti kra}i od 6 nedelja ý
Prema na{im propisima razmak izme|u prve i druge, kao i druge i tre}e dozeOPV vakcine u okviru bazi~ne imunizacije ne sme biti kra}i od:1. 5 nedelja ¨ 2. 6 nedelja ý 3. 8 nedelja ¨
Posle uredno obavljene primovakcinacije OPV vakcinom u prvoj godini `ivota, pokalendaru, revakcinacija se obavlja u:1. 2, 4, 7. i 14. godini ¨ 2. 2, 7. i 14. godini ý 3. 4, 7, 14. i 18. godini ¨
Revakcinacija protiv de~je paralize obavlja se uvek davanjem:1. dve doze `ive oralne tritipne vakcine ¨ 2. jedne doze OPV vakcine ý 3. 1/2 doze OPV tritipne vakcine namenjene za bazi~nu imunizaciju ¨
@iva vakcina protiv poliomijelitisa se zove:1. Salkova ¨ 2. Sejbinova ý 3. Robbinsova ¨
Mrtva (inaktivisana), Salkova vakcina daje se:1. intramuskularno ý 2. subkutano ¨ 3. oralno ¨
Mrtva vakcina protiv poliomijelitisa indukuje stvaranje:1. lokalnih antitela na nivou digestivnog trakta ¨ 2. cirkuli{u}ih antitela ý 3. cirkuli{u}ih i sekretornih antitela ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 70/109
69
Mrtva vakcina protiv poliomijelitisa:1. spre~ava prodiranje divljih virusa poliomijelitisa u digestivni trakt ¨ 2. dozvoljava i dalje virusima poliomijelitisa boravak u digestivnom traktu ý 3. nijedan odgovor nije ta~an ¨
Promena pH sredine prema kiselosti (usled zaga|enja) koja inaktivi{e viruspoliomijelitisa, menja boju vakcine u:1. crvenu ¨ 2. oran` ¨ 3. `utu ý
Promena boje OPV vakcine u `utu ukazuje da je ona:1. ispravna za upotrebu ¨
2.
neispravnaý
3. upotrebljiva jo{ 30 dana ¨
Kompletiranjem bazi~ne imunizacije OPV vakcinom do 6. meseca `ivota:
1. smanjuje se rizik za postvakcinalni poliomijelitis usled jo{ uvek prisutnihmaternalnih antitela IgG klase u tom uzrastu ý
2. smanjuje se rizik nastanka poliomijelitisa izazvanog divljim sojevima jermaternalna antitela nisu prisutna ¨
3. oba odgovora su ta~na ¨
Ukoliko deca ranije nisu vakcinisana protiv poliomijelitisa, primovakcinacijase mo`e sprovesti do kraja:1. 10. godine `ivota ¨ 2. 14. godine `ivota ý 3. 18. godine `ivota ¨
Zamrzavanje OPV vakcine:1. je zabranjeno ¨ 2. dozvoljeno ali na tepmeraturi do - 50C ¨
3. dozvoljeno je jer se radi o `ivoj vakcini ý
Jednom zapo~eta, a prekinuta vakcinacija OPV vakcinom:1. nastavlja se bez ponavljanja doza ý 2. zapo~inje se od po~etka ¨ 3. nastavlja se uz ponavljanje samo prethodne doze ¨
Prema preporuci SZO vakcina protiv poliomijelitisa se aplikuje:1. per os ukapavanjem dve kapi na kocku {e}era ¨
2. direktnim ukapavanjem dve kapi u usta ý 3. per os ukapavanjem dve kapi u ka{i~icu ohla|enog ~aja ili sirupa ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 71/109
70
IPV vakcina se daje deci koja su:1. primila transfuziju u poslednjih 6 nedelja ¨ 2. alergi~na na komponente OPV vakcine ¨
3. imunodeficijentna ý
IPV vakcina imunodeficijentnoj deci se daje usled:1. prevencije ne`eljenih postvakcinalnih reakcija u vidu paraliza ý 2. boljeg imunog odgovora ¨ 3. kvalitetnije i du`e za{tite ¨
U slu~aju prekinutog, pa ponovo zapo~etog vakcinisanja OPV vakcinom primena vi{e od 3 doze vakcine u toku jedne godine:1. je opasna ¨
2. nije {tetna ¨ 3. nije {tetna ali nije racionalna ý
Do interferencije virusa u vakcini OPV ne dolazi u ve}oj meri usled:1. razli~ite koncentracije virusa za razne tipove ý 2. razli~ite distribucije virusa u populaciji ¨ 3. iste koncentracije virusa za razli~ite tipove ¨
Vakcina OPV se aplikuje peroralnim putem i tako:1. smanjuje postvakcinalne reakcije ¨
2. smanjuje u~estalost postvakcinalnih komplikacija ¨ 3. opona{a prirodnu infekciju kada je i imuni odgovor najkvalitetniji ý
79. Vakcinacija protiv morbila, parotitisa i rubele (MMR)
Vakcinisanje i revakcinisanje vakcinom MMR obavlja se kombinovanom:1. mrtvom vakcinom ¨ 2. `ivom vakcinom ý
3. oba odgovora su ta~na ¨
Vakcinacija MMR vakcinom se mora obaviti od navr{enog 12. meseca `ivota, anajkasnije do navr{enih:
1. 18 meseci `ivota, kao i dece do navr{enih 14 godina, koja iz bilo kojih razlogaranije nisu vakcinisana ovom vakcinom ý
2. 15 meseci `ivota, kao i dece do navr{enih 12 godina `ivotakoja iz bilo kojih razloga ranije nisu vakcinisana ovom vakcinom ¨
3. 24 meseca `ivota ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 72/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 73/109
72
80. Vakcinacija protiv hepatitisa B
Vakcina protiv hepatitisa B sadr`i:1. mrtve prouzrokova~e ¨
2. pre~i{}en protein povr{inskog antigena hepatitis B virusa (HBs Ag) ý 3. pre~i{}en protein jedarnog antigena hepatitis B virusa (HBc Ag) ¨
Imunizaciji protiv B hepatitisa podle`u:1. lica odredjenog uzrasta (deca od navr{ena 2 do navr{enih 15 meseci `ivota,
novorodjen~ad HBs Ag pozitivnih majki), najksnije 24 sata po rodjenju ¨ 2. lica eksponirana odredjenim zaraznim bolestima ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Vakcinacija protiv B hepatitisa za novoro|en~ad HBsAg pozitivnih majki, lica kojasu imala akcident sa infektivnim materijalom, kao i pacijenata pre stupanja nahemodijalizu, podrazumeva davanje:1. dve doze vakcine ¨ 2. tri doze vakcine bez propisanog razmaka ¨ 3. ~etiri doze vakcine sa propisanim razmakom ý
Vakcinacija protiv hepatitisa B novoro|en~adi HBsAg pozitivnih majki, kao i licakoja su imala akcident sa infektivnim materijalom, daje se po {emi:
1. 0. 1. 2. i 12 meseci ý 2. 0. 1. 2. i 6 meseci ¨ 3. 0. 1. 3. i 6 meseci ¨
Dvostruka doza za odre|eni uzrast vakcine protiv B hepatitisa daje se:
1. novoro|enoj deci od HBsAg pozitivnih majki ¨ 2. osobama koje su imale akcident sa inficiranim materijalom ¨ 3. pacijentima pre stupanja na hemodijalizu ý
Revakcinacija protiv B hepatitisa dok traje opasnost od infekcije obavlja se:
1. svake godine ¨ 2. svake pete godine ý 3. svake tre}e godine ¨
Kompletna pasivno-aktivna za{tita protiv B hepatitisa sprovodi se u:1. novoro|ene dece od HBsAg pozitivnih majki i osoba na dijalizi ¨ 2. osoba na dijalizi i akcidentalno povre|enim infektivnim materijalima ¨ 3. slu~aju akcidenta sa infektivnim materijalom na radnom mestu
i u novoro|ene dece HBsAg pozitivnih majki ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 74/109
73
Vakcina protiv B hepatitisa {titi i od:1. D ("delta") hepatitisa ý 2. E hepatitisa ¨ 3. C hepatitisa ¨
Osobe koje su nosioci antitela povr{inskog antigena B hepatitisa ili su nosioci nekogod antigena HB virusa:1. zabranjeno je vakcinisati ¨ 2. imaju burne postvakcinalne reakcije ukoliko ih vakcini{emo ¨ 3. mo`emo vakcinisati ali je to krajnje neracionalno ý
Markeri virusnog hepatitisa B su:1. prisustvo odgovaraju}ih antitela na antigene HBV ¨ 2. prisustvo antigena HBsAg, HBcAg, HBeAg ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Vakcina protiv B hepatitisa proizvedena je:1. od frakcija virusa B hepatitisa ¨ 2. od inaktivisanih virusa B hepatitisa ¨ 3. genetskim in`enjeringom ubacivanjem gena samo povr{inskog antigena virusa
hepatitisa B u gljivice kvasca Saccharomyces cerevisiae ý
81. Vakcina i serum u prevenciji tetanusa
Tetani~ni imunoglobulin (TIg) aplikuje se:1. intramuskularno bez prethodne provere preosetljivosti ý 2. intramuskularno obavezno sa prethodnom proverom preosetljivosti ¨ 3. intravenski bez prethodne provere preosetljivosti ¨
Serum protiv tetanusa (SAT) aplikuje se:
1. intravenski ¨ 2. subkutano uz obaveznu proveru preosetljivosti i desenzibilizacijom po potrebi ý 3. oba odgovora su ta~na ¨
Posle primarne hirur{ke obrade rane u za{titi od tetanusa povre|enog licatreba prvo:
1. detaljno pregledati vakcinalni karton ukoliko je dostupan ý 2. proveriti osetljivost pacijenta na jaja i perje ¨ 3. mikrobiolo{ki proveriti prisustvo bakteriolo{ke kontaminiranosti rane ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 75/109
74
Ukoliko rana nije zaprljana ili starija od 12 h kompletna za{tita od tetanusapovre|enih lica podrazumeva:
1. primarnu obradu rane i sprovo|enje pasivno-aktivne za{tite zavisno od
vakcinalnog statusa povre|enog lica ý 2. kombinovanu aktivno-pasivnu za{titu svih povre|enih ¨ 3. primarnu obradu rane i pasivnu za{titu svih povre|enih ¨
U za{titi od tetanusa povre|enog lica, osobi koja je potpuno vakcinisana(sa najmanje dve doze) ili revakcinisana tokom poslednjih 5 godina:
1. treba dati vakcinu Te-Al ¨ 2. treba dati vakcinu Te-Al i Tig ¨ 3. ne treba ordinirati aktivno-pasivnu za{titu ý
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi koja je potpuno vakcinisana(sa najmanje dve doze) ili revakcinisana pre 5-10 godina treba dati:
1. jednu dozu vakcine i Tig ¨ 2. jednu dozu vakcine ý 3. dve doze vakcine i Tig ¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi kod koje je uvidom u vakcinalni kartonutvr|eno da je pro{lo vi{e od 10 godina od poslednjeg vakcinisanja ili revakcinisanja
treba dati:1. jednu dozu vakcine i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT ý 2. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT ¨ 3. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu posle godinu dana ¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi kod koje je uvidom u vakcinalni kartonkonstatovano da je nevakcinisana, nepotpuno vakcinisana ili podataka o vakcinacijinema, treba dati:1. jednu dozu vakcine i Tig ili SAT ¨ 2. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu posle godinu dana
i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT, istovremeno sa prvom dozom vakcine ý 3. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja ¨
Posle aplikovanja vakcine protiv tetanusa:1. ne postoji nikakva mogu}nost eventualne alergijske reakcije vaksinisanih ý 2. postoji mogu}nost alergijskog reagovanja vakcinisanih jer nije oslobo|ena
proteina ¨ 3. lokalne manifestacije alergijskog reagovanja su uvek prisutne ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 76/109
75
U za{titi od tetanusa povre|enih lica ni vakcinu ni Tig ne treba dati osobamakoje su:1. revakcinisane, a od revakcinacije do povrede je pro{lo manje od 5 godina ý
2. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 5 godina, a manje od 10 godinado povrede ¨ 3. revakcinisani protiv tetanusa pre manje od jedne godine ¨
U za{titi od tetanusa povredjenih lica, jednu dozu vakcine treba dati onima koji su:1. revakcinisani, a od revakcinacije do povrede je pro{lo manje od 5 godina ¨ 2. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 5 godina, a manje od 10 godina
do povrede ý 3. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 10 godina ¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica jednu dozu vakcine i Tig ili SAT, treba dationima koji su:1. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani tokom
poslednjih 5 godina ¨ 2. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani pre 5-10 godina ¨ 3. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani pre vi{e od
10 godina ý
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, dve doze u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu
posle godinu dana (potpuno vakcinisanje) i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT saprvom dozom treba dati onima koji su:1. nevakcinisani ¨ 2. nevakcinisani, nepotpuno vakcinisani ili nema podataka o vakcinaciji ý 3. vakcinisani pre vi{e od 10 godina kao i onima koji su nevakcinisani,
nepotpuno vakcinisani ili koji nemaju podatke o imunizaciji ¨
82. Vakcina i serum u prevenciji besnila
HDC vakcina protiv besnila proizvedena je na kulturi }elija:1. pile}eg embriona ¨ 2. bubrega majmuna ¨ 3. humanih diploidnih }elija ý
Vakcina protiv besnila je:1. mrtva vakcina ý 2. `iva vakcina ¨ 3. detoksikovani toksin prouzrokova~a ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 77/109
76
Na osnovu va`e}ih zakonskih propisa postekspoziciona vakcinacija protiv besnilasprovodi se po slede}oj {emi:1. 0 (dve doze), 7. 21. dana po jedna doza ¨ 2. 0. 3. 21. ¨
3.
0. 3. 7. 14. i 28. danaý
Davanje ve}ih koli~ina C-vitamina poja~ava dejstvo (proizvodnju antitela) HDC vakcine protiv rabijesa:1. da ý 2. ne ¨
Imunitet protiv besnila profesionalno ugro`enih lica odr`ava se davanjem:1. dve doze vakcine svake 2. godine ¨ 2. jedne doze vakcine svake 3. godine ý
3. tri doze (0. 3. i 7. dana) vakcine, svake 5. godine ¨
Simultano sa vakcinom protiv besnila:1. treba dati SAT ¨ 2. uvidom u vakcinisani karton sprovodi se vakcinacija protiv tetanusa ukoliko
to vakcinalni status zahteva ý 3. treba dati samo TIg ¨
Aplikacija antirabi~nog imunoglobulina:1. podrazumeva obavezno davanje vakcine protiv besnila ý 2. zna~i da se vakcina HDC mo`e dati, ali ne mora ¨ 3. podrazumeva obavezno davanje TIg ¨
Predvi|ena koli~ina antirabi~nog imunoglobulina se daje:1. intramuskularno u gluteus ¨ 2. cela koli~ina oko rane ¨ 3. 1/2 oko rane, ostatak intramuskularno proksimalno ý
Antirabi~ni imunoglobulin se daje u koli~ini:
1. 30 ij/kg TT ¨ 2. 250 ij ¨ 3. 20 ij/kg TT ý
Vakcina protiv besnila HDC se daje u:1. deltoidni mi{i} naizmeni~no ý 2. glutealni mi{i} ¨ 3. kvadriceps ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 78/109
77
Ranu koju je nanela `ivotinja koja je sumnjiva na besnilo ili desetodnevnaopservacija `ivotinje nije mogu}a:1. u ku}nim uslovima treba odmah previti ¨ 2. treba obavezno isprati vodom i sapunom u ku}nim uslovima ý
3. zabranjeno je ispirati u ku}nim uslovima jer bi to ubrzalo diseminaciju virusa ¨
Vakcinacija protiv besnila mo`e biti:1. preekspoziciona ¨ 2. postekspoziciona ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
83. Za{tita putnika u me|unarodnom saobra}aju
Putnike u me|unarodnom saobra}aju treba vakcinisati protiv:
1. `ute groznice, meningokoknog meningitisa, hepatitisa B, trbu{nog tifusa,kolere, tetanusa, difterije i drugih zaraznih bolesti ý
2. `ute groznice i kolere ¨ 3. hepatitisa B, trbu{nog tifusa, kolere ¨
Vakcina protiv kolere spada u grupu:1. obaveznih vakcinacija lica odre|enog uzrasta ¨
2. vakcinacija odre|enih lica po klini~kim indikacijama
¨
3. vakcina obaveznih za putnike u me|unarodnom saoba}aju ý
Vakcina protiv `ute groznice spada u grupu:1. vakcina koje se daju profesionalno ugro`enim osobama ¨ 2. vakcina koje se daju po klini~kim indikacijama ¨ 3. vakcina obaveznih za putnike u me|unarodnom saobra}aju ý
Vakcina protiv difterije je u grupi vakcina obaveznih:1. po epidemiolo{kim indikacijama ¨
2. za lica odre|enog uzrasta i za putnike u me|unarodnom saobra}aju ý 3. samo za lica odre|enog uzrasta ¨
84. Kontraindikacije za vakcinaciju
Imunizaciji protiv odre|enih zaraznih bolesti ne podle`u lica kod kojih:1. medicinska sestra utvrdi da nema vakcinalnog kartona ¨ 2. lekar utvrdi da postoje kontraindikacije ý
3. lekar utvrdi postojanje telesne temperature manje od 37,5 0C ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 79/109
78
Individualne kontraindikacije za primenu vakcina mogu biti:1. lokalne ¨ 2. generalizovane ¨
3. privremene i trajne ý
Individualne kontraindikacije za primenu vakcina mogu biti:1. op{te i posebne ý 2. op{te ¨ 3. njedan od navedenih odgovora nije ta~an ¨
Op{te kontraindikacije su:1. akutna bolest, febrilno stanje, preosetljivost (anafilaksija) na sastojke vakcine ¨
2.
stanja oslabljene otpornosti, graviditet¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Febrilno stanje je:1. op{ta kontraindikacija za vakcinaciju ý 2. posebna kontraindikacija za vakcinaciju ¨ 3. spada u grupu i op{tih i posebnih kontraindikacija za primenu vakcina ¨
Telesna temperatura je kontraindikacija za davanje vakcine ako je ve}a od:1. 37 0C ¨
2. 38 0C ý 3. 39 0C ¨
Preosetljivost na neku od komponenata vakcine (antigen, animalni protein,antibiotici, konzervans, stabilizator, nosa~) spada u grupu:1. posebnih kontraindikacija ¨ 2. privremenih kontraindikacija ¨ 3. op{tih kontraindikacija ý
Trudno}a je op{ta kontraindikacija za davanje:1. svih vakcina ¨ 2. `ivih vakcina ý 3. korpuskularnih vakcina ¨
Stanje oslabljene otpornosti je op{ta kontraindikacija za davanje:
1. `ivih vakcina ý 2. mrtvih i `ivih vakcina ¨ 3. bakterijskih vakcina ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 80/109
79
Posebne kontraindikacije su:
1. stanje oslabljene otpornosti ¨ 2. alergijska reakcija na neku od komponenata vakcine ¨ 3. ponu|eni odgovori nisu ta~ni ý
Posebne kontraindikacije prate davanje:
1. svih vakcina ¨ 2. samo nekih vakcina ý 3. samo virusnih vakcina ¨
Posebna kontraindikacija za davanje BCG vakcine je:
1. HIV infekcija i drugi poreme}aji }elijskog imuniteta ý 2. alergija na koko{ije meso, jaja i perje ¨
3. `ivotno doba posle 30. godine `ivota ¨
Posebna kontraindikacija za davanje vakcine protiv velikog ka{lja je:
1. alergija na jaja i perje ¨ 2. trudno}a, period laktacije i `ivotno doba pre 3. godine i posle 60. godine `ivota ¨ 3. evolutivno neurolo{ko oboljenje ý
Posebna kontraindikacija za davanje vakcine protiv trbu{nog tifusa je:
1. trudno}a, laktacija ¨
2. `ivotno doba pre 3. godine i posle 60. godine `ivota ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Op{ta kontraindikacija za davanje vakcine protiv gripa je:
1. stanje oslabljene otpornosti ý 2. anemija ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Posebna kontraindikacija za vakcinaciju BCG vakcinom je:
1. HIV infekcija i drugi poreme}aji celularnog imuniteta ý 2. epilepsija ¨
3. tonzilektomija ¨
Posebne kontraindikacije za vakcinaciju protiv pertusisa(korpuskularna i acelularna) su:
1. evolutivna neurolo{ka oboljenja (nekontrolisana epilepsija, infantilni spazmi,progresivna encefalopatija) ý
2. ne`eljene reakcije (anafilaksija) na prethodnu dozu ¨
3. oba odgovora su ta~na ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 81/109
80
Posebne kontraindikacije odnose se na vakcinu protiv:
1. tuberkuloze ý
2. poliomijelitisa ¨
3. hepatitisa B ¨
Posebne kontraindikacije odnose se na vakcinu protiv:1. besnila ¨
2. pertusisa ý
3. tetanusa ¨
Kontraindikacije ne postoje pri davanju vakcine protiv:1. besnila i tetanusa ý 2. besnila ¨ 3. morbila i poliomijelitisa ¨
XVIII - Organizacija obavezne imunizacije protiv zaraznih bolesti(Prof. dr Vesna Pantovi})
85. Pripremna faza vakcinacije
U pripremnoj fazi vakcinacije treba:1. pregledati lica za imunizaciju ¨ 2. izvr{iti evaluaciju rezultata prethodne imunizacije ¨ 3. doneti program imunizacije i uputstvo za njegovo sprovo|enje ý
Imunizacija protiv zaraznih bolesti uklju~uje:1. dono{enje odgovaraju}ih zakonskih propisa, plana i programa ¨ 2. aplikaciju vakcine ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
U fazi pripremanja imunizacije treba:
1. revidirati kartoteku obavezne imunizacije ý 2. pregledati lica za imunizaciju ¨ 3. proceniti incidenciju obolevanja kao i u~estalost postvakcinalnih reakcija
za oboljenja protiv kojih se sprovodi vakcinacija ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 82/109
81
86. Faza izvo|enja imunizacije
U organizacionom smislu imunizacija se sprovodi:1. kontinuirano ý
2. intermitentno ¨ 3. kampanjski za sve vakcine ¨
U fazi izvo|enja imunizacije:1. sprovodi se evaluacija rezultata imunizacije ¨ 2. pregled lica za imunizaciju i aplikacija vakcina ý 3. ure|enje imunizacionih punktova i revizija kartoteke obavezne imunizacije ¨
87. Zavr{na faza vakcinacije
Zavr{na faza vakcinacije obuhvata:
1. podno{enje izve{taja o obavljenoj imunizaciji ¨ 2. nadzor i kontrolu uspeha vakcinacije ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Nadzor nad vakcinabilnim bolestima podrazumeva:
1. pra}enje incidencije, komplikacija i smrtnosti od ovih bolesti ý 2. pra}enje prevalencije i smrtnosti od ovih bolesti ¨
3. pra}enje komplikacija posle vakcinacije na posebno za to predvi|enomformularu ¨
Obuhvat obaveznom imunizacijom je procenat vakcinisanih u odnosu na:
1. broj lica koji je trebalo vakcinisati ý 2. broj nevakcinisanih ¨ 3. broj obolelih od bolesti protiv koje se vakcinacija sprovodi ¨
XIX - Pasivna imunizacija(Prof. dr Vesna Pantovi})
88. Zna~aj pasivnog imuniteta
Imunitet posle prele`ane bolesti je:1. prirodni aktivni ý 2. ve{ta~ki aktivni ¨
3. prirodni pasivni ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 83/109
82
Imunitet posle vakcinacije zove se jo{ i:1. ve{ta~ki pasivni ¨ 2. prirodni aktivni ¨
3. ve{ta~ki aktivni ý
Davanjem imunoglobulina ili seruma uspostavlja se imunitet koji se zove jo{ i:1. ve{ta~ki aktivni ¨ 2. ve{ta~ki pasivni ý 3. prirodni pasivni ¨
Imunitet koji dete ro|enjem dobije od majke naziva se:1. prirodni pasivni ý
2.
prirodni aktivni¨
3. ve{ta~ki pasivni ¨
Pasivni imunitet je vid:1. specifi~ne otpornosti ý 2. nespecifi~ne otpornosti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Prirodni pasivni imunitet se sti~e:1. posle aplikacije imunoglobulina ili seruma ¨
2. posle prele`ane bolesti ¨ 3. preno{enjem antitela majke transplacentarno
(nestaje posle 5-6 meseci od ro|enja) ý
Ve{ta~ki pasivni imunitet se posti`e:1. vakcinacijom ¨ 2. preno{enjem antitela majke transplacentarno i preko kolostruma ¨ 3. uno{enjem seruma i gamaglobulina humanog ili animalnog porekla ý
Pasivna imunizacija je opravdana kod:1. neposredne izlo`enosti opasnosti od pojedinih infekcija ý 2. neposredne izlo`enosti opasnosti od svih infekcija ¨ 3. nijedan odgovor nije ta~an ¨
Pasivna imunizacija je opravdana kada je u pitanju neophodnost kombinovanjapasivno-aktivne imunoprofilakse kod:1. tetanusa, besnila, morbila ¨ 2. tetanusa, besnila, VHB ý 3. tetanusa, pertusisa, difterije ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 84/109
83
89. Vrste imunih seruma i indikacije za upotrebu
Imuni serumi ili antiserumi su:
1. frakcija krvi koja sadr`i antitela protiv odre|enih prouzrokova~aili nekih vrsta toksina ý
2. sinteti~ki produkovana antitela protiv odre|enih prouzrokova~a ¨ 3. genetskim in`enjeringom produkovana antitela protiv nekih vrsta toksina ¨
Za dobijanje imunih seruma koristi se tehnika:1. senzibilizacije `ivotinja ¨ 2. reformulacije `ivotinja ¨ 3. hiperimunizacije ̀ ivotinja ý
Antivirusni serum animalnog porekla je:1. hiperimuni serum protiv besnila ý 2. hiperimuni serum protiv tetanusa ¨ 3. hiperimuni serum protiv hepatitisa B ¨
Imuni serumi se proizvode imunizacijom `ivotinja:1. samim toksinima prouzrokova~a ¨ 2. suspenzijom mrtvih, odnosno `ivih prouzrokova~a ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Antitetanusni serum spada u grupu:1. antibakterijskih seruma ¨ 2. antitoksi~nih seruma ý 3. antivirusnih seruma ¨
Antitoksi~ni serumi su:1. antitetanusni, antidifteri~ni ¨ 2. antigangrenozni, antibotulinski, protiv otrova paukova, {korpiona, otrovnih riba ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Profilakti~ki efekat antitetanusnog seruma ostvaruje se:1. neutralizacijom slobodnih toksina u tkivima ¨ 2. neutralizacijom Cl. tetani ý 3. oba odgovora su ta~na ¨
Antitoksi~ni serum protiv tetanusa se koristi u:1. pasivnoj imunizaciji ¨
2.
terapiji oboljenja¨
3. pasivnoj imunizaciji i terapiji oboljenja ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 85/109
84
Seroprofilaksa protiv tetanusa:1. zapo~inje odmah po postavljanju indikacije ¨ 2. zapo~inje po postavljanju indikacije uz istovremenu aplikaciju prve doze vakcine ý 3. ne podrazumeva obaveznu aplikaciju vakcine protiv tetanusa ¨
Tetanusni antitoksi~ni serum se u prva 24 ~asa od povrede obi~no daje u dozi od:1. 500 AJ ý 2. 600 AJ ¨ 3. 1000 AJ ¨
Posle zmijskog ujeda ukoliko je pro{lo manje od 4 ~asa od povrede u terapijske svrhedaje se serum protiv zmijskog ujeda u koli~ini od:1. 5000 AJ ¨
2.
6000 AJý
3. 10000 AJ ¨
90. Vrste imunoglobulina i indikacije za upotrebu
Humani imunoglobulini predstavljaju:1. frakciju krvi koja sadr`i antitela protiv odre|enih prouzrokova~a ili nekih vrsta
toksina ¨ 2. proteinsku frakciju seruma sa predominacijom globulina klase IgG koja sadr`i
antivirusna, antibakterijska i u manjoj meri antitoksi~na antitela ý 3. proteinsku frakciju seruma sa predominacijom globulina klase JgA koja sadr`i
isklju~ivo antivirusna antitela ¨
Humani imunoglobulini mogu biti:1. standardni (normalni) ¨ 2. hiperimuni (sadr`e pove}anu koncentraciju antitela) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Preparati standardnog gamaglobulina se dobijaju iz plazme:1. najmanje 500 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena ¨ 2. najmanje 1000 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena ý 3. najmanje 100 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena ¨
Imunoglobulin u obliku:1. 16% rastvora sadr`i najmanje 2 antitela (jedno antibakterijsko i jedno
antivirusno) ý 2. 20% rastvora sadr`i najmanje 2 antitela ¨ 3. 1% rastvora sadr`i najmanje 3 antitela (antibakterijski, antivirusni i antitoksi~ni) ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 86/109
85
Koncentracija antitela u preparatima standardnog gamaglobulina koji se dobijaju izplazme najmanje 1000 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena je:
1. najmanje 20 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e ¨ 2. najmanje 25 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e ý
3. najmanje 35 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e ¨
Nivo pojedinih vrsta antitela i njihov me|usobni odnos zavise od:1. tehnologije prerade osnovnog materijala ¨ 2. u~estalosti postvakcinalnih komplikacija ¨ 3. ra{irenosti bolesti u populaciji i od obuhvata stanovni{tva vakcinacijom ý
Humani imunoglobulini se doziraju prema:1. unapred utvr|enoj {emi ¨
2. telesnoj te`ini ý 3. uzrastu ¨
U slu~aju postavljanja indikacije humani imunoglobulini se daju u koli~ini:1. 0,02 - 0,2 ml/kg telesne te`ine ý 2. 0,2 - 2,0 ml/kg telesne te`ine ¨ 3. isklju~ivo 2 ml/kg telesne te`ine ¨
Profilakti~ki efekat pravovremeno i u dovoljnoj koli~ini datih gamaglobulinaostvaruje se u slu~aju izlo`enosti osetljive osobe slede}im oboljenjima:1. morbili, rubela ¨ 2. vari~ela, parotitis, poliomijelitis ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Hiperimuni gamaglobulini se izdvajaju iz:1. plazme najmanje 1000 davalaca krvi ¨ 2. krvi najmanje 10000 davalaca krvi ¨ 3. krvi osoba koje su vakcinisane protiv odre|ene bolesti pa je nivo specifi~nih
antitela veoma visok ý
Danas se koriste humani hiperimuni gamaglobulini protiv:1. tetanusa, besnila i virusnog hepatitisa B ý 2. kolere, kuge, `ute groznice ¨ 3. besnila, kolere i tetanusa ¨
U profilaksi tetanusa do 24 ~asa posle povrede daje se antitetanusni imunoglobulinu koli~ini od:1. 250 IJ ý 2. 500 IJ
¨
3. 1000 IJ ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 87/109
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 88/109
87
XX - Skrining(Prof. dr Vesna Pantovi})
91. Skrining-definicija i ciljevi
Skrining je po definiciji:1. preliminarno otkrivanje osoba sa neprepoznatim oblicima poreme}aja zdravlja
uz pomo} lako i brzo primenljivih postupaka ý 2. potvrda oboljenja u osoba sa diskretnim oblicima poreme}aja zdravlja uz pomo}
jednostavnih postupaka ¨ 3. otkrivanje osoba sa prepoznatim oblicima poreme}aja zdravlja koje }e drugim
tehnikama biti definitivno potvr|eni ¨
Karakteristika skrininga je:1. definitivna dijagnostika ¨ 2. orijentaciona trija`a ispitanika na one koji verovatno imaju ili verovatno nemaju
ispitivano oboljenje/stanje ý 3. orijentaciona podela ispitanika na one koji sigurno imaju i sigurno nemaju
ispitivano oboljenje/stanje ¨
Karakteristika skrininga je da obuhvata:1. prividno zdrave osobe ý 2. zdrave osobe ¨
3. osobe koje imaju simptome bolesti koje je lekar op{te prakse detektovao ¨
Cilj skrininga je:1. identifikovanje fenomena ledenog brega ¨ 2. otkrivanje poreme}aja zdravlja u bilo kojoj fazi ¨ 3. rano otkrivanje poreme}aja zdravlja na ~iji se tok i/ili ishod mo`e uticati ý
92. Vrste skrininga
Skrining mo`e biti:1. masovni, selektivni ¨ 2. multipli, oportunisti~ki ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Multipli skrining je:1. primena vi{e skrining testova ý 2. primena jednog skrininga sa mogu}no{}u otkrivanja multiplih poreme}aja
zdravlja¨
3. karakteristika skrininga ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 89/109
88
Masovni skrining je:1. vrsta selektivnog skrininga ¨ 2. namenjen op{toj populaciji ý
3. vrsta oportunisti~nog skrininga ¨
Selektivni skrining je:1. usmeren na otkrivanje odre|enih poreme}aja zdravlja ¨ 2. usmeren na prepoznavanje odre|enih faktora rizika ¨ 3. vrsta skrininga koji se odnosi na strogo definisane grupe ljudi ý
Oportunisti~ki skrining je:1. vrsta skrininga ý
2.
parametar skrininga¨
3. karakteristika skrininga ¨
Oportunisti~ki skrining je ograni~en na:1. pacijente odre|enih medicinskih ustanova ¨ 2. pacijente koji se javljaju lekaru u slu`bama Doma zdravlja ¨ 3. pacijente koji se javljaju lekaru iz razloga koji nije u vezi sa stanjem koje je
predmet skrininga ý
93. Parametri skrining testa
Parametri skrining testa su:1. validnost i selektivnost ¨ 2. validnost i masovnost ¨ 3. validnost i pouzdanost ý
Parametar skrining testa je:1. validnost ¨ 2. pouzdanost ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Validnost je:1. faza skrininga ¨ 2. cilj skrininga ¨ 3. parametar skrining testa ý
Pouzdanost je:1. osobina svakog skrining testa ¨
2.
karakteristika skrininga¨
3. parametar skrining testa ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 90/109
89
Validnost je:1. sposobnost testa da u grupi ispitanika izdvoji obolele ¨ 2. sposobnost testa da klasifikuje ispitanike u verovatno obolele i sigurno obolele ¨
3. sposobnost testa da klasifikuje ispitanike u verovatno obolele i zdrave ý
Pouzdanost je sposobnost testa da:1. daje rezultat koji je najpribli`niji realnim vrednostima ¨ 2. daje isti rezultat pri ponavljanim ispitivanjima ý 3. daje rezultate koji su validni ¨
Pouzdanost skrininga zna~i jo{ i:1. valjanost ¨
2.
predvidljivostý
3. osetljivost ¨
XXI - Mere suzbijanja zaraznih bolesti(Prof. dr Vesna Pantovi})
94. Mere suzbijanja zaraznih bolesti - mere prema bolesniku
Mere suzbijanja zaraznih bolesti se druga~ije nazivaju:1. mere prevencije ¨
2. protivepidemijske mere ý 3. mere izolacije i le~enja bolesnika ¨
Mere suzbijanja (protivepidemijske mere) se sprovode u odnosu na:1. bolesnika i osobe koje su bile sa njim u kontaktu ¨ 2. okolinu u kojoj se bolesnik nalazi ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Kada se zarazna bolest pojavi, sprovode se slede}e mere suzbijanjaprema bolesniku:1. dijagnoza bolesti, prijavljivanje bolesti i smrti, izolacija i le~enje bolesnika ¨ 2. prevoz bolesnika, kontrola na klicono{tvo ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 91/109
90
95. Prijava zaraznih bolesti - cilj i zna~aj
Ukupan broj zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju po va`e}em Zakonu iz 2004.godine je:
1. 65 ¨ 2. 67 ý 3. 70 ¨
Epidemije svih zaraznih bolesti podle`u obaveznoj prijavi:1. da ý 2. ne ¨ 3. nije zakonski regulisano ¨
Smrt od bilo koje zarazne bolesti podle`e obaveznoj prijavi:1. ne ¨ 2. da ý 3. nije zakonski regulisano ¨
Prijavljivanje bolesti i smrti je mera:1. spre~avanja usmerena prema bolesniku ¨ 2. suzbijanja usmerena prema bolesniku ý 3. suzbijanja usmerena prema okolini ¨
Ciljevi prijavljivanja zaraznih bolesti su:1. kontrola epidemiolo{ke situacije i blagovremeno preduzimanje odgovaraju}ih
mera suzbijanja ¨ 2. pra}enje kretanja incidencije zaraznih bolesti i planiranje zdravstvene za{tite,
provera efikasnosti mera prevencije i mera suzbijanja ¨ 3. svi navedeni odgovori su ta~ni ý
Obaveznoj prijavi podle`e sumnja na:1. koleru, kugu, velike boginje, `utu groznicu ¨
2. virusne hemoragi ~ne groznice, poliomijelitis, difteriju, male boginje, botulizam ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
96. Epidemiolo{ki zna~aj rane dijagnoze bolesti
Postavljanje dijagnoze bolesti je mera:1. suzbijanja usmerena prema bolesniku ý 2. suzbijanja usmerena prema okolini ¨
3. spre~avanja usmerena prema bolesniku¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 92/109
91
97. Izolacija i prevoz bolesnika
Izolacija i le~enje bolesnika je mera:
1. suzbijanja usmerena prema okolini ¨ 2. spre~avanja usmerena prema okolini ¨ 3. suzbijanja usmerena prema bolesniku ý
Zakonski regulisani uslovi prevoza bolesnika predstavljaju meru:1. suzbijanja usmerenu prema bolesniku ý 2. spre~avanja usmerenu prema okolini ¨ 3. suzbijanja usmerenu prema okolini ¨
Izolacija i le~enje bolesnika mo`e biti:1. bolni~ka (hospitalna) ¨ 2. ku}na (domicijalna) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Osobe koje boluju od kolere obavezno se izoluju u:
1. ku}nim uslovima ¨ 2. karantinu ¨ 3. zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti ý
Osobe koje su obolele ili za koje se sumnja da boluju od kuge obavezno se izoluju u:
1. karantinu ¨ 2. zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti ý 3. ku}nim uslovima ¨
Osobe sumnjive da boluju od kuge, velikih boginja, virusnih hemoragi~nih groznica,kao i od zaraznih bolesti nepoznate etiologije:
1. obavezno se izoluju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih
od zaraznih bolestiý
2. le~e se u karantinu ¨ 3. stavljaju se pod nadzor u ku}nim uslovima ¨
Obaveznu izolaciju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelihod zaraznih bolesti treba sprovesti ~ak i u slu~aju sumnje na:
1. velike boginje, kuga, virusne hemoragi~ne groznice i zarazne bolestinepoznate etiologije ý
2. poliomijelitis i difterija, kao i bolesti ve}eg javnozdravstvenog zna~aja ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 93/109
92
Obaveznu izolaciju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih odzaraznih bolesti treba sprovesti ~ak i u slu~aju sumnje na:
1. kugu, velike boginje ¨ 2. virusne hemoragi~ne groznice i zarazne bolesti nepoznate etiologije ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Osobu za koju se sumnja da boluje od virusnih hemoragi~nih groznica:
1. treba izolovati u ku}nim uslovima ¨ 2. treba obavezno izolovati u zdravstvenim ustanovama za le~enje lica obolelih
od zaraznih bolesti ý 3. ne treba izolovati ¨
Odgovaraju}im sanitetskim vozilom se prevoze lica koja su:
1. obolela od kuge, velikih boginja i virusnih hemoragi~nih groznica ¨ 2. pod sumnjom da su obolela od kolere, kuge, velikih boginja, virusnih
hemoragi~nih groznica, poliomijelitisa i drugih zaraznih bolesti nepoznateetiologije ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
98. Kontrola na klicono{tvo
Kontrola na klicono{tvo je mera:1. suzbijanja usmerena prema okolini ¨ 2. spre~avanja usmerena prema okolini ¨ 3. suzbijanja usmerena prema bolesniku ý
Kontrola na klicono{tvo obolelih od trbu{nog tifusa i paratifusa, obavezno se vr{i:1. neposredno po ozdravljenju ¨ 2. 7 dana po prestanku le~enja ý 3. 15 dana po ozdravljenju ¨
Zdravstveni pregled lica koje je prebolelo trbu{ni tifus, paratifus A i B, zapo~inje 7 danaod prestanka le~enja i obuhvata bakteriolo{ki pregled:1. stolice tri puta u razmaku od najmanje 24 sata ¨ 2. stolice dva puta u razmaku od najmanje 24 sata ¨ 3. stolice i mokra}e tri puta u razmaku od najmanje 24 sata ý
Ako su rezultati negativni ponovni bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e osobekoja je prebolela trbu{ni tifus i paratifus vr{i se posle:1. 6 meseci ý 2. 12 meseci ¨
3. 24 meseca ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 94/109
93
Zdravstveni pregled klicono{a trbu{nog tifusa i paratifusa zapo~inje 30 dana od danautvr|ivanja klicono{tva i obuhvata:1. bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e svakih 6 meseci ¨
2. bakteriolo{ki pregled stolice svakih 6 meseci ¨ 3. bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e jedanput mese~no ý
Osoba se smatra hroni~nim klicono{om trbu{nog tifusa ukoliko i posle godinu danaod dana utvr|ivanja klicono{tva tokom mese~nih pregleda stolice i mokra}e nematri uzastopno negativna nalaza:1. da ý 2. ne ¨
Kod osobe koja je prebolela bacilarnu dizenteriju ili zarazno trovanje hranomizazvano salmonelom, bakteriolo{ki pregled stolice obavlja se:1. dva dana uzastopno po prestanku klini~kih simptoma ¨ 2. tri dana uzastopno po prestanku klini~kih simptoma ý 3. tri dana uzastopno, 7 dana po prestanku le~enja ¨
Zdravstveni pregled klicono{e bacilarne dizenterije odnosno salmoneloza obuhvatatri uzastopna bakteriolo{ka pregleda stolice, a zapo~inje po isteku:1. 3 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva ¨ 2. 5 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva ý
3. 7 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva ¨
Kod osoba koje su prebolele bacilarnu dizenteriju ili zarazno trovanje hranomizazvano salmonelom, bakteriolo{ki pregledi stolice zapo~inju:1. odmah po prestanku klini~kih simptoma ý 2. 7 dana po zavr{etku le~enja ¨ 3. 10 dana po zavr{etku le~enja ¨
99. Mere suzbijanja zaraznih bolesti - mere prema okoliniMere suzbijanja zaraznih bolesti usmerene prema okolini su:1. epidemiolo{ko ispitivanje, zdravstveni nadzor nad osobama koje su bile
u direktnom kontaktu sa bolesnikom, karantin za osobe koje su bileu direktnom kontaktu sa obolelim ili sa osobama za koje se sumnja daboluju od karantinskih bolesti ¨
2. za{tita stanovni{tva imunoprofilaksom, seroprofilaksom ili hemioprofilaksom,dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, sanitarno-higijenske mere,zdravstveno vaspitanje, ostale mere ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 95/109
94
Mere suzbijanja zaraznih bolesti usmerene prema okolini:1. epidemiolo{ko ispitivanje, zdravstveni nadzor, karantin, imunoprofilaksa,
seroprofilaksa, hemioprofilaksa ¨
2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, sanitarno-higijenske mere,zdravstveno vaspitanje, ostale mere ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Zdravstveni nadzor nad osobama koje su bile u direktnom kontaktu sa bolesnikom je jedna od mera:1. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini ý 2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨ 3. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini ¨
Karantin za osobe koje su bile u direktnom kontaktu sa obolelim ili sa osobamaza koje se sumnja da boluju od karantinskih bolesti je mera:1. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨ 2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨ 3. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini ý
Za{tita stanovni{tva u slu~aju pojave epidemije imunoprofilaskom, seroprofilaksom ilihemioprofilaksom je mera:1. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨
2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini ý 3. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨
100. Zdravstveni nadzor i karantin
Zdravstveni nadzor podrazumeva:1. kontrolu zdravstvenog stanja osoba koje su bile u direktnom kontaktu
sa obolelima od zaraznih bolesti ý
2.
kontrolu zdravstvenog stanja uz ograni~enje kretanja osoba koje su bileu direktnom kontaktu sa obolelima od zaraznih bolesti ¨ 3. kontrolu zdravstvenog stanja osoba koje su bile u indikretnom
kontaktu sa osobama koje su obolele od zaraznih bolesti ¨
Osobe pod zdravstvenim nadzorom:1. mogu se kretati samo u ku}nim uslovima ¨ 2. mogu se slobodno kretati ý 3. nijedan od ponu|enih odgovora nije ta~an ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 96/109
95
Zdravstveni nadzor traje:1. onoliko koliko traje prose~na inkubacija za datu bolest ¨ 2. dvostruki period maksimalne inkubacije za datu bolest ¨
3. koliko i maksimalna inkubacija za datu bolest ra~unaju}i od poslednjeg kontaktasa izvorom zaraze ý
Osobe koje su bile u kontaktu sa obolelima od crevne zarazne bolesti (npr. obolelimaod trbu{nog tifusa i bacilarne dizenterije) a rade u proizvodnji, preradi i distribucijinamirnica ili sa vodom za pi}e:1. ne mogu obavljati svoju delatnost u trajanju maksimalne inkubacije
za datu bolest, ra~unaju}i od poslednjeg kontakta sa izvorom zaraze ý 2. mogu nesmetano obavljati svoju delatnost ¨ 3. nijedan od ponu|enih odgovora nije ta~an ¨
Osobe koje su bile u neposrednom dodiru sa obolelima od kolere ili sa licima zakoja se sumnja da su obolela od kolere, kao i lica koja dolaze iz zemalja u kojimaima kolere, kuge i virusnih hemoragi~nih groznica (osim HGBS):1. stavljaju se u karantin ¨ 2. stavljaju se pod zdravstveni nadzor u trajanju maksimalne inkubacije za ove
bolesti ý 3. stavljaju se pod zdravstveni nadzor u dvostrukom trajanju dvostrukog perioda
maksimalne inkubacije za te bolesti ¨
U karantin se stavljaju lica koja su:1. bila u kontaktu sa obolelim licima ili sa licima za koje se sumnja da su obolela
od kuge, velikih boginja ili virusnih hemoragi~nih groznica (osim HGBS) ý 2. obolela ili se sumnja da su obolela od kuge ili virusnih hemoragi~nih groznica
(osim HGBS) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Ra~unaju}i od poslednjeg kontakta sa izvorom zaraze karantin traje onoliko kolikoiznosi:
1. prose~na inkubacija za datu bolest ¨ 2. dvostruka maksimalna inkubacija za datu bolest ¨
3. maksimalna inkubacija za datu bolest ý
Osobe obolele u karantinu se:1. le~e ¨ 2. upu}uju u bolnicu ý 3. le~e u posebnim za to namenjenim delovima karantina ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 97/109
96
Karantin se raspu{ta ako se:1. posle poslednjeg slu~aja bolesti u zemlji u kojoj je bolest registrovana
u trajanju maksimalne inkubacije ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja ¨ 2. posle poslednjeg slu~aja bolesti u karantinu u trajanju maksimalne inkubacije
ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja ý 3. posle poslednjeg slu~aja u trajanju dvostrukog perioda maksimalne inkubacije
ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja ¨
101. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija su deo mera suzbijanja usmerenih prema:1. okolini ý
2. bolesniku ¨ 3. kontaktima drugog reda ¨
Prema vremenu kada se obavlja, dezinfekcija se deli na:1. preventivnu ¨ 2. dezinfekciju u toku bolesti i zavr{nu dezinfekciju ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Preventivna dezinfekcija se sprovodi:
1. pre pojave tipi~nih klini~kih simptoma bolesti ¨ 2. pre pojave oboljenja radi njegovog spre~avanja ý 3. posle pojave oboljenja radi njegovog suzbijanja ¨
Teku}u dezinfekciju treba otpo~eti odmah po otkrivanju zarazne bolesti i sprovoditi je:1. svaki drugi dan ¨ 2. tri puta tokom bolesti ¨ 3. svakodnevno do izle~enja obolelog, bez obzira da li je hospitalizovan
ili se nalazi u ku}noj izolaciji ý
Teku}a dezinfekcija je:
1. va`nija mera nego zavr{na dezinfekcija ý 2. manje va`na u odnosu na zavr{nu dezinfekciju ¨ 3. iste va`nosti kao i zavr{na dezinfekcija ¨
Dezinsekcija prema va`e}im zakonskim propisima obavezna je pri pojavi:1. kuge ¨ 2. autohtone malarije ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 98/109
97
XXII - Bolni~ke infekcije( Dr Gordana Djordjevi})
102. Definicija i epidemiolo{ke karakteristike bolni~kih infekcija
Bolni~ka infekcija se manifestuje:1. u toku hospitalizacije ¨ 2. po prestanku hospitalizacije u precizno definisanom vremenskom
periodu zavisno od vrste intervencije (operacija, implantat) ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Infekcije postoperativnih rana se smatraju nozokomijalnim ako se razviju unutar:1. 30 dana od operacije ý 2. najmanje dva meseca od operacije ¨ 3. oba odgovora su ta~na ¨
Nozokomijalnim infekcijama se smatraju i infekcije novoro|en~adi nastale:1. transplacentarno ¨ 2. preko kolostruma ¨ 3. pri njegovom prolazu kroz poro|ajni kanal majke ý
Rezervoari bolni~ke infekcije su:1. pacijenti i osoblje ¨ 2. pacijenti i ne`iva sredina ¨ 3. pacijenti, osoblje, posetioci i ne`iva sredina ý
Naj~e{}i putevi {irenja bolni~kih infekcija su:1. kontakt preko prljavih ruku, Fluggeove kape i kontakt preko predmeta
zajedni~ke upotrebe (instrumenti i aparati) ý 2. Wellsovi nukleusi i pra{ina ¨ 3. vode i hrane ¨
U~estalost bolni~kih infekcija u nekim razvijenim zemljama Zapada iznosi:1. 2-3% ¨ 2. 5% ¨ 3. 5-10% ý
U~estalost bolni~kih infekcija najve}a je na:1. ko`nim odeljenjima ¨ 2. odeljenjima za interne bolesti ¨ 3. odeljenjima za novoro|enu decu posebno nedono{~ad i odeljenjima za
intenzivnu negu i hemodijalizuý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 99/109
98
U~estalost bolni~kih infekcija posebno je visoka na:1. neurolo{kim odeljenjima ¨ 2. urolo{kim i psihijatrijskim odeljenjima ý 3. odeljenjima za rehabilitaciju nepokretnih pacijenata ¨
Bolni~ke infekcije predstavljaju i dalje problem iz slede}ih razloga:1. pove}ava se broj potencijalnih izvora infekcije, napredak antimikrobne terapije
pove}ao je broj rezistentnih bakterijskih sojeva ¨ 2. modernom terapijom produ`ava se `ivot osoba koje zbog osnovne bolesti ili
starosti nisu sposobne da savladaju infekciju; upotreba imunosupresivnih lekova ¨ 3. svi navedeni odgovori su ta~ni ý
Pove}anje incidencije bolni~kih infekcija uglavnom je uzrokovano visokomincidencijom:1. gram negativnih bakterija ý 2. gram pozitivnih bakterija ¨ 3. gljivica i virusa ¨
Zna~aj bolni~kih infekcija:1. komplikuju}i osnovno oboljenje pove}avaju ukupne tro{kove le~enja,
jedan broj se zavr{ava letalno ¨ 2. postoji mogu}nost preno{enja nozokomijalnih infekcija preko bolesnika
ili osoblja na populaciju izvan bolnice ¨
3. svi odgovori su ta~ni ý
Derivirane bolni~ke infekcije su:1. infekcije koje su nastale od incidentnog slu~aja ¨ 2. infekcije po posebnim kriterijumima izdvojene kao opasne ¨ 3. infekcije preko bolesnika ili osoblja prenete van bolnice ý
Na sni`enje incidencije bolni~kih infekcija najefikasnije bi uticalo:1. otkri}e efikasnih lekova protiv rezistentnih sojeva ¨
2.
pove}anje rezistencije doma}inaý
3. pove}ana upotreba dezinfekcionih sredstava ¨
103. Kontrola bolni~kih infekcija
Mere spre~avanja i suzbijanja bolni~kih infekcija su usmerene ka:1. otkrivanju rezervoara zaraze, spre~avanju transmisije mikroorganizama ¨ 2. pove}anju rezistencije bolesnika na infekciju ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 100/109
99
Bolni~ke infekcije u razvijenim zemljama se mogu prevenirati do:1. 10% ¨ 2. 15% ¨ 3. 20% ý
Epidemiolo{ki nadzor nad bolni~kim infekcijama je:1. svakodnevno sprovo|enje mera spre~avanja i suzbijanja ¨ 2. registrovanje bolni~ke infekcije po unapred utvr|enim kriterijumima ¨ 3. prikupljanje, analiza i tuma~enje podataka o bolni~kim infekcijama ý
Prema na~inu otkrivanja bolni~kih infekcija nadzor mo`e biti:1. sveobuhvatan ¨ 2. ciljan ¨
3.
aktivan i pasivaný
Prema obimu podataka koji se prikupljaju nadzor mo`e biti:1. sveobuhvatan ili ciljan ý 2. ograni~en ¨ 3. prospektivan ili retrospektivan ¨
Epidemiolo{ki nadzor je:1. mera spre~avanja bolni~kih infekcija ¨ 2. mera suzbijanja bolni~kih infekcija ¨
3. jedan od elemenata programa kontrole bolni~kih infekcija ý
Preventivna izolacija je:1. izolacija novoprimljenih pacijenata u bolnici u posebne za to
namenjene prostorije ¨ 2. na~in za{tite pacijenata koje zbog smanjene otpornosti organizma
treba za{tititi od okoline ý 3. izolacija potencijalnog izvora zaraze ¨
Sme{taj bolesnika u {to manje grupe potrebno je izvr{iti zbog:1. nemogu}nosti isklju~ivanja klicono{a me|u bolesnicima ý 2. efikasnijeg rada personala ¨ 3. efikasnijeg sprovo|enja mera prevencije i mera suzbijanja ¨
[irenje hospitalne infekcije u nekoj populacionoj grupi zavisi od:1. osetljivosti kolektiva ¨ 2. virulentnosti prouzrokova~a ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 101/109
100
Uspeh u prevenciji {irenja infekcije u bolni~koj sredini izme|u ostalog se ostvaruje:1. grupisanjem na osnovu uzrasta ¨ 2. me{anjem mla|e i starije dece (razre|enjem osetljivih) ý 3. doslednim sprovo|enjem mera spre~avanja i suzbijanja zaraznih bolesti ¨
Za sme{taj novoro|ene dece naj~e{}e se preporu~uje sistem:1. personalne izolacije ¨ 2. kohortne izolacije ý 3. vanredne izolacije ¨
Osoblje mo`e da doprinese {irenju infekcije sa jednog bolesnika na drugog naj~e{}epreko:1. infekcije respiratornog trakta ¨ 2. prljavih ruku ý
3. Fligeovih kapi ¨
Epidemiolo{ki nadzor bolni~kih infekcija je:1. prva stepenica u sprovo|enju programa kontrole bolni~kih infekcija ý 2. prva stepenica u sprovo|enju postupaka za le~enje i negu pacijenata ¨ 3. isto {to i program kontrole bolni~kih infekcija ¨
Re`im rada i postupci za le~enje i negu pacijenata su deo:1. epidemiolo{kog nadzora nad bolni~kim infekcijama ¨
2.
programa kontrole bolni~kih infekcijaý
3. za{tite osoblja od bolni~kih infekcija ¨
U cilju spre~avanja {irenja bolni~kih infekcija preporu~uje se da pacijentibudu sme{teni u sobama sa po:1. 4 kreveta i razmakom 1 m ¨ 2. 2-4 kreveta i razmakom 1-1,5 m ¨ 3. 4-6 kreveta i razmakom 1,5-2 m ý
XXIII - Klini~ka epidemiologija(Dr Gordana Djordjevi})
104. Klini~ka epidemiologija - definicija i zna~aj, medicina zasnovanana dokazima, oblasti klini~ke epidemiologije
Klini~ka epidemiologija je:1. ispitivanje epidemiologije zaraznih bolesti u bolni~kim uslovima ¨ 2. ispitivanje epidemiologije nezaraznih bolesti u klini~kim uslovima ¨
3. primena epidemiolo{kih metoda i principa u klini~koj praksi ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 102/109
101
Podru~ja prou~avanja klini~ke epidemiologije su:1. procenjivanje pojmova normalnosti i abnormalnosti, procenjivanje preciznosti
dijagnosti~kih testova, prou~avanje prirodnog toka i prognoze bolesti ¨ 2. analiza rezultata i tro{kova primenjenih mera, primena preventivnih mera
u okviru klini~ke prakse ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Efektnost je:1. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vreme
i druge resurse ¨ 2. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi kojoj
je namenjena ¨ 3. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultata pod
idealnim uslovima ý
Efektivnost je:1. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultata
pod idealnim uslovima ¨ 2. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi
kojoj je namenjena ý 3. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vreme
i druge resurse ¨
Efikasnost je:1. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi kojoj je namenjena ¨
2. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultatapod idealnim uslovima ¨
3. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vremei druge resurse ý
XXIV - Biolo{ki napad(Prof. dr Vesna Pantovi})
105. Biolo{ki napad - istorijat, osobenosti biolo{kog oru`ja i okolnostiu kojima je mogu}e njegovo kori{}enje
Ono {to biolo{ko borbena sredstva ~ini atraktivnim za upotrebu je:1. efekat delovanja nije trenutni ve} odlo`eni ¨ 2. nepredvidivost manifestacija epidemijskog procesa ¨ 3. prikrivena primena olak{ana imitiranjem "prirodnog" nastanka epidemije
oboljenja ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 103/109
102
Primenu biolo{kog oru`ja pored ostalih ograni~ava njegova slede}a karakteristika:1. specifi~nost i selektivnost dejstva ¨ 2. efekat delovanja du`i u pore|enju sa drugim vrstama oru`ja ¨ 3. nemogu}nost potpune kontrole njihovog efekta zbog nepredvidivosti
manifestacija epidemijskog procesa ý
Karakteristike koje ~ine biolo{ko oru`je atraktivnim za upotrebu su:
1. ekonomi~nost proizvodnje, specifi~nost i selektivnost dejstva na ljude,mogu}nost za{tite sopstvenih snaga, efekat delovanja du`i u pore|enju sadrugim oru`jem ¨
2. simultana primena sa drugim oru`jima izaziva te`e posledice nego {to jenjihov pojedina~ni efekat, prikrivena primena olak{ana imitiranjem "prirodnog"nastanka epidemije ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Primenu biolo{kog oru`ja ograni~avaju karakteristike:1. nemogu}nost potpune kontrole `eljenog efekta, zavisnost od faktora sredine,
efekat delovanja odlo`en ¨ 2. opasnost od delovanja na sopstvene snage, zavisnost komandnih struktura
u dono{enju odluka od struktura drugih profila ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
106. Biolo{ki napad - po`eljne osobine i vrste biolo{kog oru`ja i na~innjegove primene
Po`eljne osobine biolo{kog oru`ja su:1. visoka kontagioznost, mala infektivna doza ¨ 2. postojanje vi{e puteva i na~ina zara`avanja ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Po`eljne osobine biolo{kog oru`ja su:
1. postojano izaziva `eljeni efekat, relativno kratak inkubacioni period,laka i jednostavna proizvodnja ¨ 2. stabilnost prilikom proizvodnje, lagerovanja i primene, ote`ana detekcija
i identifikacija, mogu}nost za{tite sopstvenog ljudstva ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Kao biolo{ko oru`je mogu biti upotrebljene slede}e bakterije:1. Bacillus anthracis, Yersinia pestis ¨ 2. Vibrio cholerae ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 104/109
103
Kao biolo{ko oru`je mogu biti upotrebljeni virusi:1. variole, hemoragijskih groznica ¨ 2. hepatitisa ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Biolo{ki agensi sa letalnim dejstvom su oni koji uzrokuju smrtnost u preko:1. 25% ý 2. 35% ¨ 3. 45% ¨
Biolo{ki agensi koji izazivaju onesposobljavanje uslovljavaju nizak letalitet od:1. 1-2% ý 2. 3-4% ¨
3.
4-5%¨
Biolo{ki agensi mogu izazvati slede}e visoko kontagiozno oboljenje:1. trbu{ni tifus ¨ 2. plu}nu kugu ý 3. dengu ¨
Biolo{ki agensi mogu izazvati slede}e umereno kontagiozno oboljenje:1. influencu ¨ 2. trbu{ni tifus ý 3. brucelozu ¨
Prema vojnim kriterijumima podela biolo{kog oru`ja izvr{ena je prema:1. o~ekivanom efektu na ljude i `ivotinje, sposobnosti {irenja i infektivnoj dozi ¨ 2. o~ekivanom efektu na ljude, sposobnosti {irenja i prema infektivnoj dozi ¨ 3. o~ekivanom efektu na ljude, sposobnostima {irenja zaraze i prema du`ini
inkubacionog perioda ý
Slede}e oboljenje je nekontagiozno:
1. arbovirusne infekcije ý 2. variola ¨ 3. bacilarna dizenterija ¨
Biolo{ki agensi sa brzim dejstvom izazivaju obolevanje u toku:1. 24 sata od primene ý 2. 48 sati od primene ¨ 3. 72 sata od primene ¨
Biolo{ki agensi sa usporenim dejstvom izazivaju obolevanje obi~no nakon:
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 105/109
104
1. 2-7 dana ý 2. 5-8 dana ¨ 3. 7-9 dana ¨
Biolo{ki agensi sa odlo`enim dejstvom izazivaju obolevanje nakon:1. 10 dana ¨ 2. 9 dana ¨ 3. 8 dana ý
Stafilokokni toksin spada u grupu biolo{kog oru`ja sa:1. brzim dejstvom ý 2. usporenim dejstvom ¨ 3. odlo`enim dejstvom ¨
Prouzrokova~ antraksa spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. odlo`enim dejstvom ¨ 2. usporenim dejstvom ý 3. brzim dejstvom ¨
Prouzrokova~ tularemije spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. brzim dejstvom ¨ 2. odlo`enim dejstvom ¨ 3. usporenim dejstvom ý
Prouzrokova~ denge spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. brzim dejstvom ¨ 2. usporenim dejstvom ý 3. odlo`enim dejstvom ¨
Prouzrokova~ trbu{nog tifusa spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. odlo`enim dejstvom ý 2. usporenim dejstvom ¨ 3. brzim dejstvom ¨
Prouzrokova~ bruceloze spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. usporenim dejstvom ¨ 2. brzim dejstvom ¨ 3. odlo`enim dejstvom ý
Prouzrokova~ Q-groznice spada u grupu biolo{kih agenasa sa:1. brzim dejstvom ¨ 2. odlo`enim dejstvom ý
3. usporenim dejstvom ¨
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 106/109
105
Neotporni biolo{ki agensi u spoljnoj sredini pre`ivljavaju:1. 1-3 ~asa ý 2. 5-7 ~asova ¨ 3. 8-10 ~asova ¨
Relativno otporni biolo{ki agensi u spoljnoj sredini pre`ivljavaju do:1. 24 sata ý 2. 36 sati ¨ 3. 72 sata ¨
Prouzrokova~ kolere spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. neotporni ¨ 2. relativno otporni ý 3. veoma otporni ¨
Prouzrokova~i arboviroza spadaju u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. relativno otporni ý 2. neotporni ¨ 3. veoma otporni ¨
Prouzrokova~ tularemije spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. veoma otporni ¨ 2. neotporni ¨ 3. relativno otporni ý
Prouzrokova~ bruceloze spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. neotporni ¨ 2. relativno otporni ý 3. veoma otporni ¨
Prouzrokova~ antraksa spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. relativno otporni ¨ 2. veoma otporni ý 3. neotporni ¨
Prouzrokova~ kuge spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. veoma otporni ý 2. relativno otporni ¨ 3. neotporni ¨
Prouzrokova~ Q-groznice spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini:1. relativno otporni ¨ 2. neotporni ¨
3. veoma otporni ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 107/109
106
Na~in primene biolo{kih agenasa pre svega zavisi od:1. sposobnosti {irenja prouzrokova~a ¨ 2. ulaznih vrata ý 3. infektivne doze ¨
107. Za{tita od biolo{kog napada
Karakteristike epidemije kao posledice biolo{kog napada su:1. nagla i neo~ekivana pojava obolelih, visoka u~estalost obolevanja i/ili umiranja,
istovremena infekcija obolelih sa dva ili vi{e uzro~nika, neuobi~ajenageografska pojava neke zarazne bolesti ¨
2. pojava sezonskih oboljenja u vreme kada se ona obi~no ne registruju,neuobi~ajen put prenosa, odnosno manifestacije oboljenja, u~estalo obolevanje`ivotinja, dokazi o kontaminaciji vazduha, vode, hrane ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Sumnju na biolo{ki napad izazivaju slede}i klini~ki sindromi:1. sindrom respiratornog trakta, sindrom gastointestinalnog trakta, sindrom
centralnog nervnog sistema ¨ 2. sindrom promena na ko`i i vidljivim sluznicama, hemoragijski sindrom ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
U borbi protiv biolo{kog oru`ja sprovodimo slede}e mere:1. prepoznavanje biolo{kog napad i postavljanje klini~ko-epidemiolo{ke
dijagnoze, detekcija i identifikacija biolo{kog agensa ¨ 2. zbrinjavanje eksponiranih - obolelih i zdravih, biolo{ka dekontaminacija ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Tokom biolo{kog napada sindrom respiratornog trakta mogu izazvati slede}i agensi:1. uzro~nici kuge, antraksa, sakagije, tularemije ¨ 2. uzro~nici influence, Q-groznice, histoplazmoze ¨
3. oba odgovora su ta~na ý
Agensi koji, primenjeni kao biolo{ko oru`je, izazivaju sindrom gastrointestinalnogtrakta su:1. uzro~nici kolere, trbu{nog tifusa, dizenterije ¨ 2. bakterijski toksini, toksini gljivica ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 108/109
107
XXV - Preventivnomedicinska za{tita u vanrednim situacijama(Prof. dr Vesna Pantovi})
108. Preventivnomedicinska za{tita u vanrednim situacijama - definicija
vanredne situacije i klasifikacija, preventivne i protivepidemijske mereza{tite od zaraznih oboljenja u vanrednim situacijama
Prema intenzitetu, sve nepogode mogu se svrstati u slede}e grupe:1. elementarne nepogode manjih razmera, nepogode ve}ih razmera ¨ 2. elementarne nesre}e, elementarne katastrofe ¨ 3. oba ponudjena odgovora su ta~na ý
Vanredni doga|aji po uzroku nastanka mogu biti:1. elementarne nepogode ¨
2. nepogode koje su posledica ljudske aktivnosti ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý
Nosioci preventivnomedicinske za{tite u vanrednim situacijama su:1. ekipe civilne za{tite ¨ 2. ekipe crvenog krsta ¨ 3. preventivnomedicinske ekipe ý
Elementarnu nesre}u karakteri{e:1. veliki broj poginulih ¨
2. veliki broj poginulih, povre|enih i obimna razaranja ¨ 3. manji broj ljudskih `rtava a materijalna {teta je velika ý
Elementarnu katastrofu karakteri{e:1. veliki broj poginulih i povre|enih i obimna razaranja ý 2. veliki broj povre|enih i poginulih ¨ 3. manji broj poginulih i povre|enih i velika razaranja ¨
U cilju prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti neophodno je odmah posle nesre}eodnosno katastrofe organizovati:1. poja~ani sanitarni i epidemiolo{ki nadzor na ugro`enom podru~ju ý 2. poja~ani epidemiolo{ki nadzor na ugro`enom podru~ju ¨ 3. masovnu vakcinaciju stanovni{tva ¨
Masovna vakcinacija stanovni{tva kao profilakti~na i protivepidemijska merau uslovima elementarnih nesre}a i katastrofa:1. se obavezno sprovodi ¨ 2. nije opravdana iz vi{e razloga ý 3. stvara ose}aj la`ne sigurnosti ¨
109. Preventivnomedicinska za{tita u ratu
8/4/2019 Zbirka Test Pitanja Iz Opste Epidemiologije
http://slidepdf.com/reader/full/zbirka-test-pitanja-iz-opste-epidemiologije 109/109
108
Recommended