Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014

RAZVOJNA AGENCIJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE- KARLA D.O.O.

1 Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.

prosinac 2014.

Izdavač Općina Krnjak Uredništvo Dejan Mihajlović, Mirko Martinović, Željka Stojković Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Mile Sokolić Suradnici: Martina Dvoržak, Lidija Mateša Radna skupina Dejan Mihajlović Mirko Martinović Nada Coha Ljubica Šolić Goran Bižić Ilija Matijević Ljiljana Plazibat Petar Kunić Željka Stojković Zdravko Valentino Novosel Partnersko vijeće Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine Naklada Broj primjeraka Priprema za tisak Naziv poduzeća/obrta Tisak Naziv poduzeća/obrta i godina izdanja


prosinac 2014.

Sadržaj:

1.UVOD.................................................................................................................................................. 5

1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije ................................................................................................. 6

1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak ...................................................................................................... 7

1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak? ......................................................................... 7

1.4. Financiranje razvoja JLS ............................................................................................................................ 7

1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije ..................................................................................... 8

1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija .............................................................................................. 9

2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE ............................................................. 10

2.1. Strukturni fondovi ............................................................................................................................. 10

2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ................................................................................................. 10

2.1.2. Europski socijalni fond..................................................................................................................... 11

2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ................................................................................ 11

2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. ............................................................................................... 12

2.3. Leader program ................................................................................................................................. 12

2.4. Ostali programi .................................................................................................................................. 13

2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak ............................................................... 13

3. OSNOVNA ANALIZA STANJA ................................................................................................... 14

3.1. Zona obuhvata ........................................................................................................................................ 15

3.2. Karlovačka županija ................................................................................................................................. 15

3.3. Općina Krnjak .......................................................................................................................................... 17

3.3.1. Demografska analiza ............................................................................................................................... 19

3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva .......................................................................... 19

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva .......................................................................................................... 21

3.3.3. Tržište rada ............................................................................................................................................. 24

3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost ................................................................................................................... 25

3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo ................................................................................................................... 26

3.3.6. Migracije ................................................................................................................................................. 27

3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak ............................................................................. 28

3.4.1. Vodoopskrba ........................................................................................................................................... 29

3.4.2. Odvodnja ................................................................................................................................................ 30

3.4.3. Nerazvrstane ceste ................................................................................................................................. 30


prosinac 2014.

3.4.4. Groblja i javne površine .......................................................................................................................... 31

3.4.5. Opskrba električnom energijom plinom i toplinskom energijom ........................................................... 31

3.4.6. Pošta i telekomunikacije ......................................................................................................................... 32

3.4.7. Promet .................................................................................................................................................... 32

4. GOSPODARSTVO ........................................................................................................................ 34

4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora.................................................................................................... 34

4.2. Obrtništvo ............................................................................................................................................... 36

4.3. Trgovačka društva ................................................................................................................................... 37

4.4. Zadruge ................................................................................................................................................... 38

4.5. Poljoprivreda ........................................................................................................................................... 39

4.5.1. LAG Petrova Gora i LEADER program...................................................................................................... 42

4.6. Šumarstvo ............................................................................................................................................... 43

4.7. Turizam ................................................................................................................................................... 45

4.7.1. Lovni turizam na području Općine Krnjak ............................................................................................... 47

4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva .............................................................................................................. 48

4.9. Poduzetničke zone................................................................................................................................... 48

4.10. Gospodarska udruživanja ...................................................................................................................... 49

4.11. Bankarstvo i financijske usluge .............................................................................................................. 49

5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA OPĆINE KRNJAK .................................................... 50

5.1. Prirodna baština ...................................................................................................................................... 50

5.2. Zaštićena kulturno spomenička baština Općine Krnjak ........................................................................... 50

5.3. Kulturne manifestacije u Općini Krnjak .................................................................................................... 52

5.4. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak ...................................................................................... 52

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPĆINE KRNJAK ................................................................... 53

6.1. Nadležnosti ............................................................................................................................................. 54

6.2. Obrazovanje ........................................................................................................................................... 55

6.3. Udruge građana općine Krnjak ............................................................................................................... 57

6.4. Sport ....................................................................................................................................................... 57


prosinac 2014.

6.5. Zdravstvo ................................................................................................................................................ 58

6.6. Socijalna skrb .......................................................................................................................................... 59

7. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA ............................................................................................. 59

7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš .............................................................................................. 60

7.2. Odlaganje čvrstog otpada ....................................................................................................................... 61

7.3. Zbrinjavanje otpada u Općini Krnjak ....................................................................................................... 62

7.4. Ispuštanje otpadnih voda ....................................................................................................................... 62

7.5. Zrak i Buka ............................................................................................................................................... 63

8. SWOT ANALIZA OPĆINE KRNJAK ......................................................................................... 64

9. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE KRNJAK – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .... 65

9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Općine Krnjak.................................................................................. 69

9.2. Vizija i ciljevi razvojne strategije Općine Krnjak ....................................................................................... 69

10. POPIS RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE KRNJAK 11-2014. ...................................... 76

11. FINANCIJSKI PLAN .................................................................................................................. 87

12. PRAĆENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE ................................ 87

13. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 89

14. PRILOZI/POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ............................................................ 91


prosinac 2014.

1.UVOD

Razvojna strategija Općine Krnjak novi je dokument usmjeren na identifikaciju razvojnih potencijala

ove jedinice lokalne samouprave koja želi biti što spremnija za razdoblje korištenja Strukturnih

fondova od 2014. – 2020. godine. Izrada razvojne strategije kao svojevrsnog poslovnog plana

započela je kroz sveobuhvatan konzultacijski proces dionika iz javnog i privatnog sektora koji su se

sastajali, raspravljali i predlagali modele koji bi pokrenuli sve one koji mogu doprinijeti razvoju ove

jedinice lokalne samouprave koja je zbog niza nesretnih okolnosti postala područje sa kojeg se odlazi

i gdje je mogućnost stjecanja prihoda znatno otežana za sve stanovnike koji žive na njenom području.

Treba istaknuti da su se konzultacijama o novom strateškom dokumentu koje je aktivno predvodio

načelnik Općine Krnjak Dejan Mihajlović odazvali mnogobrojni dionici, posebno oni iz privatnog

sektora što je rezultiralo sa dosta projektnih prijedloga, posebno onih koji su usmjereni na turizam i

poljoprivredu.

Razvojna strategija Općine Krnjak 2014. – 2020. je, ako se izuzme Prostorni plan ove općine, treći

razvojni dokument u poslijeratnom razdoblju kroz koji se pokušavaju identificirati razvojni problemi

ovog područja i definirati ciljevi, prioriteti i mjere koje mogu donijeti kvalitativni pomak i zaustaviti

osnovne probleme koji su istaknuti u SWOT analizi, a njih je zaista dosta. Najvažniji među njima su

visoka nezaposlenost, veliki postotak starijeg stanovništva, slaba razvijenost komunalne

infrastrukture, što uključuje i električnu mrežu, nerazvijenu poduzetničku klimu i nedostatak

kapitalnih investicija. Zbog svega navedenog Općina Krnjak spada u nerazvijena područja Karlovačke

županije iako se nalazi relativno blizu centra županije (Grad Karlovac), a kroz općinu vodi frekventna

prometnica D-1 kojom se, između ostalog, kreće i veliki broj turista na putu prema Plitvičkim jezerima

i srednjem Jadranu, što za sada nije iskorišteno kao neka posebna prednost.

Razvojna strategija Općine Krnjak je izrađena prema metodologiji koju je propisalo nadležno

državno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga

gospodarstva Republike Hrvatske1. Kada se kaže da je strategija izrađena prema propisanoj

metodologiji to znači da se poštivao partnerski pristup u pripremi ovog

dokumenta, da je napravljena osnovna analiza i ocjena stanja Općine Krnjak u trenutku izrade ovog

dokumenta, te da je kroz rad članova radne skupine definirana razvojna vizija, osnovni

strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što uključuje definiranje baze projekata odnosno financijskog

okvira i akcijskog plana za provedbu razvojnih projekata u ovoj lokanoj zajednici.

Treba naglasiti da je svrha pripreme ove strategije usmjerena na nastojanje da se za određeni broj

projektnih prijedloga koji bi mogli potaknuti ekonomsku dinamiku u ovoj općini dobiju sredstva iz

Strukturnih fondova Europske unije, ali nije samo to cilj.

Strateška orijentacija svakog poslovnog subjekta, što je na neki način i jedinica lokalne samouprave,

neophodan je preduvjet ozbiljnog planiranja, iz čega proizlazi spoznaja o vlastitim mogućnostima i

kapacitetima koji su na raspolaganju u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Iako članovi Radne skupine nisu bili

pretjerano optimistični u mogućnostima koje nositeljima razvoja ove općine stoje na raspolaganje broj

prikupljenih projektnih prijedloga upućuje na svojevrsni optimizam da situacija ipak nije bezizlazna.

Vrijeme će pokazati dali je to zaista tako.

1 Metodologija je donesena 2010. godine u tadašnjem Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga

gospodarstva, na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske /»Narodne novine«, broj 153/09


prosinac 2014.

1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije

Zbog specifičnih uvjeta organizacije prikupljanja podataka, analize i komunikacije lokanih dionika

koncept lokalne strategije Općine Krnjak usmjeren je na pokušaj da se sastavi sažet i razumljiv

dokument koji neće opterećivati svojom dužinom i ponavljanjem činjenica koje već postoje u drugim

dokumentima, (Prostornom planu, Planu ukupnog razvoja i sl.) a služit će kao podsjetnik vodstvu

jedinice lokalne zajednice o čemu su lokani dionici raspravljali prilikom konzultacijskog procesa u

pripremi ove strategije. Razvojna strategija bi trebala biti poslovni plan čija će se realizacija pratiti

kroz vrijeme koje dolazi. Ova Razvojna strategija obuhvaća stanje od 2014. do 2020. godine i

podudara se sa sedmogodišnjim obračunskim razdobljem Europske unije. Ciljevi i prioriteti definirani

u ovoj strategiji u skladu su sa strategijom LAG-a Petrova Gora što uključuje povezanost sa LEADAR

programom, Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije i drugim strateškim

dokumentima, posebno onima koji se odnose na ruralni razvoj i turizam jer je područje Općine Krnjak

ruralno područje čije gospodarstvo se najlakše može prilagoditi ovim gospodarskim granama.

U tom smislu ovaj dokument je u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, sa

Strategijom razvoja turizma, Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014- - 2020. , i

Strategijom razvoja sustava socijalne skrbi 2011 – 2016 jer je riječ o području sa dosta osoba kojima

je neophodna socijalna pomoć u raznim područjima.

Polazišta, ciljevi i prioriteti ove strategije također su usklađeni, koliko je to bilo moguće, sa ciljevima i

prioritetima Sektorskih operativnih programa Republike Hrvatske, Nacionalnog strateškog

referentnog okvira, a u konačnici, rezultati planiranih aktivnosti na određeni način će doprinijeti

realizaciji Strategije Europa 2020. kao generalnoj strateškoj smjernici najviše razine Europske unije.

Organizacijski, Strategija razvoja je postavljena tako da se u prvom dijelu pojašnjava što je i čemu

služi lokalna razvojna strategija, kakva je njena veza za održivim razvitkom i na koji način se financira

razvoj.2

Drugi dio pojašnjava gdje su izvori sredstava za razvojne projekte. Tu je poseban naglasak dan na

Strukturne programe EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj), Program ruralnog razvoja 2014.- 2020., Leader program i druge

programe iz kojih se mogu financirati programi važni za stanovnike lokalne zajednice.

U trećem poglavlju slijedi Osnovna analiza u kojoj se pojašnjava kakvo je stanje u Općini Krnjak u

trenutku pisanja ove strategije uzimajući u obzir demografske, socijalne, obrazovne, gospodarske

faktore. U okviru ovog poglavlja provedena je analiza institucija i okruženja, sa posebnim naglaskom

na analizu razvojnih mogućnosti s obzirom na stanje u kojem se Općina Krnjak danas nalazi.

Četvrto poglavlje posvećeno je analizi gospodarstva na području Općine Krnjak sa posebnim fokusom

na one sektore koji mogu biti temelj budućeg razvoja ovog područja.

2 U svrhu argumentacije čemu služi lokalna strategija razvoja korištena su pojašnjenja koja su u Strategiji Općine

Pisarovina formulirali konzultanti tvrtke Micro project d.o.o. koja na jasan i razumljiv način daju upute kako se financiraju projekti, tko je odgovoran i nadležan za razvoj lokalne infrastrukture, kako provoditi lokalnu strategiju itd.


prosinac 2014.

U petom poglavlju opisuju se kulturna i prirodna baština, a u šestom se analiziraju društvene

djelatnosti, što uključuje obrazovanje, sport, zdravstvo i socijalnu skrb.

Sedmo poglavlje se bavi zaštitom prirode i u njemu je, između ostalog riječ o zbrinjavanju otpada.

Osmo, deveto i deseto poglavlje su na neki način glavni dio strategije i ona su rezultat rada članova

radne skupine. To su Swot analiza (8), Strateški ciljevi, prioriteti i mjere (9), što uključuje i viziju, te

Bazu projekata (10) Općine Saborsko u kojoj su naznačeni razvojni projekti čijom realizacijom bi

moglo doći do promjene sadašnje gospodarske i društvene stagnacije.

1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak

Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do

županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak objedinjuje gospodarske, socijalne (društvene) i

ekološke ciljeve nekog područja. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim

strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Općine Krnjak.

1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak?

Lokalna razvojna strategija je važan dokument kojeg izrađuje općina ili grad,te na taj način preuzima

odgovornost za gospodarski razvoj svojeg područja.

Lokalna razvojna strategija je dokument koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se

osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može

razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u

tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najčešće

se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se

pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa. Dakle da bi se

osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i

želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postići i strategiju na koji način taj cilj i

ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešće se manifestira

ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih

subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa

nekog područja.

1.4. Financiranje razvoja JLS

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose

općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,vodovodnu i

kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju

izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne


prosinac 2014.

mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito

pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture.

Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava za pružanje usluga

vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To

tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod

financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne

recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz

državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju

započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su:

Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim

samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za

regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi imaju već

uhodane procese kroz koje upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i

uvjetima kreditiranja.

U skladu sa navedenim, jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj financiraju se kroz: 1. domaće izvore financiranja i 2. strane izvore financiranja Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

krediti poslovnih banaka,

financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),

izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete),

krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te

krediti i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

Za općinu Krnjak najzanimljiviji su izvori iz EU fondova koji se odnose na financiranje regionalnog i ruralnog razvoja kao i socijalni programi za osobe treće životne dobi.

1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost potrebno je započeti s aktivnom provedbom Lokalne

razvojne strategije. U trenutku kada se Lokalna razvojna strategija izradi treba je usvojiti Općinsko

vijeće. Njezina provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Lokalne

razvojne strategije od trenutka kada je izrađena do trenutka kada je se počne primjenjivati tj. njene

implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo povezivanje planiranja projekta s

godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica trebao bi biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Lokalne

razvojne strategije. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina


prosinac 2014.

proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti,koji sadrži projekte ili specifične

korake projekata u slijedećoj godini.

1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija

Kao i većina jedinica lokalne samouprave Karlovačke županije Općina Krnjak do sada nije imala

prikladan strateški razvojni dokument u kojem bi se, na temelju provedenog konzultacijskog procesa

svih važnih dionika ove po mnogočemu specifične jedinice lokalne samouprave, mogla pratiti

realizacija pojedinih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, kao i provedba projektnih prijedloga

predstavnika javnog, civilnog i poslovnog sektora. Bar ne na način kako je to predviđeno europskim

procedurama. Doduše, koncept lokalnog razvoja ovog područja razrađen je kroz Prostorni plan

uređenja Općine Krnjak koji je 2005. godine izradio Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Iako se u

njemu na sveobuhvatan način definirani općinski razvojni potencijali kako se to prostornim

planovima regulira, što između ostalog znači usklađivanje plana sa Strategijom i Programom

prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, kao i prostornim

planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, i sl. ovaj dokument ipak je više usmjeren

na prostorno planiranje a manje na identificiranje projekata koji mogu dovesti do kvalitativne

promjene dosadašnje gospodarske dinamike.

To se dosta ambiciozno pokušalo riješiti izradom Projekta ukupnog razvoja (PUR) Općine Krnjak

(2006.) kroz koji su se na dosta neodređen način pokušalo sugerirati što bi to moglo pokrenuti

razvojni ciklus na području Općine Krnjak. Opsežan finalni dokument na više od 800 stranica zbog

svoje općenitosti nije prihvaćen kao poslovni plan općine između ostalog i zbog toga jer su okolnosti

nametale nove prioritete, pa je on ostao samo neuspješan pokušaj razvojnog planiranja koji nije

realiziran na način kako se to očekivalo.

Uz dva navedena dokumenta treba spomenuti i Zelenu plan (2006), koja je također izrađen u svrhu

razvojnog planiranja Općine Krnjak. Taj je dokument tiskan uz potporu Ministarstva zaštite okoliša,

prostornog uređenja i graditeljstva a kao njegov izdavač navodi se udruga ZEO Nobilis, iz Međimurja.

Metodološki, dokument je, kako to piše u impresumu, izrađen uz sudjelovanje javnosti sa područja

općine Krnjak. Zeleni plan Općine Krnjak nije dakle izrađen kao standardni strateški dokument ali je u

dosta svojih elemenata odgovorio na neka važna pitanja koja se odnose na razvoj ovog područja. Na

nešto manje od dvadesetak stranica A5 formata pokušalo se istaknuti koji su osnovni problemi i

prednosti a provedena je i anketa o pitanjima vezanim za okoliš na uzorku od 100 ispitanika. U

kratkoj analizi ispravno su se istaknule prednosti ovog područja koje se odnose na prirodne

vrijednosti, od čega je posebno spomenuta rijeka Korana, izvorišta i pećine, površine pod šumom,

kao i kulturna baština ovog područja. Kao osnovni problemi kroz Zeleni plan istaknuti su negativni

demografski trendovi, upravljanje otpadom, problemi sa pitkom vodom, ali i oronuli objekti,

raspršenost groblja i sl. Konačno, kroz ovaj mali ali sažet dokument predloženo je nekoliko projektnih

prijedloga (Eko selo, Poučne staze, Biciklističke rute, Zavičajna zbirka Krnjaka) i određene smjernice

kako realizirati budući razvoj, koje se podudaraju sa ovom strategijom. Zato treba reći da je Zeleni

plan još uvijek upotrebljiv dokument kao izvor podataka i potvrda da se na području Krnjaka strateški

razmišljalo.


prosinac 2014.

Na temelju podataka navedenih u gore spomenutim dokumentima i konzultacijama sa dionicima

tijekom pripreme ovog dokumenta nastala je Razvojna strategija Općine Krnjak kao sinteza ciljeva i

prioriteta koji, zajedno sa projektnim prijedlozima privatnog, javnog i civilnog sektora, daju smjernice

za budući razvoj Općine Krnjak.

Tablica 1. Razvojni dokumenti Općine Krnjak

Red. br.

Naziv Autor/ Godina

1. Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb, 2005.

2. Projekt ukupnog razvoja Općine Krnjak, Consulting Project d.o.o., Kalnik, 2006.

3. Zeleni plN Općine Krnjak Udruga ZEO Nobilis, 2006.

4. Razvojna Strategija Općine Saborsko 2014. - 2020. RA Karla d.o.o., 2014. Izvor: Općina Krnjak

2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE

Europski su fondovi značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Ulaskom Hrvatske u EU 2013.g.

umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA moći će se koristiti Strukturni fondovi.

2.1. Strukturni fondovi

Strukturni fondovi su dio kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljedeći: konvergencija,

regionalna konkurentnost i zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih

fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj

Usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije

te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde

eura.

Područja aktivnosti:3

Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u

sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative usmjerene na

razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima

3 http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj

http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj


prosinac 2014.

Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s

ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje

Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja

za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja

poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i

inovacije za mala i srednja poduzeća)

2.1.2. Europski socijalni fond

Fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti. Predviđena

sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili

206,4 milijuna eura godišnje.


Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva

Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave

2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Ovaj fond pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju

inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine,

planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.


Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima

Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva

Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi

Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu

Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog

dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu

Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih

područja

4 http://www.europski-fondovi.eu/content/europski-socijalni-fond

5 http://www.europski-fondovi.eu/eafrd

http://www.europski-fondovi.eu/content/europski-socijalni-fond

http://www.europski-fondovi.eu/eafrd


prosinac 2014.

2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Ovaj dokument trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju a ujedno je i

preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg

će hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020.

Područja aktivnosti:6 ( Mjere)

M04 – Ulaganja u fizičku imovinu

M06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

M10 – Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti

M11 – Ekološki uzgoj

M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

M19 – LEADER

M20 – Tehnička pomoć

2.3. Leader program7

Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju

ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija.

Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje

2014. – 2020. iznosi do 150.000 €.8


jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima

razvoj, organizacija i vođenje LAG-ova

priprema i provođenje LRS-a

suradnja između područja i skupina

6 www.mps.hr

7 Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više od 5000 a manje

od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove ispod 25.000 stanovnika. Općina Saborsko uključena je u LAG 8 www.mps.hr/ipard

9 www.mps.hr/ipard


prosinac 2014.

2.4. Ostali programi

Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova što uključuje dosta drugih programa koji

ovdje nisu spomenuti (Programi zajednice, i sl.) za manje jedinice lokalne samouprave kao što je

Krnjak prikladni su i svi drugi programi kroz koje se može doći do sredstava za financiranje lokalnog

razvoja. Od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko

namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (Lutrijska sredstva na

primjer), predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natječaja UNDP-a, Svjetske

banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtki poput Karlovačke pivovare, Zagrebačke banke i sl. koje

također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu svoje projektne ideje u

cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na području Općine Krnjak može postići značajne efekte i

potaknuti optimizam ali i stvaranja uvjeta za realizaciju većih programa koji se iz današnje

perspektive čine neostvarivi.

2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak

Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak nije realizirano u omjeru sa kojim bi bili

zadovoljni predstavnici vlasti kao ni stanovnici općine. Zapravo, kada se pogleda tablica projekata ili

sredstava koje je iz nekih vanjskih izvora dobila Općina Krnjak dolazi se do zaključka da je više riječ o

donacijama a manje o projektima koje su predložili dionici sa ovog područja. To je na neki način i

razumljivo s obzirom da je prvih desetak godina nakon završetka rata na području Krnjaka bilo više

problema sa uspostavom osnovnih organizacijskih mehanizama ove općine i stvaranjem uvjeta za

povratak izbjeglih stanovnika u devastirane kuće, odnosno u stvaranju uvjeta za život naseljenika iz

BiH koje je rat donio na područje Krnjaka. Zato se među projektima financiranim na području Krnjaka

nalaze oni za koje je sredstva dalo Japansko veleposlanstvo, Norveška vlada, UNDP, itd. Oni su

uglavnom usmjereni na obnovu osnovne infrastrukture (ceste, mostovi, vodovod, elektroenergetska

mreža).

Početkom predpristupnog procesa malobrojni djelatnici općine imaju malo vremena za edukciju o EU

fondovima ali i malo proračunskih sredstava za pripremu i sufinanciranje značajnijih investicija za

koje nema spremne dokumentacije. To potvrđuje i činjenica da je za vrijeme pripreme Županijske

razvojne strategije Karlovačke županije 2012. godine Općina Krnjak u zajedničku bazu predložila samo

tri projekta; (1) Gospodarsku zonu Općine Krnjak, (2) Izgradnju cjevovoda za južni dio općine Krnjak

(naselja: Čatrnja, Gornji Skrad, Ponorac, Dvorište i Velika Crkvina) i (3) Izgradnju kolektora i pročistača

otpadnih voda u općini Krnjak. Za ni jedan od tri navedena projekta nije bio riješen imovinsko pravni

status i nije postajala dokumentacija koja je preduvjet kandidiranja za sredstva iz EU fondova.

Kako je vrijeme prolazilo i dionici sa područja općine Krnjak počeli su se javljati na natječaje za

sredstva iz EU fondova. Udruge „Breza“ i Ženska grupa Krnjak kao predstavnici civilnog sektora

pokazali su da postoje kapaciteti i znanje za pripremu i provedbu projekata i na području Općine

Krnjak. U novije vrijeme tu se kao posebno uspješna pokazala Osnovna škola „Katarine Zrinski“ iz

Krnjaka koja je u partnerstvu sa školom iz susjednog Vojnića kandidirala i dobila projekt iz IPA

programa „Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive''. Ista je


prosinac 2014.

ustanova uspjela dobiti i značajna sredstva za zamjenu postojeće i ugradnju nove energetski

učinkovite vanjske stolarije na školskoj zgradi te za izradu toplinske fasade zgrade škole i športske

dvorane. LAG Petrova gora također je započeo sa pripremom i provedbom programa i aktivnosti koje

se odnose i na područje Krnjaka pa se može zaključiti da se nakon faze kada su donacije bile u većini

stvari mijenjaju i počinje ozbiljno vrijeme planiranja i pripreme projektnih prijedloga za sve veći broj

dionika sa područja ove općine.

Tablica 2. Donacije i projekti odobreni Općini Krnjak

Redbr.

Naziv projekta Ukupna vrijednost projekta

Donator Iznos Sufinanciran od donatora

Vrijeme provedbe

1. Obnova lokalne vodoopskrbne mreže

109.977,80 KN UNDP 109.977,80 2006.

2. TSZ Gornji Skrad 306.754,14 KN UNDP 306.754,14 KN 2006.

3. Obnova vodovoda u općini Krnjak

70,128,00 EUR Veleposlanstvo Japana

70,128,00 EUR 2006.

4. Most u Gredaru 122.000,00 KN UNDP - Kraljevina Norveška

100.000,00 KN 2007.

5.

Ugradnja klorimetra na izvorištu Gredar

2.994,29 KN

UNDP

2.994,29 KN

2008.

6.

Obnova poduzetničke klime – obnova prometnice unutar poduzetničke zone

51.560,00 KN

UNDP

51.560,00 KN

2008.

7.

Izrada dokumentacije za vodoopskrbu – Hrvatsko žarište

107.440,00 KN

107.440,00 KN

2010.

8. ,Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive''

161.359,15 EUR IPA 2007.- 2013. 137.155, 28 EUR 2013.

9. Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije te povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade škole i športske dvorane

2.825.860,79 KN Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti/ ostatak je financirala KA županija

2.260.689,00 KN 2013.

10. EIB ???

11. Investicija za budućnost 91.853,00 KN LAG Petrova Gora 91.853,00 KN 2014. - 2015.

3. OSNOVNA ANALIZA STANJA

Unutar osnovne analize promatranog područja dati će se pregled osnovnih obilježja Karlovačke

županije te same Općine Krnjak. Kao neka od osnovnih obilježja analizirat će se: Administrativna

podjela područja, Teritorijalni položaj, Prometni položaj područja, Demografska slika područja te

Prirodna obilježja (reljef i klima).


prosinac 2014.

3.1. Zona obuhvata

Centralni dio strategije lokalnog razvoja predstavlja analiza okruženja Općine Krnjak. Unutar analize

okruženja dati će se pregled različitih aspekta (teritorijalni, demografski,ekonomski itd. ) područja

koje pokriva Općina Krnjak. Pri tome će se pojedini pokazatelji uspoređivati s državnim i županijskim

prosjecima da bi se mogle ocijeniti njene prednosti i nedostaci. Državni zavod za statistiku, glavni

nositelj službene statistike Republike Hrvatske sve analize provodi na razini Republike Hrvatske,

županija te jedinica lokalne samouprave – stoga će se analize pojedinih pokazatelja prilagoditi tim

izvorima. Analiza okruženja predstavlja temelj za donošenje strateških smjernica budućeg razvoja.

3.2. Karlovačka županija

Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji

Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja,

jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad Karlovac središte je Karlovačke županije i

čini 11,07% ukupne površine Karlovačke županije. Republika Bosna i Hercegovina te Republika

Slovenija su države s kojom graniči Karlovačka županija. Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i

17 općina čiji su podaci o broju stanovnika sažeti u sljedećoj tablici10:

Tablica 3. Popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011.

Gradovi Broj stanovnika Općine Broj

stanovnika

1 Karlovac 55.705 1 Barilović 2.990

2 Ogulin 13.915 2 Bosiljevo 1.284

3 Duga Resa 11.180 3 Cetingrad 2.027

4 Slunj 5.076 4 Draganić 2.741

5 Ozalj 6.817 5 Generalski Stol 2.642

6 Josipdol 3.773

7 Kamanje 891

8 Krnjak 1.985

10

Tablica 1. prikazuje popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. Od pet gradova u Županiji očekivano najveći broj stanovnika ima grad Karlovac (55.705) što čini 43% ukupnog broja stanovnika Karlovačke županije dok najmanji broj stanovnika ima grad Slunj (5.076) što čini svega 3,94% ukupnog broja stanovnika Županije. Od općina, najveći broj stanovnika ima općina Vojnić (4.764) što čini 3,7% ukupnog broja stanovnika Županije dok općina Ribnik ima svega 475 stanovnika. Općina Krnjak je na osmom mjestu po broju stanovnika što čini 1,54% ukupnog broja stanovnika Županije.


prosinac 2014.

9 Lasinja 1.624

10 Netretić 2.862

11 Plaški 2.090

12 Rakovica 2.387

13 Ribnik 475

14 Saborsko 632

15 Tounj 1.150

16 Vojnić 4.764

17 Žakanje 1.889

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika Karlovačke županije

iznosio je 128.899 stanovnika. Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika

županije smanjio se za 12.888 osoba ili 9,1%. Proces depopulacije prisutan je već više od desetljeća i

ima izrazito negativan utjecaj na gospodarsku i socijalnu situaciju u županiji. U analizi demografske

slike karlovačke županije iz 2011. godine, kada su postojali samo procijenjeni podaci o broju

stanovnika, iznesena je pretpostavka da bi se do 2020. godine broj stanovnika Županije mogao

smanjiti na 120.000 stanovnika. Popisom iz 2011. godine potvrđen je snažan negativni trend koji u

velikoj mjeri prijeti ostvarivanju razvojnih planova i jačanju razvojnih potencijala.11

Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i općinama prema popisu stanovništva iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena: Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije moguće izračunati.)12

Grad/ općina

Broj stan.

% u odnosu na 2001.

Grad/ općina

Broj stan.

% u odnosu na 2001.

Grad/ općina

Broj stan.

% u odnosu na 2001.

Karlovac 55.705 -6,21 Ogulin 13.915 -7,57 Duga Resa 11.180 -7,71

Ozalj 6.817 -14,06 Slunj 5.076 -16,73 Vojnić 4.764 -13,30

Josipdol 3.773 -5,37 Netretić 2.862 -14,13 Generalski stol 2.642 -17,41

Žakanje 1.889 -12,93 Barilović 2.990 -3,39 Draganić 2.741 -7,08

Cetingrad 2.027 -26,18 Rakovica 2.387 -9,00 Plaški 2.090 -8,81

11

Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2014. - 2016. 12

Isto


prosinac 2014.

Krnjak 1.985 -9,10 Lasinja 1.624 -16,20 Bosiljevo 1.284 -13,59

Tounj 1.150 -8,15 Saborsko 632 -26,51 Ribnik 475 -18,52

Kamanje 891 N/A

Izvor: Državni Zavod za statistiku RH

Tablica potvrđuje da su Demografski pokazatelji u Karlovačkoj županiji vrlo loši. To se odnosi i na

Općinu Krnjak u kojoj se broj stanovnika u odnosu na popis iz 2001. smanjio za 9,10 % što je jednako

sa županijskim prosjekom depopulacije.

3.3. Općina Krnjak

Općina Krnjak13 je jedna od 22 jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji.

Općina je većim dijelom smještena uz cestu Karlovac-Slunj. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine

općina ima 1985 stanovnika, 68,81 % Srba (1362), 29,17 % Hrvata (579) i 2,02 % ostalih (44). Središte

općine istoimeno je naselje Krnjak. U sljedećoj tablici se mogu vidjeti neki od osnovnih podataka o

općini Krnjak.

Tablica 5. Podaci o Općini Krnjak

Površina (km2) 111,98 km2

Broj stanovnika 1.985

Gustoća naseljenosti 19,3

Administrativni centar Krnjak

Naselja Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka Rijeka, Burić Selo, Čatrnja, Donji Budački,Dugi Dol, Dvorište, Gornji Budački, Gornji Skrad, Grabovac Krnjački, Grabovac Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić Brdo, Keserov Potok, Krnjak, Mala Crkvina, Mlakovac, Pavković Selo, Perići, Podgorje Krnjačko, Poljana Vojnička, Ponorac,Rastovac Budački, Suhodol Budački, Trupinjak, Velika Crkvina, Vojnović Brdo, Zagorje i Zimić

Proračunska sredstva – Plan za 2014.

6.605.747,00 kn

13

Predmetno područje općine Krnjak određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 10/97.) kojim su u članku 9. u okvirima Karlovačke županije određeni gradovi i općine, uključivo naselja u njihovom sastavu. http://krnjak.hr

http://krnjak.hr/


prosinac 2014.

Po svom prostornom položaju u okviru Karlovačke županije, općina Krnjak zauzima dio središnjeg

područja, pri čemu se glavno centralno naselje općine nalazi relativno blizu (na udaljenosti oko 18

km) od županijskog centra – Grada Karlovca. Svojim rubnim dijelovima Općina Krnjak graniči sa

drugim jedinicama lokalne samouprave unutar Karlovačke županije i to: sa Općinom Barilović na

zapadnoj strani, Gradom Slunjom sa južne strane, Općinom Vojnić na istočnom rubu, te Gradom

Karlovcem na sjevernoj granici.14 Prostorno-zemljopisna lokacija područja Općine nalazi se u

direktnom kontaktu sa teritorijem Grada Karlovca kao središta Karlovačke županije, te se može

zaključiti da je u odnosu na neke druge – udaljenije jedinice lokalne samouprave u okviru Karlovačke

županije, prostorni položaj ove Općine relativno povoljniji.

Najvažniji prometni pravci: Već je spomenuto da je Općina Krnjak većim dijelom smještena uz

prometnicu D-1 na putu između Karlovca i Slunja. Osim blizine Grada Karlovca, dobra povezanost

prema okolnim većim središnjim naseljima ostvarena je prvenstveno zahvaljujući državnoj cesti D-1

koja omogućava dobru i brzu vezu prema središnjem području Županije, ali i drugim gradovima i

sjedištima općina (Vojnić, Slunj, Cetingrad, Rakovica). Opisani položaj Općine Krnjak u odnosu na širi

državni teritorij, kao i lokacija unutar jednog od županijskih razvojnih koridora (Karlovac – Slunj -

Nacionalni park Plitvička jezera - Jadransko more, s jedne strane, i Vojnić – Velika Kladuša – BiH s

druge strane), daje općini Krnjak povoljnije uvjete (u odnosu na druge udaljenije općine Karlovačke

županije) za budući gospodarski razvitak.

Teritorijalna i administrativna organiziranost: 2001. godine općina Krnjak je imala 2.164 stanovnika

dok 2011. godine ima 1.985 stanovnika15. Središte općine koja je u sastavu Karlovačke županije

istoimeno je naselje Krnjak. Područna naselja općine čine: Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka Rijeka,

Burić Selo, Čatrnja, Donji Budački,Dugi Dol, Dvorište, Gornji Budački, Gornji Skrad, Grabovac Krnjački,

Grabovac Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić Brdo, Keserov Potok, Krnjak, Mala Crkvina, Mlakovac,

Pavković Selo, Perići, Podgorje Krnjačko, Poljana Vojnička, Ponorac, Rastovac Budački, Suhodol

Budački, Trupinjak, Velika Crkvina, Vojnović Brdo, Zagorje i Zimić. Kao jedinica lokalne samouprave

općina Krnjak ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo u kojem su, proporcionalno broju

stanovnika, zastupljeni predstavnici političkih stranaka sa područja općine koji se biraju na

neposrednim izborima. Općinsko vijeće Općine Krnjak broji 11 članova. Kao predstavnike izvršne

vlasti jedinica Općina Krnjak ima općinskog načelnika i dva zamjenika. Općina Krnjak ima 5 mjesnih

odbora a to su: MO Krnjak, MO Budačka Rijeka, MO Donji Budački, MO Gornji Skrad te MO Trupinjak.

Prema Prostornom planu Karlovačke županije površina Općine Krnjak iznosi 115 km2. Ukupna

obuhvaćena površina općine Krnjak iznosi 111,98 km2 (11.198 ha).16

Klimatska obilježja: područje Općine Krnjak spada u prostor Kordunske zaravni, čime su definirana i

njegova osnovna klimatska obilježja. Klimatske karakteristike proizlaze iz kontinentalne klime kao

osnovnog klimatskog tipa. To znači da su na predmetnom području prisutne veće oscilacije godišnjih

temperatura sa karakteristikama vrućih ljetnih perioda i ograničenih oborina te hladnih zimskih

razdoblja sa značajnim oborinama u hladnijem (jesensko-zimskom) periodu godine. Postojeća

14

www.krnjak.hr 15

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 16

Ibidem.


prosinac 2014.

klimatska obilježja i prostorni položaj ovog područja rezultiraju sa srednjom godišnjom

temperaturom zraka koja se kreće u rasponu od 10-12 °C.17

Reljef: čitavo područje Općine Krnjak može se promatrati kao prostor jedinstvene tipologije

razvedenog reljefa. Unutar tog prostora konfiguraciju terena obilježavaju riječne udoline i

brežuljkaste uzvisine – sedla i hrbati koji se izmjenjuju sa udolinama vodotoka. Takvu karakterističnu

prostornu tipologiju dopunjavaju kraške vrtače. Unatoč atraktivnoj slikovitosti prostora navedena

obilježja dodatno otežavaju korištenje prostora, kako za poljoprivrednu proizvodnju, tako i za

formiranje prostora naselja.18

3.3.1. Demografska analiza

3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva

Na prostoru Općine Krnjak, sa površinom od 111,98 km2, boravilo je u prethodno navedenih 30

naselja prema popisu 2011. godine 1985 stanovnika, što je smanjenje u odnosu na popisnu godinu

2001. (2.164) za 9,1% odnosno za 179 stanovnika. Analizom demografskih pokazatelja može se

konstatirati da je nakon prvog popisa stanovništva 1857. godine, kada je na području današnje

Općine Krnjak živjelo 4370 stanovnika, prisutan gotovo stalni porast broja stanovnika (samo tijekom

1921. godine dolazi do blagog kolebanja – smanjenja broja stanovnika), do 1931. godine, kada na

tom prostoru boravi 6339 stanovnika ili gotovo 50% više stanovnika u odnosu na popis iz 1857.

godine. Izneseni podaci pokazuju da je kroz vremenski period od gotovo 74 godine ukupno

stanovništvo poraslo za 1969 stanovnika. Daljnji period od 1931. do 2011. godine obilježava

konstantan pad broja stanovnika, pa ukupan gubitak u 2011. godine iznosi 4.354 stanovnika u odnosu

na 1931. godinu. Gustoća naseljenosti u Općini iznosi 19,3 stanovnika na jedan km2.

Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Krnjak prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine

Područje Broj stanovnika Popis 2001.

g.

RH %

KŽ %

Broj stanovnika

Popis 2011. g.

RH %

KŽ %

Indeks

Republika Hrvatska

4.437.460 100,00 4.284.889 100,00 96,56

Karlovačka županija

141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 90,91

Općina Krnjak

2.164 0,0004876 1,52 1.985 0,000463 1,54 78,99

Izvor: Državni zavod za statistiku

Rijetka naseljenost ruralnih krajeva prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova daljnja

depopulacija. U okviru razmatranih naselja unutar prostora Općine Krnjak može se zaključiti da je na

svim područjima prisutno gubljenje broja stanovnika te se u tom smislu ne može izdvojiti niti jedno

17

Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, 2005.,str.22. 18

Isto


prosinac 2014.

naselje koje bi imalo pozitivna demografska obilježja pa je iz tog razloga nužno ojačati nova općinska

središta i naselja sa više stanovnika kao žarišta lokalnog razvoja.

Praćenjem prirodnog kretanja stanovništva moguće je uočiti neke osnovne trendove u kretanju

stanovništva. U Općini Krnjak prirodni prirast posljednje je desetljeće bio negativan. Negativan

prirodni prirast utjecao je na proces depopulacije, što je potvrđeno rezultatima Popisa stanovništva iz

2011. godine.

Tablica 7. Prirodni prirast u Općini Krnjak u razdoblju 2008. – 2012.

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja i Statistička izvješća

Treba istaknuti da je uzrok radikalnog demografskog pražnjenja ruralnog prostora Općine Krnjak

najprije povezan sa posljedicama rata a zatim i napuštanja prostora u potrazi za poslom i odlaskom u

veće gradove zbog nemogućnosti zapošljavanja na području općine. Nepovoljna demografska

situacija u novije doba posebno se odražava i kroz starenje populacije te izumiranje sela. Radi toga je

revitalizacija ruralnih područja ključna pretpostavka obnove i razvitka Općine Krnjak, kao uostalom i

drugih područja Karlovačke županije.

Karlovačka županija, kao i Općina Krnjak, imaju vrlo veliki udio starijeg stanovništva u svojoj strukturi.

Starenje stanovništva je izrazito vidljiv trend koji dovodi do smanjenja ukupno aktivnog stanovništva i

povećanja ekonomski ovisnog stanovništva. Osim opterećenja mirovinskog sustava starenje

stanovništva dovodi do brojnih socijalnih problema te će u budućem razdoblju biti potrebno razviti

dodatne programe pomoći starijim osobama. Prosječna starost stanovnika Općine Krnjak prema

posljednjim podacima iz 2011. godine iznosila je 48,9 godina, što je relativno dobar prosjek kad se

zna, na primjer, da se u Općini Saborsko taj prosjek penje na 51,8 godina.

Tablica 8. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice Općine Krnjak 2011. po naseljima

Općina/ Naselje

Ukupno popisane osobe

Ukupan broj

stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

Ukupno

Privatna kućanstv

a

Ukupno Stanovi za stalno

stanovanje

Krnjak 2.201 1985 811 810 1.175 1.087

Bijeli Klanac 1 1 1 1 5 5

Brebornica 64 63 29 29 47 45

Budačka Rijeka 269 245 94 94 164 156

Burić Selo 38 29 17 17 28 25

Čatrnja 154 133 50 50 60 56

Donji Budački 143 136 53 52 57 44

Dugi Dol 99 94 36 36 49 47

Dvorište 51 53 22 21 33 27

Godina Prirodni prirast

2008. -19

2009. -21

2010. -21

2011. -22

2012. -26


prosinac 2014.

Gornji Budački 30 28 11 11 26 24

Gornji Skrad 71 67 27 27 25 24

Grabovac Krnjački 96 85 34 34 73 71

Grabovac Vojnićki 78 55 28 28 37 37

Hrvatsko Žarište 40 35 16 16 20 20

Jasnić Brdo 12 10 6 6 11 11

Keserov Potok 8 8 6 6 8 8

Krnjak 378 371 127 127 151 149

Mala Crkvina 45 42 19 19 24 24

Mlakovac 123 118 43 43 62 43

Pavković Selo 65 51 21 21 31 28

Perići 27 22 9 9 10 10

Podgorje Krnjačko 60 48 23 23 32 32

Poljana Vojnićka 23 18 10 10 17 17

Ponorac 52 40 20 20 30 30

Rastovac Budački 13 13 7 7 6 6

Suhodol Budački 8 8 3 3 7 5

Trupinjak 3 1 2 2 3 2

Velika Crkvina 83 68 35 35 72 60

Vojnović Brdo 13 9 3 3 5 5

Zagorje 98 83 41 41 57 54

Zimić 56 51 19 19 25 22

Izvor: Državni zavod za statistiku, Rezultati Popisa stanovništva 2011.

U tablici 5. prikazane su popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice. Rezultati popisa po naseljima

pokazuju da naselja Bijeli Klanac i Trupinjak imaju samo jednog stanovnika dok naselje Krnjak ima

najveći broj, 371 stanovnika.

3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva

Iako je veći od prosječnog postotka nepismenih u Karlovačkoj županiji (1,4) , prosjek nepismenih na

području Općine Krnjak (4,8) ipak nije tako veliki kao u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave

na području Karlovačke županije gdje je broj nepismenih u strukturi stanovništva i dvostruko veći.

Podaci o nepismenim osobama prikupljeni u zadnjem popisu stanovništva pokazuju da je značajno

veći broj nepismenih žena (8,1) nego muškaraca (1,3), što je prisutno i na drugim ruralnim

područjima.

Tablica 9. : Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god.


prosinac 2014.

Jedinica regionalne/lokalne samouprave

Spol Ukupno Nepismeni Postotak u ukupnom


Svi 117.828 1.659 1,4

M 56.737 387 0,7

Ž 61.091 1.272 2,1

Općina Krnjak Svi 1.843 88 4,8

M 901 12 1,3

Ž 942 76 8,1

Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

Kada se uspoređuju podaci o završenoj osnovnoj i srednjoj školi na području Općine Krnjak statistika

pokazuje da postotak onih koji su stekli osnovno i srednje obrazovanje u odnosu na ukupni broj

stanovnika nije značajno manji na području Općine Krnjak (58,5%) nego na području cijele Karlovačke

županije (64,6%), čemu je razlog vjerojatno i već spomenuta blizina Grada Karlovca kao županijskog

centra.

Tablica 10. Općina Krnjak – završena osnovna škola

JLRS Spol Ukupno Bez škole 1-3 razreda OŠ

4-7 razreda OŠ

Osnovna škola

Srednja škola


Svi 111.569 2.767 1.607 9.025 26.842 56.488

M 53.477 654 403 3.102 11.039 31.224

Ž 58.092 2.113 1.204 5.923 15.803 25.264

Općina Krnjak

Svi 1.768 123 70 313 455 707

M 861 19 23 135 219 413

Ž 907 104 47 178 236 294

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.

Kada je riječ o osobama koje su završile visoko obrazovanje razlika je znatno veća. Naime, na

području županije dvostruko je veći prosjek (12,9%) osoba koje su visoko obrazovane nego što je to

na području Općine Krnjak (5,66%). Ovdje treba spomenuti da znatan broj visoko obrazovanih osoba

napustio ovo područje u zadnjih dvadesetak godina i otišao u veće centre širom bivše države a

određeni broj je završio i u inozemstvu.

Tablica 11. Općina Krnjak – završeno visoko obrazovanje

JLRS Spol Visoko obrazovanje Nepoznato

Svega Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti


Svi 14.332 6.491 7.752 89 508

M 6.775 3.219 3.500 56 280

Ž 7.557 3.272 4.252 33 228

Općina Krnjak

Svi 100 61 39 - -

M 52 34 18 - -

Ž 48 27 21 - - Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.


prosinac 2014.

Ono što se u današnje vrijeme posebno vrednuje je informatička pismenost. U tome općina Krnjak

značajno zaostaje za županijskim prosjekom. U tablici 9. može se vidjeti da se gotovo 75% ispitanih

izjasnilo da ne znaju obraditi tekst, a još veći je postotak (77,6%) onih koji nisu u stanju na računalu

obavljati tablične izračune. Razloge zašto je to tako treba također tražiti u činjenici da na prostoru

općine živi veći broj osoba treće životne dobi ali i onih slabijih socijalnih mogućnosti koji svojoj djeci

nisu u mogućnosti osigurati računala i drugu suvremenu informacijsku opremu.

Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. god.

Jedinica lokalne/regionalne samouprave

Spol

Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni

Da Ne Nepoznato

Da Ne Nepoznato


Svi 117.828 52.541 64.314 973 44.712 72.057 1.059

M 56.737 26.556 29.667 514 22.726 33.447 564

Ž 61.091 25.985 34.647 459 21.986 38.610 495

Općina Krnjak Svi 1.843 464 1.373 6 407 1.430 6

M 901 245 654 2 221 678 2

Ž 942 219 719 4 186 752 4 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.

Statistički je značajan i broj osoba koje se ne znaju koristiti internetom i slati elektronsku poštu. U

tablici 10. prikazani su statistički podaci koji pokazuju da se elektroničkom poštom u 2011. godini ne

zna služiti 68% stanovništva općine Krnjak dok se internetom ne zna služiti 65% stanovništva.

Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte u 2011.godini

Jedinica regionalne/lokalne samouprave

Spol Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom

Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato


Svi 52.481 64.365 982 58.079 58.750 999

M 26.852 29.368 517 29.840 26.377 520

Ž 25.629 34.997 465 28.239 32.373 479

Općina Krnjak Svi 584 1.253 6 641 1.193 9

M 309 590 2 340 557 4

Ž 275 663 4 301 636 5 Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.

Kad se u obzir uzmu podaci o obrazovnoj strukturi stanovnika Krnjaka može se zaključiti da oni mogu

konkurirati samo za određeni krug poslova koji se nude za osobe bez završene osnovne škole,

odnosno sa završenom osnovnom školom. U tablici 11. prikazan je broj nezaposlenih u općini Krnjak

po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014. godine gdje se vidi da je od 213 nezaposlenih najveći broj

osoba sa završenom osnovnom školom dok su samo 3 osobe sa završenim fakultetom.

Tablica 14. Nezaposleni u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014.

Općina Krnjak Ukupno Bez OŠ Sa OŠ KV-VKV SSS VŠS VSS

Tražitelji posla, 3-2014. 213 27 72 71 36 4 3

Izvor: HZZ – Područni ured Karlovac, Statistički bilten br. 5, 2014.


prosinac 2014.

3.3.3. Tržište rada

U Općini Krnjak, kao i u većini jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije, a

posebno onima gdje je rat značajno promijenio gospodarsko razvojne aktivnosti, tržište rada vrlo je

ograničeno. Prema podacima Bizneta19 u Krnjaku je 2014. godine registrirano 38, odnosno 39 ako se

računa Ljekarna Mahično koja zapošljava jednu osobu, poslovnih subjekata, što uključuje tvrtke,

zadruge, i osnovnu školu. Od navedenih 28 se vode još kao aktivne iako je određeni broj njih zapravo

u fazi mirovanja ili likvidacije. Kada se promatra struktura registriranih tvrtki indikativno je da veći

broj njih nema ni jednog zaposlenog. To upućuje na zaključak da stanovnici sa područja općine imaju

vrlo malo mogućnosti za zapošljavanje u tvrtkama registriranim na svom području, odnosno da je na

području Općine Krnjak tržište rada vrlo ograničeno.

Tablica 15. Registrirani poslovni subjekti na području Općine Krnjak 2014. g.

Red. br.

Registar poslovnih subjekata na području Općine Krnjak – 2014.

Broj zaposlenih

1 DRVO-PRERADA d.o.o. 6

2 TUTIĆ d.o.o. 4

3 KA-PA d.o.o. 3

4 PISARIĆ-TRADE d.o.o. 0

5 JERKOVIĆ d.o.o. 1

6 KARLOVAČKA KISELICA d.o.o. 0

7 ŠTROK ENERGY d.o.o. 0

8 MIRIĆ j.d.o.o. 0 9 I.B. VULJANIĆ d.o.o. 0 10 KRNJAK, PZ 0 11 MAT-TRANS d.o.o. 0 12 REMONT INŽENJERING d.o.o. 0 12 AGRO-KA d.o.o. 0 14 PGZ KORANA 0 15 VARIANT d.o.o. 0 16 KOZMOS-BOŽIĆ-MOMTAŽE d.o.o. 0 17 NERAL & BOLJKOVAC d.o.o. 0 18 OSNOVNA ŠKOLA KATARINE ZRINSKI 35 19 PPU ZADRUGA MARKOVIĆ 0 20 PGZ KORDUN 1 21 ART NOVA d.o.o. 2 22 BRANITELJSKA ZADRUGA DOM 0

23 ZAVARIVANJE PERKOVIĆ-LACKOVIĆ d.o.o. 2

24 ZELENI SVIJET d.o.o. 0 25 BRZ D.O.O. 0 26 GRBIĆ d.o.o. 0 27 GRADINA d.o.o. 0 28 POLJOPRIVREDNO-GOSPODARSKA ZADRUGA MIR

KRNJAK 0

29 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLJANA 0

30 VICTUS EKO zadruga 0

31 LEGO PLUS j.d.o.o. 0

32 PALESTRA d.o.o. 0

33. GAVRANOVIĆ d.o.o. -trgovina 4

19

http://www1.biznet.hr/HgkWeb

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=24932875&rfrshparam=1412496129548




http://www1.biznet.hr/HgkWeb


prosinac 2014.

34. MRVICA 2 j.d.o. 2

35. MAĆEŠIĆ d.o.o.- restoran SAVIĆ 4

36. CESTE KARLOVAC .d.d. – asfaltna baza 10

37. HŠ ŠUMARIJA KRNJAK 10

38. DOBRO ŽAKANJE d.o.o. -trgovina 2

39. Ljekarna Pharma – Mahično 20

1

UKUPNO ZAPOSLENIH 85

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/ 2014.g

Na području Općine Krnjak djeluje 10 aktivnih obrta koji se bave popravkom vozila, uređenjem

interijera, ugostiteljskom, trgovinom, stolarskim radovima i uzgojem šampinjona. Najviše je obrta

registriranih za poljoprivredne djelatnosti što upućuje da u sektoru poljoprivrede postoje naznake za

povećanje proizvodnih kapaciteta, što znači i mogućnosti zapošljavanja na području Krnjaka. Za sada

su te mogućnosti vrlo skromne i stanovnici sa područja Općine Krnjak koji traže posao upućeni su na

veće centre u traženju posla, što je također povezano sa nizom problema.

3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost

Od 1.985 stanovnika Krnjaka popisanih 2011. godine na području općine prihode od stalnog rada

prijavilo su 264 osobe, a 124 osobe istaknule su da imaju prihode od povremenog rada, dok je 115

osoba izjavilo da ima prihode od poljoprivrede. Starosnu mirovinu primalo je 2011. godine 418

osoba, a 216 korisnici su ostalih mirovina, dok 411 osoba prima socijalnu naknadu21. U trenutku

provođenja popisa stanovništva na području Općine Krnjak 414 osoba se izjasnilo da su zaposleni a

1.164 osobe su se odredile kao ekonomski neaktivne, što se odnosi na umirovljenike (619), učenike ili

studente (83), one koji imaju obaveze u kućanstvu (232) i ostale neaktivne osobe (230). Kao

nezaposleni se izjasnilo 190 osoba od čega je 64 tražilo prvo zaposlenje. Najveći broj zaposlenih na

području općine odnosi se na zaposlenost u privatnom sektoru. U svibnju 2014. broj nezaposlenih

osoba je veći i iznosi 213 a to je povećanje za 12,1% u odnosu na popis 2011.22 Navedeni podaci

pokazuju da se stanje u posljednje tri godine pogoršalo.

20

Ljekarna Pharma – Mahično nije registrirana na području Krnjaka ali na području općine ima zaposlenu jednu osobu. 21

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske 22

Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Karlovac – PS Karlovac, br. 5, 2014.

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/


prosinac 2014.

Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Općini Krnjak prema kvalifikacijskoj strukturi, svibanj 2014.

Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Karlovac, svibanj 2014.

Grafikon 1. pokazuje strukturu nezaposlenih u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju

2014. gdje je uočljivo da je najveći postotak nezaposlenih sa završenom srednjom školom (33,80%) a

najmanji postotak osoba koje ne rade su oni sa visokom stručnom spremom sa malih 1,41%.

3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo

Općina Krnjak spada u nerazvijeno ruralno područje u Republici Hrvatskoj i nalazi se u I skupini

razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 50% nacionalnog prosjeka što upućuje da

je i poljoprivreda, zajedno sa svim ostalim gospodarskim granama nerazvijena. Prema analizi

navedenoj u Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. na području LAG-a, kojeg je

sastavni dio i Općina Krnjak, najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina, a najmanje

poljoprivreda i šumarstvo (cca, 4%).23

Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva 201124 godine na području Općine Krnjak 115

osoba se izjasnilo da ima prihode od poljoprivrede, što je 22% od ukupnog broja onih koji su se

izjasnili da imaju prihode od neke vrste rada. Navedeni postotak ne bi bio tako loš da se ne radi o

manje od jedne trećine (25,3%) stanovnika općine koji su aktivno uključeni u tržište rada. S druge

strane kad se zna da se gotovo 46,5% stanovnika Krnjaka izjasnilo kao radno neaktivni, odnosno bez

prihoda (359), kao korisnici socijalne naknade (411) ili kao primatelji povremene potpore od drugih

(155) jasno je da je poljoprivreda na području Krnjaka nedovoljno iskorišteni potencijal koji može biti

izvor prihoda za sve veći broj stanovnika općine. To potvrđuje i činjenica da je na području Općine

Krnjak, prema dostupnim podacima, evidentirano gotovo 273 OPG- a i desetak tvrtki, obrta i zadruga

čija je glavna djelatnost poljoprivreda. Kad je riječ o OPG-ovima većina njih nije aktivna i njihov

23

Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 71,7% ukupnih prihoda poduzeća LAG-a), dok poljoprivreda i šumarstvo ostvaruju samo 3,9% ukupnih prihoda područja LAG-a. / Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 24

http://www.dzs.hr/

0%

50%

BEZ OŠ OŠ KV,VKV SSS VŠS VSS

3,70%

33,80% 33,33% 16,90%

1,88% 1,41%

Struktura nezaposlenih općine Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju

2014.


prosinac 2014.

status temelji se na činjenici da su svoje poljoprivredne površine upisali u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava. Ipak, sama činjenica da je tako veliki broj stanovnika općine evidentiran kao, kakvi

takvi, poljoprivredni proizvođači sugerira da je poljoprivreda na području Krnjaka značajan potencijal

u koji vrijedi ulagati i gdje postoje mogućnosti zapošljavanja.

3.3.6. Migracije

Migracije na području Općine Krnjak traju kroz cijelu njenu povijest koja počinje još u antičko doba,

jer je riječ o prostoru na kojem su se tijekom tisućljeća događali različiti društveni konflikti, što je

utjecalo na stanovnike koji su živjeli na tom području. Najintenzivnije demografsko pražnjenje ovog

prostora dogodilo se još u srednjem vijeku kada domicilno stanovništvo bježi pred turskim provalama

u Kranjsku, Štajersku i Austriju25. Nakon napuštanja tog prostora od gotovo svih stanovnika koji su tu

živjeli područje današnje Općine Krnjak postaje dio obrambene oblasti (Vojna Krajina) koju formira

Habzburška monarhija prema Turskoj. U nju se doseljavaju novi stanovnici čija je uloga pretežito da

služe kao vojnici u vrijeme turskih prodora.26

Prvi popis stanovništva napravljen 1857. godine pokazuje da na području današnjeg Krnjaka živjelo

4370 stanovnika, čiji broj raste sve do dvadesetih godina prošlog stoljeća kada se porast broja

stanovnika malo zaustavio. Ipak, 1931. godine Općina Krnjak ima najveći broj stanovnika (6339) u

svojoj povijesti. Nakon toga započinje pad koji je najizraženiji za vrijeme rata 1991. – 1995. kada se

područje općine ponovno prazni. Poslije rata na područje Krnjaka naseljavaju se prognanici iz BiH

(Hrvati) ali se vraćaju i domicilni stanovnici (Srbi) izbjegli uglavnom u Republiku Srbiju.

Struktura te posljednje velike migracije vidljiva je u podacima prikupljenim u Popisu stanovništva

2011. Prema tim podacima na području današnje Općine Krnjak živi 434 stanovnika iz Hrvatske i 1363

iz inozemstva. Od rođenja u Krnjaku stanuje 188 osoba. Da su iz drugog naselja istog grada ili općine

(Krnjak) izjasnilo se 119 osoba a iz drugog grada ili općine Karlovačke županije u Krnjaku živi 171

osoba. Iz druge Županije u Krnjaku žive 144 osobe. Navedeni podaci pokazuju da je uz doseljenike iz

inozemstva na područje Krnjaka došlo živjeti dosta osoba iz drugih Županija.

Ono što na neki način zbunjuje kada je riječ o popisu stanovništva i procesu migracija je podatak da je

1099 stanovnika Krnjaka porijeklom iz Srbije. Naime, kao i kod drugih područja u Karlovačkoj županiji

gdje su stanovnici srpske nacionalnosti u završnim ratnim operacijama 1995. godine izbjegli u

Republiku Srbiju, riječ je uglavnom o domicilnim stanovnicima koji su i prije živjeli na području

Krnjaka i nakon što su ratne operacije završene i organizirana obnova obiteljskih kuća ponovno se

25

Zbog turskih provala i nečovječnog odnosa feudalaca prema narodu počelo je iseljavanje stanovništva sa ovog područja dalje na zapad – u Kranjsku, Štajersku i Austriju. Nakon pada Drežnika 1578. godine područje Korduna i u okviru njega područje današnje općine Krnjak je postalo nenaseljena „ničija zemlja“ između Austrije i Turske. Turski prodori dalje na zapad su zaustavljeni stvaranjem obrambene oblasti koja je ostala poznata kao Vojna Krajina/ http://krnjak.hr 26

Novo naseljavanje područja općine Krnjak počinje 1685. godine, kad su u krajeve opustjele „ničije zemlje“ od strane habzburških oficira naseljene 284 srpske pravoslavne porodice. Tada je naseljeno područje Krnjaka, Gornjeg i Donjeg Budačkog, a među naseljenima je bilo 747 pješaka, 184 konjanika i još 294 vojno sposobnih muškaraca. Ovo naseljavanje su izveli karlovački kapetan Matija Štrasold i turanjski kapetan Franjo Oršić./ http://krnjak.hr

http://krnjak.hr/

http://krnjak.hr/


prosinac 2014.

vratili na svoja imanja. Značajan broj useljenika iz inozemstva su osobe iz Bosne i Hercegovine kojih

prema posljednjem popisu ima 192, iako je taj broj odmah poslije rata bio veći.27 Ukratko, treba

konstatirati da se u proteklih dvadesetak godina društveni život na području Krnjaka ponovno

formira, što nije jednostavan ni lak proces posebno s obzirom na činjenicu da na ovom području

zajednički život grade predstavnici dviju zajednica koje nose ozbiljne ožiljke proteklog rata čije uzroke

i posljedice različito interpretiraju. Iz takve pozicije vrlo je zahtjevno graditi novu socijalnu i

gospodarsku infrastrukturu jer uz izgradnju nove društvene infrastrukture treba izgraditi i

međusobne povjerenje, što je preduvjet novog razvojnog ciklusa koji je u interesu svim stanovnicima

općine.

3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak

Razvijena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan preduvjet

razvoja. Bez razvijene infrastrukture, što uključuje prometnu, komunalnu, informacijsko-

komunikacijsku infrastrukturu i sl., razvoj je uvelike otežan. Općina Krnjak poput velikog broja

jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije ima problema sa osnovnom

infrastrukturom, što značajno utječe ne njene razvojne potencijale. Zaključak koji se nameće

gledajući bazu predloženih projekata Općine Krnjak ukazuje da se u mnogim područjima ova općina

nalazi tek na početku nekog razvoja iako na svom području ima izgrađene prometnice,

elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbnu mrežu, a postoje i određeni poslovni resursi izgrađeni u

prošlosti koji su sada zapušteni ili se koriste u zanemarivom opsegu. Nepostojanje izgrađene

poduzetničke ili poslovne zone, potreba za strojevima za održavanje komunalne infrastrukture,

potreba za rekonstrukcijom i izgradnjom lokalnih cesta, uspostavljanje sabirnog centra za mlijeko,

izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda, izgradnja cjevovoda za neke dijelove općine (Budačka

Rijeka – Trupinjak, Južni dio općine Krnjak,itd.), izgradnja tržnice, sportskih i objekata za kulturne

aktivnosti, i sl. upućuje na to da se stanovnici Općine Krnjak, zajedno sa poslovnim dionicima, te

civilnim i javnim institucijama, nalaze pred velikim poslom pokretanja gospodarske i društvene

dinamike koja bi trebala donijeti značajnu kvalitativnu promjenu u životu na području Krnjaka.

Na području Općine djeluje zajedničko komunalno poduzeće Vojnić - Krnjak komunalac d.o.o. To je

komunalno društvo općina Vojnić i Krnjak. Općina Krnjak se kao suosnivač pridružila Vojnić Krnjak

komunalcu d.o.o u namjeri da se dobije kvalitetnija i jeftinija usluga za stanovnike područja obje

općine. 28

Društvo, između ostalog, zbrinjava otpad sa područja Općine Vojnić i Općine Krnjak. Prikupljanje

otpada sa područja općine Krnjak obavlja se putem tipiziranih posuda/kanti zapremine 120 litara i

240 litara; i kontejnera od 1100 litra. U posude se može odlagati isključivo komunalni otpad koji

nastaje u kućanstvu, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojim svojstvima

i sastavu sličan komunalnom otpadu. U posude za komunalni otpad ne smije se odlagati: industrijski

27

Deset godina ranije (2001.) kao useljenici iz BiH izjasnile su se 574 osobe a kao useljenici iz SRJ samo 21 osoba. Popis stanovništva 2001/ http://www.dzs.hr 28

Vojnić Krnjak komunalac d.o.o djeluje od 2004 godine kada je prvi put registrirano kao „Vojnić komunalac".

2011. godine tvrtka mijenja ime u Vojnić Krnjak komunalac i tada je registrirana sa svim djelatnostima kojima se bavi i danas.

http://www.dzs.hr/


prosinac 2014.

otpad, građevinski otpad, električni otpad, otpadna vozila i gume te opasni otpad. Otpad se odvozi

jednom tjedno prema rasporedu odvoza.29

Djelatnosti komunalnog poduzeća Vojnić-Krnjak:30

Vađenje ostalih ruda i kamena

Iznajmljivanje strojeva i opreme

Opskrba pitkom vodom

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Održavanje čistoće

Odlaganje komunalnog otpada

Održavanje javnih površina

Održavanje nerazvrstanih cesta

Tržnica na malo

Održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova

Obavljanje dimnjačarskih poslova

Javna rasvjeta

Kupnja i prodaja roba

Gospodarenje neopasnim otpadom

Prikupljeni komunalni otpad se odlaže na odlagalište Kokirevo.31

3.4.1. Vodoopskrba

Što se tiče vodoopskrbe na području općine Krnjak ona se ostvaruje na sljedeći način:

a) za naselja Mlakovac, Pavković selo, Donji Budački i dio naselja Krnjak direktnu isporuku vode

vrši Komunalno Duga Resa d.d. iz Duga Rese sa izvorišta Velemerić;

b) za naselje Zimić direktnu isporuku vode vrši Vojnić - Krnjak - komunalac d.o.o. Vojnić iz

Vojnića sa izvorišta Utinja Vrelo;

c) za ostala naselja (Dugi Dol, Podgorje Krnjačko, dio naselja Krnjak, Budačka rijeka, Hrvatsko

žarište, Krnjački Grabovac, Brebornica i Bijeli Klanac) opskrbljuju se sa izvorišta Velemerić

preko glavnog protokomjera i izvorišta Gredar, isporuku vode vrši Općina Krnjak, vlastiti

komunalni pogon općine Krnjak.

Preostala naselja za vodoopskrbu koriste lokalne resurse – izvorišta na koja se nadovezuju manji

lokalni («divlji») vodovodi, nedovoljnih tehničkih karakteristika i sanitarne sigurnosti.

U 2013. godini izrađena je projektna dokumentacija glavnog projekta vodoopskrbnog

(magistralnog) cjevovoda Budačka Rijeka – Trupinjak, kao i natječajna dokumentacija neophodna za

raspisivanje javnog natječaja za izvođenje radova.

29

http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad 30

http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/o-nama 31

http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad


http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/o-nama



prosinac 2014.

Također je izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za glavni (magistralni)

cjevovod, za crpnu stanicu Čatrnja i vodospremu Vetiljača koji bi prolazio kroz naselja u južnom djelu

općine Krnjak.32

Ukupna planirana vrijednost oba magistralna cjevovoda je 15.000.000,00 kuna.

3.4.2. Odvodnja

U okvirima postojeće izgrađenosti infrastrukturnih sustava može se zaključiti da na području Općine Krnjak nije realiziran sustav odvodnje, kao dio ukupnog vodno gospodarskog sustava. Danas su unutar naselja za potrebe domaćinstava izgrađene neadekvatne septičke jame (propusne i sa preljevima u izgrađeni kanalni sustav ili u cestovne jarke i obližnje recipijente) ili se pak procjeđuju u podzemlje.33 Općina Krnjak je izradila kompletnu dokumentaciju za kolektor i pročišćivač otpadnih voda. Za I- dionicu kolektora na relaciji Osnovna škola „Katarine Zrinski“ - mjesto Krnjak ishođena je potvrda glavnog projekta. Ukupna planirana vrijednost sustava odvodnje i pročišćivača otpadnih voda je 9.950.000,00 kuna. U 2013. godini započeti su radovi na izgradnji transportnog kolektora u sustavu odvodnje I- dionica. Obzirom da je isticao rok važenja potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole), te da se ista nije mogla produživati bilo je potrebno započeti sa radovima.34

3.4.3. Nerazvrstane ceste35

Održavanje nerazvrstanih cesta na području Općine Krnjak vrši se putem javnog natječaja ili narudžbenicom od isporučitelja komunalnih usluga. Isto obuhvaća slijedeće aktivnosti:

navoz kamenog agregata,

iskop kanala a u zimskim uvjetima čišćenje snijega i

sprečavanje poledice. Poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama odnose se i na:

građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta,

održavanja nerazvrstanih cesta,

evidentiranje nerazvrstanih cesta kod nadležnog ureda za katastar i

upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. U 2013. godini u svezi održavanja putova utrošeno je ukupno 115.020,00 kn.36

32

Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19. 33

PPU općine Krnjak, str. 34

Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19 35

Nerazvrstana cesta na području općine je javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu općine. Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine čine ulice, seoske ceste, seoski i poljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja, a nisu razvrstane po posebnim propisima, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta, ili se u javnim registrima (katastar, zemljišne knjige) vode kao javno dobro, putovi i ceste. Nerazvrstane ceste koriste se na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne oštećuje cestu. (Glasnik općine Krnjak 02/2014, članak 3-Odluka o nerazvrstanim cestama) 36

Glasnik općine Krnjak, 02/2014. Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. Godinu, članak


prosinac 2014.

U prosjeku, godišnje se planira cca 100.000 kn za održavanje nerazvrstanih cesta,

3.4.4. Groblja i javne površine

Na području Općine Krnjak nalazi se 35 groblja, od čega se 6 vode kao glavna groblja, koje održava

općina Krnjak, dok ostala groblja održavaju mjesni odbori i lokalno stanovništvo. Za glavna groblja

postoji Položajni plan grobnih mjesta sa planom uređenja groblja. Međutim, niti na jednom groblju

nema izgrađene mrtvačnice.

Za izgradnju mrtvačnice na glavnom groblju Vukosovac planira se 1.000.000,00 kuna.

Na području općine se redovito čisti dio javnih površina kojima upravlja Općina Krnjak, a košnja dijela

javnih površina obavljaju se prema zahtjevu naručitelja.

Tablica 16. Održavanje javnih površina u Općini Krnjak

Red. br. Održavanje javnih površina37

Naručitelji

1. Sadnja cvijeća u žardinjera ispred zgrade Općine Krnjak, JLS

2. Košnja travnjaka u centru Općine Krnjak, JLS

3. Uređenje parkirališta JLS, Privatni sektor

4. Uređenje okoliša oko spomenika kulture. JLS

IZVOR: Općina Krnjak

U 2013. godini održavanje javnih površina su obavljale osobe zaposlene na programu javnih radova.

3.4.5. Opskrba električnom energijom38 plinom i toplinskom energijom

Opskrbu električnom energijom za područje Općine Krnjak pokriva HEP-DP Elektre Karlovac. Trase i

objekti postojećeg elektroenergetskog sustava više razine nalaze se izvan granica Općine Krnjak i

zadovoljavaju potrebe korisnika prostora sa opskrbom preko 110/35/10 kV transformatorske stanice

u Vojniću. Daljnje proširenje prijenosnih energetskih sustava preko područja Općine Krnjak realizirati

će se zajedno sa novom HE Lučica.

Iako je plinifikacija na području Karlovačke županije započela 2006. godine kroz područje općine

Krnjak ne prolaze plinovodne instalacije pa se privatne osobe i poslovni subjekti ne mogu koristiti

ovim energentom.

Na području općine ne postoji ni organizirana opskrba toplinskom energijom već se za grijanje

uglavnom koristi drvo kao sirovina kojeg na području općine ima dovoljno.

Preko područja Općine Krnjak prolaze instalacije Jadranskog naftovoda za prijenos sirove nafte.

37

Glasnik općine Krnjak, 02/14, Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2013. godinu. 38

Ibidem


prosinac 2014.

3.4.6. Pošta i telekomunikacije39

Poštanska mreža unutar područja Općine Krnjak izgrađena je usklađeno sa koncentracijom korisnika

prostora. Tako je jedinica poštanske mreže locirana na prostoru naselja Krnjak sa dostavom na

području drugih naselja.

Mreža telekomunikacija u ovom trenutku zadovoljava potrebe svih dijelova područja Općine, a

posebno najrazvijenijeg središnjeg dijela. Pri tome se ukupna telekomunikacijska mreža rješava

putem mjesnih AXE centrala na područjima naselja Krnjak i Zagorje, kao udaljenih pretplatničkih

stupnjeva (UPS) povezanih preko magistralnog svjetlovodnog kabela sa komutacijskim središtima više

razine. Budućim povišenjem telekomunikacijskog standarda i realizacijom boljeg povezivanja unutar

područja Općine, dugoročno se predviđa daljnje proširenje korisničke fiksne i mobilne mreže, čime će

se ostvariti vrlo visoka razina telekomunikacijske povezanosti unutar Općine, ali i prema drugim

područjima.

3.4.7. Promet

Iako prometna infrastruktura na području Krnjaka nije izgrađena na zadovoljavajući način prometni

položaj Općine Krnjak je dobra osnova za njen gospodarski razvoj jer je cijelo područje relativno blizu

županijskog i najvećeg urbanog centra Grada Karlovca a kroz općinu prolazi prometnica D-1 koja

usprkos izgradnji nove autoceste (Dalmatine) od unutrašnjosti prema Dalmaciji još uvijek predstavlja

vrlo važnu komunikaciju na putu od Karlovca prema Plitvicama i Jadranskom moru (Zadru, Splitu,

itd.).

Uz prometnici D-1 koja prolazi smjerom sjever-jug gotovo cijelom dužinom Općine Krnjak za ovo

područje je značajna prometnica D-6 koja u smjeru istok - zapad povezuje Krnjak sa susjednim

Vojnićem, te Topuskom, Glinom itd.

Na području Krnjaka dobra je povezanost i unutar općine40 iako je veći dio tih prometnica u fazi da

treba rekonstrukciju ili prevlačenje novog asfaltnog sloja.

Osim postojeće cestovne prometne infrastrukture, Prostornim planom uređenja Općine Krnjak (u

suglasju sa prostorno-planskim dokumentima državne i županijske razine, te drugim studijama i

projektima) predviđa se realizacija prometno-tehničkih poboljšanja i zaobilaznica naselja na cesti D-1,

uključivo i izgradnju buduće brze ceste - prometnog koridora državnog značaja koji obuhvaća

prometni pravac Zagreb – Karlovac – Slunj. U okviru tih projekata planirana je i izgradnja cestovne

39

Značaj lokacije Općine Krnjak unutar ukupnog prostora Karlovačke županije proizlazi i iz njezinog položaja na važnim prometnim i infrastrukturnim pravcima države i županije. Njezinim središnjim područjem u transverzalnom smjeru sjever-jug prolazi državna cesta D-1, dok je istočnim dijelom u longitudinalnom pravcu istok-zapad položena državna cesta D-6. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno županijski i lokalni značaj, a sastoji se od županijske ceste Ž-3189, koja u longitudinalnom smislu predstavlja glavni lokalni pravac i povezuje razmatrano područje sa zapadno lociranom Općinom Barilović/ PPU općine Krnjak,str.18 40

Drugi prometni pravci lokalnog značaja prema unutrašnjim naseljima i okolnom području predstavljaju lokalne ceste LC 34113, 34114, 34116, 34117, 34188, 34119, 34120, 34122, 34123, 34125, 34115 i 34094 čiji koridori presijecaju čitavo razmatrano područje / PPU općine Krnjak,str.18


prosinac 2014.

obilaznice naselja Krnjak iako ona u ovom trenutku nije nužno potrebna i za gospodarski razvoj

općine je trenutno važnija cesta kroz središte ove općine.

U županijske ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:41

Tablica 17. Popis županijskih cesta u Općini Krnjak

Naziv ceste km

ŽC 3189 Barilović (Ž3185) – Krnjak (D1) 8,7

ŽC 3290 Krnjak (D1) – Kolarić (D216) 5,7

Ukupno 14,4

Izvor: Općina Krnjak

U lokalne ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:

Tablica 18. Popis lokalnih cesta u Općini Krnjak

Naziv ceste Km

LC 34094 Zimić – A.G. Grada Karlovca 1,4

LC 34113 Mlakovac (L34082) – D. Budački (L34114) 2,1

LC 34114 Dugi Dol (Ž3189) – Donji Budački (D1) 3,7

LC 34116 Krnjak (Ž3189) – Podgorje Krnjačko 1,7

LC 34117 Ponorac – Gornji Skrad – L34118 2,2

LC 34118 Velika Crkvina – Čatrnja – Zagorje (D1) 6,5

LC 34120 Zagorje (D1) – Vođević – Veljun (D1) 6,2

LC 34121 Brebornica (D1) – G. Budački – Vođević (L34120) 6,0

LC 34123 Budačka Rijeka (D1) – Trupinjak 6,7

LC 34125 Grabovac Vojnički (Ž3290) – Žarište 1,6

LC 34161 D42 – Čatrnja – D1 2,1

LC 37066 Rastovac (L37065) – Ž3081 1,6

Ukupno 41,8


41

Odluka o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine 64/2013)


prosinac 2014.

Nerazvrstane ceste42 u općini Krnjak su u dužini cca 110 km. Na asfaltirane ceste se odnosi 20 km dok

na makadamske približno 90 km.

4. GOSPODARSTVO

Unutar ovog poglavlja prikazat će se pregled ključnih elemenata gospodarstva općine Krnjak,

odnosno analiza stanja kroz usporedbu dostupnih podataka o gospodarskom razvoju, ili bolje rečeno

gospodarskoj stagnaciji Općine Krnjak. U tom smislu posebna pažnja posvetit će se slijedećim

poslovnim subjektima:

obrtništvu,

trgovačkim društvima i

zadrugama

U drugom dijelu poglavlja razmotriti će se pojedine gospodarske grane te će se prikazati pregled

trenutnog stanja i mogućnosti daljnjeg razvoja u sektorima, poljoprivrede, šumarstva, turizma, a bit

će riječi o poduzetničkim asocijacijama, izgrađenosti poduzetničkih zona i uslugama povezanim sa

gospodarstvom na području Krnjaka.

4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Općina Krnjak je područje koje je u posljednjih 25 godina, spletom nesretnih okolnosti potpuno

promijenilo svoju razvojnu dinamiku, iz pozitivne u negativnu. Temeljiti podaci izneseni o prijeratnom

gospodarstvu (podaci iz 1991) u Prostornom planu Općine Krnjak koji je izrađen 2005. godine

pokazuju svu dramatičnost društvenih promjena koje svoj najbolji odraz imaju u pregledu

gospodarskih pokazatelja.43

Na području Općine Krnjak je 1991. godine bilo 1.688 ili 54.1% aktivnog stanovništva, 642 ili 20.5%

osoba s osobnim prihodom i 793 ili 25.4% uzdržavanog stanovništva. Na području Općine Krnjak je

1991. godine bilo 747 radnika ili 23.9% u ukupnom stanovništvu ili 44.3% u ukupnom aktivnom

stanovništvu44. Na istom području 1991. godine živjelo je oko 3 125 stanovnika.

42

Izvješće Državne revizije o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Karlovačke županije (Klasa: 041-01/13-15/3 od 07 studenog 2013) 43

Stanovnici općine Krnjak su imali mnogo bolje materijalne uslove života nego ranije i dobre uslove za zasnivanje radnog odnosa u brojnim karlovačkim tvornicama (prije svega „Jugoturbina“, ali i „Kordun“, „Že – Če“, „Kupaplastika“,„Velebit“, „Karlovačka Mljekara“, „Karlovačka Pivovara“, „Žitoproizvod“, Robna kuća „Karlovčanka“, „OTP“, „Tehnomerkur“, „Kraš“, „Ivo Lola Ribar“ i dr.), ali i u PZ „Krnjak“ i proizvodnim pogonima „Vrpca“ i „Josip Kraš“ otvorenim u Krnjaku. https://www.google.hr 44

Po sektorima djelatnosti, većina ih je bila zaposlena u primarnim djelatnostima (njih 48.1%) i to najviše u poljoprivredi, a zatim slijede u tercijarnim djelatnostima (njih 24.8% ) najviše u obrtništvu i osobnim uslugama,

https://www.google.hr/


prosinac 2014.

Većina zaposlenih je radila izvan mjesta svog stanovanja njih 530 ili 71.0% i to skoro svi u nekom

drugom mjestu u istoj općini. Nakon deset godina tj. 2001. godine došlo je do većih promjena u

aktivitetu. Aktivnih je bilo 861 ili 39.8%, osoba s osobnim prihodom 1.011 ili 46.7% i uzdržavanih 292

ili 13.5%.45

Poljoprivreda je 1991. godine bila glavna gospodarska grana, na području Krnjaka prijavljen je 1.031

poljoprivrednik ili 33.0% od ukupnog broja stanovnika i to aktivnih 847 ili 82,1%. Više od 50%

poljoprivrednika bile su žene.46

Godine 2001. na ovom području je bilo 452 poljoprivrednika ili 20.9% od ukupnog broja stanovnika.

Aktivnih je bilo 340 ili 75.2% (udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnom broju aktivnog stanovništva

je 39.5% ) i uzdržavanih 112 ili 24.8%. Žene su sve manje prisutne u poljoprivredi. 47

Iako su predviđanja bila usmjerena na to da će se u budućnosti na području Općine Krnjak zadržati

trend gospodarskog razvoja on se smanjio u svim sektorima i svi pokazatelji imaju negativne

trendove, od onih koji se odnose na broj stanovnika, pa do svih gospodarskih grana koje su bile

osnova gospodarskog života ovog područja prije 25 godina. U odnosu na podatke iz 2005. odnosno

na popis stanovništva iz 2001. stanje u gospodarstvu na području Krnjaka 2011. godine pokazuje

daljnje trendove smanjenja i depresije. Od 1768 ukupno popisanih osoba, ekonomski neaktivnih je

1164 (65,8%) a zaposlenih 414 (23,4%)48.

Kao nezaposleno 2011. godine identificirano je 190 osoba. Tri godine kasnije stvari se nisu puno

promijenile. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rujan 2014. na području Općine

Krnjak evidentirano je 187 osoba koje traže posao od čega 87 (46,5%) žena.

Ukratko, na području Krnjaka postoji određena gospodarska aktivnost ali ona je dosta kaotična i

nepovezana, u dobrom dijelu usmjerena na šumarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo i voćarstvo,

uključujući proizvodnju ekoloških prehrambenih proizvoda.

Na području Krnjaka postoje kapaciteti i za industrijsku proizvodnju. U centru mjesta Krnjak 1998.

uređen je devastirani pogon bivše Karlovačke industrije obuće u Krnjaku. Tvrtka „Kelteks“ iz Karlovca

uložila je osam milijuna kuna za pokretanje proizvodnje staklenih mreža i tkanina49 . Sa 25 zaposlenih

imali su ambiciju proširiti proizvodnju, što se nije dogodilo i broj zaposlenih se vremenom smanjio do

mjere da se pogoni samo održavaju. Postojale su i neke druge najave da će se na području Krnjaka

realizirati neka veće investicija. Poznati gospodarstvenik Goran Štrok50 najavio je 2013. godine da bi u

Krnjaku uložio u pogon za proizvodnju peleta za ogrjev gdje bi se zaposlilo oko 70 radnika. Ta je

u sekundarnim djelatnostima (njih 19.5% ) najviše u industriji i u kvartarnim djelatnostima (njih 4.5%)/ PPU općine Krnjak, str.114 45

PPU općine Krnjak, str.114. 46

Isto 47

Isto 48

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. 49

http://www.hrt.hr/arhiv/98/06/03/a4_hrv.html 50

http://kaportal.hr/goran-strok-tvornica-peleta


prosinac 2014.

investicija također ostala samo na najavama i za sada nema naznaka da će se u Krnjaku zaista i

pokrenuti spomenuti proizvodni program.

Sudeći prema projektnim prijedlozima pristiglih u tijeku pripreme Razvojne strategije ozbiljnija

ulaganja na području Krnjaka planiraju se u eksploataciju kamena u Trupinjaku sa čime se bavi

Proizvodno prometna zanatska zadruga „Dolomit“. Ova zadruga koja je registrirana za vađenje

ukrasnoga kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca namjerava obnavljati svoj

strojni park u svrhu povećanja proizvodnje.

Uz „Dolomit“ ozbiljna ulaganja najavljuju se u proizvodnji gljiva koju na području Krnjaka razvija

tvrtka GEA – COM d.o.o. iz Budačke Rijeke. Ova tvrtka planira ozbiljna ulaganja u preradu komposta

te opremanje i modernizaciju kapaciteta za proizvodnju gljiva čija se ukupna vrijednost procjenjuje na

više od 45 milijuna kuna. Vrijedno je spomenuti i najavu u ekološku proizvodnju voća i ekološki

turizam za što su tri tvrtke (Eco Norah d.o.o., Kerasan d.o.o. i Jerković d.o.o.) ozbiljno pripremaju.

Turizam je općenito područje gdje se planiraju investicije koje potiče i Općina Krnjak. Jedna od

zanimljivih investicija je izgradnja Turističke zone Mlakovac, sa čime bi ova Općina postala destinacija

zdravstvenog turizma.

Da bi se sve spomenuto realiziralo potrebna je dobra koordinacija javnog, privatnog i civilnog sektora

koji, usprkos određenoj rezerviranosti, također ima svoju viziju razvoja ovog područja koja se očituje

kroz dosta projektnih prijedloga koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete života stanovnika ove

općine čiji stanovnici s razlogom čekaju neka bolja vremena.

4.2. Obrtništvo

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa

svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu

(NN 49/2003; 68/2007; 79/2007).

Obrtnici čije je sjedište na području Općine Krnjak, nalaze se pod nadležnošću Županijske obrtničke

komore Karlovačke županije.

Na području Općine Krnjak, prema podacima Obrtnog registra u listopadu 2014., prijavljeno je 11

obrta.

U nastavku je prikazana tablica s brojem obrtnika na području Općine raspodijeljenih prema

pojedinim grupama djelatnosti.

Tablica 19. Broj obrtnika na području Općine Krnjak

Djelatnost Broj obrta Struktura

Proizvodnja – poljoprivreda i

šumarstvo 651 54,5%

Trgovina i ugostiteljstvo 2 18,3%

Usluge 352 27,2%

51

Djelatnost četiri obrta je poljoprivreda i šumarstvo a jedan se bavi obradom drveta. http://or.minpo.hr 52

Registrirani obrti nude tri vrste usluga; vodoinstalaterski i automehaničarski radovi te uređenje interijera. http://or.minpo.hr

http://or.minpo.hr/

http://or.minpo.hr/


prosinac 2014.

Ukupno 11 100%

Izvor: Obrtni registar/ or.mnpo.hr, 2014.

Sama struktura i broj registriranih obrtnika na području Općine Krnjak ukazuje da na njenom

području postoji ozbiljan problem sa gospodarskim razvojem. Nezainteresiranost njenih stanovnika

da pokrenu svoj vlastiti posao ukazuje sa jedne strane na problem slabe podrške razvoju ovog sektora

od nadležnih institucija, ali i ograničenosti unutrašnjeg tržišta na kojem žive potrošači sa vrlo slabom

kupovnom moći jer je riječ uglavnom o osobama koje su nezaposlene, žive od tuđe pomoći ili koriste

neki oblik socijalne pomoći.

4.3. Trgovačka društva

Stanje sa trgovačkim društvima na području Krnjaka nešto je bolje od situacije sa obrtima ali se ipak

ne može smatrati posebno dobrim. Trgovačko društvo je trgovac - pravna osoba, koja samostalno i

trajno obavlja gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost, radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom,

prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a čiji su osnivanje i ustroj određeni Zakonom o

trgovačkim društvima (NN 111/93., 34/99., 52/00, 118/03,107/2007, 146/2008).

Prema evidenciji Bizneta.hr na području Općine Krnjak prijavljeno je 37 tvrtki što uključuje i nekoliko

zadruga i osnovnu školu. Pet tvrtki su registrirane na drugim mjestima i imaju svoje izdvojene pogone

u općini u kojima radi određeni broj stanovnika sa ovog područja.53 Prema podacima koji su dostupni

u navedenim poslovnim subjektima rade 84 zaposlenika. Ako se isključi škola koja se ipak ne ubraja u

tvrtke broj zaposlenih u privatnom sektoru smanjuje se za 35 osoba, koliko je u trenutku izrade ovog

dokumenta bilo zaposleno u O.Š. Katarina Zrinski iz Krnjaka, pa ispada da je u svim trgovačkim

društvima i zadrugama na području općine u listopadu 2014. zaposleno 49 osoba.

Tablica 20. Tablica trgovačkih društava na području Općine Krnjak

Djelatnost Broj trgovačkih društava

Struktura

Poljoprivreda, lov, šumarstvo54 11 29,7%

Usluge55 11 29,7%

Proizvodnja 14 37,9%

Programiranje 1 0,27%

Ukupno 37 100%

Izvor: www.biznet.hr

Ono što je na neki način zabrinjavajuće i ne upućuje na pozitivne gospodarske razvojne trendova je

činjenica da u 24 tvrtke nije prijavljena kao zaposlena ni jedna osoba. To upućuje na zaključak da

većina tih poslovnih subjekata posluje sa gubicima, odnosno da ne ostvaruju prihode koji bi imali

značajne razvojne efekte na područje Općine Krnjak.

53

To su; GAVRANOVIĆ d.o.o. –trgovina, MRVICA 2 j.d.o., CESTE KARLOVAC .d.d. – asfaltna baza, Hrvatske Šume - Šumarija Krnjak i Dobro Žakanje d.o.o. - trgovina 54

Uključuje i zadruge. 55

Uključuje trgovinu, ugostiteljstvo, građenje, inženjernig, itd.


prosinac 2014.

Gospodarska orijentacija registriranih tvrtki na području Krnjaka relativno je sektorski ujednačena.

Proizvodno je orijentirano 37,9 % poslovnih subjekata i što se ne odnosi na poljoprivredu. Uslugama

se bavi 29,7 % tvrtki. U te usluge su uključeni trgovina, ugostiteljstvo, građevina i različiti oblici

konzaltinga ili inženjeringa. U smjeru poljoprivredne proizvodnje orijentirano je oko 30% tvrtki na

području Krnjaka.

Ono što je već pomalo pravilo kada je riječ o tvrtkama na području pojedinih jedinica lokalne

samouprave na području Karlovačke županije teško je doći do relevantnih podataka o stvarnom broju

aktivnih tvrtki, o glavnoj djelatnosti kojom se bave, i financijskom opsegu njihovih aktivnosti na

godišnjoj razini. Predstavnici poslovnog sektora sa područja Općine Krnjak, kao uostalom i većina

drugih na području Karlovačke županije, ne ažurira redovito podatke u bazama podataka o broju

zaposlenih pa čak ni kontakti navedeni na internet stranicama nisu točni pa su ponekad potrebna

prava umijeća da se dođe do vlasnika ili predstavnika pojedine tvrtke.

4.4. Zadruge

Iako se to iz današnje perspektive baš i ne primjećuje zadrugarstvo na području Općine Krnjak ima

bogatu tradiciju. Naime na tom prostoru je prije rata djelovala Poljoprivredna zadruga „Krnjak“ koja

je imala dosta zaposlenih i kooperanata koji su surađivali sa zadrugom.

PZ „Krnjak“ je bila jedna od najuspješnijih zadruga u bivšoj Jugoslaviji. Nastala je udruživanjem manjih

zadruga Tušilović, Budačka Rijeka – Krnjak, Trupinjak i poljoprivrednog dobra „Partizansko Žarište“.

Imala je 129 radnika i 140 kooperanata.56

Zadruga u Krnjaku je uspješno organizirala sajmove i opskrbu stanovništvom mješovitom i drugom

vrstom roba a kooperanti su preko zadruge dobivali repromaterijal. Zadruga je vršila i otkup

poljoprivrednih proizvoda.

PZ Krnjak imala je 2 prodajno servisna centra (Krnjak i Udbina) i ugovor sa tvornicom traktora IMT o

isporuci traktora i poljoprivrednih priključaka. Zadruga je imala i razvijenu zadružnu ekonomiju i

jedan vlastiti ugostiteljski objekt.

Pokušaj da se poslije rata ponovno organizira zadružna proizvodnja nije uspio u onoj mjeri kako se to

očekivalo. Na području Općine Krnjak osnovane su 3 zadruge, od kojih je jedna braniteljska zadruga a

to je Braniteljska zadruga „Dom“, pokrenuta sa ciljem zapošljavanja branitelja i njihovih kooperanata.

Braniteljska Zadruga Dom osnovana je u ožujku, a registrirana u lipnju 2006.god. sa svrhom

zapošljavanja i razvoja poljoprivrednih gospodarstava svojih osnivača na području općine Krnjak. Na

samom početku zadruga je proglašena perspektivnom i dobila je poticaj od 50 tisuća kuna od Vlade

Republike Hrvatske.57 Braniteljska zadruga je danas pred likvidacijom.

Druge dvije zadruge koje se vode u evidenciji poslovnih subjekata na području Općine Krnjak su

Poljoprivredna zadruga Poljana koja je registrirana za uzgoj voća, oraha i sličnog orašastog voća, te

56

http://krnjak.hr 57

Financijsku pomoć zadruzi dodijelila je tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica Jadranka Kosor. http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/28-9-2008/braniteljska-zadruga-dom-medju-najboljima-u-drzavi

http://krnjak.hr/

http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/28-9-2008/braniteljska-zadruga-dom-medju-najboljima-u-drzavi


prosinac 2014.

usjeva za pripremanje napitaka i začina i Poljoprivredno gospodarska zadruga Korana koja je

registrirana za posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima.

Tablica 21. Zadruge na području Općine Krnjak

Djelatnost Broj zadruga Struktura

Poljoprivreda, lov, šumarstvo 2 66,6%

Posredovanje u trgovini 1 33,3%

Ukupno 3 100%

Izvor: www.biznet.hr

4.5. Poljoprivreda

Iako je, prema podacima iz Prostornog plana, na području Općine Krnjak vrlo malo osobito vrijednih

površina koja se mogu intenzivno koristiti u poljoprivredi ona se smatra jednim od ključnih pravaca

gospodarskog razvoja ove općine.

Područja pogodna za bavljenje intenzivnom poljoprivredom zauzimaju vrlo male površine u dolini

Budačke Rijeke te njene glavne pritoke, rijeke Radonje. Manji dio površina pogodnih za profitabilniju

poljoprivrednu proizvodnju nalazi se i u kraškom polju jugoistočno od naselja Čatrnje.

Usprkos ograničenim resursima prijeratna poljoprivredna proizvodnja pokazuje da je moguće i na

prostorima gdje nema previše prikladnih površina razviti uspješne poljoprivredne programe. Podatak

de se krajem prošlog stoljeća na području općine Krnjak 1031 osoba bavila poljoprivredom, što je bilo

33% ukupnog broja stanovnika, upućuje na zaključak da ima i dalje smisla poticati razvoj ovog

sektora.

Iako je u SWOT analizi kao jedna od snaga ovog područja istaknuto da je ono ekološki očuvano za

bavljenje ekstenzivnom poljoprivredom stvari spomenute kao slabosti vezane uz poljoprivrednu

proizvodnju (neriješeno vlasništvo, slabu iskorištenost poljoprivrednih površina, visok postotak

starijeg stanovništva58) dovode u pitanje povratak na staru razinu organizacije poljoprivredne

proizvodnje. Posebno kada se zna da se samo 115 stanovnika općine u posljednjem popisu (2011.)

izjasnilo da su njihovi prihodi vezani uz poljoprivrednu proizvodnju. U odnosu na broj stanovnika to je

samo 5,7%, što je vrlo daleko od prijeratnih 33% od ukupnog broja stanovnika.

Ove pomalo obeshrabrujuće podatke o malom broju osoba koje se bave poljoprivredom, koji se u

međuvremenu vjerojatno i smanjio, malo vedrijim čini informacija o broju registriranih OPG-ova na

području općine (273), što ukazuje da na individualnoj razini ipak postoji orijentacija prema bavljenju

poljoprivredom.

58

Poljoprivreda je glavna grana privređivanja na ovom području i to naročito stočarstvo. Iako je poljoprivreda primarna grana privređivanja, smanjuje se broj i udio poljoprivrednika na ovom području što je logično glede dobne strukture stanovništva. Ta je poljoprivreda orijentirana za svoje vlastite potrebe bez neke veće tržne proizvodnje. Iznesenu gospodarsku situaciju vezano uz aktivnost lokalnog stanovništva ilustriraju priložene tablice (tablice 14-19)./ PPU općine Krnjak str. 115


prosinac 2014.

Prema analizama koje se spominju u Prostornom planu Općine Krnjak (2005.) poljoprivredna

proizvodnja na ovom području trebala bi se najviše razvijati u smjeru voćarstva59 i povrtlarstva s

jedne strane i stočarstva sa druge strane.

Ratarstvo je prije svega u funkciji razvitka ostalih grana poljoprivrede (kukuruz se najviše koristi za

ishranu stoke, a držanje organiziranih zaliha kukuruza utječe na stabilnost snabdijevanja kukuruzom i

posljedično do pojeftinjenja stočarskih proizvoda – mlijeka, mesa, jaja, meda, a bila bi stabilnija i

proizvodnja neprehrambenih proizvoda stočarstva, npr. kože).60 Sa druge strane stočarstvo preko

prirodnog đubriva – stajnjaka pospješuje razvoj ratarstva. Ratarstvo stoji i u funkciji razvoja

voćarstva61 – u slučaju da se nakon žetve pšenice na istom zemljištu posade jagode, to doprinosi

velikom prinosu jagoda. Voćarstvo se može nadopunjavati i sa pčelarstvom, zbog velikog značaja

pčela u povećanju prinosa voća; osnovni pčelarski proizvodi – med, vosak i dr. su poseban izvor

prihoda.62

Osobe koje se bave poljoprivredom na području Općine Krnjak, kao i na drugim područjima

Karlovačke županije, mogu dobiti poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. Uz uobičajene poticaje koje

dobivaju kad upišu svoju zemlju u Upisnik i time steknu mogućnost korištenja tzv. plavog dizela,

postoje i drugi programi.

Tako su se tijekom 2013. godine mogle koristiti sljedeće mjere poticanja poljoprivredne

proizvodnje:63

1.a. Sufinanciranje izrade i ishođenje projektne dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju,

adaptaciju i opremanje farmi, pogona za preradu i skladištenje voća i povrća, preradu i sušenje

ljekovitog bilja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 3.000,00 po korisniku

1. b. Legalizacija farmi

59

Veliku budućnost može i treba biti intenzivno voćarstvo i povrtlarstvo – posebno proizvodnja voća i povrća u plastenicima. Dobra podloga i poticaj za razvoj voćarstva na području općine Krnjak je i razvoj turizma i blizina Jadranskog Mora. Pored tradicionalnih vrsta voća na području općine Krnjak – šljiva, jabuka, krušaka, višnje i trešnje treba pokrenuti i druge grane voćarstva. Na području Korduna i konkretno općine Krnjak su najpogodnije jabučaste, jezgraste i jagodaste vrste voća, a odabir vrste i sorte voća zavisi od rezultata ispitivanja kakvoće i sastava zemljišta./ PPU općine Krnjak 60

PPU općine Krnjak 61

Voćarstvo je grana poljoprivrede koja u brdsko – planinskim područjima najlakše donosi značajnu zaradu proizvođačima. Za ova područja (u koje spada i općina Krnjak) voćarstvo je zbog toga uz povrtlarstvo i proizvodnju voća i povrća u zatvorenom prostoru (staklenici i plastenici) jedan od glavnih oslonaca razvoja. Da bi se ljudi ohrabrili da krenu u intenzivnu voćarsku i povrtlarsku proizvodnju potrebno je postavljanje i pokaznih pilot – ogleda na pojedinim imanjima koji bi pokazali isplativost ovog rada. Na ovim imanjima je neophodno ispitati kakvoću tla i odabrati najpogodnije vrste voća i/ili povrća i primijeniti savjete stručnjaka kao neophodne uvjete uspjeha. Da bi današnji proizvođači voća i povrća bili konkurenti na tržištu moraju koristiti suvremenu tehnologiju i visoke standarde koje propisuje EU. Pojedinci male gospodarske snage i skromnog proizvodnog potencijala nemaju šanse za opstanak u ovim uvjetima poslovanja, pa je neizbježno udruživanje u zadruge i druge vrste kooperativa svim malim posjednicima i proizvođačima koji žele ne samo opstanak na tržištu nego i poslovni uspjeh. 62

Isto 63

Glasnik općine Krnjak 02/14, Odluka o prihvaćanju izvješća ostvarenju Programa poticanja poljoprivrede za 2013. godinu.


prosinac 2014.

Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 po korisniku

2. Unapređenje proizvodnje, prerade i prodaje domaćih proizvoda na kućnom pragu

Iznos subvencije: -do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 kuna po

poljoprivrednom gospodarstvu

3. Opremanje objekata za uzgoj domaćih životinja i proizvodnju i skladištenje meda OPG-a.

Iznos subvencije: - do 50% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 5.000,00 kn po korisniku

4. Osiguranje usjeva, nasada i stoke:

Iznos subvencije: - 15% police osiguranja iz Proračuna općine Krnjak

- 15% police osiguranja iz Županijskog proračuna, maksimalno do 5.000,00

kn po korisniku.

5. Uzgoj pčelinjih zajednica

Iznos subvencije: - do 20% ukupnih opravdanih troškova, najviše do 2.000,00 kuna po korisniku

Usprkos spomenutim mogućnostima u 2013. godini na području Krnjaka koristila se samo jedna vrsta

potpore i to ona za uzgoj pčelinjih zajednica u iznosu od 690,00 kn.64

Poljoprivredni proizvođači sa područja Karlovačke županije, pa tako i oni iz Općine Krnjak, malo su

koristili i sredstva iz SAPARD i IPARD65 programa, dvaju predpristupnih fondova kroz koje su se

financirali različiti oblici poljoprivredne proizvodnje. Jedan od razloga za takvo stanje je nepostojanje

većih i organiziranih poljoprivrednih sistema na području općine, nesređenost vlasništva na

zemljišnim posjedima, nezavršen proces legalizacije gospodarskih i stambenih objekata i sl. Sve to i

još dosta drugih stvari od kojih je svakako i zahtjevna procedura i veliki troškovi za pripremu

dokumentacije sa neizvjesnim ishodom utjecalo je da mali poljoprivredni proizvođači ni ne

pokušavaju za svoje projekte dobiti sredstva iz EU fondova.

Tablica 22. OPG-ovi na području Općine Krnjak

Djelatnost Broj OPG- a Struktura

Poljoprivreda 269 98%

Turizam 4 2%

Druge djelatnosti / /

Ukupno 273 100%


64

Tijekom 2013. godine izostalo je značajnije korištenje subvencija za poticanje i razvoj poljoprivrede. Program poticanja poljoprivrede za 2013 godinu je doživio 2 - rebalansa, upravo iz razloga što nije došlo do značajnijeg korištenja potpora. Razlozi tome su, u prvom redu, činjenice da je krajem 2012. godine usvojen je novi Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12) koji sustav potpora regulira na drugačiji način, te sporost u postupcima legalizacije poljoprivrednih objekata, kao i činjenice da naši poljoprivrednici još uvijek nemaju navike da osiguravaju svoje usjeve, nasade i stoku./ Glasnik općine Krnjak 02/14, Odluka o prihvaćanju izvješća ostvarenju Programa poticanja poljoprivrede za 2013. godinu 65

U okviru višegodišnjeg IPARD programa koji je bio dostupan od 2007.-2013. provedeno je 18 natječaja, zaprimljena su 1.142 projekta s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,1 milijarde kuna. IPARD je nosio brojna ograničenja kao što su niski iznosi potpora, ograničenja u kapacitetima te rigorozna pravila u samoj provedbi. Ulaganje koje započne već nakon same prijave na natječaj bit će priznato kroz Europski poljoprivredni fond (ako projekt prođe na natječaju), što kod IPARD-a nije bio slučaj odnosno nije se smjelo započeti s projektnim aktivnostima sve do potpisa ugovora s nadležnom institucijom. /www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/zaba_eu/eu_fondovi/program-ruralnog-razvoja/


prosinac 2014.

Nakon sredstava iz predpristupnih fondova poljoprivrednim proizvođačima stoje na raspolaganja znatno veća sredstva iz Strukturnih fondova, točnije kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD66) koja mogu dobiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednike, šumare i mlade. Ta sredstva su planirana za poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva, promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi, za obnovu, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu ali i promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja, što je jedan od osnovnih problema na području Krnjaka. Sve spomenute aktivnosti financirat će se kroz Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. Republike Hrvatske kojeg je izradilo Ministarstvo poljoprivrede i koji je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Kroz ovaj program nastavit će se ulaganja u ruralni razvoj kroz 18 mjera koji će moći koristiti poljoprivredni proizvođači, udruge i Općina Krnjak kao jedinica lokalne samouprave. Očekuje se da će kroz Program ruralnog razvoja biti lakše zadovoljiti zadane kriterije s obzirom na manja ograničenja u kapacitetima ulaganja te fleksibilnija pravila same provedbe projekata. Kao kvalitetna podrška predlagateljima projekata iz ovog sektora neke banke najavljuju potporu svojim klijentima kroz specifično prilagođene programe financiranja jer se projekti neće moći realizirati bez bankovnih garancija. Ukratko, sudeći prema bazi projektnih prijedloga na području općine Krnjak može se očekivati veći broj kandidiranih projekata nego što je to bilo u predpristupnom razdoblju. Pogotovo zato što Program ruralnog razvoja nudi širok spektar mogućnosti. Već 2014. najavljeno je raspisivanje natječaja za 8 mjera: 1. Ulaganja u materijalnu imovinu 2. Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva 3.Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 4. Agro-okoliš i klima 5.Ekološka poljoprivredna proizvodnja 6.Očuvanje poljoprivrede na područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi 7.Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 8. Lokalne inicijative (LEADER i LAG-ovi)

4.5.1. LAG Petrova Gora i LEADER program

Važan segment provedbe planiranih programa na ruralnom području Općine Krnjak je korištenje

sredstava iz Leader programa/inicijative, odnosno uključenost u LAG (Lokalna akcijska grupa) kao

66

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Konkretno, poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. / http://www.europski-fondovi.eu/eafrd/


prosinac 2014.

instituciju koja vrši usmjeravanje različitih partnera važnih za lokalni razvoj prema realizaciji

zajedničkih projekata.

Od svog osnivanja 1991. Leader inicijativa omogućuje ruralnim zajednicama uključivanje više

partnera u razvoj pojedinog područja. Razlika između Leadera i drugih programa je u tome što on

pokazuje kako djelovati umjesto što bi trebalo napraviti. To otprilike znači izradu strategija

određenog područja uključenog u Leader inicijativu i njihovu razradu po modelu „odozdo prema

gore“, razvijanje uspješnog lokalnog javno privatnog partnerstva kroz Lokalne akcijske grupe (LAG)

koje se organiziraju kao male razvojne agencije koje provode multisektorske aktivnosti, usmjerene na

poticanje inovacija, suradnje i umrežavanja različitih subjekata važnih za lokalni razvoj.

Općina Krnjak zajedno sa još 4 općine uključena je u LAG Petrova Gora (Topusko, Gvozd, Barilović i

Vojnić). Cijelo područje LAG-a nalazi se na tzv. potpomognutim područjima Republike Hrvatske.

Općine Barilović i Topusko su u II skupini razvijenosti, od 50%-75% nacionalnog prosjeka razvijenosti.

Općine Krnjak, Gvozd i Vojnić nalaze se u I skupini razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa

razvijenosti ispod 50% nacionalnog prosjeka. Cjelokupni LAG je u I kategoriji, odnosno ispod 50%

nacionalnog prosjeka razvijenosti.67

Od LAG-ova se u Republici Hrvatskoj dosta očekuje, a posebno su ta očekivanja velika u jedinicama

lokalne samouprave smještenim na ruralnim područjima gdje se Leader program i Program ruralnog

razvoja mogu implementirati kroz različite natječaje koji mogu značajnu utjecati na razvojnu

dinamiku pojedinog područja.

Ta očekivanja su prisutna i u Općini Krnjak. Dosta OPG-ova, udruga, tvrtki, obrta, zadruga pa i sama

jedinica lokalne samouprave priprema se za kandidiranje programa koji su usmjereni na

poljoprivredu. Značajan broj projektnih prijedloga poslanih radnoj skupini koja je radila na ovoj

strategiji u skladu su sa ciljevima, prioritetima i mjerama Programa ruralnog razvoja koji će se

provoditi od 2014. – 2020. godine sugerira da postoje ozbiljni planovi za bavljenje poljoprivredom na

području Krnjaka. Ukoliko dođe do njihove uspješne implementacije može se očekivati da će se

Općina Krnjak ponovo identificirati kao područje razvijene poljoprivredne proizvodnje.

4.6. Šumarstvo

Šumske površine zauzimaju značajan dio prostora općine Krnjak (35,71%) i prema podacima iz

Prostornog plana na području Krnjaka je 3.998,29 ha pod šumama.68 Iako je pokrivenost općine

Krnjak manja od prosječne pošumljenosti područja koje pokriva LAG–a Petrova Gora (60%) ona ipak

ima relativno visok prosjek (37%) pošumljenosti69. Riječ je o šumama prvenstveno gospodarske

67

Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 68

Taj se postotak u međuvremenu sigurno povećao jer su velike količine obradivih područja zapuštene i više od dvadeset godina na njima se diže različito raslinje koje se ne može svrstati u šumska područja ali na njima se nalazi dosta iskoristive biomase za različite svrhe, (op.a.) 69

U prosjeku šumovitost Republike Hrvatske iznosi 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% od njegove površine. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum)


prosinac 2014.

namjene (bukva, hrast kitnjak, grab,..) koje obzirom na postojeći tretman u gospodarskim osnovama

Hrvatskih šuma ne spadaju u kategoriju zaštićenih šuma ili šuma posebne namjene. Stoga su šume na

području Općine Krnjak tretiraju kao gospodarski resurs koji može značajno utjecati na razvoj ovog

područja iako se, osim Hrvatskih šuma, nitko ozbiljnije ne bavi eksploatacijom ili preradom drveta na

području Krnjaka. Drvo iz šuma kojima gospodare Hrvatske šume kao sirovina odlazi sa područja

Krnjaka tako da njihova eksploatacija nema previše direktnog utjecaja na standard žitelja ove općine.

Privatne šume u većini slučajeva koriste se kao izvor drveta za ogrjev lokalnom stanovništvu, što na

određeni način smanjuje potencijalne izdatke za socijalno osjetljive skupine, iako je sječa drveta za

osobe treće životne dobi na području Krnjaka posao za koji trebaju tuđu pomoć.

Gospodarski potencijali povezani sa šumama nakon poljoprivrede i vodnih potencijala smatraju se

trećim resursom po važnosti na području Općine Krnjak70. Uloga šuma je u tom područja višestruka,

kao baza za eksploataciju drveta, za korištenje obnovljivih izvora energije, ali i kao turističko

zdravstveni potencijal.

Na području općine djeluje Šumarija Krnjak71 koja je osnovana 29.07.1954.godine, a počela je s

radom 01.11.1954.godine. Šumarija se sastoji od tri gospodarske jedinice: Loskunja, Debela kosa-

Markovac i Skradska gora.

Tablica 23. Šumske površine Općine Krnjak

Šumarija Krnjak – površine šumskog zemljišta i godišnji prirast

1. Ukupna površina šumskog zemljišta s kojim gospodari Šumarija Krnjak

4183,71 ha

2. Ukupna drvna zaliha na području šumarije 659 200 m3

3. Ukupni godišnji prirast 19 387 m3

4. Ukupna godišnja sječiva drvna masa( etat ) 16 798 m3

Izvor: Šumarija Krnjak

te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge. Velik šumski ekosustav je osnov za velike količine pitke vode kojima je ovo područje izuzetno bogato. Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. 70

Šume su višestruko značajne jer omogućuju: •Snabdjevanje stanovništva drvetom za ogrjev, •Snabdjevanje drvne industrije potrebnim materijalom, •Preradu šumskog otpada u „brikete“, i •Preradu jestivih šumskih proizvoda (gljive, kesten, jagode i sl.). http://krnjak.hr 71

Područje Šumarije Krnjak prema nekim geolozima prolazi granična linija krša, a to je potok Budačka Rijeka. Zapadno od nje je početak krša gdje se nalazi gospodarska jedinica Skradska gora. Prema teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske površina Šumarija Krnjak se nalazi na teritoriju Općine Krnjak,Općine Vojnić,Općine Barilović i Grada Slunja,a sve u sklopu Karlovačke županije.

http://krnjak.hr/


prosinac 2014.

Tablica 24. Vrste šumskog drveća koje rastu na području Krnjaka

Red. br.

Naziv Drvna zaliha Postotak

1. Bukva obična 429 958 m3 65,2%

2. Hrast kitnjak 76 973 m3 11,7%

3. Grab obični 46 480 m3 7,1%

4. Crni bor 22 796 m3 3,5%

5. Američki borovac 18 050 m3 2,7%

6. Hrast cer 17 075 m3 2,6%

Izvor: Šumarija Krnjak

Uz sve navedeno šume su zanimljive i kao područje gdje se beru različiti jestivi šumski proizvodi

(gljive, kesteni, jagode), koji za određeni broj stanovnika općine predstavljaju dodatni izvor prihoda u

vrijeme turističke sezone.

Šume na području Općine Krnjak su bogate sa divljači zbog čega postoji realna mogućnost za razvoj

lovstva koje zbog određenih administrativnih problema trenutno nije moguće u obimu kako bi to

željeli stanovnici ovog područja i predstavnici Općine Krnjak.

4.7. Turizam

Uz revitalizaciju poljoprivrede koja se u ne tako dalekoj prošlosti pokazala kao uspješna djelatnost u Općini Krnjak puno se očekuje i od turizma. Turizam je na ovom području u početnoj fazi i još se uvijek svodi uglavnom na individualne pokušaje poduzetnika u ugostiteljsko trgovačkom sektoru koji, između ostalog, nude usluge smještaja, hrane i pića uz prometnicu D-1 kojom se kreće veliki broj putnika prema Plitvičkim jezerima i odredištima na Jadranskoj obali. Ali njihov broj je mali u odnosnu na broj onih koji prolaze kroz ovu općinu.

Činjenica da gotovo cijelom dužinom općine prolazi prometnica D-1 istaknuta je i u SWOT analizi kao prilika za razvoj novih oblika turističke ponude (tranzitni, lovni, seoski, kulturni72, rekreativni). Ta prilika za sada je dosta daleko od realizacije jer je turizam na području općine nerazvijen, kao i na području cijelog LAG-a kojem ona pripada, o čemu se opširnije govori u Lokalnoj razvojnoj strategija LAG-a Petrova Gora za 2012.-2014. godinu;

Turizam nije dobro razvijen u području, unatoč dobrih prirodnih, povijesnih i kulturnih resursa i dobrom cjelokupnom potencijalu. Turizam je bolje razvijen jedino na području općine Topusko gdje se nalaze poznate Top-terme Topusko sa razvijenim smještajnim kapacitetima, bazenskim kompleksom zatvorenog i otvorenih bazena te pratećim sadržajima. Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i koordinacija. Iako pokazatelji nisu loši za jedno ruralno kontinentalno područje, prihodi i posjeti u turizmu uglavnom su vezani na prolazne posjetitelje koji na području LAG-a borave radi posjeta i obilaska NP Plitvička jezera i u Top-termama.73

72

Bogata arheološka područja visoke vrijednosti i značaj, uključivo i druge spomeničke vrijednosti (stari gradovi, etnoarhitektura i sl.), mogu kroz formiranje arheoloških parkova biti dobra podloga za iniciranje razvoja kulturnog turizma. /PPU općine Krnjak,, str. 84. 73

Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.


prosinac 2014.

Problem smještajnih kapaciteta niže kvalitete prisutan je u cijelom LAG-u. Poseban problem predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih agroturističkih domaćinstava, sukladno pravilima, u suštini nema niti jedno registrirano seosko domaćinstvu. Nedostatak takve ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog/agro-turizma koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet područja. Važno je istaknuti kako je na području LAG-a čak 150 naselja u kategoriji D, 4 naselja je u kategoriji C, dok je u kategoriji A samo naselje Topusko, što pruža velike mogućnosti za sufinanciranje razvoja ruralnog turizma iz IPARD programa.74

Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja i sve popularnije među posjetiteljima LAG-a. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam. Na prostoru LAG-a 14 lovo zakupnika imaju koncesije na lovišta ukupne površine 113.072 ha. Potencijali za razvoj ribolovnog turizma su izuzetno veliki, posebno na Glini, Korani, Mrežnici, Radonji i dr. rijekama, no taj oblik turizma nije niti izdaleka razvijen prema potencijalima koji mu se pružaju. Isto tako, sve više se razvijaju i drugi sadržaji poput foto-safarija, speleoturizma, paintball-a i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih prirodnih ljepota LAG-a. U konačnici, iznimno je važno napomenuti kako je za razvoj turizma LAG-a neophodno razvijati sadržaje i kapacitete prvenstveno oko Top-termi (koje također treba razvijati na puno višu razinu turističke ponude u smislu razvoja wellness turizma), te ruralni turizam i ponudu na cijelom prostoru. Posebno je važno revitalizirati i koristiti poznate destinacije poput Muljave (Hrvatske šume) i Petrove Gore te urediti prilaze i kupališta na rijekama.75

Svi navedeni problemi u analizi turizma na području LAG-a odnose se u dobrom dijelu i na Općinu Krnjak. Iako Krnjak raspolaže zanimljivom prirodnom (Jopića pećina, kupališta na Korani, vrelo Mlakovac,..) i kulturno povijesnom baštinom (izvor Čatrnja, rimski kamenolom Srdići, rimski sarkofazi Vujaškovići, stari gradovi, spomen područje Debela kosa i dr.) koja je relativno lako dostupno potencijalno veliki broj posjetitelja koji prolaze ovim područjem nije upoznat sa turističkim destinacijama na području Krnjaka niti su one označene i uređene za organizirani prihvat posjetitelja.

Turistički planovi općine Krnjak usmjereni su na razvoj vlastitih turističkih kapaciteta76 ali i na partnersko povezivanje u zajedničkim projektima i programima sa općinama unutar mini regije (Topusko, Vrginmost, Vojnić, Barilović) čime bi se postigli bolji razvojni efekti.

Ti se planovi mogu realizirati poticanjem privatnog poduzetništva u turizmu ali i razvijanjem programa čiji nositelj može biti Općina Krnjak, u partnerstvu sa predstavnicima civilnog i poslovnog sektora.

U bazi projekata prikupljenih za vrijeme pripreme strategije navedeno je više prijedloga koji su usmjereni na turizam. Od obilježavanja biciklističkih i pješačkih staža, registracije proizvođača ekološke hrane, uređenje turističkih zona (Brebornica – Jopića špilja, Mlakovac), uređenje sportsko rekreacijske zone Velika Crkvina i Dvorište pa do poticanja i osnivanja tradicijskih obrta. Predlagatelj spomenutih projektnih prijedloga je Općina Krnjak. Još je čitav niz projektnih prijedloga predloženih od strane predstavnika poslovnog i civilnog sektora, što upućuje da postoje planovi i volja za razvoj

74

Isto 75

Isto 76

Da bi se privukli turisti potrebno je da općina Krnjak osigura potrebne turističke sadržaje, a to je pored obilaska prirodnih i kulturnih znamenitosti svakako i organiziranje sportskih događaja, npr. biciklijade. Svake godine se održava biciklijada čiji je suorganizator i općina Krnjak, a kako izgradnja biciklističkih staza zahtjeva veći prostor jasno je da suradnja kordunaških općina i u ovom slučaju ima veliku budućnost. Isto vrijedi i u slučaju gradnje trkačkih staza. Za sve ove i druge sportske sadržaje turističke ponude je potreban veći prostor od područja općine Krnjak i to je jedan od razloga koji upućuju na povezivanje kordunaških općina u mini – regiju. http://krnjak.hr/

http://krnjak.hr/


prosinac 2014.

turizma na području općine Krnjak. Ti se planovi mogu realizirati dobrom suradnjom i partnerstvom zainteresiranih dionika sa područja cijele općine ali i sa partnerima sa područja cijelog LAG-a i šire.

Uz turističke projekte koje predlaže općina Krnjak u Bazi projekata uvršteni su i projektni prijedlozi drugih lokalnih dionika sa ovog područja. Kroz njih se planira čitav niz zanimljivih programa koji će, ukoliko se realiziraju svakako privući posjetitelje na ovo područje. Tako se na primjer planira izgradnja Adrenalinskog parka, turističkog naselja u Podgorju Krnjačkom, adaptacija i proširenje obiteljskog ugostiteljskog objekta, Eko zone Vojnović brdo i sl. Svi spomenuti projektni prijedlozi računaju na podršku bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova i trebat će napraviti dosta posla na njihovoj pripremi, posebno na onima koji uključuju neke građevinske radove, opremanje i sl.

Dosta važan preduvjet za bavljenje turizmom je i izgradnja smještajnih kapaciteta koji su na području

Općine Krnjak trenutno nedovoljni za ozbiljnije bavljenje turizmom. U vrijeme izrade ove analize na

području općine ima četiri registrirana iznajmljivača soba iako je praksa tzv. „zimmera“ prilično

razvijena na području Grada Karlovca i Grada Slunja koje povezuje prometnica preko Općine Krnjak.

Prema informacijama iz Turističke zajednice Karlovačke županije kada na nekom prostoru ima manje

od 6 iznajmljivača podaci o broju noćenja su nedostupni. Zbog toga je nemoguće dobiti informaciju o

tome koliko stvarno osoba koristi smještaj na području Općine Krnjak i postoji li potreba za više

smještajnih kapaciteta. S obzirom da nema informacija o aktivnostima iznajmljivača ne može se doći

do informacija o broju posjetitelja, njihovoj strukturi, dužini boravka, zemljama iz kojih dolaze i sl.

Takvo stanje pokazuje da tek treba započeti posao na razvoju turizma u Općini Krnjak jer se on nalazi

na samom početku.

Tablica 25. Registrirani iznajmljivači soba na području Općine Krnjak

Kategorija Broj iznajmljivača Struktura

1 zvjezdica 4 100%

2 zvjezdice / /

3 zvjezdice / /

4 zvjezdice / /

Ukupno 4 100,00 %


4.7.1. Lovni turizam na području Općine Krnjak

Kada se govori o razvoju turizma na području Općine Krnjak treba spomenuti i lovstvo za čiji razvitak

na ovom području postoje dobre pretpostavke. Kao i cijelo područje Karlovačke županije, na području

Općine Krnjak moguć je odstrel srneće divljači, jelena, divlje svinje a loviti se može sitnu divljač

(šljuka, fazan, divlja patka, prepelica i zec). Posljednjih godina zbog pomalo paradoksalnih zakonskih

propisa kojima je regulirana mogućnost lova na području ove općine razmnožilo se puno divljih svinja

koje nanose štetu poljoprivrednim kulturama. Usprkos činjenici da je cijela općina Krnjak lovno

područje podijeljeno između tri lovačka društva (LD Vepar, LD Srnjak, i LD Hrvatski sokol)

administrativne prepreke u radu lovačkih društava onemogućavaju organizirani odstrjel ovih

životinja, kao i organizaciju dolaska stranih lovaca čiji bi boravak predstavljao izvor prihoda za lokalno

stanovništvo (smještaj, prehrana) i za lovačka udruženja koja djeluju na području Općine Krnjak. Da bi

područje Općine Krnjak postalo zanimljivo mjesto za lovni turizam potrebno je suradnja i koordinacija


prosinac 2014.

lovačkih društava sa jedinicom lokalne samouprave koja kroz svoje programe može organizirati

promociju lovnog turizma na svom području, pomoć u uređenju lovačkih domova i drugih smještajnih

kapaciteta za lovce i njihove goste, i sl. Predstavnici lovačkih društava bili su uključeni u pripremu ove

strategije i u bazi projekata uvršteni su prijedlozi lovačkih društava koji se, između ostalog, odnose

na izgradnju uzgajališta (gateri) krupne divljači (divlje svinje i jeleni), uređenje lovačkog doma i

organizaciju foto lova i edukaciju lovaca o načinima prirodnog uzgoja krupne i sitne divljači. Sve

navedeno izraz je dobre volje za uspostavom partnerstva između jedinice lokalne samouprave i

lovačkih udruga u razvoju lovnog turizma na području Općine Krnjak. Ali uz dobru volju trebat će i

dosta zajedničkog djelovanja svih zainteresiranih dionika koji mogu pridonijeti da lovni turizam

postane prepoznatljiv brend ovog područja.

4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva

Poduzetničku infrastrukturu u Hrvatskoj tvore regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo,

poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi. Preko ovih institucija realiziraju se programi

Ministarstva poduzetništva i Ministarstva gospodarstva usmjereni na poticanje malog i srednjeg

poduzetništva. U razvijenijim jedinicama lokalne samouprave iz proračunskih sredstava se potiče

razvoj poduzetničke infrastrukture u različitim sektorima; poljoprivredi, turizmu, zaštiti okoliša i sl.

Proračun Općine Krnjak nema dovoljno sredstava za slične poticaje pa poduzetnici sa tog područja u

skoro vrijeme ne mogu očekivati financijska sredstva od općine, iako bi im to dobro došlo.

Prema dostupnim i već spomenutim podacima na području Općine Krnjak registrirano je 37

trgovačkih društava i 11 obrta. To bi bio pristojan broj poslovnih subjekata kada se ne bi znalo da u

24 trgovačka društva nema ni jedne zaposlene osobe i neki od njih su na granici rentabilnosti i

razmišljaju o prestanku rada. Kroz kontakte sa predstavnicima gospodarskog sektora (obrti, trgovačka

društva, OPG-ovi, zadruge) na području općine Krnjak ustanovljeno je da gotovo nitko od

gospodarstvenika sa ovog područja nije koristio neka ozbiljnija sredstva od strane Županije,

ministarstva ili iz EU fondova za poslovnu infrastrukturu. To bi se trebalo promijeniti nakon

sudjelovanja u konzultacijskom procesu oko izrade Razvojne strategije Općine Krnjak u koju su

uključeni i ambiciozni projektni prijedlozi predstavnika poslovnog sektora sa područja općine,

posebno oni usmjereni u sektor poljoprivrede.

4.9. Poduzetničke zone

Na području Općine Krnjak predviđeno je više zona namijenjenih za neku vrstu gospodarske

djelatnosti. To su zone isključive – izdvojene namjene, a prvenstveno su locirane na područjima

predviđenim za razvoj i uređenje površina izvan naselja, te uključuju slijedeće;

1. Zone proizvodne namjene, pretežito industrijske ili zanatske proizvodnje (I1, I2) sa mogućnosti

realizacije i poslovne gospodarske namjene sa uslužnim (K1), trgovačkim (K2) ili servisno-komunalnim


prosinac 2014.

(K3) sadržajima, locirane su na slijedećim lokacijama izdvojenim izvan naselja: teritorij naselja Krnjak,

Grabovac Krnjački, Hrvatsko Žarište i Gornji Skrad sa ukupnom površinom 24,37 ha77

2. Ugostiteljsko-turistička zone (tipologije T1-hotel, T2-turističko naselje, T3-kamp, T4-ostalo)

teritorij naselja Mlakovac, Donji Budački, Brebornica, Podgorje Krnjačko i Velika Crkvina, ukupne

površine 38,42 ha.78

3. Područja eksploatacije mineralnih sirovina (E3)

Locirana su na područjima naselja Budačka Rijeka (Čukur), Burić Selo (Brod) i Zimić (Loskunja) sa

površinom 18,05 ha, a obuhvaćaju postojeće zone eksploatacije.

4. Lokacije akvakulture - ribogojilišta (H).79

Na teritoriju naselja Krnjak i Podgorje Krnjačko, planirane sa površinom 2,14 ha.80

Osim gospodarskih djelatnosti, koje se kao manje i prostorno ograničene zone isključive namjene

razvijaju u okvirima postojećih naselja (prostori razvoja i uređenja površina naselja), predviđene su i

gospodarske djelatnosti u zajednici sa stambenom namjenom prostora. Tako se unutar izgrađenih

dijelova naselja, u sklopu mješovite namjene prostora, predviđa razvitak ugostiteljstva, seoskog -

lovnog - ekološkog turizma, poslovnih i drugih zanatskih usluga i servisa, trgovine, usluga u segmentu

građevinarstva i dr., realiziranih u formi obiteljskog poduzetništva.81

Sve navedeno u Prostornom planu općine Krnjak upućuje da su planovi jedno a stvarnost drugo.

Naime, na području Općine Krnjak još ni jedna zona nije u funkciji.

4.10. Gospodarska udruživanja

Svi poduzetnici su, za sada, bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore.

(HOK, www.hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).

Na području Općine Krnjak još ne postoje sektorska udruženja poduzetnika koji bi razmatrali

pokretanje partnerskih projekata uz podršku lokalnih vlasti.

4.11. Bankarstvo i financijske usluge

Na području općine Krnjak nema poslovnica banaka a ne pružaju se ni financijske usluge preko

bankomata dok se određene transakcije vrše putem HP-a što je također zanimljiv pokazatelj

gospodarske dinamike na tom području.

77

PPU općine Krnjak, str.111.,112 78

Isto 79

Isto 80

Isto 81

Isto

http://www.hgk.hr/


prosinac 2014.

5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA OPĆINE KRNJAK

5.1. Prirodna baština

Područje Općine Krnjak specifično je po bogatoj krajobraznoj i biološkoj raznolikosti. Uz šumsko bogatstvo82 na području Krnjaka nalaze se brojni izvori i potoci koji se ulijevaju u rijeku Koranu. Iako nisu iskorišteni, na području općine postoje geotermalni izvori koji su bili poznati i u rimsko doba. Oni se danas ne koriste a predstavljaju značajan razvojni potencijal. Uz sačuvane prirodne resurse na području Krnjaka postoje tragovi bogate povijesne baštine koja se može koristiti za razvoj povijesnog turizma (stari gradovi, etnoarhitektura i sl.). Te prirodne vrijednosti, prema Prostornom planu Općine Krnjak, u određenim okolnostima također mogu imati značajan prirodni utjecaj na ukupni razvoj općine. Naime, ciljevi prostornog razvoja polaze od vrednovanja spomenutih prirodnih obilježja.

Tako se kao jedan od osnovnih ciljeva ističe očuvanje zaštićenih dijelova prirode i uključivanje u turističku ponudu postojećih prirodnih atrakcija, kao što su posebni geomorfološki rezervati – lokaliteti Jopića pećina, špilja Gvozdenica, značajnog krajobraza – potoka Mlakovac, i sl. U ovoj fazi kada na području Općine Krnjak nema nekih značajnijih programa koji bi ugrožavali njihovu zaštitu ove prirodne atrakcije su sigurne od devastacije i zagađenja. Ipak, ukoliko dođe da ozbiljnije eksploatacije šuma ili razvoja turističkih programa trebat će ozbiljnije razmotriti kako ova područja najbolje koristiti.

Također, posebno se naglašava zadržavanje postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti na kontaktnom području uz rijeku Koranu, kao ekološki vrijedno prirodno područje na kojem je moguć razvoj turizma kroz sportsko-rekreativne i druge sadržaje.

U prostornom planu se posebno ističe područje sjeveroistočnog i jugoistočnog šumovitog djela Općine Krnjak (Loskunja i Debela Kosa) koji treba očuvati kroz ograničenje korištenja šumskih potencijala, te zabranu daljnje izgradnje na tim područjima, osim uređenja izletničko-lovnih i sličnih objekata Ipak, pretjerana sklonost zaštiti isključuje ozbiljniji razvoj gospodarstva pa će korištenje prirodne baštine u razvojne svrhe trebati dobro planirati.

5.2. Zaštićena kulturno spomenička baština Općine Krnjak

Nepokretnu kulturnu baštinu s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine i /ili kompleksi građevina, kulturno-povijesne cjeline te krajolici. Kolokvijalnim nazivom nepokretna

82

Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum) te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus) i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest (Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa), cer (Quercus ceris) i druge./ Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.


prosinac 2014.

kulturna dobra predstavljaju graditeljsku baštinu od pojedinačne građevine prema cjelini (skupina građevina) odnosno područje (krajolik).83

Kulturna dobra kao tragovi i svjedoci naseljenosti i djelatnosti stanovnika na području Krnjaka vidljivi su u prostoru gdje su identificirane brojne arheološke zone i lokaliteti.

Područje općine Krnjak je bilo naseljeno još u prapovijesti. To je dokazano otkrićem prapovijesne nekropole na području Božići – Gmajna u Gornjem Budačkom, antički sarkofag kod pravoslavne crkve u Gornjem Budačkom, antičko nalazište u Perićima („Dolina“), rimska nekropola u Jopić Pećini i pretpostavljena naselja u Maloj Crkvini i Ponorcu (Vujaškovići). Tri rimska kamenoloma u blizini Dugog Dola pokazuju gospodarsku aktivnost na ovom području za vrijeme Rimskog carstva. U ovim krnjačkim kamenolomima su izgrađivani sarkofazi za vrijeme rimske uprave. U Jopić pećini je nađen rimski novac.84

Na ovom području nalaze se i stari gradovi iz vremena Osmanlijskih osvajanja. Jedan od njih je stari grad i tvrđava Skrad koja se nalazi na području sa kojeg se pruža izuzetna pogled na rijeku Koranu i okolni kraj. O samom gradu nema podataka sve do XV. stoljeća, a pripadao je porodici Frankopan. Utvrđeni gradovi u Srednjem vijeku nalazili su se blizu Donjeg Budačkog i Zimića. Još je čitav niz lokaliteta popisanih kao nepokretna kulturna dobra u Općini Krnjak.85 Od spomenika novijeg doba koji imaju posebno značenje za stanovnike lokalne zajednice su:

Pravoslavni manastir Presvete Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom86

Spomen – područje Debela Kosa87

Spomenik žrtvama genocida u Ivanović Jarku88

Svi navedeni lokaliteti i građevine sa prirodnim i spomeničkim obilježjima mogu se koristiti kao važni

faktori u gospodarskom razvoju ovog područja. Čitav niz programa i fondova omogućuje pretvaranje

povijesnih i prirodnih lokaliteta u zanimljive turističke destinacije, što može značajno utjecati na

pokretanje lokalnog razvojnog ciklusa. Taj proces ne bi smio biti stihijski i trebao bi se odvijati

poštujući smjernice navedene u Prostornom planu uređenja Općine Krnjak. Te smjernice se svode na

slijedeće:

Treba nastojati zadržati povijesne oblike trasa starih cesta, mostova, pješačkih putova i staza, kao i povijesni naseobinski ustroj, parcelaciju i tradicijsku arhitektu. Također, treba nastojati oživjeti povijesne oblike naseljenosti sela i zaselaka u okviru njihovog prostornog okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture, očuvati i obnoviti tradicijsku arhitekturu, očuvati

83

http://www.min-kulture.hr 84

www.krnjak.hr, 85

Popis nepokretnih kulturnih dobara na području Općine Krnjak jedan je od priloga ove strategije 86

Manastir je osnovan 2007. godine sa blagoslovom episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, a u svom sastavu ima parohijski hram svetih apostola Petra i Pavla i prateće objekte. Slava prvog manastira SPC na području općine Krnjak je 25. jula kada se praznuje čudotovorna ikona Presvete Bogorodice Trojeručice koju je Sveti Sava dobio u Svetoj Zemlji u drevnom manastiru Svetog Save Preosvećenog. Crkva svetih apostola je sagrađena i osvećena 1963. godine. U manastiru se pored igumana Nauma Milkovića nalaze još dva monaha i jedan iskušenik./ www.krnjak.hr 87

Zgrada Spomen Doma je prije rata imala bogatu etnografsku zbirku, a u toku ratnih događaja u vremenu od 1991. do 1995. godina u ovom objektu je bila smještena bolnica. Etnografska zbirka je nažalost nestala. Muzejsku postavku u Spomen Domu „Debela kosa“ je uredio povjesničar Đuro Zatezalo. Ranije podignut spomenik je na žalost uništen, ali se ipak na ovom spomen području svake godine obilježava dan ustanka na Kordunu, kao i osnivanje I. kordunaškog partizanskog odreda „Debela kosa“. /www.krnjak.hr 88

Na području općine Krnjak u Ivanović Jarku je 29.07.1941. godine počinjen strašan zločin nad srpskim narodom sa područja općina Krnjak, Vojnić i Vrginmost./ www.krnjak.hr

http://www.krnjak.hr/





prosinac 2014.

povijesne slike prostora i karakterističnih vizura, njegovati tradicionalni način poljoprivrede, zadržati karakteristične naziva sela, brežuljaka, potoka, izvora te nastaviti istraživati arheološke lokalitete vezane uz regionalnu i nacionalnu povijest.

Sve navedeno, naravno, ima smisla ukoliko se na području Općine Krnjak zaustave nepovoljni gospodarsko razvojni i demografski trendovi koji negativno utječu na razvojne perspektive.

5.3. Kulturne manifestacije u Općini Krnjak89

Kulturne manifestacije na području općine Krnjak su:

- 25. 06. - Proslava Dana općine i Dana državnosti

- 25.06. - Biciklijada “Od Korane do Skradske Gore” povodom dana općine

- 29. 07. - Obilježavanje stradanja 380 civila u Ivanović jarku sa područja Vojnića,

Krnjaka i Vrginomsta u Drugom svjetskom ratu (1941. godine).

- 29.07. - Obilježavanje osnivanja Prvog partizanskog odreda na Debeloj kosi 1941.

godine

- 25.01. – Proslava Sv. Save u organizaciji SKD Prosvjeta

- 23.06. - Ivanjski krijes u Krnjaku

Na području općine Krnjak djeluje ogranak SKD „Prosvjeta“ koji predstavlja okosnicu kulturnih događanja u općini. Pododbor SKD „Prosvjeta“ preko svojih sekcija (muzička, folklorna, recitatorska) značajno i svestrano doprinosi očuvanju i razvijanju kulturne tradicije ovog kraja. Dom krnjačkog pododbora SKD „Prosvjeta“ je tako postao Dom Kulture u punom smislu tih riječi. Dom Kulture ima četiri uređene prostorije:

Knjižnica sa čitaonicom, Prostorija za etno – muzej u Krnjaku, Prostor za izlaganje umjetničkih dijela i održavanje vježbi i proba muzičke i folklorne sekcije, i Kancelarija – sjedište krnjačkog poodbora SKD „Prosvjeta“

Na području Općine Krnjak od 2001. godine djeluje i Udruga naseljenika Krnjak koja predstavlja

interese naseljenih Hrvata na ovo područje, uglavnom iz BiH. Udruga se angažirala na brojnim

pitanjima a posebno su važne bile aktivnosti trajnog rješavanja stambenih pitanja naseljenika,

obilježavanje važnih datuma i organizacija prigodnih manifestacija, kao i realizacija drugih potreba ove

skupine stanovnika Općine Krnjak.

5.4. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak

Općina Krnjak, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave na ovom području nema velike

mogućnosti ulaganja u aktivnosti povezane sa kulturom iako kulturni programi povezani sa povijesnim

lokalitetima i događanjima mogu također biti razvojno svrsishodni. Ono što se općinskog proračuna

odnosi na kulturu povezeno je sa financiranjem Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, naknadom za

održavanje spomenika i drugih kulturnih objekata. Sredstva koja se izdvajaju za takve namjene su

89

www.krnjak.hr



prosinac 2014.

skromna pa su skromni i efekti koji se trošenjem tih sredstava postižu. U 2013 za potrebe u kulturi, što

uključuje i sufinancirane redovne djelatnosti nogometnih klubova na području općine, izdvojeno je

17.551,00 kn.

Tablica 26. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak u 2013. g.

Red.

br

Vrsta poslova

Planirano

Utrošeno

Ostvarenje %

1. SKD «PROSVJETA» za redovnu

djelatnost i posebne programe 6.000,00 3.500,00 58,3

2. Uređenje spomenika i drugih

kulturnih objekata 5.000,00 0,00 0,0

3. U k u p n o 11.000,00 3.500,00 31,8

4. NK Krnjak – redovna djelatnost 20.000,00 14.051,00 70,3

5. MNK Kordun - Krnjak 3.000,00 0,00 0,0

6. U k u p n o 23.000,00 14.051,00 61,1

7. S v e u k u p n o 34.000,00 17.551,00 51,6

Izvor: Glasnik Općine Krnjak, 2- 2014.

Potrebe su, dakako, puno veće ali su one ograničene izvorima sredstava. Usprkos tome predstavnici

jedinice lokalne samouprave nastoje pronaći načine kako povećati sredstva za kulturna događanja,

odnosno, kako i kroz ovaj sektor povećati prihode na području Općine Krnjak.

Jedan kulturni događaj, koncert poznate folk pjevačice90, koji je 8.03.2014. u Krnjaku okupio oko 5

tisuća posjetitelja iz šire regije pokazao je da ova mala sredina može biti organizator događanja koji

imaju i značajne gospodarske efekte.

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPĆINE KRNJAK

Društvene djelatnosti u jedinicama lokalne samouprave obično podrazumijevaju aktivnosti povezane

sa predškolskim odgojem, osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem, suradnju i potporu sa

udrugama i društvima koje se bave kulturom, sportom, osobama sa invaliditetom, zdravstvom i

socijalnom skrbi i sl. Prema Planu razvojnih programa općine Krnjak za trogodišnje razdoblje 2014. do

2016.91 godine društvene djelatnosti općine planiraju se kroz dva dugoročna cilja: Razvoj ljudskih

potencijala i Unapređenje kvalitete života. Razvoj ljudskih potencijala dijeli se na dvije mjere od

kojih je jedna usmjerena na poticanje rasta broja stanovnika a druga na unaprjeđenje postojećeg

obrazovnog sustava. U slučaju općine Krnjak razvoju ljudskih potencijala doprinosi se raznim oblicima

socijalne pomoći što uključuje novčane pomoći stanovništvu, te starim i nemoćnim osobama. Ta

ulaganja su nedovoljna za neke ozbiljnije poticaje da bi se zaustavio odlazak sa ovog područja,

odnosno za ambicioznije programe povećanja broja stanovnika Općine Krnjak, čiji broj i dalje opada.

90

http://www.jutarnji.hr/krnjak--lepa-brena-napravila-spektakl-usred-nicega/1171872/ 91

Glasnik Općine Krnjak 08-13


prosinac 2014.

Općina Krnjak pomaže i osobama koje su obrazuju kroz razne dotacije. Što se tiče predškolskog

odgoja, općina sufinancira troškove smještaja djece u dječjim vrtićima izvan Krnjaka (Vojnić,

Karlovac). Pomoć osnovnom obrazovanju realizira se kroz naknadu za prehranu učenika i ostale

aktivnosti povezane sa radom osnovne škole na području općine. Srednjoškolcima sa područja

Krnjaka se subvencionira cijena prijevozne karte, a studenti mogu dobiti jednokratnu pomoć.

Što se tiče unaprjeđenja kvalitete života na području Krnjaka on se, sukladno proračunskim

sredstvima koja nisu tako velika, realizira kroz mjere koje potiču zdraviji život i zdravstvenu zaštitu,

očuvanje, obnovu i zaštitu prirodne i kulturne baštine te poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih

skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata, osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih.

Sve navedeno svodi se na skromnu pomoć sportskim klubovima na području općine, pomoć

kulturnim društvima, što uključuje održavanje i uređenje kulturnih objekata, pomoć udrugama, kao i

izdvajanje sredstava za vatrogastvo i civilnu zaštitu.

Tablica 27. Proračunska sredstva Općine Krnjak namijenjena unaprjeđenju obrazovnog sustava i poticanje rasta broja stanovnika planirana za 2014. godini i za 2015. godinu

Opis stavke Plan 2014. Plan za 2015.

Predškolski odgoj 65.000,00 kn 15.120,00 kn

Pomoć osnovnom obrazovanju 36.000,00 kn 36.280,00 kn

Pomoći srednjem obrazovanju 100.000,00 kn 100.300,00 kn

Pomoć visokom obrazovanju 15.000,00 kn 15.000,00 kn

Socijalna skrb i novčane pomoći stanovništvu

306.000,00 kn 306.920,00 kn

Pomoć starim i nemoćnim osobama

635.000,00 kn 671.800,00 kn

Ukupni rashodi 1.157.000,00 kn 1.145.420,00 kn

Izvor: Glasnik Općine Krnjak za br. 8-2013.

6.1. Nadležnosti

Općina Krnjak je zadužena za obavljanje onih poslova kojima se indirektno ostvaruju potrebe stanovnika tog područja, a koji zakonom nisu dodijeljene državnim tijelima. Poslovi koje obavlja Općina Krnjak u sferi društvenih djelatnosti su: 1. Briga o potrebama stanovnika (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport); 2. Briga o osnivanju pravnih osoba radi poticanja razvoja u Općini; 3. Razni poticaji u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba; 4. Poticaji u vezi raznih udruga stanovnika; 5. Očuvanje kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa; 6. Osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu;


prosinac 2014.

7. Poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja Općine.

6.2. Obrazovanje

Usprkos nedovoljnim proračunskim prihodima iz kojih je vrlo teško izdvojiti više sredstava za obrazovne programe već spomenutim Planom razvojnih programa općine Krnjak za trogodišnje razdoblje 2014. do 2016. planiraju se sredstva za predškolski odgoj, te pomoć osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju a nastoje se pronaći sredstva i za polaznike visokoškolskih institucija sa ovog područja. Krnjak još nema predškolske ustanove. Predškolska edukacija se do sada odvijala kroz programe „Mala škola“ čije troškove je snosila općina Krnjak. Danas postoje planovi da se izgradi predškolska ustanova. Dosadašnji pokušaji nisu uspjeli pa djeca iz Krnjaka odlaze u vrtiće u obližnjim mjestima (Vojnić, Karlovac) a Općina Krnjak od 2014. godine snosi dio troškova smještaja djece u predškolskim ustanovama (50 % od cijene usluge smještaja, maksimalno do 1.000,00 kn po djetetu). Osnovno školsko obrazovanje se na području Općine Krnjak odvija u Osnovnoj školi Katarina Zrinski koja je važan društveni faktor na području općine koji pokreće mnoge aktivnosti u lokalnoj zajednici, što doprinosi boljoj integraciji i povezivanju roditelja i djece sa područja ove multikulturalne općine. U prošlosti su postojale i područne škole92: Gornji Budački, Velika Crkvina, Donji Budački i Hrvatsko žarište, no one su u ratu devastirane i uništene, dok je samo područna škola Donji Budački nakon rata obnovljena. Kad se govori o obrazovanju na području Općine Krnjak u prošlosti treba spomenuti dvije važne stvari, jedna je sa odnosi na Vladimira Matijevića93 (1854. – 1929.), značajnu ličnost sa ovih prostora koja je pomogla obrazovanje velikog broja darovite djece sa Korduna, a druga na Drugi svjetski rat kada je u Krnjaku (Gornji Budački) radila prva partizanska škola u bivšoj Jugoslaviji.

92

GORNJI BUDAČKI – devastirana škola,spomenik kulture nulte kategorije,Prva partizanska škola u bivšoj Jugoslaviji za vrijeme II Svjetskog rata, sređena dokumentacija, bila je u funkciji prije Domovinskog rata/VELIKA CRKVINA –pravno i papirnato ne postoji, nije u funkciji/OKIĆ I TUŠILOVIĆ –preustroj ,novom mrežom škola potpale pod Grad Karlovac, nisu u funkciji/DONJI BUDAČKI –sređeni papiri, vlasništvo 1/1 ,trenutačno je koristi udruga Breza iz Krnjaka/HRVATSKO ŽARIŠTE – sređeni papiri, vlasništvo 1/1, trenutačno je koristi Lovačko društvo Vepar iz Krnjaka/ Izvor: O.Š. Katarina Zrinski 93

Treća značajna srpska ustanova u Austro – Ugarskoj je srpsko privredno društvo “Privrednik”, osnovano 1897. godine. “Privrednik” je bio ustanova osnovana sa ciljem školovanja darovite djece iz siromašnih srpskih porodica i omogućio je stvaranje brojnog srednjeg sloja društva koji je nedostajao Srbima u Austro – Ugarskoj. Vladimir Matijević je u tom cilju 1903. godine osnovao “Glavnu privrednu zadrugu”, koja je mladim ljudima školovanim preko “Privrednika” nakon napunjene 24 godine omogućivala da dođu do zajma za pokretanje sopstvenog poduzeća. Jemstvo za vraćanje ovog zajma su davali drugovi zajmoprimca koji su također školovani preko “Privrednika”, čime je pored ostalog jačana i njihova solidarnost i osjećaj zajedništva. Svi su i dalje ostali čvrsto vezani za “Privrednik” čije su dobrotvorne akcije i sami pomagali. Do 1914. godine je 10.500 članova “Privrednika” završilo preko 60 zanimanja. /http://krnjak.hr/


prosinac 2014.

Tablica 28. Broj učenika u O.Š. Katarine Zrinski u Krnjaku

BROJ UČENIKA BROJ RAZREDNIH ODJELA

1.- 4. razred: 51 4

5.- 8. razred: 59 4

UKUPNO: 110 8

Izvor: http://os-kzrinski-krnjak.skole.hr/skola Danas se osnovno obrazovanje za sve učenike sa područja općine provodi u Osnovnoj školi Katarina Zrinski. Ona je dobar primjer kako jedna obrazovna ustanova u jedinici lokalne samouprave može biti, usprkos negativnim društvenim trendovima, pozitivan primjer u nastojanjima da se područje na kojem djeluje razvije na zadovoljstvo svih njenih stanovnika a posebno na zadovoljstvo učenika koji pohađaju ovu školu. Školu pohađa 110 učenika a u njenom okviru djeluje i učenička zadruga „Zvončići“ u čiji rad je uključena većina zaposlenika škole, gotovo polovina učenika, te roditelji. Unutar zadruga djeluje 6 sekcija; Školski vrt, Lavanda, Pletenje, Izrada etno i kulturnih suvenira, Eko sekcija, Sekcija fotografije i novih medija. U aktivnosti zadruge na dobar su način involvirani stanovnici lokalne zajednice koji se bave uzgojem ljekovitog bilja, slikarstvom, izradom suvenira i sl. Kroz sve spomenute aktivnosti učenicima se pomaže u usmjeravanju pri odabiru budućih zanimanja i stvaranju preduvjeta za prijenos znanja u praktičnu primjenu. Osnovna škola svojim primjerom u korištenju EU fondova dobar je primjer ostalim dionicima u zajednici. Naime, od 2013. godina škola provodi projekt iz IPA programa ,,Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive'', u partnerstvu sa Osnovnom školom iz Vojnića. Ukupna vrijednost projekta je 161.359,15 eura a njegov cilj je stvaranje pozitivne klime za ravnopravno sudjelovanje učenika pripadnika nacionalnih manjina u obrazovanju. Škola je bila uspješna i u privlačenju sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Naime taj je fond odobrio školski projekt “Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije te povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade škole i športske dvorane” pa djeca u Krnjaku imaju školu sa novom fasadom i stolarijom. Fond je rekonstrukciju pomogao iznosom od 2.260.689,00 kuna s PDV-om ili 80% ukupnog iznosa, a Karlovačka županija je, kao osnivač škole, pridodala vlastitih 565.171,79 kuna s PDV-om, odnosno 20% od ukupne vrijednosti investicije od 2.825.860,79 s PDV-om. Na kraju, treba naglasiti i da se, usprkos dobrim uvjetima i suvremeno opremljenoj školskoj zgradi broj učenika u Krnjaku smanjuje, što je povezano sa procesom depopulacije ali i slabim gospodarskim prilikama na području ove općine iz koje su mlađi stanovnici prisiljeni odlaziti u potrazi za poslom. Tablica 29. Broj učenika u Osnovnoj školi Katarina Zrinski u razdoblju od 2008./2009. do 2013./2014. školske godine

OŠ KATARINA ZRINSKI

R. Br. Šk. god. Br. Učenika 1 2008/2009 155

2 2009/2010 157

3 2010/2011 149

4 2011/2012 116

http://os-kzrinski-krnjak.skole.hr/skola


prosinac 2014.

5 2012/2013 104

6 2013/2014 110

Izvor: Osnovna škola „Katarine Zrinski“ Krnjak

6.3. Udruge građana općine Krnjak94

Na području općine djeluju udruge i društva koja predstavljaju civilni sektor lokalne zajednice. To su:

Humanitarna udruga „Breza“ Krnjak95

Ženska grupa Krnjak

HVIDRA – Podružnica Krnjak

Lovačko društvo „Vepar“96

Lovačko društvo „Hrvatski sokol“ Zagreb97

Lovačko društvo „Srnjak“ Vukmanički Cerovac98

DVD „Debela kosa“99

Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“100

Udruga naseljenika Krnjak101

KUD Kordun

Nogometni klub Krnjak - Barilović

Malonogometni klub Kordun - Krnjak

6.4. Sport

Svaka bi lokalna zajednica na svom području trebala osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje sportskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva.

94

www.krnjak.hr 95

Udruga „Breza“ jeosnovana je 2008. godine kao odgovor na rastuće potrebe za humanitarnim radom u općini koja je smještana na području posebne državne skrbi. Udruga “Breza” se zalaže za unapređivanje društvenog položaja žena, djece, mladih, invalidnih osoba, starijih i svih marginaliziranih skupina, za ostvarivanje spolne i rodne ravnopravnosti, te razvoj civilnog društva kao važnog preduvjeta razvoja demokratskog društva. 96

LD „Vepar“ osnovano je 22. prosinca 1996. godine pod nazivom Lovačka udruga „Vepar“ Krnjak na osnovu tada važećeg Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana, a u Registar udruženja građana upisano je osam dana poslije 30. prosinca 1996. godine. Društvo je osnovalo 18 članova od kojih neki i nisu bili lovci – što je bilo moguće po tadašnjim propisima. 97

Ima zakup na području Općine Krnjak 98

Isto 99

Općina Krnjak osnovala je Dobrovoljno vatrogasno društvo „Debela Kosa“ Krnjak, dana 17.12.2001. godine. U Krnjaku postoji tradicija vatrogastva jer davne 1952. godine osnovano je prvo vatrogasno društvo na našim prostorima, koje je djelovalo sve do „Oluje“. DVD „Debela Kosa“ danas ima 50 članova, 40 aktivnih i 10 počasnih članova. 100

SKD „Prosvjeta“ je osnovana 18.11.1944. g. u Glini radi očuvanja i razvijanja kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj. Širom Republike Hrvatske djeluje oko 50 Pododbora od kojih je i jedan u Krnjaku. 101

Udruga naseljenika djeluje od 2001. godine. Predstavlja interese naseljenih Hrvata na ovo područje, uglavnom iz BiH.



prosinac 2014.

Na području općine Krnjak postoje dva nogometna kluba; NK Krnjak Barilović i Malonogometni klub Kordun. Nogometni klub Krnjak je na početku 2014. godine ime promijenio u NK Krnjak-Barilović iz razloga što velik broj igrača dolazi iz susjedne općine. Klub će time proširiti svoje djelovanje na susjednu općinu Barilović, a jedan od prvih ciljeva je poboljšanje nogometne infrastrukture u obje općine. Malonogometni klub ne sudjeluje u takmičenjima ali ima također značajnu ulogu u razvijanju sportskih aktivnosti na području Krnjaka, posebno kod stanovnika općine mlađih uzrasta koji se žele baviti ovim sportom. Osim sportskog programa koji provodi Osnovna škola „Katarina Zrinski“ u okviru svojih redovnih aktivnosti na području općine nema drugih sportskih klubova ili udruženja iako je ovo područje pogodno za razvoj brdskog biciklizma, rekreativnog hodanja, jahanja, sportskog lova i sl., što također može biti osnova za privlačenje posjetitelja iz obližnjeg Karlovca , Zagreba i šire. Prema prostornom planu uređenja Općine Krnjak na području općine predviđeno je uređenje više lokaliteta za sport i rekreaciju102 čija je svrha u ovoj fazi dosta upitna jer ne postoje razlozi za njihovo uređenje ni sportski programi na području općine kojima bi koristili.

6.5. Zdravstvo

U Krnjaku djeluje zdravstvena stanica Doma zdravlja Karlovac u okviru koje se nalaze ambulanta

opće medicine i stomatološka ambulanta. Jedna i druga su smještene u općinskoj zgradi. U ambulanti

opće prakse zaposlen je jedan liječnik i medicinski tehničar, a dva dana u tjednu u stomatološku

ambulantu dolazi stomatolog.

Na području općine postoji privatna ljekarna.

Tablica 30. Podaci o Ambulanti Krnjak

AMBULANTA KRNJAK/ Dom zdravlja Krnjak

Kontakt 047/727 133

Zaposlenici 1 ordinacije obiteljske medicine (2 djelatnika)

1 stomatološka ordinacija (2 djelatnika)

Struktura zaposlenika po djelatnostima koje obavljaju

2 liječnika, 2 medicinske sestre, 1 čistačica

Područje koje ambulanta pokriva Općina Krnjak


102

. Izdvojena uređena sportsko-rekreativna područja planirana su na prostorima naselja Budačka Rijeka, Dvorište - Velika Crkvina i Grabovac Krnjački, ukupne površine 104,44 ha, sa namjenama R1=golf, R2=jahački centar / hipodrom i R6=ostalo. /PPU općine Krnjak, str.228


prosinac 2014.

Ambulanta raspolaže osnovnom opremom kojom može pokriti minimalne zahtjeve stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

6.6. Socijalna skrb103

Općina Krnjak na svom području provodi socijalni program sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi

(„Narodne novine“, broj 33/12) za osobe – samce ili obitelji koje nemaju dovoljno sredstva za

podmirivanje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodom od

imovine, ili na drugi način. Pravo na socijalnu pomoć ostvaruju osobe koje žive na području Krnjaka.

Nezaposlena, odnosno, radno sposobna osoba može ostvariti prava iz socijalne skrbi utvrđena ako je

uredno prijavljena kod nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju. Općina

svake godine donosi Socijalni plan u kojem određuje na koga se on odnosi. Prava regulirana planom

mogu se ograničiti sukladno ostvarenju sredstava proračuna Općine.

Program socijalne skrbi Općine Krnjak obuhvaća sljedeće oblike socijalne pomoći: 1. Pomoć za stanovanje: 1.1. Pomoć za podmirivanje dijela troškova stanovanja (voda, komunalna naknada), 1.2. Pomoć za ogrjev, 2. Naknada pogrebnih troškova osoba sahranjenih u soc. zaštitnoj potrebi i osoba nepoznatog boravišta, 3. Jednokratne pomoći 3.1. Pomoć u novcu ili naravi, 3.2. Pomoć za novorođenče, 3.3. Jednokratne pomoći studentima, 4. Pravo na pomoć za trošak javnog prijevoza učenika srednjih škola, 5. Pomoć za besplatni topli obrok učenika u osnovnim školama Ukupno predviđena sredstva u 2014. godini za program socijalne skrbi iznosi 419.000,00 kuna.

7. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

Kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša Općine Krnjak treba istaknuti da na tom području nema

posebno zaštićenih prirodnih lokaliteta, što znači i da niti jedno područje nije uključeno u mrežu

NATURA 2000. To naravno ne znači da nema pejsažnih i prirodnih vrijednosti koje, u slučaju

korištenja tih resursa u razvojne svrhe, ne bi trebalo sačuvati od devastacije. To se prije svega odnosi

na očuvanje geomorofolških rezervata – značajnog krajolika Jopića pećina i špilje Gvozdenica, kao i

spomenika prirode – potoka Mlakovac, ali i drugih dijelova Općine Krnjak.

Uz navedeno, u Prostornom planu upravljanja Općine Krnjak ističe se da Europska konvencija o

krajobrazu/krajoliku naglašava potrebu njegovog shvaćanja kao prostorno ekološke, gospodarske i

kulturne cjeline, sa uvažavanjem svih njegovih raznolikosti i naglašavanju posebnosti. Da bi se ta

posebnost mogla sačuvati Programom Prostornog uređenja Republike Hrvatske propisano je da je:

103

Glasnik općine Krnjak 07/13, Socijalni plan za 2014., članak 12.


prosinac 2014.

o na značajnim i krajobrazno izloženim mjestima potrebno je kontrolirati bilo koji oblik

izgradnje

o infrastrukturne koridore (ceste, dalekovode i sl.) graditi na način da što manje oštećuju

krajobraz

o poticati oživljavanje sela i seoskih gospodarstava, obrtništva i turizma u seoskim

domaćinstvima. Važno je sačuvati seoske krajobraze, sliku naselja i kultiviranog krajobraza, a

kod određivanja građevinskog područja nužno je sačuvati oblik građevne čestice, smještaj

stambenog i gospodarskih objekata na građevnoj čestici, te tradicijski vrt.104

Slično je i sa okolišem. Svrha je da se on očuva u takvom stanju koje omogućava visoki stupanj

proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruženje za rad i život lokalnog stanovništva.105

Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okoliša u neku drugu namjenu, odnosno njegova

potencijalna ugroženost postojećim ili planiranim aktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa

svih mogućih aspekata u cilju sprečavanja eventualnog (potencijalnog) negativnog utjecaja106

U tom smislu, u općinskom Prostornom planu predlaže se trajno očuvanje izvornosti, biološke

raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, očuvanje kvaliteta žive i nežive

prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih

vrijednosti krajobraza, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života.

Za sada u Općini Krnjak nema previše opasnosti od devastacije prirode i okoliša jer se gospodarske

aktivnosti smanjuju. One su vjerojatno najveće na područjima eksploatacije mineralnih sirovina i

šuma, što za sada nema dimenzije koje bi trebale zabrinjavati.

7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš

Gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem povezan sa zaštitom okoliša u Republici

Hrvatskoj gdje gradovi i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji se ne može

nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Na tom području se najviše zaostaje

(organizacijski i financijski) za EU standardima iz slijedećih razloga:

1. nepoštivanje postojećih propisa Republike Hrvatske;

2. nedostatne su i neadekvatne kontrole nastanka i tokova otpada;

3. odsustvo nastojanja da se smanje količine i/ili opasna svojstva otpada;

4. neadekvatno („divlje“) odlaganje otpada u prošlosti, ali i sada;

5. nizak stupanj recikliranja otpada i zanemarive obrada/prerada otpada;

6. velikog broja zatečenih i neriješenih problema.

Općina Krnjak po tom pitanju nije bolje organizirana od prosjeka pa i na njenom području ima dosta

problema sa gospodarenjem otpadom kojeg se može naći na brojnim divljim odlagalištima, što je

104

PPU općine Krnjak, str.83 105

PPU općine Krnjak, str.154. 106

Isto


prosinac 2014.

ozbiljan problem za okoliš. Iako se u vezi gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije

pripremaju radikalne promjene, to ne znači da na području Krnjaka neće trebati uložiti dosta napora

u dobru organizaciju odgovornog gospodarenja otpadom i smanjivanja njegovog negativnog utjecaja

na okoliš .

7.2. Odlaganje čvrstog otpada

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdili su da je

neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša u Republici

Hrvatskoj. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao

što su, voda, zrak, klima i ljudsko zdravlje.

Za rješenje problema u ovoj domeni potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom RH kako bi se uklonio odbačeni otpad, sanirala postojeća neuređena odlagališta koja

ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi i učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od

proizvođača do njegovog sigurnog odlaganja.

U rješavanju pitanja odlaganja čvrstog otpada centralnu ulogu ima Karlovačka županija koja donosi

Plan gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Županija u Prostornim planovima određuje lokacije

za odlaganje opasnog i neopasnog otpada, osigurava uvjeta i provedbu mjera za gospodarenje

proizvodnim, ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom, izdaje odgovarajuće dozvole i prikuplja

podatke o otpadu.

Općina Krnjak je, u skladu sa svojim ovlastima 2007. godine izradila lokani Plan gospodarenja

otpadom na svojem području a organizira i prikupljanje otpada preko svog komunalnog poduzeća.

Sve to ipak ne znači da je stanje sa odlaganjem čvrstog otpada i otpada općenito na području općine

uređeno na zadovoljavajući način.

Planom gospodarenja otpadom općine Krnjak evidentirano je 35 divljih odlagališta, mada ih na

području općine ima i više. Procijenjeno je da se na evidentiranim odlagalištima nalazi 15.010 m3

otpada, te da se isti prostiru na 15.330 m2. U periodu od 2006. – 2008. godine sanirano je 27

odlagališta. U 2013. godini nije se vršila sanacija «divljih» odlagališta, zbog nedostatka proračunskih

sredstava za ovu namjenu.107

U Karlovačkoj županiji još nije započela izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom pa se

otpad još ne sortira, što znači da značajne količine manje i više opasnog otpada završavaju na divljim

odlagalištima kakvih ima i na području Krnjaka.

107

Glasnik općine Krnjak, 02/14, Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom općine Krnjak za 2013.godinu, str.29


prosinac 2014.

7.3. Zbrinjavanje otpada u Općini Krnjak

Organizirano skupljanje i odvoz otpada za sve registrirane i fizičke i pravne osobe (obrtnici, tvrtke,

ustanove i sl.) i domaćinstva na području općine Krnjak obavlja tvrtka Vojnić – Krnjak komunalac

d.o.o., zajedničko poduzeće, kojeg su osnovale općina Krnjak i općina Vojnić.

Svako domaćinstvo je na korištenje dobilo odgovarajuću kantu uz napomenu da se otpad na

nepristupačnim dijelovima općine skuplja u kontejnerima od 1.1oo litara. Odvoz komunalnog

otpada u 2013. godini obavljao se dva puta mjesečno.

Glomazni otpad se odvozi dva puta godišnje u proljeće i na jesen, na način da korisnici otpad u

najavljenom terminu ostavljaju kod posuda za sakupljanje otpada. U glomazni otpad ne ubrajaju

se olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad i automobilske gume.108

Prema zadnjem popisu stanovništva općina iz 2011. godine ima 1.985 stanovnika koji žive u 822

domaćinstva. Broj korisnika usluge odvoza otpada je 474. Otpad se smješta u PVC kante,

kontejnere i vreće za smeće, koje su smještene u 22 naselja.109

U 2013. godini općina nije organizirala prikupljanje glomaznog otpada. Iste godine nije se vršila

sanacija «divljih» odlagališta, zbog nedostatka proračunskih sredstava za ovu namjenu. Komunalni

otpad se odlaže na deponiju „Kokirevo“ pokraj Vojnića. U 2013. godini deponirano je 153,8 tona

otpada. Za uslugu zbrinjavanja komunalnog otpada općini Vojnić, kao vlasniku deponije, plaćeno je

u 2013. godini ukupno 10.942,20 kuna.

U 2009. godini Općina Krnjak je kandidirala svoj projekt kupnje komunalne opreme za sakupljanje

komunalnog otpada Fondu za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, koji je sufinancirao nabavku iste u

70 % iznosu. Ukupna vrijednost nabavljene opreme je 87.545,25 kn. Dobavljač je Gradatin d.o.o

Sesvete.110

7.4. Ispuštanje otpadnih voda

U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom području hrvatske

rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod željene, uglavnom zbog bakterijskog

onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih

jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima koja imaju status

grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na kanalizacijski sustav je priključeno

108

Isto 109

Isto 110

Ibidem.


prosinac 2014.

43% stanovnika, od toga je samo 65% priključeno na sustav za pročišćavanje otpadnih voda111.

Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju ili u vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez

odgovarajuće prethodne obrade.

Općina Krnjak također nema kanalizacijsku mrežu i sistem za pročišćavanje otpadnih voda. Za sada to

ne predstavlja neki značajniji problem jer su proizvodni pogoni ove općine koji su radili prije i poslije

rata izvan funkcije. Ukoliko dođe do njihovog ponovnog puštanja u rad, a što očekuju stanovnici ove

lokalne samouprave, aktualizirati će se i pitanja izgradnje kanalizacijske mreže i sistema za

pročišćavanje otpadnih voda.

7.5. Zrak i Buka

Područje Općine Krnjak u pogledu kvalitete i čistoće zraka danas nije ugroženo djelovanjem

određenih korisnika prostora. Jedino postojeće prometnice na potezima kroz naselja, posebno

najfrekventnija prometnica D-1 koja prolazi prema Plitvicama i Jadranskom moru, predstavljaju

manje onečišćenje zraka112. Stanovnici Općine Krnjak nisu ugroženi ni od prevelike buke, zapravo,

može se reći da je u najvećem svom dijelu Općina Krnjak prava oaza tišine i na toj spoznaji mogla bi

se također graditi neka razvojno gospodarska strategija. Ipak stvari se uvijek mogu preokrenuti pa za

zaštitu zraka, kao i za zaštitu od prevelike buke, na području Krnjaka treba zaključiti slično kao i u

prethodnom poglavlju; Ukoliko dođe do pokretanja gospodarskih kapaciteta na području općine,

posebno u mjestu Krnjak gdje postoje izgrađeni proizvodni pogoni aktualizirati će se i pitanja zaštite

zraka i kontrole buke.

111

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81%) obrađuje se samo mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se podvrgava pred obradi u industriji./ Nacionalna strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske, 2002. 112

Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka provodi se: – usklađivanjem dokumenata prostornog uređenja s programima zaštite zraka, odnosno cjelovitim planiranjem, – propisivanjem graničnih vrijednosti emisija iz nepokretnih izvora i graničnih vrijednosti u vezi sa sastavom određenih proizvoda i/ili drugih značajki kvalitete proizvoda, – primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša, – primjenom mjera zaštite zraka utvrđenih u dozvoli koju izdaje nadležno tijelo prema posebnom propisu ako za određeni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš i ako se ne donosi rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postrojenje, – primjenom najboljih raspoloživih tehnika, – propisivanjem emisijskih kvota za pojedine onečišćujuće tvari, – raspodjelom emisijskih jedinica i kvota za emisije stakleničkih plinova, – poticanjem primjene čistijih tehnologija i obnovljivih izvora energije, – poticanjem uvođenja mjera energetske učinkovitosti, – postupnim smanjivanjem (ukidanjem) potrošnje kontroliranih tvari i fluoriranih stakleničkih plinova, – provedbom mjera iz akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka i kratkoročnih akcijskih planova./ Narodne novine 130/11, Zakon o zaštiti zraka, članak 37.


prosinac 2014.

8. SWOT ANALIZA OPĆINE KRNJAK

SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)

Povoljan geografski položaj na važnom prometnom koridoru

Dobra prometna povezanost - blizina velikih gradova (Karlovac, Zagreb, Rijeka, Zadar..)

Uređena i suvremeno opremljena osnovna škola sa sadržajima za organizaciju edukacijskih programa za odrasle

Veliki broj putnika u tranzitu prema poznatim turističkim odredištima (NP Plitvice)

Bogati i sačuvani prirodni resursi (rijeka Korana, Jopić pećina, ljekovito bilje, šumski plodovi

Visoka motiviranost upravljačkih struktura i dobra suradnja javnog privatnog i civilnog sektora

Ekološki očuvano područje za bavljenje ekstenzivnom poljoprivredom

Bogati lovni resursi – 3 registrirana lovišta

Bogata povijesna baština

Bogati izvori pitke vode

Raspoloživost kapaciteta za izgradnju

Visoka nezaposlenost i niska kvalifikacijska struktura stanovništva

Neriješeno vlasništvo nad poslovno gospodarskom infrastrukturom

Slaba organizacija poljoprivredne proizvodnje, neiskorištenost poljoprivrednih površina, rascjepkanost zemljišta i neriješeni imovinsko pravni odnosi

Veliki postotak starijeg stanovništva – malo mladih

Zastarjela električna mreža

Slaba razvijenost komunalne infrastrukture (odvodnja)

Slaba motivacija za zajedničko djelovanje

Devalvacija odgojnih obiteljskih vrijednosti - mali postotak djece koja završavaju srednju školu

Slabe radne navike

Malo kulturnih i društvenih sadržaja

Slaba mogućnost zapošljavanja na području općine - nedostatak novih radnih mjesta

Slaba informiranost o pravnim propisima

Nedostatak kvalificiranih kadrova

Slaba organizacija javnog prijevoza - mali broj autobusnih linija

Nedostatak osnovnih preduvjeta za poslovanje – nema poslovne banke, bankomata, poslovnice FINE– pošta radi prekratko, i sl.

Nerazvijena poduzetnička klima i nedostatak kapitalnih investicija

Slabo razvijeno poduzetništvo i nedostatak poduzetničkog duha lokalnog stanovništva

Depopulacija, raseljenost i veliki broj osoba starije životne dobi

PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)


prosinac 2014.

Razvoj novih oblika turističke ponude (tranzitni, lovni, seoski, kulturni, rekreativni)

Osnivanje lokalnog centra za pripremu projektnih prijedloga - korištenje sredstava iz EU fondova za razvojne projekte u zajednici

Uspostava centra za cijelo životno učenje u prostoru OŠ (propisi, informatika, ruralni razvoj, ovisnosti i sl.)

Gospodarsko i kulturno povezivanje sa dijasporom

Stavljanje u funkciju neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj stočarstva, pčelarstva i voćarstva

Prenamjena napuštenih društvenih objekata u gospodarske ili socijalne sadržaje

Brendiranje općine Krnjak kao mjesta za skupljanje i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova

Stvaranje uvjeta za dolazak poduzetnika na područje općine - otvaranje poduzetničke zone

Podizanje razine socijalnih usluga - izgradnja vrtića

Otvaranje prodajnih štandova sa domaćim proizvodima na prometnici D1

Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju eko proizvoda

Decentralizacija poreznih prihoda

Nedovoljna podrška od strane nadležnih regionalnih i državnih institucija – isključenost iz regionalnih razvojnih programa

Populacijsko pražnjenje i odljev radno sposobnog stanovništva

Nemogućnost realizacije dobrih razvojnih ideja zbog nedostataka konsenzusa u zajednici

Slaba informiranost o mogućnostima razvoja

Smanjenje proračunskih prihoda JLS

Slaba kupovna moć stanovništva

Neriješeni imovinsko pravni odnosi na području općine

Nedovoljna informiranost o mogućnostima razvoja

Nedostatak jasnih pravila i propisa za nova ulaganja

Nesigurnost ulagača zbog brojnih administrativnih ograničenja

Nepovoljna gospodarska kretanja u zemlji i široj regiji

9. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE KRNJAK – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Cilj 1. – Razvoj lokalnog gospodarstva Kao prvi i najvažniji cilj od kojeg zavisi sve drugo članovi Radne skupine Općine Krnjak istaknuli su razvoj lokanog gospodarstva. Iako se ne može reći da je područje Krnjaka gospodarski potpuno pasivno jer u vrijeme izrade ove strategije u općini ima 38 registriranih poslovnih subjekata, obrta, tvrtki, zadruga) što nije mali broj, ako se zna da u nekim JLS u Karlovačkoj županiji djeluje tek nekoliko gospodarskih subjekata. Ipak, usprkos relativno brojnim tvrtkama i poduzećima, kojima treba pribrojiti i oko 270 OPG-ova, stanovnici Krnjaka prisiljeni su posao tražiti izvan općine. Razlog tome je što su proizvodni pogoni, izgrađeni još prije rata, na području ove jedinice lokane samouprave zatvoreni zbog ekonomske krize na širem području ali i zbog manjka poduzetničkog duha u općini koja pokušava riješiti puno problema, među kojima su veliki broj nezaposlenih i korisnika socijalnih


prosinac 2014.

programa, izražen proces depopulacije, nedostatak sredstava za ozbiljnije investicije, nemogućnost jedinice lokane samouprave da pomogne poduzetnicima sa svog područja, nedovoljna pomoć države i šire zajednice, slab interes investitora i sl. Članovi radne skupine su uvjereni da se dinamiziranjem razvoja lokanog gospodarstva, što uključuje buđenje industrijske proizvodnje u postojećim pogonima ali i poljoprivrede i turizma kao nedovoljno iskorištenih resursa, stvari na području Krnjaka mogu značajno promijeniti. U tom smislu definirani su i slijedeći prioriteti i mjere: Prioritet 1: Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja planira se ostvariti kroz mjere: (1) Uređenje poduzetničke zone i izgradnja poduzetničkog inkubatora u Općini Krnjak, (2) Oživljavanje proizvodnje u postojećim proizvodnim pogonima, (3) Unaprjeđenje investicijskog okruženja, poduzetničke i ulagačke klime, (4) Prenamjena i rekonstrukcija postojećih objekata javne namjene (5) Bolje održavanje lokalne infrastrukture i izgradnja lokalnih prometnica Prioritet 2: Razvoj konkurentnog poduzetništva, poljoprivrede i turizma Konkurentno poduzetništvo, a posebno ono u poljoprivredi i turizmu, može se ostvariti: (1) Korištenjem sredstava iz EU fondova za pokretanje poduzetništva - uključivanje u LEADER i EFRD program i druge programe ruralnog razvoja, (2) Jačanje poduzetničke kulture među lokalnim stanovništvom, (3) Edukacijom stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u poljoprivredi i turizmu, (4) Izgradnjom i registracijom novih ugostiteljsko - turističkih smještajnih kapaciteta, (5) Obilježavanjem i izgradnjom novih turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, adrenalinskih parkova, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane, (6) Poticanjem selektivnih oblika turizma - lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, rekreativni, zdravstveni i znanstveni, (7) Umrežavanjem poljoprivrednih proizvođača i nositelja turističke ponude sa područja općine u lance nabave i distribucije proizvoda (8) Revitalizacijom tradicijskih obrta (9) Organiziranjem i poticanjem održivih načina lovnog turizma kao pokretača ruralnog razvoja na području Općine Krnjak Prioritet 3: Razvoj ruralnog gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta Navedeni prioritet planira se realizirati kroz slijedeće mjere: (1) Obnova sela u ruralnim područjima - organizacija sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova, (2) Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj ekološke poljoprivrede, (3) Potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, (4) Potpore za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, (5) Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u, (6) Promocija i razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima, inovacije (s posebnim naglaskom na razvoj obrta i poduzeća), (7) Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području, (8) Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, (9) Ulaganja u rekreativnu infrastrukturu i malu turističku infrastrukturu za javnu uporabu, (10) Ekološka proizvodnja voća,povrća i šumskih plodova Prioritet 4: Razvoj ljudskih potencijala Uz razvoj ljudskih potencijala vezane su slijedeće mjere: (1) Poticanje učenja novih vještina kroz programe cijelo životnog učenja, (2) Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogućnosti za korištenje IT tehnologija, (3) Potpora mladim poljoprivrednicima, (4) Osposobljavanje (mladih) kadrova potrebnih za razvoj područja Cilj 2.- Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine


prosinac 2014.

Uz pokretanje zamrlih gospodarskih aktivnosti kao važan razvojni preduvjet Radna skupina istaknula je potrebu za poboljšanjem kvalitete života na prostoru Krnjaka koja je već dugi niz godina u padu. Ta je kvaliteta narušena u svim segmentima; slabim standardom stanovnika lokane zajednice, ograničenim socijalnim i zdravstvenim uslugama, slabom prometnom povezanošću naselja unutar općine, neprikladnom infrastrukturom i sl. Najveći problemi u vezi kvalitete života povezani su sa malim brojem mlađih i radno sposobnih osoba na području općine gdje uglavnom žive stariji stanovnici koji se teško mogu brinuti sami za sebe i potrebna im je tuđa pomoć. Kako brojna naselja naprosto odumiru, u nekima je po posljednjem popisu živio samo jedan stanovnik, kao najvažniji prioritet nameće se povratak mladih i naseljavanje područja općine gdje još postoje upotrebljivi stambeni objekti i osnovna infrastruktura. Druga važna stvar je razvoj komunalne infrastrukture i usluga koje odgovaraju suvremenim standardima, posebno kad je riječ o sustavu vodoopskrbe, telekomunikacijskoj mreži i infrastrukturi za opskrbu električnom energijom i sl. Povećanju kvalitete života stanovnika lokalne zajednice znatno pridonosi svijest o potrebi čuvanja i zaštita okoliša koji je značajan resurs ove sredine koji je u opasnosti zbog brojnih divljih odlagališta i neadekvatnog gospodarenja otpadom. Kvaliteta života stanovnika općine treba biti usmjerena na razvoj programa za pripadnike ranjivih skupina, među kojima su najbrojnije osobe treće životne dobi ali i osobe sa invaliditetom koje žive na području općine gdje ne postoje udruženja koja bi se posebno angažirala na rješavanju njihovih potreba, dugotrajno nezaposleni i sl.. Kao sastavni dio nastojanja da se kvaliteta života na području Krnjaka podigne na višu razinu je uključivanje u programe socijalnog poduzetništva te umrežavanje i povezivanje sa organizacijama civilnog društva i ustanovama iz šireg okruženja koje mogu dati svoj doprinos u poboljšanju socijalnog stanja na području Općine Krnjak i povećanju zaposlenosti dugotrajno nezaposlenosti. Prioritet 1: Povratak i naseljavanje stanovnika na području općine

Prvi prioritet usmjeren je na povratak i naseljavanje stanovnika na područje općine ili bar

zaustavljanje sadašnjeg procesa depopulacije. Za njegovo ostvarenje planiraju se slijedeće mjere:

(1) Stvaranje preduvjeta za povratak mlađih osoba na ruralna područja, (2) Pomlađivanje vlasničke

strukture obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, (3) Izrada strateških razvojnih dokumenata na

području Općine i ažuriranje zemljišnih knjiga, (4) Poboljšanje i uspostava novih temeljnih usluga za

ruralno stanovništvo – organizacija slobodnog vremena i kulturnih aktivnosti - izgradnja povezane

infrastrukture

Prioritet 2: Razvoj komunalne infrastrukture i usluga Mjere za poboljšanje komunalne infrastrukture i usluga definirane su na slijedeći način: (1) Izgradnja i stvaranje uvjeta za modernizaciju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, (2) Poboljšanje telekomunikacijske mreže i infrastrukture za opskrbu električnom energijom, (3) Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova/samoniklih proizvoda, (4) Uređenje javnih površina važnih za ukupan izgled lokalnih sredina – javne zelene površine, pješačke staze, tržnice, parkirališta, Prioritet 3: Poboljšanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Poboljšanje kvalitete života u značajnoj mjeri je u vezi sa zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću koja se može postići kroz mjere: (1) Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu, (2) Sanacija divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka, (3) Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom, (4) Razvoj energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Prioritet 4: Razvoj društvene i socijalne infrastrukture i usluga Društvena i socijalna infrastruktura može se popraviti na slijedeći način:


prosinac 2014.

(1) Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda socijalnih usluga, (2) Potpora društvenim aktivnostima lokalne zajednica (druženje stanovnika), (3) Uređenje sportskih terena i sadržaja za smještaj i rekreaciju osoba treće životne dobi, (4) Uređenje lokalnih centara važnih za društveni razvoj ruralnih zajednica – društvena infrastruktura, (5) Razvoj programa/projekata za podizanje kvalitete života osoba starije životne dobi i osoba s posebnim potrebama Prioritet 5: . Jačanje sustava organizacija civilnog društva Zadnji prioritet pokušat će se realizirati kroz mjere: (1) Umrežavanje i jačanje partnerstva i suradnje organizacija civilnog društva na području Općine Krnjak, (2) Promocija i razvoj socijalnog poduzetništva Cilj 3. - Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština Treći strateški cilj na koji su se koncentrirali predstavnici Radne skupine vezan je uz prepoznatljivost i

očuvanost prirodne i kulturne baštine. Općina Krnjak bogata je sačuvanim prirodnim vrijednostima i

kulturnim znamenitostima još iz vremena Rimskog carstva. Prirodne vrijednosti koje se mogu iskoristi

kao razvojni resursi su bogat šumski pokrov i puno izvora, potoka i rijeka Korana, Jopić pećina kao

posebna atrakcija, izvor termalne vode Ilidža i sl. Kulturna baština na području općine posebno je

atraktivna ali neiskorištena. Uz već spomenute tragove rimske kulture na području općine zanimljive

su stare vodenice, tradicijski građene kuće, lokacije vezane uz Drugi svjetski rat itd. Lokalnom razvoju

mogu doprinijeti i kulturno umjetničke udruge koje prenose tradicijska znanja i vještine. Zato se kao

prioriteti vezani uz ovaj cilj ističe potreba za zaštitom i održivim korištenjem prirodnog i kulturnog

nasljeđa Općine Krnjak koje nije malo.

Prioritet 1: Zaštita i održivo korištenje prirodnog naslijeđa

Prvi prioritet usmjeren je na zaštitu i održivo korištenje prirodnog naslijeđa na području Krnjaka. Za

njegovo ostvarenje planiraju se slijedeće mjere:

(1) Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti na području Općine Krnjak - promocija lokaliteta Debela

kosa i Skradska gora kao bioloških rezervata, (2) Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i

kulturne baštine na području

Prioritet 2: Zaštita i održivo korištenje kulturnog naslijeđa

Slijedeće mjere predviđene su za realizaciju ovog prioriteta:

(1) Čišćenje i obilježavanje povijesnih lokacija na području Općine Krnjak, (2) Uređenje lokalnog

muzejskog prostora sa predmetima iz života stanovnika Općine Krnjak, (3) Poticanje programa

očuvanja kulturnog identiteta predstavnika nacionalnih zajednica zastupljenih na području Općine

Krnjak.


prosinac 2014.

9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Općine Krnjak

U izradi Razvojne Strategije Općine Krnjak bili su uključeni različiti dionici koji raspolažu znanjima i informacijama koje su relevantne za razvoj jedinice lokalne samouprave. U izradi Lokalne razvojne strategije Općine Krnjak korištena je participativna metoda u kojoj članovi radne skupine JLS-a i stručni tim Razvojne agencije KARLA d.o.o. surađuju u konzultacijskom procesu i prikupljanju podataka. Popis članova radne skupine nalazi se u tablici. Tablica 31. Popis članova Radne skupine

Red. br.

Ime i prezime Institucija/Tvrtka Radno mjesto

1. Dejan Mihajlović Općina Krnjak Načelnik

2. Mirko Martinović Općina Krnjak Pročelnik

3. Nada Coha Udruga Breza Predsjednica

4. Ljubica Šolić OPG Vlasnica OPG.a

5. Goran Bižić OPG Vlasnik OPG-a

6. Ilija Matijević Općina Krnjak Zamjenik načelnika

7. Ljiljana Plazibat Uslužni centar j.d.o. Vlasnik tvrtke

8. Petar Kunić Općina Krnjak Vjećink

9. Željka Stojković O.Š. Katarina Zrinski Ravnateljica

10. Zdravko Valentino Novosel Atelje Novosel Vlasnik

9.2. Vizija i ciljevi razvojne strategije Općine Krnjak

Na sastancima radne skupine raspravljalo se o razvojnim problemima i ciljevima djelovanja koji mogu utjecati na rješavanje tih problema. Koristeći se metodom SWOT analize članovi radne skupine istaknuli su razvojne snage, slabosti, prilike i prijetnje za područje Općine Krnjak. Članovi Radne skupine su na svom sastanku 03.06. 2014. kao poželjni cilj razvojnog procesa u planiranom razdoblju definirali slijedeću viziju:

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK

Općina Krnjak 2020. godine je područje sa razvijenom

poljoprivredom i turizmom, usporenim negativnim demografskim

trendom i stvorenim gospodarskim preduvjetima za ostanak i

opstanak stanovnika na njenom području, uz dobre mogućnosti

zapošljavanja i samozapošljavanja.

Strateški cilj 1.

Razvoj lokalnog gospodarstva

Strateški cilj 2.

Poboljšanje kvalitete života

na prostoru općine

Strateški cilj 3.

Prepoznatljiva i očuvana

prirodna i kulturna baština

Slika 1. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK

Općina Krnjak 2020. godine je područje sa

razvijenom poljoprivredom i turizmom, usporenim

negativnim demografskim trendom i stvorenim

gospodarskim preduvjetima za ostanak i opstanak

stanovnika na njenom području, uz dobre

mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja.

Slika 2. Strateški cilj 1. Razvoj lokalnog gospodarstva

STRATEŠKI CILJ 1.

Razvoj lokalnog

gospodarstva

PRIORITET 1. Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog

okruženja

PRIORITET 2. Razvoj konkurentnog

poduzetništva, poljoprivrede i turizma

PRIORITET 3. Razvoj ruralnog

gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući

stvaranje i zadržavanje radnih mjesta

PRIORITET 4.

Razvoj ljudskih potencijala


prosinac 2014.

Strateški cilj 1.

Razvoj lokalnog gospodarstva

PRIORITETI MJERE

1. Razvoj lokalne poslovne i prometne infrastrukture i osiguranje poticajnog okruženja

1. Uređenje poduzetničke zone i izgradnja poduzetničkog inkubatora u Općini Krnjak

2. Oživljavanje proizvodnje u postojećim proizvodnim pogonima

3. Unaprjeđenje investicijskog okruženja, poduzetničke i ulagačke klime

4. Prenamjena i rekonstrukcija postojećih objekata javne namjene

5. Bolje održavanje lokalne infrastrukture i izgradnja lokalnih prometnica

2. Razvoj konkurentnog poduzetništva, poljoprivrede i turizma

1. Korištenje sredstava iz EU fondova za pokretanje poduzetništva - uključivanje u LEADER i EFRD program i druge programe ruralnog razvoja

2. Jačanje poduzetničke kulture među lokalnim stanovništvom

3. Edukacija stanovništva o mogućnostima razvoja novih turističkih sadržaja i poticanje obiteljskog poduzetništva u poljoprivredi i turizmu

4. Izgradnja i registracija novih ugostiteljsko - turističkih smještajnih kapaciteta

5. Obilježavanje i izgradnja novih turističkih sadržaja – biciklističkih staza, pješačkih staza, adrenalinskih parkova, objekata kulturne baštine i proizvođača ekološke hrane

6. Poticanje selektivnih oblika turizma - lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, rekreativni, zdravstveni i znanstveni

7. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača i nositelja turističke ponude sa područja općine u lance nabave i distribucije proizvoda

8. Revitalizacija tradicijskih obrta

9. Organiziranje i poticanje održivih načina lovnog turizma kao pokretača ruralnog razvoja na području Općine Krnjak

3. Razvoj ruralnog gospodarstava i lokalne zajednice, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta

1. Obnova sela u ruralnim područjima - organizacija sezonskih manifestacija, sajmova i prodajnih izložbi poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova

2. Poticanje obrade neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj ekološke poljoprivrede

3. Potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

4. Potpore za ulaganje u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda

5. Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u

6. Promocija i razvoj dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima, inovacije (s posebnim naglaskom na razvoj obrta i poduzeća)

7. Ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnom području

8. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

9. Ulaganja u rekreativnu infrastrukturu i malu turističku infrastrukturu za javnu uporabu

10. Ekološka proizvodnja voća,povrća i šumskih plodova

4. Razvoj ljudskih

potencijala

1. Poticanje učenja novih vještina kroz programe cijelo životnog učenja

2. Podizanje razine informatičke pismenosti i tehnoloških mogućnosti za korištenje IT tehnologija

3. Potpora mladim poljoprivrednicima

4. Osposobljavanje (mladih) kadrova potrebnih za razvoj područja


prosinac 2014.

Slika 3. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života na području Općine

Strateški cilj 2.

Poboljšanje kvalitete

života na području

Općine

PRIORITET 2.

Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

PRIORITET 3.

Poboljšanje zaštite

okoliša i energetske

učinkovitosti

PRIORITET 4.

Razvoj društvene i

socijalne infrastrukture

i usluga

PRIORITET 1.

Povratak i naseljavanje

stanovnika na području

Općine

PRIORITET 5.

Jačanje sustava

organizacija civilnog

društva


prosinac 2014.

Strateški cilj 2.

Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine

1. Povratak i naseljavanje stanovnika na području općine

1. Stvaranje preduvjeta za povratak mlađih osoba na ruralna područja

2. Pomlađivanje vlasničke strukture obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava

3. Izrada strateških razvojnih dokumenata na području Općine i ažuriranje zemljišnih knjiga

4. Poboljšanje i uspostava novih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo – organizacija slobodnog vremena i kulturnih aktivnosti - izgradnja povezane infrastrukture

2. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

1. Izgradnja i stvaranje uvjeta za modernizaciju sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

2. Poboljšanje telekomunikacijske mreže i infrastrukture za opskrbu električnom energijom

3. Izgradnja mini tržnice za prodaju i distribuciju poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova/samoniklih proizvoda

4. Uređenje javnih površina važnih za ukupan izgled lokalnih sredina – javne zelene površine, pješačke staze, tržnice, parkirališta,

3. Poboljšanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

1. Podizanje svijesti o održivom razvoju i odgovornom odnosu prema okolišu

2. Sanacija divljih odlagališta i sprječavanje njihovog ponovnog nastanka

3. Razvoj i uspostava sustava gospodarenja otpadom

4. Razvoj energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

4. Razvoj društvene i socijalne infrastrukture i usluga

1. Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda socijalnih usluga/

2. Potpora društvenim aktivnostima lokalne zajednica (druženje stanovnika)/

3. Uređenje sportskih terena i sadržaja za smještaj i rekreaciju osoba treće životne dobi

4. Uređenje lokalnih centara važnih za društveni razvoj ruralnih zajednica – društvena infrastruktura

5. Razvoj programa/projekata za podizanje kvalitete života osoba starije životne dobi i osoba s posebnim potrebama

5. Jačanje sustava organizacija civilnog društva

1. Umrežavanje i jačanje partnerstva i suradnje organizacija civilnog društva na području Općine Krnjak

2. Promocija i razvoj socijalnog poduzetništva


prosinac 2014.

Slika 4. Strateški cilj 3. Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština

Strateški cilj 3.

Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština

1. Zaštita i održivo korištenje prirodnog naslijeđa

1.Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti na području Općine Krnjak - promocija lokaliteta Debela kosa i Skradska gora kao bioloških rezervata

2. Zaštita i turistička valorizacija objekata prirodne i kulturne baštine na području

2. Zaštita i održivo korištenje kulturnog naslijeđa

1. Čišćenje i obilježavanje povijesnih lokacija na području Općine Krnjak

2. Uređenje lokalnog muzejskog prostora sa predmetima iz života stanovnika Općine Krnjak

3. Poticanje programa očuvanja kulturnog identiteta predstavnika nacionalnih zajednica zastupljenih na području Općine Krnjak

Strateški cilj 3.

Prepoznatljiva i očuvana

prirodna i kulturna

baština

PRIORITET 1.

Zaštita i održivo

korištenje prirodnog

naslijeđa

PRIORITET 2.

Zaštita i održivo

korištenje kulturnog

naslijeđa

10. POPIS RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE KRNJAK 11-2014. Red

br.

Cilj/

prioritet

/ mjera

Nositelj Naziv mjere/projekta Ukupni

iznos (kn)

Proračun

općine

Proračun

KŽ

Proračun

RH

EU Privatni

kapital

Ostalo Status

1. 1-1-1 Općina Krnjak Poduzetnički inkubator

Stara Vrpca

1.000.000 U

pripremi

2. 1-1-1 Općina Krnjak Poslovne zone Općine

Krnjak - Grabovac Krnjački,

Gornji Skrad, Hrvatsko

žarište

3.900.000 U

pripremi

3. 1-1-1 Općina Krnjak Gospodarska zona općine

Krnjak

45.700 U

pripremi

4. 1-1-2 Peter Kunić Proizvodnja hidrauličkih

podupirača

1.500.000 Ideja

5. 1-1-3 Općina Krnjak/

Predstavnici

poslovnog sektora

zadruga i OPG-a

Obrazovanje za

poduzetništvo

100.000 Ideja

6. 1-1-3 Trgovački obrt M.Đ. Proizvodnja pogrebne

opreme

2.000.000 U

pripremi

7. 1-1-3 Automehaničarski

obrt Nikola Đurić

Modernizacija tehničkog

dijela obrta

712.500 U

pripremi

8. 1-1-3 Asfaltna baza

hrvatsko

žarište/Darko

Dogradnja asfaltne baze

radi korištenja starog

asfalta u proizvodnji novih

3.800.000 U

pripremi


prosinac 2014.

Marković proizvoda

9. 1-1-3 Dolomiti PPZZ/

Dušan Pijevac

Obnova strojnog parka

kamenoloma

3.800.000 U

pripremi

10. 1-1-5 Općina Krnjak Nabavka strojeva za

održavanje komunalne

infrastrukture

5.000.000 U

pripremi

11. 1-1-5 Općina Krnjak Uređenje i asfaltiranje

lokalnih cesta prema rijeci

Korani

1.000.000 U

pripremi

12. 1-1-5 Općina Krnjak Ulaganja u rekonstrukciju i

izgradnju lokalnih cesta

2.500.000 U

pripremi

13. 1-2-1 LAG Petrova Gora I4F – Investment for the

Future (Investicija za

budućnost)

91.000 91.000 U

provedbi

14. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Prerada i plasman nus

proizvoda-KOMPOST

3.500.000 U

pripremi

15. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Proširenje, dogradnja,

opremanje i modernizacija

izgrađenih kapaciteta za

proizvodnju gljiva

17.000.000 Ideja


prosinac 2014.

16. 1-2-1 GEA-com d.o.o. Unapređenje proizvodne

djelatnosti u smjeru

medicinskih dostignuća

25.000.000 Ideja

17. 1-2-3 Udruga Breza

Krnjak

Žene poduzetnice -

program edukacije žena za

poduzetništvo

700.000 U

pripremi

18. 1-2-3

Udruga Breza

Krnjak

U korak sa vremenom –

edukacije za ekološki uzgoj i

rukovanje poljoprivrednim

strojevima

900.000 Ideja

19. 1-2-4 Maćešić d.o.o Nova turistička usluga -

adaptacija i proširenje

obiteljskog ugostiteljskog

objekta

2.000.000 Ideja

20. 1-2-4 Općina Krnjak Jačanje smještajnih

kapaciteta za bavljenje

lovnim i ribolovnim

turizmom

500.000 Ideja

21. 1-2-4 G.R.B. d.o.o.

Karlovac

Izgradnja turističkog naselja

u Podgorju Krnjačkom

700.000 Ideja

22. 1-2-5 Općina Krnjak Uređenje Turističke zone

Brebornica – Jopić pećina

3.500.000 U

pripremi

23. 1-2-5 Općina Krnjak Turistička zona Mlakovac. 35.000.000 U

pripremi


prosinac 2014.

24. 1-2-5 Općina Krnjak Sportsko rekreacijska zone

Velika Crkvina i Dvorište

8.700.000 U

pripremi

25. 1-2-5 Općina Krnjak Obilježavanje biciklističkih i

pješačkih staza i

proizvođača ekološke hrane

200.000 U

pripremi

26. 1-2-5 G.R.B. d.o.o.

Karlovac

Adrenalinski park 300.000 Ideja

27. 1-2-6 Lovačka udruga

Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Očuvanje i zaštita

poljoprivrednih površina od

divljih životinja na području

općine Krnjak

750.000 U

pripremi


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Uzgoj i zaštita divljači 400.000 U

pripremi


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Poticanje prirodnog uzgoja i

edukacija lovaca o načinima

prirodnog uzgoja krupne i

sitne divljači

300.000 U

pripremi


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Uređenje lovačkog doma,

Izgradnja uzgajališta krupne

divljači - uzgojilišta i gateri

za divlje svinje i jelene

1.500.000 U

pripremi


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Organizacija znanstvenih

skupova na temu

unaprjeđenja lovstva i

lovnog turizma

500.000 Ideja


prosinac 2014.


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Izgradnja infrastrukture za

promatranje ptica i ostalih

životinjskih vrsta

150.000 Ideja


Hrvatski sokol/ LD

Vepar/ LD Srnjak/

Općina Krnjak

Izrada promocijskog

materijala vezanog uz

ponudu lovnog i ribolovnog

turizma

150.000 Ideja

34. 1-2-6 Općina Krnjak Osnivanje ribolovnog

društva na području Općine

Krnjak i organizacija

ribolovnih natjecanja

300.000 Ideja


Vlasnici OPG-a

Uključivanje OPG-a u lovni

ribolovni turizam

100.000 Ideja

36. 1-2-6 Eko Etno Cor d.o.o. Eko etno parkovi 1.500.000

37. 1-2-7 Vlasnici OPG-a,

individualni

proizvođači mlijeka

Osnivanje zadruge mljekara 100.000 Ideja

38. 1-2-7 OPG Bižić/ Općina

Krnjak

Mini mljekara 500.000 Ideja

39. 1-2-7 OPG Bižić Sabirna stanica za mlijeko 300.000 Ideja

40. 1-2-8 Općina Krnjak Poticanje osnivanja

tradicijskih obrta

300.000 Ideja


prosinac 2014.

41. 1-3-1 Općina Krnjak Organizacija stočnog sajma

– Hrvatsko žarište

500.000 Ideja

42. 1-3-2/

1-3-10 ?

Zlatko Mavrović Proizvodnje čajeva,sušenih

proizvoda i sokova iz divljih

voćarica i starih sorti voća

1.610.000 U

pripremi

43. 1-3-2 ECO NORAH D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i

ekološki turizam

7.500.000 U

pripremi

44. 1-3-2 KERASAN D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i

ekološki turizam

7.500.000 U

pripremi

45. 1-3-2 JERKOVIĆ D.O.O. Ekološka proizvodnja voća i

ekološki turizam

7.500.000 U

pripremi

46. 1-3-2 OPG Ljubica Šolić Dogradnja i opremanje u

svrhu sušenja i prerade

voća i povrća

1 000 000 U

pripremi

47. 1-3-2 MARG d.o.o. Rijeka Eko proizvodnja krmnog

bilja

150000 U

pripremi

48. 1-3-3 Općina Krnjak Odmorište za

stoku/aukcijska dvorana

500.000 Ideja

49. 2-1-3 Općina Krnjak Ažuriranje zemljišnih knjiga

- reambulacija

1.000.000 Ideja

50. 2-1-1 Općina Krnjak Pomlađivanje vlasničke

strukture OPG-a

1.000.000 Ideja

51. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja kolektora i

pročistača otpadnih voda u

11.500.000 U

pripremi


prosinac 2014.

Općini Krnjak

52. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja cjevovoda za južni

dio Općine Krnjak - Naselja

Čatrnja, Gornji Skrad,

Ponorac, Dvorište i Velika

Crkvina

9.555.000 U

pripremi

53. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja cjevovoda

Budačka Rijeka - Trupinjak

2.000.000 U

pripremi

54. 2-2-1 Općina Krnjak Zamjena vodovodnih cijevi

Krnjak- Dugi Dol

??? U

pripremi

55. 2-2-1 Općina Krnjak Izgradnja hidrantske mreže ??? U

pripremi

56. 2-2-2 Elektra Rekonstrukcija

elektroenergetske mreže na

području Općine Krnjak

??? U

pripremi

57. 2-2-2 Mobilni operateri Bolja dostupnost

telekomunikacijske mreže

??? U

pripremi


Udruga Breza

Besplatni širokopojasni WI-

FI za područje centra

općine

??? U

pripremi

59. 2-2-3 Općina Krnjak Izgradnja mini tržnice za

prodaju i distribuciju

poljoprivrednih proizvoda i

samoniklih plodova

500.000 U

pripremi


prosinac 2014.

60. 2-2-4 Općina

Krnjak/Privatni

vlasnici

Uređenje devastiranih

javnih i privatnih objekata

700.000 U

pripremi

61. 2-3-2 Općina Krnjak/ Uređenje reciklažnih

dvorišta i zelenih otoka

2.000.000 U

pripremi

62. 2-3-2 Općina Krnjak Reciklažno dvorište-Zelena

zona

3.750.000 U

pripremi

63. 2-3-4 Općina Krnjak Program energetske

učinkovitosti - uređenje

fasada, krovova, vanjske

stolarije, zamjena fosilnih

goriva na području općine

5.000.000 U

pripremi

64. 2-3-4 Općina

Krnjak/Privatni

vlasnici

Postavljanje solarnih panela

za proizvodnju struje

500.000 U

pripremi

65. 2-3-4 Općina Krnjak Energetsko certificiranje i

rekonstrukcija javne

rasvjete na području općine

1.500.000 Ideja


Javno privatno

partnerstvo

Izgradnja igraonice i dječjeg

vrtića u Općini Krnjak

2.000.000 Ideja

67. 2-4-2 Udruga naseljenika

Krnjak

Osnivanje KUD-a 300.000 U

pripremi

68. 2-4-3 Udruga Breza,

Krnjak

Uređenje centra za

Palijativnu skrb

1.500.000 Ideja


prosinac 2014.

69. 2-4-3 Općina Krnjak Dnevni boravak za osobe sa

invaliditetom i osobe treće

životne dobi

500.000 Ideja


Javno privatno

partnerstvo

Izgradnja doma za starije i

nemoćne

2.000.000 Ideja


Nogometni klub

Krnjak

Uređenje nogometnog

igrališta - ograda i tribine,

rasvjeta, svlačionice

1.000.000 U

pripremi

72. 2-4-4 Općina Krnjak Uređenje groblja i izgradnja

mrtvačnice

1.000.000 U

pripremi

73. 2-4-4 Općina Krnjak/ DVD

Krnjak

Uređenje zgrade DVD-a 1.000.000 U

pripremi

74. 2-4-4 Općina Krnjak/ DVD

Krnjak

Nabavka opreme za DVD

Krnjak - vozilo, oprema,

edukacija o korištenju

1.000.000 U

pripremi

75. 2-4-4 Općina Krnjak Izgradnja ljetne pozornice i

kulturnog centra u Općini

Krnjak

700.000 Ideja

76. 2-4-4 O.Š. Katarine Zrinski Regionalni edukativni

centar za socijalni i ekološki

razvoj Katarina Zrinski,

Krnjak

6.000.000 Ideja

77. 2-4-4 Atelje Novosel Praktična likovna radionica 500.000 U

provedbi


Udruga naseljenika

Pilot projekt socijalnog 1.000.000 Ideja


prosinac 2014.

Krnjak poduzetništva "Novi dom"

79 3-1-1 Općina Krnjak Uređenje Ekološko

turističkog i sportsko

rekreacijskog centra Debela

Kosa (legalizacija,

rekonstrukcija, opremanje)

2.000.000 U

pripremi

80 3-1-1 O.Š. Katarina

Zrinski, Krnjak

Osnivanje centra za Šišmiše 4.000.000 Ideja

81. 3-1-1 Općina Krnjak Uređenje prilaza Jopića

pećini

500.000 U

pripremi

82. 3-1-2 Općina Krnjak Zaštita i korištenje

termalnog izvora Mlakovac

350.000 Ideja


MARG d.o.o. Rijeka

Eko Zona Vojnović brdo -

Mlinice

1.000.000 Ideja

84. 3-2-1 Općina Krnjak Čišćenje i obilježavanje

povijesnih lokacija - rimski

spomenici

200.000 U

pripremi

85. 3-2-1 Općina Krnjak Uređenje spomen područja

Debela kosa

500.000 U

pripremi

86. 3-2-2 Općina Krnjak Uređenje lokalnog

muzejskog prostora sa

predmetima iz života

stanovnika Općine Krnjak

300.000 Ideja

87. 3-2-3 Općina Krnjak/ KUD

Prosvjeta

Nabavka opreme za KUD

Prosvjeta - nošnje,

300.000 U

pripremi


prosinac 2014.

instrumenti i sl.

UKUPNO 222.214.200

11. FINANCIJSKI PLAN

Da bi ova Razvojna strategija dobila svoj smisao potrebno je predvidjeti moguće izvore sredstava za financiranje razvojnih projekata predstavnika javnog i civilnog sektora i dinamiku njihove moguće realizacije. Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe Razvojne strategije Općine Krnjak. Do ulaska Hrvatske u EU, izvori financiranja su se u prvom redu odnosili na proračun Općine Krnjak, odnosno, proračune Karlovačke županije i pojedinih ministarstava Republike Hrvatske i donacije veleposlanstava ili međunarodnih organizacija. Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, nositeljima projekata sa područja Općine Krnjak dostupni su Strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, kao i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije; Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Financiranje razvojnih projekata moguće je ukoliko su projektni prijedlozi usklađeni sa operativnim programima i strategijama više razine ali i ukoliko su pripremljeni na način kako je to predviđeno procedurama i smjernicama Europske unije. Zato je na početku provođenja ove strategije potrebno napraviti analizu i vrednovanje predloženih projektnih prijedloga. Važno je znati imaju li predloženi projekti potrebnu dokumentaciju, koliko su njihovi predlagatelji prihvatljivi i sposobni za provedbu EU projekata, na koji način doprinose lokalnom razvoju i sl. Tek nakon analize projektnih prijedloga može se pristupiti formiranju projektnih timova, ispunjavanju projektne dokumentacije, povezivanju sa partnerima, slanju, i nakon što projekt odobri nadležno tijelo, njegovoj provedbi, odnosno financiranju. Problem malih jedinica lokalne samouprave kao što je Krnjak je obavezni financijski doprinos u većim projektima kao i financiranje aktivnosti vlastitim sredstvima dok se ne odobre izvješća i stignu uplate od nositelja programa. Takvi problemi su određena poteškoća ali i ne nesavladiva prepreka u realizaciji projekata koji ipak puno više donose nego što stvaraju probleme sa pronalaskom sredstava za pred-financiranje.

12. PRAĆENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE

Odgovornost i inicijativa za upravljanje planiranim aktivnostima navedenim u Razvojnoj strategiji pripada prije svega Općini Krnjak kao jedinici lokalne samouprave sa svim zakonskim ovlastima kojima raspolaže i načelniku općine kao predstavniku izvršne vlasti. Naravno to ne znači da ostali dionici u ovom procesu (civilni i poslovni sektor) trebaju biti pasivni i čekati da ih netko pokrene. Naprotiv, dinamičnost, sinergija i partnerstvo svih bitnih učesnika ovog procesa preduvjet je uspješnosti u realizaciji razvojnih programa. Da bi se ciljevi, prioriteti i mjere iz ove strategije ostvarili u što većem postotku Općina Krnjak će imenovati i zadužiti koordinatore po pojedinim projektima. Oni će brinuti o pojedinim sektorima, predlagati i poticati pripremu i kandiranje projektnih prijedloga i pratiti njihovu realizaciju. Na slici broj 5 prikazat će se struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak.


prosinac 2014.

Slika 5. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak

NAČELNIK

RADNA SKUPINA JEDINICA ZA

UPRAVLJANJE

PROJEKTIMA

SUFINANCIRAJU

MINISTARSTVA,

DONATORI,

INVESTITORI

- UZ POMOĆ

KONZULTANATA

- SAVJETUJE SE S

LOKALNIM

STRUČNJACIMA

LOKALNA

RAZVOJNA

STRATEGIJA

RAZVOJNE

MJERE


prosinac 2014.

Ovaj dokument kao program aktivnosti podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u procesu pripreme Razvojne strategije kao plana aktivnosti za razdoblje od 2014. - 2020. godine. Popis članova radne skupine nalazi se u Poglavlju 9.1. ovog dokumenta i sastoji se od 10 predstavnika lokalnih dionika iz svih sektora, javnog, privatnog i civilnog. Nakon prihvaćanja ovog dokumenta Radna skupina će se sastajati svakih šest mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ove Razvojne strategije od strane Općinskog vijeća. Na prvom sastanku predstavnici izvršne vlasti Općine Krnjak će predložiti radnoj skupini formiranje manjih timova po tematskim ciljevima i prioritetima koji će osmišljavati načine unaprjeđenja pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom stručnošću razvoju općine. O sastancima radne skupine vodit će se zapisnici. Zapisnici članova radne skupine su javni dokumenti. Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za nadzor provođenja programa. Godišnjim izvješćima osigurat će se informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim rezultatima. Izvješća o napretku podnosit će Jedinstveni upravni odjel ili voditelj projektnog tima, a usvajat će ih Općinsko vijeće Općine Saborsko. Kroz godišnja izvješća pratit će se slijedeće skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvareni rezultati i učinci na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe te vidljivost Razvojne strategije Općine Krnjak u javnosti.

13. ZAKLJUČAK

Općina Krnjak tijekom 2014. godine je uz stručnu pomoć savjetnika Razvojne agencije Karlovačke županie RA KARLA d.o.o. te uz suradnju relevantnih lokanih dionika i članova radne skupine izradila Razvojnu strategiju Općine Krnjak za razdoblje od 2014. do 2020. Razvojna strategija pokazuje sadašnje stanje Općine Krnjak kao i prijedloge kako unaprijediti kvalitetu života na njenom području, izgraditi osnovu infrastrukturu i razviti poduzetništvo na području općine te osigurati preduvjete koji će osigurati napredak i zaustavljanje negativnih razvojnih trendova koji su prisutni već više od dvadeset godina. Radna skupina Općine Krnjak za pripremu ove strategije je odabrala ciljeve koji se odnose na: (1) Razvoj lokalnog gospodarstva, (2) Poboljšanje kvalitete života na prostoru općine i (3) Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština. Osnovna namjena ove Razvojne strategije bila je razmotriti sadašnje stanje i sugerirati korake koje je potrebno poduzeti da bi se područje općine počelo oporavljati od posljedica rata i dugotrajne gospodarske recesije koje je došla do svojih krajnjih granica jer u jednom se trenutku područje općine ispraznilo (1995.) i sve je trebalo započeti iz početka. Vraćanje u život područja koje je jednom napušteno vrlo je zahtjevan posao i za puno bogatije i organiziranije zajednice. Treba istaknuti da su tom procesu dali značajan doprinos svi oni koji od rata obnašaju neke dužnosti na ovom području, a posebno treba istaknuti nastojanja novih i starih stanovnika na području Krnjaka da uspostave suradnju i udruže napore u izgradnji zajednice u kojoj žive.


prosinac 2014.

Kroz dinamičan konzultacijski proces dionika, od kojih su se neki prvi put susreli na sastancima važnim uz pripremu Razvojne strategije, članovi radne skupine, vijećnici, gospodarstvenici i predstavnici civilnog sektora koji su svoje vrijeme odvajali na posebnim sastancima u organizaciji ravnateljice O.Š. Katarina Zrinski gospođe Željke Stojković iznijeli su svoje sugestije i mišljenja i dali prijedloge na osnovu kojih su predstavnici Radne skupine definirali viziju i razvojne ciljeve, prioritete i mjere kojima se može potaknuti lokalni razvoj. Rezultat tog dijaloga gotovo svih važnijih dionika do kojih se moglo doći je gotovo osamdesetak projektnih prijedloga javnog, civilnog i, posebno važnog, poslovnog sektora, što ukazuje da postoje uspavani ili pritajeni potencijali koji bi svojim buđenjem promijenili stanje razvoja na području Općine Krnjak. Treba napomenuti da svi predloženi projekti nisu spremni za natječaje ali su na dobrom putu da to postanu. Zato su u okviru ove strategije dane jasne upute kako će se od ideja razviti projekti, koji su sastavni elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji nedostaje itd. Sve to zahtjevan je posao za koji će trebati angažirati sve raspoložive ljudske resurse kako unutar Općine Krnjak kao i vanjske stručnjake. Svaki projekt spomenut u ovoj strategiji mora imati definiran svoj početak i kraj, proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi došlo do provedbe predloženih projekata neophodno je ovaj dokument redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, te ako se to pokaže potrebnim i mijenjati. Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima može se računati na pomoć fondova, donatora i investitora. Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama i znanjima, i edukacijom koju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje potrebnih znanja i prijenos iskustava iz uspješnih sredina. Prvi korak koji treba učiniti nakon prihvaćanja ove Razvojne strategije od strane Općinskog vijeća je izrada akcijskih planova za projekte koje je radna skupina označila kao prioritetne te odrediti odgovorne osobe za njihovu provedbu. Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba tražiti pomoć od specijaliziranih institucija na razini županije, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna. Odgovornost za provedbu strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine, ali i na drugim dionicima sa područja Krnjaka, Županije i sl.. Bez podrške stanovnika jedinice lokalne samouprave, javnosti, poduzetnika, obrtnika, vlasnika OPG-a, predstavnika svih društvenih grupa i interesnih skupina teško će biti razviti i provesti zacrtane ideje. Sinergijsko djelovanje je najvažnije u provedbi svih razvojnih dokumenata pa tako i ove lokalnih razvojne strategije. Nadamo se da će se do te sinergije doći i veselimo se njenim rezultatima.


prosinac 2014.

14. PRILOZI/POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

PRILOG 1. Popis nepokretnih kulturnih dobara prema Prostornom planu uređenja Općine

RB LOKACIJA NAZIV ADRESA

GRUPA VRSTA

KTO SZ

BREBORNICA

1 BREBORNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET JOPIĆA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET AL 02 E

2 BREBORNICA ARHEOLOŠKI LOKALITET SPILJA GVOZDENICA


3 BREBORNICA MLIN NA DURTIĆ POTOKU GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 01 E

BUDAČKA RIJEKA

1 BUDAČKA RIJEKA ARHEOLOŠKO PODRUČJE GMAJNA / POPOVIĆA VRŠELJAK

ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 01 E

2 BUDAČKA RIJEKA (BOŽIĆI) BUDAČKA RIJEKA BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 01 E

3 BUDAČKA RIJEKA (ČUKUR)

SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 01 R

4 BUDAČKA RIJEKA ZGRADA, SPOMENIČKO MJESTO MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 01 R

5 BUDAČKA RIJEKA (DEBELA KOSA)

SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 02 R

6 BUDAČKA RIJEKA (BOŽIĆI) SPOMENIK MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 03 E

7 BUDAČKA RIJEKA SPOMENIK (ČESMA) MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 04 E

ČATRNJA

1 ČATRNJA ARHEOLOŠKO PODRUČJE TURSKO GROBLJE


2 ČATRNJA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. LAZARA KOSOVSKOG

SAKRALNA GRAĐEVINA SA 01 E

3 ČATRNJA (BUNČIĆI) ČATRNJA 16 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 02 E

DONJI BUDAČKI

1 DONJI BUDAČKI STARI GRAD BUDAČKI ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 02 E

2 DONJI BUDAČKI STARI GRAD BUDAČKI (RUŠEVINA) OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 01 E

3 DONJI BUDAČKI ARHEOLOŠKI LOKALITET KOD CRKVE SV. PETRA I PAVLA


4 DONJI BUDAČKI PRAVOSLAVNA CRKVA SV. PETRA I PAVLA


5 DONJI BUDAČKI (KOMADINE)

D. BUDAČKI BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 03 E

6 DONJI BUDAČKI MLIN NA POTOKU RIJEKA (RUŠEVINA)

GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 02 E

DUGI DOL

1 DUGI DOL ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRM ARHEOLOŠKO PODUČJE AP 03 E

2 DUGI DOL ARHEOLOŠKI LOKALITET ČORINKA ARHEOLOŠKI LOKALITET E

DVORIŠTE

1 DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 04 E

2 DVORIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE GROMILA ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 15 E

3 DVORIŠTE DVORIŠTE 17 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 04 E

GORNJI BUDAČKI

1 GORNJI BUDAČKI (PEURAČE)

GORNJI BUDAČKI 13 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 05 E

2 GORNJI BUDAČKI ZGRADA GŠ MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 02 R

3 GORNJI BUDAČKI ZGRADA OFICIRSKE ŠKOLE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 03 R

4 GORNJI BUDAČKI G. BUDAČKI 12, KUĆA RADE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 04 R


prosinac 2014.

(PEURAČE) PEURAČE

5 GORNJI BUDAČKI (MATIJEVIĆI)

KUĆA MATIJEVIĆ MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 05 R

6 GORNJI BUDAČKI ZGRADA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 06 R

7 7 GORNJI BUDAČKI (SPAREDNJAK)

KUĆA MILOŠA SIKIRICE (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 19 R

GORNJI SKRAD

1 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE VETILJAČA


2 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE PONORSKO BRDO


3 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE MEGDAN ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 13 E

4 GORNJI SKRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRAD ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 14 E

5 GORNJI SKRAD BUNAR GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 03 E

6 GORNJI SKRAD ZGRADA ŠTAMPARIJE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 07 R

7 GORNJI SKRAD SPOMENIK NOR-a MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 08 E

GRABOVAC KRNJAČKI

1 GRABOVAC KRNJAČKI GRABOVAC KRNJAČKI 37, MLIN NA POTOKU RIJEKA


2 GRABOVAC KRNJAČKI (IVANOVIĆ JARAK)

GROBNICA ŽFT MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 20 R

GRABOVAC VOJNIČKI

1 GRABOVAC VOJNIČKI GRABOVAC VOJNIČKI 17 (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 15 R

HRVATSKO ŽARIŠTE

1 HRVATSKO ŽARIŠTE ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 09 E

2 HRVATSKO ŽARIŠTE ZGRADA (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 10 R

3 HRVATSKO ŽARIŠTE KUĆA STANKA VIDOVIĆA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 11 R

KESEROV POTOK

1 KESEROV POTOK MLIN NA POTOKU TRUPINJSKA RIJEKA


KRNJAK

1 KRNJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE ČUKUR ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 05 E

2 KRNJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE GROBIŠTE ARHEOLOŠKO PODRUČJE AP 10 E

3 KRNJAK (TOMAŠEVIĆI) MLIN NA POTOKU RIJEKA GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 06 E

MALA CRKVINA

1 MALA CRKVINA ARHEOLOŠKO PODRUČJE MALA CRKVINA


2 MALA CRKVINA SPOMEN PLOČA NA VATROGASNOM DOMU

MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 12 E

PAVKOVIĆ SELO

1 PAVKOVIĆ SELO PAVKOVIĆ SELO 9, MLIN NA POTOKU RIJEKA


PERIĆI

1 PERIĆI ARHEOLOŠKI LOKALITET DOLINA ARHEOLOŠKI LOKALITET E

2 PERIĆI KUĆA MAČEŠIĆ, PERIĆI 5A MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 13 R

3 PERIĆI KUĆA PERIĆ, PERIĆI 3 MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 14 R

POLJANA VOJNIČKA

1 POLJANA VOJNIČKA STARO GROBLJE, KRSTAČE MEMORIJALNO OBILJEŽJE MO 05 E


prosinac 2014.

(MIHAJLOVIĆI)

PONORAC

1 PONORAC

ARHEOLOŠKO PODRUČJE VUJAŠKOVIĆI


2 PONORAC

ARHEOLOŠKI LOKALITET RIJEKA KORANA UZ BIŠICA GREDU


3 PONORAC PONORAC 9 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 06 E

RASTOVAC

1 RASTOVAC (MATIJEVIĆI) RASTOVAC BB ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 07 E

VELIKA CRKVINA

1 VELIKA CRKVINA PRAVOSLAVNA CRKVA SV. GEORGIJA


2 VELIKA CRKVINA (NOVKOVIĆI)

VELIKA CRKVINA 23, MLIN NA KORANI


3 VELIKA CRKVINA (POKRAJAC)

MLIN NA KORANI (RUŠEVINA) GOSPODARSKA GRAĐEVINA GG 09 E

TRUPINJAK

1 TRUPINJAK ARHEOLOŠKO PODRUČJE GRADSKA STRANA


ZAGORJE

1 ZAGORJE ZAGORJE 2 CIVILNA GRAĐEVINA CG 01 E

2 ZAGORJE ZAGORJE 15 ETNOLOŠKA GRAĐEVINA EG 08 E

3 ZAGORJE ZAGORJE 12 A, ZGRADA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 16 R

4 ZAGORJE KUĆA JELKE MIRKOVIĆ (SRUŠENO) MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 17 R

5 ZAGORJE ZAGORJE 12, KUĆA PERE PRIBIĆA MEMORIJALNA GRAĐEVINA MG 18 R

ZIMIĆ

1 ZIMIĆ ARHEOLOŠKO PODRUČJE STARI GRAD ZIMIĆ


2 ZIMIĆ STARI GRAD (RUŠEVINE) OBRAMBENA GRAĐEVINA OG 02 E


prosinac 2014.

POPIS TABLICA

Tablica 1. Razvojni dokumenti Općine Krnjak ....................................................................................... 10

Tablica 2. Donacije i projekti odobreni Općini Krnjak ........................................................................... 14

Tablica 3. Popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. ....... 15

Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i općinama prema popisu stanovništva

iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena:

Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije

moguće izračunati.) ............................................................................................................................... 16

Tablica 5. Podaci o Općini Krnjak .......................................................................................................... 17

Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Krnjak

prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine ................................................................................. 19

Tablica 7. Prirodni prirast u Općini Krnjak u razdoblju 2008. – 2012. ................................................... 20

Tablica 8. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice Općine Krnjak 2011. po naseljima............ 20

Tablica 9. : Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god. ..................... 21

Tablica 10. Općina Krnjak – završena osnovna škola ............................................................................ 22

Tablica 11. Općina Krnjak – završeno visoko obrazovanje .................................................................... 22

Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. god. 23

Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte u 2011.godini .................................................... 23

Tablica 14. Nezaposleni u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014. .......................... 23

Tablica 15. Registrirani poslovni subjekti na području Općine Krnjak 2014. g. .................................... 24

Tablica 16. Održavanje javnih površina u Općini Krnjak ...................................................................... 31

Tablica 17. Popis županijskih cesta u Općini Krnjak .............................................................................. 33

Tablica 18. Popis lokalnih cesta u Općini Krnjak ................................................................................... 33

Tablica 19. Broj obrtnika na području Općine Krnjak ........................................................................... 36

Tablica 20. Tablica trgovačkih društava na području Općine Krnjak ................................................... 37

Tablica 21. Zadruge na području Općine Krnjak ................................................................................... 39

Tablica 22. OPG-ovi na području Općine Krnjak .................................................................................. 41

Tablica 23. Šumske površine Općine Krnjak .......................................................................................... 44

Tablica 24. Vrste šumskog drveća koje rastu na području Krnjaka ....................................................... 45

Tablica 25. Registrirani iznajmljivači soba na području Općine Krnjak ................................................ 47

Tablica 26. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak u 2013. g. ............................................... 53

Tablica 27. Proračunska sredstva Općine Krnjak namijenjena unaprjeđenju obrazovnog sustava i

poticanje rasta broja stanovnika planirana za 2014. godini i za 2015. godinu ..................................... 54

Tablica 28. Broj učenika u O.Š. Katarine Zrinski u Krnjaku .................................................................... 56

Tablica 29. Broj učenika u Osnovnoj školi Katarina Zrinski u razdoblju od 2008./2009. do 2013./2014.

školske godine ....................................................................................................................................... 56

Tablica 30. Podaci o Ambulanti Krnjak ................................................................................................. 58

Tablica 31. Popis članova Radne skupine ............................................................................................. 69

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Općini Krnjak prema kvalifikacijskoj strukturi, svibanj 2014. ... 26


prosinac 2014.

POPIS SLIKA

Slika 1. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KRNJAK ..................................................................................... 70

Slika 2. Strateški cilj 1. Razvoj lokalnog gospodarstva .......................................................................... 71

Slika 3. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života na području Općine ............................................. 73

Slika 4. Strateški cilj 3. Prepoznatljiva i očuvana prirodna i kulturna baština ....................................... 75

Slika 5. Struktura odgovornosti za izradu i provedbu Razvojne strategije općine Krnjak .................... 88

Business

Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014