:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.'.:.:.-.'.;.'.:.:.:.:.:.:-:.:.;.:.:.:.;.:;:::.;.:::;:;:;:;:;:.:;:.:.:;:;:;:;::;:;:;:.:.:.:.:.;.;.; ",.." " " ',' ' ','.','.',"':':. '." ;,' : :.;.:.:.;.:.:.:.:-:-:.;;:.:.;.;.-.. -.-.:.:.;.:::::::.;.;.-.;..... . . . ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::t~{ .:::::::::::: ;.:.:.;-:.:.:.:.:. :':':':':':':':'::::::::::::::::::::::::~:~:~:~:~;~;t~t::::::::·:·:.. :

-~I$.l4.~-¥'JIAN~I~NI[(I1N~TtTlfA~~6m~gRaflIKQy'!~:-':!!!:!!!:!!~.,_~_.· ~_._;_:_._.;_c_._._._._._n_._;_._._:-_._~_._·_.-_a_-_:_.-_._::_:_:_:_i_i_:_~._._.: __._9_._._._._._;9_ •• ;_~_ •• _._._._._._:_:_ •• _:_:_._!_-_:_._!_!_b_._._.-_._.-_ •• _ro_._:·_._:_._._; .• _:·.·.:~.:_:.·_.-.;._ •.!-_~.-_._:_._.-•._•.•_!.!_-.!.!.!-_!.-.:.:.!-!:.•-!!-!!_!!_!:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:::.-.:.:::.-.:.:.:.:.:.:::::::::.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::=::::::::::::::::::::;:::::::::: .. :.:.:.:.:::::::::::::::::::::.:::.:.:::::.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::.:.:.: .

Bibliometrija iIi 'peer-review'?U posljednje vrijeme ponovno smo mnogo culi i

citali 0 vrednovanju znanstvenog rada pojedinaca,grupa i institucija Pri tome se spominju, kao glavninacini vrednovanja, bibliometrijske metode i, nasu-prot njima, 'peer review', pri cernu taj posljednji nacinnije jednoznacno definiran. Jer, i nasi 'peers' ('peer' jeengleska rijec sto oznacava parnjaka, onoga tko jenekome u necernu ravan) ne mogu svoje misljenjeisisati iz prsta: i oni ga odnekuda moraju izvuCi.

Evo i mojeg priloga raspravi 0 vrednovanjuznanstvenoga rada

Kao prvo, mislim da je dilema iskazana u naslovuposve artificijelna i stoga nepotrebna. Treba i biblio-metrija a treba i 'peer-review'. Svaka za svoje. Samo ...

Temelj bibliometrije uredno su i'inteligentnovodene banke podataka. Moje skromno iskustvo snjima je miiesano. Ako, primjerice, imate nesrecuda vam prezime pocinje nekim od slova C,s ili z... iliako ste vjencaniern promijenili prezime, uteskocarna ste. Ako ste odgojili desetak doktoraznanosti ili ako ste vodili sjajan i uspjeli projekt, ban-ke ce to tek posredno registrirati vecim brojemznanstvenih clanaka, a ako ste gradili veliki eksperi-mental an uredaj - uopco necete biti zabiljezeni u timbankama. Isto tako tesko da ce se naci bibliometrij-ska metoda koja ce moci razlikovati zasluge vodite-Ija i vodenoga it. d. it. d.

Je Ii to plaidoyer da se napusti bibliometrija kaometoda vrednovanja znanosti i znanstvenika? Ni-poste. Sam~, treba joj dobro poznavati domet i po-drucje primjene. Evo primjera sto pokazuju da bi-bliometrija, cak i u svojem najjednostavnijem oblikubrojenja clan aka u CC (Current Contents) i slicnimtercijarnim publikacijama dobro funkcionira:

- znanstvenik s nula iIiveoma, veoma malo rado-va u pravilu je lijen Viiinesposoban. Prisjetimo se da jedanas toliko napadani Pravilnik 0 napredovanju u In-stitutu bio koncipiran sa ciljem da jednostavnim alicvrstim brojcanirn pokazateljima sprijeti napredova-nje u visoka zvanja s 'po la' rada i mnoStvom elaboratate da je u tome uspio. Price 0 'jednom ali pravom(radu)' ne stoje: nijeto svakome dano ...;

- prepoznavanje potencijalnih voditelja projeka-ta: vec zaboravljeni dr. Zvonimir Pucar jednom je, u

davna vremena, podijelio znanstvenike u Institutu unekoliko skupina prema prosjecnorn broju gOdisnjeobjavljenih CC radova. Konstatirao je da, medumladima, buduci leaderi dolaze mahom iz skupine s2 iIi vise CC radova gOdisnje te da 'bukaci' i oni kojikasnije pune 'samoupravne strukture' dolaze iz slje-dece, nize, grupe. Nesto iznad prosjeka Instituta;

- i naposljetku, ne bismo li brojenjem CC rado-va relativno jednostavno mogli rijesiti veliku a nepo-trebnu kontroverzu oko prisilnog relzbora u Institu-tu: automatski bi se ponovno mogao izabrati svatkotko rnoze nabrojati najmanje 3 CC rada objavljena uposljednjih 5 godina (godisnji prosjek u Institutu jeoko 0,6 radova po istrafivacul). Bilo bi zanimljivovidjeti tko ce se protiviti ovome prijedlogu!?

Gdje je onda mjesto za 'peer-review'? Svudagdje su potrebni finiji pokazatelji sto se ne moguizraziti samo brojcanim vrijednostima. Znanstvenadjelatnost dovoljno je slozena i raznolika da se finerazlike qotovo posvuda pojavljuju. Naglasavam,primjerice, da povjeravanje znanstvenog projektanesumnjivo trafi 'peer-review' jer je na odredenoj(visokoj) razini ocjenjivanje samo na temelju brojaobjavljenih radova besmislica i nitko pametan setime ne koristi. Isto tako peer-review' je potrebanpri izboru u visoka zvanja. Podsjetit cu, u tome smi-slu, upravo na spomenuti Pravilnik Instituta 'RuderBoskovic' koji je, zbog svojeg oslanjanja samo najednostavne brojcane pokazatelje, vremenom po-stao posve nedovoljan i neprimjenjiv. Tu se, do-duse, ni 'peer-review' nije bas iskazao, ali eto ...

Oa rekapituliram: svaku se metodu vrednovanjaznanstvenog rada moze anegdotama ili zgodnimdosjetkama kompromitirati. Na taj se nacln mozeuvijek odbijati svaki nacin vrednovanja. Razumancovjek ce, unatoc tome, posegnuti za takvom meto-dom vrednovanja sto istice pokazatelje koje samsmatra vaznim, bio to broj objavljenihradova, njiho-va citiranost iIi pak osoba i kreativnost znanstveni-ka. Medutim, ma kakva god metoda bila odabrana,jednostavna ili slozena, brojcana ili opisna ... svakace biti bolja od izbjegavanja bilo kakve metode.

Niko/a Cindro

Privremeno upravno vijece InstitutaMinistar znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

prof. dr. Branko Jeren donio je 31. prosinca prosle godineodluku 0 imenovanju Privremenog upravnog vijeca Insti-tuta "Ruder Boskovic".

Predsjednik mu je prof. dr. Hrvoje Bantic a tine ga jo~i prof. dr. Miroslav Furlc, dr. Marijan Bo~njak, dr. ZvonimirMaksic i dr. Branko Guberina.

Mandat ctanova Privremenog upravnog vijeca traje doimenovanja ctanova Upravnog vijeca prema odredbama Za-kona 0 znanstvenoistraiivatkoj djelatnosti i statuta Javnoginstituta "Ruder Boskovic". Privremeno upravno vijece duznoje donijeti statut Instituta u roku tri mjeseca od dana stupanjana snagu novoga Zakona 0 znanstvenoistraiivatkoj djelat-nosti (a to je bilo 2. studenoga 1993.).

Prof. dr. Hrvoje Bantic izvanredni je profesor i po-rnocnik dekana za znanost na Medicinskom fakultetu uZagrebu; roden je 2. studenoga 1956. u Zagrebu; poslije-diplomski studij zavrsio je godine 1982. na Prirodoslovno-maternatlckorn fakultetu u Zagrebu a doktorat medicin-skih znanosti stekao je 1984. takoder u Zagrebu.

Prof. dr. Miroslav Furic redoviti je profesor Prirodoslov-no-rnatematlckoq fakulteta u Zagrebu; roden je 31. sijetnja1941. u Davoru; fiziku je doktorirao godine 1970. na Prirodo-slovno-rnaternatickorn takultetu u Zagrebu; u Institutu je pro-

veo kao asistent od 1965. do 1971. i kao vi~i znanstvenisuradnik od 1979. do 1980. godine. U meduvremenu bo-ravio je i radio u Los Angelesu, Houstonu i Zenevi.

Dr. Marijan Bo~njak znanstveni je savjetnik u 'Plivi-nom' istraflvackorn institutu u Zagrebu; roden je 2. pro-sinca 1934. u t.ovrecu; magistrirao je godine 1961. i dok-torirao godine 1973. biotehnologiju u Zagrebu, profesor jePrehrambeno- biotehnoloskoq fakulteta u Zagrebu.

Prof. dr. Zvonimir Maksic znanstveni je savjetnik uInstitutu 'Ruder Boskovlc" i redoviti profesor Prirodoslov-no- rnaternatickoq fakuiteta u Zagrebu; roden je 11. rujna1938. u Bitoli; magistrirao je godine 1967. i doktorirao1968. kemiju na Prirodoslovno-matematitkom fakultetu uZagrebu. Gostujuc! je profesor u Heidelbergu, Muensteru,Troemsoeu ...

Dr. Branko Guberina znanstveni je savjetnik u Institu-tu 'Ruder Boskovic"; roden je 12. studenoga 1946. u Sibe-niku; fiziku je doktorirao godine 1978. u Zagrebu; tijekomkarijere boravio je i radio u Muenchenu, Zuerichu, Parisu,Marseilleu, Hamburgu i Los Angelesu.

Iz "Tko je tko u Hrvatskop'tGolden Marketing", Zagreb, 1993.)

Dr. Krunoslav Pisk vrsitel] duznostl ravnatelja InstitutaMinistar znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

prof. dr. Branko Jeren donio je 31. prosinca prosle godineodluku 0 imenovanju dr. Krunoslava Piska vrsiteljerncuznosn ravnatelja Instituta "Ruder Boskovic'', do izboraodnosno imenovanja ravnatelja prema odredbama Zako-na 0 znanstvenolstraflvacko] djelatnosti i Statuta (sto gajo~ valja donijeti) Instituta.

Danom stupanja na snagu novog Zakona 0 znan-stvenoistrazlvacko] djelatnosti (2. studenoga 1993.) Insti-tut 'Ruder Boskovlc" nastavlja raditi kao javni institut uvlasnistvu Republike Hrvatske. A dr. Krunoslav Pisk jevrMelj ouznostl ravnatelja Instituta "Ruder Boskovic" od 1.sijetnja ove godine.

Neka zapazan]a 0 zlvotu mladih znanstvenika InstitutaPoticaj za izbor naslovne teme dobio sam u dva

neformalna razgovora za kakve je bilo dosta prigoda udanima prije i poslije praznika.

Prvi se odvijao na domjenku kod generalnog direkto-ra dr. Krunoslava Piska na Badnjak. U prisustvu ministraznanosti prof. dr. Branka Jerena i nekolicine kolega spo-menuo sam dokumetarnu izlozbu sto su je 0 svojoj djelat-nosti priredili u institutskom lzlozbenom prostoru Mladiistrazivaci. Istakao sam, i ovdje to ponavljam, svoje ugod-no iznenadenje temom, dokumentarnim pristupom i od-mjerenoscu u prezentaciji svakog detalja. Elegantnu jed-nostavnost te postave morali smo zapaziti i mi nestrucnja-ci. Zgusnuta informacija otkrila mi je da nova generacijaznanstvenika raste i traii svoj prostor uz nas, ali beznaseq tutorstva i blagoslova.

I na kraju, sto ntposto nije i manje vazno, dr. BrankoJeren je, u prisustvu dr. Grete Pifat-Mrzljak, dr. KrunoslavaPiska i mojem oblsao tu lzlozbu: bio je takcder ugodnoiznenaden i preclono je neke rnoqucnostl njezine dodat-ne 'kapitalizacije' za napredak znanosti u Hrvatskoj.

Predlaiem svim uglednijim znanstvenicima Instituta dapotaknemo te mlade znanstvenike da ovdje ostanu i rade itako da, koristecl se svim rnoqucnostirna, pozovemo u po-sjet Institutu kao predavacs nase ugledne kolege iz inozem-stva, voljne preuzeti 'rizik' putavanja u Zagreb. Organizirajmo(ponovno) sto brojnije kolokvije i susrete sa najuglednijim

znanstvenicima iz cijeloga razvijenoga svijeta. To je onosto mi mozerno a mladi (za sada) ne mogu.

Drugi razgovor odvijao se u danima neposredno po-slije praznika. Mladi suradnici mojeg i nekih drugih labora-torija tuzili su se na sve teze uvjete stanovanja u student-skim domovima. Ministarstvo znanosti dosta je ucinilo daznanstveni novaci dobivaju smjesta] u domovima. Ali nekinovi 'pokret' u upravama tih domova odlucule da ih ogra-di zicorn (za sada jo~ ne bodljikavom!), da danju i nocuupada u so be kontrcliraiuci jesu li u njima uz stanare i nekidrugi nezvanci, da zahtjeva prethodnu najavu boravkaizvan doma nakon 22 sata i sucno.

Svjestan sam da nestasice svake vrste vode i do zlou-potrebe kolegijalnosti (kao sto je prikrivanje mnogih 'ilegala-ea') mogu dovesti do nereda. No, uvjeren sam da je danastrenutak kad takve metode sprecavanja nereda mogu posta-ti polititki bumerang. Predlaiem da netko od sluzbenih pred-stavnika Instituta 0 tome obavijesti Rektora i Ministra znano-sti te da se na stetnost takvih postupaka upozore ravnateljidomova kako bi se sprijetile stetne (pa mozda cak i poli-ticke) posljedice nekih nepromisljenih postupaka u organizi-ranju nacina zivljenja u studentskim domovima. Tamo stanu-ju i brojni mladi znanstvenici pa cak, rnozda, i ponetko odorganizatora spomenute lzlozbe: oni su intelektualna vri-jednost i potencijal ove zemlje.

.Vitomir Sunji6

2

Predstavljamo laboratorije

Dvadesetipeta obljetnica rada 14 C laboratorijaDana~nji Laboratorij za mjerenje niskih aktivnosti In-

stituta osnovan je koncem godine 1968. kao Laboratorijza ",lierenje starosti uzoraka metodom radioaktivnog uglji-ka 1 C. Ta metoda vec dulje se rabi u arheologiji, pale on-tologiji, geologiji, hidrologiji i sedimentologiji jer jedina zasada prilitno pouzdano daje podatke 0 starosti vrlo starihpredmeta sto u sebi saorze i ugljik. A djelatnost togalaboratorija proslrena je prije petnaestak godina i mjere-njem aktivnosti radioaktivnog izotopa tritija 3 H u okolisu.

U dvadesetipet godina rada u tome laboratorijuodredene su starosti mnogih iznimno vrijednih arheo-losklh nalaza: primjerice iz Vutedola kraj Vukovara iStitarjeva (Andauntonije) kraj Zagreba te iz prethistorij-skog i srednjevjekovnog kompleksa na mjestu danasnleq

Tandem van de Graaff akceleratorU drugom poluqoolstu prosle godine institutski tan-

dem van de Graaff akcelerator bio je u intenzivnom pogo-nu; zabiljezeno je ukupno 890 sati rada u sto je ukljutenoi dvadesetak neprospavanih noel Eksperimentirali su go-sti-flztcari iz talijanskog grada Catania te fiztcart iz institut-skih laboratorija za nuklearnu mikroanalizu te za nuklear-ne reakcije. Preteziti dio vremena akcelerator je koristenza mjerenja udarnih presjeka za tvorbu K i L x-zraka sno-povima protona te iona 12 C, odnosno mjerenja udarnihpresjeka nuklearnih reakcija s vise izlaznih cestica prikoristenju snopova protona i iona 7 Li i 16 O. Iskustvastecena za tih mjerenja kao i iz mjerenja obavljenih naprotonskoj mikroprobi iskoristit ce se pri izradi dvaju dok-

Odjel za molekularnu medicinuBrzi razvoj metoda molekularne biologije vrlo snazno

se ogleda i u eksperimentalnoj medicini, stoga su znan-stvenici Instituta odluclli temeljna i, napose, medicinskaistraiivanja obogatiti tim novim i vrlo rnocntrn metodama.Prosle godine formiran je Odjel za molekularnu medicinu(OMM) gdje se vac istraiuju temeljni aspekti molekularnegenetike covjeka a istodobno se razvijaju i/ili poboljsavejui lstrazlvacke tehnologije sto se pri tome koriste. lstrazujuse genetske osnove raka i razvoja obrambenih stanicaorganizma, zatim problematika patogenih virusa a trazese i djelotvorni nacinl (temeljeni na metodama molekular-ne genetike) prepoznavanja i lijetenja bolesti.

Zahvaliujuc! medunarodnim znanstvenim zakladama,prije svega onima iz Europske zajednice a potom i onimaiz Sjedinjenih Ameritkih Drzava, realno financiranje neko-

Uspjeh nakon sezdeset godina potrageJos tridesetih godina ovoga stoljeca dvojica britan-

skih kemlcara, Mills i Nixon, opazili su karakterlsticnu se-lektivnost u reaktivnosti molekule benzena na koju sunakalemljeni mall prstenasti fragmenti. Odgovor na pita-nje zasto je to tako pokusaf su tijekom proteklih vtse odpola stolieca dati mnogo znanstvenici ali tek je nedavnobracnorn paru dr. Mirjani Eckert-Makslc i dr. ZvonimiruMaksicu iz Instituta uspjelo nacl relativno jednostavan

Muzeja grada Zagreba, zatim starohrvatskoga brodovljanadenog kraj Nina te nalaza iz ~pilja Bezdanjata kodVrhovina i Vindija kod Ivanca. Mnogobrojna mjerenja ra-dioaktivnog ugljika kao i tritija u razticitirn geolo~kim ihidrolo~kim uzorcima pripomogla su proucavanlu pod-zemnih voda i geotermalnih izvora te pri izradi geolo~kekarte Hrvatske. Mjerenjem starosti sedrenih barijera i je-zerskih sedimenata proucavan je nastanak i razvoj Plit-vitkih jezera te su odredene geolo~ka razdoblja nastankatih prirodnih fenomena.

Dvadesetipeta obljetnica rada, obavjsstava dr. Bogo-mil Obelic, skromno je obiljezena 23. prosinca proslegodine prigodnim domjenkom na sto su pozvani i umiro-vljeni suradnici Laboratorija za mjerenje niskih aktivnosti.

torskih disertacija i tetiri magistarska rada tijekom ovegodine.

Do konca sijetnja, u sklopu redovitog odrzavanja,otvorit ce se tank akceleratora ('tank party) kako bi seprovjerili i eventualno zamijenili dijelovi (uglavnom visoko-naponskog generatora) izlozeni trosenju, Zbog sveteMeg korlstenla snopova tezih iona, u visokonapon-skom terminalu akceleratora dodatno ce se ugraditi i'stripper's folijama ugljika. Nakon ponovnog pustanla upogon planiran je niz eksperimenata u svezi s karakteri-stlcnirn x-zrakama kao i nastavak istraiivanja nuklearnihreakcija s vtse izlaznih cestlca pri kortsten]u snopova iona7 Li i 16 0, obavjestava dr. Milko Jakstc.

liko projekata ornoqucllo je opremanje OMM. Pri tome netreba zanemariti ni pornoc Ministarstva znanosti i tehnolo-gije Republike Hrvatske, prvenstveno u financiranjulstrazfvaca koji rade u tome odjelu.

U Odjelu je formirana jezgra (t. zv. 'core facilities') stoje tine ona tehnologija i speciticna oprema bez koje se nernoze zamisliti istrazivanja u molekularnoj genetici.Strucnjaci OMM spremni su pornoci klinitkim laboratoriji-ma u usvajanju i ovladavanju modernom tehnologijom,naqlasava dr. Jasminka Pavelic, Uskoro se rnoze oceki-vati i svecano otvaranje toga odjela sto ce biti jasan dokazda se i u nas, iako smo razumljivo opterecenl ratom imaterijalnom netrnastinom a nerijetko i duhovnomskucenoscu, mogu ostvariti i projekti vsclh dometa.

odgovor i rjesenle te znanstvene zagonetke. Naime, onisu tijekom studijskog boravka na Sveucilistu u Muenste-ru, na temelju opseznih teoretskih proracuna i koristeci seuslugama tamosnieq izvanredno dobrog kompjutorskogcentra, otkrili obja1'>njenje sto ce uskoro biti tiskano u dvavec pnhvacena clanka u uglednim znanstvenim casoplsl-ma "International Journal of Quantum Chemistry" i "Jour-nal of Chemical Society Perkin 2".

3

Priznanje uglednom znanstvenikuNa Prirodoslovno-matematskom fakultetu Sveui':iIi~ta

u Zagrebu posljednjih dana proste godine doktorirao jejapanski znanstvenik Hideyuki Narumi. U uvodu svojedoktorske disertacije "Graph Theoretical Study on Topolo-gical Indices and Perfect Matching Numbers" HideyukiNarumi naveo je i:

Uspjesno studijsko putovanjePrva tri tjedna u prosincu prof. dr. Branko Vitale bora-

via je na studijskom putovanju po SAD. U Wright Cityjusudjelovao je na Sestoj medunarodnoj konferenciji 0 kro-nlcno] limfocitnoj leukemiji na kojoj je bilo 50 pozvanihznanstvenika iz cijeloga svijeta. Raspravljalo se 0 kom-pleksnim patogenetskim mehanizmima toga sindromakoji je, obzirom na svoje klinii':ke i bloloske karakteristike,gotovo idealan model za proucavanle poremecaja u ko-munikaciji izmedu T i B limfocita sto kao posljedicu imajuceste infekcije, autoimune procese te razvoj tumora stani-ea krvi. U St. Louisu sudjelovao je na ASH meetingu,naiprestlznqern godi~njem sastanku amerlcklh hematolo-

Hrvatsko-madarska zastlta kakvoce vodaPolovicom prosinca u rnadarskorn gradu Baji odrzan

je prvi sastanak strucnlaka hrvatsko-madarske potkomisi-je za zastitu kakvoce voda. Dornacine su zastupali pred-stavnici Inspekcije za zastltu okollsa Donjeg i JuznoqPodunavlja iz Pecsa i Baje, dok su u hrvatskom izaslan-stvu bili predstavnici Hrvatske vodoprivrede te suradniciSkole naroonoq zdravlja "Andrija Stampar" Medicinskogfakulteta Sveucllista u Zagrebu, osjeckoq Zavoda za zastl-

INTERNET GOPHER'INTERNET gopher' je kompjutorski informacijski su-

stay sto koristenjem INTERNET mreze ornoqucava dobi-vanje informacija slrorn svijeta. Prije nekoliko mjeseciUprava i lnanstveno vijece Instituta odobrili su uspostavu'gophera' u Odjelu teorijske fizike; on je jo~ u razvojnojfazi, urednik mu je dr. Branko Guberina a sistem-admini-strator Sinlsa Novosel.

'Gopher' je ureden tematski; upozoravamo na teme:- 'Frequently asked questions' (odgovora na najra-

zlicitija pitanja);

Komunikacija I"RB" - SRCEPri zavrsetku je instaliranje bezlcne veze lokalne

mreie prirodoslovlja na Horvatovcu i u Bjjenlcko] cesti sHrvatskim nacionalnim komunikacijskim cvorom uSRCE-u. la sada ce ta veza biti uspostavljena pornocuusmjerenih antena, t. zv. ARLAN kartica za oezlcnu vezu,kapaciteta milijun bita u sekundi (teoretska brzina) i jed-nog PC (osobnog racunata) preko kojeg ce biti ostvarenprikljui':ak na lokalnu ETHERNET mreiu kapaciteta 10 rnl-lijuna bita u sekundi (teoretska brzina).

Postojeca veza I·RB" i SRCE-a iznajmljenim telefon-skim linijama i dalje ce raditi ali bi ubuduce trebalo po-

•...This dissertation was submitted to The Universityof lagreb because it had been suggested by ProfessorHosoya and Professor Randic to take the doctoral exami-nation in Zagreb, since Zagreb is one of the most famousand influential centers of the world in mathematical che-mistry and Professor Trlnaistic as one of the leaders in thefild ...•.

ga, sto mu je prisustvovalo gotovo devet tisuca njihovihkolega iz cijeloga svijeta.

Nakon toga posjetio je i University of Maryland uBaltimoreu, The Mount Sinai Hospital u New Yorku, Je-wish Medical Center u New Hayde Parku te COllege ofMedicine u Cincinnatiju gdje je odrzao predavanja 0istraiivanjima patogeneze kronlcne limfocitne leukemije.Razgovarano je i 0 ideji da se u Interuniverzitetskom cen-tru u Dubrovniku nastoji u sljedecoj godini iIi godini iza njeorganizirati medunarodna konferencija 0 poramecajrnaimunoregulacijskih funkcija T- limfocita te ulozi tih pore-rnecala u patogenezi limfoproliferativnih bolesti.

tu zdravlja i Instituta. Razgovarali su 0 uskladivanju meto-dologija ispitivanja kakvoce voda Mure, Drave i Dunavana granii':nom profilu kao i 0 zaiednickirn zadacarna uovoj godini. Dr. Stipe LuliC smatra vainim obavjestiti i dasu se Hrvati u Baji susreli i s predsjednikom lajedniceHrvata u Republici Madarskoj, profesorom Josom Ostro-goncem.

- 'Libraries' (veza na CERN, Harvard Un., Los Ala-mos, ISIS-IRB it. d.);

- 'Physics' (preprint lists);- 'NATO' (sluzbeni dokumenti NATO i WEU);- Dlctloneties' (primjerice 'Roget's Thesaurus).Kako 'dohvatiti' 'gopher'? Ako vas PC ili Unix-station

ima 'gopher-client software' dovoljno je napisati 'gopherthphys.irb.hr' a ako nema tada se s racunala OLlMP ulazinaredbom 'gopher thphys'.

vecati njen kapacitet s 9 600 bita u sekundi na najmanje64000 bita u sekundi kako bi se osigurao barem minimal-ni promet ako dode do kvara na beztcno] komunikaciji.Prije pocetka instaliranja komunikacijske opreme testiranje njen rad koji ovisi 0 vizualnom kontaktu zgrade SRCE-ai Petog krila Instituta ·Ruder Boskovlc". Testiranje je poka-zalo da ce takvom opremom biti rnoquce ostariti komuni-kaciju stvarnog kapaciteta oko 250 tlsuca bita u sekundi.To je nekoliko puta vlse od onoga sto se za takvu udalje-nost (oko 6 km zracne linije) moze ostvariti najboljimmodemima sto su danas na trzititu.

4

Otekivati je da ce bezlcna komunikacijska veza Insti-tuta sa SRCE-om biti zavrsena do pocetka rada noveiznajmljene veze kapaciteta 64 tisuce bita u sekundi

Zastita na radu

VrMelj duznostl voditelja Sluzbe zastite i sigurnosti uInstitutu dr. Milivoj Boranlc obavjestava da je odrzan pred-videni tece] poznavanja propisa zastite na radu s prak-nckom vjezborn ga~enja vatre. Teca] je uredno pohadalo iapsolviralo 65 od 99 registriranih obveznika sto je 66postotni uspjeh. Izostanci su opravdani izbivanjem iz Za-

Kronika

Bozlcnl domjenak

Generalni direktor (kako se jo!!; onda sluzbeno zvao)Instituta dr. Krunoslav Pisk priredio je na Badnjak sadavec pomalo tradicionalan 'Bozicn' domjenak'. Uz brojnedjelatnike Instituta kao gosti prisustvovali su mu i ministarznanosti i tehnologije prof. dr. Branko Jeren i zamjenicaministra dr. Greta Pifat-Mrzljak. Nakon prigodnog kraceqgovora dr. K. Piska ministar dr. B. Jeren prisutnima jezaZelio sretne blagdane i u nekoliko rijeti objasnio aktual-no stanje u znanstvenoj politici u Republici Hrvatskoj,

Rektor s teoretskim fizlcarlma

Teoretski fizicari Bozicni i Novoqodlsn] domjenak pri-redili su u srijedu 29. prosinca a na njega je dosao inegdarUi njihov kolega iz Instituta a danasn] rektor prof.dr. Marijan Sunjic. Nakon kratkog prigodnog govora

Bozicni sahovskl turnir

I sahisti su, na svoj nacin, prigodnim turnirom u 'brzo-poteznom sahu' obiljezili blagdane. 'Dornacin' turnira bioje (kao i cesto inace) Vitomir Sunjic a sudac Vladimir Sips.

Institutski ko/okviji

Mikrovalni otpor u supravodlclma

Prof. dr. Antonije Dultic je na kolokviju 12. sijetnjaprisutne upoznao da, nasuprot laickom otekivanju kako usupravodica elektricnl otpor potpuno i!!;tezava ispod ne-

Devetstoqodlsnjl slavljenik

Prof. dr. Radovan tvancevtc govorit ce na institut-skom kolokviju u srijedu 26. sijetnja u 16 sati (sastanak,

Planirano

Sljedeci Institutski kolokvij, kako je planirano, trebaobi biti u srijedu 9. veljate u 16 sati kada ce Mladen Zinic

SRCE-a sa svijetom, obavjestava dr. Ivica Ruzic, rukovo-ditelj komunikacijskog cvora u Institutu.

greba zbog boravka na specijalizaciji ili na sluzbenomputovanju, zatim radnim mjestom u Rovinju iIi Sibeniku,odlaskom u drugu ustanovu ili polozenlrn testom u drugojustanovi. Polaznici koji nisu to utinili ovaj puta, test cepolagati naknadno a za njega ce se pripremiti pornocuskripata sto bi uskoro morale izaci.

izraZavajuci umjereno zadovoljstvo sto je znanost < kaopraktitki jedina djelatnost dobila podrsku i prosla kr'i5zfinancijsko planiranje za ovu godinu prakticki bez vecihsmanjivanja planiranih prihoda.

Za osobiti predbozicni ugodaj pobrinula se skupina stal-nih institutskih noqornetasa koji su, svecano odjeveni ivodeni dr. Bozldarorn Etlingerom, skladno otpjevali niz starihhrvatskih crkvenih pjesama

procelnlka odjela prof. dr. Nikole Zovka i rektor M. Sunjicse 5 nekoliko prigodnih rijeti prisjetio svojeg boravka irada u Institutu te pozeno ubuduce jo!!; bolju suradnju saSveutili~tem.

Pobijedio je Tihomir Car, drugo i trace mjesto podijelili suZvonimir Maksic i Tomislav krcrnar dok je Vitomir Sunjicbio tetvrti od 12 sudionika.

ke kritlcne temperature, t. zv. 'mikrovalni otpor' ipak nei~tezava te naveo koje se sve informacije 0 supravodlji-vom stanju mogu izvucl iz tih mjerenja.

kao i obicno, u 15 sati i 30 minuta!) "0 dilemama zagre-batkog urbanizma, uz devetstotu obljetnicu grada".

govoriti 0 'Supramolekularnoj kemiji - razvoju i perspekti-vama".

5

Podsjecamo:Iz glasila "MOST" Ministarstva znanosti i tehnologije

prenosimo upozorenja:Podaci 0 znanstvenoj, prosvjetnoj i tehnicko] suradnji

s inozemstvom trebaju se najkasnije do 31. sijetnja do-staviti Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvat-ske. Potrebne tiskanice i dodatne upute mogu se dobiti uMinistarstvu, Strossmayerov trg 4 iIi telefonom (041)461-461 kucni 205 iIi 210.

Godisn] lzvjesta] 0 znanstvenim projektima trebali bibiti predani u Ministarstvo do 1. ozujka. Znanstvene usta-

nove su vec trebale dobiti iIi ce najkasnije ovih danakompjutorske diskete na kojima ce podnositi tzvjestaie 0rezultatima rada na znanstvenim projektima sto ih podupi-re Ministarstvo. lzviesta] ce sadrzavati popise objavljenihradova, knjiga i ostalih postlqnuca te nekoliko kljutnihpodataka 0 projektima. lnace, do donosenia NacionalnogznanstvenoistraZivatkog programa nastavlja se rad napostojeclrn projektima, sto znact da ce ih Ministarstvoznanosti i u ovoj godina nastaviti podupirati - osim akoglavni lstrezlvac predlozl prekid rada na projektu.

Bozicna crticaMoja znanica N. skromno primjeti da je ona i prije

slavila Bozic i ostale blagdane i nije se plasua zbog poslje-dica.

A na to ce susjeda, s uvredom u glasu:- Da, ali vi niste bili u Partiji!

Prica moja znanica N.: Vodi ona tako jednog pred-bozicnog dana psa u setnju i susretne susjedu zauzetuistim poslom.

Rije(; povuce drugu i susjeda otkrije srce qovorecikako je lijepo u Novoj Hrvatsko] jer, eto, sada smije slavitiSvetog Nikolu, Bozic i Stefanje bez straha od posljedica. N. C.

"} :.•·.•:.••..•.•.•>G..:.·:..:.••.:.:..·.u..:.....:.·:.L.·'.Il.t..'..er.:..'.'.:.:..'.:·.::.:i.: •.:.,':.:.e..:.:.:.:..:.:•.:•.m.....:.·.·..'.:.'l.;..es..·.··.··.·..·.:..·.:..:.e..·.:..·.:..·.c..·..:..'.n..·.··.:.·:..·.h..·..•..·.•.:..:.•g:.·:.::.l.:.~.:.•:.•.:.Sli..:.:..:.··.•'.·:.t.·:..a.·:.•:.•:..:.•.::.,:.~.:..:.'..:.1..:.o..•.:..:.·.·.·.::·..~.::.::.8.·.:.:.:.·.: •• ·.za.:.:·.• :.•. ·.·'.·'.: .. :.:.:· .• ·.f..'.n.:..:..:..:.s..·.:·.•:.·:.ti.:.·.·:."t..•.·.·:.tIt.· ..•. :.. :.:.. :.· .• ·.•l.·.••.:.R.••.•'.•·.:..:.u.:...::.:.L.·:.II.l.::8.:::.:::.l:: .. ':.•.:.:.•.:.:.:.:::.:.:::.•.:':.'.::::.:':... >ti":jia§:::::>:>j:::':;:·:::·::;;.:::,:·:?:·( ::11 J. "'. -:tJ{.· ..l~qjj}§~]?.f~n.89M!!i;i.JK:.:.:::..: :.:.:.......................>

':SbSk@16WSqe&ckac~tiii54.)#8A~dooaZa~gi~b.1id8N··:-·gfif,!'rl!~.Bli·!?[W~ItI.llfUl{~~~gtflWfB.·)····.··{'..:.:...••..•••...•...:•..••,..:,:'..:•...••..••...•A..•.•u·.~.·.:.·e.•.....••..:•••.:ncA: •••••••••• ~:••• :· •••••I.r.•.·.:.•.•..•.•:•..•.•.••.•:L..::•.:."T.:·.• :u.·:a•.'••.c.·.•.g•••fd.r•••..•••"••.a:•.•.b•.•:e,.::::d.•••.•:.:.:.:.:~:•...QI••:,•..••••:·.•u:Q••.•:.~••:·:·:':v·:.:.: •.••su:..~:,::~:..fjj..•...~:'.........•.....~·.c.•:.:.•:.·••.•.•:.eg:.:•••:.:•.:ra.•:.:.:..•..~:..·.•:·..•...:•.:I:.:••.:••..:•..:8..:•..:·...•..:'..•...•..•...•...:....:.·....:::,••::·.·::.r·:·:Alpf6mirI6§\#iiiitlSID(Yt'$kam~:OrASF.t·::::m~=l u 4. " ••, J~~' ,.·.l,.t. lr:.·.@;a~M8.~jtJ88.~4iQQqt~§,.~p;::·'!.jr::·:···.................................:.:.:.:.:.:.:.::::::::::::::::;::::::::::::::::::::::::::;:;::::::::::::::::::::::::::;::::::::::::::;{{{:::::)~ft:~~f}:{~:~~t~~~r~:~{~~~~:}(}t}~~~~~~~~~~~~}~~~~~~;~:~::~{~~~~~?~/tt~~~~~:~~;~:~:;t~~~~t~~~~~~~~~tff~~~~~ttttt~~t~~~ff{}{{(r~f}):::::::::::::::::::;:;:;:;:;:;:;:;:;::::::;:;:::;:;:::::::::::;:;:;:::;:::;:::;:;:::::::::::;:

6