Sinteza sedmi jezik

Powerpoint Templates Page 1

JEZIK

Sinteza gradiva sedmog razreda

Powerpoint Templates Page 2

• Riječ je skup slova koji ima značenje.• Rečenica je riječ ili skup riječi koji prenosi

obavijest.• Rečenica se sastoji od rečeničnih dijelova:

predikat, subjekt, objekt, atribut, apozicija i priložne oznake.

Powerpoint Templates Page 3

Jednostavna rečenica

• Jednostavna je rečenica ona koja ima predikat, subjekt i dodatke.

• Jednostavna neproširena:Ana čita.

• Jednostavna proširena:Mala djevojčica Ana čita zanimljivu knjigu.

Powerpoint Templates Page 4

Složena rečenica

• Rečenica sklopljena od dviju ili više jednostavnih rečenica.

Ana ide u školu i dobra je učenica.• Jednostavne rečenice koje su povezane ili

uklopljene u složenu rečenicu nazivaju se surečenicama.

• Mogu biti bezvezničke i vezničke.

Powerpoint Templates Page 5

Vrste složenih rečenicaSLOŽENE REČENICE

NEZAVISNO SLOŽENE

ZAVISNO SLOŽENE

VIŠESTRUKO SLOŽENA REČENICA

Powerpoint Templates Page 6

Nezavisno složene rečenice

• Nastaju nizanjem ili povezivanjem, a sadržaji njihovih surečenica nisu u međusobnom odnosu zavisnosti.

Ana ide u školu. Ana je dobra učenica.

Ana ide u školu i dobra je učenica.

Powerpoint Templates Page 7

Vrste NSR

Powerpoint Templates Page 8

Zavisno složene rečenice

• Glavna surečenica je surečenica u koju se druga surečenica uvrštava.

• Zavisna surečenica je surečenica koja se uvrštava u glavnu surečenicu.

Pročitala sam knjigu koju nikad neću zaboraviti. glavna zavisna

Powerpoint Templates Page 9

Poredak surečenica

• UOBIČAJEN – poredak u kojemu je glavna surečenica na prvom mjestu. Napiši zadaću kad dođeš kući.

• OBRNUT ( inverzija ) – zavisna surečenica prethodi glavnoj, nalazi se ispred nje.

Kad dođeš kući, napiši zadaću.• UMETANJE – zavisna surečenica je umetnuta u

glavnu surečenicu.

Napiši, kad dođeš kući, zadaću.

Powerpoint Templates Page 10

Vrste ZSR

Powerpoint Templates Page 11

Predikatna rečenica

• Predikatne su rečenice one rečenice u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao predikat.

• Predikatnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema predikata, nego samo pomoćni glagol.

Ručak je da ukusniji ne može biti.

Powerpoint Templates Page 12

Subjektna rečenica

• Subjektne su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao subjekt.

• Subjektnu ćeš rečenicu prepoznati jer u glavnoj nema subjekta.

Tko rano rani, dvije sreće grabi.

Powerpoint Templates Page 13

Objektna rečenica

• Objektne su one rečenice u kojima se zavisna rečenica odnosi prema glavnoj kao objekt.

Znam da ništa ne znam.

Powerpoint Templates Page 14

Atributna rečenica

• Atributne su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao atribut.

Ana čita knjigu koja je zanimljiva.

Powerpoint Templates Page 15

Mjesna rečenica

• Mjesne su rečenice one u kojima se zavisna rečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka mjesta.

• Mjesna surečenica odgovara na pitanja gdje, kamo, kuda?

Volim čitati gdje nikog nema.

Powerpoint Templates Page 16

Vremenska rečenica

• Vremenske su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka vremena.

• Vremenska surečenica odgovara na pitanja kada, dokada, otkada?

Doći ću kad napišem zadaću.

Powerpoint Templates Page 17

Načinska rečenica

• Načinske su rečenice one u kojima se zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka načina.

• Načinska surečenica odgovara na pitanje kako?

Trčao je kao da ga progone.

Powerpoint Templates Page 18

Naglasak- istodobni ostvaraj jačine, dužine i tona

Powerpoint Templates Page 19

Pravila o raspodjeli naglaska:

• Jedna riječ može imati samo jedan naglasak.• Jednosložne riječi mogu imati samo silazne

naglaske (kȍš, lâž).• Na unutarnjem slogu višesložnih riječi mogu stajati

samo uzlazni naglasci (prijatèljstvo, posúditi).• Na prvom slogu višesložnih riječi mogu stajati sva

četiri naglaska (žèna, kȕća, rúka, zlȃto).• Na zadnjem slogu višesložnih riječi ne može stajati

naglasak, osim pojedinih usklika (oplȃ, ohȏ).

Powerpoint Templates Page 20

• Naglasnica – riječ koja ima svoj naglasak.• Nenaglasnica – riječ koja nema svoj naglasak.• Prednaglasnica je nenaglasnica ispred naglasnice

(neki veznici, prijedlozi i čestica ne)• Zanaglasnica je nenaglasnica iza naglasnice

(nenagl. oblici pom. gl. biti i htjeti, nenagl. oblici osobnih i povratne zamjenice i čestica li); ne može stajati na početku rečenice.

• Naglasna cjelina = naglasnica + nenaglasnica

Powerpoint Templates Page 21

• Nenaglasnice (klitike) nemaju svoga naglaska.  Izgovaraju se zajedno s riječju ispred ili iza sebe kao jedna izgovorna cjelina.

• Zanaglasnice (enklitike) nalaze se iza naglašene riječi i s njom se izgovaraju kao jedna cjelina. Mogu biti:1. glagolske: nenaglašeni oblici prezenta pomoćnih glagola biti i htjeti (sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će), te nenaglašeni oblici aorista glagola biti (bih,bi, bi, bismo, biste, bi)2. zamjeničke: nenaglašeni oblici ličnih zamjenica (me, mi, te, ti, ga, nj, mu, je, joj, ju,nju, nas, nam, vas, vam, ih, im, se, si)3. upitna čestica li.

Powerpoint Templates Page 22

• Prednaglasnice (proklitike) nalaze ispred naglašene riječi i s njom se izgovaraju kao jedna cjelina. Mogu biti:1. prijedlozi: svi jednosložni (u, o, na, po, pri…), neki dvosložni (među, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema, oko), svi prijedlozi složeni s prijedlogom iz- (između, iznad…)2. neki veznici: a, i, ni, da, kad3. niječna čestica ne.

• Prednaglasnica ponekad može primiti naglasak, i to kad se nađe ispred sloga na kojem je silazni naglasak: znȃm → nè znām.

Powerpoint Templates Page 23

Samoznačne i suznačne riječi

• Samoznačna – samostalna riječ koja lako uspostavlja izravan odnos s pojmovima iz života (imenice, glagoli i pridjevi)....sunce, ljeto, ljubav, učiti, dobar...

• Suznačna – nesamostalna riječ koja ne uspostavlja takav odnos (veznici, prijedlozi i čestice).

... da, ne, o, s, od, i....• Suznačna pomaže samoznačnoj u oblikovanju

rečenice.

Powerpoint Templates Page 24

• Natuknica – upućuje na bitno u tekstu.

• Bilješka – kraći tekst koji nam pomaže da se

prisjetimo i bolje pamtimo.

• Vijest – najkraća vrsta izvješćivanja;

objektivna, točna, aktualna, brza, kratka.

• Komentar – subjetkivan prikaz događaja.

Powerpoint Templates Page 25

Odnosi među riječima

• Istoznačnice – riječi koje različito zvuče, a isto

znače (lift – dizalo).

• Bliskoznačnice – riječi bliskog značenja, zamjenjive

u nekim okolnostima (dar – poklon).

• Suprotnice – riječi iste vrste, a suprotne po

značenju (crno – bijelo).

Powerpoint Templates Page 26

Povijest hrvatskoga književnog jezika

• Rječnik pet najodličnijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga – Faust Vrančić, 1595. (prvi hrvatski tiskani rječnik).

• Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige – Bartol Kašić, 1604. (prva gramatika).

• Slovopisna reforma – Ljudevit Gaj izložio u Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) i raspravi Pravopis (1835.)

Powerpoint Templates Page 27

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova

• Prvu riječ višečlanog imena pišemo VPS.

• VPS pišemo i vlastita imena koja bi se izvan

višečlanog imena pisala VPS.

• Riječi koje nisu vlastita imena ni prva riječ

višečlanog imena pišemo MPS.