ОПТИЧКА АКТИВНОСТ.docx

Embed Size (px)

Citation preview

Optika aktivnost, (+) ili (-), ne definie prostorni raspored supstituenat na hiralnom C-atomu !! Apsolutna konfiguracija taan raspored supstituenata na hiralnom C-atomu. Obino se odreuje kristalografskom analizom, mada moe i hemijskim transformacijama u odnosu na jedinjenje ija je apsolutna konfiguracija poznata. Fischer-ova konvencija. D, L- nomenklatura stereoizomera Fischer-ova konvencija se zasniva na korelaciji stereogenog centra sa (+)-gliceraldehidom koji je izabran za standard. Ovom enantiomeru je pripisana konfiguracija sa OH grupom sa desne strane Fischer-ove formule orijentisane tako da se aldehidna grupa (supstituent najvieg oksidacionog stanja) nalazi na vrhu formule. Difrakcijom X-zraka na kristalima natrijumrubidijum-tartarata dokazano je da je nasumice izbrana struktura (+)-gliceraldehida tana (1951. godine). Koristi se u hemiji ugljenih hidrata i amino kiselina. Atom za koji je vezan set liganada u takvom prostornom rasporedu da onemoguava poklapanje sa slikom u ogledalu je hiralni centar. Stereogeni centar je atom takav da promena mesta bilo koja dva supstituenta vezana za njega pretvara to jedinjenje u njegov stereoizomer. Ranije korieni naziv je asimetrini centar. Stereogeni etvorokoordinacioni atom je onaj koji je vezan za 4 razluita liganda. Za odreivanje konfiguracije centrohiralnih jedinjenja potujemo dva pravila: Sekvenciona pravila Pravilo posmatranja (The Viewing Rule) Primenom sekvencionog pravila odreujemo prioritete supstituenata. The Viewing Rule kae da hiralni centar mora biti posmatran sa suprotne strane od strane supstituenta sa najmanjim prioritetom. Ako prioritet opada u smeru kretanja kazaljke na satu radi se o R konfiguraciji Ako prioritet opada u smeru suprotnom od smera kretanja kazaljke na satu radi se o S konfiguraciji. R,S-nomenklatura Sekvenciona pravila Prioritet se odreuje na osnovu rednog broja atoma direktno vezanog za hiralan C-atom. Vii prioritet ima atom sa veim rednim brojem. (Izotopi istog elementa imaju vei prioritet ako imaju veu masu, ako je to jedina taka razlike nakon primene ostalih pravila). Nevezivnom elektronskom paru se pripisuje redni broj nula. Prioritet se odreuje na osnovu rednog broja atoma direktno vezanog za hiralan C-atom. Vii prioritet ima atom sa veim rednim brojem. (Izotopi istog elementa imaju vei prioritet ako imaju veu masu, ako je to jedina taka razlike nakon primene ostalih pravila). Nevezivnom elektronskom paru se pripisuje redni broj nula. Br > Cl > C > H Ako su atomi vezani direktno za hiralan C-atom identini, prioritet se odreuje na osnovu rednog broja sledeeg atoma u supstituentima uporeujui najpre atome najvieg prioriteta HO > CH2CH3 > CH3 > H (1) (6) (7) (8) (16) (17) (35) (53)- H - C H3 - N H 2 - O H - S H - C l - B r - I Ako se ne moe odrediti prioritet na osnovu Pravila 1., onda se porede atomski brojevi drugog atoma u svakom supstituentu, nastavljajui isti postupak, ako je potrebno, i prema treim ili etvrtom atomu, dok se ne doe do prve razlike.

(1) (6) (7) (8) - C H 2 - H - C H 2 - C H 3 - C H 2 - N H 2 CH 2 - O H Pravilo posmatranja (The Viewing Rule) Broj stereoizomera kod jedinjenja sa konstituciono istim hiralnim C-atomima je manji od 2n

identicni

Mezzo-oblik mezzo-oblikpseudohiralan C-atom - vezan za etri razliita supstituentaod kojih su dva konstituciono ista ali konfiguraciono razliita Sekvenciono pravilo R S

Optiku aktivnost pokazuju hiralni molekuli Optiku aktivnost se odreuje eksperimentalno polarimetrom Hiralnost molekula se odreuje na osnovu elemenata simetrije Elementi i operacije simetrije Osa simetrije (Cn), rotacija Ravan simetrije (s), refleksija Centar simetrije (i), refleksija Naizmenina osa simetrije ili rotaciono-refleksiona osa (Sn), rotacija, refleksija Hiralni molekuli nemaju refleksione elemente simetrije, a mogu biti: Asimetrini nemaju ravan, centar i naizmeninu osu simetrije i Disimetrini imaju osu simetrije drugog reda Elementi simetrije Centar simetrije (i)- taka kroz koju prolaze prave koje spajaju ekvivalentne supstituente na istim rastojanjima od centra simetrije Osa simetrije (Cn)Prava oko koje molekul rotira,- osa n-reda oko koje se rotira molekul za 360o/n-glavna osa je osa najvieg reda

Test hiralnosti Kako se moe predvidjeti je li neki objekt ili molekulahiralna ili ne? Objekt ili spoj nije hiralan ako posjeduje najmanje jedan element simetrije: ravan simetrije ili centar simetrije I kae se da je ahiralan.Kako odrediti R,S konfiguraciju u 2Dpomou Fischerovih projekcija?1. Nacrtati molekulu kao Fischerovu projekciju.2. Poredati supstituente prema pravilu sekvence.3. Izmijeniti dva supstituenta tako da je grupa sa NAJNIzIM prioritetom 4 na vrhu4. Izmijeniti drugi par supstituenata tako da apsolutna konfiguracija ostane nepromijenjena u odnosu na original.5. Nakon toga su tri supstituenta poredani u pravci kazaljke na satu ili suprotno(R ili S).

enantiomeri: odnose se kao predmet i njegova zrcalna slika koji se ne mogu preklopiti; uglavnom jednaka fizikalna svojstva, ali razliito bioloko djelovanje, miris i optika aktivnost

Osobine enantiomera

- iste fizike osbine (take topljenja, kljuanja...) - okreu ravan polarizovanog svetla za isti ugao ali na suprotne strane (d ili (+)-enantio l ili (-)-enant ista hemijska reaktivnost, osim u reakcijama sa hiralnim reagensimaENANTIOMERI parovi spojeva koji se ne mogupreklopiti (odnose se kao predmet i lik u zrcalu);jednaka konstitucija, suprotna konfiguracija DIJASTEREOMERI izomeri s jednim ili viestereogenih centara (ne odnose se kao predmet i lik uzrcalu), jednaka konstitucija, razliita konfiguracijaStereoizomeri koji se ne odnose kao predmet i likmu ogledalu, i zbog toga nisu enantiomeri, zovu se DIASTEREOMERI (dia, grki, preko).DiastereomeriRazliiti molekuli sa razliitim fizikim ihemijskim osobinama,Mogu se odvojiti jedan od drugog:frakcionom destilacijom,kristalizacijom ilihromatografijom. Cis- trans-izomeri su ciklini diastereomeri Broj steroizomera = 2nRACEMINA SMJESA (RACEMAT) ekvimolarna smjesa para enantiomeraSmesa istih koliina (+)- i ()- enantiomera je optiki NEaktivna i naziva se racemska smesa. Racemska smesa se oznaava simbolom ()Opti sistem oznaavanja konfiguracije hiralnih molekula ( Cahn-Ingold-Prelog ):1. Svaka grupa vezana za hiralni C-atom dobija broj 1, 2, 3 ili 4 prema opadajuoj prednosti.1. Molekul se tada posmatra sa strane suprotne grupi sa najmanjom prednou (4).1. Sled smanjivanja prednosti preostalih grupa (1,2,3) prikazuje ili smer hoda kazaljke na satu ili suprotan smer.1. Ako je sled jednak hodu kazaljke na satu, molekul se obeleava sa (R) (rectus : desni, desna konfiguracija).1. Ako je sled suprotan hodu kazaljke na satu, molekul se obeleava sa (S) ( sinister : levi, leva konf.).

E, Z Sistem nomenklature: CIP Sistem prioritetaCIP Sistem prioriteta1. Viu prednost dobiva atom sa viim atomskim brojem:-I>-Br>-Cl>-SO3H>-F>-OCOR>-OR>-OH>-NO2>-NR2>-NHR>-CCl3>-CHCl2>-COCl>-CH2Cl>-COOR>-COOH>-CONH2>-COR>-CHO>-CH2R>-CH3>-D>-HVii prioritet na C1 Vii prioritet na C2( Z)-1,2-difluor-1-hloreten ( E)-1,2-difluor-1-hloretenImi)Apsolutna konfiguracija taan raspored supstituenata na hiralnom C-atomu. Obino se odreuje kristalografskom analizom, mada moe i hemijskim transformacijama u odnosu na jedinjenje ija je apsolutna konfiguracija poznata. Potrebno je znati i taan raspored atoma na hiralnom C-atomu i smer skretanja ravni polarizovanog svetla. (primer:(R)-(+) )D, L -nomenklatura

2. Ako su atomi vezani direktno za hiralan C-atom identini, prioritet se odreuje na osnovu rednog broja sledeeg atoma u supstituentima HIRALNOST

Hiralnost je osobina da se 2 predmeta odnose kao predmet i njegov lik u ogledalu i ne mogu se poklopiti jedan sa drugim.

Enantios, grki, nasuprot.

Ahiralnost je osobina da se 2 predmeta odnose kao predmet i njegov lik u ogledalu i mogu se poklopiti jedan sa drugim.

Broj stereoizomera kod jedinjenja sa konstituciono istim C-atomima je manji od 2n

mezo oblik (-)-vinska kiselina (+)-vinska kiselina

Racemati -smesa ekvimolarnih koliina (+) i (-) enantiomera. Racemat ne skree ravan polarizovanog svetla. Obeleava se sa dl ili ( + )

: vinska kiselina

2,3-dihidroksibutan-dikiselina (vinska k.)

3 stereoizomera

COOHCOOH

H ROHHO SH

HO RHH S OH

COOHCOOH

(2R,3R)-(2S,3S)-

COOHCOOH

H ROHHO SH

H SOHHO RH

COOHCOOH

(2R,3S)-(2S,3R)-

(2R,3S)- isto kao (2S,3R)-

mezo-vinska k.

Oba oblika imaju ravan simetrije; Rotacijom u ravni papira za 180o prelaze jedan u drugi.

Optiku aktivnost pokazuju hiralni molekuli Optiku aktivnost se odreuje eksperimentalno polarimetrom Hiralnost molekula se odreuje na osnovu elemenata simetrije