IHS20.XII. 2001.

BROJ

315

2

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

Rekordna 18. sjednicaHrvatskog sabora

IInntteennzziitteett rraaddaa HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ssee ttiijjeekkoomm 22000011.. uuddvvoossttrruuËËiioo uu ooddnnoossuunnaa pprreetthhooddnnuu ggooddiinnuu,, aa 1188.. ssjjeeddnniiccaa SSaabboorraa jjee ppoo vviiππee ssttvvaarrii iizznniimmnnaa,, ppaa ËËaakkii rreekkoorrddnnaa.. TTrraajjaallaa jjee ppuunniihh ppeett ttjjeeddaannaa,, ddnneevvnnii rreedd jjee oobbuuhhvvaattiioo ËËaakk 110022ttooËËkkee uu kkoojjiimmaa ssuu ssee nnaaππllee ii ttaakkoo vvaaæænnee kkaaoo DDrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn,, SSppoorraazzuumm oopprriiddrruuææiivvaannjjuu ii ssttaabbiilliizzaacciijjii,, zzaakkoonnii oo zzddrraavvssttvvuu ii ππkkoollssttvvuu,, ppiittaannjjee ppoovvjjeerreennjjaaddvvoojjiiccii mmiinniissttaarraa ii jjeeddnnoomm nnoovvoomm mmiinniissttrruu,, aa jjeeddaann nnoovvii zzaassttuuppnniikk jjee ppoollooææiioopprriisseegguu pprreedd HHrrvvaattsskkiimm ssaabboorroomm..

UUËËiinnaakk zzaaddiivvlljjuujjee,, aallii oommoogguuÊÊaavvaa llii ttaakkaavv ssiillaann tteemmppoo tteemmeelljjiitt ii kkvvaalliitteettaannrraadd,, ttiimm vviiππee ππttoo jjee ppuunnoo zzaakkoonnaa ddoonneesseennoo hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm?? VViiππee kklluubboovvaazzaassttuuppnniikkaa pprriiggoovvoorriilloo jjee nnaammeettnnuuttoojj ssiilliinnii rraaddaa,, aa pprriimmjjeeddbbii jjee bbiilloo ii uummeeddiijjiimmaa..

NNaa ppiittaannjjee oo nnaaËËiinnuu rraaddaa SSaabboorraa pprreemmiijjeerr IIvviiccaa RRaaËËaann jjee nnaa kkoonnffeerreenncciijjii zzaannoovviinnaarree 1100.. pprroossiinnccaa 22000011.. iizzjjaavviioo ddaa ssee pprreevviiππee zzaakkoonnaa ddoonnoossii hhiittnniimmppoossttuuppkkoomm,, aa ddaa ttoo pprrooiizzllaazzii iizz zzaassttoojjaa uu rraadduu mmiinniissttaarrssttaavvaa.. IIssttaakknnuuoo jjeekkaakkoo ttoo nnaammeeÊÊee ppoottrreebbuu pprreeiissppiittiivvaannjjaa rraaddaa VVllaaddee,, rraaddii ppooddiizzaannjjaauuËËiinnkkoovviittoossttii ii ooddggoovvoorrnnoossttii..

TToo jjee ddooiissttaa ppoottrreebbnnoo jjeerr zzaassttuuppnniiccii nnee mmoogguu rraaddiittii ppoodd pprriittiisskkoomm ii tteerreettoommggoolleemmee mmnnooææiinnee zzaakkoonnsskkiihh pprriijjeeddllooggaa ii ssnnoossiittii ooddggoovvoorrnnoosstt uu ssiittuuaacciijjii kkaaddiihh zzbboogg ææuurrbbee nniissuu uu mmoogguuÊÊnnoossttii tteemmeelljjiittoo rraazzmmaattrraattii.. OO ttoommee vvaalljjaa vvooddiittiirraaËËuunnaa jjeerr uu 22000022.. ggooddiinnii pprriijjeettii llaavviinnaa nnoovviihh zzaakkoonnsskkiihh pprriijjeeddllooggaa uu ssvveezzii ssuusskkllaaiivvaannjjeemm hhrrvvaattsskkiihh zzaakkoonnaa ssaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoomm zzeemmaalljjaa ËËllaanniiccaaEEuurrooppsskkee uunniijjee..

ÆÆ..SS..

- Uvodnik urednika

- Dopune dnevnog reda

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanjuizmeu Republike Hrvatskei Europskih zajednica injihovih dræava Ëlanica

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona opotvrivanju privremenogSporazuma o trgovinskim is njima povezanimpitanjima izmeu RepublikeHrvatske i Europskezajednice

- Prijedlog i KonaËniprijedlog zakona o provedbiSporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju izmeuRepublike Hrvatske iEuropskih zajednica injihovih dræava Ëlanica teprivremenog Sporazuma otrgovinskim i s njimapovezanim pitanjimaizmeu Republike Hrvatskei Europske zajednice

- Prijedlog zakona o pravnompoloæaju vjerskih zajednica

- Prijedlog zakona o javnojnabavi

- KonaËni prijedlog zakona osuzbijanju zloporabeopojnih droga; IzvjeπÊe oprovedbi Nacionalnestrategije suzbijanjazloporabe droga u RepubliciHrvatskoj u 2000-2001.godini

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o rudarstvu

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnog povjerenstva

- Izbori - imenovanja -razrjeπenja

- Odgovori na zastupniËkapitanja

strana

2

3

4

27

32

35

49

52

68

76

76

78

IHS20.XII. 2001.

DOPUNA DNEVNOG REDA

BROJ

315

3

PRIKAZ RADA :

- 18. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 14, 15, 16, 21, 22, 23, 27, 28, 29. I 30.

STUDENOGA TE 4, 5, 6, 7, 11, 12, 13. I 14. PROSINCA 2001.

Nastavak 18. sjednice Hrvatskogsabora donio je joπ jednu dopunudnevnog reda. Radi se o pet zakona odkojih bi se Ëetiri trebala donijetihitnim postupkom. Upravo na tajprijedlog primjedbe su imali Klubzastupnika HDZ-a i Klub zastupnikaIDS-a.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) iznio je stavsvog Kluba o tome kako nemaposlovniËkih razloga da se hitnimpostupkom donesu Zakon o izmje-nama i dopunama Zakona o ustroj-stvu i djelokrugu ministarstava idræavnih upravnih organizacija iZakon o prestanku vaæenja Zakona oigrama na sreÊu i zabavnim igrama.

Prijedlogu da bi se Zakon oprestanku vaæenja Zakona o igramana sreÊu i zabavnim igrama trebaodonijeti redovnim postupkom pridru-æio se u ime Kluba zastupnika IDS-aDDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))..

GGllaassoovvaannjjee jjee ppookkaazzaalloo ddaa ÊÊeennaavveeddeennii zzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloozzii bbiittiirraasspprraavvlljjaannii nnaa nnaaËËiinn kkaakkoo jjee pprrvvoottnnoopprreeddllooææeennoo..

Dnevni red 18. sjednice Hrvatskogsabora dopunjen je joπ jednomtoËkom. Nitko nije imao prigovor danovom toËkom postane IIzzvvjjeeππÊÊeeMMaannddaattnnoo -- iimmuunniitteettnnoogg ppoovvjjeerreennssttvvaao poËetku mirovanja zastupniËkogmandata zastupnika AAnnddrree VVllaahhuuππiiÊÊaa((HHSSLLSS)) i poËetku zastupniËkogmandata njegovog zamjenika ÆÆeelljjkkaaDDrraaggoovviiÊÊaa ((HHSSLLSS))..

Dopune dnevnog reda

Dopuna dnevnog reda

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaZakona o ustrojstvu i djelokruguministarstva i dræavnih upravnihorganizacija;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o prestanku vaæenja Zakonao igrama na sreÊu, zabavnim igrama;

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o pravima prognanika iizbjeglica (predlagatelj: Klub zastu-pnika HDZ-a);

- KonaËni prijedlog zakona oizmjeni i dopuni Zakona o vatro-gastvu (predlagatelj: zastupnikValter DrandiÊ);

- Prijedlog odluke o dodjeli pomoÊigradovima i opÊinama za djelomiËnoublaæavanje posljedica πtete odelementarnih nepogoda nastalih odtravnja do studenoga 2001. godine(predlagatelj: Dræavno povjerenstvoza procjenu πteta od elementarnihnepogoda);

- KonaËni prijedlog zakona oNacionalnoj zakladi za znanost,visoko πkolstvo i tehnologijski razvojRepublike Hrvatske;

- IzvjeπÊe Mandatno-imunitetnogpovjerenstva o poËetku mirovanjazastupniËkog mandata zastupnikamr. Andre VlahuπiÊa i poËetkuzastupniËkog mandata njegovogzamjenika Æeljka DragoviÊa

Nakon dvije godine

1100.. pprroossiinnccaa nnaavvrrππeennee ssuu ddvviijjeeggooddiinnee oodd ssmmrrttii pprrvvoogg pprreeddssjjeeddnniikkaasslloobbooddnnee ii nneeoovviissnnee HHrrvvaattsskkee ddrr..FFrraannjjee TTuummaannaa,, rreekkaaoo jjee pprriijjeeppooËËeettkkaa jjooππ jjeeddnnoogg rraaddnnoogg ddaannaa uuHHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu nnjjeeggoovv pprreeddssjjeedd--nniikk ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ.. NNaaggllaassiioo jjee kkaakkoojjee ddrr.. TTuummaann bbiioo ËËoovvjjeekk kkoojjii jjee uuzznnaaddaahhnnuuÊÊee ii ææeelljjuu nnaarrooddaa zzaa sslloobboo--ddoomm rreeaalliizziirraaoo vviiππeessttoolljjeettnnii ssaannbbrroojjnniihh ggeenneerraacciijjaa nnaaππiihh pprreeddaakkaa tteeÊÊee oossttaattii uu ppoovviijjeessttii hhrrvvaattsskkooggnnaarrooddaa zzaappiissaann kkaaoo pprrvvii pprreeddssjjeeddnniikknneeoovviissnnee nnaamm ddrrææaavvee.. TTuu sslloobboodduu iinneeoovviissnnoosstt ppoottvvrreennuu bbrroojjnniimm æærrttvvaa--mmaa ii ppaattnnjjaammaa uu DDoommoovviinnsskkoomm rraattuuddaannaass ssvvii sskkuuppaa uuææiivvaammoo,, ddooddaaoo jjeeggoossppooddiinn TToommËËiiÊÊ.. PPoozzvvaaoo jjee ppoottoommssvvee pprriissuuttnnee ddaa uu ttiiππiinnii ooddaajjuu dduuæænnuuppooËËaasstt pprrvvoomm pprreeddssjjeeddnniikkuu HHrrvvaattsskkeeddrr.. FFrraannjjii TTuummaannuu..

MM..SS..

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr 2233.. ssttuuddeennooggaaddoonniioo ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu SSppoorraa--zzuummaa oo ssttaabbiilliizzaacciijjii ii pprriiddrruuææiivvaannjjuuiizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiEEuurrooppsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa ii nnjjiihhoovviihh ddrrææaavvaaËËllaanniiccaa.. TTaajj SSppoorraazzuumm pprreeddssttaavvlljjaannoovvuu ggeenneerraacciijjuu ssppoorraazzuummaa oo pprriiddrruu--ææeennoomm ËËllaannssttvvuu zzaa ddrrææaavvee oobbuuhhvvaaÊÊeenneepprroocceessoomm ssttaabbiilliizzaacciijjee ii pprriiddrruuææiivvaannjjaaii ttoo jjee ppoovvllaaππtteennii ssppoorraazzuumm,, kkoojjii bbiittrreebbaaoo pprriiddoonniijjeettii ggoossppooddaarrsskkoojj iippoolliittiiËËkkoojj ssttaabbiilliizzaacciijjii RRHH ii rreeggiijjee uuccjjeelliinnii,, ttee uussppoossttaavvii bblliisskkiihh ii dduuggoo--rrooËËnniihh vveezzaa mmeeuu uuggoovvoorrnniimmssttrraannkkaammaa,, nnaavvooddii pprreeddllaaggaatteelljj oovvooggzzaakkoonnaa VVllaaddaa RRHH..

Uz ovaj zakon Hrvatski je sabordonio zakljuËak da se obvezuje VladaRH da svakih πest mjeseci Hrvatskomsaboru podnosi izvjeπÊe o tijekuprocesa stabilizacije i pridruæivanja.

O PRIJEDLOGU

Europska zajednica priznala jeRepubliku Hrvatsku u sijeËnju 1992.godine. Ugovorni odnosi izmeuRepublike Hrvatske i Europskezajednice nisu uspostavljeni odpriznanja pa do danas. Nakon πto je ustudenome 1991. godine VijeÊe mini-stara Europske zajednice otkazaloSporazum o suradnji sklopljen 1980.godine s bivπom SFRJ kao i Sporazumo prometu sklopljen 1991. godine,odluËeno je da se pristupi ureivanjudvostranih ugovornih odnosa sRepublikom Hrvatskom. Sklapanjedvostranih ugovora bilo je uvjetovanopoπtivanjem ljudskih prava, pravamanjina i naËela vladavine prava uRepublici Hrvatskoj. Tek u oæujku1995. godine Europska zajednica jeodluËila otpoËeti pregovore s Repu-blikom Hrvatskom za sklapanjeSporazuma o trgovini i suradnji teSporazuma o prometu. Pregovori su,jednostranom odlukom Europske

unije, suspendirani 4. kolovoza 1995.godine, nakon otpoËinjanja vojno-redarstvene operacije ”Oluja” te nisuviπe nastavljeni.

Od 1996. do 1999. godine odnosiizmeu Republike Hrvatske i Euro-pske unije razvijali su se u sklopu tzv.politike regionalnog pristupadræavama JugoistoËne Europe, razra-enog ZakljuËcima VijeÊa ministara opolitici uvjetovanosti usvojenim utravnju 1997. godine. Redovita izvje-πÊa Europske komisije o ispunjavanjupolitike uvjetovanosti zakljuËivala sukako je ostvareni napredak uRepublici Hrvatskoj nedovoljan zaostvarivanje viπeg stupnja dvostranihodnosa. Posebno se to odnosilo napoπtivanje ljudskih prava, ukljuËujuÊii prava manjina, demokratizacijumedija, ispunjavanje obveza premaDaytonskom i Erdutskom mirovnomsporazumu, pitanje procesa povratkaizbjeglica, suradnju s Meunarodnimsudom za ratne zloËine poËinjene napodruËju bivπe SFRJ i razvijanjeregionalne suradnje.

Dodatni uvjet - regionalna

suradnja

Od lipnja 1999. godine politikaEuropske unije prema JugoistoËnojEuropi temelji se na procesu stabi-lizacije i pridruæivanja. ZnaËajprocesa stabilizacije i pridruæivanjajest u tome da se njime obuhvaÊenimdræavama (Albanija, Bosna iHercegovina, Hrvatska, Makedonija iSR Jugoslavija) daje perspektivapunog ukljuËivanja u europskestrukture s Ëlanstvom u Europskojuniji kao konaËnim ciljem. Preduvjetnjihova Ëlanstva jest ispunjavanjepolitiËkih, gospodarskih i pravnihuvjeta za Ëlanstvo u Europskoj uniji,tzv. kopenhagenskih i amster-damskih kriterija, kao i dodatnoguvjeta, regionalne suradnje. Temeljno

naËelo procesa jest individualnipristup svake pojedine dræave upribliæavanju Europskoj uniji, ali uznaglaπavanje regionalne suradnje kaopreduvjeta za daljnji napredak odnosapojedine dræave s Europskom unijom.

Proces ukljuËuje nekoliko ele-menata: sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju, kao novu vrstuugovornih odnosa; razvoj postojeÊih

gospodarskih i trgovinskih odnosa sregijom i unutar regije (Uredbe VijeÊaministara) razvoj, odnosno djelo-miËnu prenamjenu postojeÊe gospo-darske i financijske pomoÊi, poveÊanupomoÊ za demokratizaciju, razvojcivilnog druπtva, obrazovanje ipoveÊavanje sposobnosti institucija;koriπtenje moguÊnosti za suradnju uraznim podruËjima, ukljuËujuÊipravosue i unutarnje poslove terazvoj regionalne suradnje (spora-zumima o stabilizaciji i pridruæivanjupredviaju se tri razine regionalnesuradnje: s drugim dræavamapotpisnicama sporazuma o stabi-lizaciji i pridruæivanju, s ostalimdræavama sudionicama procesastabilizacije i pridruæivanja te sdræavama kandidatkinjama za Ëlan-stvo u Europskoj uniji).

Perspektivu Ëlanstva dræavamaobuhvaÊenim procesom stabilizacije ipridruæivanja potvruju i ZakljuËcisastanka Europskog vijeÊa u SantaMaria da Feiri iz lipnja 2000. godine

BROJ

315

4

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA O

STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKIH

ZAJEDNICA I NJIHOVIH DRÆAVA »LANICA

Doprinos gospodarskoj i politiËkoj

stabilizaciji

Temeljno naËelo procesa jestindividualni pristup svakepojedine dræave upribliæavanju Europskoj uniji,ali uz naglaπavanje regionalnesuradnje kao preduvjeta zadaljnji napredak odnosapojedine dræave s Europskomunijom.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

u kojima se te dræave prvi put ujednom sluæbenom dokumentu nazivapotencijalnim kandidatima za Ëlan-stvo u Europskoj uniji.

Nakon sijeËanjskih izbora 2000.godine otpoËelo je novo razdobljeodnosa izmeu Republike Hrvatske iEuropske unije. Intenziviran jepolitiËki (predsjednik RepublikeHrvatske, predsjednik Vlade Repu-blike Hrvatske, ministar vanjskihposlova, ministar za europske inte-gracije) i struËni dijalog (formaliziran15. veljaËe 2000. godine osnivanjemZajedniËke konzultativne radneskupine Europska unija/RepublikaHrvatska, odræana su Ëetiri sastankaZajedniËke konzultativne radne sku-pine: 15. veljaËe, 12. travnja, 14.lipnja i 7. studenog 2000. godine).Rezultat toga dijaloga je IzvjeπÊe oizvedivosti otpoËinjanja pregovora zasklapanje Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju s Republikom Hrvat-skom kojeg je Europska komisijausvojila na svojoj sjednici uBruxellesu 24. svibnja 2000. godine.

U IzvjeπÊu Europske komisijenavodi se kako je Vlada RepublikeHrvatske ispunila politiËke uvjete kojisu bili postavljeni za otpoËinjanjepregovora, no upozorava na ozbiljnostgospodarske situacije i stanje upravosuu. ZakljuËak IzvjeπÊa jestpozitivan i preporuËa VijeÊu mini-stara otpoËinjanje pregovora sRepublikom Hrvatskom. VijeÊeministara je na svojoj sjednici 13.lipnja u Luksemburgu prihvatiloIzvjeπÊe te pozvalo Europsku komisijuda izradi nacrt smjernica za voenjepregovora, navodi predlagatelj uOcjeni stanja uz predloæeni zakon.

Europska komisija usvojila je 19.srpnja 2000. godine Preporuku zaOdluku VijeÊa ministara kojom seEuropska komisija ovlaπÊuje dapristupi pregovorima o Sporazumu ostabilizaciji i pridruæivanju s Repu-blikom Hrvatskom i formalnipregovori o Sporazumu o stabilizacijii pridruæivanju zapoËeli su namargini ZagrebaËkog sastanka navrhu 24. studenoga 2000.

Hrvatska je za manje od πestmjeseci zavrπila pregovore zasklapanje Sporazuma, πto ukazuje navisok stupanj pripremljenosti i stru-Ënosti pregovaraËkog tima RepublikeHrvatske.

Sporazum je parafiran 14. svibnja2001. godine u Bruxellesu (ministarvanjskih poslova Republike HrvatskeTonino Picula i povjerenik Europskekomisije za vanjske odnose

Christopher Patten), a 29. listopada uLuksemburgu potpisan (predsjednikVlade Republike Hrvatske IvicaRaËan, zamjenik predsjednika Vlade iministar vanjskih poslova KraljevineBelgije predsjedavajuÊi VijeÊa Euro-pske unije - Louis Michel, povjerenikEuropske komisije za vanjske odnoseChristopher Patten, te ministrivanjskih poslova petnaest dræavaËlanica Europske unije, tijekombelgijskog predsjedanja Europskomunijom), a slijedi postupak potvri-vanja u Hrvatskom saboru, Euro-pskom parlamentu i nacionalnimparlamentima dræava Ëlanica kojiuobiËajeno traje 18-24 mjeseca.

Sklapanjem Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruæivanju prvi put Êe seuspostaviti ugovorni odnosi izmeuRepublike Hrvatske i Europske unije.Sporazum Êe predstavljati pravnitemelj i sadræajni okvir odnosaRepublike Hrvatske i Europske unije.Sporazum je stoga prvi korak kainstitucionaliziranju odnosa sEuropskom unijom i treba omoguÊitipostupne pripreme Republike Hrvat-ske za ostvarenje punopravnogËlanstva u Europskoj uniji, navodipredlagatelj u Ocjeni stanja.

Sporazum prilagoen

specifiËnostima pojedine dræave

Vlada Republike Hrvatske jepribliæavanje europskim inte-gracijama odredila kao jedan odprioriteta programa svoga rada urazdoblju 2000-2004. godine i stra-teπki je cilj Republike Hrvatske πtoprije uspostaviti ugovorne odnose sEuropskom unijom kroz Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju. Sklapa-

njem Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju i njegovim stupanjemna snagu Republika Hrvatska krozprijelazno razdoblje od πest godinapostaje pridruæena Ëlanica Europskeunije.

Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju predstavlja novugeneraciju sporazuma o pridruæenomËlanstvu za dræave obuhvaÊeneprocesom stabilizacije i pridruæivanja.To je povlaπteni sporazum, koji bitrebao pridonijeti gospodarskoj ipolitiËkoj stabilizaciji RepublikeHrvatske i regije u cjelini, teuspostavi bliskih i dugoroËnih vezameu ugovornim strankama.Sporazum Êe regulirati politiËke,gospodarske i trgovinske odnoseizmeu Europske unije i RepublikeHrvatske. Obvezivat Êe nausklaivanje zakonodavstva upojedinim podruËjima, odreditipodruËja suradnje i pomoÊi, teuspostaviti institucije za provedbuSporazuma. Njegova bitna znaËajkajest da je rijeË o sporazumu koji jeprilagoen specifiËnostima pojedinedræave (tailor-made). Time seomoguÊava svakoj dræavi da sepribliæava Europskoj uniji tempomkoji je primjeren njenim mogu-Ênostima i postignuÊima.

Zakonom o potvrivanju Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanjuizmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica, potvruje se predmetniSporazum.

Sporazum o stabilizaciji i pridru-æivanju zahtijeva donoπenje novih iizmjenu postojeÊih zakona. Zako-nodavna podruËja u kojima Êe bitipotrebno donijeti nove i izmijenitipostojeÊe zakone radi usklaivanja spravnom steËevinom Zajednice, tzv.acquis communautcrireom, odreenasu samim Sporazumom. Prvenstvenose radi o temeljnim podruËjima tzv.unutarnjeg træiπta (træiπno natjecanjei dræavne potpore, intelektualnovlasniπtvo, javne nabavke, tehniËkozakonodavstvo, zaπtita potroπaËa,pravo druπtava, raËunovodstvenopravo, financijske usluge, zaπtitapodataka, kopneni promet, zdravlje isigurnost na radu, jednake mogu-Ênosti za æene i muπkarce), nousklaivanje Êe obuhvatiti i podruËjetrgovine i s njom povezanih pitanja(carinski sustav) kao i neka drugapodruËja (statistika, zaπtita okoliπa,zraËni promet itd.).

Interes je Republike Hrvatske daSporazum bude instrument koji Êe joj

BROJ

315

5

Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju predstavlja novugeneraciju sporazuma opridruæenom Ëlanstvu zadræave obuhvaÊene procesomstabilizacije i pridruæivanja.To je povlaπteni sporazum,koji bi trebao pridonijetigospodarskoj i politiËkojstabilizaciji RepublikeHrvatske i regije u cjelini, teuspostavi bliskih i dugoroËnihveza meu ugovornimstrankama.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

omoguÊiti da se prikljuËi aktualnomprocesu proπirenja Europske unije nadræave koje sada imaju statuskandidata. Sadaπnje dræave, kandidatiza Ëlanstvo u Europskoj uniji (dræavesrednje i istoËne Europe) sklopile su sEuropskom unijom sporazume opridruæivanju (tzv. Europske spora-zume). Glavne razlike izmeuSporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju i Europskih spora-zuma, naËelno gledajuÊi, su usadræaju evolutivne klauzule te uodredbama o regionalnoj suradnji.

Sklapanjem ovoga SporazumaHrvatskoj se u evolutivnoj klauzulipotvruje status potencijalnogkandidata za Ëlanstvo u Europskojuniji. To je samo po sebi viπi stupanjodnosa nego πto su ga u svojimsporazumima o pridruæivanju uspo-stavile danaπnje dræave kandidati zaËlanstvo u Europskoj uniji. Naime,Europski sporazumi nisu odreivalistatus dræava u pogledu moguÊnosti ipostupka ulaska u proces proπirenjaEuropske unije, veÊ se statuskandidata za Ëlanstvo stjecao nakna-dno tijekom uspjeπne provedbe obvezaiz pridruæenog Ëlanstva. U svompolitiËkom dijelu Sporazum znatnoviπe nego Europski sporazumi nagla-πava potrebu regionalne suradnje radistabiliziranja podruËja jugoistoËneEurope. Jasno se odreuje da sespremnost na regionalnu suradnjuogleda u sklapanju dvostranih ugo-vora o regionalnoj suradnji meudræavama koje su sklopile SSP, teizmeu njih i dræava kandidatkinja,bez stvaranja bilo kakvih novihmultilateralnih dræavnih ili drugihstruktura.

PodruËja suradnje predvienaSporazumom u nadleænosti suEuropske unije i/ili dræava Ëlanica, pase tako, prema pravu EU, radi o tzv.sporazumu mjeπovitog karaktera kojiÊe na odgovarajuÊi naËin urediti iodrediti odnose Republike Hrvatske sEuropskom unijom u sva tri temeljnastupa Europske unije (Europskezajednice, ZajedniËka vanjska isigurnosna politika, Suradnja upodruËju pravosua i unutarnjihposlova). Sporazum se sklapa naneodreeno vrijeme.

Sporazum se sastoji od preambule,deset glava, osam dodataka, πestprotokola i deset zajedniËkih izjava.

Predlagatelj je zatraæio donoπenjeovog Zakona hitnim postupkom zbogosobito opravdanih dræavnih razloga,kao i objektivnih okolnosti s obziromna to da je rijeË o meunarodnomugovoru.

Osobito opravdani dræavni razloziogledaju se u tome πto bi potvrivanjeSporazuma o stabilizaciji i pridru-æivanju izmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica ubrzo po njegovu potpisivanjuojaËalo meunarodni poloæaj Repu-blike Hrvatske i potvrdilo odluËnostintenzivnog pribliæavanja EU s ciljemostvarivanja punopravnog Ëlanstva,kaæe se, meu ostalim u obrazloæenjuovog zahtjeva.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog zakona a jednimamandmanom predlaæe nomotehniËkoureivanje (Ëlanci 2. i 4.).

OOddbboorr zzaa vvaannjjsskkuu ppoolliittiikkuu takoerpodupire donoπenje ovog zakona a natekst KonaËnog prijedloga nije imaoprimjedbi.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu predloæio je Hrvatskomsaboru donoπenje ovog zakona. Uraspravi je konstatirano da seSporazumom otvara træiπte i pristupfondovima Europske unije, πto je odosobitog znaËaja za hrvatskogospodarstvo, meutim, da Êeprovedba Sporazuma iziskivati zna-Ëajna proraËunska sredstva, te daveliku pozornost treba posvetitizaπtitnim mehanizmima i poveÊanjukonkurentnosti hrvatskog gospodar-stva. U raspravi je izneseno miπljenjeprema kojem je hrvatska javnosttrebala biti bolje informirana i opozitivnim i negativnim posljedicamapotpisivanja Sporazuma o stabilizacijii pridruæivanju, te da je o ovompitanju trebalo provesti referendum.

OOddbboorr zzaa eeuurrooppsskkee iinntteeggrraacciijjeepodræao je donoπenje ovog zakona opotvrivanju sporazuma o stabilizacijii pridruæivanju (kao i o potvrivanjuPrivremenog sporazuma o trgo-vinskim i s njima povezanim pita-njima izmeu Republike Hrvatske iEU). Sporazum o pridruæivanju (kao iPrivremeni sporazum) predstavljaprvi institucionalni korak povezivanjaRH s EU i u tome je njegovo velikoznaËenje. Odbor je svjestan da Spora-zum ima nedoreËenosti, poglavito udijelovima koji se odnose naregionalnu suradnju, na okvir sura-dnje sa zemljama obuhvaÊenimprocesom stabilizacije i pridruæivanja,politiku suradnje te ovlasti VijeÊa zastabilizaciju i pridruæivanje. »injenicaje, reËeno je, da ovim Sporazumom

Republika Hrvatska postaje samopotencijalni kandidat za punopravnoËlanstvo Ëime se razlikuje od drugihtranzicijskih zemalja koje su u tomsmislu bile u povoljnijem poloæaju.

UnatoË navedenim primjedbamaOdbor za europske integracije smatrada ovaj Sporazum treba svakakopotvrditi jer se njime Hrvatskojotvaraju moguÊnosti da brzim refor-mama i uËinkovitom prilagodbomzakonodavstva kao i aktivnomregionalnom, bilateralnom suradnjompostane ne samo potencijalnikandidat veÊ i stvarni kandidat zaËlana EU.

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskog sabora uzovu toËku dnevnog reda najprije seraspravljalo o proceduralnom pitanjukako voditi ovu raspravu. Naime,predsjednik Hrvatskog sabora ipredsjedatelj ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ predloæioje objedinjenu raspravu o ovoj toËkidnevnog reda i o zakonu opotvrivanju Privremenog sporazumao trgovinskim i s njima povezanimpitanjima izmeu RH i EU. DDrraaggooKKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) je rekao da trebaglasovati o tome pa je i zatraæenomiπljenje Odbora za Ustav, Poslovniki politiËki sustav postoje li uvjeti zavoenje takve rasprave. PredsjednikOdbora mmrr.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ prenio jestajaliπte tog radnog tijela da odlukuo tome treba donijeti Sabor te da sepredlaæe da predsjedavajuÊi povuËesvoj prijedlog i da se vodi pojedinaËnarasprava. Uz to Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav naglaπava,kazao je, da se radi oËigledno opokuπaju opstrukcije glavne opozi-cijske stranke koja pokuπava zapravoonemoguÊiti funkcioniranje Parla-menta i raspravu o ovim pitanjima, ili,bolje reËeno, o oteæavanju rada na ovojsjednici. VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) ispra-vljajuÊi taj navod rekao je da HDZjednostavno æeli poπtivanje Poslov-nika a to πto predlaæe da se vodiodvojena rasprava, s obzirom naozbiljnost teme, ne znaËi nikakvuopstrukciju. S dodatnim ispravcimaovih navoda sudjelovali su mmrr.. MMaattooAArrlloovviiÊÊ,, MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)),,VVllaaddiimmiirr ©©eekkss,, TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP)) iiLLuukkaa BBeebbiiÊÊ ((HHDDZZ)) nakon Ëega jepredsjednik Hrvatskog sabora ipredsjedatelj ZZllaattkkoo TToommËËiiÊÊ povukaosvoj prijedlog o objedinjavanjurasprave.

BROJ

315

6

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

Potvrivanje Sporazuma-jasna

poruka Hrvatske

Zatim je obrazloæenje predloæenogzakona dao je ministar europskihintegracija, mmrr.. NNeevveenn MMiimmiiccaa. Nagla-sio je da u tekstu ovog zakonskogprijedloga nema pravnih ni nomo-tehniËkih razlika u odnosu nazakonske prijedloge o potvrivanjubilo kojeg drugog meunarodnogugovora. U sluËaju ovog meuna-rodnog ugovora, bez obzira na njegovnesumnjivi politiËki, razvojni znaËajkojim se diferencira od veÊine drugihmeunarodnih ugovora, nismopronaπli ni jedan pravni temelj zaustvrditi da se njime prenose ustavneovlasti na meunarodne organizacijeili savez, stoga i njegovo potvrivanjespada pod odredbe Ëlanka 139. stavka2. Ustava RH i predlaæemo da se ovajzakon prihvati natpoloviËnom a nedvotreÊinskom veÊinom, rekao jeministar.

A predlaganje ratifikacije dvotre-Êinskom veÊinom radi toga πto se nameunarodni savez prenose ustavneovlasti, obvezni referendum radiomoguÊavanja udruæivanja u taj savezpa i ustavne promjene radi omo-guÊavanja prenoπenja dijelasuvereniteta na meunarodni savezdoÊi Êe na dnevni red Sabora kadHrvatski sabor bude odluËivao opunopravnom Ëlanstvu RepublikeHrvatske u EU a nikako sada kodprihvaÊanja pridruæenog Ëlanstva,kazao je ministar. No ono πto veÊ sadamora prihvatiti svatko tko podupirekonaËni cilj ulaska Hrvatske uËlanstvo EU jest Ëinjenica da togaËlanstva ne moæe biti bez konaËnogpristanka na prenoπenje dijelasuvereniteta na EU, naglasio jeministar Mimica.

Ostvarivanje pridruæenog Ëlanstvapo odredbama Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruæivanju ne zahtijeva dase bilo koja odluka zajedniËkih tijelakoja se uspostavljaju s tim Spora-zumom ili tijela koja veÊ postoje u EU,pa ma koliko ona bila obvezajuÊa zaEU, sada izravno primijeni i provedeu Republici Hrvatskoj. A svakaodluka VijeÊa za stabilizaciju ipridruæivanje, Privremenog odboraEuropskog parlamenta, Europskekomisije ili bilo kojeg drugognadnacionalnog tijela, koja bizahtijevala promjenu ili donoπenjezakona, bit Êe provedena u redovitomzakonodavnom postupku uHrvatskom saboru.

Potvrivanjem ovog SporazumaHrvatski Êe sabor odaslati jasnuporuku o razini odluËnosti s kojomHrvatska ulazi u velik proces reformikoje nas vode prema EU, kazao je,meu ostalim ministar za europskeintegracije.

Nakon πto su predstavnici radnihtijela prenijeli stajaliπta: akad. IIvvoo©©llaauuss ((SSDDPP)) Odbora za vanjskupolitiku, DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP))(predsjednica) Odbora za gospo-darstvo, razvoj i obnovu te VVeessnnaaPPooddlliippeecc ((SSDDPP)) Odbora za europskeintegracije otvorena je rasprava.

Sporazum je buduÊnost

DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)) govorio je u imeKluba zastupnika IDS-a. IDS jeapsolutno za ovaj Sporazum iako æalida do njega nije doπlo ranije, moæda1995, kad je na dan poËetka “Oluje”EU jednostrano objavila da odustajeod Sporazuma, jer bi gospodarskazbilja Hrvatske bila puno drugaËija.Ovako je Republika Hrvatska odkolovoza 1995, zapravo od tragedijeruπenja starog mosta u Mostaru pasve do sijeËanjskih izbora 2000. bila usvojevrsnoj politiËkoj izolaciji. Apso-lutno je razumljivo da je “Oluja” bilalegitimna, bilo je vidljivo da nemapolitiËkog dogovora s ljudima uKninu i bez nje se ne bi dogodilamirna reintegracija IstoËne Slavonije,pa stoga EU nije trebala stopiratiHrvatsku u procesu pribliæavanju EU,rekao je, meu ostalim.

Ovaj Sporazum je prije svegabuduÊnost i zato ga IDS apsolutnopozdravlja. Ne vjerujemo u mogu-Ênost obnove bilo kojih balkanskih ilijugoslavenskih saveza (moæda Êe senetko na to pozvati u vezi sa Ëlancima3, 4, itd. ovog Sporazuma), ali da unuænost gospodarske suradnje pa iizmeu dræava koje su do juËer bile uratu, kazao je zastupnik te naveobrojke i o (neprirodnom) stanju urobnoj razmjeni sa SRJ koje se treba,smatra, promijeniti a najprijepromijeniti vizni reæim zbog kojeggubimo na stotine milijuna dolara.

Nadalje, Sporazumom se liberaliziraizvoz πto valja pozdraviti no zbogveÊeg uvoza nego izvoza dio hrvatskepreraivaËke industrije mogao bi senaÊi u ozbiljnim problemima. Zapotpuno otvaranje svog træiπtaHrvatska joπ uvijek nije spremna(osim moæda Istarske æupanije kojajedino viπe izvozi nego uvozi) i dræavaÊe morati spaπavati dio gospodarstvaa i trebat Êe redefinirati politikusubvencija, a sve Êe se to odraziti i nadræavni proraËun, kazao je, meuostalim zastupnik.

Bez pune suradnje sa susjedimaHrvatska sa svojih 4,3 milijunastanovnika neÊe biti u moguÊnostiprivuÊi strani kapital i neÊe imati veÊirazvoj. Jasno da nitko u Hrvatskoj nemoæe i ne smije zaboraviti jedanVukovar, jednu ©kabrnju ali i uHrvatskoj i u SRJ (nema viπeMiloπeviÊa) doπlo je do politiËkihpromjena, rekao je napominjuÊi i daSlovenija 2003. godine postajepunopravna Ëlanica EU te da ÊeHrvatska na zapadnim granicamaimati reæim ©engena (ubuduÊeprioritet vanjske politike odnosi sasusjedima).

Potpisivanjem ovog Sporazumazavrπen je lakπi dio odnosa izmeu RHi EU. Prvu fazu je morala odraditipolitika (uspjeπno) a drugu bi trebaliodraditi naπi gospodarstvenici, πto Êebiti teæi dio posla i neizvjesniji i bezstranog kapitala i stranih ulagaËaHrvatska u tome neÊe uspjeti (npr,samo sa svojom akumulacijom Irskane bi izaπla iz problema). Jasno daÊemo morati zatomiti dio nacionalnogponosa pred ovom gospodarskomperspektivom (kako sve morajuposjedovati Hrvati, kako sve mora bitihrvatsko, a za Ëetiri godine stranci Êebiti u istom poloæaju kao i domicilnostanovniπtvo za kupnju nekretnina),kazao je, meu ostalim zastupnik.

©to se tiËe referenduma Klubzastupnika IDS-a dræi da u ovoj faziratificiranja Sporazuma Hrvatskojnije potreban referendum ali utrenutku pridruæivanja, gdje Êe se diosuvereniteta nesumnjivo prenijeti naBruxelles referendum bi dobro doπaoa to su i prolazile sve zemlje pa treba iHrvatska, kazao je na kraju dodajuÊida se Klub zastupnika IDS-a zalaæe zausvajanje ovog Sporazuma kvali-ficiranom veÊinom i da se barem okoovog bitnog pitanja od nacionalnoginteresa postigne parlamentarnikonsenzus.

AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) javio se sispravkom navoda predgovornika

BROJ

315

7

Potvrivanjem ovogSporazuma Hrvatski Êe saborodaslati jasnu poruku o raziniodluËnosti s kojom Hrvatskaulazi u velik proces reformikoje nas vode prema EU.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

(“vidjelo se da politiËkog dogovoranema s ljudima u Kninu”) rekavπi dato nisu bili ljudi veÊ zvijeri koje surazarale Hrvatsku kao instrumentvelikosrpske MiloπeviÊeve politike, ada su bili ljudi moglo bi se s njimasporazumjeti, kazao je zastupnikdodajuÊi da se boji da Êe se svezaboraviti.

VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) u imeKluba zastupnika DC-a rekla je da jeovaj Sporazum u svakom pogledujedan do najvaænijih i najznaËajnijihmeunarodnih dokumenata koje jeHrvatska potpisala nakon stjecanjanezavisnosti. Njime se odreujebuduÊnost svakog graanina kao idræave u cjelini moæda za sljedeÊih 30godina, tj. za Ëitavu jednu generaciju.To ponajprije jer se njegovimprihvaÊanjem Hrvatska obvezuje naradikalne reforme na gotovo svakompodruËju æivota. Plan provedbeSporazuma sadræi 338 mjera kojeHrvatska mora poduzeti kroz petgodina i ispunjenjem tih brojnihobveza Hrvatska bi bila spremna zadobivanje statusa sluæbenog kandi-data za primitak u punopravno Ëlan-stvo EU (ali joj se to ne jamËi) iprovedbom Sporazuma Hrvatska Êepostati moderna dræava, rekla je,meu ostalim zastupnica govoreÊi oSporazumu i njegovoj provedbi.

Ipak nedoumice i strahovi

Nesporno je kako Êe HrvatskanajveÊim dijelom imati koristi odSporazuma no oko njegovogpolitiËkog dijela ipak se javljajumnoge nedoumice i strahovi,nastavila je zastupnica ©©kkaarree--OOææbboolltt.

Naime, to je razumljivo jer je on usvojoj biti instrument procesastabilizacije i pridruæivanja i zaAlbaniju i BiH i Hrvatsku iMakedoniju i SRJ, kaæe, unatoËtvrdnji (Ëlanak 3.) da se njegovaprovedba temelji nn individualnompostignuÊu Hrvatske.

No isto se tako izriËito kaæe da Êedaljnja suradnja izmeu Hrvatske iEU biti uvjetovana spremnoπÊuHrvatske na sklapanje bilateralnih

ugovora. Nuæno je zapitati se ne krijeli se u tome zametak moguÊeguvjetovanja pribliæavanja HrvatskeEU, rekla je, meu ostalim, navodeÊida je s obzirom na negativna iskustvaiz bliske proπlosti razumljiv iopravdan strah velikog dijela graanaHrvatske od nekakvih novihinstitucionalnih zajednica na ovimprostorima. U vezi s tim treba reÊi,smatra, da nitko ozbiljan u ovoj zemljine moæe pozivati i prihvaÊati obnovuneËega zbog Ëega je æivot od velikesrpske agresije na ovim prostorimaizgubilo viπe od 200.000 ljudi te daisto tako valja naglasiti kakoHrvatskoj nitko ne moæe nametatiniπta πto ne æele njezini graani.

Uz naglasak da Sporazum nudiHrvatskoj, njezinim graanima,iznimne moguÊnosti za svekolikounapreenje ukupnosti i gospo-darskoga i druπtvenog æivota zastu-pnica je upozorila i na nekenepoznanice u vezi s primjenomSporazuma, primjerice, do kuda sedoπlo u usklaivanju naπega zako-nodavstva (bankarstvo, devizni sustavitd.) te da nije poznato je liMinistarstvo poljoprivrede iπumarstva izradilo i odobrilo popis ioznake vina.

Klub zastupnika DC-a smatra daovaj Sporazum treba prihvatiti ali daga je potrebno ratificirati dvotre-Êinskom veÊinom, rekla je na kraju.

Hrvatska je oduvijek dio

Europe

Po rijeËima mmrr.. MMaarriinnaa JJuurrjjeevviiÊÊaa,glasnogovornika Kluba zastupnikaSDP-a ovo je povijesni trenutak uHrvatskom saboru jer se otvararasprava o potvrivanju Sporazumakoji bi u perspektivi trebao omoguÊitiprimanje Hrvatske u punopravnoËlanstvo EU. O tome da je Hrvatskaoduvijek bila dio Europe najboljesvjedoËi Ëinjenica da smo medite-ranska zemlja a poznato je da jeMediteran kolijevka europskecivilizacije. Danas samo iluzionisti iosobe koje su izvan vremena iprostora misle da se moæe æivjetiizolirano od globalnih kretanja, kaæezastupnik. U prilog tome spomenuo jeda od 500 milijuna stanovnikazapadne Europe, 370 milijuna æivi udræavama koje su veÊ Ëlanice EU. Uovom trenutku EU pregovara sdræavama u kojima æivi preostalih 100milijuna stanovnika, a svega 30

milijuna Europljana zasad nijezainteresirano da ue u vlak koji voziprema Europi. Po rijeËima zastupnikau ovaj proces se ne ulazi pod prisilom.Doduπe, postoje uvjeti koji moraju bitiispunjeni ako se neka zemlja æeliprikljuËiti porodici tih dræava, ali

svaka od njih posebno pregovara (toje i stav hrvatske Vlade i naπihpregovaraËa). Meutim, ako nekrenemo tim putem moæemodefinitivno ostati meu onima koji seneÊe prikljuËiti Europi, upozoravazastupnik.

Prema rezultatima istraæivanja kojaredovito provodi Ministarstvo zaeuropske integracije veÊina hrvatskihgraana podræava pristupanjeHrvatske EU (pod uvjetima otvaranjatræiπta, reforme pravnog i gospo-darskog sustava, itd.) πto znaËi da jejavno mnjenje u nas Ëak sklonije tomenego πto je to sluËaj s nekim drugimzemljama koje su veÊ kandidati zaprimanje u punopravno Ëlanstvo EU.Meutim, ne treba smetnuti s uma dau sluËaju ratifikacije ovog Sporazumatek trebamo osposobiti hrvatskodruπtvo za Ëlanstvo u EU.

Po miπljenju zastupnika SDP-apolitiËki uvjeti su veÊ ostvareni(demokracija, pluralizam, parlamen-tarizam), ali predstoji ogroman posaona usklaivanju zakonodavne regu-lative (oko 50 tisuÊa propisa) tesudbonosna bitka na gospodarskomplanu, gdje su veÊ postignuti dobrirezultati. Naime, u protekle dvijegodine ove koalicijske vlasti ostvarenisu pozitivni trendovi koji se ogledajuu rastu BDP-a, investicija, oæivlja-vanju poduzetniπtva i zapoπljavanja,poboljπanju likvidnosti, poveÊanjudeviznih rezervi, stabiliziranju javnihfinancija, itd, a samim time poboljπanje i meunarodni kreditni rejtingdræave.

BROJ

315

8

No isto se tako izriËito kaæe daÊe daljnja suradnja izmeuHrvatske i EU biti uvjetovanaspremnoπÊu Hrvatske nasklapanje bilateralnihugovora.

PolitiËki uvjeti su veÊostvareni (demokracija,pluralizam, parlamentarizam),ali predstoji ogroman posaona usklaivanju zakonodavneregulative (oko 50 tisuÊapropisa) te sudbonosna bitkana gospodarskom planu, gdjesu veÊ postignuti dobrirezultati.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

Nema razloga strahovati od

balkanskog zajedniπtva

Po rijeËima zastupnika uSporazumu nema nikakvog pravnogtemelja da bismo strahovali odbalkanskog zajedniπtva, niti je to diopolitike koju je Europska komisija

zastupala tijekom pregovora. A zasluËaj da takve ideje nekome padnuna pamet, Ustav predvia da graanio tome odluËuju referendumom. Upregovorima je zakljuËeno da seregionalna stabilnost i suradnjapostiæu bilateralnim ugovorima, alinesluæbeno su se mogle Ëuti i ideje oraznim grupiranjima na Balkanu,prvenstveno gospodarskim, kaopodlozi za rjeπenje politiËkih pro-blema. Zastupnici SDP-a su miπljenjada proces stabilizacije i pridruæivanjatreba odvojiti od rjeπavanja problemakoji postoje na jugoistoku Europe, aHrvatska, na svu sreÊu, nije dio njih.U tom kontekstu podsjetio je i naministrove rijeËi kako ne trebaoËekivati da se kriza u jugoistoËnojEuropi moæe rijeπiti drugaËijimmehanizmima od onih dogovorenih uSporazumu i zato inicijative ostvaranju nekakvih balkanskihekonomskih zajednica, monetarnihcarinskih unija i dr. nemaju izgledana uspjeh..

U nastavku je spomenuo da biHrvatska najkasnije poËetkom iduÊegodine mogla uÊi i u Membershipactivity plan i steÊi status kandidataza ulazak u NATO savez. Zbog sveganavedenog njegovi stranaËki kolegeinzistiraju na individualnim krite-rijima i zaslugama koje ima Hrvatska,odnosno na individualnom pristupusvake zemlje. Smatraju da ovajSporazum to osigurava jer se nepripremaju multilateralni mehanizmiza regionalno povezivanje. BuduÊi daveÊina graana podræava procespribliæavanja EU, JurjeviÊ je izraziouvjerenje da Êe politiËku potporu tomprocesu dati i zastupnici.

Nije toËno da ovaj Sporazum uperspektivi jamËi Hrvatskoj Ëlanstvou EU, primijetio je DDrraaggoo KKrrppiinnaa

((HHDDZZ)).. »ak πtoviπe,, glatko je odbijenprijedlog naπih pregovaraËa da se unjegovoj preambuli izrazi nadaHrvatske da Êe primjenom togdokumenta postati punopravni Ëlan teorganizacije.

Upozorio je, nadalje, da je pozivanjena miπljenje hrvatskih graana gledenjegova prihvaÊanja tipiËna balkan-ska prijevara. Naime, njihov stav oovom Sporazumu ni na koji naËin neimplicira stav o Ëlanstvu Hrvatske uEU. Po miπljenju zastupnika gra-anima je najprije trebalo predoËitioËekivane posljedice ovog Sporazumai upoznati ih s njegovim sadræajem, apotom ih upitati jesu li za njegovuprimjenu (a ne za Ëlanstvo u EU kojeapsolutno podræavaju).

Sporazum omoguÊava efikasan

dolazak na cilj

Ne radi se ni o kakvoj prijevari, veÊo kretanju na put koji bi trebaorezultirati primanjem Hrvatske upunopravno Ëlanstvo EU, napomenuoje mmrr.. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ.. Istina je, kaæe,da se dvije treÊine anketiranih gra-ana izjasnilo za prikljuËenje Hrvat-ske EU, pod spomenutim uvjetima, amiπljenje je Kluba zastupnika SDP-ada ovaj Sporazum omoguÊavaefikasan dolazak na cilj. Dakako, to Êeuvelike ovisiti i o nama ovdje uSaboru, odnosno o tome hoÊemo li seodluËiti da krenemo na taj put, pa i uzuvjet da poboljπamo sve πto moæemo.

Po rijeËima DDrraaggee KKrrppiinnee ovajSporazum u cjelini, a osobito unjegovu politiËkom dijelu, nije putprema Alpama veÊ prema Vardaru iProkletijama. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) jeustvrdio da primjena ovog Sporazumanema nikakve veze s anketiranjemgraana o tome jesu li za pridru-æivanje EU. Dakako da smo zaprikljuËenje europskim integra-cijama, ali ovaj Sporazum to ne jamËi,niti ne osigurava. On jednako takopribliæava Hrvatsku EU, kao πto jamËida Êe ona uskoro stiÊi na Mars,primijetio je zastupnik. U svomponovnom javljanju mmrr.. JJuurrjjeevviiÊÊ jeustvrdio da se u proπlom sazivuSabora u viπe navrata raspravljalo o

nekim dokumentima koji su seodnosili na meunarodne ugovore ivanjskopolitiËku aktivnost prijaπnjeVlade. Ni u sredstvima javnoginformiranja nikada nije bilo tolikorijeËi o nekom dokumentu kao o ovomSporazumu (bio je i na internetu). Aoni koji ne æele Ëitati, gledati TV ilikoristiti Internet moæda niti netrebaju u Europu, zakljuËio je. MMiirroo--ssllaavv RRooææiiÊÊ mu je zamjerio da svojereplike i ispravke krivih navodauvijek temelji na onome kako je biloranije. U vrijeme kad je prijaπnja vlastpotpisivala raznorazne meunarodnei meudræavne ugovore HSP je, kaæe,tvrdio da gospodinu Mati GraniÊu,kao ministru vanjskih poslova, trebaoduzeti nalivpero. Njegovi stranaËkikolege sada misle da to treba uËiniti igospodinu Nevenu Mimici, ministrueuropskih integracija.

O predloæenom je trebalo

provesti referendum

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ je rekao da Klubzastupnika HSP-HKDU-a i dalje stojina stajaliπtu da je o ponuenomsporazumu trebao biti provedenreferendum, buduÊi da sadræi brojnedvojbene odredbe te da je odluku o

njegovu (ne)prihvaÊanju trebaodonijeti narod. Dakako, narodu jetrebalo predoËiti prednosti inedostatke ovog dokumenta, buduÊida veÊina ljudi ne zna koje suposljedice europskih integracija nanjihov svakodnevni æivot. Dok seovdje uporno ponavlja da je ulazak uEU ulazak u Eden, zastupnici HSP-HKDU-a se pitaju mogu li graaniHrvatske podnijeti teret koji senameÊe ovim Sporazumom i pro-cesima koji se njime predviaju(primjerice, obveze regionalne sura-dnje). KljuËno je pitanje, kaæe, kolikose ovaj sporazum poklapa s hrvatskimnacionalnim interesima.

Prije svega, u njemu se upornogovori o regiji, pa nije jasno misli li

BROJ

315

9

Proces stabilizacije ipridruæivanja treba odvojiti odrjeπavanja problema kojipostoje na jugoistoku Europe,a Hrvatska, na svu sreÊu, nijedio njih.

Graanima je najprije trebalopredoËiti oËekivane posljediceovog Sporazuma i upoznati ihs njegovim sadræajem, a potomih upitati jesu li za njegovuprimjenu.

O ponuenom sporazumutrebao je biti provedenreferendum, buduÊi da sadræibrojne dvojbene odredbe.

KljuËno je pitanje, kaæe,koliko se ovaj sporazumpoklapa s hrvatskimnacionalnim interesima.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

se pod time na srednju Europu, gdjebi Hrvatska trebala biti, ili na zapadniBalkan. Nadalje, Hrvatsku se Ëlan-cima 12. i 13. tog dokumenta obvezujena suradnju unutar regije, iako bi biladovoljna samo odredba Ëlanka 14.koja nas obvezuje na visok stupanjsuradnje s kandidatima za EU. UËlanku 110. se, pak, govori o VijeÊuza stabilizaciju i pridruæivanje koje,zapravo, djeluje kao arbitraæa inameÊe nam smjer i tempo inte-gracije. Zbog svega toga Klubzastupnika Êe, kaæe, ustrajati naprijedlogu da Hrvatski sabor odluËujeo usvajanju ovog Sporazuma dvotre-Êinskom veÊinom (zatraæili su veÊ dase o tome oËituje Odbor za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav).

Ulazak u EU jamËi rast BDP-a

TadiÊ je u nastavku napomenuo daulazak Hrvatske u EU ne jamËi ovajsporazum veÊ rast bruto nacionalnogdohotka. Meutim, njegovi stranaËkikolege su miπljenja da ovakav spo-razum neÊe donijeti rast brutonacionalnog dohotka i poveÊanjestandarda. ©to se, pak, tiËegospodarskih uËinaka, Hrvatskamoæe imati koristi od pristupanja EU.

U prvom redu od liberalizacijepristupa træiπtu Unije kroz smanjenjecarina i ukidanje izvoznih kvota, alito je vrlo dvojbeno jer joπ uvijekpostoji niz kvota. S druge strane,kohezione fondove EU za poticanjeravnomjernog razvoja moÊi Êemokoristiti tek kad postanemo ËlanicomUnije. Doduπe, Sporazumom sepredvia financijska suradnja krozzajmove Europske investicijske bankei kroz nekakve nejasne potpore, alizastupnici dræe da Êe financiranjeprovedbe ovog sporazuma iÊi ugla-vnom na teret proraËuna RepublikeHrvatske. Predviaju, takoer, da Êenastati brojni financijski problemizbog potrebne prilagodbe institucijahrvatske dræave, ali i zbog poteπkoÊau gospodarstvu, posebno u poljo-privredi.

Podsjetio je, meu ostalim, i naobveze koje je Hrvatska preuzelaulaskom u Svjetsku trgovinskuorganizaciju (sniæavanje carina,posebno u poljoprivredi te smanjenjesubvencija) te primijetio da se ovimSporazumom carine spuπtaju Ëak

ispod razine koju jamËi WTO. Osimtoga, predvia se i ukidanje svihpristojbi s jednakim uËinkom kaouvozne carine. Rezultat - domaÊaindustrija ostat Êe bez zaπtite, ali timeproizvodi neÊe pojeftiniti jer Êemanjak prihoda po toj osnovi dræavakompenzirati poveÊanjem troπarina(na samu najavu da Êe carine u iduÊojgodini pasti na 60 posto poveÊane sutroπarine na automobile). Doduπe,Sporazum predvia i odreenezaπtitne mjere, ali odluke o zaπtitigospodarstva u Hrvatskoj donosilo bi,de facto, VijeÊe za stabilizaciju ipridruæivanje, a ne Vlada RH iHrvatski sabor.

Pruæene moguÊnosti Hrvatska

nikad neÊe moÊi iskoristiti

Dobro je, kaæe TadiÊ, da senajavljuje ukidanje svih dræavnihmonopola (npr. HT-a) ali pitanje je πtoÊe biti s nekim drugim javnimpoduzeÊima (primjerice, u æelje-zniËkom prijevozu). Najavljuje se iliberalizacija zapoπljavanja radnika uzemljama EU, ali to Êe ovisiti ouvjetima koje odrede pojedine dræaveËlanice. S druge strane, Hrvatska jepotpuno liberalizirala svoje træiπteradne snage, a buduÊi da smo obveznisklopiti sliËne sporazume i sazemljama regije, liberalizacija Êe zanaπe træiπte radne snage bitidramatiËna, upozorava zastupnik.Prema Ëlanku 49. Sporazuma firme izEU imale bi ista prava glederaspolaganja nekretninama i kori-πtenja javnog dobra na podruËjuHrvatske kao i domaÊe firme (osimeksploatacije prirodnih bogatstava,poljoprivrednog zemljiπta i πuma). Pomiπljenju zastupnika HSP-HKDU-ameu iznimkama je trebalo navesti ipomorsko dobro, odnosno otoke,obalu i luke. Pitaju se i πto Êe biti kadse potpore i subvencije pojedinimfirmama ili proizvodima u Hrvatskojbudu odreivale ili ukidale premakriterijima i interesima EU.

Po njihovu miπljenju najapsurdnijije Ëlanak 72. (govori o javnimnabavama) kojim se teoretskiizjednaËuju firme iz EU i Hrvatske(ukida se nacionalna povlastica prinabavi za dræavu ili javna poduzeÊa).Naime, potpuno je jasno da jedan”–uro –akoviÊ” nikada neÊe doistamoÊi konkurirati ”Siemensu” unabavi za njemaËku dræavu. To jejedan od primjera tzv. moguÊnostikoje Hrvatska ima a koje zapravo

nikad neÊe moÊi iskoristiti, kao niovako veliko otvaranje europskogtræiπta, konstatira zastupnik. Spo-menuo je, meu ostalim, i zajedniËkedeklaracije navedene u Ëlanku 9l. (ouspostavi slobodne trgovine u regiji(pod time se opet podrazumijeva

zapadni Balkan), liberalizaciji træiπtanekretnina u Hrvatskoj i EU, itd.Ovom posljednjom se naπim graa-nima, primjerice, omoguÊava kupnjavile u Provansi, ali u praksi Êestrancima biti puno lakπe pokupovatinekretnine na naπim otocima. Usvakom sluËaju, ovaj Sporazum imabrojne dvojbene odredbe koje Êe posudu zastupnika HSP-HKDU-a bitipogubne za hrvatsko gospodarstvo iza standard hrvatskih graana i zbogtoga ga oni ne mogu prihvatiti.

Zapoπljavanje stranaca

regulirat Êe se nacionalnim

zakonodavstvom

UkljuËivπi se u raspravu NNeevveennMMiimmiiccaa, ministar europskih inte-gracija, ispravio je tvrdnju zastu-pnika TadiÊa da se ovim Sporazumomu potpunosti liberalizira træiπte radau Hrvatskoj, odnosno da se uvodipotpuno slobodna moguÊnost zapo-

πljavanja stranih dræavljana uRepublici Hrvatskoj. Naime, iz odre-daba tog dokumenta to ne proizlazi niza radnu snagu iz EU, niti postojinaπa obveza da se takva moguÊnostuvede za dræavljane zemalja s kojimaÊemo sklapati bilateralne sporazumeo regionalnoj suradnji. U ovoj fazipridruæenog Ëlanstva zapoπljavanjestranaca regulirat Êe se nacionalnimzakonodavstvom, i za dræavljane EU u

BROJ

315

10

Ulazak Hrvatske u EU nejamËi ovaj sporazum veÊ rastbruto nacionalnog dohotka.

Sporazum predvia i odreenezaπtitne mjere, ali odluke o zaπtitigospodarstva u Hrvatskojdonosilo bi, de facto, VijeÊe zastabilizaciju i pridruæivanje, a neVlada RH i Hrvatski sabor.

U ovoj fazi pridruæenogËlanstva zapoπljavanjestranaca regulirat Êe senacionalnim zakonodavstvom,i za dræavljane EU uHrvatskoj i za hrvatskedræavljane u EU.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

Hrvatskoj i za hrvatske dræavljane uEU. Napomenuo je, takoer, da jepomorsko dobro izvan vlasniπtva, πtoznaËi da se na njemu ne moguuspostavljati vlasniËki odnosi. Samimtime ono je izuzeto od moguÊnostistjecanja vlasniπtva, kako za strance,tako i za domaÊe osobe. Prema ovomSporazumu o træiπtu radne snage uHrvatskoj neÊe odluËivati ni Hrvatskisabor niti Vlada, nego VijeÊe zastabilizaciju i pridruæivanje, primije-tio je TToonnËËii TTaaddiiÊÊ.. A πto se tiËe zaπtitepomorskog dobra ona ne moæe bitihipotetska veÊ mora biti reguliranaovim Sporazumom. MMrr.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊje napomenuo da treba razlikovatipojam javnog dobra i dobra u opÊojupotrebi u koje spada i pomorskodobro. Prema tome, ono ne podlijeæetretmanu o kojem je govorio zastu-pnik TadiÊ. Kolega TTaaddiiÊÊ je moædapogrijeπio u terminologiji, ali jasno jerekao da smo graanima Ëlanica EUpraktiËki omoguÊili da kupe,primjerice, cijeli otok Vis, pojasnio jeMMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ. To znaËi da nije misliona nekoliko metara obale ili na tzv.pomorsko javno dobro nego na onajdio koji spada u trgovinu nekre-tninama.

Sporazum o stabilizaciji i pridru-æivanju odluËni je preliminarni korakprema ukljuËivanju Hrvatske uzajednicu europskih naroda demo-kratskog usmjerenja, naglasio jeJJoossiipp TToorrbbaarr,, glasnogovornik Klubazastupnika HSS-a. Ovaj nas dokumentuvodi u novu eru u kojoj bi trebale bitisprijeËene razne forme dominacije silekoja nam je onemoguÊavala da bude-mo sastavni dio slobodnog europskogdruπtva. Njime se stvaraju preduvjetiza æivot u slobodi, koriπtenjeekonomskog i tehnoloπkog napretkaza poboljπanje standarda i ostva-rivanje demokratskih ideala zakojima teæimo. Po rijeËima zastupnikaekonomija i politika ostaju globalniinteres i veÊ samim time Europa morapostiÊi politiËko jedinstvo. U tu svrhutreba platiti cijenu veÊe produ-ktivnosti i prilagodbe zajedniËkiminteresima koji se viπe neÊe zasnivatisamo na problemima nego na njiho-

vim rjeπenjima. Moderna demokracijaza nas mora biti narodni dom kojiÊemo svi zajedno graditi politiËkomvoljom graana, naglaπava zastupnik.Sada smo svi svjesni toga da se naπabuduÊnost odvija u Europi i da Êe naπeuloge ovisiti o sposobnosti da nauËimomisliti i ponaπati se na europskinaËin. Ma koliko je teπko i napornobilo ostvariti ono πto smo dosadpostigli, ubrzo Êemo postati svjesnitoga da je dugaËak put do novihdostignuÊa koje su mnogi drugi, kojisu se poËeli ranije pripremati zaulazak u Europu, veÊ postigli. Meu-tim, troπak i rizik ove borbe za veÊinapredak treba usporeivati sgubitkom koji bi nastao kada tu borbune bismo vodili. Nema sumnje da jepolitika odnos sila, ali i mali narodiæive bolje ako su u stanju u svijetunaÊi svoje pravo mjesto. Stoga semoramo poæuriti da u promijenjenimprilikama postupno uhvatimo priklju-Ëak na europsku stvarnost, istiËezastupnik. Na kraju je najavio da ÊeHrvatska seljaËka stranka po svojojpolitiËkoj odgovornosti glasovati zaovaj zakon.

Regionalni pristup neprihvatljiv

Nema dvojbe da je ulazak Hrvatskei njeno integriranje u Europskuzajednicu naroda, a time i u Europskuuniju, vitalni interes Republike Hrvat-ske, konstatirao je VVllaaddiimmiirr ©©eekkss((HHDDZZ)), glasnogovornik Kluba zastu-pnika HDZ-a. S tim u svezi podsjetioje na Ëinjenicu da se Hrvatska

demokratska zajednica joπ od 1989.godine zauzimala za to da Hrvatskabude u Europskom domu, kao dijeluslobodnog europskog svijeta, te da jetu svoju politiku ustrajno promicala idok je bila na vlasti. Naime, na putupribliæavanja EU, ranije Europskojzajednici, Hrvatska se prethodnoukljuËila u razliËite oblike inte-griranja i povezivanja s Europom isvijetom, od Ëlanstva u UN, Europskojorganizaciji za sigurnost i suradnju,Srednjoeuropskoj inicijativi, VijeÊuEurope, do zakljuËno Svjetskoj trgo-

vaËkoj organizaciji. Po rijeËima zastu-pnika 1995. je veÊ bio napravljen bitnikorak ka njenom pridruæivanju EU,na temeljima kakve su dogovarale isve ostale srednjoeuropske i zemljejugoistoka Europe koje su bilekandidati za punopravno Ëlanstvo utoj asocijaciji. Meutim, nakon vojno-redarstvenih operacija ”Bljesak” i”Oluja” VijeÊe ministara je jedno-stavno zamrzlo Ugovor o pridru-æivanju i na taj naËin nepravednokaznilo Hrvatsku zbog toga πto jevlastitim snagama oslobodila svojvlastiti dræavni teritorij. Uslijedila jefaza u kojoj prevladavaju snage ojasnom regionalnom pristupu, πtohrvatska Vlada, parlamentarna veÊi-na i HDZ nisu prihvaÊali. Krajem1999. godine, kaæe, EU definira svojudugoroËnu politiku prema jugoistokuEurope, odnosno prema zemljamakoje naziva zapadnim Balkanom(Hrvatska, Jugoslavija, BiH, Make-donija) i prema njima odreuje pose-bnu strategiju nazvanu proces stabi-lizacije i pridruæivanja. Glavne sasta-vnice tog procesa su nova vrstaugovornih odnosa zemalja zapadnogBalkana s EU, sadræanim u spora-zumima o pridruæivanju, kojimadræave potpisnice postaju tek even-tualni potencijalni kandidati zabuduÊe Ëlanstvo u EU. KljuËni uvjetza to je stabilizacija regije, osobitokroz bilateralnu suradnju izmeudræava zapadnog Balkana, koja uklju-Ëuje u sebi i razrjeπavanje neu-ralgiËnih toËaka odnosa u Srbiji,izmeu Srbije i Crne Gore, Kosova,Makedonije i BiH. Time se, kaæe, bitnoumanjuje znaËenje naËela indi-vidualnog pristupa koji RepublikaHrvatska permanentno zagovara krozovaj Sporazum. Po miπljenju zastu-pnika HDZ-a i dalje ostaje dvojbapredstavlja li ratifikacija ovog Spora-zuma poËetne korake pridruæivanja iulaska Hrvatske u EU ili je to putprema jednoj balkanskoj asocijaciji(takve dvojbe dolaze i iz redovavladajuÊe koalicije).

Po ocjeni hadezeovaca niti potpunaprovedba Sporazuma neÊe nuænoosigurati Hrvatskoj put premapunopravnom Ëlanstvu u EU, posebicestoga πto se u tom dokumentu uopÊe

BROJ

315

11

Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju odluËni jepreliminarni korak premaukljuËivanju Hrvatske uzajednicu europskih narodademokratskog usmjerenja.

I dalje ostaje dvojbapredstavlja li ratifikacija ovogSporazuma poËetne korakepridruæivanja i ulaskaHrvatske u EU ili je to putprema jednoj balkanskojasocijaciji.

Brzina individualnog putaHrvatske u EU iskljuËivo Êeovisiti o uspjeπnosti bilateralnesuradnje sa zemljama tzv.zapadnog Balkana.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

ne spominje njeno buduÊe Ëlanstvo.Osim toga, Sporazum potvruje daregionalna suradnja zemalja zapa-dnog Balkana, kao neizbjeæni dioprocesa stabilizacije, definitivno veæeHrvatsku sa sudbinom dræava kojeËine zapadni Balkan. Na osnovi togase moæe zakljuËiti da Êe brzinaindividualnog puta Hrvatske u EUiskljuËivo ovisiti o uspjeπnostibilateralne suradnje sa zemljama tzv.zapadnog Balkana, Ëime se u bitnomeumanjuje znaËaj individualnogpristupa i procjene Hrvatske i njenihpostignuÊa u pribliæavanju EU. Nje-govi stranaËki kolege smatraju i daVijeÊe za stabilizaciju ima vrloznaËajne nadleænosti i ovlasti.

Primijetio je, meu ostalim, dajedna imperativna norma SporazumaupuÊuje na to da Êe spomenutibilateralni ugovori sadræavati iodredbe o stvaranju nuænih institu-cionalnih mehanizama. ZastupniciHDZ-a izraæavaju bojazan da bi iz temreæe razliËitih bilateralnih ugovora,s institucionalnim mehanizmima,jednostavno mogla izrasti jednamultilateralna balkanska asocijacijazemalja zapadnog Balkana. U svjetluovih prigovora i opravdanih dvojbi ibojazni te, ovisno o njihovoj konaËnojprocjeni o tome kamo nas vodi ovajSporazum, Klub zastupnika HDZ-aizreÊi Êe svoj konaËni sud o ratifikacijiovog dokumenta, kaæe ©eks.

Sporazum nuæan, ali ne i

dovoljan uvjet

DDrr.. VVeessnnaa PPuussiiÊÊ najavila je da ÊeKlub zastupnika HNS- PGS - SBHSpodræati zakon o potvrivanju ovogSporazuma jer je to jedna stepenica naputu ulaska Hrvatske u EU, πto je biojedan od glavnih ciljeva predizbornogprojekta stranaka Koalicije. ToËno je,kaæe, da nam ovim dokumentom nije

zajamËen ulazak u EU, ali je zatozajamËeno uvoenje europskih stan-darda u institucionalnom ureenjudræave i u zakonodavstvu. DrugimrijeËima, ovaj je Sporazum nuæan, ali

ne i dovoljan uvjet za naπ ulazak uEU. To Êe, oËito, ovisiti i o uspjeπnostinjegove realizacije, ali i o daljnjimgospodarskim i politiËkim promje-nama i razvoju u Hrvatskoj. Po rije-Ëima zastupnice sve rasprave o tomeje li za odluËivanje o ovom pitanjupotreban referendum ili ne, zapravose svode na to zalaæemo li se zaneposrednu ili predstavniËkudemokraciju. Ako je vladajuÊa koali-cija pobijedila na izborima s jasnimstavom da æeli Hrvatsku uvesti u EU,onda ona ima mandat da to realizira,a metode i naËin realizacije tih ciljevasu odgovornost ove Vlade i parla-mentarne veÊine. Nema sumnje, kaæezastupnica, da pred Hrvatskom stojidugotrajni i mukotrpni put provedbeovog Sporazuma i njene kvalifikacijeza Ëlanstvo u EU. Osim toga otvara jojse moguÊnost da postane liderom ikljuËnim faktorom stabilnosti uregiji, πto je njena prirodna pozicija.U odluËivanju i determiniranjupolitike u ovoj regiji ona moæe bitiravnopravni partner i EU i svimvelikim silama, odnosno zemljamakoje imaju odluËujuÊu ulogu ukreiranju svjetske politike.

Po rijeËima zastupnice ukljuËivanjeu EU podrazumijeva i modernotumaËenje suvereniteta. Jasno je,naime, da u sluËaju njena puno-pravnog Ëlanstva apsolutnisuverenitet neÊe biti moguÊ, ali trebaimati na umu da su ljudske slobode iprava univerzalni te da prelazegranice i nadleænosti pojedinih vladai vlasti. To je suverenitet tipa onogkoji su prihvatile sve moderneeuropske dræave, a i sve Ëlanice EU. Aπto je dobro za njih dobro je i zaHrvatsku, zakljuËuje zastupnica.Nema sumnje, kaæe, da Êe na tomputu prema EU, a u realizacijiSporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju, trebati uvesti i nekemehanizme koji Êe nam olakπati iubrzati procedure u samoj zemlji. »aki ako se u ovom Parlamentu dadeprioritet harmonizaciji hrvatskog sazakonodavstvom EU to Êe bitidugaËak i mukotrpni proces, ali u tomsluËaju Hrvatska ima πanse da uzadanom roku ostvari taj cilj za kojise odluËila ovim Sporazumom. Stoga

Êe Klub zastupnika HNS-PGS-SBHSpodræati i ovaj korak na putu premaEuropskoj uniji.

Dvojbe oko ratifikacije

Sporazuma

Za rijeË se zatim javila zastupnicadr. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ))iznoseÊi nekoliko replika na izlaganjezastupnice dr. PusiÊ. Istaknula je dapredloæeni zakonski tekst ima pet, ane dva Ëlanka kako je reËeno. Osporilaje zatim i tezu kako za ratifikacijuSporazuma nije potrebna dvotre-Êinska veÊina. Ocijenila je ujedno daje predloæeni tekst trebalo prihvatitisamo kao informaciju Vlade Repu-blike Hrvatske, a nikako u ovakvomobliku.

I zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))javio se zbog replike, analizirajuÊisegmente izlaganja zastupnice dr.PusiÊ, a posebice termina “direktnademokracija”. PretpostavljajuÊi da jetime mislila na moguÊnost raspi-sivanja referenduma o pojedinimpitanjima koja su predvienaUstavom, zastupnik je zamjerio dareËene inicijative dolaze od politiËkestranke koja ima samo dvazastupnika u Saboru. Podsjetio jeujedno na referendum kojim jetestirana volja hrvatskog naroda okoistupanja iz Jugoslavije 1991. godine,πto je i bilo obeÊanje HDZ-a. Ovainicijativa dobila je potporu 93%hrvatskih graana. “Ako Vi smatrateda je sadræaj ovog Sporazuma izvrπa-vanje predizbornih obeÊanja, zaπto sebojite referenduma?”, zakljuËio jezastupnik Krpina.

Za ispravak se javila zastupnicaPusiÊ navodeÊi da pojmovi direktnedemokracije i referenduma pred-stavljaju dvije razliËite stvari,obrazlaæuÊi tu tvrdnju pojedinimprimjerima iz proπlosti. Smatra da jereferendum moguÊe organiziratisamo prema odredbama iz Ustava, πtou ovome sluËaju nije moguÊe nipotrebno. S posljednjom iznijetomtvrdnjom nije se sloæio zastupnikKrpina, citirajuÊi odredbe Ustava ukojima se govori o raspisivanjureferenduma. Zastupnica PusiÊ javilase za rijeË kako bi ispravila izneseni

BROJ

315

12

ToËno je da nam ovimdokumentom nije zajamËenulazak u EU, ali je zatozajamËeno uvoenje europskihstandarda u institucionalnomureenju dræave i uzakonodavstvu.

Hrvatskoj se otvaramoguÊnost da postanekljuËnim faktorom stabilnostiu regiji, πto je njena prirodnapozicija.

Volja naroda oko temeljnihpolitiËkih pitanja uvijek semoæe provjeriti nareferendumu.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

navod, te ponovila da za prihvaÊanjeSporazuma nije potrebno provoenjereferenduma. Zastupnik VVllaaddiimmiirr©©eekkss ((HHDDZZ)) ponovno se vratio naanalizu pojedinih segmenata okopitanja referenduma, ocjenjujuÊi dastranke vladajuÊe koalicije nisudosljedne kako bi provjerile politiËkooËitovanje i volju naroda. Naveo jeprimjer ©vicarske koja je nedavnoovakvim naËinom provjerila stavsvojih dræavljana oko pitanja koja seodnose na njihovu vojsku.

Zastupnica PusiÊ odgovorila je i naiznijetu repliku ponavljajuÊi temeljnestavove koalicijskih partnera naizborima oko ukljuËivanja u Europ-sku uniju, ne iskljuËujuÊi moguÊnostda se i putem referenduma testira stavhrvatskog politiËkog tijela. Zastupnik©eks istaknuo je da su i ostalestranke, ukljuËivπi HDZ, u svompredizbornom programu imaleeuropsku komponentu, ponavljajuÊiocjenu da stranka koja raspolaæe sdva zastupniËka mandata ne bi trebalagovoriti o plebiscitarnoj podrπci.

Ovakav pristup i ocjene nijeprihvatila zastupnica, podsjeÊajuÊi dasu stranke vladajuÊe koalicije naizborima dobile Ëak 95 mandata, pa utom svjetlu treba sagledavati iznijeteocjene.

Ispravkom navoda ukljuËio se izastupnik dr. ––uurroo NNjjaavvrroo ((nneezzaavviissnnii))ocjenjujuÊi da nije sporna europskadimenzija u programima svihhrvatskih parlamentarnih stranaka.Smatra da je problematiËan konkre-tan predloæeni zakonski tekst,odnosno vodi li se time RepublikaHrvatska izravno u Europsku uniju.

Zastupnik ©eks je zatim naveo da jei zastupnica PusiÊ utvrdila: “da ovajSporazum ne jamËi ulazak Hrvatskeu EU, a u isto vrijeme osporava ipotrebu raspisivanja referenduma”.

Sporazum predstavlja prvi

korak prema cilju

U nastavku rada u ime Klubazastupnika LS-a govorio je zastupnikdr. TTiibboorr SSaannttoo ((zzaassttuuppnniikk pprriippaaddnniikkaammaa.. nnaacciioonnaallnnee mmaannjjiinnee)). Smatra da

se treba pozabaviti suπtinskim pita-njima oko ulaska Hrvatske kao

ravnopravne Ëlanice ove europskeasocijacije, ocjenjujuÊi da Sporazumpredstavlja prvi korak prema cilju.Spomenuo je i pitanje referenduma,istiËuÊi primjere dræava koje su serazliËito oËitovale oko ulaska u Uniju.Hrvatska osjeÊa potrebu za europskimintegracijama, ali zbog specifiËnihrazloga ovaj proces kasni desetakgodina. Ukoliko æeli osigurati perspe-ktivu i razvoj svojim graanima ubuduÊnosti, mora se proÊi pripremniperiod usprkos pojedinim teπkimiskuπenjima oko nekih vitalnihpitanja. Naveo je primjer susjedneMaarske koja provodi pripremneposlove oko integracija iako se uposljednjih nekoliko godina na vlastiizmijenilo nekoliko garnitura poli-tiËara. Liberalna stranka Êe podu-prijeti Zakon o potvrivanjuSporazuma, prepoznajuÊi u njemu ivlastiti stranaËki program, a posebicepotrebu restrukturiranja gospodar-stva. Smatra da Êe se Sporazumomujedno ohrabrivati ravnomjernigospodarski razvoj svih regija, ali ibræa transformacija na pravosudnomi socijalnom podruËju. Ocijenio jeujedno da Hrvatska ima interesapoticati i odreenu stabilnostvlastitog okruæja, kao i teænju dastvori stabilnu politiËku konfigu-raciju u odnosu na susjede. Smatra daÊe predstojeÊi put biti teæak i proæetodricanjima, ali nema izlaska izrecesije bez ærtava. Hrvatski sabor iVlada trebaju odrediti uvjete u kojimaÊe se poticati oporavak gospodarstva,vodeÊi pri tome raËuna o svimmanama i prednostima potpuno otvo-renog træiπta koje postupno postajerealnom Ëinjenicom.

Ocijenio je da pregovaraËka ekipana Ëelu s resornim ministrom Neve-nom Mimicom, predstavlja snaæan ikompetentan tim koji vodi brigu ozaπtiti dræavnih interesa, imajuÊi uvidu svu sloæenost i oËekivanjapartnera.

Zastupnik dr. ––uurroo NNjjaavvrroo((nneezzaavviissnnii)) bio je prvi govornik upojedinaËnoj raspravi koja je zatimuslijedila. Naveo je da Sporazumstvara odreene dvojbe, jer se njimene jamËi da Êe naπa zemlja u dogle-dno, razumno vrijeme, postatikandidat za ulazak u Europsku uniju.Podsjetio je i na pojedine izjaveministra Mimice koji je ocijenio darealan ulazak Hrvatske u navedenuasocijaciju, treba oËekivati tek zadesetak godina. Smatra da se kritiËkitonovi oko predloæenoga dokumentane bi trebali definirati kao protivljenje

europskim nastojanjima, jer nitko neosporava eurointegracijske procese.Naveo je zatim i stav da je RepublikaHrvatska u kulturnom, gospodar-

skom i svakom drugom pogledu,nesumnjivo sastavni dio Europe.Republika Hrvatska ima otvorenogospodarstvo, a svojim potencijalimai veliËinom ne moæe biti izolirani otoku nadolazeÊoj perspektivi ujedinjenja.Meutim, Hrvatska ima pravooËekivati da Êe postati europskomsastavnicom kao samostalna dræava,a ne preko “Ëekaonice koju tvorezemlje koje ulaze s treÊom brzinom”.Naveo je zatim pozitivne primjeresredozemnih dræava koje su samo-stalnim ulaskom u EU vrlo brzorevitalizirale svoje gospodarstvo.Smatra da se mogao i trebao postiÊipovoljniji tekst sporazuma jer netreba zaboraviti da postoji i europskiinteres i potreba za naπom zemljomkao buduÊom Ëlanicom.

Ocijenio je zatim da je trebalosnaænije ukljuËiti naπu javnost pa bi itekst sporazuma bio povoljniji zaHrvatsku. Upozorio je zatim da Êe seslijedeÊe godine ukazati i znaËajnenegativne posljedice u gospodarstvuzbog izmjena carinskih propisa ismanjenja dræavnih prihoda iz togizvora. Ove Êe se mjere osobito isticatiu agraru, koje Êe se suoËiti skonkurentnijim prehrambenim proi-zvodima koji su ujedno i marketinπkibolje predstavljeni. Naπ Êe sepoljoprivrednik ujedno suoËiti i skonkurencijom zemalja europskogjugoistoka, a navedene mjere moguizazvati i odreene monetarnepoteπkoÊe.

Zbog navedenih elemenata, VladaRepublike Hrvatske trebala biprepoznati moguÊe probleme, tedijalogom potraæiti zajedniËke izlazeiz predstojeÊih poteπkoÊa. Na krajuizlaganja podsjetio je i na podnesakkojega je 5. listopada podnio, traæeÊisaborsku raspravu o ovoj temi.Smatra da je pri tome iznio veliki brojargumenata koje Vlada do sada nijeosporila.

Zastupnik IIvvaann KKoollaarr ((HHSSSS)) javio sezbog replike, slaæuÊi se s tezom da jeuvozna hrana visoko subvenci-onirana, ali se usprotivio ocjeni da je

BROJ

315

13

Republika Hrvatska trebapoticati stabilnost Ëitave regijei vlastitog okruæja jer topredstavlja i njen interes.

Hrvatski agrar uskoro Êe sesuoËiti s konkurencijomzapadnoeuropskih dræava, ali iproizvoaËa iz jugoistoËneEurope.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

kvalitetnija od domaÊe. Smatra ujednoda nema zdravije hrane od one kojunudi naπ proizvoaË. Zatraæio je da sepristupi stvaranju zakonskih igospodarskih preduvjeta, kako bi senaπa hrana ponudila i na europskomtræiπtu.

ZnaËajni potencijali domaÊe

poljoprivrede

U svom odgovoru na repliku,zastupnik dr. –uro Njavro sa zdrav-stvene toËke motriπta sloæio se kakonaπa hrana predstavlja zdrav iekoloπki pouzdan proizvod. Problememeutim prepoznaje u Ëinjenici danaπi proizvoaËi nemaju odgova-rajuÊu marketinπku pratnju i potpo-ru. Na kraju izlaganja citirao je istatistiËke pokazatelje koji nedvoj-beno ukazuju na daljnji rast izvoznogtrgovaËkog deficita na πtetu domaÊihproizvoaËa.

Zastupnik IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii))sloæio se s konstatacijama da Hrvat-ska moæe ponuditi ekoloπki zdravproizvod, te od uvoznika postatizapaæen izvoznik prehrambenihproizvoda. Smatra da se u izostankuovakve politike zrcale najveÊipromaπaji sadaπnjih vlasti, uposljednje dvije godine. Za ispravaknetoËnog navoda javila se zastupnicaDDiiaannaa »»iizzmmaaddiijjaa ((SSDDPP)) ukazujuÊi nanedovoljnu i usporenu primjenuzakonskih odredbi o ekoloπkojpoljoprivredi koje su usvojene odgova-rajuÊim saborskim odlukama.

Nakon πto je predsjedavajuÊiukazao da zastupnik Kolar nijegovorio o tom pitanju, za rijeË se javiozastupnik dr. Santo, traæeÊi ispravakpojedinih netoËnih tvrdnji koje jeprepoznao u izlaganju dr. Njavre.Ukazao je na opasnost da se zbogniske cijene herbicida i pesticida,ugrozi postojeÊa ekoloπka razinagotovog poljoprivrednog proizvoda. Izastupnica DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP))javila se za rijeË kako bi upozorila dakada se navode najnoviji statistiËkipokazatelji, treba voditi raËuna da sesada iskazuje i uvoz pojedinaca koji sedo sada nije navodio.

Zastupnik Njavro naveo je da jeiznio sluæbeno objavljene podatke odHrvatske narodne banke za listopad2001. godine u kojima se ukazuje daje uvoz porastao 21,3% u prvih πestmjeseci, a da je deficit robne razmjenedosegao 2,8 mlrd USA dolara. Ponovioje ocjenu da bi slijedeÊa godina moglarezultirati i s loπijim podacima

ukoliko se krene s primjenom Spora-zuma.

Nastavilo se s ispravcima netoËnihnavoda, a zastupnik LonËar ovaj putaje korigirao vlastite navode. Smatrada se ne moæe govoriti o zdravoj ilinezdravoj, veÊ ekoloπki viπe ili manje,oneËiπÊenoj hrani. Nakon zakljuËenihispravaka zastupnika, rijeË je dobioministar za europske integracije, mr.NNeevveenn MMiimmiiccaa koji je korigiraopojedine ocjene zastupnika Njavre ipodsjetio na uvodno izlaganje 24.listopada u kojemu su demantiraneteze iz reËenog podneska. Smatra daje tom prilikom iznio argumentiranetvrdnje koje svatko moæe uvaæiti.Zastupnik Njavro istaknuo je kako jetom prilikom pratio opseæno uvodnoizlaganje, ali nije zamijetio da suosporeni iznijeti argumenti. Pozvao jezainteresirane da uvidom na internetstranicama provjere iznesene ocjene itvrdnje.

Ukazati na dobre, ali i loπije

strane Sporazuma

U nastavku rasprave zastupnicaLLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk osvrnula se napitanje potrebne veÊine za ratifikacijuovog Sporazuma, zalaæuÊi se zadvotreÊinsku veÊinu, sukladno ustav-nim odredbama sadræanim u Ëlanku130. Ovaj prijedlog ocijenila jeutemeljenim, jer je i ministar ukazaoda se odreeni dio suverenitetaprenosi na Europsku uniju, aocijenila je da bi njime i Vlada mogladobiti poveÊane ovlasti. Smatra dakle,da je posrijedi do sada najvaænijaetapa meunarodnog ugovora kojimse odreuje i buduÊa pozicija svakoghrvatskog graanina. Postavila jezatim i dvojbu koju je ocijenilatemeljnom dilemom, a na koju valjapotraæiti primjeren odgovor. Smatrada temeljno pitanje integracijapredstavlja postizanje ravnoteæe,izmeu naπih ambicija i realnosti.

Iako Hrvatska iskazuje naglaπenuæelju pristupanju eurointegracijama,Ëesto se puta sukobljava s rasprostra-njenom europskom percepcijom koja

Hrvatsku definira i doæivljava kaoodreenu periferiju. Integracijskeambicije najveÊim su dijelom pota-knute oËekivanjima ljudi da Êemotime postati prosperitetno druπtvozapadno-europskog standarda. Teambicije su legitimne, ali je pitanjekoliko su stvarne i realne, jer seHrvatska uporno nastoji vezati sregijom Zapadnog balkana. Takvim seplanovima protivio i prvi hrvatskipredsjednik, dr. Franjo Tuman kojizbog toga nije bio omiljen odpojedinih politiËara Europe.

Smatra da je regionalni pristupintegracijama nepovoljan za Hrvat-sku, a to potvruje i tekst Sporazumakoji ne govori o tempu ulaskaHrvatske u Europsku uniju. Rezimi-rala je navedene probleme, ocjenjujuÊikako pribliæavanje Hrvatske upunopravno Ëlanstvo EU neÊe ovisitio naπim individualnim postignuÊima,veÊ o naπoj uspjeπnosti u stabi-liziranju svih dræava i cijele regijeZapadnog balkana.

Zbog tih razloga nije moglaprihvatiti i podijeliti optimizampredlagatelja, koji je pokuπavaouvjeriti kako pojedini dijeloviSporazuma jamËe Hrvatskoj potpunoindividualni pristup Europskoj uniji.Ocijenila je da Hrvatska postajepresudna, ali ipak πahovska figura ubalkanskoj partiji πaha koji igraEuropska unija. Pored toga, upitan jei optimizam predlagatelja da rok odËetiri, odnosno πest godina predstav-lja razuman period potreban zaprilagodbu svim standardimaEuropske unije. Smatra da je taj roknedovoljan za hrvatsko gospodarstvokoje se mora nositi s europskomkonkurencijom, pa traæi da seambicije uravnoteæe s realnimpokazateljima. Treba isticati sveprednosti tog procesa, ali javnostmora biti upoznata i s manje lijepimposljedicama koje slijede na politiËkoji gospodarskoj strani æivota svakoggraanina. Zbog svojih skromnihgospodarskih potencijala, Hrvatskane moæe ugroziti drugu stranu, pa nezaËuuje otvorenost Europske unijeprema uvoznim gospodarskimpitanjima. S druge strane hrvatskaekonomija, a pogotovo poljoprivreda,moæe oËekivati nesmiljenu konku-renciju proizvoda iz Europske unijeπto Êe dovesti do gaπenja brojnihtvrtki, pa i cijelih gospodarskihcjelina. To Êe dovesti do daljnjeg rastanezaposlenosti, pada æivotnog stan-darda, veÊeg trgovaËkog deficita istupnja zaduæenosti u Republici

BROJ

315

14

Treba istaknuti sve prednostikoje donose procesieurointegracija, ali mora seupozoriti i na sve nedostatke ipredstojeÊa iskuπenja zahrvatsko gospodarstvo.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

Hrvatskoj. Istovremeno je Europskaunija smjestila naπu zemlju upodruËje Zapadnog balkana, a taËinjenica predstavlja realnost kojoj sene moæemo radovati, zakljuËila jezastupnica Mintas-Hodak. Uslijedilesu dvije replike.

U prvoj je zastupnica DDrraaggiiccaaZZggrreebbeecc ((SSDDPP)) objasnila razloge zbogkojih Hrvatska mora na takav naËinzapoËeti hod prema Europskoj uniji.Zemljopisni poloæaj predstavlja realnuËinjenicu, a odreeni utjecaj imala je iratna situacija koju smo imali uHrvatskoj. Podsjetila je i na Ëinjenicuda se sintagma “Zapadni balkan”poËela rabiti prilikom prihvaÊanjaPakta o stabilnosti, kojega je pakprihvatila Vlada Ëiji je Ëlan bila isadaπnja zastupnica, dr. LjerkaMintas-Hodak.

Zastupnica Mintas-Hodak odgovo-rila je na repliku i podsjetila tomprilikom na stav predsjednikaTumana koji se dosljedno protivioideji da se Hrvatsku ukljuËi u regijuZapadnog balkana. Da je tadaπnjaVlada prihvatila tu opciju, Sporazumbi vjerojatno odavno bio potpisan.Ocijenila je ujedno da se Pakt ostabilnosti odnosio na jugoistoËnuEuropu, a ne na zemlje Zapadnogbalkana. To je vrlo jasno definiranaregija o kojoj se upravo govori o ovomSporazumu o pridruæivanju i stabi-lizaciji.

Drugu repliku uputio je zastupnikDDaammiirr JJuurriiÊÊ ((SSBBHHSS)) koji nije prihvatioocjenu zastupnice Ljerke Mintas -Hodak o vremenskim relacijamapotrebnim da se Hrvatska ukljuËi uEuropsku uniju. Naveo je da baltiËkezemlje koje su pedeset godina bile usastavu Sovjetskog Saveza, namje-ravaju zakljuËiti integracije do 2004.godine. Smatra da se Hrvatska postanju gospodarstva nalazi ispredovih dræava, a moæda i ispredRumunjske i Bugarske. Osim toga iBalkan predstavlja dio Europe koji jeujedno i kolijevka europske civili-zacije.

Odgovorila je zastupnica Mintas -Hodak analizirajuÊi dio izlaganja ukojemu je govorila o vremenu potre-bnom da Hrvatska prijee put reformegospodarstva i ostalih vaænih segme-nata ukupnog æivota. Smatra da Êe seHrvatska kandidirati za punopravnoËlanstvo 2006. godine, πto predstavljavrlo kratak rok s obzirom na ozbiljnestrukturne reforme kroz kojihmoramo proÊi. Nije to samo preu-zimanje europskih smjernica iusuglaπavanje zakonodavstva, nego

priprema cjelokupnog gospodarstvakoje bi se trebalo nositi s gospo-darstvima drugih zemalja Ëlanica.Smatra ujedno da ne treba dodatnoobjaπnjavati Ëinjenicu da je RepublikaHrvatska smjeπtena i povezana uregiju Zapadnog balkana.

Zapadni Balkan nije “fobija”

IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) je uzvratiogospoi Zgrebec da “zapadni Balkan”nije fobija nego realnost, bezbroj putaobjavljena u raznim politiËkim mani-festima i programima prema kojimaEU zavrπava na slovenskoj granici.

U ispravku navoda zastupniceHodak, SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ jerekla da su predsjednik Tuman ibivπa Vlada olako potpisivali ugovore,sporazume i obveze, dræeÊi fige udæepu nadajuÊi se da ih nikada neÊemorati ispoπtivati. U to je vrijeme biloupravo tragiËno, rekla je,predstavljati Hrvatsku u institu-cijama Europe jer je istovremenoministar vanjskih poslova govoriokako je EU hrvatski strateπki interes.

Zastupnica LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk jeuzvratila pojaπnjenjem - predsjednikTuman se protivio ukljuËivanjuHrvatske u regiju zapadnog Balkana,i kao tehniËkog rjeπenja, a zapravo sesada vidi da se radi o regionalnompristupu.

SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ je odgo-vorila da se ne moæe reÊi niti da smobili na Balkanu, veÊ u poluizolaciji iliizolaciji koja je omoguÊila velikombroju ratnih profitera i kriminalacada rade πto hoÊe.

DDrr.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk je odgo-vorila da vrijeanjem i nabacivanjemnetoËnosti na raËun HDZ-a, unedostatku boljih argumenata, zastu-pnica neÊe uvjeriti hrvatsku javnost uistinitost reËenoga.

Osporila je i toËnost navoda da jeHrvatska bila u izolaciji, jer tonegiraju Ëinjenice - ulazak u mnogeinstitucije, dobivanje meunarodnihkredita te i Ëinjenica da se bivπa vlastponaπala mnogo slobodnije nego ova.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss se usprotivio stalnomprovlaËenju floskule o potpisivanjusporazuma s figom u dæepu, zatraæivπida se veÊ jedanput navedu ti ugovori.

SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ jeponovila da je s lakoÊom potpisana 21obveza prema VijeÊu Europe a onda sezbog neispunjavanja tih obveza godi-nama Ëekalo na punopravno ËlanstvoVijeÊa Europe.

IIvvaann MMiillaass ne smatra da je Hrvatskabila u izolaciji i reËenom se stavuusprotivio. Naglasio je da je Hrvatskanastala i postala priznata upravo uvrijeme HDZ-a te da je tada uπla ueuropske tokove. Prigovorio je - iz“vaπih redova” u vrijeme kada seHrvatska htjela osamostaliti sma-trano je da Êe izgubiti ugled u svijetu.

U javljanju za ispravak netoËnognavoda VVllaaddiimmiirr ©©eekkss se opetusprotivio reËenome da je potpisan 21sporazum s figom u dæepu. Tvrdi,naime, da ih je Hrvatska ispunila, alida su u pojedinim segmentima posto-jale razliËite interpretacije obvezaRepublike Hrvatske koja nijeprihvaÊala diktat i uvjete europskihËinovnika.

Nema diktata

MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc je uzvratila da jediktat jedno a potpisana konvencijaneπto sasvim drugo. Samim time πtoje potpisana nije diktat nego naËinfunkcioniranja ostalog svijeta.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je meutim pojasnioda pojedinci u ime tijela VijeÊa Europepokuπavaju diktirati odreena rjeπe-nja a to gospoa Vac i sama znade.Konkretno, gospodin Jankovski je ustarogradskoj vijeÊnici rekao dainzistira na tome da Hrvatska uvedeodreen bolja rjeπenja koja nemanitko u Europi.

©to se tiËe prigovora da obveze nisuispunjavane, volio bi da se onenavedu.

MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc je rekla da ne bistigla proËitati, ali je ipak nekeizdvojila. U svemu je kljuËno, rekla je,da je neπto potpisano a nije provedeno,odbacivπi da se radilo o diktatu. Akona tom putu u demokraciju, nijenaen vlastiti interes nije trebalopotpisivati, smatra zastupnica Vac.

ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ ((HHDDZZ)) je uzvratila dani sada nisu ispunjeni svi uvjeti jer totraæi vremena. Osim toga, rekla je,Hrvatska nije jedina dræava koja imaodreene uvjete.

SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP)) jeodgovorila - nesporno je da sve dræaveimaju opÊe uvjete a svaka specifiËan,no stoji Ëinjenica, da su predsjednikdræave i predsjednik Saborapotpisivali odreene obveze a nisu ihispunjavali. Upravo je to bio razlog πtosmo bili jedna od rijetkih dræava kojaje pred vratima VijeÊa Europe Ëekaladugi niz godina.

BROJ

315

15

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Ni ova vlast nije ispunila sve

uvjete

LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)) jeprigovorila zastupnici Bigi da nastojistvoriti privid kako nije ispunjennijedan uvjet VijeÊa Europe, a zapravotreba imati u vidu, da ih nije bilomoguÊe ispuniti preko noÊi, a radilose na tome, te da je i uspjeπnostocjenjivalo VijeÊe Europe.

Ova je vlast doduπe uspjela u tomeda se ukine moritoring ali se nijeoslobodila misije OES-a koji ostaje uHrvatskoj joπ godinu dana zbognjezine loπe politike prema manji-nama. I to je jedan od uvjeta VijeÊaEurope, dodala je.

IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)) je protumaËiorijeËi zastupnice Vac da diktat nijeopravdanje za nepotpisivanje i utvrdioda VijeÊe Europe sluæi tome da binametnulo svim istoËnim zemljamauvjete koji se istovremeno ne tiËustarih Ëlanica. Dodao je da pred-sjednik Sabora nije Sabor, te dapredsjednik dræave ne moæe u imeSabora dati obvezu.

I ova vlast, rekao je ima sliËanproblem jer joj ne odlazi misija kakosu oËekivali, a ostaje jer ovdje dobrozarauje.

©to se diktata tiËe, on je veÊ u tomeπto oni koji odreuju uvjete donoseocjene o tome jesu li ispunjeni. Takvupraksu Êe i ova vlast uskoro osjetiti,upozorio je.

MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc je odgovorilakako ona nije upotrijebila rijeË diktat,nego da ona dolazi od njihove strane iobeÊala navesti koje su to bile preuzeteobveze. Podræala je meutim stav dabi trebalo raspraviti o oblicima demo-kracije, ali bez æestine u raspravi. ©tose tiËe OESS-a to pitanje ne spada uovu temu.

Nakon ove rasprave rijeË je zatraæiopredstavnik predlagatelja, ministar zaeuropske integracije NNeevveenn MMiimmiiccaa.Osvrnuo se na netoËan navod gospoeHodak, odnosno, kaæe da se zalaganjeza dvotreÊinsku veÊinu pri ratifikacijiovog sporazuma ne moæe temeljiti nanavodnoj njegovoj izjavi u uvodnomizlaganju da se ovim sporazumom dioustavnih ovlasti prenosi na nadna-cionalna tijela. Takvo neπto nijerekao, naglasio je ministar Mimica.Ustvrdio je dakle, da se Vlada ne bojidvotreÊinske veÊine pri ratifikaciji.Meutim, tumaËenjem Ustava, buduÊida ovakav Sporazum ne prenosiustavne ovlasti nad nacionalno tijelo,ne zahtijeva dvotreÊinsku nego samo

natpoloviËnu veÊinu. UzimajuÊi uobzir takvo tumaËenje svako drugotraæenje moæe biti temeljeno samo napolitiËkim razlozima, rekao jeministar Mimica.

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je uzvratio da je uingerenciji Sabora kako donositi nekizakon, dok Ustav propisuje kada seodreeni zakon, ratifikacije ili odlukedonose odreenom veÊinom. Drugapitanja regulira Poslovnik, pa nijepotrebno da to sugerira Vlada, rekaoje.

I IIvvaann MMiillaass je predloæio prihvaÊanjeSporazuma dvotreÊinskom veÊinom,ocjenjujuÊi da “se uvodi neko treÊetijelo iznad Hrvatskog sabora”.

Slijede promjene nabolje

Ministar NNeevveenn MMiimmiiccaa je rekao daprihvaÊa navode zastupnika ©eksa,pojasnivπi svoj ispravak navodagospoe Hodak - u njegovim serijeËima ne mogu traæiti razlozi zaoblik donoπenja ratifikacije. Sugestijune moæe davati ni Vlada pa je smatraonajboljim rjeπenjem za izlaz iz ovesituacije, da se zatraæi miπljenjeOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav.

DDrr.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk seopravdala time da je moæda krivorazumjela ali je ustrajala kako jeministar Mimica sigurno rekao kakose radi o politiËki razvojnom i jednomod, do sada, najvaænijem meuna-rodnom ugovoru, te da bi ratifikacijadonesena dvotreÊinskom veÊinomojaËala zakonodavne ovlasti Vlade.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ je konstatirala -nakon potpisivanja ovog Sporazuma,u Hrvatskoj viπe niπta neÊe biti kao dosada. Naime, njime se prihvaÊa diostandarda, pravila i kriterija kojivrijede u europskim zemljama, a timeujedno slijede promjene nabolje.

Pojasnila je - preduvjet za Ëlanstvou EU je ispunjavanje politiËkih,gospodarskih i pravnih uvjeta, teuspostavljanje regionalne suradnje.Smatra kako EU ne æeli zemlju kojaima konfliktne odnose sa svojimsusjedima.

Potpisivanje Sporazuma o stabi-lizaciji predstavlja potvrdu politikenovog smjera, te tvrdi da o nama ovisikada Êe Hrvatska postati puno-pravnom Ëlanicom EU.

PrihvaÊanjem njezinih standarda ikriterija, Hrvatska prihvaÊa boljukvalitetu æivota. Osim toga, ovajSporazum, osim politiËke, ima igospodarsku dimenziju, jer seulaskom u WTO, ali i neke druge

europske institucije, otvara ogromnotræiπte, a to je najviπe πto jednapolitika moæe napraviti. Ujedno jepodsjetila da je u studenome 2000.godine EU odluËila jednostranoliberalizirati træiπte za proizvode kojidolaze iz Republike Hrvatske.

Naglasila je - punopravno Ëlanstvodugotrajan je proces, u kojim Êe separalelno provoditi i edukacijastanovniπtva. To znaËi, rekla je, da ÊeHrvatska mnogo viπe nego do sadaulagati u znanje. Nimalo jednostavanput, rekla je, jedino je rjeπenje da seHrvatska πto prije ukljuËi meuzemlje koje Ëine Europsku uniju. I nakraju napomena - referendum Êe bitipotreban tek kada Hrvatska budekandidat za uËlanjenje u EU.

Ulazak ne ovisi iskljuËivo o

Hrvatskoj

DDrr.. ––uurroo NNjjaavvrroo se usprotiviokonstataciji zastupnice OpaËiÊ daiskljuËivo o Hrvatskoj ovisi pribli-æavanje i ulazak u EU, jer u Ëlanku12. Sporazuma stoji da je uvjetdaljnjeg razvoja odnosa izmeuHrvatske i EU, sklapanje mreæebilateralnih ugovora izmeu zemaljakoje EU definira kao zapadni Balkan.RijeË je o prostoru koji je u gospo-darskom smislu jednako dalek od naskao mi od europskog prostora.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ tvrdi da iskljuËivoo nama ovisi hoÊemo li uÊi u EU, a toznaËi da treba postiÊi odreenevrijednosti koje imaju Ëlanice EU, paÊemo tek tada biti prihvatljiv Ëlan. ©tose tiËe citiranog Ëlanka smatra kakonam je u interesu imati dobro-susjedske odnose.

Dr. –uro Njavro smatra idealnimrjeπenje da ulazak u EU ovisi samo onama, ali ga ne vidi. Meutim, slaæese s kolegicom, da je duænost Vlade dastvori preduvjete za ulazak u EU, alidræi da ih neÊe stvoriti s takvimvoenjem gospodarske politike. Stempom kakav imamo, trebat Êe viπeod 20 godina da dosegnemo razinuBDP-a potreban za ulazak u Uniju,rekao je.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr je upitalazastupnicu OpaËiÊ kako gleda nasmanjenje proraËunskih troπkova zaknjige i Ëasopise, s obzirom na to daje rekla kako treba ulagati uobrazovanje.

Ako o nama ovisi ulazak u EUzanima je zaπto to ne uËinimo odmah,te podsjeÊa na procjenu Pera Winterada to neÊe biti moguÊe prije 2010.godine.

BROJ

315

16

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ misli ne edukacijunajπirih slojeva druπtva, rekla je, a nena proraËunska izdvajanja, no i πto seproraËuna tiËe - prema podacima oizdvajaju za znanost Hrvatska imavelik postotak, a mali broj istra-æivaËkih radova, rekla je.

Ulazak u EU ovisi o nama samima,naglasila je, πto znaËi da Êe se zbitionda kada za to budemo sposobni posvim parametrima.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr joj je uzvratila daje i za πiru edukaciju potreban novac,a πto se tiËe izdvajanja za znanost,zanima je s kime se to mi uspo-reujemo.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ je odgovorila da nausporednim istraæivanjima radi dr.Dubravko Mihaljek, i rad Êe joj priba-viti.

IIvvaann MMiillaass je odvratio - ako bi donas stajao ulazak u EU, odmah bidonijeli odluku, ali ulazak ne stojisamo do nas nego o tome odluËuju sveËlanice.

Za ulazak u Ëlanstvo treba podizatistandard stanovniπtva, dok sukriteriji MMF-a upravo suprotni tomtraæenju. Prema tome, zemlja kojasvakim danom ima veÊu nezapo-slenost, manjak u platnoj bilanci iveÊu bijedu ne moæe uÊi meu bogate.

Ulazak ovisi o individualnim

postignuÊima

LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)) je reklada svatko pametan zna da treba imatidobrosusjedske odnose, ali to ne znaËida treba prihvatiti da naπe pribli-æavanje ovisi o razvoju cijele regijezapadnog Balkana.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ je uzvratila da naπasudbina nije vezana uz susjednezemlje jer i odredba sporazuma kaæeda se ulazak u EU temelji na indivi-dualnim postignuÊima Hrvatske.

DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP)) je topotvrdila citatom stavka 1. Ëlanka 12.prema kojem nakon potpisivanjaSporazuma Hrvatska zapoËinjepregovore s dræavama koje su ga veÊsklopile a to je do sada uËinila jedinoMakedonija.

LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk je spomenulazakljuËke VijeÊa Europe premakojima je Sporazum individualan aliuvjetovan regionalnim pristupom.

Regija se zove zapadni Balkan i unjoj su, treba znati - Hrvatska, BiH,Jugoslavija, Makedonija i Albanija. Zasada je isti Sporazum koji nam senudi potpisala Makedonija, a nudi seJugoslaviji, BiH i Albaniji.

MMllaaddeenn GGooddeekk je rekao da se urjeπenju Ëlanka 12. Sporazuma vidi danema straha od “fantoma” zapadnogBalkana, s kojim operiraju predstav-nici HDZ-a.

DDrr.. ––uurroo NNjjaavvrroo je ukazao na istiËlanak u kojem piπe da se zahtijeva odHrvatske da u kretanju radne snage,nastanjivanju, pruæanju usluga plat-nog prometa i kretanja kapitala trebaostvariti olakπice spram ostalihdræava regije kakve su dogovoreneizmeu RH i EU, pa upozorava da jenaπa nezaposlenost 22 posto, BiH 48posto, SRJ 38 posto, Makedonije 42posto i Albanija 30 posto (podaciSvjetske banke).

MMrr.. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ ne misli da jezapadni Balkan “fantomski” pojamHDZ-a. I na internetu je Hrvatskauvrπtena pod tim pojmom, a osimtoga, koristi se na mnogim sastan-cima kada se spominje Hrvatska.

MMllaaddeennaa GGooddeekkaa ne zanima, rekaoje, naziv nego rezultat koji proizlaziiz pojma, kazao je, a to su dobri odnosisa susjedima i gospodarska korist odtih odnosa.

MMrr.. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ je pozvalazastupnika Godeka da doe u nekudelegaciju pa da vidi da HDZ nijeizmislio pojam zapadni Balkan.

AAnnttee BBeelljjoo je izrazio bojazan da ÊeHrvatska slijedom potpisanih odredbiSporazuma morati plaÊati raËunedrugih. Naime, od nje se traæi daHrvatska pomogne drugima daostvare odreene standarde, o Ëemu Êeonda ovisiti razvoj daljnjih odnosaizmeu Hrvatske i EU. To Êerazmatrati VijeÊe za stabilizaciju ipridruæivanje koje samo moæe donijetibilo kakvu odluku da otkloni teπkoÊe.To rjeπenje pokazuje koliko Êe zapravoodluËivati Hrvatska, rekao je.

Nadalje, zastupnik ukazuje narjeπenje kojim se omoguÊava trgova-Ëkim druπtvima iz zajednice da stjeËuvlasniπtvo nad nekretninama koja Êe,uz to, imati ista prava kao hrvatskatrgovaËka druπtva. Isto tako VijeÊe zastabilizaciju i pridruæivanje moæeodrediti prioritete meu politikamasuradnje, a kaæe se da Êe posebnupozornost pridavati prekograniËnoj imeuregionalnoj suradnji. Ono Êezapravo donositi svoja pravila postu-panja i donositi odluke o dosegusporazuma.

MMllaaddeenn GGooddeekk je zakljuËio kako izsvake rijeËi zastupnika Belje proizlazida se protivi ulasku u Europu i zarazliku od svojih kolega on je iskren.Dodao je - oni koji æele ulazak uEuropu nisu u situaciji da postavljaju

uvjete, a buduÊi da su oni za naskorisni, time su i prihvatljivi, rekaoje, osim eventualno gospodarskih okojima Êe govoriti pozvaniji.

AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)) je odgovorio narepliku gospodina Godeka. Rekao jeda se HDZ ne protivi ulasku uEuropu, ali se protivi da to budeputem Zapadnog Balkana. Argumen-tirao je to zakljuËcima i zavrπnomdeklaracijom ZagrebaËkog summita ukojima, kaæe, stoji da Êe pribliæavanjeHrvatske Europskoj uniji biti ukoraks procesima razvitka regionalne sura-dnje.

NetoËni navod tada je ispravilaDDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP)). Osvrnula sena dio izlaganja gospodina Belje ukojem spominje feude i kmetove.Smatra kako bi moglo ispasti da nekafeudalna Europa ulazi u Hrvatsku πtonije toËno.

NetoËni navod ispravila je i MMiirrjjaannaaFFeerriiÊÊ--VVaacc ((SSDDPP)).. Ukazala je na Ëlanak14. koji govori o suradnji Hrvatske sdrugim dræavama kandidatima zapridruæivanje Europskoj uniji. ©to setiËe Zapadnog Balkana, konstatiralaje da te dræave nisu spomenuti kan-didati te time niti predmet ovogSporazuma.

Gospodin Godek je rekao da seraspravlja o prijemu Hrvatske uEuropsku uniju, πto nije toËno, sma-tra IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)).. Istaknuo je kakoovaj Sporazum ne predstavlja put uEuropsku uniju, nego je to tipiËnikolonijalni ugovor.

Nije baπ sve ruæiËasto kako se Ëinijer 47 posto stanovnika Europskeunije protivi se ulasku RepublikeHrvatske u tu asocijaciju, nadovezalase JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))..

NetoËni navod gospodina Godekaispravila je potom ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)).. Rekla je da se gospo-din Beljo ne protivi ulasku Hrvatskeu Europsku uniju, samo æeli da to nebude na πtetu svih nas.

Za rijeË se ponovno javio AAnnttee BBeelljjooispravivπi netoËni navod gospoeZgrebec. Smatra da se danaπnjaglobalizacija ne moæe shvatiti druga-Ëije nego Ëisti feudalni sistem zbogkojeg bi Hrvatska mogla postati samogeografski pojam.

MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS)) ispravio jetakoer netoËni navod. Ratifikacijaovog Sporazuma nije ulazak uEuropsku uniju, ali to je uvjet bezkojeg ne bismo mogli jednog danaratificirati Sporazum o ulasku uEuropsku uniju.

DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc je odgovorilagospodinu Belji kako je prije rekla da

BROJ

315

17

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Europa nije feudalna dræava i da setako neÊe ponaπati prema Hrvatskoj.Naglasila je da stav gospodina Beljegovori o fobiËnosti od Europe ifobiËnosti od otvaranja Hrvatske.

Kada bi ovaj Sporazum bio putprema Europskoj uniji u njemu bi bilinabrojani odreeni uvjeti spram teEuropske unije a ne prema nekimtreÊim zemljama, konstatirao je IIvvaannMMiillaass.. Dodao je kako nije toËno da uzemljama Europske unije nemarasprava oko ulaska jedne dræave u tuasocijaciju,, nego ima protivnika iskeptika.

AAnnttee BBeelljjoo ispravio je navodgospoe FeriÊ-Vac. Rekao je da HDZ-u ne smeta ako Hrvatska sklapa spo-razume s dræavama koje su kandidatiza ulazak u Europsku uniju, nego nassmeta πto se to zemljama ZapadnogBalkana postavlja kao uvjetpridruæivanju Uniji.

Uvjeti koje postavlja Europskaunija u cilju su mira na ovompodruËju, naglasio je MMllaaddeenn GGooddeekk..

Namjera ovoliko ispravaka neto-Ënih navoda je da se ”razvodni”rasprava, smatra MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc..Istaknula je kako se radi o temi kojase tiËe svih nas, to viπe πto se donosiodluka za neke druge generacije kojesu daleko odgovornije nego ova kojatu odluku donosi. Zamolila je stogazastupnike da se vrate temi o kojoj seovdje raspravlja.

Nisam iznio niπta πto bi ”razvo-dnilo” raspravu, nego sam navodiopodatke iz Sporazuma i zakljuËaka”Balkanskog summita” koje bi trebalaznati hrvatska javnost, objasnio jeAAnnttee BBeelljjoo..

U svom izlaganju nisam nikogapoimence spomenula, rekla je MMiirrjjaannaaFFeerriiÊÊ--VVaacc..

Uvjet Europske unije nisu samodobrosusjedski odnosi dræava u regiji,nego institucionalno povezivanje,naglasio je IIvvaann MMiillaass..

Ovo nije europski naËin

ponaπanja

Svaka odluka koju donese Hrvatskisabor trebala bi se ocjenjivati krozpitanja hoÊe li to graanima Hrvatskedonijeti bolji æivot a Hrvatskoj viπesigurnosti, stabilnosti i blagostanja,dræi DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)).. Miπljenja jedalje da je predlagatelj ovomprevaænom pitanju na specifiËannaËin opstruirao demokratsku ra-spravu tako πto su svi kritiËari ineistomiπljenici etiketirani kao

antieuropejci i protivnici ËlanstvaHrvatske u Europskoj uniji πto je,kaæe, kleveta, izmiπljotina i laæ. Dodaoje kako je zaprepaπÊujuÊa brzinakojom Vlada inzistira na potvrdi ovog

Sporazuma koji je od goleme vaænostis neizbjeænim posljedicama zameunarodni poloæaj te gospodarskoi socijalno stanje Republike Hrvatske.Smatra da to nije europski naËinponaπanja jer u Europi ovakverasprave traju godinama i graani seitekako informiraju o sadræajudokumenata kao πto je ovaj. Miπljenjaje da Vlada treba temeljitije infor-mirati hrvatsku javnost o sadræajuSporazuma te napraviti simulaciju omoguÊim posljedicama na vanjsko-politiËkom, gospodarskom i socijal-nom planu. Upitao je potom, moæe lise Hrvatskoj glede ovog Sporazumadogoditi daljnji manjak novca zasocijalne programe, daljnji porastuvoza, joπ veÊa nezaposlenost teprelazak najdragocjenijih hrvatskihprirodnih bogatstava u ruke stranaca.ZakljuËio je, da dugoroËno to znaËi”guranje” Hrvatske u regiju u kojoj jebila 70 godina protiv svoje volje. Dræida bi korektno od Vlade bilo da se bavigospodarskim razvitkom i izgra-dnjom zakonodavne infrastrukturekako bi Hrvatska za deset godina bilaozbiljan partner, a ne siroËe i prosjakkoji nekoga neπto moljaka predvratima Europske unije.

Razmiπljanja o tome πto namSporazum o stabilizaciji i pridru-æivanju izmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica donosi u buduÊnosti ne dolazesamo od zastupnika oporbe, nego otome razmiπljaju i drugi graaniHrvatske, naglasila je JJaaddrraannkkaaKKoossoorr ((HHDDZZ)),, argumentiravπi tojednim komentarom iz dnevnihnovina. Osvrnula se na prijaπnjaizlaganja iz kojih su, kaæe, vidljivekonstatacije kako je Sporazum zbogboljeg æivota svih nas, a balkanizamje ako netko æeli djelovati samostalno.Podsjetila je zastupnike na raspravu

oko iste problematike iz listopada ovegodine na kojoj je dr. Tomac rekao daje sav ovaj koncept nametnut odEuropske unije. Smatra da nas tajkoncept ”gura” u neπto πto se zoveZapadni Balkan uistinu viπe nego πtobismo to zaista htjeli. Tvrdi da 78posto graana Hrvatske ne zna oËemu se tu ustvari radi, ali svimsrcem su za ulazak u Europsku unijute oËekuju odgovor na pitanje, hoÊu liæivjeti bolje i lakπe, hoÊu li seodmaknuti od praga bijede te krenutiprema lakπem zapoπljavanju i veÊimzaradama? Ukazala je i na nuænostfinancijskih sredstava oko provedbeovog Sporazuma. Zamjerila je stogaVladi πto nije predoËila ni pribliænuprojekciju o neËemu s Ëime bi trebalibiti upoznati svi porezni obveznici ovedræave. Istaknula je kao neosporno daje naπa buduÊnost u Europi, ali, kaæe,neki misle da je na tom putu dobro bitipod ruku s Albanijom, BiH,Makedonijom i Jugoslavijom. Zaklju-Ëila je da ovaj Sporazum ne jamËiHrvatskoj Ëlanstvo u Europskoj unijii zbog toga bi trebalo ukloniti svedvojbe oko raspleta i dogaaja koji bimogli uslijediti.

Za repliku se javila MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ((SSDDPP)) rekavπi da potpisivanje ovogSporazuma kao ni pridruæivanjeEuropskoj uniji ne znaËi da Êe se uHrvatskoj bolje æivjeti. To ovisiiskljuËivo o nama, dodala je zastu-pnica.

Rekla sam da 78 posto graanapodupire ulazak Hrvatske u EU ipostavljaju pitanje hoÊe li tada æivjetibolje, odgovorila je JJaaddrraannkkaa KKoossoorr..Konstatirala je da se svi slaæemo okotoga da bi trebalo æivjeti bolje, ali serazilazimo u pitanju hoÊe li to zaistatako i biti.

Najvaænije je πto Êe Sporazum

znaËiti za graane Hrvatske

Sporazuma o stabilizaciji i pridru-æivanju izmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica jedan je od najvaænijihmeunarodnih ugovora koji se nalazepred Hrvatskom od njenog meu-narodnog priznanja, smatra MMaarriijjaaBBaajjtt ((HHDDZZ)).. Miπljenja je da tajSporazum ne jamËi pridruæivanjeEuropskoj uniji nego nas samosvrstava u poziciju potencijalnogkandidata. Potpisom na taj SporazumHrvatska prihvaÊa regionalnu sura-dnju s BiH, Makedonijom, Jugosla-vijom i Albanijom kao jedan od uvjeta

BROJ

315

18

ZaprepaπÊujuÊa je brzinakojom Vlada inzistira napotvrdi ovog Sporazuma kojije od goleme vaænosti sneizbjeænim posljedicama zameunarodni poloæaj tegospodarsko i socijalno stanjeRepublike Hrvatske.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

pristupanju Uniji, ali i ispunjenje toguvjeta nije garancija da Êe sepristupanje zaista i zbiti, konstatirazastupnica. Dræi kako cijeli nizodredbi iz predoËenog materijala

pokazuje priliËno nedefiniranupolitiku Europske unije, koja ustvariæeli razrijeπiti politiËke odnose naZapadnom Balkanu. Rekla je dalje dase zalaæe za integraciju RepublikeHrvatske u Uniju uz paæljivi odabirtog puta uz osiguranje kontrolnihmehanizama Hrvatskog sabora uzaπtiti nacionalnih interesa. Stoga,kaæe, ne smatra prevelikim uspjehomhrvatske vanjske politike prihvaÊanjeSporazuma kakav je ponudila Europa.Dodala je da posebnu paænju trebaposvetiti zaπtiti hrvatske proizvodnje,jer Êe ona biti izloæena nemilosrdnojkonkurenciji zapadnog gospodarstvas kojim Êe biti teπko igrati træiπnuutakmicu. HoÊe li Sporazum donijetidobrobit i bolji standard ili Êe brojnezaposlenih u Republici Hrvatskojbiti joπ veÊi, pita zastupnica. Smatrada Europska unija nije cilj, negosredstvo za postizanje konaËnog ciljaa to je jaËanje gospodarstva i boljiæivot hrvatskih graana. Zakon kojije pred nama ne bi nas smio stranaËkipodijeliti jer se on odnosi nameunarodni ugovor i najvaænije jeπto Êe on znaËiti u konaËnici zastanovnike ove dræave, zakljuËila jega Bajt.

Mislim da viπe ne trebamoraspravljati o tome jesmo li ili ne zaHrvatsku u Europskoj uniji, rekao jeLLuukkaa BBeebbiiÊÊ ((HHDDZZ)).. Smatra da ukolikose poe od stajaliπta da je ovajsporazum nametnut ne treba se Ëuditidilemama koje se na ovoj raspraviiznose. Miπljenja je da je kao ciljEuropske unije cijelo vrijeme isticanopokazivanje neizvjesne “mrkvice”Hrvatskoj time πto Êe biti uzeta u obzirkao kandidat za Ëlanstvo u Europskojuniji, dok je pravi cilj vraÊanjeHrvatske na Balkan. Dodao je kakoHrvatska nema nikakva jamstva da se

to zaista i neÊe desiti i zato ne trebaËuditi da neki ljudi s velikimrezervama prihvaÊaju taj sporazumsvjesni nedovoljne energiËnosti okozaπtite naπih gospodarskih ipolitiËkih interesa. Pri tome, kaæe, netreba dovoditi u pitanje potrebuodræavanja dobrih susjedskih odnosa,uz svjesnost da Êe Meunarodnazajednica i dalje vrπiti pritisak kakobi ta suradnja postala instituci-onalizirana, πto je i osnovni cilj ovogSporazuma.

Ovaj Sporazum oni optimistiËnijegduha poistovjeÊuju s ulaskomHrvatske u Europsku uniju, smatrammrr.. ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ ((HHDDZZ)),, dok, dodaje,se drugi usuuju uputiti kritiku iizraziti dileme glede preispitivanjaove naπe stvarnosti. Miπljenja je da seSporazum donosi samo zbog, kakokaæe, balasta u regiji. Obratila sepotom ministru mr. Mimici rekavπikako sluπajuÊi ga dok govori oobeÊanoj zemlji i sama na moment umislima u nju pobjegne. Meutim,brzo se vrati u stvarnost jer to je,kaæe, samo san.

Hrvatska se ne treba bojati

globalizacije

ZZllaattkkoo CCaannjjuuggaa ((HHNNDD)) podupro jeovaj sporazum jer smatra da se njimeHrvatskoj prvi put u povijesti pruæarealna πansa da krene u ujedinjenuEuropu. Kako reËe, ne slaæe se shrvatskim europskim skepticima kojidana ljubomorno kritiziraju ovajdokument, samo zato πto ga oni nisuuspjeli realizirati. Napomenuo je daEuropa nisu samo poljoprivredniproizvodi, financije, itd. nego da seona mora ujedinjavati radi duhovnihvrijednosti, da ne bi ogrezla ubarbarluku i necivilizaciji (tako jegovorio joπ blaæeni Alojzije Stepinac).Zastupnik zamjera Vladi πto jenepotrebno odustala od sporazuma saSlovenijom odnosno πto ga dosad nijeprezentirala zastupnicima, jer namupravo taj sporazum otvara prostorulaska u Europu. To je bila prilika,

kaæe, da se “zaËepe usta slovenskimnacionalistima”.

Nakon napomene predsjedatelja dase u Saboru ne bi smjeli rabiti takvi

izrazi CCaannjjuuggaa je pojasnio da je,spominjuÊi slovenske nacionaliste,mislio na pojedince ili one strankekoje u Sloveniji neprestano poseæu zahrvatskim teritorijem ili imajunegativne stavove prema Hrvatskojglede ureenja nekih naπih odnosa.

Ne treba se Ëuditi, kaæe, πto Europaiskazuje interes prema Balkanu. Njeninteres je na ovom podruËju uvijek bioprisutan i ne treba raËunati na to daÊe ona, radi Hrvatske i njenihstrahova od Balkana, zanemaritisusjedne zemlje. U tom kontekstuizrazio je æelju da Hrvatska, pa injezini susjedi, πto prije samostalno ibezuvjetno sklapaju meusobnesporazume kako bi se ovajgeopolitiËki prostor smirio teotvorenije i stabilnije krenuo unekakav europski razvoj. Po njegovuuvjerenju Hrvatska moæe bitilokomotiva razvoja ovog dijelaEurope, dakako, na individualnojosnovi, buduÊi da smo se stoljeÊimaborili za to da imamo svojusamostalnu dræavu. Kakva bismo mito bili dræava kad ne bismo vjerovali usvoje snage i kada, toboæe u silnomstrahu od Balkana, (zbog toga πto smou jednom povijesnom vremenuratovali sa svojim susjedima), nebismo mogli otvoreno sagledavati ovusituaciju i teæiti mirnim prostorima,pita zastupnik. Bio bih vrlo ironiËan,kaæe, kada bio rekao da vi, koji danaspred nas iznosite ovaj Sporazum,ostvarujete i povijesnu misiju prvoghrvatskog predsjednika. Mnogo bi ondao za to da ga je mogao potpisati, alito nije uspio do kraja realizirati zbogbrojnih okolnosti koje su senametnule tijekom godina.

Hrvatska se ne treba bojati globa-lizacije, kaæe Canjuga. Dakako, trebabiti oprezna i nastojati rjeπavati svojeinterese na najbolji moguÊi naËin, alini u kom sluËaju ne moæe bitizatvorena i ostavljena na pustopoljinia da ne krene u ujedinjenu Europu.Ne moæemo optereÊivati hrvatskinarod i javnost procjenama o tomekako Êe u buduÊnosti izgledati EU (tonitko ne zna). »injenica je, meutim,da se ona danas zalaæe za mir,humanizam i stabilizaciju ovih pro-stora i to je ono πto treba voditiHrvatsku (u buduÊnosti bi se tomoralo odraziti i na gospodarskiprosperitet, financijske tokove, itd.)Zbog toga se nemojmo ponaπatiodbojno, kao da neÊemo u Europu,ako ona, kolokvijalno, pa i sluæbeno,ovo podruËje zove zapadni Balkan(umjesto toga sugerirajmo da to u

BROJ

315

19

Potpisom na taj SporazumHrvatska prihvaÊa regionalnusuradnju s BiH,Makedonijom, Jugoslavijom iAlbanijom kao jedan od uvjetapristupanju Europskoj uniji,ali i ispunjenje tog uvjeta nijegarancija da Êe se pristupanjezaista i zbiti.

Ovim Sporazumom Hrvatskojse prvi put u povijesti pruæarealna πansa da krene uujedinjenu Europu.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

odreenim situacijama nije prihva-tljivo). To bi znaËilo da se HrvatskaodriËe svake nade i æelje da ide ubuduÊnost, zakljuËio je Canjuga.

ReplicirajuÊi mu, ddrr.. AAnnttooKKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) je pojasnio dameu sudionicima u raspravi nemaeruoskeptika, nego da su samozabrinuti da ne bismo, traæeÊi Europu,EU, i Ameriku, na predloæeni naËinpronaπli Srbiju, odnosno zapadniBalkan. Ne potpiπemo li sporazummogli bismo zavrπiti na istoËnomBalkanu, a ako ga potpiπemo zasi-gurno ostajemo na zapadnomBalkanu, konstatirao je zastupnik.Kako reËe, kolega Canjuga je spome-nuo da je Alojzije Stepinac govorio oglobalizacijskim procesima u Europi,ali zasigurno ne u onoj u kojojHrvatska treba nestati, nego u Europikao zajednici domovina.

DDrr.. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa ((HHDDZZ)) preporuËioje zastupniku KovaËeviÊu da neprosuuje u ime 150 ljudi u ovojsabornici. Bez obzira na to kako Êe tkoglasovati o ovom Sporazumu, euro-skepticizam u idejnom i politiËkomsmislu je legitimna opcija, napominjezastupnik (o tome svjedoËi refe-rendum u Danskoj, politiËka scena uVelikoj Britaniji, itd.).

Vlada se trebala izboriti za

individualni pristup

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)) jepodsjetila na to da su od poËetka sameinicijative stvaranja EU vlade drugihzemalja, punopravnih pa i pridru-æenih Ëlanica, objasnile svojimnarodima prednosti i nedostatke

Ëlanstva u toj asocijaciji. Smatra danaπa Vlada nije uloæila dovoljno trudada bi informirala graane o tome πtonam donosi Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju, koji je veÊ i potpisan.Doduπe, pripremljen je CD s 500stranica teksta na engleskom jeziku ipublikacija u tisku, ali nedostajuinformacije o pozitivnim i negativnimaspektima njegove primjene.

Po miπljenju zastupnice uopÊe nemasmisla raspravljati o svemu tome kad

pobjednici na izborima 3. sijeËnjaimaju apsolutno pravo na donoπenjeodluka u ime hrvatskog naroda. Da,gospodo, imate pravo na odluke,zakone i sporazume koji hrvatskinarod vode boljoj buduÊnosti, ali ne ina nerealna obeÊanja, poput najave

200 tisuÊa novih radnih mjesta,negodovala je.

U nastavku je spomenula da jeovom Sporazumu prethodila idejaCarla Bilta o naddræavi na zapadnomBalkanu koja je veÊ stvorena, zatimBalkanski summit odræan u stude-nome 2000. godine u Zagrebu, te tezanjemaËkog ministra vanjskih poslovaFischera, prema kojoj Europa gradibuduÊnost Hrvatske u regiji koja seproteæe od Tirane, Skoplja do Zagreba.PoruËila je ministru europskih inte-gracija i Vladi da Êe odgovarati, nesamo na izborima, za to πto se nisuizborili za individualni pristupHrvatske EU, veÊ su se zadovoljiliregionalnim pristupom, πto jeneoprostivo. U prilog tome citirala jeËlanak 11. Sporazuma u kojem stojida Êe Hrvatska, sukladno svojojopredijeljenosti za mir i stabilnost teza razvoj dobrosusjedskih odnosadjelatno promicati regionalnu sura-dnju te da Êe Zajednica svojimprogramima tehniËke pomoÊi pruæatipotporu projektima regionalnog iliprekograniËnog znaËaja.

Spomenula je, nadalje, da Êe premaËlanku 12. glavni elementi dvostranihugovora o regionalnoj suradnji sdrugim zemljama koje su potpisaleSporazum biti politiËki dijalog,uzajamne koncesije glede kretanjaradnika, pruæanja usluga, tekuÊihplaÊanja i kretanja kapitala te drugihpolitika koje se odnose na kretanjeosoba na razini predvienoj ovimSporazumom, itd. Osvrnula se i naËlanak 60. u kojem stoji da Êe postupanju na snagu ovog SporazumaHrvatska dopustiti dræavljanimaËlanica EU stjecanje nekretnina unaπoj zemlji, uz potpunu i svrhovituprimjenu postojeÊih postupaka, osimza podruËja i pitanja navedena udodatku VII. Nedavno smo od prvogËovjeka ove dræave Ëuli da Êemo

Sloveniji dati dio mora, a sada ovimSporazumom strancima dajemonekretnine, znaËi, hrvatsku zemljunegodovala je zastupnica. Primijetilaje i da u Ëlanku 110. nije utvrenastruktura VijeÊa za stabilizaciju ipridruæivanje, itd. U nastavku jeizrazila nadu da joj se zbog ovognjenog skepticizma, koji je posljedicanaπih teπkih povijesnih iskustava,neÊe pripisati da nije za ulazakHrvatske u EU (zalaæe se samo za toda se ide putem kojega Êe graditihrvatski narod). Kako reËe, i malinarodi imaju pravo na velike ideje ami smo svoje ostvarili uspostavomsuverene, nezavisne i demokratskedræave Hrvatske koja je plaÊenakrvlju hrvatskog naroda. Nadam seda se neÊe dogoditi da je ta ærtva bilauzaludna, izjavila je zastupnica. Nakraju je naglasila da povratak ili putu Europu imamo pravo zajedniËkistvarati, ali da ovaj Sporazum ne

jamËi Hrvatskoj ni da Êe doÊi naperiferiju EU.

Potaknut njenim navodima da jepovijest uËiteljica æivota ddrr.. AAnnttooKKoovvaaËËeevviiÊÊ je dopunio posluæivπi secitatom iz MatvejeviÊevih ”Razgovoras Miroslavom Krleæom”: “Povijest jeuËiteljica æivota, ali naæalost uHrvatskoj iz nje nitko niπta nijenauËio”. Predsjednik mu je spoËitnuoda je uvrijedio mnoge u Hrvatskojkoji su ipak neπto nauËili napovijesnim iskustvima, na πto sezastupnik ogradio da je citiraoKrleæu.

Euroatlantske integracije su bile

i ostale naπ interes

Od vremena kad se u nas poËelogovoriti o tome da idemo u Europupostojale su barem dvije opcije,

podsjeÊa MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc ((SSDDPP))..Naime, jedni su doista nekuda htjeliiÊi, dok su drugi smatrali da Hrvatska

BROJ

315

20

Povratak ili put u Europuimamo pravo zajedniËkistvarati, ali ovaj Sporazum nejamËi Hrvatskoj ni da Êe doÊina periferiju EU.

Vlada nije uloæila dovoljnotruda da bi informiralagraane o tome πto namdonosi Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju,koji je veÊ i potpisan.

Vlada Êe odgovarati, ne samona izborima, za to πto se nijeizborila za individualni pristupHrvatske EU, veÊ sezadovoljila regionalnimpristupom, πto je neoprostivo.

Stajaliπta koja iznose nekioporbeni zastupnici protive seinteresima hrvatskih graana iudaljuju nas od EU.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

jeste u Europi, ali da se trebaoblikovati prema demokratskimstandardima koji vladaju u euro-pskim dræavama koje poËivaju navladavini prava, demokraciji ipoπtivanju ljudskih prava. U svakomsluËaju, naπ je interes bio i ostao -Ëlanstvo u EU i NATO-u, odnosnoeuroatlatske integracije. U meu-vremenu se poboljπao meunarodnirejting Hrvatske tako da je moglapotpisati Sporazum o stabilizaciji ipridruæivanju. Po miπljenju zastu-pnice stajaliπta koja iznose nekioporbeni zastupnici protive seinteresima hrvatskih graana iudaljuju nas od EU.

S tim u vezi spomenula je da sugotovo sve tranzicijske zemlje na putuËlanstva u EU, te da UjedinjenaEuropa ne moæe i neÊe ostaviti zemljeneËlanice kao moguÊe izvore nesta-bilnosti. Stoga na ovaj cjelokupniproces treba gledati kao na proces kojije od obostranog interesa i za EU i zaRepubliku Hrvatsku. Meutim, put dopunopravnog Ëlanstva je itekako dugi mukotrpan. Sama harmonizacijazakonodavstva s europskim pravnimstandardima zahtijeva vrijeme koje nesmijemo gubiti.

Kako reËe, glasovat Êe za ovajSporazum jer smatra da se njime,meu ostalim, Hrvatskoj otvaramoguÊnost da postane faktor stabil-nosti u regiji. Naime, ona moæesklopiti ugovore o regionalnojsuradnji s bilo kojom zemljomkandidatkinjom za pristup EU, a niMaarska ni Slovenija nisu izvan naπeregije.

Ako je Republika Hrvatska odre-ena svojim srednjeeuropskim, medi-teranskim, balkanskim i podu-navskim elementima svog geo-grafskog poloæaja, onda je i naπaregionalna suradnja usmjerena pre-ma tim regijama, πto nam je ogromnakomparativna prednost. LogiËno je,kaæe, da smo zbog neugodnihpovijesnih iskustava s pravomoptereÊeni pojmom regije, i topolitiËke formacije u regiji, ali nitijedan ozbiljan politiËar ne zagovarapolitiËke regionalne formacije. Svjesnismo, meutim, da Êe uvijek biti onihkoji Êe to podruËje promatrati kaopodruËje egzercira, ali ne trebamopreuveliËavati stvari (rijeËi gospodinaFischera treba citirati u potpunosti ane djelomiËno).

U nastavku je konstatirala da surasprave za i kontra ulaska u EU

voene i u drugim zemljama kandi-datkinjama i da to nije niπta novo.

Meutim, ne moæe se govoriti daulazak u EU treba uskladiti shrvatskim nacionalnim interesimakad to jeste naπ nacionalni interes.Primjenom ovog Sporazuma Hrvatskadoista ima πansu ostvariti svoje teænjeu tom pravcu, a oni koji usporavajutaj proces, jednako kao i oni koji gaubrzavaju, jednoga dana Êe snositiposljedice (i to je dio naπeparlamentarne borbe).

Sami bismo trebali odrediti nivo

suradnje

Kada bi stvari stajale ovako kako ihprezentira gospoa FeriÊ-Vac to biznaËilo da smo negdje na tom putu zaEU, primijetio je IIvvaann MMiillaass ((HHDDZZ)).. Ponjegovom miπljenju, meutim, nemagovora o naπoj prilagodbi za EU. Uprvom redu morali bismo bitikonkurentni u gospodarstvu, imatiprosjeËni nivo plaÊa poput zemaljaËlanica, dræavni dug nam ne bi smioprelaziti 60 posto BDP-a, a nesocijalnog proizvoda, itd. Nitko nijeprotiv boljeg æivota i socijalne dræave,napominje zastupnik. Izjavio je danema niπta ni protiv susjeda, ali dabismo mi, kao suverena dræava, samitrebali odrediti nivo suradnje.

Spomenuti ciljevi su neupitni, ali neznam kako Êemo ih i sami izolirani iostvariti, izjavila je zastupnica. Uvijekse ravnamo prema boljim i viπimstandardima i ako to ne budemoukljuËili u ova naπa nastojanja ondaÊemo izgubiti na tempu, upozorila je.

IIvvaann MMiillaass je primijetio da niti jedannaπ potez dosad nije bio usmjerenjaËanju gospodarstva, da niπta neizvozimo a i da prema svakoj zemljiimamo negativnu vanjskotrgovinskubilancu. Mi veÊ dugo srljamo upropast i, umjesto da se okrenemosebi, Ëekamo kad Êe nam netko neπtodati. Po rijeËima zastupnika nemaulaska u EU dok ne ispunimospomenute kriterije, ali “uÊi Êemotamo gdje nismo ni mislili da ÊemouÊi”.

Prevladava strah od regionalne

suradnje a ne od Europe

Nije toËno, kaæe ddrr.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk,, da se stajaliπta nekih stranakaprotive interesu Hrvatske i da se sveæeli prikazati u negativnom svjetlu.Zastupnici imaju pravo i duænost nakritiËki osvrt na ovaj Sporazum i to

ne treba generalizirati. U prilog tomespomenula je ministrovu tvrdnju ujednom intervjuu, kako kod kritiËaraovog Sporazuma u Saboru prevladavastrah od regionalne suradnje, a ne odEurope.

DDrraaggoo KKrrppiinnaa konstatirao je da jezastupnica FeriÊ-Vac potkrijepilanjegovu tezu da se radi afirmacijesadræaja ovog Sporazuma koristioptiËka varka. Naime, prikazuje ga sekao da je to ponuda Hrvatskoj zaËlanstvo u EU, iako nam on nitijednim svojim slovom u konaËnici nejamËi to Ëlanstvo. Osim toga, zastu-pnica je veÊi dio rasprave posvetilaopravdavanju puta Hrvatske ka EU,iako u tom pogledu nema razlike unaπim stajaliπtima. Jedina je razlikau tome πto zastupnici HDZ-a smatrajuda je Vlada mogla postiÊi boljisporazum i da je bila duæna detaljnijeinformirati hrvatske graane onjegovu sadræaju nego πto je touËinila (tim se dokumentom Hrvat-sku, meu ostalim, sili na to dainstitucionalizira svoje odnose i saSrbijom).

OdgovarajuÊi na replike MMiirrjjaannaaFFeerriiÊÊ--VVaacc je naglasila da Hrvatskanema alternative nego put u Europu,a ovaj Sporazum je samo jednastepenica na tom putu. Kako reËe,svatko ima pravo na svoje miπljenje.Ponovila je da Êe i oni koji su zaratifikaciju ovog sporazuma isto takosnositi konzekvence pred hrvatskimgraanima kao i oni koji se tomeprotive.

Nije istina da mi, kao suverenasamostalna demokratska dræava upogledu ovog Sporazuma nemamodrugog izbora - primijetio je DragoKrpina. Naπ je izbor, da se Vladaustrajnije i odluËnije zalaæe za

BROJ

315

21

Ne moæe se govoriti da ulazaku EU treba uskladiti shrvatskim nacionalniminteresima kad to jeste naπnacionalni interes.

Prikazuje se kao da je ovajdokument ponuda Hrvatskojza Ëlanstvo u EU, iako nam onniti jednim svojim slovom ukonaËnici ne jamËi toËlanstvo.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

postizanje jednog za Hrvatsku pri-hvatljivijeg sporazuma i da boljeinformira naπu javnost o njegovusadræaju.

Nije toËno da su oni koji kritizirajupojedine dijelove ovog dokumenta iukazuju na odreene nedoreËenostiprotiv integracije Hrvatske u EU,ustvrdila je ddrr.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk(to ne znaËi da Êe oni nuæno glasovatiprotiv). Uostalom, i predsjednikOdbora za vanjsku politiku, inaËe ËlanSDP-a, na okruglom stolu πto ga jeorganizirao Odbor za europskeintegracije govorio je vrlo kritiËki oonome πto se u ovom dokumentunudi, πto ne znaËi da je protiv interesaHrvatske ili protiv ratifikacije ovogsporazuma.

Po rijeËima MMiirrjjaannee FFeerriiÊÊ--VVaaccrazlike u miπljenju izmeu Ëlanova

pojedinih stranaka legitimni je dioparlamentarnog pluralizma. Ustrajalaje na stanoviπtu da Êe podnijetikonzekvence i oni koji æure, kao i onikoji usporavaju proces pribliæavanjaEuropi.

MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ)) je prigovorio dase cijeli dan raspravlja o pristupanjuHrvatske EU, iako to uopÊe nije temarasprave (niti jedan Ëlanak ovogSporazuma ne govori o tome). Kao πtose moæe zakljuËiti iz naziva ovogdokumenta trebalo bi se raspravljati ostabilizaciji i pridruæivanju, a Ëlanak12. jasno govori o Ëemu je rijeË. Natom putu prema EU ima puno koraka,dodao je JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)).. Svisudionici u raspravi pozivaju se usvojim istupima na to da su naËelnoza pristupanje u EU, no pojedini odnjih su protiv ovakvog sporazuma.

Ovaj Sporazum ne jamËi naπ

put prema EU

U svom ponovnom javljanju IIvvaannMMiillaass je ponovio da ovaj Sporazumzasigurno ne jamËi naπ put prema EUjer o tome hoÊemo li uÊi u tuasocijaciju odluËuje netko treÊi (svakapojedina Ëlanica moæe zadræati naπulazak).

UkljuËivπi se u raspravu NNeevveennMMiimmiiccaa,, ministar za europskeintegracije, pojasnio je da su uvjetikoje je nabrojio zastupnik Milas,

dijelom i netoËno, mahstrihtπki uvjetikonvergencije po kojima neka zemljapostaje Ëlanica Europske monetarneunije i moæe uvesti euro. Za Ëlanstvou EU vrijede samo kopenhaπkikriteriji u gospodarskom dijelu kojisu vrlo opÊeniti. Prema tome, nepostoje kvantificirani makroeko-nomski pokazatelji kao uvjet zaulazak u EU.

Po rijeËima ministra nije toËna nizastupnikova tvrdnja da Hrvatska nitis jednom zemljom nema pozitivnuplatnu, odnosno trgovinsku bilancu(u prvom redu je ima sa zemljamajugoistoËne Europe). MMiillaass jenapomenuo da je spomenute podatkepovadio iz Fischerovog leksikona teda za onoga tko æeli biti primljen uËlanstvo EU vrijede daleko stroæiuvjeti nego za Ëlanice. Ujedno jeprigovorio ministru da je trebaoobjektivno izvijestiti Sabor oteπkoÊama u koje smo upali.

KonaËnu odluku trebali bi

donijeti graani

Nema sumnje da je ulazak Hrvatskeu EU i NATO jedan od naπih stra-teπkih ciljeva, ali konaËnu odluku otome bi trebali donijeti graani ovezemlje neposrednim izjaπnjavanjem,naglasio je JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS)).. No,taj cilj se ne smije gledati izdvojeno odostalih nacionalnih ciljeva kao πto je,

primjerice, dræavni suverenitet icjelovitost Republike Hrvatske ili nitiu suprotnosti s njima. Po rijeËimazastupnika Hrvatska je danas, unatoËpoËetnim pozitivnim odjecima 3.sijeËnja 2000. u meunarodnim kru-govima, gotovo u teæoj poziciji negoπto je bila u ljeto 1995. kada je VijeÊeministara EU, neposredno nakonpoËetka oslobodilaËke akcije ”Oluja”,suspendiralo pregovore o Sporazumuo suradnji. UnatoË tome πto smo umeuvremenu uπli u VijeÊe Europe iWTO, Ëinjenica je da nam je proljeÊe

1997. godine donijelo tzv. regionalnipristup. Tako je sporazum o suradnji,naæalost, postao Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju, πto jebitno nepovoljniji i nepravedniji okvirza pristupanje Hrvatske euroatlant-skim integracijama, a u politiËkirjeËnik uveden je pojam zapadniBalkan koji u pojedinim situacijamaizaziva opravdani strah i skepsu. No,to nije razlog da Hrvatska danasodbaci ovaj Sporazum kojim tekpostajemo potencijalni kandidat zaulazak u EU.

KontiÊ se, inaËe, slaæe s miπljenjemda nedoreËenosti u Ëlancima 12, 13,81, 110-112. ovog dokumenta nose usebi odreene opasnosti, ali smatra daËak i u najgorem sluËaju u konaËnicine mogu biti pogubne. Taj svoj stav,kako reËe, temelji na povjerenju uhrvatski narod koji bi na referen-dumu zasigurno odbio svakueventualnu ideju o nekakvoj novojneojugoslavenskoj ili neobalkanskojasocijaciji. Spomenuo je i to dapotpuno razumije osjetljivost s kojomneki oporbeni zastupnici prilaze ovojtemi jer smo svi viπe-manje osjetljivina odreene nekorektnosti u tre-tmanu naπe zemlje od strane dijelameunarodne zajednice. Meutim, toπto nas opravdano iritira ne bi namsmjelo pomutiti razum jer bi seodustajanju Hrvatske od ovogSporazuma zasigurno najviπe veselilioni koji nam ne æele dobro. KontiÊ nesmatra da Êe ovaj Sporazum imatinegativne posljedice za Hrvatsku.Miπljenja je da ga valja podræati, kaoprvi znaËajniji korak na putu premaEU koji Êe biti itekako teæak, prepuniskuπenja i nelojalnih politiËkihutakmica. Naπ je zadatak da krenemotim putem, s punim oprezom, iako ukrajnjoj liniji mi ne odluËujemo hoÊeli Hrvatska uÊi u EU. Meutim,moramo napraviti sve da jednimmukotrpnim procesom Hrvatskudovedemo u takvu situaciju da namEU napokon uputi pozivnicu, s tim dakonaËnu odluku o tome hoÊemo lipostati Ëlanica te asocijacije donesehrvatski narod na referendumu.

BROJ

315

22

Snosit Êe konzekvence i onikoji æure, kao i oni kojiusporavaju procespribliæavanja Europi.

Odustajanju Hrvatske od ovogSporazuma zasigurno bi senajviπe veselili oni koji namne æele dobro.

Nema sumnje da je ulazakHrvatske u EU i NATO jedanod naπih strateπkih ciljeva, alikonaËnu odluku o tome bitrebali donijeti graani ovezemlje neposrednimizjaπnjavanjem.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

Hrvatski narod je veÊ dvaput

bio u tvorevinama za koje ga

nitko nije pitao

ReplicirajuÊi, AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ))rekao je da je hrvatski narod veÊdvaput bio u tvorevinama koje nije

æelio i za koje ga nitko nije pitao.Neka, dakle, ovaj put on odluËuje.OdgovarajuÊi na repliku, JJooππkkooKKoonnttiiÊÊ je upozorio na posve drugaËiji“politiËki okvir” ranije i sada i rekaoda stoga osobno ne strahuje tepredloæio da se referendum odræi utrenutku donoπenja konaËne odluke.Joπ je dometnuo da nijedna zemljakoja je uπla u Europsku uniju nijezbog toga nazadovala.

Prvi put u povijesti Europske unijetraæi se za jednu zemlju ulazak prekoregionalnog pristupa - rekao je AAnntteeBBeelljjoo,, javivπi se za ispravak krivognavoda. ©to se tiËe referenduma ipitanja naroda, imali smo priliku naglasovanju u ovome Saboru oreferendumu, o 400 tisuÊa skupljenihpotpisa, vidjeti kako je to proπlo, akako Êe tek biti ako iza tih stavovabude stajala Europska unija.

JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ uzvratio je daispravak nije bio ni nalik ispravkunetoËnog navoda te da bi se svi skupaviπe trebali dræati Poslovnika.

Radi ispravka KontiÊeva navoda zarijeË se javio MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)).ToËno je da su sve zemlje prilikomprikljuËenja Uniji raspisale refe-rendum, ali su neke i pet referenduma(po jedan u svakoj fazi pridruæivanja).Niti jedna, meutim, nije da bi uπla urad Europske unije prvo morala uËistiliπte regionalne suradnje - rekaoje zastupnik. Nakon napomene daRoæiÊ “vjerojatno razgovara sam sasobom”, JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ je pojasnio kakonije rekao da to Danska nije uËinila,niti da druge nisu referendumraspisale i u ovoj fazi, veÊ samoobrazloæio za πto se on osobno zalaæe,

a RoæiÊu pravo na njegovo miπljenjene uskraÊuje.

ReplicirajuÊi, MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ jeupitao πto Êe biti i ako se dogodi“tamnosiva” (ne najcrnja) varijanta -monetarne ili carinske Balkanskeunije, odnosno unije na razini obrane,unutarnjih poslova, slobodne trgovinei na drugim planovima (sve osimhimne, zastave i imena). Tko Êe nasonda spasiti iz te varijante, jer nashrvatski narod svojom politiËkom idrugom zreloπÊu neÊe moÊi spasiti odte varijante, jer referenduma neÊe nibiti (neÊe ga Vlada raspisati).

Naglasivπi kako osobno misli dasuverenitet Hrvatske neÊe bitiugroæen ovim sporazumom, JoπkoKontiÊ odgovorio je da je bolje boritise za neke interese Hrvatske krozjedan projekt nego ostati mimo njegate da bi se tome najviπe veselili oni kojiovoj zemlji ne æele dobro.

Veliki ustupci

Dr. IIvviiÊÊ PPaaππaalliiÊÊ ((HHDDZZ)) rekao je da jepredloæeni dokument tek dio cjelinevanjske politike koju on ocjenjujenegativnom ocjenom. ObrazlaæuÊi to,izjavio je da ova tema zavreujenadstranaËku raspravu (u svimozbiljnim dræavama je tako smeunarodnom politikom) te da bi irasprava i odluke bile znatnodrugaËije da se projektu pristupilometodoloπki, politiËki na drugaËijinaËin.

Zastupnik je rekao da je posao nasporazumu vjerojatno odraen stru-Ëno i savjesno, te da su oni koji su gaobavili tek izvrπitelji politiËke volje -odluke donesene na drugom mjestu.Oni bi, kako reËe, da su iskljuËenekamere bili mnogo realniji u ocjenistanja.

Po rijeËima zastupnika, politika jeodluËila da se dokument brzo prihvatizato πto je propao ekonomski programVlade i πto se na ekonomskompodruËju nije niπta bitno promijenilo(nezaposlenih je viπe od pedesetaktisuÊa nego prije i socijalno stanje jesve teæe).

Po ocjeni zastupnika PaπaliÊa, vlastje u ovom dokumentu uËinila velikeustupke po tri kljuËna pitanja -odnosa prema manjinama, premaHaagu (kako reËe, nekritiËkoprihvaÊanje bezuvjetne suradnje, azauzvrat se nije dobilo niπta osimtapπanja po ramenima uz - “vi stedobri deËki, za razliku od onih HDZ-ovaca, koji su bili grozni, nedemo-kratiËni i antieuropljani”) i prema BiH(radikalna promjena politike uz

ocjenu da je rijeË o “hrpi kamenjara”koja strateπki ne znaËi niπta zaHrvatsku - tek se sada pomalo shvaÊakoje su dalekoseæne posljedice tepromaπene politike), a tu je i, nemanje vaæno, pitanje slobode medija.

Nije napravljena objektivna analizaπto dokument gospodarski znaËi zaHrvatsku - umjesto argumenatamogu se samo Ëuti politiËke fraze bezikakva sadræaja rekao je zastupnikHDZ-a, dometnuvπi joπ kako napolitiËkoj strani zapravo nitko æiv nezna πto dokument znaËi u konaËnici.On moæe znaËiti da Êemo u nekakvuEuropu (nitko ne zna kad, kojomdinamikom), a isto tako moæe znaËitidefinitivno uklapanje Hrvatske uBalkan.

Uz napomenu kako je vlast moglapostiÊi bolje, ali je promaπila“tajming”, IviÊ PaπaliÊ je ustvrdiokako nije rijeË o (ne)uspjeπnostipregovaraËa veÊ o tome da jeizgubljeno dragocjeno vrijeme prijepada MiloπeviÊa - tada se moglotrgovati i traæiti bolji poloæaj za sebe,ali vlast je bila opijena pobjedom,misleÊi kako imaju beskonaËnomnogo vremena. Nakon MiloπeviÊevapada Hrvatska je postala zemlja odtreÊerazrednog interesa, osobito kadje nova vlast promijenila politikuprema manjinama, Haagu i Bosni -. Ipredstavnici Europske zajednice reklisu da problem nije u Tumanu i HDZ-u nego u politici koju su provodili,rekao je zastupnik PaπaliÊ dome-tnuvπi da je, nova vlast tu politikuradikalno promijenila, a zauzvrat seu Hrvatskoj nije promijenilo niπta.Manje se investira u Hrvatskoj,umjesto 850 milijuna dolara izvoza uBiH izvozi se manje od 600 milijuna(tamo je umjesto hrvatske slovenskaroba).

Kritike narazumljive

Uvodno ustvrdivπi kako se pokazaloda je ostao politiËki naivan (unatoËsilnim godinama u politici) kad jevjerovao da Êe sporazum naiÊi nagotovo jednoduπnu podrπku, MMllaaddeennGGooddeekk ((HHSSSS)) rekao je da je Sporazumpo njegovu duboku uvjerenju poËetakjednog lijepog sna koji se poËinjepretakati u stvarnost. Kritike su munerazumljive, strah od zapadnogBalkana paranoiËan.

Ustvrdivπi da je austrougarskinostalgiËar, zastupnik je rekao dacrnim datumom u povijesti svognaroda smatra prekidanje dræavno-pravne sveze s Austrougarskom - to

BROJ

315

23

ToËno je da su sve zemljeprilikom prikljuËenja Unijiraspisale referendum, ali suneke i pet referenduma (pojedan u svakoj fazipridruæivanja). Niti jedna,meutim, nije da bi uπla u radEuropske unije prvo morala uËistiliπte regionalne suradnje.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

je, kako reËe, dovelo do toga da se 1.prosinca 1918. direktno iz EuropeiskoËilo u srpske opanke.

KomentirajuÊi “famozni Ëlanak 12.koji nas toboæe vodi u zapadniBalkan”, zastupnik Godek je upitaonije li hrvatski interes - i politiËkidijalog sa susjedima (ne valjda rat) iuspostava podruËja slobodne trgovinei suradnja na drugim podruËjima.

Umjesto tumaËenja zaπto smatra daje referendum suviπan, nelogiËan ineprihvatljiv a glasanje dvotreÊin-skom veÊinom nepotrebno, zastupnik

Godek na kraju je ustvrdio da Êeglasati za Sporazum jer je to jedan odrijetkih trenutaka u kojima diæe rukuemocionalno sretan zbog sebe igeneracija koje dolaze, koje Êe zbogtoga biti sretne u ujedinjenoj Europi”.

IIvvaann MMiillaass javio se za repliku paodustao, napomenuvπi da ne moæe jerje nakon ovog izlaganja “jako tuæan”.

AAnnttee BBeelljjoo je, pak, replicirajuÊiGodeku, rekao da se on i neki drugi uHrvatskom saboru boje upravo toga -da ponovo netko ne odluËi u imehrvatskog naroda “odvesti nas tamogdje nikad nismo htjeli doÊi”. Svojodgovor zavrπio je upozorenjem kakoje engleski naziv zavrπne Deklaracijesa ZagrebaËkog sastanka na vrhu -Balkan summit, Deklaracija oBalkanskom summitu u Zagrebu.

U ime predlagatelja

OdgovarajuÊi na primjedbe izrasprave, ministar za europskeintegracije, NNeevveenn MMiimmiiccaa uvodno jenapomenuo da bi bilo produktivnijeda se raspravljalo objedinjeno o sva trizakona te upozorio da bi odluka da sesporazum ne ratificira, πto je legi-timna moguÊnost izbora - odgodilaponovne razgovore o moguÊnostihrvatskog ukljuËivanja u procesproπirenja Europske unije. Iz njegovaizlaganja joπ izdvajamo (skraÊene)sljedeÊe ocjene i objaπnjenja.

* Zakonom kojim Vlada predlaæeuspostavljanje nadzora nad postu-pkom provedbe sporazuma predvi-eno je da Sabor moæe sprijeËitineæeljeni razvoj dogaaja u odnosimas EU.

* Uz dva zakonom predvienaosiguraËa postoji i osiguraË koji sezove hrvatski narod, za kojeg sezbilja, u najnepovoljnijem tijekudogaaja, ne moæe ipak pretpostavitida bi zavrπno na referendumuprihvatio udruæivanje Hrvatske uneustavne balkanske asocijacije.

* ToËno je da se ovim sporazumomne daje jamstvo za Ëlanstvo Hrvatskeu Europskoj uniji, ali je isto takotoËno da nijedan europski ugovor pokojem su status pridruæenog ËlanaEuropske unije stjecali danaπnjikandidati za Ëlanstvo nikome nije daonikakvo jamstvo(...) Jamstvo moramodati sami sebi u uspjeπnoj provedbionoga πto smo zacrtali kao obvezu iput prema Europskoj uniji idogovorili s Europskom unijom.

* Za Ëlanstvo u Europskoj unijipotrebne su barem tri stvari: daimamo potpisan ugovor o pridru-æenom Ëlanstvu i da ga uspjeπnoizvrπavamo; da smo sposobni zako-nodavstvo Europske unije prenijeti uhrvatsko zakonodavstvo; da smosposobni ispuniti kriterije - politiËke,gospodarske i demokratske, koji sezahtijevaju u kriterijima iz Kopen-hagena.

* NeprihvaÊanjem ovih sporazuma ineratificiranjem Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju zasigurnobismo ostali na zapadnom Balkanu izadugo bismo si zatvorili perspektivuulaska u Ëlanstvo Europske unije.

* Sve priËe o Balkanu i Europimoæda su u ovom trenutku legitimnei opravdane, i svaka bojazan da bi nasovaj sporazum mogao ostaviti naBalkanu zasigurno proizlazi izpolitiËkih promiπljanja i politiËkogiskustva koje je hrvatski narod proπaou svojoj povijesti. Maksimalno dokraja 2004. godine sposobni smoostvariti kandidaturu za ËlanstvoEuropskoj uniji.

* Traæenje kratkoroËnih pozitivnihuËinaka (sporazuma) zasigurno jenerealno (...), a dugoroËna korist jezasigurno nedvojbena. Na to upuÊujei analiza Instituta za meunarodneodnose, za desetogodiπnje razdoblje,varijanti (ne)ulaska u Ëlanstvo EU.Rast izvoza, rast bruto domaÊegproizvoda i rast prihoda od turizmabio bi moguÊ po dvostruko viπimstopama u varijanti ulaska u

Europsku uniju od one da Hrvatska utom razdoblju ne ue u Ëlanstvo.

* Ne prihvaÊam tvrdnje da se uispitivanju javnog mnjenja iπlo spitanjima koja unaprijed sugerirajupozitivne odgovore. Pitanje je πire odupita prihvaÊa li se da Hrvatskapostane Ëlanica EU i u dovoljnoj mjeriispitanicima sugerira da se ne radi oidealnom procesu i Ëiji bi ishod mogaobiti iskljuËivo pozitivan. Oni su,usprkos tome u velikoj veÊini (viπe od75 posto) dali potporu procesu.

* Mi Êemo sasvim sigurno dotrenutka odluËivanja biti umoguÊnosti svakom hrvatskom gra-aninu omoguÊiti da stvori vlastituprocjenu koristi i nedostataka teproblema koje za njega osobno, zanjegovu obitelj, za njegovo radno

mjesto, donosi ukljuËivanje Hrvatskeu Ëlanstvo Europske unije.

Radi ispravka ministrova navoda zarijeË se javio IIvvaann MMiillaass. Nije toËno daje javnost bila dovoljno upoznata snegativnim aspektima, rekao je,naglasivπi kako ni zastupnici ne znajuposljedice toga. Nema nijednogelaborata koji bi govorio o stanjupojedinih grana i πto im donosiukljuËivanje u EU. Otvaranjegospodarstva bez ikakve ograde, bezpripremljenog gospodarstva zasigur-no znaËi da se dijete baca u ring sodraslim boksaËem, rekao jezastupnik. ZakljuËivπi na kraju da Êese Hrvatska otvoriti prema Uniji, a za

to neÊe dobiti niπta. “Ali Êemo seizjednaËiti s onima koji su ispod nas ionda se definitivno diskvalificirati zakakav ulazak u veÊi rang” - zakljuËioje Ivan Milas.

Ovime je rasprava bila okonËana.

Opasnost zbog regionalnog

pristupa

O predloæenom zakonskom tekstu,u ime Kluba zastupnika HDZ-a,govorio je zastupnik dr. IIvvoo SSaannaaddeerr.Ponovio je ocjenu da je rijeË o vaænom

BROJ

315

24

Politika je odluËila da sedokument brzo prihvati zatoπto je propao ekonomskiprogram Vlade i πto se naekonomskom podruËju nijeniπta bitno promijenilo(nezaposlenih je viπe odpedesetak tisuÊa nego prije isocijalno stanje je sve teæe).

Sporazum je poËetak jednoglijepog sna koji se poËinjepretakati u stvarnost.

Od Hrvatske se traæi daunutar mreæe bilateralnihsporazuma institucionalizirabuduÊe odnose u regiji.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

dokumentu koji, meutim, imaozbiljne nedostatke zbog kojih ga ovastranka nikako ne moæe podræati. Kaoprvu slabost istaknuo je da seugovorni odnos smjeπta unutarregionalnog pristupa tzv. zapadnomBalkanu. Istovremeno se od Hrvatsketraæi da u dvogodiπnjem perioduunutar mreæe bilateralnih sporazumainstitucionalizira odnose u regiji. KaotreÊi nedostatak, naveo je da supredstavnici Europske unije otklonilitraæenje ministra Nevena Mimice.Naime, on je predloæio da RepublikaHrvatska stekne punopravno Ëlanstvou Europskoj uniji, temeljem ovihpregovaraËkih procesa. Klub zastu-pnika HDZ-a potiËe nastavak euro-pskih integracija, ali upozorava da tajpristup mora biti individualan zasvaku od zemalja regije.

Zatim je ocijenio da izneseniargumenti ujedno osnaæuju iprijedlog Kluba zastupnika HDZ-a dase ustraje na izglasavanju dvotre-Êinskom veÊinom. Smatra da je topotrebno jer se na posredan naËinustavne ovlasti prenose na VijeÊe zastabilizaciju i pridruæivanje. Joπ jejednom podvukao ocjenu da jepredloæenim Sporazumom propuπtenaprilika o izravnom navoenju da seizmeu ostalih ciljeva zatraæi iosigura punopravno Ëlanstvo u Euro-pskoj uniji.

Za rijeË se zbog poslovniËkeprimjedbe javio zastupnik SSttjjeeppaannHHeenneezzii ((SSDDPP)) podsjeÊajuÊi na Ëinje-nicu da je rasprava okonËana prethod-nog dana.

Zatim je u ime Odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav govorionjegov predsjednik mr. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ,istiËuÊi da nije utemeljena iznijetatvrdnja o prenoπenju ustavnih ovlastina drugo tijelo. Smatra da RepublikaHrvatska treba ispuniti postignutisporazum s Europskom unijom kakobi stekla punopravno Ëlanstvo.Podsjetio je da Ëak ni zajedniËkoVijeÊe nema zakonske ovlasti koje sui nadalje u rukama Vlade RepublikeHrvatske i Hrvatskog sabora. SvakaËlanica, odnosno kandidatkinja zaËlanstvo, samostalno odluËuje oprihvaÊanju pravila igre, a odluka oukljuËivanju u Uniju donosi sedvotreÊinskom veÊinom svih zastu-pnika u Saboru. KonaËna odlukapripada pak hrvatskom narodu kojiÊe se oËitovati na referendumu o tompitanju.

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) kojije citirajuÊi pojedine zakonske odre-

dbe iz Sporazuma utvrdio da supojedine donesene odluke obvezujuÊe,a slijedom takvih odredbi Hrvatskisabor, “ne formalno, nego via facti,prenosi ovlasti na VijeÊe zapridruæivanje i stabilizaciju”.

JavljajuÊi se za ispravak iznijetognavoda, zastupnik ArloviÊ je upozorioda dosljedno citiranje iznijetihodredbi vodi prema zakljuËku kako senikakve ovlasti ne prenose na drugapolitiËka tijela. Ocijenio je da separtneri mogu meusobno savjetovatii informirati, imajuÊi na umu zaje-dniËku teænju oko Ëlanstva uEuropskoj uniji. Iznijete bojazniocijenio je neutemeljenima, podsje-ÊajuÊi kako je ranija vlast moralaprihvaÊati sve πto im se nalagalo.

Sada je ispravak zatraæio zastupnik©eks ocjenjujuÊi da bivπa vlast nijebila u takvom poloæaju. Ponovno jecitirao odredbe sadræane u Ëlanku112, ustvrdivπi da su zajedniËkidonijete odluke obvezatne, pa sepredloæeni zakonski tekst moraratificirati dvotreÊinskom veÊinom. Izastupnik dr. Sanader javio se zarijeË, ocjenjujuÊi da je i predloæenisporazum oko utvrivanja granice sasusjednom Slovenijom bio optereÊenbrojnim slabostima, koje su zastu-pnici SDP-a preπutjeli zbog poli-tikantskih razloga. Smatra dahrvatska javnost ima pravo na sveobavijesti kako bi stekla potpunusliku o svim elementima Sporazuma.

Hrvatska se postupno pribliæava

Europi

OdgovarajuÊi na repliku, zastupnikArloviÊ je upozorio prethodnoggovornika da veÊ dvije godineunaprijed optuæuje ovu vlast kakovodi Republiku Hrvatsku u novuJugoslaviju. Stvarnost je obrnuta, jerse naπa zemlja postupno sve viπepribliæava zapadu, πto prijaπnja vlastnije bila u stanju realizirati. Zastu-pnik Sanader konstatirao je zatim, daje Republici Hrvatskoj 1995. godineponuen puno bolji dokument, Ëija jeprovedba naæalost nakon akcije“Oluja” zamrznuta u realizaciji, azastupnik ArloviÊ kratko je zapitaozastupnika Sanadera: “Da li se Vimoæda pozivate na plan Z4”?

Zastupnik dr. LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ zatim jeprenio razmiπljanja Kluba zastupnikaHSS-a, navodeÊi da prihvaÊajumiπljenje Odbora za Ustav, Poslovniki politiËki sustav. Ocijenio je da su svepredloæene odredbe ujedno i priprema

za konaËno pristupanje RepublikeHrvatske u Europsku uniju. Zbog tihokolnosti, ocijenio je da nije nuænaprimjena Ëlanka 139. Ustava

Republike Hrvatske, veÊ je dovoljnoizjaπnjavanje natpoloviËne veÊine svihprisutnih. Zatim je u ime Klubazastupnika DC-a govorio zastupnikdr. MMaattee GGrraanniiÊÊ, ocjenjujuÊi dapredloæeni dokument nije idealan, alipredstavlja sadaπnju realnost. Smatrada bi za Republiku Hrvatsku bilokatastrofalno ukoliko ne bi ratifi-cirala ovaj sporazum jer bi izgubilavjerodostojnost u oËima meunarodnezajednice. Podræao je ocjenunadleænog Odbora da se ratifikacijaobavi natpoloviËnom veÊinom.

Zastupnik TToonnËËii TTaaddiiÊÊ iznio jestavove Kluba zastupnika HSP-HKDU-a. Podsjetio je da su joπ ranijepredlagali provoenje referendumanakon πto se provede temeljita javnarasprava. Smatra da graaniRepublike Hrvatske trebaju bitiobavijeπteni o svim pozitivnim inegativnim aspektima ovog Spora-zuma. Ocijenio je ujedno da veÊinagraana ne poznaje sve zakonskeimplikacije, kao ni opasnosti zahrvatsko gospodarstvo. Klub jeapsolutno protiv usvajanja privre-menog trgovinskog sporazuma,ocjenjujuÊi da se nepotrebno ubrzavazakonska procedura. Ujedno traæeodluËivanje dvotreÊinskom veÊinomjer se ozakonjuje Ëinjenica o ute-meljenju VijeÊa za stabilizaciju ipridruæivanju, dakle postojanju tijelakoje je izvan nadleænosti Hrvatskogsabora i Vlade Republike Hrvatske.

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorila je zastupnica dr. ZZrriinnjjkkaaGGlloovvaacckkii--BBeerrnnaarrddii. Ona je navela daje Klub zastupnika ove strankerazmotrio miπljenje dvaju navedenihsaborskih odbora, te veÊinom glasovaprihvatio njihovu preporuku da se oreËenim zakonima glasa natpo-loviËnom veÊinom svih zastupnika.Zastupnica MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ koja jegovorila u ime Kluba zastupnika SDP-a, prenijela je jednoglasni stav kojimse podupire iznijeto miπljenje Odboraza Ustav, Poslovnik i politiËki sustavte Odbora za zakonodavstvo odostatnosti prihvaÊanja predloæenogaSporazuma, natpoloviËnom veÊinomzastupnika.

BROJ

315

25

Predloæeni Sporazum nijeidealan, ali u ovom trenutkupredstavlja politiËku realnost.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

I zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn koji jegovorio u ime Kluba zastupnika IDS-a naglasio je da veÊ punih 10 godinaËekaju na poËetak procesa kojim sezapoËinje pridruæivanje Europskojuniji. Smatra da predloæeni zakonskitekst predstavlja tek prvi korakprema stjecanju punopravnog Ëlan-stva, iako su svjesni svih iskuπenjakoje treba proÊi u pripremnomperiodu. Iz navedenih razloga IDSpodræava ratifikaciju, ocjenjujuÊiujedno da provoenje referenduma uovoj fazi nije potrebno. Ocijenili su dase ne prenosi dræavni suverenitet, anema niti govora o uspostavljanju“jugo ili balkanskih asocijacija”.Smatra da bi bilo idealno kada bi seratifikacija obavila dvotreÊinskomveÊinom, ali u ovom trenutku moguÊeje prihvaÊanje i kvalificiranomveÊinom.

Potrebno je razmotriti sve

aspekte predloæenih

dokumenata

Za ispravak navoda javio sezastupnik MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ)),,zatraæivπi od prethodnog govornikada proËita one dijelove u Sporazumukoji govore o pribliæavanju HrvatskeEuropskoj uniji. Smatra da su s tim usvezi, iznijeti netoËni navodi. Izastupnik TonËi TadiÊ javio sepotaknut pojedinim segmentima izizlaganja zastupnika Kajina.Podsjetio je da je bilo vremena zaprovoenje referenduma, dodajuÊi dadruge zemlje, izuzev RepublikeHrvatske i Republike Makedonije nisuprolazile ovu etapu. Ocijenio je ujednoda hrvatski narod ima pravo nacjelovitu informaciju o svim aspe-ktima i posljedicama predloæenogSporazuma.

Zastupnica dr. VVeessnnaa PPuussiiÊÊ govorilaje u ime Klubova zastupnika HNS-a,

PGS-a i SBHS-a, te ocijenila da je zaratifikaciju dovoljna obiËna veÊinaprisutnog kvoruma zastupnika jer sene radi o prenoπenju suvereniteta.Predloæenim se tekstom tek otvaraprostor za sklapanje eventualnihmeunarodnih sporazuma. Prihva-Êene su meutim sugestije dvaju

saborskih odbora koje se odnose naodluËivanje natpoloviËnom veÊinom,ocjenjujuÊi da se time daje teæinapodrπci reËenim dokumentima.OcjenjujuÊi da je stav prema predlo-æenim dokumentima temeljni predu-vjet za buduÊi ulazak RepublikeHrvatske u Europsku uniju,zastupnica PusiÊ je u ime navedenihklubova predloæila da se pristupipojedinaËnom glasovanju o navede-nim zakonskim dokumentima.

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik dr. Ivo Sanader,upozoravajuÊi da se odnos premaEuropi ne moæe mjeriti stavompojedine politiËke stranke premapredloæenom dokumentom. Podsjetioje na iznijete argumente koji suukazali na njegove slabosti, te naranije netoËne ocjene da je RepublikaHrvatska bila u ulozi agresoratijekom rata u Bosni i Hercegovini.NapominjuÊi da o ovom posljednjempitanju uopÊe nije bilo rijeËi tijekomdosadaπnje rasprave, predsjedavajuÊije rijeË dao dr. ZZllaattkkuu KKrraammaarriiÊÊuu, kojije govorio u ime Kluba zastupnika LS-a. On je istaknuo da su jednoglasnoprihvatili preporuku dvaju saborskihodbora da se glasa kvalificiranomveÊinom.

Odbor za Ustav, Poslovnik i

politiËki sustav te Odbor za

zakonodavstvo: nije potrebna

dvotreÊinska veÊina

Na zahtjev KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU da se Odbor za Ustav, Poslov-nik i politiËki sustav izjasni je li zadonoπenje triju zakona potrebnadvotreÊinska veÊina sastao se ovaj iOdbor za zakonodavstvo te zastu-pnicima uputio sljedeÊe miπljenje, skojima ih je upoznao mr. MMaattooAArrlloovviiÊÊ, predsjednik Odbora za Ustav,Poslovnik i politiËki sustav.

»lankom 233. Poslovnika Hrvat-skog sabora propisano je, sukladnoËlanku 139. Ustava Republike Hrvat-ske, da se dvotreÊinskom veÊinomsvih zastupnika u Hrvatskom saborupotvruju meunarodni ugovorikojima se meunarodnim organi-zacijama ili savezima daju ovlastiizvedene iz Ustava RepublikeHrvatske.

PrihvaÊanjem Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju RepublikaHrvatska ne postoje ravnopravni Ëlaneuropske zajednice niti prenosi svojeovlasti na neku meunarodnu

organizaciju ili savez. Na temelju togsporazuma Republika Hrvatska tekpristaje na obveze radi stvaranjauvjeta za ukljuËivanje u Europskuuniju.

Zbog toga je za izglasavanjesporazuma dovoljna veÊina nazoËnihzastupnika, pod uvjetom da je nasjednici nazoËna veÊina ukupnogbroja zastupnika.

Ako Hrvatski sabor smatra dasporazume zbog njihova znaËaja trebadonijeti natpoloviËnom veÊinom glaso-va svih zastupnika, takva odlukaHrvatskog sabora ne bi bila usuprotnosti s odredbama Poslovnika,odnosno Ustava, ali to je onda posebnaodluka - Sabor o tome treba posebiceodluËiti.

Odbori preporuËuju Hrvatskomsaboru da postupi na takav naËin -kao poticaj drugim potpisnicima naπto bræu ratifikaciju sporazuma.

Odbori ujedno naglaπavaju da Êe okonaËnom pridruæivanju RepublikeHrvatske Europskoj uniji, sukladnoËlanku 141. Ustava Republike Hrvat-ske, Hrvatski sabor prethodnoodluËiti dvotreÊinskom veÊinomglasova svih zastupnika, nakon ËegaÊe odluka biti donesena referen-dumom.

Nakon napomene predsjednikaHrvatskog sabora, ZZllaattkkaa TToommËËiiÊÊaa dase, prema Poslovniku, o ovome glasabez rasprave, VVllaaddiimmiirr ©©eekkss je, u imeKluba zastupnika HDZ-a zatraæiostanku. Na odgovor predsjednika daÊe se prije toga glasovati o IzvjeπÊuVVllaaddiimmiirr ©©eekkss je pojasnio da njegovklub æeli stanku upravo prijeraspravljanja i donoπenja odlukepovodom miπljenja Odbora. Mr. MMaattooAArrlloovviiÊÊ,, upozorio je da se o miπljenjuOdbora ne raspravlja veÊ samoglasuje, a drugo je pitanje - dogovorunutar klubova o glasovanju.Predsjednik TToommËËiiÊÊ zatraæio je odpredsjednika klubova da se u stancidogovore kako Êe postupiti nakoneventualnog prihvaÊanja miπljenjaodbora, s obzirom na dvije ponuenevarijante.

NNaakkoonn ttooggaa pprreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii jjee nnaaggllaassoovvaannjjee ddaaoo mmiiππlljjeennjjee OOddbboorraa zzaaUUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv iiOOddbboorraa zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo.. NNaakkoonnbbrroojjaannjjaa ggllaassoovvaa uuttvvrrddiioo jjee ddaa ssuuzzaassttuuppnniiccii vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((8800 ””zzaa””,,2288 ””pprroottiivv”” ii 44 ””ssuuzzddrrææaannaa””,, pprriihhvvaattiilliiiizznniijjeettoo mmiiππlljjeennjjee..

Zastupnici su nakon konstatacije dase odluËuje natpoloviËnom veÊinomsvih zastupnika, glasovali o prihva-Êanju KonaËnog prijedloga zakona o

BROJ

315

26

Nisu utemeljene bojazni da Êese sklapanjem meusobnihsporazuma unutar postojeÊeregije, naruπiti suverenitetRepublike Hrvatske.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUM O TRGOVINI IZME–U RH I EZ

potvrivanju Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruæivanju izmeu Repu-blike Hrvatske i Europskih zajednicai njihovih dræava Ëlanica, KonaËnogprijedloga zakona o potvrivanjuPrivremenog sporazuma o trgo-vinskim i s njima povezanim pita-njima izmeu Republike Hrvatske iEuropske zajednice i KonaËnogprijedloga zakona o provedbi Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanjuizmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica i Privremenog sporazuma otrgovinskim i s njima povezanimpitanjima izmeu Republike Hrvatskei Europske zajednice. Nakon brojanjaglasova utvrdio je da su ova trizakona usvojena natpoloviËnom veÊi-nom, dakle 76 zastupnika, jer je zapredloæeni zakonski tekst glasovalo

80 zastupnika, dok su 4 bilasuzdræana. BuduÊi da je Klubzastupnika DC-a predloæio da se onavedenim prijedlozima glasuje poje-dinaËno, predsjedavajuÊi je zamolioministra za europske integracije, mr.NNeevveennaa MMiimmiiccuu da se oËituje oamandmanu Odbora za zako-nodavstvo. Nakon njegovog pozitiv-nog oËitovanja zakljuËio je raspravu ipozvao zastupnike da se sukladnoposlovniËkim odredbama i pojedi-naËno izjasne o predloæenom zakon-skom tekstu. Zamjenica tajnice Hrvat-skog sabora, gospoa JJaaddrraannkkaaBBllaaææeevviiÊÊ proËitala je zatim u dvanavrata imena svih zastupnikaabecednim redom, dodajuÊi napomenu“za”, prilikom svakog pozitivnogoËitovanja zastupnika predloæenimzakonskim tekstom.

NNaakkoonn ππttoo ssuu pprreebbrroojjeennii ggllaassoovviipprreeddssjjeeddaavvaajjuuÊÊii jjee uuttvvrrddiioo ddaa ssuuzzaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo,, aa ss ppoottrreebbnnoomm vveeÊÊiinnoomm oodd 8877ggllaassoovvaa,, ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuSSppoorraazzuummaa oo ssttaabbiilliizzaacciijjii ii pprriiddrruu--ææiivvaannjjuu iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiEEuurrooppsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa ii nnjjiihhoovviihh ddrrææaavvaaËËllaanniiccaa uu tteekkssttuu pprreeddllaaggaatteelljjaa,,zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

Sukladno Prijedlogu Kluba zastu-pnika DC-a zastupnici su veÊinomglasova prihvatili i zakljuËak kojim seobvezuje Ministarstvo za europskeintegracije, odnosno Vlada RepublikeHrvatske, da svakih πest mjesecipodnosi Hrvatskom saboru izvjeπÊe otijeku procesa stabilizacije i pridru-æivanja. Ovaj zakljuËak donesen jeveÊinom glasova (84 “za” i 1“suzdræan”).

––..KK;; MM..KKoo;; MM..PP;; MM..SS;; JJ..RR;; VV..ÆÆ..

BROJ

315

27

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr hhiittnniimm ppoossttuu--ppkkoomm ddoonniioo ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuoovvoogg PPrriivvrreemmeennoogg ssppoorraazzuummaa kkoojjiimmssee ssttvvaarraa pprraavvnnaa ssiigguurrnnoosstt iipprreeddvviiddiivvoosstt ppoottvvrreennaa uu ddvvoossttrraannoommmmeeuunnaarrooddnnoomm uuggoovvoorrnnoomm ooddnnoossuuppoo kkoojjoojj ÊÊee nnaaππii iizzvvoozznniiccii mmooÊÊiinneessmmeettaannoo kkoorriissttiittii pprreeddnnoossttii ppoottppuu--nnoo bbeessccaarriinnsskkoogg iizzvvoozzaa nnaa ppooddrruuËËjjeeEEUU,, nnaavvooddii pprreeddllaaggaatteelljj ZZaakkoonnaa VVllaaddaaRRHH kkaaoo jjeeddnnuu oodd bbiittnniihh ppooggooddnnoossttiisskkllaappaannjjaa oovvoogg PPrriivvrreemmeennoogg ssppoorraa--zzuummaa..

O PRIJEDLOGU

Jedan je od glavnih ciljeva Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanjuizmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica uspostava podruËja slobodnetrgovine izmeu Republike Hrvatskei Europske unije. PodruËje slobodnetrgovine uspostavit Êe se ukidanjemsvih carina i koliËinskih ograniËenja,s izuzetkom pojedinih poljoprivrednihi ribljih proizvoda, te drugih mjera s

jednakim uËinkom, u meusobnojtrgovini proizvodima podrijetlom izRepublike Hrvatske i Europske unije.

Do sklapanja Sporazuma o stabili-zaciji i pridruæivanju izmeu Repu-blike Hrvatske i Europskih zajednicai njihovih dræava Ëlanica, odnosnoPrivremenog sporazuma o trgo-vinskim i s njima povezanim pita-njima izmeu Republike Hrvatske iEuropske zajednice koji preuzimajedan dio njegovih odredaba, trgo-

vinski odnosi izmeu RepublikeHrvatske i Europske zajednice bili suureeni sustavom autonomnihtrgovinskih povlastica koji seproduæivao svake godine uredbamaVijeÊa ministara. Uredbom VijeÊaministara o iznimnim trgovinskimmjerama i njezinom dopunom dokraja 2005. godine uvoz gotovo svihproizvoda iz zemalja obuhvaÊenihProcesom oslobaa se carinskihdavanja.

»lanak 130. Sporazuma o stabili-zaciji i pridruæivanju izmeu Repu-blike Hrvatske i Europskih zajednicai njihovih dræava Ëlanica predviamoguÊnost da pojedine njegoveodredbe (odredbe o slobodnom kreta-nju roba, odredbe o usklaivanjuhrvatskog zakonodavstva u podruËjutræiπnog natjecanja i zaπtite pravaintelektualnog, industrijskog i trgo-vaËkog vlasniπtva, odredbe o cari-nskoj suradnji i cestovnom tran-zitnom prometu) mogu stupiti nasnagu i prije okonËanja postupakapotrebnih za stupanje na snagusamog Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju ukoliko se sklopi

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU PRIVREMENOG

SPORAZUMA O TRGOVINSKIM I S NJIMA POVEZANIM PITANJIMA IZME–U REPUBLIKE

HRVATSKE I EUROPSKE ZAJEDNICE

Prednosti bescarinskog izvoza

PodruËje slobodne trgovineuspostavit Êe se ukidanjemsvih carina i koliËinskihograniËenja, s izuzetkompojedinih poljoprivrednih iribljih proizvoda, te drugihmjera s jednakim uËinkom, umeusobnoj trgoviniproizvodima podrijetlom izRepublike Hrvatske iEuropske unije.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Privremeni sporazum koji Êe ihsadræavati.

Sporazum je 10. srpnja 2001.godine u Bruxellesu parafiran (glavnipregovaraË Republike Hrvatske mr.Neven Mimica i direktor za ZapadniBalkan u OpÊoj upravi Europskekomisije za vanjske odnose ReinhardPriebe), a 29. listopada u Luksem-burgu potpisan (ministar vanjskihposlova Republike Hrvatske ToninoPicula i zamjenik predsjednika Vladei ministar vanjskih poslova Belgije -predsjedavajuÊi VijeÊa Europske unije- Lemiπ Michael i povjerenik Europskekomisije za vanjske odnose Chris-topher Patten).

U skladu s Ëlankom 10. stavkom 1.Zakona o sklapanju i izvrπavanjumeunarodnih ugovora VladaRepublike Hrvatske je toËkom IX.Odluke o pokretanju postupka zasklapanje Privremenog sporazuma otrgovinskim i s njima povezanimpitanjima od 18. listopada 2001.godine dala pristanak da se Privre-meni sporazum primjenjuje od 1.sijeËnja 2002. ukoliko do tada nestupi na snagu u skladu s odredbamaPrivremenog sporazuma.

Ugovaranjem privremene primjeneomoguÊava se brzi poËetak primjenePrivremenog sporazuma (i prijenjegova stupanja na snagu), a njenoje ugovaranje bez utjecaja na kasnijeprovoenje postupka potvrivanja togmeunarodnog ugovora odHrvatskog sabora.

Privremenim bi se sporazumomtako od 1. sijeËnja 2002. godineaktivirale navedene odredbe Spo-razuma o stabilizaciji i pridruæivanjuizmeu Republike Hrvatske iEuropskih zajednica i njihovih dræavaËlanica te se na taj naËin izbjegavaneizvjesnost i sprjeËava odlaganje upogledu poËetka primjene dogovora omeusobnim trgovinskim povlasti-cama. Naime, Sporazum o stabilizacijii pridruæivanju izmeu RepublikeHrvatske i Europskih zajednica injihovih dræava Ëlanica, kojim Êe se tepovlastice urediti na trajnoj, dvostra-noj i ugovornoj osnovi, stupit Êe nasnagu predvidivo tek za otprilike dvijegodine, nakon πto se zavrπi postupaknjegova potvrivanja u Hrvatskomsaboru, Europskom parlamentu iparlamentima dræava ËlanicaEuropske unije.

Vaæan proces prilagodbi

Sklapanje Privremenog sporazumaoznaËava i potvruje daljnji napredak

u odnosima Republike Hrvatske sEuropskom unijom. Primjenom Pri-vremenog sporazuma za RepublikuHrvatsku otpoËinje vaæan procesprilagodbi vezano uz uspostavu zoneslobodne trgovine robama s Euro-pskom unijom, te uz poËetak pravneprilagodbe hrvatskog zakonodavstvau podruËju træiπnog natjecanja izaπtite prava intelektualnog, indu-strijskog i trgovaËkog vlasniπtva,odredbe o carinskoj suradnji i cesto-vnom tranzitnom prometu. Na ovaj senaËin stvara osnova za ubrzanu ipostupnu integraciju RepublikeHrvatske u strukture Europske unijena temelju individualnih postignuÊakoje Êe ona pokazati u tom procesu.

Zakonom o potvrivanju Privre-menog sporazuma o trgovinskim i snjima povezanim pitanjima izmeuRepublike Hrvatske i Europskezajednice, potvruje se ovaj Privre-meni sporazum koji za hrvatskogospodarstvo donosi sljedeÊe bitnepogodnosti. Naime, njime se stvarapravna sigurnost i predvidivostpotvrena u dvostranom meuna-rodnom ugovornom odnosu, po kojojÊe naπi izvoznici moÊi nesmetanokoristiti prednosti potpuno besca-rinskog izvoza na podruËje Europskeunije. Do sada se ta moguÊnosttemeljila na jednostranoj odluciEuropske komisije, a od 1. sijeËnja2002. godine bit Êe primjenjivana kaodvostrano ugovoreni odnos, koji se

neÊe moÊi mijenjati ili ukidatijednostranom odlukom Europskekomisije. Zatim, u odnosu na jedno-strani autonomni povlaπteni trgo-vinski reæim Europske unije zahrvatske robe pri izvozu u Europskuuniju Privremeni sporazum uvodi idodatne pogodnosti, koje nisusadræane u autonomnom reæimu. Tose u prvom redu odnosi na novapojednostavljenja carinske procedurepri izvoznom i uvoznom carinjenjuroba, kojima Êe se izbjeÊi zadræavanjeroba na carinarnicama, bitno ubrzatipostupak carinjenja i time smanjititroπkovi otpreme roba pri izvozu iuvozu. Usklaivanjem zakonodavstvau podruËju træiπnog natjecanja izaπtite prava intelektualnog, indu-strijskog i trgovaËkog vlasniπtva uRepublici Hrvatskoj se stvaraprepoznatljiv pravni okvir za stranaulaganja.

Europska je unija gotovo u cijelosti,bez prijelaznoga razdoblja, ukinulacarine i druga ograniËenja na uvozhrvatskih proizvoda. Zadræana susamo ograniËenja na izvoz mladegovedine i odreenih ribljih proi-zvoda, te vina i alkoholnih i aroma-tiziranih piÊa (Dodatni protokol).

Smanjivanje carina od 1.

sijeËnja 2002.

Republika Hrvatska Êe, privre-menom primjenom Privremenogasporazuma od 1. sijeËnja 2002, poËetismanjivati carine na uvoz iz dræavaËlanica Europske unije radi njihovapotpuna ukidanja istekom prije-laznoga razdoblja, 1. sijeËnja 2008.godine.

Za veÊinu industrijskih proizvodapodrijetlom iz Europske unije veÊ 1.sijeËnja 2002. ukinut Êe se sve carinei koliËinska ograniËenja, te drugemjere s jednakim uËinkom.

Za tzv. osjetljive proizvode, za kojeje nuæna postupna prilagodba novimuvjetima na træiπtu, carine na uvoz bitÊe ukinute tijekom 2 godine (popisproizvoda u Dodatku I). odnosno 5godina (Dodatak II.). Takoer, uki-danje carina na tekstil i odreeneproizvode od Ëelika rijeπeno jeposebnim prijelaznim razdobljima usklopu odredaba Protokola l. i 2.

Ukidanje carina za poljoprivredneproizvode, ribe i riblje proizvode bit Êepostupno, tijekom prijelaznogarazdoblja od πest godina, uz zadræa-vanje carinske zaπtite za pojedine

BROJ

315

28

U odnosu na jednostraniautonomni povlaπtenitrgovinski reæim Europskeunije za hrvatske robe priizvozu u Europsku unijuPrivremeni sporazum uvodi idodatne pogodnosti, koje nisusadræane u autonomnomreæimu. To se u prvom reduodnosi na novapojednostavljenja carinskeprocedure pri izvoznom iuvoznom carinjenju roba,kojima Êe se izbjeÊizadræavanje roba nacarinarnicama, bitno ubrzatipostupak carinjenja i timesmanjiti troπkovi otpreme robapri izvozu i uvozu.

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUM O TRGOVINI IZME–U RH I EZ

proizvode i nakon prijelaznogarazdoblja (Dodaci Sporazuma IV. b),IV. d), IV. e), IV. I), V. b) te tablice 2. i3. Protokola 3.).

S obzirom na to da Êe provedbaSporazuma imati velik utjecaj nahrvatsko gospodarstvo, predviena jemoguÊnost primjene zaπtitnih mjerau sluËaju opasnosti od ozbiljne πtetedomaÊoj industriji zbog velikogaporasta uvoza konkurentnih proi-zvoda, te znatnih teπkoÊa u pojedinimdjelatnostima ili regijama.

Privremeni sporazum zahtijevadonoπenje novih i izmjenu postojeÊihzakona. Zakonodavna podruËja ukojima Êe biti potrebno donijeti nove iizmijeniti postojeÊe zakone radiusklaivanja s pravnom steËevinomZajednice, tzv. acquis commu-naulaireom, odreena su samimPrivremenim sporazumom. Prven-stveno se radi o temeljnim podruËjimatzv. unutarnjeg træiπta (træiπnonatjecanje i dræavne potpore, zaπtitaprava intelektualnog, industrijskog itrgovaËkog vlasniπtva, odredbe ocarinskoj suradnji i cestovnomtranzitnom prometu).

Sporazum se sastoji od preambule,Ëetiri glave, πest dodataka, πestprotokola i sedam zajedniËkih izjava.I za donoπenje zakona kojim se tajSporazum potvruje, predlagatelj jezatraæio hitan postupak.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovog zakona te ujednopodnio amandman (Ëlanci 2. i 4.) radinomotehniËkog ureivanja izriËaja.

I OOddbboorr zzaa vvaannjjsskkuu ppoolliittiikkuupodupire donoπenje ovog zakona a iOOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu predlaæe njegovo donoπenje. Uraspravi je konstatirano da pri-mjenom Privremenog sporazuma zaRH poËinje proces prilagodbi vezanihuz uspostavu zone slobodne trgovinerobama s EU te pravne prilagodbehrvatskoga zakonodavstva. Razma-trana su pitanja utjecaja postupnogsmanjenja carine na uvoz iz zemaljaËlanica EU na hrvatsko gospodarstvo,posebice u pogledu poljoprivrednihproizvoda. S tim u vezi ukazano je navaænost izgradnje zaπtitnih meha-nizama u okviru moguÊnosti kojepruæa Sporazum.

RASPRAVA

Ministar za europske integracijeNNeevveenn MMiimmiiccaa ukratko je rekao da iza ovaj zakonski prijedlog vrijedi sveono πto je uvodno naveo uz Zakon opotvrivanju Sporazuma o stabili-zaciji i pridruæivanju i zatim jeotvorena rasprava.

Hrvatsko gospodarstvo nije

pripremljeno za nemilosrdnu

utakmicu

DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) javljajuÊi se uime Kluba zastupnika HDZ-a najprijeje pitao je li rijeË o poslovniËkimopravdanim razlozima za hitnostpostupka u donoπenju ovog zakona.CitirajuÊi predloæene odredbe ovogPrivremenog sporazuma (Ëlanak 53.)zakljuËio je da ne postoji ni jedanjedini razlog za hitnost postupka jerkad ga i Hrvatski sabor ne bi potvrdioon bi (privremeno) stupio na snagu 1.sijeËnja 2002. godine.

©to se tiËe samog Sporazuma ondakle i bez volje Hrvatskog sabora od1. sijeËnja 2002. godine stavlja nasnagu glavninu gospodarskoga odno-sno trgovaËkog dijela trajnogSporazuma o stabilizaciji i pridru-æivanju, odnosno od 130 Ëlanakatrajnog Sporazuma on ËinipravomoÊnima, od 1.1.2002, neovisnoo tome hoÊe li biti potvren uHrvatskom saboru, 49 Ëlanaka.

Time se hrvatsko træiπte potpunootvara i liberalizira za uvoz roba izzemalja EU a reciproËno samodjelomiËno pa je u vezi s tim temeljnopitanje, upozorava zastupnik, je lihrvatska Vlada uËinila sve πto je bilopotrebno i πto je mogla u protekledvije godine svog mandata dapripremi hrvatsko gospodarstvo zaovu nemilosrdnu træiπnu utakmicu.To pitanje osobito vrijedi kad je upitanju hrvatska poljoprivreda azastupniku nije, kaæe, poznat ni jedanozbiljan zaπtitni mehanizam premdaje Vlada to obeÊala. ObeÊavalo se da ÊedoÊi do pada cijena s ËlanstvomHrvatske u WTO i da Êe koristi imatihrvatski potroπaËi no pada cijenanema a razlika od ukidanja carinazavrπila je u dæepovima uvoznika,nakupaca (πvercera).

Od 1. sijeËnja 2002. godine premaovog Sporazumu smanjit Êe se carinaza uvozne proizvode u Hrvatsku i u2002. iznosit Êe za 60 posto, u 2003.godini 30 posto a od 1. sijeËnja 2004.bit Êe potpuno ukinuta, naglasio je

zastupnik te u nastavku nabrojio nekeod tih proizvoda poput graevinskihproizvoda, æeljeznih cijevi, πupljihprofila, Ëavala, vijaka, aluminijskihkonstrukcija, jahti itd. ©to Êe toznaËiti za hrvatske gospodarskeproizvoaËe koje se bave ovomproizvodnjom i jesu li spremne za tunemilosrdnu utakmicu s tehnoloπkipuno razvijenim takmacima, pitao jezastupnik. Naveo je i da Êe naproizvode poput raznih vrsta mesa,jaja, jestivih proizvoda, stoËne repeitd. od 1. sijeËnja 2002. godine,neovisno o tome hoÊe li Hrvatskisabor potvrditi ovaj Privremenisporazum stopa carine biti nula posto.To znaËi, ponovio je zastupnik, naπeproizvoaËe tih proizvoda izloæitinemilosrdnoj konkurenciji poljo-privrednih proizvoaËa iz zemalja EUkoji uz izdaπne subvencije iz njihovihdræavnih proraËuna imaju i dodatnetzv. izvozne subvencije iz proraËunaEU. Ozbiljni analitiËari upozoravajuda Êe uvoz hrane u Hrvatsku 2003.porasti za najmanje 30 posto u odnosuna 2002. kada se predvia uvoz odmilijardu dolara. Pitanje je πto Êe bitis hrvatskim gospodarstvom koje nijepripremljeno za tu nemilosrdnukonkurenciju, rekao je, meu ostalimzastupnik.

Zbog svega reËenog Klubzastupnika HDZ-a smatra da bi zbogdigniteta Hrvatskog sabora trebalobarem (ako ne i povuÊi iz procedureovaj dokument) promijeniti spome-nuti Ëlanak 53. Privremenog spora-zuma tako da taj Privremeni spora-zum ne moæe stupiti na snagu prijenego bude potvren u Hrvatskomsaboru.

Proizvodi neÊe pojeftiniti

Predgovornik je postavio kljuËnopitanje - kuda se nama æuri, ocijenioje MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) govoreÊi uime Kluba zastupnika HSP/HKDU-a.Odgovorno tvrdi da kada se ukinucarine proizvodi neÊe pojeftiniti(primjer s troπarinama na auto-

BROJ

315

29

Hrana Êe i dalje ostati jednakoskupa a uniπtavat Êemovlastitu proizvodnju jer samine moæemo odreivati visinusubvencije veÊ Êe to odreivatiVijeÊe koje Êe nadgledatiSporazum o stabilizaciji isuradnji.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

mobile). Do kraja ove godinevrijednost uvezene hrane bit Êe okomilijardu dolara a da li je hranapojeftinila, pita. Hrana neÊe pojeftinitijer Êemo naπom proizvodnjom hranemorati konkurirati onim dræavama,Francuskoj, Engleskoj itd., kojeproizvode hranu uz goleme subven-cije.

A dobit Êemo to da Êe hrana i daljeostati jednako skupa a uniπtavat Êemovlastitu proizvodnju jer sami nemoæemo odreivati visinu subvencijeveÊ Êe to odreivati VijeÊe koje Êenadgledati Sporazum o stabilizaciji isuradnji. Na taj naËin Êemo apsolutnouniπtiti vlastitu proizvodnju, Ëakpotvrivanjem ovog Sporazumauniπtit Êemo onu proizvodnju koja bibila konkurentna na europskomtræiπtu jer su njime utvrene kvotekoje se mogu izvoziti (npr. 180 tonapapalina i srdela), rekao je, meuostalim, zastupnik tvrdeÊi da ovimSporazumom ne dobivamo niπta osimmoæda izvjesne simpatije u EU ili πirojmeunarodnoj zajednici, a od simpa-tija se ne æivi.

Neravnopravna utakmica

Drago Krpina javio se s dopunomrekavπi da bi hrvatska Vlada imalapravo traæiti od hrvatskih seljaka dase natjeËu sa seljacima zemalja EU daje u proraËunu za 2002. godinupredloæila 4 milijarde kuna za subven-cije, a ovako je to beskrajnonepravedno prema hrvatskim selja-cima traæiti od njih da goli i bosiigraju nogomet protiv Europljana udobrim kopaËkama, dresovima. Noima izlaz - hrvatski Êe seljaci propastia prema ovom Sporazumu za Ëetirigodine njihovu Êe zemlju moÊi kupitistranci, kazao je. JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) jerekao da bi bilo lijepo ali da jeneizvedivo traæiti od Europe dapriËeka dok se naπa privreda osposobii bude konkurentna te da nije realnokazati idemo stimulirati sve πtokonkurira iz Europe. Moramo uÊi iotvoriti tu konkurenciju uz uvjetekoje imamo, kazao je. Miroslav RoæiÊ,,dodavπi da ratificiranjem ovogTrgovinskog sporazuma potpunobespredmetan postaje Ëitav set done-senih zakona o poljoprivredi (poticaji,subvencije pa i o veterinarstvu) ipitanje je zaπto su se svi toliko trudilioko njih. Zastupniku Leki jeodgovorio da nije toËno da mi nemoæemo postaviti odreene uvjete a zato postoje primjeri baltiËkih zemaljakoje su u prvom krugu pridruæivanja

Europi a mi smo od tog kruga joπuvijek udaljeni. Moæemo brzinuukidanja carina usuglasiti s brzinompridruæivanja u EU, smatra. JosipLeko objasnio je da je govorio onaËelnom odnosu hrvatske privrede idruπtva prema pridruæivanju te danije protiv postizanja pojedinihbeneficija odnosno zaπtitnih mjera zahrvatsku privredu. AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ))je rekao da mi danas nismo spremniza jednu ravnopravnu utakmicu smomËadi koja ima 330 milijunastanovnika i nismo konkurentni a datÊemo naπu zemlju na rasprodajunjima bez ikakvog ograniËenja. INorveπka i Danska i ©vicarska iπle suna referendum i nisu pristale uÊi uEU i nitko ih nije smatrao manjeEuropejcima, kazao je u ispravkunavoda zastupnika Leke. Josip Lekoje rekao da nije govorio o ©vicarskoj(“daj Boæe da Hrvatska postane©vicarska i da moæe uvjetovati istekriterije”). Ali mi smo Hrvatska iimamo svoje prilike i odnos premaEU, dodao je. TonËi TadiÊ objasnio jeda HSP nije protiv ulaska u EU ali daje ovaj Sporazum (i onaj opridruæivanju) loπe napravljen i loπ zaHrvatsku zastupnici HSP-a o tomegovore a Josip Leko ponovio da govorinaËelno a neka oporba da konkretneprimjedbe. Ante Beljo smatra damoæemo jednostavno reÊi da (odre-eno vrijeme) naπa momËad nijespremna stupiti u takvu utakmicu zakoju smo sigurni da Êemo izgubiti initko nam to neÊe zamjeriti nego ÊereÊi da smo realni ljudi. MiroslavRoæiÊ je pak objasnio da se neraspravlja ovdje o boljim rjeπenjimaveÊ samo o ratificiranju potpisanogSporazuma a da smo u situaciji damoæemo davati amandmane onda bi toizgledalo drukËije. Nismo sudjelovaliu procesu pregovaranja kod dono-πenja Sporazuma, rekao je. Josip Lekoje odgovorio da ne prihvaÊa ocjenu dase ne mogu kritizirati pojedinostiSporazuma.

Nedostaje prosudba uËinaka

ovog Sporazuma

MMrr.. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa ((HHDDZZ)) smatra, ai to je njegova glavna zamjerka u vezis ovim sporazumima s EU, da jepropuπtena prilika u politiËkomsmislu da se pokuπa doÊi dokonsenzusa. Kada jedna zemlja Ëiniprijepornim prihvaÊanje jedne ovakvestrateπke i sudbonosne odluke, kojomse predodreuje daljnji razvitak

Hrvatske i buduÊnost, onda se nemoæe biti velik optimist okobuduÊnosti i onoga πto æelimo svipostiÊi.

©to se tiËe ocjene da kratkoroËnogledano ovi sporazumi nose problemei negativnosti u gospodarskom smislua da dugoroËno imaju pozitivneuËinke zastupnik je zamjerio (Vladi)πto se nitko ne bavi ovim kratko-roËnim dijelom i πto nije bilo gotovoni jedne rijeËi o tome πto Êe se dogoditiu vremenu dok ne uemo u EU. Vladaje morala dati prosudbu tih uËinakana hrvatsko gospodarstvo (πto toznaËi na carinski sustav, datiodreene simulacije) i poljoprivredu,upozorio je. Bez toga se ne moæe voditihladna, racionalna rasprava, dodao jete naglasio da ni kroz proraËun za2002. godinu nije naglaπena takvapolitika. TrgovaËki Êe deficit bitiznatno veÊi u predstojeÊim godinama,a to su i iskustva »eπke i drugihzemalja prvog kruga, i moramorazviti mjere i mehanizme koji moguneutralizirati te procese. Sve drugo jeu domeni Ëiste politiËke fikcije,zakljuËio je zatraæivπi da Hrvatskisabor donese zakljuËak kojim seobvezuje Vlada RH da Saboru dostaviprocjene uËinaka provedbe ovih spora-zuma i mjere kojima se namjeravajuneutralizirati evidentni kratkoroËniuËinci.

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) se javio zarepliku u vezi s ovim potonjimprijedlogom predgovornika rekavπida je teπko oËekivati da se to ostvarijer da je Hrvatski sabor zaduæioMinistarstvo poljoprivrede da Saborudostavi studiju uËinaka na hrvatskupoljoprivredu vezanih uz ulazak uWTO a Sabor to joπ uvijek nije dobio.Hrvatski sabor nije dobio ni studijuuËinaka tog ulaska u WTO na cjelo-kupno hrvatsko gospodarstvo a to jetrebala biti obveza Ministarstva gospo-darstva, kazao je.

Zatim je rijeË zatraæio Drago Krpinaime Kluba zastupnika HDZ-a (petmi-nutna rasprava) naglasivπi ponovnoda je rijeË o dokumentu koji Êe sepoËeti primjenjivati od 1. sijeËnja2002. i koji Êe hrvatske seljake stavitiu neravnopravan poloæaj prematehnoloπki razvijenijim poljopriv-redama. Hrvatski su seljaci apsolutnonespremni za ovu utakmicu i to nesvojom krivnjom a niti zbog toga πtobi bili manje pametni ili poduzetni odfrancuskih, talijanskih i drugihseljaka. Naæalost, Vlada nije uËinilaniπta bitno Ëime bi im pomogla utome, kazao je.

BROJ

315

30

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUM O TRGOVINI IZME–U RH I EZ

Ravnoduπnost zastupnika

Sa æaljenjem je u nastavku zastu-pnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa konstatirao dapotvrivanje jednog ovako vaænogdokumenta ostavlja zaËuujuÊeravnoduπnim golemu veÊinu zastu-pnika Hrvatskog sabora, cijele parla-mentarne stranke pa Ëak i cijeli HSS idodao da mu je to potpuno nejasno.OËitovanjem takve ravnoduπnostiveÊine zastupnika prema ovomSporazumu oËitovana je i njihovanezainteresiranost i spremnost daostave hrvatske seljake na cjedilu.Zbog svih navedenih razloga Klubzastupnika HDZ-a joπ jednom apelirada se odbije ovaj Privremeni sporazumi njegova primjena predviena Ëlan-kom 53.(neovisno o volji Hrvatskogasabora), kazao je zastupnik Krpina.

Navode o ravnoduπnosti zastupnikaopovrgnula je u svojoj replici LLjjuubbiiccaaLLaalliiÊÊ ((HHSSSS)). To πto HSS ne predlaæeodbijanje ovih zakona o potvrivanjune znaËi da smo ravnoduπni a svojesmo promiπljanje o agraru i seljacimau Hrvatskoj izrekli u raspravi oproraËunu za 2002. godine. »udno jeda kolega Krpina ovako lije suze nadhrvatskim seljacima. Dvije godinezaista nisu dovoljne da se u poljo-privredi stvore uvjeti za konku-rentnost i sposobnost ulaska u WTO iEU, kazala je zastupnica podsjeÊajuÊida je Sabor u ovom novom sazivudonio Zakon o poljoprivredi i Zakon opoljoprivrednom zemljiπtu te da je ovaVlada izdvojila u 2000. godini dvijemilijarde kuna za poljoprivredu pastoga izraæavamo Ëuenje nadprozivanjem HSS-a, kazala je.

Drago Krpina je odgovorio da svojæal neÊe zadræati za sebe jer uHrvatskom saboru nije zbog sebe iprivatno veÊ kao zastupnik (nastojiizraæavati zahtjeve svojih biraËa).ZakljuËio je da je HSS ravnoduπan jerse nitko u ime Kluba zastupnika testranke nije prijavio za ovu raspravu.U vezi s pozivanjem predgovornice naraspravu o proraËunu naveo je da jezastupnik HSS-a Kolar na sastancimau Slavoniji izraæavao nezadovoljstvote upozoravao da Êe Hrvatski seljaËkisavez poduzeti i neke druge korakeako u dræavnom proraËunu za 2002.ne budu prihvaÊeni dodatni zahtjeviHSS-a za financiranje hrvatskepoljoprivrede.

Ljubica LaliÊ je rekla da se Ëini sobzirom na raspravu predgovornikada u Saboru zastupa seljaËki segmenthrvatskoga naroda a to, dræi

zastupnica, nije toËno. Jer, tada bi od1990. godine do danas ovakverasprave bile zabiljeæene i vjerojatnobi urodile plodom pa agrar ne bi bio uovakvoj situaciji. Drago Krpina jeodgovorio da je svih ovih 12 godina uHrvatskom saboru zastupnik upravoizabran u izbornim jedinicama ukojima dominantan broj ljudi æivi naselu i od poljoprivrede. Njegoverasprave o poljoprivredi se mogu naÊiu saborskim zapisnicima pa kad ihzastupnica proËita onda moæespoËitnuti da li se ili nije zalagao zapoljoprivredu. Ljubica LaliÊ je reklada je Ëinjenica da je Slavonijapoljoprivredno podruËje a dazastupnika Krpinu tamo nije vidjelakao kandidata za Sabor jer u Slavonijii ne bi proπao. Drago Krpina je rekaoda se ne bi ponovno javljao ( πto je iobeÊao) da zastupnica LaliÊ nijepokuπala poreÊi Ëinjenicu da u juænojHrvatskoj postoje deseci vrijednihvinogradara, maslinara, povrtlara,ribara. DDrr.. TTiibboorr SSaannttoo ((LLSS)) upozorioje na povredu Poslovnika (zastupnikKrpina - obraÊanje i ton) a DragicaZgrebec (SDP), u vezi s “velikomtugaljkom” o prvoj godini primjeneSporazuma proËitala je nazive robakoje Êe se postupno uvesti iz EU bezcarine (ljudska kosa, sirova, oprana,neoprana, otpatci ljudske kose,Ëekinje pitome ili divlje svinje,konjska dlaka itd.). Drago Krpina jepak dodao da se radi o raznimvrstama mesa, jajima, jestivimproizvodima, braπnu, stoËnoj repi,sijenu, lucerni, ovËjem i kozjemmlijeku itd.

Zalagati se za poticaje

Zavrπnu je rijeË zatim dao ministareuropskih integracija Neven Mimica.Objasnio je da Vlada RH dræi dapostoje opravdani dræavni razlozi zaratificiranje ovog Privremenogsporazuma hitnim postupkom kao i zaSporazum o stabilizaciji i pridru-æivanju te da bi odgaanje ratifikacijejednog od njih znaËilo praktiËkiunoπenje (istih) problema u odnose sEU ali i razvojnih problema uHrvatskoj.

»injenica je da Êe kratkoroËniproblemi u provedbi ovih sporazumabiti najveÊi u poljoprivrednojproizvodnji u okviru hrvatskogagospodarstva no situacija u 2002.godini za hrvatsku poljoprivredu(previπe se dramatizira) neÊe biti teæanego u 2001, dræi ministar.

Ne vjeruje da se inzistiranjem nazadræavanju carinske zaπtite tiproblemi mogu prevladati a to neodgovara ni ukupnom opredjeljenjuza liberalizaciju trgovine i stvaranjukonkurentnih uvjeta u Hrvatskoj kojiÊe omoguÊiti da se ukupno hrvatskogospodarstvo moæe nositi skonkurentnim pritiscima EU.

U prijelaznoj fazi uËinkovitije jezalagati se za veÊe poticaje u domaÊojpoljoprivrednoj proizvodnji i promje-nu strukture tih poticaja premaproizvodima koji mogu ostvaritikonkurentnost, kazao je, meuostalim ministar Mimica. Opovrgnuoje kao netoËno da Êe poljoprivrednozemljiπte u Hrvatskoj moÊi stjecatidræavljani zemalja EU nakon Ëetirigodine od stupanja na snagu ovogSporazuma. Naime, Sporazum govorio tome da Êe nakon πest godina VijeÊeza stabilizaciju i pridruæivanje ispitatinaËine proπirenja ovakvih prava i napravo kupnje poljoprivrednog zemlji-πta a hrvatski predstavnici u VijeÊu Êeto moÊi prihvatiti samo ako dobijusuglasnost Hrvatskoga sabora.PrihvaÊajuÊi primjedbe da nedostajeprocjena uËinka primjene ovogSporazuma ministar je ukazao daProgram njegove provedbe utvruje iobvezu nadleænim ministarstvima (uovom sluËaju Ministarstvu poljo-privrede) da do travnja 2002. godinenaËine procjenu tih uËinaka i naËineneutralizacije takve liberalizacije.

Ante Beljo javio se za ispravaknavoda ministra da su viπi dræavniinteresi za usvajanje ovih sporazumahitnim postupkom. Ako je ovo dræavahrvatskog naroda i ako taj narod imainterese u ovoj dræavi onda bi interesinaroda trebali biti interesi dræave,kazao je. Pitao je ujedno kome trebalegalitet ako taj Sporazum stupa nasnagu 1. sijeËnja 2002. bez obzira naratificiranje. Drago Krpina je rekaoda je netoËan navod ministra da supredviena sredstava u proraËunu za2002. dostatna za ono πto se moæeoËekivati primjenom Sporazuma a sobzirom na podatke o rastu uvoza

BROJ

315

31

U prijelaznoj fazi uËinkovitijeje zalagati se za veÊe poticajeu domaÊoj poljoprivrednojproizvodnji i za promjenustrukture tih poticaja premaproizvodima koji moguostvariti konkurentnost.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee jjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniioopprreeddllooææeennii ZZaakkoonn.. UUssvvaajjaannjjeemm oovvaakkoopprreeddllooææeennoogg ZZaakkoonnaa HHrrvvaattsskkii ssaabboorr sseepprriikklljjuuËËiioo nniizzuu eeuurrooppsskkiihh ppaarrllaa--mmeennaattaa kkoojjii iimmaajjuu nnaa iissttii nnaaËËiinnrreegguulliirraann ooddnnooss ss iizzvvrrππnnoomm vvllaassttii uuppoogglleedduu rraaddaa,, ddjjeelloovvaannjjaa ii zzaauuzziimmaannjjaassttaavvoovvaa nnaa ssjjeeddnniiccaammaa zzaajjeeddnniiËËkkiihhttiijjeellaa EEuurrooppsskkee uunniijjee.. KKoonnkkrreettnnoo,,SSaabboorr bbii ssee uukklljjuuËËiioo uu pprreetthhooddnnooooddlluuËËiivvaannjjee oo ssaaddrrææaajjuu pprreeggoovvaarraaËËkkooggmmaannddaattaa hhrrvvaattsskkiihh pprreeddssttaavvnniikkaa uurraadduu zzaajjeeddnniiËËkkoogg ttiijjeellaa pprrii ooddlluu--ËËiivvaannjjuu oo ssaaddrrææaajjuu oobbvveezzuujjuuÊÊiihh ooddlluukkaaoo pprroovveeddbbii SSppoorraazzuummaa ii ssuuddjjeelloovvaaoo bbiiuu pprreeggoovvoorriimmaa oo sskkllaappaannjjuubbiillaatteerraallnniihh uuggoovvoorraa oo rreeggiioonnaallnnoojjssuurraaddnnjjii..

O PRIJEDLOGU

U prikazu predloæenog Zakonaposluæili smo se uvodnim izlaganjemministra za europske integracije, mmrr..NNeevveennaa MMiimmiiccee.

DræeÊi se zakljuËaka Hrvatskogsabora od 25. listopada ove godineVlada je predloæila zakon koji Êeosigurati potpuni saborski nadzornad provedbom Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju izmeuRepublike Hrvatske i Europskihzajednica i njihovih dræava Ëlanica.Traæeni saborski nadzor proπiren je ina privremeni Sporazum otrgovinskim i s njima povezanim

pitanjima s Europskom unijom, te sepredloæenim Zakonom uspostavljanadzor nad cjelinom provedbe obanavedena meunarodna ugovora.Time se u praksi otklanjaju dvijenajveÊe zamjerke koje su iznoπene uodnosu na ove sporazume. To jeeventualna moguÊnost da se ograniËiustavna i zakonodavna suverenostSabora zbog obvezujuÊih odlukaVijeÊa za stabilizaciju i pridruæivanjete eventualna moguÊnost dabilateralni ugovori o regionalnojsuradnji prerastu u novu multi-lateralnu balkansku dræavnuasocijaciju. Kako bi se izbjeglodovoenje Sabora u situaciju da biraizmeu prihvaÊanja meunarodneobveze i vlastite procjene nepri-hvatljivosti, Vlada je predloæila da seSabor ukljuËi u prethodno odluËivanjeo sadræaju pregovaraËkog mandatahrvatskih predstavnika u raduzajedniËkog tijela pri odluËivanju osadræaju obvezujuÊih odluka oprovedbi Sporazuma. Time bi Saborbio u stanju unaprijed definiratigranice prihvatljivosti meunarodnihobveza za koje je onda moguÊepretpostaviti da bi se bez provedbenihproblema mogle prihvatiti i uzakonodavnom postupku. Zakonom seujedno regulira i naËin sudjelovanjaSabora tijekom pregovora o sklapanjubilateralnih ugovora o regionalnojsuradnji. Time zakonodavna vlastdobiva moguÊnost presudnog utjecajana sadræaj rjeπenja u tim

meunarodnim ugovorima koji Êe sesklapati sa zemljama obuhvaÊenihprocesom stabilizacije i pridruæivanjai sa zemljama kandidatima za Ëlanstvou EU.

RADNA TIJELA

OOddbboorrii Hrvatskog sabora zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu,, zzaa vvaannjjsskkuu ppoolliittiikkuu izzaa eeuurrooppsskkee iinntteeggrraacciijjee podræali sudonoπenje predloæenog Zakona.

AMANDMANI

OOddbboorr zzaa eeuurrooppsskkee iinntteeggrraacciijjeepodnio je dva amandmana. Njima bise promijenili Ëlanci 4. i 8. na naËinda je Hrvatski sabor jedino relevantnotijelo koje Êe trenutkom zaprimanjaprijedloga odluka, stajaliπta ilidvostranih ugovora o regionalnojsuradnji, sukladno svom Poslovniku,dostaviti iste na razmatranjepojedinim matiËnim i zainteresiranimradnim tijelima ili neposrednoraspravljati o tome na plenarnojsjednici.

Dva amandmana podnio je i KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa. Prvi se odnosi naËlanak 4, a drugi na Ëlanak 8. U obaËlanka iza rijeËi “davanja” dodala bi serijeË ”obvezujuÊeg”. Time bi se

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

poljoprivrednih proizvoda. ©to se tiËekupnje poljoprivrednog zemljiπtarekao je da Êe se ono moÊi kupovatinakon Ëetiri godine ako u Saborubude veÊina sliËna danaπnjoj (nada seda neÊe biti).

Rasprava je zatim bila zakljuËena, aprije glasovanja o ovom zakonskomprijedlogu (donesena odluka da je

potrebna veÊina glasova svihzastupnika, najmanje 76 glasova)ministar europskih integracija NevenMimica prihvatio je u ime predla-gatelja amandman Odbora za zako-nodavstvo.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo ssaa 8866ggllaassoovvaa ““zzaa”” ((ppooiimmeenniiËËnnoo ggllaassoovvaannjjee))

ddoonniioo ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuu PPrriivvrree--mmeennoogg ssppoorraazzuummaa oo ttrrggoovviinnsskkiimm ii ssnnjjiimmee ppoovveezzaanniimm ppiittaannjjiimmaa iizzmmeeuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii EEuurrooppsskkeezzaajjeeddnniiccee uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddlloo--ææiioo pprreeddllaaggaatteelljj zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaa--ÊÊeenniimm aammaannddmmaannoomm..

––..KK..

BROJ

315

32

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI SPORAZUMA O STABILIZACIJI I

PRIDRUÆIVANJU IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKIH ZAJEDNICA I NJIHOVIH

DRÆAVA »LANICA I PRIVREMENOG SPORAZUMA O TRGOVINSKIM I S NJIMA POVEZANIM

PITANJIMA IZME–U REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE ZAJEDNICE

ZnaËajnija uloga Hrvatskog sabora

IHS20.XII. 2001.

SPORAZUMI O STABILIZACIJI I PRIDRUÆIVANJU

odredilo da miπljenje Hrvatskogsabora glede Sporazuma s Europskomunijom bude obvezatno i da trebavezivati Vladu prilikom utvrivanjastajaliπta. Samo na taj naËin moæe seosigurati da Vlada ne dobije veÊezakonodavne ovlasti nego πto ih poUstavu ima, stoji u obrazloæenju.

RASPRAVA

Uvodno je, kao πto smo rekligovorio ministar za europskeintegracije mmrr.. NNeevveenn MMiimmiiccaa,,upoznavπi zastupnike s predloæenimZakonom. Istaknuo je da je Vladapodnijela i tri amandmana kojima jeuvaæila primjedbe i prijedlogeiznesene na sjednicama saborskihodbora za zakonodavstvo i europskeintegracije. Kao prvo, kaæe, pokuπavase izbjeÊi dilema mora li o miπljenjuSabora raspravljati parlament ucjelini ili je dovoljno miπljenjenadleænog radnog tijela, na naËin daÊe se svi prijedlozi Vlade dostavljatiSaboru, koji Êe tada sukladnoPoslovniku odrediti naËin davanjasvog miπljenja. Drugim aman-dmanom odreeno je da se odlukeVijeÊa za stabilizaciju i pridruæivanjeobjavljuju u “Narodnim novinama”,ali se provode sukladno Ëlanku 6.samoga Zakona koji propisujezakonodavnu proceduru ili proceduruna razini Vlade, dok je treÊiamandman tehniËkog karaktera aobuhvaÊa promjene koje donosi i prvi,zakljuËio je ministar mr. Mimica.

Gospodin Mimica je govorio oamandmanima koji nisu podijeljenizastupnicima, rekla je LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)).. Upitala je jesu li uopÊeti amandmani stigli u Hrvatski saborte ako jesu, smatra da bi ih zastupnicitrebali dobiti.

Predsjedatelj BBaallttaazzaarr JJaallππoovveeccodgovorio je kako Êe Vladiniamandmani biti podijeljeni zastu-pnicima do zavrπetka rasprave iglasovanja.

Stavove i amandmane Odbora zaeuropske integracije iznijela je potomu ime Odbora VVeessnnaa PPooddlliippeecc.. Kaonejasno je istaknula odreenje pojmadavanja miπljenja na prijedloge Vladeglede Sporazuma s Europskimzajednicama Hrvatskog sabora jer iztoga nije razvidna bilo kakva obvezaVlade s obzirom na to miπljenje.Ukazala je i na stav Odbora kako bidostavljanje svih prijedloga trebalobiti usmjereno na Sabor a daljnja

procedura bit Êe odreena Poslo-vnikom.

Velika je potreba za ovim

ZakonomU ime Kluba zastupnika HDZ-a

govorila je ddrr.. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk((HHDDZZ)).. Smatra kako doista postojivelika potreba da se donese ovakavzakon zbog uspostavljanja privre-menog Odbora za stabilizaciju ipridruæivanje a potom i VijeÊa zastabilizaciju i pridruæivanje koji Êeimati velike ovlasti kod nadzora uprovedbi ovih sporazuma s Euro-pskom unijom. Pozdravila je Vladinamandman koji govori o davanjumiπljenja Sabora glede Sporazuma,istaknuvπi kako je dobro da miπljenjebude u obliku zakljuËka. Dodala je daje Klub zastupnika HDZ-a imao dojamda Vlada æeli dati moguÊnostodgovarajuÊem radnom tijelu da

donosi to miπljenje te se stoga Klubzalagao za koncepciju da miπljenjedonosi ipak samo Sabor, a radno tijelosamo u iznimnim situacijama zbogtajnosti podataka i uz uvjet da su nasjednici radnog tijela prisutnizastupnici svih parlamentarnih stra-naka. Dræi kako bi u cilju kvalitetnijeprovedbe ovog Sporazuma bilopotrebno da Vlada prilikom upu-Êivanja svakog zakona u saborskuproceduru zbog usklaivanja sazakonodavstvom Europske unijedostavi i hrvatski prijevod propisaEuropske unije s kojim se naπ zakonusklauje. Na kraju izlaganja jezakljuËila kako bi Sabor trebaodonijeti zakljuËak kojim Êe zastupnicisami sebe obvezati na davanjeprednosti u postupku donoπenja tihzakona uz obvezu redovnog postupka.

Mislim da ovaj Prijedlog zakonanema nekog osobitog smisla, naglasioje DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)).. Miπljenje jeargumentirao time πto Êe VijeÊe za

stabilizaciju i pridruæivanje samo-stalno donositi pravila o postupanjuËime Êe biti odreeno na koji naËin Êese donositi odluke. U kakvom Êeodnosu biti ta pravila na Zakon okojem se sada raspravlja potpuno jenejasno. Dodao je kako u predloæenomzakonu ne stoji niti da su odluke,stajaliπta i miπljenje Hrvatskogsabora obvezatni za hrvatske pred-stavnike u VijeÊu za stabilizaciju ipridruæivanje. Nejasnim je ocijenio iprema kojim kriterijima Êe VladaodluËiti kad neki prijedlog trebadostaviti saborskom radnom tijelu, akad Saboru. ZakljuËio je da Êepredloæeni Zakon biti donesen samokao jedan pokuπaj amortizacije neza-dovoljstva samim Sporazumom, a dase zaista moæe na neki uËinkovit naËinutjecati na Sporazum ili njegovuprovedbu.

Mislim da prava svrha ovog Zakonanije utjecaj hrvatskog sabora napredstavnike Republike Hrvatske uVijeÊu za stabilizaciju i pridruæivanje,jer da je to tako stajaliπte Hrvatskogsabora bilo bi za njih obvezujuÊe,naglasila je JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))..Iznijela je potom mnoge zakljuËke imiπljenja koje je iskazao Hrvatskisabor, a nisu imali nikakav utjecaj natijek zbivanja oko ovih Sporazuma.Smatra stoga da Êe uloga Sabora unadzoru VijeÊa biti i ostati samosimboliËna.

Za rijeË se ponovno javila ddrr.. LLjjeerrkkaaMMiinnttaass--HHooddaakk.. Predloæila je da se uVladinim amandmanima doda kakosu zakljuËci Sabora obvezni za Vladuodnosno njene predstavnike kojisudjeluju u VijeÊu za stabilizaciju ipridruæivanje jer bi u protivnomVijeÊe imalo nadleænosti suprotneUstavu.

Ovaj sporazum zadire u naπu

suverenostEuropsko usmjerenje Hrvatske

nikada nije bilo upitno, jer hrvatskapovijest svjedoËi o pripadnosti euro-pskom civilizacijskom krugu, smatraMMaarriioo KKoovvaaËË ((HHSSLLSS)).. Istaknuo jepotom kako u samom Sporazumu ostabilizaciji i pridruæivanju postojeodreene nedoreËenosti koje bi mogledovesti do komplikacija u njegovojprovedbi. To je, kaæe, u glavi tri”Regionalna suradnja” gdje se VijeÊuza stabilizaciju i pridruæivanje dajeovlast odreivanja prioriteta meupolitikama suradnje. Isto se odnosi ina glavu deset - ”Institucionalne opÊei zavrπne odredbe” u kojem se ureuju

BROJ

315

33

U cilju kvalitetnije provedbeovog Sporazuma potrebno jeda Vlada prilikom upuÊivanjasvakog zakona u saborskuproceduru zbog usklaivanjasa zakonodavstvom Europskeunije dostavi i hrvatskiprijevod propisa Europskeunije s kojim se naπ zakonusklauje.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

pitanja vezana uz organiziranje mreæeinstitucija koje Êe pratiti primjenu iprovedbu Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju kao i odreivanjeovlasti tih institucija. Osvrnuo se tadana predloæeni Zakon u kojem, kaæe,stoji da VijeÊe za stabilizaciju ipridruæivanje moæe donositi i odlukeËijim se sadræajem mijenja ilidopunjuje Sporazum. Tu je spomenuoi odredbu zakona da VijeÊe moæedonositi odluke unutar dosegaSporazuma. Smatra da se tu radi oevidentnoj kontradiktornosti. Miπlje-nja je da bi trebalo jasno razgraniËitikrug pitanja o kojima Êe zakljuËakdonositi Hrvatski sabor od krugapitanja o kojima Êe zakljuËke donositipojedino radno tijelo. ©to se naËina nakoji bi Zakon trebao biti donesen tiËe,smatra da bi to trebalo bitidvotreÊinskom veÊinom. Iskazao je istav da treba posebno posvetiti paænjusvim onim meunarodnim spora-zumima i ugovorima koji tangirajuhrvatsku suverenost, a osobno mislida se upravo o tome radi gledeSporazuma o stabilizaciji i pridru-æivanju s Europskom unijom.

Za raspravu od pet minuta javio se immrr.. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)).. Istaknuo jeda je samim Sporazumom definiranokako VijeÊe za stabilizaciju i pridru-æivanje nadzire provedbu SporazumaËime je prihvaÊeno da to ne moguraditi iskljuËivo Sabor i Vlada. ToVijeÊe je sastavljeno paritetno, djelujekao arbitraæa i ovlaπteno je donositiodluke, pojaπnjava dalje zastupnik.Smatra da iz Sporazuma i Prijedlogazakona o njegovoj provedbi nije jasnovidljivo koja su prava i obvezeparlamentarnog Odbora zastabilizaciju i pridruæivanje. Konsta-tirao je, a ako je to meunarodniugovor onda je iznad ovog zakona iposve je, kaæe, jasno tko Êe imatiglavnu i zadnju rijeË. Time sepraktiËno izravno zadire u Ustav RH

jer iskljuËivo VijeÊe za stabilizaciju ipridruæivanje diktira tijek pribli-æavanja Europi. ZakljuËio je da jeVlada svjesna kako sam Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju ne valja isvrha predloæenog Zakona je samomoguÊnost promjena odluka VijeÊaod Vlade i Sabora. Ovaj Zakon jeustvari ”aspirin” koji ublaæavaglavobolju, ali ne lijeËi njezin uzrok,dodao je gospodin RoæiÊ.

Sabor Êe procijeniti hoÊe li

zakljuËak biti obvezujuÊi ili neUsvajanjem ovako predloæenog

zakona Hrvatski sabor bi se prikljuËionizu europskih parlamenata kojiimaju na isti naËin reguliran odnos sizvrπnom vlasti u pogledu rada,djelovanja i zauzimanja stavova nasjednicama zajedniËkih tijela Euro-pske unije, objasnio je ministar zaeuropske integracije, mmrr.. NNeevveennMMiimmiiccaa.. Rekao je potom kako Vlada

predlaæe da mandat hrvatskihpredstavnika u VijeÊu za stabilizacijui pridruæivanje bude πto ËvrπÊi i jaËi,da ga odobrava Hrvatski sabor kakobi se na sjednicama VijeÊa donosileodluke za koje se kasnije moæepretpostaviti da Êe biti prihvatljive.Dræi da formulacija o donoπenjuzakljuËka Sabora daje dovoljnu razinu

fleksibilnosti da u svakom konkre-tnom sluËaju Sabor procijeni hoÊe lizakljuËak biti obvezujuÊi ili ne zaVladu i predstavnike u VijeÊu zastabilnost i pridruæivanje. ZakljuËio jeda ta fleksibilnost odraæava i naravodluka koje VijeÊe samo donosi.

NetoËni navod ispravio je mmrr..MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ.. Smatra da je ministarmr. Mimica rekao kako je dnevni redSabora poznat, ispravivπi kako tajdnevni red nikada nije poznat.

Nisam siguran πto sam toËno rekao,ali znam πto sam htio reÊi, a to je dase dnevni red VijeÊa za stabilizaciju ipridruæivanje poznaje i o njemu semoæe unaprijed donositi odluka,odgovorio je ministar za europskeintegracije mmrr.. NNeevveenn MMiimmiiccaa.. Potomse ministar u ime Vlade izjasnio gledeamandmana. Nije prihvatio aman-dmane Odbora za europskeintegracije s objaπnjenjem da jeproblematika rijeπena amandmanimaVlade. Uz isto pojaπnjenje odbijeni sui amandmani Kluba zastupnika HDZ-a. O potonjim amandmanima se glaso-valo, ali su odbijeni.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ((8866 ””zzaa””))ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo pprroovveeddbbii SSppoorraazzuummaaoo ssttaabbiilliizzaacciijjii ii pprriiddrruuææiivvaannjjuu iizzmmeeuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii EEuurrooppsskkiihhzzaajjeeddnniiccaa ii nnjjiihhoovviihh ddrrææaavvaa ËËllaanniiccaa iipprriivvrreemmeennoogg SSppoorraazzuummaa oo ttrrggoo--vviinnsskkiimm ii ss nnjjiimmaa ppoovveezzaanniimm ppiittaa--nnjjiimmaa iizzmmeeuu RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee iiEEuurrooppsskkee zzaajjeeddnniiccee.. PPrriijjeeddlloogg zzaakklljjuu--ËËaakkaa KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa kkoojjii bbiioobbvveezzaaoo VVllaadduu ddaa ssvvaakkii ppuutt kkaaddaauuppuuttii uu ppoossttuuppaakk pprrvvoogg ËËiittaannjjaa nneekkiizzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloogg kkoojjii pprreeddssttaavvlljjaauusskkllaaeennjjee ssaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoomm EEuurroo--ppsskkee uunniijjee uuzz ttaakkaavv pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaaddoossttaavvii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu ii hhrrvvaattsskkiipprriijjeevvoodd ooddnnoossnnoogg pprrooppiissaa iillii ddrruuggooggaakkttaa EEuurrooppsskkee uunniijjee,, nniijjee pprriihhvvaaÊÊeenn((1100 ””zzaa””,, 4499 ””pprroottiivv”” ii 2211 ””ssuuzzddrrææaann””))..

MM..SS..

BROJ

315

34

Vlada je svjesna kakoSporazum o stabilizaciji ipridruæivanju ne valja i svrhapredloæenog Zakona je samomoguÊnost promjena odlukaVijeÊa od strane Vlade iSabora. Ovaj Zakon je ustvari”aspirin” koji ublaæavaglavobolju, ali ne lijeËi njezinuzrok.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

NNaakkoonn rraasspprraavvee zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa pprriihhvvaattiillii ssuuvveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oopprraavvnnoomm ppoollooææaajjuu vvjjeerrsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa..OObbvveezzuujjee ssee pprreeddllaaggaatteelljj ddaa ddoo ddrruuggooggËËiittaannjjaa ZZaakkoonnaa nnaa tteemmeelljjuu pprriimmjjeeddbbii,,pprriijjeeddllooggaa ii ssuuggeessttiijjaa iizznneesseenniihh nnaassjjeeddnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ii nnjjeeggoovviimmrraaddnniimm ttiijjeelliimmaa uu rraasspprraavvii ooPPrriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa,, uusskkllaaddii tteekkssttKKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa ssUUssttaavvoomm,, mmeeuunnaarrooddnniimm kkoonnvveenn--cciijjaammaa,, uukklljjuuËËuujjuuÊÊii uuggoovvoorree iizzmmeeuuRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii SSvveettee SSttoolliiccee..

O PRIJEDLOGU

Za prikaz Prijedloga zakona opravnom poloæaju vjerskih zajednicaposluæit Êemo se uvodnim izlaganjemministrice pravosua, uprave ilokalne samouprave, gospoe IInnggrriiddAAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ kao predstavnikapredlagatelja na sjednici Hrvatskogsabora. Ministrica je rekla da je ovajprijedlog zakona izraz teænje za πtozrelijim odnosom katoliËke crkve isvake druge vjerske zajednice idræave, a sve kako bi se u πto veÊojmjeri otvorio prostor vjerskih sloboda

s jedne strane, a s druge strane, da bise dræava liπila svake sakralnosti. Usvakom sluËaju da se ne bi dogodiloda imamo crkvenu religijsku dræavu idræavnu crkvu religiju, πto bi bilo joπpogubnije. Poπtovani su principimoderne dræave kao πto su jednakostpojedinca i vjerskih zajednica predzakonom, ustavno naËelo odvajanjacrkve i svih vjerskih zajednica od

dræave, naravno, sve to ne samo radiprincipa i naËela nego poπtujuÊi isamu bit vjere. Ovaj prijedlog zakonaanticipirao je i Ëinjenicu da je kod nasveÊ na snazi zakon o potvrivanjuugovora izmeu Svete Stolice iRepublike Hrvatske na podruËjuodgoja i kulture i drugim podruËjimate da je rijeË o meunarodnomugovoru koji prema Ustavu RH imanadzakonsku snagu i neposredno seprimjenjuje kao unutarnje pravo RH.S tim u svezi vodilo se raËuna i o stavuUstava RH o jednakosti vjerskihzajednica pred zakonom, da bi seotklonio niz ozbiljnih do sadaotvorenih pitanja o ustavnosti izakonitosti, u svjetlu naËela jedna-kosti sviju, prava na slobodu vjero-ispovijedi i zabranu vjerske i svakedruge diskriminacije. Pitanje slobodevjeroispovijesti zajamËeno je Ustavomi to u odredbi Ëlanka 14. stavka 1.Sloboda vjeroispovijesti, slobodno ijavno oËitovanje vjere, obavljanjevjerskih obreda od vjerskih zajednicai pravo vjerskih zajednica da u skladusa zakonom osnivaju πkole, uËiliπta,socijalne i dobrotvorne ustanove iupravljaju njima, i da u svojojdjelatnosti uæivaju zaπtitu i pomoÊdræave, te neka druga pitanja odznaËaja za vjerske zajednice utvrenasu u Hrvatskoj velikim brojem zako-na. Do sada je bio na snazi zakon opravnom poloæaju vjerskih zajednicajoπ iz 1978. godine koji je poneπtomijenjan 1988. godine. Meutim, joπuvijek nije bio usklaen s Ustavom imoæemo slobodno reÊi da je na ovompodruËju bilo dosta pravnih praznina,naroËito kada su u pitanju kriterijiosnivanja registracije i uvjetadjelovanja novih vjerskih zajednica.Prema dosadaπnjem zakonu ovjerskim zajednicama i njihovimodreenim organizacijama auto-matski pripada svojstvo graanskepravne osobe, a da pri tome nisuobvezne upisati se ili prijaviti uodgovarajuÊi registar. Shodno tome,postojeÊim zakonom nisu bili

propisani ni uvjeti po kojima vjerskezajednice stjeËu pravnu osobnost. Tajnedostatak cjelovite normativneregulative osobito se osjetio kada je uposljednjih desetak godina donesenoniz novih zakona kojima su defi-nirana prava i obveze svih pravnihosoba, tako i samih vjerskihzajednica, kao i odreene djelatnostikoje vjerske zajednice mogu obavljati,ukljuËujuÊi i uvjete pod kojima ihmogu obavljati. Nesporno je da suvjerske zajednice ipak druπtvenetvorevine sui generis. Posebnostvjerskih zajednica ogleda se uËinjenici da se ni postojeÊim zakonom,a jednako se predlaæe i ovim prijed-logom ne propisuje ustrojstvo orga-nizacija vjerskih zajednica, njihovatijela upravljanja i njihove nadle-ænosti, a osobito ne vjersko djelovanjevjerskih zajednica, dakle orga-niziranje samog vjerskog æivota,oËitovanje vjere, obavljanje vjerskihobreda, duπebriæniπtvo, i drugi vjerskiposlovi. Posebnost vjerskih zajednicaogleda se i u Ëinjenici da pravnuosobnost imaju, a predloæenimzakonom moÊi Êe i dalje stjecatiustrojstveni oblici koji prema unu-tarnjem pravu vjerske zajednice injezinim aktima imaju pravnuosobnost.

Predloæenim zakonom propisano jeda vjerske zajednice jesu pravneosobe, da pravnu osobnost stjeËuupisom u Evidenciju koju vodi Mini-starstvo nadleæno za opÊu upravu.Predviene su pri tome osobine kojeoznaËavaju svaku vjersku zajednicu iËine je razliËitom od drugih pravnih

BROJ

315

35

PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVNOM POLOÆAJU VJERSKIH ZAJEDNICA

Prava na naËelima moderne dræave i

ustavnih opredjeljenja

Poπtovani su principi modernedræave kao πto su jednakostpojedinca i vjerskih zajednicapred zakonom, ustavno naËeloodvajanja crkve i svih vjerskihzajednica od dræave.

Predloæenim zakonompropisano je da vjerskezajednice jesu pravne osobe,da pravnu osobnost stjeËuupisom u Evidenciju koju vodiMinistarstvo nadleæno za opÊuupravu.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

osoba πto je posve u skladu s Ustavomi Ëlankom 9. Europske konvencije ozaπtiti ljudskih prava i temeljnihsloboda. Ovim prijedlogom postavljajuse kriteriji razlikovanja vjerskezajednice i obiËne graanske iliprofitne udruge. MoguÊe su naravnoi zloupotrebe, da se netko motiviransasvim drugim motivima, koji susvake druge naravi prije negoduhovne, registrira kao vjerskazajednica prvenstveno radi izbje-gavanja plaÊanja poreza ili carinskihobveza. Prema ovom zakonskomprijedlogu vjerske bi zajednice bileosloboene poreza na darove, namilodare vjernika i drugih graana ipravnih osoba, te primale pomoÊ izproraËuna. Ono bitno πto ovajprijedlog zakona nudi je i naËinregistriranja vjerskih zajednica pa jeotvorena moguÊnost i zabraneregistracije. Kaznenih odredbi nemaza prekrπitelje zakona, no predvienaje moguÊnost brisanja iz evidencije.Naravno da postoji odgovornostsukladno opÊim propisima i drugimzakonima, za one koji ne poπtujuzakon i temeljna ustavna naËela, teπire vjersku, rasnu, etniËku netrpe-ljivost i djeluju protivno pravnomporetku i javnom moralu. Vjerskezajednice su oblik udruæivanjagraana, ali se ne mogu, kao πto smoistakli, izjednaËiti s udrugama u kojese slobodno i dobrovoljno udruæujugraani radi ostvarivanja nekihsvojih zajedniËkih uvjerenja ili ciljeva.To nesporno pokazuje i Ustav RH kojiu razliËitim odredbama ureuje vjer-ske zajednice. Postavlja se pitanjezaπto donosimo Zakon o pravnompoloæaju vjerskih zajednica, a neZakon o vjerskim zajednicama.Predloæeni zakon, kao πto je reËeno,ureivat Êe samo stjecanje i prestanakpravne osobnosti vjerskih zajednica idruga pitanja u svezi s propisivanjemda vjerske zajednice jesu pravneosobe. Predloæeni zakon ne ureujeorganizacijsko ustrojstvo vjerskihzajednica, njihova tijela upravljanja injihovu nadleænost, niti naËin orga-niziranja vjerskog æivota, oËitovanjevjere. I ovime se vjerske zajednicepotpuno razlikuju od svih drugihpravnih osoba, jer za sve drugepravne osobe i osobe javnog prava,trgovaËka druπtva, ustanove, udruge,politiËke stranke, zaklade, fundacijeitd. Zakon ureuje odreena pitanjanjihovog ustrojstva, njihovih tijela,njihovih unutarnjih akata i njihovihdjelatnosti.

Kako veÊ postoje vjerske zajednicekoje imaju pravnu osobnost ili se zaneke od njih moæe utvrditi da imajupravnu osobnost, osnovni pokazateljje u tome da li imaju svoju imovinu,osobito nekretnine, da li su uzemljiπnim knjigama upisani kaovlasnici nekretnine. Zakon Êe pro-pisivati da se ovakve vjerske zajedniceupisuju u registar, samo prijavomodreenih podataka o nazivu isjediπtu, osobama ovlaπtenim za pred-stavljanje i zastupanje, te peËatu iπtambilju koji Êe rabiti u javnojdjelatnosti. Vjerske zajednice koje Êese osnivati nakon stupanja na snagupredloæenog zakona podnosit Êe

zahtjev kome Êe uz prijavu ovihpodataka trebati priloæiti odgo-varajuÊe dokumente, primjerice akt oosnivanju. Ustav RH u odredbi Ëlanka16. propisuje da se slobode i pravautvreni Ustavom, meu njima isloboda i pravo vjeroispovijesti ijavnog oËitovanja vjere, moguograniËiti samo zakonom, da bi sezaπtitila sloboda i prava drugih tepravni poredak, javni moral i zdravlje.U prijedlogu zakona dano je ovla-πtenje ministarstvu nadleænom zaposlove uprave da odbije upis uregistar ili da briπe iz registra vjerskuzajednicu iz Ëijeg oËitovanja vjero-vanja, sadræaja i naËina vjerskogobreda, ili drugog djelovanja proizlazepovrede vrijednosti prikazane uUstavu i konvenciji. KonaËnu narav-no rijeË u ovome imat Êe ipak sudbenavlast, tj. Upravni sud kod kojegvjerska zajednica moæe traæiti sudskuzaπtitu. Vjerske zajednice kao pravneosobe imaju prava koja premaposebnim zakonima RH imaju i svedruge pravne osobe, osim ako su nekaod tih prava zakonima rezerviranasamo za neke vrste pravnih osoba,meu kojima nisu vjerske zajednice.Tako vjerske zajednice mogu stjecativlasniπtvo nad nekretninama idrugim stvarima, mogu osnivati

trgovaËka druπtva, mogu osnivatiustanove, osim onih ustanova kojeprema posebnom zakonu mogu osni-vati samo neke vrste pravnih osoba.Takav sluËaj imamo primjerice uZakonu o zdravstvenoj zaπtiti, premakojem vjerske zajednice moguosnivati ustanove za zdravstvenunjegu u kuÊi, poliklinike, opÊe bolni-ce, specijalne bolnice, ljekarne,ljeËiliπta, ali ne mogu osnivati klinike,kliniËke bolnice, domove zdravlja i joπneke vrste zdravstvenih ustanova.Predloæeni zakon ne intervenira upitanja odreena ovim posebnimzakonima, ali pored odredbi u svezi spravnim poloæajem vjerskih zajednicaureuju joπ neka znaËajna pitanja,kao πto su odredbe o prostorima ukojima se mogu obavljati vjerskiobredi, vjeronauk i vjerska poduka,moguÊnost da vjerske πkole i vjerskauËiliπta steknu pravo javnosti,vjeronauk i vjerska poduka u πkolamai predπkolskim ustanovama, duπebri-æniπtvo i vjerski obredi u zatvorima,socijalnim i zdravstvenim ustano-vama, za pripadnike Hrvatske vojskei Hrvatske policije, a osobito znaËajnesu odredbe o stalnoj godiπnjoj pomoÊivjerskim zajednicama sredstvima izdræavnog proraËuna RH, zatimodredbe kojima se vjerske zajedniceoslobaaju plaÊanja poreza, te oslo-baanje od plaÊanja carina. Uprijedlogu zakona predloæeni sukriteriji prema kojima Êe se iz evi-dencije brisati ili odbiti upis uevidenciju zajednice upitnog djelo-vanja i sadræaja. Presudnu ulogu u tojprosudbi imat Êe savjetodavno tijelood 9 Ëlanova, iz reda osoba koje Êepredloæiti same vjerske zajednice.Kriteriji nisu propisani zakonom, njihÊe dati, pretpostavlja se, upravo tosavjetodavno tijelo. Svugdje u svijetuima bojazni da se pod imenom vjerskezajednice, naroËito za one koje joπnemaju svoju tradiciju, ne bi mogleskrivati razne manipulacije. Poprijedlogu predlagaËa, komisiju biËinili struËnjaci iz priznatih svjetskihreligija. “Æelim joπ skrenuti pozornostna neπto πto ovaj zakon predvia, a toje potpuno i na tragu Zakona opotvrivanju Ugovora izmeu SveteStolice i Republike Hrvatske osuradnji na podruËju obrazovanja ikulture. »lanak 1. tog Zakona kaæe daHrvatska, u svjetlu naËela o vjerskojslobodi, poπtuje temeljno pravoroditelja na vjerski odgoj djece, te seobvezuje da Êe u sklopu πkolskogplana i programa i u skladu s voljomroditelja ili skrbnika jamËiti nastavu

BROJ

315

36

Vjerske zajednice mogustjecati vlasniπtvo nadnekretninama i drugimstvarima, mogu osnivatitrgovaËka druπtva, moguosnivati ustanove, osim onihustanova koje premaposebnom zakonu moguosnivati samo neke vrstepravnih osoba.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

katoliËkog vjeronauka u svim javnimosnovnim i srednjim πkolama i upredπkolskim ustanovama, kao obve-znog predmeta za one koji ga izaberu,pod istim uvjetima pod kojima seizvodi nastava ostalih obveznihpredmeta, te Ëlanak 2, kaæe da sepoπtuje sloboda savjesti i odgovornostroditelja za odgoj svoje djece, na toobvezuje i vjera, religija takvihroditelja. ©to se tiËe prigovora podjeledjece na vjernike i one koji to nisu,moæe se reÊi da ima djece kojapohaaju jednako tako i u vrtiÊu nekesatove glazbenog odgoja, nekipohaaju satove jezika, i oËito je da todjecu uopÊe ne frustrira. Meutim,ima podjela o kojima se πuti odnajranije dobi, a protiv kojih nikadanitko nije ustao, bar ne tako revnosnoi glasno, da ima podjela, i da to djecaosjeÊaju od najranije dobi, na one kojiimaju i na one koji nemaju. To djecaitekako osjeÊaju, i djeca se s timnikada neÊe sloæiti, iako su tolikomala i slabaπna da nikad i ne kaæuglasno neπto o tome, rekla jeministrica. Moæe se staviti i jedanprigovor u smislu da i vjerskezajednice koje imaju svoje vrtiÊe, date konfesionalne zajednice nisuosigurale vjerski odgoj, odnosnovjeronauk za predπkolski uzrast. “Ali,mi kao legalisti, ne moæemo ignoriratispomenute ugovore”, rekla je mini-strica. Naglasila je da je predlagaËnamjerno izostavio definiciju vjerskezajednice, izmeu ostalog i zbog togaπto crkva kao i svaka druga vjerskazajednica æivi od vjere, a ne oddefinicija.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv na svojoj je sjedniciraspravio Prijedlog zakona kaomatiËno radno tijelo. Odbor je uraspravi utvrdio da su pitanja uPrijedlogu zakona o pravnompoloæaju vjerskih zajednica u odnosuna ustavne odredbe, meunarodnekonvencije koje je RH ratificirala imeunarodne ugovore izmeu RH iSvete Stolice ureene na razliËit, aponekad i proturjeËan naËin. To suprimjerice pitanja uporabe nazivavjerske zajednice na hrvatskom jezikui latiniËnom pismu, konstitutivnog,odnosno deklaratornog karakteraupisa vjerske zajednice u evidenciju,naËina ostvarivanja prava roditelja naodluËivanje o vjerskom odgoju dje-

teta, te naËina odræavanja vjeronauka,odnosno utvrivanja plana i pro-grama vjeronauka u sustavuobrazovanja. S obzirom na to darjeπenja iz Prijedloga zakonazahtijevaju osiguranje odreenihfinancijskih sredstava, Odbor jepredloæio da se prigodom provoenjaovog zakona razmisli o eventualnomuvoenju vjerskog poreza kojim bigraani koji su izabrali pripadnostpojedinoj vjerskoj zajednici finan-cirali one djelatnosti te zajednice kojegraniËe izmeu vjerskog i svjetovnogpodruËja. U raspravi su na Prijedlogzakona Ëlanovi Odbora podnijelislijedeÊe konkretne primjedbe. Potre-bno je pojasniti pojam “javne pravneosobnosti” iz stavaka 2. i 3. Ëlanka 1,te da li se taj pojam razlikuje od pojmapravne osobe iz stavka 3. Ëlanka 2.Takoer se postavlja upitnim da li“javnu pravnu osobnost” mogu steÊiustrojstveni oblici koji su popropisima vjerske zajednice pravneosobe.

U Ëlanku 2. stavku 1. propisano jeda vjerske zajednice djeluju poduvjetom da njihovo vjersko djelovanjenije protivno Ustavu, pa se ukazuje daje jedna od temeljnih vrijednostiustavnog poretka i ravnopravnostspolova, πto nije u skladu s tradi-cionalnim djelovanjem nekih vjerskihzajednica. Predloæeno je da seumjesto, predloæene formulacije uËlanku 3. da Vlada RH osnivakomisiju za odnose s vjerskimzajednicama, propiπe osnivanje reËenekomisije zakonom. Odredba Ëlanka 4.nije neophodna, jer za njeno krπenjenije propisana sankcija osim brisanjeiz evidencije. Na odredbu Ëlanka 8. ovjerskom odgoju i nastavi vjeronaukau sustavu obrazovanja izraæena surazliËita stajaliπta uz primjedbe daprogram predπkolskog odgoja netreba sadræavati vjerski odgoj, dasamo skupina roditelja ili skrbnikauËenika mlaih od 15 godina, a nepojedini roditelji moæe predloæitinastavu vjeronauka, te da uËenici kojisu se s poËetkom πkolske godine

opredijelili za vjeronauk mogutijekom godine odustati od togopredjeljenja.Prigovoreno je odredbi Ëlanka 10.stavak 1. da Êe se pravo naduπebriæniπtvo u kaznionicama izatvorima urediti sporazumom svjerskim zajednicama zbog poteπkoÊaprovedbe takve odredbe.

Odredba Ëlanka 11. o pravu vjerskezajednice na duπebriæniπtvopripadnika oruæanih snaga i policijeu prostorijama ovih tijela uz mogu-Ênost sudjelovanja Ëlanova obitelji jeprotivna Ustavu RH.

U odnosu na odredbu Ëlanka 12. osredstvima i osloboenju od porezaistaknuto je da se zakonom trebaurediti za koju djelatnost vjerskezajednice ili do kojeg iznosa je vjerskazajednica osloboena plaÊanja poreza.

Takoer je upozoreno da je u stavku4. istog Ëlanka neodgovarajuÊa stipu-lacija da vjerske zajednice stjeËuvjerske objekte umjesto da stjeËunekretnine koje Êe koristiti kaovjerske objekte.

U Ëlanku 17. potrebno je navestibroj osnivaËa vjernika za osnivanjevjerske zajednice.

S obzirom na to da je u stavku 2.Ëlanka 18. propisano da se upis uevidenciju odbija na temelju diskre-cijske ocjene Ministarstva ukazuje seda se u pokrenutom upravnom sporuprotiv rjeπenja o upisu ili odbijanjuupisa u evidenciju moæe odluËivatisamo o zakonitosti donesenog akta, ane i o sadræaju diskrecijske ocjene.

Ista primjedba odnosi se i na Ëlanak20. kojim je propisano brisanje vjer-ske zajednice iz evidencije.

U Ëlancima 20. i 21. potrebno jeobjasniti odnos pojmova “prestanakvjerske zajednice” i “brisanje vjerskezajednice iz evidencije”.

U Ëlanku 21. stavak 2. trebaprecizirati postupak o odluËivanju opreostaloj imovini vjerske zajednicenakon podmirenja dugova.

Upitna je odredba Ëlanka 24. stavak2. kojim je propisano da vjerske zaje-dnice ne mogu steÊi i obavljati pravaukoliko ne podnesu prijavu za upis uevidenciju u roku od 6 mjeseci oddana stupanja na snagu ovog zakonajer su ova pitanja veÊ ureena nekimmeunarodnim ugovorima.

S obzirom da je Ëlankom 25.propisano da Êe podzakonske propisekojima Êe se urediti i naËin upisavjerskih zajednica u evidencijudonijeti nadleæni ministri u roku od 6mjeseci od dana stupanja na snaguovog zakona, neodgovarajuÊa je

BROJ

315

37

Razmisliti o eventualnomuvoenju vjerskog porezakojim bi graani koji suizabrali pripadnost pojedinojvjerskoj zajednici financiralione djelatnosti te zajednicekoje graniËe izmeu vjerskog isvjetovnog podruËja.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

odredba Ëlanka 24. stavak 1. da uistom roku postojeÊe vjerske zajednicemoraju podnijeti prijavu za upis uevidenciju. Rok za podnoπenje prijavevjerskih zajednica za upis uevidenciju trebao bi biti 30 dana ili 3mjeseca od dana donoπenja podza-konskog propisa.

Na osnovi iznesenog Odbor je uraspravi podræao donoπenje ovogZakona, ali je istaknuto da odredbezakona moraju biti u skladu sustavnim odredbama te odredbamameunarodnih konvencija koje je RHratificirala ukljuËujuÊi i ugovore saSvetom Stolicom.

Nakon rasprave Odbor je veÊinomglasova (za prvi zakljuËak jedno-glasno “za”, a za drugi zakljuËakËetiri glasa “za”, dva glasa “protiv”, tejedan “suzdræan”) predloæio Hrvat-skom saboru da donese slijedeÊezakljuËke kojima se prihvaÊaPrijedlog zakona o pravnom poloæajuvjerskih zajednica te, drugo, obvezujepredlagatelj da do drugog Ëitanjazakona na temelju primjedbi, prijed-loga i sugestija iznesenih na sjedniciHrvatskog sabora i njegovim radnimtijelima u raspravi o Prijedloguzakonu, uskladi tekst KonaËnogprijedloga zakona s Ustavom, meu-narodnim konvencijama, ukljuËujuÊii ugovore izmeu RH i Svete Stolice.

OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa razmotrio jePrijedlog zakona kao zainteresiranoradno tijelo. Prethodno je raspravu oPrijedlogu zakona proveo Pododbor zaljudska prava. Odbor je raspravuproveo prije svega u kontekstujamstava koja u ostvarivanju ljudskihprava i sloboda u oblasti izraæavanjavjerske pripadnosti i izraæavanjavjerskih sloboda daje Ustav RH, teOpÊa deklaracija o ljudskim pravima,Konvencija za zaπtitu ljudskih prava itemeljnih sloboda, Deklaracija opravima djeteta, Konvencija o pravudjeteta i drugi akti kojima se jamËisloboda Ëovjeka i graanina. Odbor jeimao u vidu i ugovore koje jeRepublika Hrvatska zakljuËila saSvetom Stolicom, a koji su od osobitogznaËaja u pravnim, gospodarskimpitanjima, te pitanjima koja se odnosena duπebriæniπtvo i podruËje odgoja i

kulture. Odbor podræava donoπenjezakona.

U raspravi je upozoreno na neskladizmeu odredbi Prijedloga zakona iposljedica do kojih Êe dovesti njegovaprimjena s obzirom na veÊ zakljuËeneugovore sa Svetom Stolicom, ali ivrijednosti koje je ugradbom u svojpravni sustav veÊ preuzela RH sobzirom na meunarodne akte oljudskim pravima i slobodama tepravima djeteta.

Nesumnjivo je da je RH duæna i daÊe poπtovati zakljuËene ugovore.»injenica je meutim da na ovomprostoru postoje druge vjerskezajednice te da odreeni broj graana,dræavljana RH ne prakticira ni jednuvjeru, da postoje ateisti i agnostici.

S obzirom na to Odbor smatra daureivanju materije o pravnompoloæaju vjerskih zajednica treba priÊii s mnogo senzibiliteta, te imati u viduniz specifiËnosti s obzirom na vjerskezajednice koje veÊ egzistiraju. Prisvemu tome treba imati u vidu izaπtitu temeljnih ljudskih pravaËovjeka i graanina te prava djeteta.S obzirom na to da je pravnimsustavom zemlje veÊ ureen nizprivilegija i povlastica koje uæivajuvjerske zajednice, a neke od njihpredlaæu se i ovim Prijedlogomzakona, poput osloboenja od carine,poreza i sliËno, pitanje je ne radi li seovdje o nejednakom tretmanu graa-na, jer se stvaraju kategorije jednakihi jednakijih. Davanje privilegija bilokojoj vjerskoj zajednici imat Êe zaposljedicu posizanje za istim ilisliËnim privilegijama i od drugihodnosno rezultirat Êe voljom zapojavom niza novih razliËitih profila,djelatnost kojih Êe biti upitna. Odborocjenjuje potrebnim odrediti πto sesmatra vjerskom zajednicom, teodrediti uvjete, moæda i vremenske, dabi ona mogla steÊi legitimaciju zasvoje djelovanje, a time i pravo uæivatipovlastice. U protivnom zloporabapoloæaja istih neÊe se moÊi sprijeËiti.Osobitu paænju Odbor je posvetiovjerskom odgoju i nastavi vjeronaukau odgojnim i obrazovnim ustanovama.Odbor ocjenjuje da se radi o vrloosjetljivim pitanjima s obzirom natemeljno ljudsko pravo, slobodnopravo vjeroispovjesti, i slobodnooËitovanje vjere. Nitko nema pravodijeliti djecu temeljem pripadnosti bilokojoj vjerskoj zajednici ili nekojdrugoj skupini. Pitanje je i praktiËnenaravi, na koji Êe se naËin rjeπavatiodræavanje vjeronauka u ovimustanovama bude li to u isto vrijeme

traæilo i viπe vjerskih zajednica. Pita-nje odræavanja vjeronauka u pred-πkolskim ustanovama od posebnog jeznaËaja s obzirom na stupanj razvi-jenosti svijesti djeteta. Nejasno je nakoji naËin Êe funkcionirati odnosvjerouËitelj i ravnatelj πkole s obziromna Ëinjenicu da Êe vjerouËiteljaodreivati vjerska zajednica te daravnatelj pri tome nema nikakvihingerencija. Zbog ovih ideja Odborsmatra potrebnim temeljito preispitatiodredbe Ëlanka 8. te ponuditieventualno prihvatljiva rjeπenja, asadaπnju odredbu brisati. Alimen-tiranje potreba vjerskih zajednica izsredstava dræavnog proraËuna, pose-bno je pitanje, ovo osobito s obziromna nejasnoÊe u pogledu pojma vjerskezajednice i njene legitimnosti nasredstva iz dræavnog proraËuna odno-sno moguÊnosti glede proraËunajedinice lokalne samouprave. Nejasanje kriterij “vjernik” temeljem kojeg bise odreivao udjel u proraËunu, jer setemelji na slobodnom opredjeljenjuËovjeka u izraæavanju njegove vjerskepripadnosti. Pri tome se ne moæe zane-mariti ni pitanje karaktera evidencijei objektiviziranja naravi podataka kojiiz evidencije proizlaze. Pravoalimentiranja iz dræavnog proraËunaprincipijelne je naravi, te ga trebadobro razmotriti pri Ëemu ne smijebiti favorizirana ni jedna vjerskazajednica i ne smije se dopustitistimuliranje stvaranja novih vjerskihzajednica. Upozoreno je na opasnostfavoriziranja i davanja veÊih pravasamo jednoj, najbrojnijoj vjerskojzajednici, jer bi se time moglo naruπitiprava ostalih, brojËano manje zastu-pljenih vjerskih zajednica. Osobito jeskrenuta paænja na vjerske zajednicemanjinskog stanovniπtva kojima bimogla biti uskraÊena odreenaljudska prava na izraæavanje slobodevjere, temeljem kriterija broja vjer-nika. Postavljeno je pitanje potrebeorganiziranja vjerskih zajednica uposebnim strukturama poput vojske,policije i drugih. Odbor smatra da priureivanju te materije treba voditiraËuna o prirodi posla, te da slijedomtoga u policiji ne bi trebalo orga-nizirati vjerske zajednice. Gledesklapanja braka, ocijenjeno je da trebauvaæavati razliËitosti s obzirom napripadnost pojedinoj konfesiji. Sobzirom na to da je u praksi pri-mijeÊeno niz zloporaba glede uporabejezika i pisma vjerskih zajednicaOdbor istiËe da je RH svojim cjelo-kupnim pravnim sustavom, ne samoUstavom veÊ i posebnim zakonima

BROJ

315

38

Pitanje odræavanja vjeronaukau predπkolskim ustanovamaod posebnog je znaËaja sobzirom na stupanjrazvijenosti svijesti djeteta.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

koji ureuju prava manjina, uredilata pitanja πto je potrebno respektirati.S obzirom na niz pitanja kojazasluæuju osobitu paænju, i s obziromna proklamirane principe slobodevjere i vjeroispovijesti kao i jednakostgraana pred zakonom, ovoj materijipotrebno je priÊi vrlo ozbiljno, uzpuno poπtivanje prava Ëovjeka isloboda graana, ocjenjuje Odbor.Nakon provedene rasprave, Odbor jejednoglasno podræao donoπenjeZakona.

U OOddbboorruu zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu u diskusiji je istaknuto da sumnoge vjerske zajednice aktivnosudjelovale u pripremanju ovogazakonskog materijala, te da se ovimprijedlogom zakona bitno doprinosikvalitetnom poloæaju vjerskih zaje-dnica u RH. »lanovi Odbora, pred-stavnici vjerskih zajednica i ostalinazoËni iskazali su potrebu za ovimzakonom. Iznijeli su i sugestije datreba dodatno pojasniti neke teme,primjerice, definirati πto su to vjerskezajednice, razmotriti situaciju uzemljama Europske unije o raznimaspektima pravnog poloæaja vjerskihzajednica, analizirati aktualno stanjeu ovom podruËju u RH itd. StogazakljuËuju da Odbor treba odræatitematsku sjednicu posveÊenu ovojtemi, prije drugog Ëitanja prijedlogaZakona. Nakon provedene rasprave,Odbor je jednoglasno donio zakljuËakkojim predlaæe Hrvatskom saboru daprihvati Prijedlog zakona.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona, a na tekstprijedloga daje slijedeÊe primjedbe iprijedloge: U cijelom tekstu trebaurediti izriËaj tako da se radi opravnoj osobnosti, a ne javnopravneosobnosti. U Prijedlogu zakona kojipoznaje razliku izmeu pojma vjerskiodgoj i vjeronauk treba definiratipojmove kako bi bio jasan odnoszakonodavca prema tom sadræaju.Preispitati rjeπenja prema kojima Êese vjerskim zajednicama davatisredstva iz dræavnog proraËunaovisno o broju vjernika jer nijerazvidno vode li se i kako evidencije obroju vjernika. Predlaæe se preispitatimoguÊnost upisa postojeÊih vjerskihzajednica u novu evidenciju posluæbenoj duænosti. Preispitati opstoj-nost rjeπenja iz Ëlanka 22. premakojemu bi se miπljenje Komisije zaodnose s vjerskim zajednicamapreispitivalo na posebnomsavjetodavnom tijelu od 9 Ëlanova.

RASPRAVA

Nakon uvodnog obrazloæenja pred-stavnika predlagatelja, ministriceuprave, pravosua i lokalne samo-uprave, gospoe IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ --MMaarriinnoovviiÊÊ, i izvjestitelja radnih tijela,gospodina JJoossiippaa LLeekkee ((SSDDPP)) u imeOdbora za Ustav, Poslovnik i politiËkisustav, gospoe JJaaddrraannkkee RReeiihhll--KKiirr((SSDDPP)), u ime Odbora za ljudska pravai prava nacionalnih manjina, gospo-dina AAnnttee SSiimmoonniiÊÊaa ((HHSSSS)), u imeOdbora za obrazovanje, znanost ikulturu, te gospodina JJoossiippaa LLeekkee((SSDDPP)), u ime Odbora za zako-nodavstvo, otvorena je rasprava i rijeËsu dobili predstavnici klubovazastupnika.

Puna ravnopravnost vjerskih

zajednica

DDrr.. JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)),, u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa rekao je da HDZËvrsto stoji na naËelima koja proizlazei jasno su upisana u hrvatskomUstavu i u naπim drugim vaæeÊimaktima i zakonima o slobodi vjere ipunoj ravnopravnosti vjerskih zaje-dnica u naπoj dræavi. Smatrajuvaænim da vjerske zajednice svojezadaÊe rade u punoj odvojenosti oddræave. Hrvatska nije i ne moæe bitikatoliËka dræava premda je veÊinahrvatskih graana katoliËke vjere.Hrvatska ne moæe biti dræava ove ilione vjere ili religije, nego mora biti upunom smislu otvorena za punuravnopravnost i punu sloboduispovijedanja vjere svakog svojeggraanina. Stoga podræavaju i potiËudonoπenje Zakona o vjerskimzajednicama i tih naËela u kojima neÊenetko tko je manje brojan biti dovedenzbog toga u situaciju da bude manjevrijedan. “Smatramo da je zakonpotreban, da je zadnji Ëas da se ondonese”, rekao je zastupnik. GospodinJure RadiÊ iznio je i primjedbe naodreene odredbe ovog zakona u imeKluba zastupnika HDZ-a. “I baπ zatoπto zakon ne samo da registrira iprepoznaje vjerske zajednice, negozbog toga πto ih potpomaæe, smatramotemeljnim da u zakonu bude jasnoraπËiπÊeno πto je to vjerska zajednica,da zakon ne ostavljajuÊi bilo kojempovjerenstvu, bilo kojem ministru,bilo kojem pojedincu ili bilo kojojgrupi diskrecijsko pravo da donosiodluke o tome πto je vjerska zajednica,da zakon razradi odreene kriterijekoje grupa ljudi mora ispuniti da bi

bila prepoznata kao vjerska zajednica.O tome u ovom tekstu koji je prednama nema niπta ili nema gotovoniπta”, rekao je zastupnik. Zakonovako kako je napisan ne razlikujesekte od vjerskih zajednica. “Akobismo prihvatili ovakav tekst zakonaon bi omoguÊivao da se i sekteregistriraju kao vjerske zajednice, ato bi bilo pogubno. HDZ neÊe i ne moæestati iza zakona koji neÊe preciznoformulirati i definirati πto odreenagrupa ljudi mora ispuniti da biprogram, posao koji rade bio oddræave prepoznat, pa onda i doπaouopÊe u moguÊnost da bude regi-striran kao vjerska zajednica”,naglasio je zastupnik. “Inzistiramo itraæimo da veÊ u osnovnim odredbamaZakona u poËetnim Ëlancima budejasno reËeno πto odreena skupinaljudi mora ispuniti da bi uopÊepodnijela prijavu i da bi bilaprihvaÊena kao vjerska zajednica”,rekao je zastupnik. Zastupnici HDZ-apredlaæu da umjesto Vlade Saborosniva povjerenstvo ili Komisiju zaodnose s vjerskim zajednicama. Klubzastupnika HDZ-a ne podræava ovakavtekst Zakona.

Protiv uvoenja vjeronauka u

vrtiÊe

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorila je zastupnica JJaaddrraannkkaaRReeiihhll--KKiirr ((SSDDPP)).. Zastupnici SDP-apodræavaju zakon i smatraju gadobrom inicijativom u reguliranjupravnog poloæaja vjerskih zajednica.Zastupnica se osvrnula na Ustav RH,te Ëlanke 40. i 41. kojima se jamËisloboda savjesti i vjeroispovijedi i

slobodno javno oËitovanje vjere, te seodreuje da su vjerske zajednicejednake pred zakonom i odvojene oddræave, te slobodne u obavljanjurazliËitih aktivnosti u kojima uæivajuzaπtitu i pomoÊ dræave. Intencija ovogzakona je ravnopravnost vjerskihzajednica, te reguliranje njihovogpravnog i druπtvenog statusa na istojrazini, rekla je zastupnica. Prijedlogzakona je vrlo liberalan i privi-legirajuÊi, πto je vidljivo iz Ëlanka 12.Zakona, smatra zastupnica. Klub

BROJ

315

39

Predlagatelj mora preciziratiπto su to vjerske zajednice,kriterije kada se moæe osnovativjerska zajednica, koliki jebroj vjernika potreban.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

zastupnika SDP-a smatra potrebnimpreispitati Ëlanak 8. koji govori ovjerskom odgoju i nastavi vjeronaukau odgojnim i obrazovnim ustanovama.Naime, upraænjavanje vjeronauka uπkolama veÊ dovodi do podjele meudjecom, jer znamo da u πkolu idudjeca razliËitih vjeroispovijesti pa iateisti, pa se time stavljaju u diskri-minirani poloæaj ne samo djeca, veÊ isame male vjerske zajednice koje su umanjini. Klub zastupnika SDP-aprotivi se uvoenju vjeronauka uvrtiÊe. Raslojavanje meu djecom, i toveÊ u vrtiÊu smatraju nedopustivim, ai suprotan je Konvenciji o pravimadjeteta. Klub zastupnika SDP-asmatra da predlagatelj mora preci-zirati πto su to vjerske zajednice,kriterije kada se moæe osnovativjerska zajednica, koliki je brojvjernika potreban a πto je vezano i uzsamo financiranje iz proraËuna. Nakraju izlaganja zastupnica je rekla daKlub zastupnika SDP-a podræavaprijedlog zakona u prvom Ëitanju.

Zastupnica MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ))replicirala je na izlaganje zastupniceReihl-Kir. Replika se odnosi navjeronauk u vrtiÊima. “Ne radi se otome je li neπto dopustivo, ili ne, veÊ otome da je potpisan ugovor izmeuSvete Stolice i RH o suradnji napodruËju odgoja i kulture gdje toËnostoji da se RH obvezuje da Êe u sklopuπkolskog programa u skladu s voljomroditelja ili skrbnika jamËiti nastavukatoliËkog vjeronauka u svim javnimosnovnim i srednjim πkolama, upredπkolskim ustanovama itd, i to zaone koji ga izaberu”, rekla je gospoaBajt.

Ugovori obvezuju

Zastupnica Kir odgovorila je narepliku. Rekla je da Ëlanak 8. nespominje nikakve ugovore, veÊ kaæeda Êe na traæenje roditelja ili skrbnikau javnim ustanovama za predπkolskiodgoj, program predπkolskog odgojasadræavati i vjerski odgoj. Dakle,roditelji odluËuju hoÊe li djeca uËitivjeronauk u predπkolskom odgoju.

Replicirala je zastupnica ZZddeennkkaaBBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)), osvrnuvπi sena miπljenje zastupnice Kir da Êe seuvoenjem vjeronauka u vrtiÊediskriminirati djeca. Upitala jezastupnicu Kir je li diskriminacija ikada neka djeca u vrtiÊima uËeengleski, a druga ne. Vjera upredπkolama ne odgaja djecu na tajnaËin da se oni dijele od drugih ili dasu manje vrijedni ili viπe vrijedni od

drugih, vjera u predπkoli je dobro-doπla, no o tome odluËuju roditelji, aroditeljima je to pravo dao UstavRepublike Hrvatske.

Zastupnica KKiirr ((SSDDPP)) odgovorila jena repliku. Rekla je da ona i daljetvrdi da se djeca stavljaju u neravno-pravan poloæaj u πkolama. “Probajtese staviti u poloæaj djece koja imaju 6ili 7 godina, Ëiji su roditelji ateisti i nedozvoljavaju djeci da uËe vjeronauk,pa se pitajte kako je toj djeci koja tajsat moraju negdje πetati πkolom i nemogu biti na nastavi sa svojimvrπnjacima. Joπ teæe Êe biti ako se touvede u predπkolski odgoj i to je mojemiπljenje i Kluba zastupnika SDP-a”,rekla je zastupnica.

Zastupnica Bajt (HDZ) javila se zaispravak netoËnog navoda. Osvrnulase na navode kolegice da je vjeronauknedopustiv u vrtiÊima, te spomenulada ugovori koji su potpisani izmeuSvete Stolice i Republike Hrvatske,kao i ugovori izmeu Vlade i Biskup-ske konferencije obvezuju dok su nasnazi.

Zastupnik LLjjuubboo ∆∆eessiiÊÊ--RRoojjss ((HHDDZZ))javio se za ispravak netoËnog navoda.Postavio je pitanje bi li trebalo ukinutivjeronauk u πkoli radi onih poje-dinaca koji na njega ne idu.

Zastupnica RReeiihhll--KKiirr ((SSDDPP)) javila seza ispravak netoËnog navoda izizlaganja zastupnice Bajt. Rekla je danije rekla da zastupnici SDP-asmatraju da je neπto nedopustivo veÊda ne bi bilo dobro, a da li Êe bitidopustivo ili ne, to Êe se vidjeti kadazakon bude izglasan.

Zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))govorio je u ime Kluba zastupnikaIDS-a. Rekao je da crkva temeljemUstava mora biti odvojena od vlasti,ali s druge strane nitko, pa ni vlast nemoæe traæiti da crkva bude odvojenaod druπtva. Utoliko jasno crkva i unas ima pravo komentirati prilike udruπtvu, pa i one koje proizlazetemeljem socijalne zbilje, a vlast bitakvo ponaπanje u najmanju rukutrebala tolerirati a ne upuπtati se upolemiku koja Êe prije dovesti dopromjena unutar vlasti nego unutarcrkve.

RimokatoliËka crkva Êe se samamorati zaloæiti da i druge vjerskezajednice imaju isti status kojega onauæiva, ako ne æeli uæivati statusvladajuÊe crkve. S druge strane, akovlast ne æeli da jedna crkva imapovlaπteni status, onda Êe morati idrugim crkvama u RH, barem onimveÊima, priznati status kojeg jesvojedobno priznala RimokatoliËkojcrkvi. Ukoliko se to ne dogodi, pajedna crkva bude u “povlaπtenijem”poloæaju, onda Êe druge crkve spravom smatrati da se radi ovladajuÊoj crkvi, a to bi se zasigurnou ovom trenutku u naπoj zemljitrebalo izbjeÊi”, rekao je zastupnikKajin. “Ova materija se mora dodatnoregulirati, uskladiti s Ustavom, a joπjednom treba naglasiti da ni jednacrkva ne smije biti u privilegiranompoloæaju u odnosu na druge vjerskezajednice ili kao πto je gospodin RadiÊrekao, da Hrvatska nije i ne moæe bitikatoliËka dræava iako su rimokatolicinajbrojniji. Hrvatska mora biti dræavasvih graana, svakog vjernika pona-osob koji obitava na ovim prostorima”,rekao je zastupnik. Najintrigantnijidio ovog zakona je pitanje vjero-nauka, od kada i kako ga uvesti.Postavlja se pitanje da li ga uvesti uvrtiÊ. Zastupnik smatra da nijepotrebno djeci u vrtiÊima nametatiobvezu pohaanja vjeronauka. “Tamogdje vrtiÊe osniva crkva, znaËi u tzv.vjerskim vrtiÊima, to se podra-zumijeva, ali u javnim vrtiÊima, ugraanskim vrtiÊima uvoenje vjero-nauka je apsurd, to su institucijecivilnog druπtva i one moraju bitiokrenute svima. Sve ostalo po mojemsudu vodi razdvajanju djece, a to mimoramo pokuπati izbjeÊi”, rekao jezastupnik.

Vrlo paæljivo treba regulirati ipoloæaj tzv. novih vjerskih sljedbi ilinovih religijskih pokreta, jer sektanije vjerska zajednica, a vjerskazajednica nije sekta. I taj duh zakonatreba pozdraviti.

Nije rijeË o obvezi veÊ o pravu

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))javio se za repliku. Rekao je da jegospodin Kajin govorio o nepri-hvatljivosti uvoenja vjerskog odgojau predπkolske ustanove. U Ëlanku 8.ovog prijedloga zakona ne govori se oobvezi, nego o moguÊnosti da natraæenje roditelja ili skrbnika ujavnim ustanovama za predπkolskiodgoj, program sadræava i vjerskiodgoj. Dakle, ovdje je rijeË o

BROJ

315

40

RimokatoliËka crkva Êe sesama morati zaloæiti da idruge vjerske zajednice imajuisti status kojega ona uæiva,ako ne æeli uæivati statusvladajuÊe crkve.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

predvienoj moguÊnosti i pravuroditelja, ako oni to hoÊe i ako oni totraæe, da se za njihovu djecu u vrtiÊukojeg oni plaÊaju osigura i vjerskiodgoj. Dakle, nikako nije rijeË oobvezi, nego o pravu roditelja.

Zastupnik DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS))odgovorio je na repliku. Nisu problemsamo ateisti, veÊ i druge naci-onalnosti, i ne treba Ëiniti dinstinkcijeu tako ranoj dobi izmeu djece koja seni na koji naËin ne trebaju opre-djeljivati, zapravo ni sami roditelji ihne trebaju dovoditi u takvu situaciju.

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))javio se za ispravak netoËnog navoda.Rekao je da nije govorio o nacio-nalnosti ili o nacionalnoj pripadnosti,jer nacionalna pripadnost nije isto-vjetna vjerskoj pripadnosti. Rekao jeda ovaj zakon predvia pravo navjeronauk pripadnicima bilo kojevjerske zajednice i nema nikakve vezes nacionalnom pripadnoπÊu, a jednood vjerskih opredjeljenja je ateizam,pa ako ateistiËki roditelji æeleateistiËki vjeronauk, nema niπtaprotiv da im se to pravo omoguÊi.

Zastupnica ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ((HHDDZZ)) javila se za ispravak netoËnognavoda zastupnika Kajina.

Osvrnula se na Ëlanak 8. gdje sepoπtuje temeljno pravo svakogroditelja na vjerski odgoj djece. Prematome, ako se to uskraÊuje roditeljima,onda se krπe i ugovori sa SvetomStolicom i Ustav RH.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aagovorila je zastupnica LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ((HHSSSS)).. Rekla je da polazeÊi od Ëlanka41. Ustava RH koji kaæe da su svevjerske zajednice jednake predzakonom i odvojene od dræave, zazakljuËiti je da je zakonom nuænourediti njihov pravni poloæaj na naËinda se zadovolji naËelo jednakosti predzakonom i odvojenosti od dræave.Predlagatelj je ispravno konstatiraoda su vjerske zajednice druπtvenetvorevine sui generis. Meutim, ni uUstavu ni u zakonu ne daje sedefinicija vjerske zajednice. Kakoprema stavku 2. Ëlanka 1. vjerskezajednice stjeËu javnu pravnuosobnost upisom u evidenciju vjerskihzajednica, nuæno je zakonom defi-nirati πto je to vjerska zajednica. Natakvu potrebu ukazuju stavci 2,3. i 4.

Ëlanka 15. koji govore o tome da se inovoosnovane zajednice upisuju uevidenciju. Ako nema definicije teme-ljem Ëega Êe nadleæno ministarstvosuditi da se radi o vjerskoj zajednici,pita se zastupnica. Potrebudefiniranja ne umanjuje niti Ëlanak17. koji kaæe da Êe zajednice, koje Êese osnovati, morati dostaviti akt izkojeg je vidljivo da ju je osnovalonajmanje onoliko osnivaËa, vjernikakoliko ih je prema aktima te zajednicepotrebno za njeno osnivanje, te akt izkojeg je vidljiv sadræaj i naËinoËitovanja vjere i obavljanja vjerskihobreda, podruËje i naËini djelovanjavjerske zajednice, te podaci oustrojstvenim oblicima ako ihzajednica ima. “UvaæavajuÊi i poπti-vajuÊi ustavno pravo slobodeudruæivanja radi zaπtite uvjerenja,miπljenja smo da zakon olakopristupa osnivanju novih vjerskihzajednica”, rekla je zastupnica.Osvrnula se na Ëlanak 8. zakona kojiomoguÊava da se predπkolski i πkolskiodgoj djece ostvaruje u skladu svjerskim potrebama obitelji. Nastavavjeronauka dio je izbornog programai ne obvezuje nikoga tko ne æeli da mudijete od vrtiÊa do fakulteta kroznastavni program bude pouËavano otemeljnim vrijednostima vjere i moral-nim naËelima koja iz nje proizlaze.Odabir vjere i svjetonazora je privatnastvar ali izvrπenim odabirom kodpojedinca nastaje potreba, a kada tapotreba postaje potrebom mase dræavaje duæna stvoriti uvjete za njenozadovoljavanje. U tom smislu proma-tramo odredbe oko vjeronauka kojepoπtujuÊi slobodu Ëovjeka omo-guÊavaju zadovoljavanje vjerskihpotreba vjerujuÊe veÊine. Bilo kojaobveznost baπ kao i zabrana, nama uHSS-u bila bi neprihvatljiva”, nagla-πava zastupnica. Na kraju je rekla dau Klubu zastupnika HSS-a Zakon opravnom poloæaju vjerskih zajednicasmatraju potrebnim, a predloæeniPrijedlog uz izloæene primjedbedobrim i stoga mu daju potporu.

Zastupnik DDaammiirr JJuurriiÊÊ ((SSBBHHSS)) javiose za repliku. Rekao je da jezastupnica LaliÊ donijela vrijednosnisud o vjerskim zajednicama polazeÊiod toga da li su sljedbenici mraka ilisvjetla. “Mislim da mi taj sud ne moæe-mo donijeti, jer sljedbenici soto-nistiËkih kultova, dok ne povrijedezakon, naËelno su ravnopravni sasvim drugima. Vrijednosne sudoveostavimo za druge instance, a nazakonodavcima je da urede jednakapravila za sve”, rekao je zastupnik.

Zastupnica LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS))odgovorila je na repliku. Rekla je dajoj se Ëini da nije izrekla vrijednosnisud, nego je izloæila jedno promi-

πljanje u kojem centralno mjestoimaju vjerske zajednice koje potiËuljubav, dobrotu, moral, toleranciju. Toje potrebno svakom druπtvu, aposebice druπtvu u Hrvatskoj koja jeproπla vrijeme rata, a u ratu se svemoralne vrijednosti gube, i od toganije ni Hrvatska izuzeta.

Odrediti kriterije za status

vjerske zajednice

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniiccaa DDCC--aagovorila je zastupnica VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)). Rekla je da zastupniciDC-a ocjenjuju pozitivnim nastojanjepredlagatelja zakona da poboljπasuradnju izmeu dræave i vjerskihzajednica. “Ali treba jasno reÊi da samzakon nije nuæan uvjet da se takva

suradnja u praksi i provede, i svakakoneÊe biti dovoljan uvjet za njezinoostvarenje. Naime, mnoge dræaveuopÊe nemaju takav zakon, asuradnja dræave s vjerskimzajednicama je izvrsna. S drugestrane sve bivπe komunistiËke dræaveimale su i imaju takve zakone ovjerskim zajednicama, dok su upraksi suzbijale njihovu djelatnost,naglasila je zastupnica. KljuËnopitanje koje se ovim zakonom trebaregulirati je kriterij po kojem Êe seodreivati kojim Êe se zajednicamaodobriti status vjerske zajednice,odnosno na koji naËin Êe serazlikovati vjerske zajednice odrazliËitih sekti, i od zajednica kojeiako se bave vjerskim pitanjima ipaknisu vjerske zajednice. NajËeπÊikoriπteni kriterij za registriranjevjerskih zajednica koje koristezakonodavstva raznih zemalja jesusvrha osnivanja takvih zajednica,minimalan broj vjernika koje morajuimati vjerske zajednice, i organizirano

BROJ

315

41

Ako nema definicije, temeljemËega Êe nadleæno ministarstvosuditi da se radi o vjerskojzajednici?

Centralno mjesto trebaju imativjerske zajednice koje potiËuljubav, dobrotu, moral,toleranciju.

Unutar samog zakona trebapostaviti neke zaπtitnemehanizme od zloporabepoloæaja vjerskih zajednica.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

djelovanje takvih zajednica u skladu spravnim poretkom i javnim moralom.“Ne postoje zakonske definicije πto jeto vjera, kako se ona oËituje, te kakoizgleda vjerski obred iz jednostavnograzloga jer se to ne moæe i ne smijezakonski propisivati. Ono πto semeutim moæe propisati jest da senaznaËe podruËja djelovanja i zna-Ëenje vjerskih zajednica u druπtvu”,rekla je zastupnica. Klub zastupnikaDC-a smatra da je potrebno odmah upoËetku, dakle u 1. Ëlanku Zakonaistaknuti ulogu vjerskih zajednica napodruËju oËuvanja vrijednosti,identiteta, promicanja solidarnosti, tenjihov znaËaj na podruËju socijalneskrbi, obrazovanja, odgoja i kulture.Na taj naËin bi se jasno u zakonupriznala vaænost uloge koju vjerskezajednice u RH vrπe kroz svoju dugutradiciju, dakle osim oËuvanja vjerekoja je glavni kriterij kod priznavanjastatusa vjerske zajednice naznaËili bise i moguÊi pravci druπtvenokorisnog djelovanja te zajednice. “©tose tiËe broja vjernika, Ëlanak 17.Zakona koji traæi da vjersku zajednicuosnuje najmanje onoliko vjernikakoliko ih je prema aktima takvezajednice potrebno za osnivanje, nijeprepreka da takvu zajednicu osnujenpr. prema ovakvoj formulacijizakona i 3 vjernika”. Klub zastupnikaDC-a smatra da bi u naπem zakonu pouzoru na druge zemlje trebalo odreditibroj vjernika koji je potreban da bi sevjerska zajednica osnovala. Smatrajuda unutar samog zakona trebapostaviti neke zaπtitne mehanizme odzloporabe poloæaja vjerskih zajednica.Takoer bi se trebale uvesti odreenekaznene odredbe za one zajednice iodgovorne osobe u njima kojezloupotrebljavaju poloæaj vjerskezajednice. Kao mehanizam zaπtite kodregistracije ili brisanja odreenevjerske zajednice iz evidencijepredlagatelj predvia u Ëlanku 22.posebno savjetodavno tijelo od 9Ëlanova koje Êe imenovati ministar,nakon pribavljenog miπljenja Komi-sije za odnose s vjerskim zajednicama.Zastupnici DC-a smatraju da je Ëlanak22. jednim dijelom nedoreËen, jer onsamo odreuje da se takvo savje-todavno tijelo osniva radi davanjamiπljenja o Ëinjenicama, ali ne i da jeministar duæan traæiti takvo miπljenjei πto bi se dogodilo kada bi npr.ministar imao suprotno miπljenje odmiπljenja toga tijela. “Smatramo da jeto pitanje trebalo jasnije regulirati, nanaËin da miπljenje savjetodavnogtijela mora prethoditi odluci ministra,

ili da npr. to tijelo ima pravo veta usluËaju da ministar ima drugaËijemiπljenje”. Na kraju je zastupnicaizrazila uvjerenje da Êe predlagatelj dodrugog Ëitanja poboljπati zakon.

Nepotrebna Komisija za odnose

s vjerskim zajednicama

U ime Kluba zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je zastupnik AAnnttooKKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)).. Pohvalio je zakoni rekao da je u njemu uvrπteno nizprijedloga Biskupske konferencije.Osvrnuo se na Vladinu Komisiju zaodnose s vjerskim zajednicama.“Sukladno cijelom tekstu prijedloganovog zakona ne vidi se potreba takvestalne komisije, jer zakonskievidentirane vjerske zajednice mogukao i sve udruge graana sva pitanjarjeπavati preko odgovarajuÊih tijeladræavne uprave, pa predlaæem da sestavak 2. Ëlanka 3. briπe, a kontaktevjerske zajednice s Vladom RH da seodræavaju preko tijela koje bisaËinjavali predstavnici Vlade bezstalne komisije”, rekao je zastupnik.

Prema prijedlogu Ministarstvodonosi plan i program nastavevjeronauka, odobrava udæbenike ididaktiËka sredstva. Zastupniksmatra da bi bilo logiËno da vjerskazajednica svaka za uËenike vlastitevjeroispovijesti odreuje programe,udæbenike i didaktiËka sredstva, stime da ih nadleæno ministarstvopotvruje, ukoliko su usklaeni sopÊim normama πkolskog sustava.

“Mislimo da bi se vjerske zajednicenaËelno morale same uzdræavati ipokrivati sve troπkove vjerskogæivota. No, isto tako je na mjestu dadræava vrednuje i pomaæe kulturnu,povijesnu, umjetniËku, znanstvenu isocijalnu djelatnost vjerskih zaje-dnica. U Prijedlogu zakona to bitrebalo glasiti otprilike da vjerskezajednice mogu iz dræavnog prora-Ëuna dobivati sredstva u skladu sasvojim doprinosom nacionalnojkulturi, dobrotvornim znanstvenim ispomeniËkim djelatnostima. A nipoπtoza svoje vlastito uzdræavanje”, rekaoje zastupnik.

Zastupnik BBrraannkkoo TTuuππeekk ((SSDDPP))javio se za ispravak netoËnog navoda.Osvrnuo se na istup gospodinaKovaËeviÊa, koji je okarakteriziraodijalog Vlade i Crkve kao sukobdræave i Crkve. “Nije rijeË o sukobu,naprosto je rijeË o dijalogu koji sevodio putem medija, a ova Vlada jespremna na razgovor, dijalog, ponaj-manje je rijeË o sukobu”.

Zastupnik KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) javiose za ispravak netoËnog navoda.Rekao je da gospodin Tuπek nije upravu, jer ako se kaæe da je crkva,odnosno da su biskupi instru-mentalizirani od radikalnih desni-Ëarskih skupina, taj dijalog nijenimalo njeæan.

Za ispravak netoËnog navoda javiose zastupnik TTuuππeekk ((SSDDPP)).. Rekao je danije rijeË o sukobu, nego o nekimstavovima, razmiπljanjima na kojesvatko ima pravo.

SprijeËiti zloporabe vjerskih

stajaliπta

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aagovorio je gospodin VViilliimm HHeerrmmaann((HHSSLLSS)).. Vrlo je vaæno da na svompoËetku, u temeljnim odredbama,zakon sadræi jasnu i u skladu sustavnim odrednicama, definicijupojma vjerske zajednice. Jako je dobroda se zakonom ustanovljava, iako jeona i prije postojala, ali je bilaustanovljena Vladinom odlukom,Komisija za odnose s vjerskimzajednicama, kao tijelo vaæno uureivanju odnosa dræave i vjerskihzajednica i drugih vaænih pitanja odznaËaja za poloæaj i djelatnost vjerskihzajednica.

U ureivanju postupka evidencijeopravdano se pravi razlika izmeuvjerskih zajednica koje veÊ djelujukao pravne osobe od onih koje Êe totek zatraæiti.

Klub zastupnika HSLS-a Êe podræatiPrijedlog zakona, jer on ureuje jednood temeljnih ljudskih prava, pravo naslobodno iskazivanje vjere, teosigurava provedbu obveza RH πtoproizlaze iz meunarodnih ugovora.Odredbe ovog zakona takoer jamËeravnopravnost razliËitim vjerskimzajednicama. No Klub zastupnikaHSLS-a smatra da predlagatelj dodrugog Ëitanja treba razmisliti omoguÊnosti ugraivanja u Zakon i

BROJ

315

42

Do drugog Ëitanja trebarazmisliti o moguÊnostiugraivanja u Zakon i onihodredbi kojima bi se sprijeËilazloporaba vjerskih stajaliπta usvrhu izravnog ili neizravnogstjecanja dobiti, odnosnopsiholoπke ili bilo koje drugemanipulacije.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

onih odredbi kojima bi se sprijeËilazloporaba vjerskih stajaliπta u svrhuizravnog ili neizravnog stjecanjadobiti, odnosno psiholoπke ili bilo kojedruge manipulacije.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa PPGGSS--SSBBHHSS--HHNNSS--aa govorila je zastupnica VVeessnnaaPPuussiiÊÊ ((HHNNSS)).. Rekla je da navedeniklubovi pozdravljaju stavljanje zako-na u proceduru. S obzirom na to da jeto vaæno i osjetljivo podruËje koje uRH nije do sada bilo adekvatnoregulirano, tj. nije bilo uopÊe regu-lirano autohtonim hrvatskim zako-nom od promjene Ustava. Pozitivnimsmatraju i Ëinjenicu da su u izradiovog prijedloga sudjelovale svevjerske zajednice, odnosno velik broj,i da su njihove sugestije i prijedloziugraeni u Prijedlog.

Klub zastupnika HNS-PGS-SBHS-aima primjedbu na Ëlanak 8. kojim seregulira vjerski odgoj, odnosno nauvoenje vjeronauka u predπkolskeustanove. “Problem je da djeca u dobiod 3-6 godina snose posljedice opre-djeljenja vlastitih roditelja, da npr.sjede u drugoj sobi ili hodniku doknjihovi prijatelji iz istog vrtiÊapohaaju neπto u Ëemu oni nesudjeluju”. Postoji oËiti problemmajorizacije u zemlji koja dominantnopripada jednoj religiji, odnosnoRimokatoliËkoj crkvi. U takvimuvjetima postoji opasnost da jedanbroj djece, zato πto im roditeljipripadaju nekoj drugoj religiji ili nepripadaju niti jednoj religiji, budustavljena u situaciju u kojoj su odnajmanjih nogu iskljuËeni iz svojihzajednica, prijatelja, prije nego πtouopÊe mogu razumjeti o Ëemu se radi,smatra zastupnica. Ako treba neπto odtoga uvesti u predπkolske ustanoveonda je moæda pravilnije da se uvedeneka vrsta upoznavanja djece u tojdobi sa svim glavnim svjetskimreligijama, sa Ëinjenicom da je tosastavni dio ljudske egzistencije isastavni dio ljudske potrebe i kulturekoji se iskazuje u razliËitim druπtvimana razliËite naËine. MoguÊe je i dapojedine vjerske zajednice, kao πto toËine i danas, osnivaju svoje vlastitepredπkolske ustanove i svoje vlastitevrtiÊe pa prema tome roditelji ako æeleda njihova djeca sluπaju vjeronaukmogu svoju djecu slati u vrtiÊe kojesu vjerske zajednice osnovale.Najbolje je da se napravi analizaregulacije ove problematike uzemljama Europske unije, i po jednomnajuobiËajenijem modelu da sepristupi regulaciji i u Hrvatskoj,smatra zastupnica.

Klub zastupnika HNS-PGS-SBHS-apodræava Prijedlog zakona u prvomËitanju.

Za repliku se javila zastupnicaLLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)).. “Nejasnoje da je gospoa PusiÊ s jedne straneprotiv vjeronauka u vrtiÊima, jerdjeca u toj dobi ne mogu samaodluËivati, a s druge strane zalaæe seza vjerske vrtiÊe u istoj dobi. Mislimda se na taj naËin djeci podjednako nedaje moguÊnost da sami odluËuju, i tone moæe biti argumentacija za vjerskiodgoj u vrtiÊima. Drugi razlog protivvjeronauka u vrtiÊima je taj da djecakoja na vjeronauk ne idu, ostaju naulici, πeÊu i Ëekaju dok vjeronauk nezavrπi. Mislim da je to viπe tehniËkoprovedbeno pitanje, da li Êe tete uvrtiÊima tu djecu zabaviti drugimsadræajima za vrijeme dok trajevjeronauk za onu djecu koja na njegaæele iÊi”, rekla je zastupnica.

Zastupnica PPuussiiÊÊ ((HHNNSS)) odgovorilaje na repliku. Rekla je da se ona nezalaæe za osnivanje vjerskih vrtiÊa,nego samo za pravo vjerskih zajednicada osnivaju svoje predπkolske usta-nove, jer tada roditelji koji æele dadjeca idu na vjeronauk imaju djecu ujednom vrtiÊu, a ta djeca semeusobno ne razlikuju po tome da lipohaaju vjeronauk ili ne.

Vjerski odgoj bitno razliËit od

vjeronauka

Zastupnik AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ ((HHSSSS)) javiose za ispravak netoËnog navoda.Rekao je da se u predπkolskoj dobi nepredvia vjeronauk nego vjerskiodgoj, πto je bitno razliËito odvjeronauka. Vjerski odgoj provodeodgajatelji, a vjeronauk vjerouËitelji.MoguÊnost segregacije sigurnopostoji, ali tome se moæe doskoËiti narazne naËine. Moraju se prvenstvenooËitovati vjerske institucije o tojπkakljivoj temi i ponuditi rjeπenja πtooni joπ nisu dali, a tek nakon togatreba se oËitovati resorno mini-starstvo, rekao je zastupnik.

Zastupnica ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ((HHDDZZ)) javila se za repliku na izlaganjegospoe PusiÊ.

Rekla je da je zastupnica PusiÊrekla da djeca izmeu 3 i 6 godinasnose posljedice odluke svojihroditelja. A Ëlanak 63. Ustava RHkaæe da su roditelji duæni odgajati,uzdræavati i πkolovati djecu, te imajupravo i slobodu da samostalno odlu-Ëuju o odgoju djece.

Nakon rasprave po klubovima,uslijedila je pojedinaËna rasprava. ZarijeË se javila zastupnica LLjjeerrkkaaMMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)).. Pozdravljanapor predlagatelja da konaËnonormativno uredi, i to na jednakinaËin pravni poloæaj svih vjerskihzajednica u Hrvatskoj. “Kada je rijeËo vjerskom odgoju u predπkolskojdobi, pa i u osnovnoj i srednjoj πkoli,mislim da se ne radi ni na koji naËino segregaciji, slaæem se s argu-mentacijom koju je dala gospoaministrica na poËetku, u obrazloæenjuovog teksta zakona. U predπkolskimustanovama, pa i u osnovnoj tesrednjoj πkoli djeca se razlikuju nesamo po spolu, nego i po raznimdrugim aktivnostima, u kojima nekisudjeluju, drugi ne sudjeluju i tonikako i nuæno ne treba znaËitisegregaciju, pitanje je samo naËina nakoji Êe se urediti odræavanjevjeronauka ili vjerskog odgoja, dadruga djeca za to vrijeme ne gubevrijeme ili ne moraju πetati ulicama”,rekla je zastupnica.

Liberalan zakon

Osvrnula se i na financijskebeneficije koje Êe sada vjerskezajednice u Hrvatskoj dobiti, a sobzirom na rastuÊi trend osnivanja idjelovanja brojnih vjerskih zajednica,ili zajednica koje sebe smatrajuvjerskim zajednicama, u praksiprimjene ovog zakona nuæno Êe senametnuti pitanje koje se to sve

zajednice smatraju vjerskim zaje-dnicama i mogu koristiti beneficijefinanciranja predviene u ovomzakonu. “Ovakav vrlo liberalan stav,koji je doduπe sukladan naπemUstavu, mislim da Êe dovesti i moæedovesti do velikog broja zloporaba.Meni je razumljivo da je predlagatelj

BROJ

315

43

S obzirom na rastuÊi trendosnivanja i djelovanja brojnihvjerskih zajednica, ilizajednica koje sebe smatrajuvjerskim zajednicama, upraksi primjene ovog zakonanuæno Êe se nametnuti pitanjekoje se to sve zajednicesmatraju vjerskimzajednicama i mogu koristitibeneficije financiranjapredviene u ovom zakonu.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

vjeπto izbjegao odreenje u smisludefinicije kada se neka zajednica moæesmatrati vjerskom, naæalost, mislimda je u sluËaju ovog zakona to kljuËnopitanje i da Êe trebati utvrditi vrlojasne kriterije po kojima Êe se moÊi iMinistarstvo, u primjeni Ëlanka 18.stavak 2, a naravno i Povjerenstvo, isvi ostali koji imaju odreene obvezeprema vjerskim zajednicama, odre-diti, da li netko, odnosno da li nekaudruga, grupacija jest doista vjerskazajednica ili nije”, rekla je zastupnica.Dakle, manjkavost ovog prijedloga jeËinjenica da ne postoje kriteriji zautvrivanje da li je neka zajednicavjerska ili ne.

Zakon treba donijeti

konsenzusom

Za rijeË se javila zastupnica JJaaddrraann--kkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)).. Rekla je da Zakonmora imati jasne kriterije, po kojimase nedvojbeno moæe prepoznati tkoËini vjersku zajednicu, a tko ne.Osvrnula se na Ëlanak 4. koji kaæe davjerske zajednice u promicanju vjere idrugom svom djelovanju ne smijuπiriti netrpeljivost i predrasude premadrugim vjerskim zajednicama injihovim vjernicima ili graanima bezvjerskog uvjerenja. Njen prijedlog jeda se ovaj Ëlanak odnosno odredbaovog Ëlanka proπiri i na druge oblikenetrpeljivosti, mrænje prema bilokome. To isto odnosi se i na Ëlanak 18.koji govori o upisu vjerske zajedniceu evidenciju. “Mislim da takoer tumoraju biti ugraeni sasvim Ëvrstikriteriji kao i u Ëlanku 20. koji govorio brisanju iz evidencije. Sasvim jesigurno da zajednice koje propagirajumrænju teπko da mogu biti upisane unaπu evidenciju”. Osvrnula se naËlanak 3. koji govori o ureivanjuodnosa dræave i vjerskih zajednica iosnivanju komisije za odnose s vjer-skim zajednicama. “Dræim da bi tukomisiju trebao osnovati Sabor i da biSabor trebao imati nadzor nad tomkomisijom, a ne Vlada. Ja na krajuplediram da se uËini dodatni naporkako bi ovo bio uistinu zakon kojiÊemo donijeti konsenzusom”, rekla jezastupnica.

Zastupnica LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk((HHDDZZ)) javila se za repliku na pitanjekoje je postavila zastupnica Kosor,kako utvrditi broj vjernika premakojemu Êe se odreivati financijskasredstva iz proraËuna kojima Êe sepodræavati rad pojedinih vjerskihzajednica. “Mislim da bi jedan od

dobrih kriterija mogao biti izjaπnja-vanje za pojedine vjerske zajednice izzadnjeg popisa stanovniπtva”.

Zastupnica KKoossoorr ((HHDDZZ)) se javila zaodgovor na repliku. Rekla je da je uizlaganju rekla da Êe broj vjernika bitikatkada teπko utvrditi s obzirom namale vjerske zajednice, nije govorila ovelikim vjerskim zajednicama.

Viπe rijeËi o vjernicima

Zastupnik AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ ((HHSSSS))rekao je da apsolutno podræavadonoπenje ovog zakona. Podloga zaizradu ovog zakona se temelji naslobodi vjeroispovijesti, na slobodijavnog iskazivanja svog religijskogstava, obvezi dræave da te principeπtiti, te na principu ravnopravnostisvih vjernika, bez obzira koje vjerskepripadnosti oni bili. Pri tome valjadefinirati odnos dræave i vjere, prava,obveze i odgovornosti. “Povijest nasuËi da su se ta dva principa meu-sobno sukobljavala oko podruËjadominacije, oko podruËja prava naistinu ili podruËja vlasti”, rekao jezastupnik.

Rekao je da bi u ovom zakonutrebalo biti viπe rijeËi o vjernicima.“Ovaj Zakon je dominantno pripre-mljen da bi zaπtitio prava vjernika,barem u preambuli, ili negdje drugdjetrebalo bi viπe istaknuti znaËenjesvega ovoga o Ëemu priËamo za vjer-nike. Naime, vjera ima i religijski isvjetonazorni, kulturoloπki, politiËki,nacionalni i koji sve ne znaËaj”,naglasio je zastupnik. Ulazak vjerskihinstitucija u odgojne procese iobrazovne, smatra naroËito vaænim udoba kada smo svjedoci zloporabedroge, nasilja u razliËitim oblicima, tesruπenog sustava vrijednosti.

Zastupnica KKaattiiccaa SSeeddmmaakk ((SSDDPP))rekla je da apsolutno podræavadonoπenje novog zakona.

Osvrnula se na raspravu, rekla je dasu se Ëule razliËite definicije vjere, ada je jedna od njih izmeu ostalogglasila da je osnovna svrha postojanjavjerske zajednice skrb o socijalnimprilikama stanovniπtva. Kada bi to

bilo istina, onda bi i vjerska zajednicabila humanitarna udruga, a ona tonije, rekla je zastupnica. »lanak 8.otvara moguÊnost vjeronauka uosnovnim i srednjim πkolama i uustanovama predπkolskog odgoja,dakle u vrtiÊima. “Mora se voditiraËuna o ravnopravnosti pripadnikasvih vjerskih zajednica, ali se moraeducirati i vjerouËitelje i mora sevoditi raËuna o prilagoenostiprograma dobi djeteta. Jako vaæno je itko Êe taj vjeronauk, pogotovo uvrtiÊima provoditi. “Pitam se da liÊemo zaista povjeriti tetama, dakleodgajateljima da provode i vjerskiodgoj u vrtiÊima? Mislim da to nijeprimjereno”, rekla je zastupnica.

Za ispravak netoËnog navoda javilase zastupnica KKaarrmmeellaa CCaappaarriinn ((HHDDZZ))..Htjela je ispraviti kolegicu Sedmakkoja tvrdi da tete nisu sposobneprovoditi vjerski odgoj. U vrtiÊu nesamo da postoji vjerski odgoj negopostoji sportski, likovni, glazbeni ieko program koje one provode, a πtose tiËe njihove sposobnosti Ministar-stvo prosvjete i πporta, Zavod zaunapreenje πkolstva poslao je dopissvim vrtiÊima u kojima pozivazainteresirane odgajateljice da upiπuseminar za teoloπko katehetskodoπkolovanje ukoliko nisu to zavrπile.

Javila se zastupnica KKaattiiccaa SSeeddmmaakk((SSDDPP)).. Rekla je da ne smatra da tetenisu sposobne nego da tete nisueducirane za provoenje vjeronauka uvrtiÊima.

Zajedniπtvo katoliËke crkve i

hrvatskog naroda

Za rijeË se javila zastupnica MMaarriijjaaBBaajjtt ((HHDDZZ)).. Rekla je da je u Ustavu RHutvreno pravo osobe na vjerskuslobodu kao graansko pravo. Hrvat-ski Ustav u Ëlancima 40. i 41. teUstavnom zakonu o ljudskim pravimai slobodama takoer jamËi sloboduvjeroispovijedi. Pitanja slobode vjero-ispovijedi i javnog oËitovanja vjere,obavljanja vjerskih obreda, te pravavjerskih zajednica da osnivajuobrazovne, socijalne i dobrotvorneustanove i zavode, nalaze se u brojnimzakonima hrvatske dræave. Stoga biprijedlog zakona o pravnom poloæajuvjerskih zajednica trebao izrasti napotrebi suradnje crkve i dræave radiunapreenja opÊeg dobra graana, tehrvatske dræave i druπtva u cjelini,poπtujuÊi neovisnost i slobodu crkvekao zajednice vjernika. “Joπ uvijek uhrvatskoj javnosti moæemo Ëuti

BROJ

315

44

Ovaj Zakon je dominantnopripremljen da bi zaπtitioprava vjernika, barem upreambuli, ili negdje drugdjetrebalo bi viπe istaknutiznaËenje svega ovoga o ËemupriËamo za vjernike.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

ateistiËku tezu da je vjera Ëovjekovaprivatna i osobna stvar i da nemapotrebe za njezinim javnim iska-zivanjem. Vjera uistinu intimnopripada pojedinoj osobi, ali pred-stavlja i duhovnu vezu s drugimljudima, stoga traæi javni iskaz.Vrednotama vjere vjernici jaËajumoralnu snagu hrvatskog pluralnogdruπtva oslanjajuÊi se na kulturu,mentalitet i narodnu tradicijustvaranu tijekom stoljeÊa. PoπtujuÊiUstavom garantiranu vjersku jedna-kost, Prijedlog zakona o vjerskimzajednicama po mom miπljenju moraobi prepoznavati i 14-stoljetno nera-zdvojno zajedniπtvo KatoliËke crkve shrvatskim narodom. I u posljednjempopisu stanovniπtva graani RH suiskazali svoju veÊinsku pripadnostKatoliËkoj crkvi. Prema prijedloguzakona u dijelu koji govori oevidenciji vjerskih zajednica u Ëlanku17. vjerske zajednice koje Êe seosnovati nakon stupanja na snaguovog zakona podnose zahtjev za upisu evidenciju podnoseÊi akt iz kojeg jevidljivo da je vjersku zajednicuosnovalo najmanje onoliko osnivaËavjernika koliko ih je prema aktima tezajednice potrebno za njeno osnivanje.Smatram da je za osnivanje vjerskezajednice i upis u evidenciju potrebnonavesti broj osnivaËa vjernika, ali ikriterije po kojima odreena grupapostaje vjerska zajednica jer Êe sepredloæenom liberalizacijom upisaubrzano stvoriti neoËekivano velikibroj novih vjerskih zajednicaosnovanih na razliËitim motivima”,rekla je zastupnica.

Osvrnula se i na pitanje vjerskogodgoja i nastave vjeronauka uodgojnim i obrazovnim ustanovama.Pravo na slobodu vjere u obrazovnomsustavu temelji se na nizumeunarodnih dokumenata, OpÊojdeklaraciji UN-a o pravima Ëovjeka,Meunarodnom ugovoru o graan-skim i politiËkim pravima i zavrπnomaktu Konferencije o sigurnosti isuradnji u Europi. U Hrvatskoj je uπkolskoj godini 1991/92. ponovnouveden vjeronauk u osnovne i srednjeπkole. U πkole je uveden πkolskivjeronauk svih vjerskih zajednicakoje su Ministarstvu prosvjete iπporta na pismeni upit ministarstvapredloæile nastavne programe vjero-nauka za uËenike pripadnikepojedinih vjerskih zajednica, adostavile su ga KatoliËka crkva,Reformirana KatoliËka crkva uHrvatskoj, Savez baptistiËkih crkavau RH, Pravoslavna crkva u Hrvatskoj,

Kristova crkva, Evaneoska crkva,Æidovska opÊina Zagreb i Islamskazajednica u Hrvatskoj. Procespostizanja zakonskih rjeπenja zakatoliËki πkolski vjeronauk dobio jesvoj prvi zakonski okvir sklapanjemugovora izmeu Svete Stolice i RH osuradnji na podruËju odgoja i kulture1996. godine. Postignut ugovorratificiran je u Hrvatskom saboru1997. godine. Ovim ugovorom ugo-vorne strane dogovorile su temeljnanaËela za provedbu prava roditelja dadjeca u πkoli primaju odgoj usklaens njihovim obiteljskim odgojem.Sklapanjem ovog ugovora oËitovalo seda se hrvatsko druπtvo razvija nademokratskim naËelima i da teæiUstavom utvrenu vjersku sloboduutvrditi i zakonima. Takav ili sliËan

pravni temelj joπ uvijek nije postignutza druge vjerske zajednice u RH,stoga bi bilo neophodno da te vjerskezajednice s nadleænim dræavnimtijelom takoer sklope ugovore pouzoru na KatoliËku crkvu. “Prisu-tnost vjeronauka u πkoli ne dovodi upitanje laiËnost dræave veÊ znaËi dadræava konaËno postaje instrumentdruπtva, odnosno graanstva i sluæigraanstvu na naËin da je osigurala izaπtitila zakonima i propisalaostvarivanje temeljnog ljudskogprava na slobodu vjere i savjesti ujavnoj πkoli koja je javno druπtvenodobro”, rekla je zastupnica.

Analiza proteklih deset godina

vjeronauka

Za rijeË se javila zastupnicaSSnnjjeeææaannaa BBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ ((SSDDPP))..Podræava i pozdravlja πto se napokonna saborskim klupama naπao ovajPrijedlog zakona koji regulira proble-matiku vezanu uz vjerske zajednice.

Osvrnula se na odredbu Ëlanka 8. gdjese regulira vjerski odgoj i nastavavjeronauka. “Osobno smatram da bitrebalo sada nakon 10 godina oduvoenja vjeronauka napraviti jednuzajedniËku temeljitu analizu, trebalibi je obaviti svakako i predstavnicivjerskih zajednica, ali i predstavniciMinistarstva prosvjete, pa ipredstavnici πkolskih odbora koji bitrebali vidjeti πto se u proteklih 10godina dogaalo, da li su djeca kojane odlaze na odreene satove vjero-nauka zbrinuta, da li su za njihponueni zamjenski sadræaji, πto jesvaka pojedina πkola u tom segmentunapravila, kakva je kvalitetavjerouËitelja i joπ mnogo toga bitrebalo zajedniËki analizirati sadanakon 10 godina da bi se moglo ondagovoriti i o vjerskom odgoju u pred-πkolskim ustanovama”, rekla jezastupnica.

Bit vjere nije nauËiti i znati,

nego vjerovati

Potom je govorila zastupnica LLuucciijjaaDDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)).. Rekla je da je vjerskiodgoj kao dio odgojno obrazovnogprograma svakako prihvatljiv, pogo-tovo u sadaπnjem stupnju morala unaπem druπtvu, a shodno tome gapodræava onda kao takvog i upredπkolskoj ustanovi. “Vjerski odgojkoji Êe djecu odgajati u duhutolerancije, ljubavi prema bliænjem,poπtivanju razliËitosti, takav vjerskiodgoj zasigurno je dobrodoπao.Meutim, na ovakav naËin na koji sezapravo on predlaæe je neprihvatljiv,a to je da se on provodi po grupamapo pojedinoj vjeroispovijesti, to zamene nije niπta drugo nego uvoenjevjeronauka u predπkolskim usta-novama i ne slaæem se tu s kolegomSimoniÊem koji je govorio da tozapravo nije uvoenje vjeronauka.Oni koji poznaju odgojno-obrazovniproces u predπkolskim ustanovama,znaju da je to gotovo nemoguÊe. Djecase u vrtiÊima dijele po dobnimskupinama, a to je popraÊeno iodgovarajuÊim programom za tepojedine dobne skupine. Djeca takvoguzrasta ne mogu razumjeti bilo kakvupodjelu a ovako koncipiran prijedlogzasigurno Êe dovesti do takvihpodjela. Vjeronauk u πkolama bimoæda trebalo preispitati. A prihva-tljivi vjerski odgoj ne samo u vrtiÊimanego i u πkolama podræava. Ako smou RH stvorili uvjete za slobodnoizraæavanje vjere, ako postoje

BROJ

315

45

Prisutnost vjeronauka u πkoline dovodi u pitanje laiËnostdræave, veÊ znaËi da dræavakonaËno postaje instrumentdruπtva, odnosno graanstva isluæi graanstvu na naËin daje osigurala i zaπtitilazakonima i propisalaostvarivanje temeljnogljudskog prava na sloboduvjere i savjesti u javnoj πkolikoja je javno druπtveno dobro.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

moguÊnosti da vjerske zajedniceosnuju vrtiÊe i πkole onda je upitnotrebamo li dodatno djecu optereÊivativjeronaukom kao predmetom u πkoli.Bit svake vjere nije nauËiti i znatinego vjerovati i u sakramente vjere”,rekla je zastupnica.

Za repliku se javila zastupnicaZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ)).. Reklaje da vjerski odgoj ne dovodi dopodjela, da treba poπtivati pravoroditelja na vjerski odgoj svoje djece,a prema Ëlanku 63. Ustava RHroditelji imaju pravo samostalnoodluËivati o odgoju njihove djece.“KatoliËki program je jedan odmnogih odobrenih programa za vrtiÊMinistarstva prosvjete i πporta,ukoliko ima osposobljenih kadrova, tese nudi roditeljima, a oni birajuprogram za svoje dijete i na to imajupravo”, rekla je zastupnica.

Zastupnica DDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)) odgo-vorila je na repliku. Rekla je da sezalaæe za vjerski odgoj, ali ovakavnaËin vjerskog odgoja po pojedinimvjerskim zajednicama dovest Êe dopodjela.

Za repliku se javio zastupnik JJoossiippSSeessaarr ((HHDDZZ)).. Replicirao je kolegici popitanju vjeronauka. Vjeronauk jeizborni predmet, nije obvezni, nijeonaj koji optereÊuje. Rekao je da bizaista bilo potrebito da prigodomdonoπenja ovakvog vaænog zakonaimamo raπËlambu stanja o provedbinastave vjeronauka u πkolama i naπimiskustvima u tome.

Za odgovor se javila zastupnicaDDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)).. “Ja sam rekla da bitvjere nije znati i nauËiti i za to dobitiocjenu, nego je bit vjere vjerovati.Mislim da sadaπnji naËin vjeronaukau πkolama ne doprinosi tome”.

Doπkolovanje odgajateljica za

katoliËki vjerski odgoj

Za repliku se javila i zastupnicaMMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ)).. Replicirala je gledestava zastupnice Debeljuh o kato-liËkom vjerskom odgoju u pred-πkolskim ustanovama. Naime, Zavodza unapreenje πkolstva Ministarstvaprosvjete veÊ poËetkom ove godineuputio je svim predπkolskim ustano-vama obavijest o doπkolovanjuodgajateljica koje bi se æeljele posvetitiprovoenju programa katoliËkogvjerskog odgoja.

Za odgovor se javila zastupnicaDDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)).. Rekla je da je upravosada kolegica spomenula da se upitMinistarstva o doπkolovanju i odnosi

samo na katoliËki vjerski odgoj, aovdje se govori o svim vjerskimzajednicama, pa prema tome misli daje tu bit problema.

Zastupnica MMaarriijjaa BBaajjtt ((HHDDZZ)) javilase za ispravak netoËnog navoda.Rekla je da je KatoliËka crkvapotpisala sa hrvatskom dræavomugovore koji obvezuju, a da su se sviu svojim raspravama pozivali da iostale vjerske zajednice potpiπuugovore sukladno ovima.

Za ispravak netoËnog navoda sejavio zastupnik AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ ((HHSSSS))..Citirao je stav Povjerenstva za πkolskivjeronauk prosvjetnog vijeÊa Mini-starstva prosvjete i πporta, koji glasi:“KatoliËki vjerski odgoj nije sinonimza vjeronauk kao nastavni predmet.Treba dobro razlikovati vjeronauk uπkoli od vjeronauka u vjerskoj zaje-dnici, vjeronauk u πkoli imaodgojnoobrazovnu funkciju, a vjero-nauk u vjerskoj zajednici uvoenje upraktiËni æivot u vjeri”. Konfesionalnivjeronauk u svom programu sadræi nesamo program odreene konfesije,nego i saznanja o drugim religijama,te ima opÊe obrazovni karakter i bitnuetiËko moralnu ulogu.

Vjerski program - samo jedan

od mnogih predπkolskih

programa

Za ispravak netoËnog navoda javilase zastupnica ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ((HHDDZZ)).. Rekla je da je vjerski programsamo jedan od programa koji ulazizajedno sa svim ostalima u redovite,cjelodnevne ili pak kraÊe programepredπkolskog odgoja. ZnaËi svi onikoji su odgovorni za vrtiÊe i rad vrtiÊapobrinut Êe se kako Êe se provoditi ivjerski odgoj, ne dijeleÊi i neomalovaæavajuÊi drugu djecu koja suu vrtiÊu.

Zastupnik VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ))rekao je da u Hrvatskoj uistinu trebadonijeti zakon koji Êe pravnoregulirati poloæaj vjerskih zajednica.Ali smatra da bi u ovom prijedlogu

zakona trebala uvodno naÊi svojemjesto razrada temeljnih ustavnihnaËela, poglavito odredbe Ëlanka 3,koje odreuju koje su najviπevrednote ustavnog poretka i da sepravno reguliranje poloæaja vjerskihzajednica temelji na temeljnimvrednotama ustavnog poretka RH, naslobodi, jednakosti, nacionalnojravnopravnosti, ravnopravnostispolova, mirotvorstvu, socijalnojpravdi, poπtivanju prava Ëovjeka.Takoer se zalaæe da budekonkretizirana i odredba Ëlanka 39.Ustava, koja nalaæe zabranu ikaænjivost svakog pozivanja ilipoticanja na uporabu nasilja, nanacionalnu, rasnu ili vjersku mrænjuili bilo koji oblik nesnoπljivosti. Rekaoje da treba pronaÊi i u zakonu utvrditidjelotvorni i brzi mehanizam koji bionemoguÊio nastajanje onih skupinakoje se deklariraju kao vjerskezajednice, a nisu Ëak ni sljedbe,odnosno sekte, nego oni koji podmaskom vjerskih sloboda i osnivanjavjerske zajednice zapravo propagirajuupravo sve opreËne vrijednostitemeljnim ustavnim slobodama ipravima i temeljnim vrednotamaustavnog poretka. “Tu bi se moraoosigurati u zakonu po mom miπljenjudjelotvorni mehanizam da sepreventivno i brzo sprijeËe takvi oblicii pojavnosti takvih kvazi-vjerskihzajednica jer to nisu ni vjerskezajednice ni sljedbe, to su kultovimraka, to su kultovi mrænje”, rekaoje zastupnik. Naveo je tada kaoprimjer “Deklaraciju o genocidu nadsrpskim narodom” iz 1997. godine,objavljenu u srpskom Ëasopisu“Vreme”, potpisanu od 60-tak vrloistaknutih pojedinaca, u kojoj senavodi da su u procesu razaranja SFRJugoslavije Srbi podnijeli najviπepatnje i progone sa svojih “istorijskihstaniπta u BiH i Hrvatskoj”. “U listu“Pravoslavlje” i ovih zadnjih mjesecinastavlja se s tvrdnjama i iznoπenjemocjena koje ugroæavaju temeljnevrednote ustavnog poretka tvrdnjamao genocidnosti hrvatskog naroda, otome da je izvrπen od hrvatskognaroda i Hrvatske genocid nad Srbi-ma u Hrvatskoj 1991.-1995. godine, stvrdnjama da je tu bila legalna,legitimna srpska dræava u Hrvatskojkoju je Hrvatska napala i izvrπen jegenocid nad Srbima i to sve podokriljem Srpske pravoslavne crkve”,rekao je zastupnik. Povodom svegatoga zastupnik smatra da i u ovomPrijedlogu zakona trebaju naÊi izrazazabrana i osuda takvog djelovanja

BROJ

315

46

U Zakonu valja osiguratidjelotvorni mehanizam da sepreventivno i brzo sprijeËetakvi oblici i pojavnosti takvihkvazi-vjerskih zajednica jer tonisu ni vjerske zajednice nisljedbe, to su kultovi mraka, tosu kultovi mrænje.

IHS20.XII. 2001.

PRAVNI POLOÆAJ VJERSKIH ZAJEDNICA

vjerskih zajednica jer one πiremeunacionalnu i meuvjersku mræ-nju, a ne samo netoleranciju inetrpeljivost.

Vjerski obredi i u bolnicama

Gospodin ©eks miπljenja je da nijedobro da vjerske zajednice ne moguobavljati vjerske obrede i u nekimdrugim prostorima, osim u svojima ina otvorenom uz prethodnu najavu,kako se sada tumaËi Ëlanak 5.Prijedloga zakona. Smatra da trebaostaviti moguÊnost da se vjerskiobredi obavljaju primjerice u bolni-cama, da se obavljaju i u drugimodreenim javnim objektima πto jestvar jedne demokratske πirine iotvorenosti i da ne treba to ograni-Ëavati iskljuËivo na crkvene prostore.

RijeË je dobio zastupnik ÆÆeelliimmiirrJJaannjjiiÊÊ ((HHSSLLSS)).. Osvrnuo se na Ëlanak8. Prijedloga zakona, i to stavak 1.koji govori o otvaranju moguÊnostivjerskog odgoja u predπkolskimustanovama. Rekao je da je vaænostodgoja u najranijoj dobi neosporna ida teæiπte nije na obrazovanju, negona odgoju. Vaæna je uloga roditelja,ali i ustanova predπkolskog odgoja. Uovom prijedlogu zakona, odnosno uobrazloæenju navode se pravnauporiπta za to, pa se kaæe da je pravoroditelja na vjerski odgoj djecesastavni dio temeljnih ljudskih pravai zajamËeno je OpÊom deklaracijom opravima Ëovjeka. Poveljom SveteStolice o pravima obitelji, Ustavom RHi Ugovorom o suradnji na podruËjuodgoja i kulture izmeu Svete Stolicei RH. Svjedoci smo brojnih napisa iiznoπenja miπljenja koja su puno putavrlo opreËna, od toga da se apsolutnopodræava uvoenje vjerskog odgoja upredπkolske ustanove do osporavanja.Primjerice, Ëak i nacionalni Kate-hetski ured Hrvatske biskupskekonferencije stavlja odreene rezervena dio odredbe stavka 1. Ëlanka 8.koja glasi: “Program vjerskog odgojaprovodit Êe se u odgojnim skupi-nama”. Zastupnik smatra da jeprimjedba vjerojatno na mjestu. Ovaformulacija bi mogla biti razliËitointerpretirana uz ostalo i kao da Êe seodgojne skupine stvarati premavjeroispovijesti, a ne prema progra-mima πto bi znaËilo da se djeca dijeleprema vjeroispovijesti, a πto zapravonitko ne æeli. Zato umjesto takveformulacije crkva predlaæe formu-laciju, po kojoj bi se vjerski odgojprovodio u okviru onog programakoji u sebi sadræi i programske

sadræaje odreene vjeroispovijestisukladno Pravilniku koji donosiministar nadleæan za predπkolskiodgoj. Naime, u vrtiÊima postoje razniprogrami, kao npr. dramsko-scenski,likovni, glazbeni, rano usvajanjestranog jezika itd. To bi znaËilo da setu sada u te programe uvrπtava ivjerski program pojedine vjeroispo-vijesti.

Velika odgovornost katoliËke

crkve

Zastupnik IIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((HHSSLLSS))rekao je da je Hrvatskoj potrebanpravi, moderan, demokratski itolerantan zakon o vjerskimzajednicama, da on treba polaziti odtemeljnih ustavnih odrednica RH,koja je demokratska, socijalna, a akoje demokratska onda je ujedno i laiËkadræava, gdje je crkva odvojena oddræave.

Odvojenost crkve od dræave znaËi dane smije dræava kontrolirati crkvu,odnosno vjersku zajednicu, kao πtovjerska zajednica ne smije zadirati unadleænosti dræave, no to ne znaËiodvojenost crkve od druπtva jer svakavjerska zajednica je zapravo diodruπtva. “U Hrvatskoj imamo speci-fiËnost da, iako ne znamo rezultateposljednjeg popisa stanovniπtva,svakako jedna vjera, katoliËka Ëinibarem 4/5 stanovniπtva. Ali to znaËida dræava ima veÊu odgovornost utakvoj zemlji gdje je jedna crkvatoliko dominantna po broju svojihvjernika, kao πto to i znaËiodgovornost te najveÊe vjerskezajednice, u ovom sluËaju katoliËkecrkve, da u druπtvu djelatno pokazujesvoje osnovne principe tolerantnosti,teænje za ekumenizmom i ravnoprav-nosti”, rekao je zastupnik. “Obveza jestvoriti zakon i poziciju za vjerskezajednice za proklamiranje puneslobode vjerske zajednice, puneslobode vjernika, jer ljudsko pravo jeu prvom redu pravo pojedinca, pravograanina, pravo vjernika da imamoguÊnost slobodno ispoljavati svoju

vjeroispovijed”, rekao je zastupnik.Smatra da je ovaj prijedlog zakonapriliËno i uglavnom uravnoteæen. ©tose tiËe pitanja vjerskog odgoja, rekaoje da ovaj zakon samo ponavlja onoπto je upisano u ugovor sa SvetomStolicom, tako da je jako teπko u ovomzakonu neπto mijenjati, ali misli da jenajbolja πkola vjerskog odgoja obitelj,da obitelj ima najveÊu odgovornost zaodgoj svoje djece. A πto se tiËevjeronauka u πkolama, smatra da jeon sa stanovniπta razvijanja vjere udjeteta manje efikasan nego vjero-nauk u crkvi. »lanak 8. koji govori ovjerskom odgoju u vrtiÊima trebabolje formulirati da bi se vidjelo da jeto doista jedan fakultativni oblikdopunskog odgoja koji moæe bitiprimijenjen samo uz zahtjev, privoluroditelja.

Vjerski sadræaji bit Êe

primjereni uzrastu djece

Zastupnik JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)) smatrada je najvaænije da se poπtuje ustavnonaËelo odvojenosti vjerske zajednice idræave i ravnopravnosti, da ne budejednakijih pred zakonom. Trebaodrediti πto je vjerska zajednica.Posebno je vaæno naznaËiti zakonskekriterije za osnivanje vjerskihzajednica koji moraju biti stroæi irestriktivniji prema onima kojizagovaraju mrænju, povredu sloboda iprava, ugroæavaju zdravlje, æivot iimovinu drugih graana.

Osvrnuo se i na odredbe o vjerskomodgoju u vrtiÊima. Pravo je roditeljada izaberu da li æele da im se djecaodgajaju u vjerskom duhu, πto opetvrtiÊi mogu prihvatiti, ako to imaju usvom programu. Vjerski sadræaj bit Êeprimjeren uzrastu djece. “Kako Êe radbiti organiziran, pa to je stvarorganizacije rada vrtiÊa, rad seorganizira uglavnom po skupinama,dok jedni budu imali zabavne igre,glumu, pjevanje, drugi Êe biti navjeronauku, odnosno vjerskomodgoju, dakle ne bi trebalo biti govorao segregaciji u tom segmentu”,smatra zastupnik. Zaloæio se zarazradu kriterija za osnivanjevjerskih zajednica, kao zakonskogosiguraËa, kojim bi izbjegli svemoguÊe manipulacije.

Zastupnik JJooππkkoo KKoonnttiiÊÊ ((HHSSLLSS))smatra da ovaj zakon u prvom Ëitanjupredstavlja solidnu osnovu i zato gapodræava, nadajuÊi se da Êe predla-gatelj do drugog Ëitanja ponuditi joπkvalitetnije rjeπenje.

BROJ

315

47

Obveza je stvoriti zakon ipoziciju za vjerske zajedniceza proklamiranje pune slobodevjerske zajednice, puneslobode vjernika, jer ljudskopravo je u prvom redu pravopojedinca.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

“Pitanje vjerskog odgoja u vrtiÊimaje vrlo osjetljivo pitanje, o kojem trebaoprezno razgovarati, kako se ne biugrozilo niËije pravo, niti pravomanjine, a niti pravo veÊine. Miπljenjasam da je pojam segregacija moæda ipreteæak, i da naËin na koji jenormiran ovaj Ëlanak u ovom zakonune ukazuje da bi moglo doÊi dosegregacije iz jednostavnog razloga,πto kriteriji koji su ovdje uvedeni vaæeza sve i za veÊinu i za manjinu,omoguÊavaju isto pravo i velikim imalim vjerskim zajednicama, odnosnoroditeljima koji æele da njihova djeca iu vrtiÊima imaju odreeni vjerskiodgoj. Prijedlog zakona pripadnikesvih vjera tretira na isti naËin i Ëinimi se da pravo na vjerski odgoj imajusvi oni koji to æele za svoju djecu”,rekao je zastupnik.

Otvoren put potpunoj

relativizaciji

Zastupnik DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ))rekao je da nema definicije temeljnogpojma kojim se bavi ovaj zakon, pojmavjerske zajednice. “Definicije nema jernaæalost moramo se suoËiti saËinjenicom da i u naπem Ustavu ukojemu se govori o ljudskim pravima,o pravima Ëovjeka, a pravo navjeroispovijed je jedno od UstavomzajamËenih prava Ëovjeka, takoernema definicije πto je to Ëovjek. Nesamo da nema definicije Ëovjeka iljudskog biÊa u hrvatskom Ustavu,nema ga ni u svim onim brojnimpoveljama i deklaracijama, meuna-rodnim i nacionalnim koje se bavepitanjima ljudskih prava i pitanjimaprava Ëovjeka. Pa da li se onda moæezaista na vjerodostojan naËin ureditipitanje jednog od ljudskih prava, akonema definicije samoga pojma Ëovjek?Mogli smo Ëuti danas ovdje uraspravama kako Sabor nije pozvaniznositi vrijednosne sudove. A tko jeto onda pozvaniji u jednoj dræavi, ujednom narodu, u jednom druπtvuiznositi vrijednosne sudove opojmovima koji se kane ureditizakonom ako ne zakonodavac? Kakomi moæemo zakonom ureivati

odreene pojmove, pojave, ako nismopozvani dati vrijednosne sudove o timpojmovima? Guramo glavu u pijesakkada izbjegavamo definirati πto je tovjerska zajednica. Naæalost, u pitanjuje, po mom sudu, jedna odreenavrsta opÊeg relativizma koji izvire izovog Prijedloga zakona. U naπemUstavu stoji da su sve vjerskezajednice ravnopravne, i to je ustavnakategorija. Meutim, mi izbjegavamopitanje recimo iz Ëega izviruvrijednosti naπe europske civilizacije?Da li ono πto se podrazumijeva podeuropskom civilizacijom ima svojeizvore u svim vjerskim zajednicama?Ne! Europska kulture, hrvatskakultura nisu izrasle same po sebi,izrasle su iz etiËkog sustava krπÊan-skih vrijednosti. U ovom zakonunema ni traga Ëinjenici da mirespektiramo tu Ëinjenicu, da jeeuropska civilizacija, europska kultu-ra, a slijedom toga i hrvatska kultura,da svoje izvore imaju u krπÊanskometiËkom sustavu vrijednosti. OvimPrijedlogom zakona otvara se putpotpunoj relativizaciji, isto je Kato-liËka crkva, krπÊanska vjera iz kojeizvire europska, pa i hrvatska kulturai isto je ako se desetak infantilnihtipova nae i proglase sebe vjerskomzajednicom koji vjeruju u ne znamπto. Zakonodavac Hrvatski saborstavit Êe ih u isti poloæaj”, rekao jezastupnik. Zastupnik se osvrnuo naËlanak 8. Zakona i rekao da su se Ëulivrlo ratoborni zahtjevi da bi trebaloiskljuËiti moguÊnost odræavanjavjerskog odgoja u vrtiÊima, iako je toodredba koja je sastavni dio i Ugovorasa Svetom Stolicom. “Vrlo jezanimljiva logika onih roditelja kojine æele i imaju pravo na to, da njihovadjeca ne sudjeluju u programuvjerskog odgoja u vrtiÊima, ali imajuli oni pravo uskratiti zahtjeve i voljuroditelja koji æele da njihova djecasudjeluju u programu vjerskogodgoja u vrtiÊima? Ja mislim danemaju. Protiv toga sam da oni zatojer ne æele da njihova djeca sudjelujuu vjerskom odgoju, ograniËavajupravo nas roditelja koji tako neπtoæelimo”, rekao je zastupnik.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio je zastupnikMMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)).. Rekao je da suministrica i cijelo Ministarstvopravosua ovdje odsjedili cijeli dan,sluπajuÊi zastupnike, a stavljeni su ujedan priliËno neugodan poloæaj kaopredlagatelji. Naime, pravi predla-gatelj ovog zakona zapravo je VladinoPovjerenstvo za odnose s vjerskimzajednicama, na Ëelu s dopred-sjednikom Vlade, dr. Goranom Grani-Êem, koji nije sluπao sve ove suπtinskeprimjedbe koje su iznesene, nego je toprepustio ministrici pravosua iMinistarstvu pravosua iako su oniodradili samo tehniËki dio posla,formulirali pojedine stavove vladinogpovjerenstva, u jedan zakon. Dakle,drugim rijeËima, odradili su jedannomotehniËki posao. Rekao je da jeusprkos svemu, ovaj prijedlog zakonaznatan napredak u odnosu na vaæeÊizakon, i da je solidna podloga zadrugo Ëitanje, u kome Êe, nada se, bitijoπ dosta popravljen.

Potom je predstavnik predlagatelja,ministrica IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊdala zavrπnu rijeË. Ministrica jezahvalila u ime Vlade RH na iscrpnoji konstruktivnoj raspravi koja jeprotekla u tolerantnoj atmosferi.Rekla je da Êe predlagaË, Vlada RH,do konaËnog Ëitanja razmotriti sveprijedloge i zakljuËke koji su danipojedinaËno ili kroz odbore, kako bikonaËni tekst zaista bio nazadovoljstvo svih, a naroËito graana,kojima i treba sluæiti.

Ovime je zakljuËena rasprava.HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjee vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa

((6699 ggllaassoovvaa ““zzaa””,, 2233 ““ssuuzzddrrææaannaa””ggllaassaa)) pprriihhvvaattiioo PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oopprraavvnnoomm ppoollooææaajjuu vvjjeerrsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa..VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6699 ggllaassoovvaa ““zzaa””,, 2255““ssuuzzddrrææaanniihh””)) ddoonneesseenn jjee zzaakklljjuuËËaakkssuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu OOddbboorraa zzaa UUssttaavv,,PPoosslloovvnniikk ii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv,, aa ggllaassii::OObbvveezzuujjee ssee pprreeddllaaggaatteelljj ddaa ddoo ddrruuggooggËËiittaannjjaa zzaakkoonnaa nnaa tteemmeelljjuu pprriimmjjeeddbbii,,pprriijjeeddllooggaa ii ssuuggeessttiijjaa uusskkllaaddii tteekkssttKKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa ssUUssttaavvoomm ii mmeeuunnaarrooddnniimmkkoonnvveenncciijjaammaa uukklljjuuËËuujjuuÊÊii uuggoovvoorreeiizzmmeeuu RRHH ii SSvveettee SSttoolliiccee..

SS..FF..

BROJ

315

48

IHS20.XII. 2001.

JAVNA NABAVA

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr pprriihhvvaattiioo ssaa 6699ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 1177 ””pprroottiivv”” PPrriijjeeddllooggoovvoogg zzaakkoonnaa kkoojjii oobbuuhhvvaaÊÊaa tteemmeelljjiittuurreeffoorrmmuu ssuussttaavvaa jjaavvnnee nnaabbaavvee,, ooddrree--uujjee jjaassnnee ppoossttuuppkkee ii pprraavviillaa nnaabbaavvee..SSvvrrhhaa mmuu jjee,, nnaavvooddii pprreeddllaaggaatteelljjVVllaaddaa RRHH,, ddjjeelloottvvoorrnnoo kkoorriiππtteennjjeepprroorraaËËuunnsskkiihh ssrreeddssttaavvaa ii ooddaabbiirrnnaajjppoovvoolljjnniijjee ppoonnuuddee zzaa nnaabbaavvuu..

O PRIJEDLOGU

Predloæeni zakon se odnosi napodruËje nabave na razini tijeladræavne uprave i drugih tijela dræavnevlasti RH, jedinica lokalne samo-uprave i jedinica podruËne (regi-onalne) samouprave i na podruËjenabave koju obavljaju subjekti udjelatnosti javnog sektora, vodo-opskrbe, energetike, prijevoza itelekomunikacija. Tu je i podruËjezaπtite prava sudionika u nabavibuduÊi da postupak javne nabavezahtijeva transparentnost i nediskri-minaciju. Da bi se to postiglo postupcinadzora ili pravni lijekovi moraju biti

dostupni zainteresiranim stranama usluËaju krπenja prava. Nedostatakpravnih lijekova odvraÊa zainte-resirane strane od natjecanja panadzorni postupak i postupak upovodu pravnih lijekova mora biti brz

kako bi se udovoljilo zahtjevima zauËinkovitoπÊu nabave.

Predlaæe se cjelovito rjeπenje za svenabave istovrsne robe, radova i uslugavrijednosti veÊe od 200.000 kuna uproraËunskoj godini, a za manjevrijednosti nabave postupak bi sepropisivao posebnom uredbom VladeRH na prijedlog ministra financija.

Predloæeni zakon sadræi zajedniËkajasna pravila, naËine i postupkenabave a podzakonski akti, premamodelima zapadnoeuropskoga zako-nodavstva odnosili bi se u pravilu natipske obrasce dokumentacije zanadmetanje i na provedbene propiseza specifiËne uvjete nabave roba iusluga te ustupanje radova. Usmjerenje na poveÊanje uËinkovitosti, trans-parentnosti - oglaπavanja sukladnosmjernicama EU, a ukljuËuje stan-dardizaciju terminologije i predviapoboljπanje informatiËko informa-cijskog sustava javne nabave tekoriπtenje interneta. Proπirena jeodgovornost naruËitelja. Uvodi seobveza izrade godiπnjeg plana nabaveza sve subjekte obuhvaÊene ovimpredloæenim zakonom, povezanostnabave s riznicom i proraËunom tepotroπnja u okvirima osiguranih iplaniranih sredstava kao i javnoobjavljivanje (“Narodne novine” i listEU) nadmetanja i sklapanja ugovorate objavljivanje svih podataka o nabavina besplatnoj internet stranici“Narodnih novina” i Uprave za javnunabavu. Ova potonja mora bitineovisno tijelo izvan Ministarstva,organizirana na kvalitetnijoj razini,kadrovski i tehniËki opremljena sveÊim ovlastima (kao i takvi uredi uEU). Osim nadzora nabave zadatak teUprave je priprema provedbenihpropisa i edukacija korisnika, pri-prema i provedba programa izobrazbete stvaranje okruæenja za primjenu ipromidæbu ovog zakona.

Revizija postupka nabave odnosnorjeπavanje æalbi na taj postupak trebabiti podruËje rada posebnoga novo-osnovanoga neovisnog tijela iDræavne komisije za reviziju postupkajavne nabave πto Êe se urediti

zakonom, navodi predlagatelj uzinformaciju da su se pri izradi ovogzakona koristila saznanja dobivenausporedbom zakona SR NjemaËke(Ëlanice EU) te Republike Poljske,Slovenije. U izradu ovog zakona bio jeukljuËen i πirok krug subjekata odstruËnih udruga, komora i njihovihËlanica javnih poduzeÊa, a sukladanje zahtjevima EU (osim u navedenomdijelu revizije postupka nabave).

Za provedbu ovog zakona bit Êepotrebno u proraËunu osigurati500.000 kuna (na teret zaliha).

Dakle, predloæenim se zakonomureuju uvjeti i postupci javne nabavekoji prethode sklapanju ugovora onabavi roba i usluga te ustupanjuradova, a u svrhu djelotvornogkoriπtenja proraËunskih i drugihsredstava te poticanja træiπnog nad-metanja. ObuhvaÊa temeljitu reformusustava javne nabave i odreuje jasnepostupke i pravila nabave. Svrha jeovog zakona, obrazlaæe predlagatelj,djelotvorno koriπtenje proraËunskihsredstava i odabir najpovoljnijeponude za nabavu.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovog zakona ali i ukazujeda je nuæno doraditi sve odredbePrijedloga zakona glede pravnog inomotehniËkog izriËaja.

Zadræati nacionalnu povlasticu

OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii DDrrææaavvnniipprroorraaËËuunn predloæio je Hrvatskomsaboru da prihvati Prijedlog ovogzakona. U raspravi Ëlanovi Odborasvojim su primjedbama i miπljenjimaukazali na odreene nejasnoÊe upredloæenim rjeπenjima ali i nanejasan razlog zaπto nije ugraenanacionalna povlastica kod javnihnabava buduÊi da Republiku Hrvat-sku ni jedan zakljuËeni meunarodnisporazum ne obvezuje na izostavljanjetog instituta iz ovog zakona.

BROJ

315

49

PRIJEDLOG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Djelotvorno koriπtenje proraËunskih

sredstava

Predloæeni zakon se odnosi napodruËje nabave na razinitijela dræavne uprave i drugihtijela dræavne vlasti RH,jedinica lokalne samouprave ijedinica podruËne(regionalne) samouprave i napodruËje nabave kojuobavljaju subjekti u djelatnostijavnog sektora, vodoopskrbe,energetike, prijevoza itelekomunikacija.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Nacionalnu povlasticu trebalo bizadræati joπ neko vrijeme jer senalazimo pred velikim dræavniminvesticijama koje bi trebalomaksimalno iskoristiti za πto veÊeukljuËivanje domaÊeg gospodarstva unjihovu realizaciju. Istaknuto je,meu ostalim, i stajaliπte da prilikominstituta izravne pogodbe pri nabaviroba i usluga nije trebalo iskljuËitiobvezu pribavljanja prethodnogstruËnog miπljenja Hrvatske gospo-darske komore.

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskog sabora opredloæenom zakonu uvodno jegovorio ministar financija ddrr.. MMaattooCCrrkkvveennaacc. Naglasio je da je rijeË ovaænom zakonu (moæe se organiziratii posebna rasprava i individualnirazgovori)u svakoj træiπnoj ekonomijii da gotovo sve dræave tom zakonupridaju posebnu pozornost. Obuhvat

ovog zakona iznosi viπe od 100milijardi kuna odnosno toliki jenjegov utjecaj na tokove roba i novcai na ukupne procese nabavke.Podsjetio je da je sada vaæeÊi Zakon unekim elementima nepotpun, u nekimodredbama kotradiktoran s drugimzakonima RH, posebno pojmovno saZakonom o trgovaËkim druπtvima itd.i sve se to oËitovalo u primjeni. Nije,meu ostalim, jasno uredio materijunabave, naËin i uvjete i sve su torazlozi za novi zakon. Sukladnoeuropskim standardima ovaj novi,predloæi zakon ne osigurava nacio-nalnu povlasticu ali su pripremljeni ipostoje mehanizmi koji Êe omoguÊitizaπtitu domaÊih proizvoaËa ali ne iponuditelja. Precizno se utvrujuuvjeti za poËetak nabave πto je upostupku nabave vrlo vaæno, jasno seodreuju postupci nadmetanja ikompletno se organizacijski ustrojavapostupak i procesi nabavke, kazao je,meu ostalim ministar naglaπavajuÊida je ovaj zakon pripremljen iusklaen prema smjernicama EU. To

je prvi hrvatski zakon koji je na ovajnaËin raen od poËetka sukladnosmjernicama i pravilima koji vladajuu EU i vaæno je da primjena ovog, takodobrog zakona poËne 1. sijeËnja 2002,naglasio je ministar Crkvenac.

Protiv ukidanja nacionalne

povlastice

Rasprava je zatim bila otvorena paje VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) prvazatraæila rijeË u ime Kluba zastupnikaDC-a. Podsjetila je najprije da jedjelomiËna i postupna primjena vaæe-Êeg Zakona najvidljivija u izvjeπÊimaDræavne revizije odnosno da surevizori u svim tijelima dræavne vlastipronalazili postupanja u javnimnabavkama suprotno zakonskimodredbama.

Ovaj se Klub zalaæe za uspostavujasnijih pravila i postupaka evidencijei nadzora u javnim nabavkama kakobi se postigla potpuna jasnoÊa unabavkama te konkurentnost iravnopravnost u nadmetanjima svihponuditelja. Upravo zbog postizanjaovog potonjeg Klub zastupnika DC-anikako ne moæe prihvatiti ukidanjenacionalne povlastice. Naime, nepostoji meunarodno prihvaÊenaobveza da se Hrvatska veÊ sada odre-kne nacionalne povlastice u javnimnabavama. Za potpunu liberalizacijutræiπnih i javnih nabava WTO jeHrvatskoj ostavila Ëetiri godine a upregovorima oko Sporazuma ostabilizaciji i pridruæivanju je dogo-voreno da Êe Hrvatska strancimaotvoriti javne nabave u roku od trigodine nakon stupanja na snaguSporazuma (oko pet godina zacjelokupno prijelazno razdoblje).

Zalaganje Vlade za potpunu trans-parentnost nabave ne opravdavaposljedice koje Êe nastati za domaÊeponuditelje, rekla je, meu ostalimzastupnica. Klub zastupnika DC-aocjenjuje ovaj zakonski prijedlogprihvatljivim a i korak naprijed natræiπtu javnih nabavki, ako se dopuninacionalnom povlasticom. Do drugogËitanja zastupnicima treba staviti naraspolaganje Smjernice EU o javnimnabavkama, zahtjev je ovog Klubazastupnika.

Voditi raËuna o dræavnom

novcu

IIvvaann NNiinniiÊÊ ((SSDDPP)) govorio je u imeKluba zastupnika SDP-a koji podræavaovaj zakonski prijedlog u prvom

Ëitanju. Posebno podræava πto predlo-æene promjene iziskuju sveobuhvatnui duboku reformu sustava javnenabave te donoπenje novog zakona,umjesto prvobitno planiranih izmjenai dopuna, rekao je, meu ostalim.Iskustvo zapadnoeuropskih zemaljagovori da imaju dobro razraensustav javnih nabava (u NjemaËkoj uËetiri knjige) jer se vodi raËuna odræavnom novcu. A po dosadaπnjimnalazima naπe Dræavne revizije prona-eno je gotovo u svim ministarstvimamanjkavosti u pogledu nabava roba iusluga, podsjetio je zastupnik navo-deÊi da se u 1999. radilo o vrijednostiroba i usluga u iznosu od 4,1milijardu kuna a koje su seneposredno pogaale, bez primjenezakona (zapravo uz primjenu Zakonaali je do 400.000 bilo dopuπteno bezjavnog natjeËaja).

JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ ((HHSSLLSS)) podræao jepredloæeni zakon u ime Klubazastupnika HSLS-a koji smatra ovajzakon izuzetno znaËajnim. Dobro jepripremljen i za svaku pohvalu noipak treba voditi raËuna o tome dasvaki zakon, pa i ovaj, provode ljudi ida treba imati πto manje moguÊnostida ljudi neπto smisle mimo zakona,kazao je te poput predgovornika,podsjetio na nalaze Dræavne revizijekoji se odnose na podruËje javnenabavke kao opravdanosti za dono-πenje novog zakona.

Neke zakone koji su u proceduri(primjerice, zakon o druπtvenompoticanju stanogradnje) treba kori-girati i uskladiti s ovim zakonom,upozorava zastupnik. Naglaπava da uHSLS-a procjenjuju da Êe ovaj zakonimati protivnika jer treba uvesti red usustav javne nabave a onda mogustradati dvorski dobavljaËi a nijeiskljuËeno ni nezadovoljstvo samihtijela dræavne uprave. Ovaj tekst jedobra osnova da se urede zajedniËkiuvjeti, pravila i postupci javne nabavei usluga te ustupanje radova u RH nanaËelima træiπne ekonomije, sve boljegnadmetanja, ravnopravnosti sudio-nika, zaπtite prava i potpune trans-parentnosti nabave, rekao je, meuostalim zastupnik. Klub zastupnikaHSLS-a predlaæe predlagatelju da dodrugog Ëitanja joπ jednom razmotrimoguÊnost ukljuËenja nacionalneklauzule u ovaj zakonski prijedlog(direktno ili indirektno).

Gdje su domaÊi graevinari

MMaarriinnaa MMaattuulloovviiÊÊ--DDrrooppuulliiÊÊ ((HHDDZZ)) uime Kluba zastupnika HDZ-a najprije

BROJ

315

50

Precizno se utvruju uvjeti zapoËetak nabave πto je upostupku nabave vrlo vaæno,jasno se odreuju postupcinadmetanja i kompletno seorganizacijski ustrojavapostupak i procesi nabavke.

IHS20.XII. 2001.

JAVNA NABAVA

je podsjetila na navode predlagateljaglede cilja ovog zakona ali i da jevaæeÊi Zakon uredio sustav nabaveuspjeπno. Sigurno da je bilo onih kojise toga nisu pridræavali i zbog toga jedobro da ovaj Prijedlog zakonapredvia detaljnije odredbe. No Klubzastupnika HDZ-a misli da nije dobroπto u predloæenom zakonu nemautvrivanja nacionalne povlasticeiako to EU nije od nas traæila πto znaËida smo stroæi iako se nalazimo usituaciji kad nam nezaposlenost rastea ni posla nema dovoljno. Pitanje jezaπto zastupnici u raspravi ovakovaænom zakonu nisu dobili na uvidzaπtitne mehanizme o kojima jegovorio ministar pa bi to trebalouËiniti do drugog Ëitanja, navela jezastupnica.

Postavlja se i pitanje gdje su ovdjegraevinari koji imaju (bez uvoza)svoju radnu snagu odnosno πto Êe ses njima dogoditi jer u predloæenomzakonu se kaæe da ne smije bitidiskriminacije, neke su od primjedbikoje je iznijela zastupnica u ime Klubazastupnika HDZ-a, koji neÊe glasovatiza ovaj zakon, koliko god misli da jedobar, ako se ne prihvati nacionalnapovlastica u prijelaznom razdoblju.

Nakon πto je potpredsjednik Hrvat-skog sabora i predsjedatelj BaltazarJalπovec izvijestio zastupnike da su nagaleriji sabornice nazoËni novinari izMeimurske æupanije rijeË je zatraæioMarijan MarπiÊ (HSS) u ime Klubazastupnika HSS-a.

S obzirom na to da su formulacije izpredloæenog zakona rezultat primjenesmjernica europskog zakonodavstvaovaj klub ocjenjuje da je potrebnouloæiti viπe truda i odredbe ovogzakona prilagoditi domaÊoj regulativi,rekao je zastupnik. Iznio je i kon-kretne primjedbe na pojedine odredbe(primjerice, kod nabave nadmetanjemsmanjiti broj natjecanja sa pet na triitd.) te naglasio da je za kvalitetnuprovedbu ovog zakona nuænodonoπenje podzakonskih akata ali ipojednostaviti sam zakon. Stoga Klubzastupnika HSS-a, koji prihvaÊa ovajPrijedlog zakona, ocjenjuje da jepredvien rok za njegovu primjenu,1. sijeËnja 2002. nerealan.

Korak u modernizaciju

VVaalltteerr DDrraannddiiÊÊ u ime Klubazastupnika IDS-a smatra da predlo-æeni zakon Ëini korak naprijed premamodernizaciji hrvatskog zakono-davstva. Njime se, na kvalitetnijinaËin definira postupak nabave i

odreuju kriteriji za odabirnajpovoljnije ponude.

Posebno je dobro, naglaπava, πto sesankcionira eventualna pojava preva-re i korupcije pa Ëak i njezinanamjera.

Ako zakon ne regulira pitanjenabave novca, trebao bi, jer se i novacnabavlja. Zakonom bi, a ne uredbomVlade, rekao je, trebalo reguliratinabavu u vrijednosti do 200 tisuÊakuna.

©to se tiËe nacionalne povlasticeKlub smatra da bi je trebalo dati samodomaÊem proizvoaËu, te jeprigovorio πto se u zakonskim rjeπe-njima zapravo iskazuje nepovjerenjeprema lokalnoj samoupravi, od kojese oËekuju samo obveze.

U desetminutnoj raspravi koja jepotom uslijedila, prvi je sudjelovaoBBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) pohvalivπivrijednosti zakona a prvenstvenonjegov cilj da se zaustave dosadaπnjenegativne radnje. O njima se govori ujavnosti tj. da su postojale grupe ljudikoje su birale podobne izvoaËeradova, da je dolazilo do nerav-nopravnosti sudionika u nadmetanju,odnosno da se odabiralo nepovoljnijegizvoaËa radova a time stvarananepravnopravnost meu sudionicimanadmetanja.

Takvih primjera ima u izvjeπÊimaDræavne revizije, rekao je izdvojivπitvrtku “Alan”, “fantomskog” podu-zeÊa Ministarstva obrane. Odreenegrupe nabavljale su robu u vrijednosti35 milijuna kuna bez objavljenogjavnog natjeËaja, i povjerenstva zanatjeËaj. U takvim sluËajevima nedo-stajalo je nadzora koji sada uspo-stavlja novi zakon.

Spomenuti primjeri tek su djeliÊnezakonitih postupaka, radi kojih jeHrvatska, prema izvjeπÊu Dræavnerevizije, oπteÊena za 150 milijunakuna.

SliËan primjer takvog postupanjanaen je u Hrvatskim æeljeznicamagdje su kupovani betonski pragovipreko inozemnog, a ne domaÊegnabavljaËa roba koji je bio skuplji 55posto. Nadalje, u Fondu za priva-tizaciju, pri nabavci klima ureajaodbaËena je najniæa ponuda, aodabrana najviπa.

U pojavi takvih sluËajeva Dræavarevizija upozorava da se najËeπÊeradilo o nabavama bez ugovora, a akoje i sklopljen Ëesto to nije bila najpo-voljnija ponuda. Ima i sluËajeva da sesklapao posao koji nije zadovoljavaonijedan natjeËajem propisani kriterij.

Stoga je, smatra zastupnik, pohval-no rjeπenje prema kojem je niπtavansvaki onaj ugovor koji je sklopljenprotivno zakonu o propisanimpostupcima, radnjama i djelima.Njegova je izuzetna vaænost u tomeπto poniπtava javno nadmetanje kojenije zadovoljilo kriterije, pa je zapretpostaviti da Êe eliminirati svenezakonitosti, mito i korupciju.

Zastupnik smatra da bi, vezano uzpodnoπenje prigovora naruËitelju ipostupka rjeπavanja æalbe ukazi-vanjem na nepravilnosti, valjalo ugra-diti europske standarde.

Takoer sugerira da predlagateljrazmisli o potrebi da se osnuje dodatniured za reviziju koje bi bilo nezavisnoVladino tijelo, s obzirom na to datakav ured veÊ imamo.

Izrazio je bojazan glede rjeπenja oizravnim pogodbama, u stavku 1.(podstavci 1. i 4.) Ëlanka 12. da Êe selagano opet otvoriti vrata mitu ikorupciji. No, dobrodoπlim smatrarjeπenje u Ëlanku 45. koji govori oobveznoj uporabi hrvatskog jezika.

Sveobuhvatniji pristup

DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)) je upozoriopredlagatelja da razmisli o mogu-Ênosti da ide na ruku onim podu-zeÊima koja nemaju Ëist bon a dobroposluju, postavljajuÊi pitanje opra-vdanja za jeftine a nekvalitetno izve-dene radove koji se stalno ponavljaju.Naime, smatra da kod utvrivanjacijene valja uzeti u obzir kvalitetupruæene usluge, odnosno iznaÊi praviomjer cijene i kvalitete.

Predloæeni zakon bi trebao uzeti uobzir rokove plaÊanja jer to dodatnooptereÊuje one koji ulaæu u obra-zovanje i tehnologiju, πto sepolaganije vraÊa jer su u neravno-pravnijem poloæaju u odnosu nadruge koji to nemaju.

Dr. JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)) je govorio,kako je napomenuo, s iskustvomministra graditeljstva u Ëije je vrijemeizvrπen najveÊi broj graditeljskihradova i provedeno najviπe javnihnadmetanja.

Problem na koji upozorava sadaupozoravao je i bivπu Vladu jest da seu isti zakon “trpaju” dvije stvari -nabava i investicije, radi Ëega u praksidolazi do najveÊih problema.

Kada bi se to dvoje odijelilo, zaπtitilobi se dræavu, smatra zastupnik.Ujedno je predloæio da se smanjigornja granica sa 200 tisuÊa kuna na20 tisuÊa kuna ispod koje ne trebaprovoditi javni natjeËaj. Primjerice, u

BROJ

315

51

IIzzggllaassaavvππii ZZaakkoonn oo ssuuzzbbiijjaannjjuuzzllooppoorraabbee ooppoojjnniihh ddrrooggaa,, HHrrvvaattsskkiissaabboorr oobbvveezzaaoo jjee VVllaadduu ddaa uu rrookkuu ππeessttmmjjeesseeccii ppoo ssttuuppaannjjuu zzaakkoonnaa nnaa ssnnaagguupprreeddllooææii mmrreeææuu uussttaannoovvaa ((uuddrruuggaa,,tteerraappiijjsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa)) zzaa sskkrrbb iirreessoocciijjaalliizzaacciijjuu oovviissnniikkaa..

PPaarrllaammeenntt jjee pprriihhvvaattiioo ii IIzzvvjjeeππÊÊee oopprroovveeddbbii NNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjee ssuuzzbbii--jjaannjjaa zzllooppoorraabbaa ddrrooggaa uu RReeppuubblliicciiHHrrvvaattsskkoojj uu 22000000--22000011,, ZZaadduuææiivvππiiVVllaadduu RRHH -- ddaa oossiigguurraa uuvvjjeettee kkaakkoo bbiissee ππttoo pprriijjee ddoovvrrππiioo uussttrroojj ii ppooËËeeoo rraaddcceennttaarraa zzaa sspprrjjeeËËaavvaannjjee ii lliijjeeËËeennjjeeoovviissnnoossttii nnaa cciijjeelloomm ppooddrruuËËjjuu RReeppuu--bblliikkee HHrrvvaattsskkee;; ddaa kkoonnttrroolluu ggrraanniiccaattee kkoonnttrroolluu pprroommeettaa oossoobbaa ii rroobbaapprreekkoo ddrrææaavvnnoogg tteerriittoorriijjaa ppooddiiggnnee nnaa

nnaajjvviiππuu mmoogguuÊÊuu rraazziinnuu rraaddii sspprrjjeeËËaa--vvaannjjaa uunnoossaa ii rraassppaaËËaavvaannjjaa ddrrooggaa,, kkaaooppoosslljjeeddiiccee aammeerriiËËkkee vvoojjnnee aakkcciijjee uuAAffggaanniissttaannuu;; ddaa uu DDrrææaavvnnoomm pprroorraa--ËËuunnuu oossiigguurraa ssrreeddssttvvaa zzaa pprreevveennttiivvnneepprrooggrraammee ii ppoottppoorruu nneevvllaaddiinniimmuuddrruuggaammaa kkoojjee sskkrrbbee oo oovviissnniicciimmaa iizzbbrriinnjjaavvaajjuu iihh ttee oossiigguurraa ssrreeddssttvvaa zzaaiizzrraadduu pprrooggrraammaa rreessoocciijjaalliizzaacciijjeeoovviissnniikkaa uu ppeennaallnniimm uussttaannoovvaammaa..

PPooddrrææaannii ssuu pprroovveeddbbeennii pprrooggrraammiiiizzvvrrππeennjjaa NNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjee,, kkoojjiibbii ssee ttrreebbaallii rreeaalliizziirraattii pprreekkoo DDrrææaavv--nnoogg zzaavvooddaa zzaa zzaaππttiittuu oobbiitteelljjii,,mmaatteerriinnssttvvaa ii mmllaaddeeææii,, ss ppoosseebbnniimmnnaaggllaasskkoomm nnaa oorrggaanniizzaacciijjuu kkvvaalliittee--ttnniijjeegg pprroovvooeennjjaa sslloobbooddnnoogg vvrreemmeennaa..

O PRIJEDLOGU I

NACIONALNOJ STRATEGIJI

Uvodno je, kratko, izlagao zamjenikministra zdravstva, RRaajjkkoo OOssttoojjiiÊÊ..Podsjetio je da je prvo Ëitanjezakonskog prijedloga obavljeno usijeËnju 2001. te rekao da je veÊinatadaπnjih primjedbi ugraena uKonaËni prijedlog zakona koji jepravna osnova za provedbu Nacio-nalne strategije suzbijanja zloporabedroga te osnova za sve ËvrπÊukoordinaciju ministarstava i institu-cija na tom poslu, a i temelj zauspostavu sustava prevencije, lijeËe-nja ovisnosti i skrbi o ovisniku.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

nekim europskim zemljama iznosiizmeu 5 i 10 tisuÊa eura.

Nadalje, πto se tiËe prijedlogazakona, iako je otiπao korak naprijedu odnosu na vaæeÊi, ne uvodi dostatnupreciznost oko uvjeta natjeËaja.

I gospodin RadiÊ je, kao isto-miπljenici prije njega, glede javnihinvesticija, rekao da cijena ne moæebiti jedini kriterij u ocjeni je li ponudapovoljna, nego da treba voditi raËunao ugovorenim rokovima zavrπetkaradova, te kvaliteti i estetici izvedenihradova.

U zakon valja ugraditi i preciznijedefinirati kakvu sposobnost trebaoËekivati od ponuditelja a takoer ireference ponuaËa.

Na kraju je ukazao na rjeπenje odomaÊim povlasticama upozoravajuÊina Ëinjenicu da strani izvoaËi imajuod svojih dræava velike povlastice, teda Êe uz postojanje takve konku-rencije naπi izvoaËi gubiti poslove.

Mr. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa ((HHDDZZ)) je podræaostav dr. RadiÊa o razdvajanju nabave iinvesticija, te upozorio da predloæenorjeπenje o nacionalnoj povlastici neÊeomoguÊiti hrvatskim kompanijama

da dou do posla, odnosno smatra dadomaÊa graevinska firma u tomsluËaju neÊe biti konkurentna. Sma-tra, naime da je ova odredba, sobzirom na danaπnje stanje ugospodarstvu, prerano uvrπtena uzakonske odredbe, te zastupa stav dane treba olako pristajati na daljnji padzaposlenosti. Takoer smatra da netreba, uz postojeÊu osnivati novureviziju.

PPrriissuuppiilloo ssee ggllaassoovvaannjjuu.. PPrriijjeeddllooggzzaakkoonnaa oo jjaavvnnoojj nnaabbaavvii pprriihhvvaaÊÊeenn jjeessaa 6699 ggllaassoovvaa ““zzaa”” ii 1177 ““pprroottiivv””..

––..KK;; MM..PP..

BROJ

315

52

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOPORABE OPOJNIH DROGA; IZVJE©∆E O

PROVEDBI NACIONALNE STRATEGIJE SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA U REPUBLICI

HRVATSKOJ U 2000-2001. GODINI

©to prije dovrπiti ustroj centara za

sprjeËavanje i lijeËenje ovisnosti

* Zaduæenja Vladi RH: osigurati uvjete kako bi se πto prije dovrπio ustroj i poËeo rad centara za sprjeËavanje ilijeËenje ovisnosti na cijelom podruËju Republike Hrvatske; kontrolu granica te kontrolu prometa osoba i robapreko dræavnog teritorija podiÊi na najviπu moguÊu razinu radi sprjeËavanja unosa i raspaËavanja droga, kaoposljedice ameriËke vojne akcije u Afganistanu; u Dræavnom proraËunu osigurati sredstva za preventivneprograme i potporu nevladinim udrugama koje skrbe o ovisnicima i zbrinjavaju ih te osigurati sredstva zaizradu programa resocijalizacije ovisnika u penalnim ustanovama; u roku πest mjeseci po stupanju zakona nasnagu predloæiti mreæu ustanova (udruga, terapijskih zajednica) za skrb i resocijalizaciju ovisnika.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

Zakonom se definira moguÊnostosnivanja terapijskih zajednica, kaoustanova za skrb i resocijalizacijuovisnika, ureuju pitanja uvjeta zauzgoj biljaka i tvari iz kojih se moguizraditi opojne droge, odnosno uvodinadzor nad uzgojem.

Zakonom se, nadalje, regulira naËinlijeËenja ovisnika - kako u sustavupostojeÊih zdravstvenih ustanova,tako i osnivanjem Hrvatskog zavodaza prevenciju ovisnosti. Zadaci suZavoda: prikupljanje podataka izpodruËja bolesti ovisnosti, analizi-ranje epidemioloπkog stanja, obliko-vanje doktrine u lijeËenju bolestiovisnosti i nadziranje primjene tedoktrine, zdravstveni odgoj te stalno

informiranje puËanstva o bolestimaovisnosti.

O provedbi Nacionalne strategijeuvodno je govorio predsjednik Komi-sije za suzbijanje zloporabe droga, dr.AAnnttee BBaarrbbiirr,, koji je na ovu funkcijubio imenovan kao pomoÊnik ministrazdravstva. Iz njegova izlaganjadonosimo izvode.

Centri

Na podruËju Republike Hrvatskedjeluje; bez definiranog pravnogstatusa 14 centara formiranih odlu-kom gradskih i æupanijskih skup-πtina pripojenih domovima zdravlja,Hrvatskom Crvenom kriæu, bolni-cama. Rijetko koji centar ima stalnouposlene djelatnike s punim radnimvremenom, veÊina ih je uposlena natemelju ugovora o djelu i rade teknekoliko sati tjedno. Utvreno je da seu viπe od 50 posto centara ne vodievidencija o broju ovisnika naadekvatan naËin. Financiranje centa-ra provodi se iz proraËuna æupanija igradova i dræavnog proraËuna, prekoKomisije za suzbijanje zloporabedroga.

Broj ovisnika

U 2000. godini je u tretmanu bilo4179 ovisnika, od toga 1868 novo-pridoπlih (od toga 1034 opijatskanovopridoπla ovisnika). Meutim, ovonije konaËna brojka jer nije voenasustavno evidencija, pa sada samomoæemo zakljuËiti da broj regi-striranih ovisnika treba pomnoæiti satri do pet puta πto daje alarmantnubrojku od najmanje 12 do 15 tisuÊateπkih heroinskih ovisnika. NajveÊiporast novopridoπlih heroinskihovisnika u 2000. godini biljeæi se uZadru, Puli, Rijeci i Zagrebu. Zabri-njavajuÊi su podaci da mlade osobeveÊ od 13 godina eksperimentiraju stzv. lakim drogama, a u gradskimsredinama s gotovo viπe od 25 posto.

Financijsko izvjeπÊe za 2000.

U Republici Hrvatskoj za programeprevencije i suzbijanje zloporabe dro-ga u 2000. godini utroπeno je ukupno13 milijuna 150.924 kuna. Od toga sucentri za prevenciju suzbijanjaovisnosti sufinanciranja u ukupnomiznosu od 8 milijuna 460 tisuÊa 180kuna, s tim da su od Vlade RepublikeHrvatske doznaËena sredstva u iznosu2 milijuna 314 tisuÊa kuna, Mini-starstvo zdravstva u iznosu 839.600

tisuÊa kuna te gradovi i æupanije uiznosu od 5 milijuna 306 tisuÊa 580kuna.

Naena su i neutroπena sredstva uKliniËkoj bolnici “Sestara milo-srdnica”, u iznosu od oko 600 tisuÊakuna. Ta sredstva nisu prijavljenaVladi Republike Hrvatske veÊ supronaena u inspekcijskom nadzoruunutarnje kontrole Ministarstvazdravstva.

Utvreno je da neka ministarstvanemaju fiksne pozicije za potroπnjusredstava namijenjenih suzbijanjuzloporabe droga, veÊ su sredstvaprikazana na istoj stavci uz drugeprograme πto oteæava kontrolu finan-cijskog poslovanja.

Stanje kriminaliteta

Ranijih godina, uz ratna zbivanja,znaËajno se poveÊala dostupnost izloporabe droga, a danas se uznarkokriminal i terorizam reakti-virala i tzv. “balkanska ruta”, odistoËnih zemalja prema zapadu.Hrvatska je zemlja pogodna zakrijumËarenje droga, poglavito prekosusjedne Jugoslavije i Bosne i Herce-govine - koje nemaju nikakav razvi-jeni sustav suzbijanja zloporabedroga.

U 2000. godini biljeæi se porastprijavljenih kaznenih djela za 13,45posto u odnosu na 99. godinu. Uzkaznena djela porastao je brojzapljena - marihuane za 64 posto,heroina 8 posto, ekstazija 8 posto itd.Dobna struktura kazneno prijavljenihosoba je od 14 do 20 godina πto jezabrinjavajuÊe jer je rijeË o teæimoblicima kaznenih djela.

Dræavno odvjetniπtvo biljeæikontinuirani trend porasta brojapunoljetnih i maloljetnih osobaoptuæenih i osuenih za kazneno djelozloporabe droga. Podaci ukazuju na toda maloljetnici u dvostruko veÊembroju sudjeluju u kaznenim djelimaneovlaπtenog posjedovanja. U 2000.godini prijavljena su 834 kaznenadjela, a posebno zabrinjava broj od254 maloljetne osobe, koje su prija-vljene za teæe oblike kaznenog djela (izËlanka 173. Kaznenog zakona)zloporabe droga.

Prijavljena je 5391, optuæene 3144 iosuene 2162 punoljetne osobe. Dræa-vno odvjetniπtvo obustavlja kaznenipostupak prema maloljetnim osobamasukladno naËelu oportuniteta (ako supristupile i uspjeπno okonËale pro-gram u centrima za prevenciju i zaizvanbolniËko lijeËenje ovisnosti).

BROJ

315

53

U 2000. godini je u tretmanubilo 4179 ovisnika, od Ëega1868 novopridoπlih (od toga -1034 opijatskih ovisnika). Tonije konaËna brojka, jerevidencija nije voenasustavno, pa se brojregistriranih ovisnika trebapomnoæiti sa tri do pet puta,πto daje alarmantnu brojku odnajmanje 12 do 15 tisuÊateπkih heroinskih ovisnika.

Naena su i neutroπenasredstva u KliniËkoj bolnici“Sestara milosrdnica”, uiznosu od oko 600 tisuÊakuna. Ta sredstva nisuprijavljena Vladi RepublikeHrvatske veÊ su pronaena uinspekcijskom nadzoruunutarnje kontroleMinistarstva zdravstva.

Na podruËju RepublikeHrvatske djeluje - bezdefiniranog pravnog statusa -14 centara formiranihodlukom gradskih iæupanijskih skupπtinapripojenih domovima zdravlja,Hrvatskom Crvenom kriæu,bolnicama.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

IzvjeπÊe o radu Vladine

Komisije za suzbijanje i

zloporabe droga

Jedini dostupni podaci o ranijemradu Komisije - zakljuËci sastanaka uprvih deset mjeseci 2000. godinepokazuju da su se odræavali seminari,predavanja, sudjelovalo se na meu-narodnoj razini i educiralo djelatnikeu centrima.

* Ministarstvo rada i socijalne skrbi- Definirane su lokacije za buduÊedræavne terapijske zajednice, pripre-mljen je program osnivanja socijalneustanove za rehabilitaciju ovisnikazajednice “Susret” koja je otvorenapoËetkom 2001. godine. Provedena jedodatna edukacija djelatnika zasocijalnu skrb u cilju osposobljavanjadjelatnika za rad s ovisnicima.

* Ministarstvo prosvjete i πporta -Provoen je πkolski preventivni pro-gram uz edukaciju roditelja, uËenikasrednjih πkola, nastavnika te posebnoπkolski preventivni programi zauËenike svih πkola, s naglaskom naπtetnost duhana, alkohola i droga.

* Ministarstvo unutarnjih poslova -Sustavno se provodilo suzbijanje svihoblika proizvodnje, krijum-Ëarenja ipreprodaje droga. Orga-nizirana jedodatna edukacija za djelatnike kojiobnaπaju poslove u svezi skrijumËarenjem i zloporabom droga.Uspostavljena je i dobra meunarodnasuradnja u cilju suzbijanjanarkokriminala.

* Ministarstvo pravosua, uprave ilokalne samouprave - Definiran jepostupak lijeËenja osoba u pritvoru tezavrπena edukacija djelatnika kojisudjeluju u prevenciji i izvan-bolniËkom lijeËenju ovisnika u tijekuizdræavanja kazne.

* Ministarstvo financija provelo jedodatnu edukaciju za osposobljavanjecarinskih djelatnika, djelatnikacarinske uprave zajedno s djela-tnicima MUP-a u otkrivanjukrijumËarenja opojnih droga.

* Ministarstvo vanjskih poslova sMinistarstvom zdravstva, pravosua,unutarnjih poslova redovito jesuraivalo na meunarodnoj razini,posebno s predstavnicima UNDCP-a,ANSB-a i VijeÊa Europe.

* Ministarstvo gospodarstva uklju-Ëeno je radi kontrole proizvodnje iprometa kemikalija od kojih se moæeizraditi opojna droga.

* Ministarstvo obrane - UkljuËeno jeu rad od listopada 2000. godine teosnovano Povjerenstvo za prevenciju

ovisnosti unutar MORH-a i Oruæanihsnaga Republike Hrvatske, provedenaje edukacija naraπtaja roËnika, pro-vedeno je testiranje za otkrivanjeuporabe narkotika za potrebe vojnepolicije i donesen je prijedlogzakonskih akata koji se odnose nastegovne mjere.

Dr. Barbir joπ je izvijestiozastupnike da su u 2001. godiniodræani, prvi put, sastanci sterapijskim zajednicama i psihi-jatrima koji sudjeluju u bolniËkomlijeËenju ovisnika. Pristupilo se otva-ranju detoks-jedinica za ovisnikeunutar psihijatrijskih odjela u klini-Ëkim i nekim æupanijskim bolnicama.Izraen je program kontrole i nadzoranad primjenom metadonske terapije,odobrene su lokacije za dræavnekomune, odobrene lokacije za Hrvat-ski zavod za prevenciju bolestiovisnosti i znaËajno unaprijeenameunarodna suradnja s pred-stavnicima UNDCP-a i ANCB-a tedogovorena i edukacija djelatnikapravosua, MUP-a i carine te pred-stavljen projekt suzbijanja krijum-Ëarenja morem.

Zakonom o zdravstvenom osigu-ranju regulirat Êe se i lijeËenje svihneosiguranih ovisnika. U tijeku jeotvaranje katedre za bolest ovisnostipri Medicinskom fakultetu. SukladnozakljuËku Hrvatskog sabora izraenje letak o prepoznavanju znakovaovisnosti namijenjen roditeljima inastavnicima. I konaËno, pripremljenje i KonaËni prijedlog zakona osuzbijanju i zloporabi droga.

U cijelosti objavljujemo PPrriijjeeddllooggee --iizz IIzzvvjjeeππÊÊaa -- ppoobboolljjππaannjjaa pprroovveeddbbeeNNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjee ssuuzzbbiijjaannjjaazzllooppoorraabbee ddrrooggaa::

1. Donoπenje Zakona o suzbijanjuzloporabe droga.

2. Definiranje sredstava za suzbi-janje zloporabe droga na jednoj pro-raËunskoj stavci i dogovoromresornih ministarstava; preraspodjelaistih prema izraenim provedbenimprogramima.

3. Definiranje pravnog ustrojaDræavnog zavoda za prevencijuovisnosti (æupanijskih i gradskihcentara za prevenciju ovisnosti) irjeπavanje prostornih uvjeta za rad.

4. Otvaranje detoks-jedinica ubolniËkim ustanovama i poveÊanjekrevetnih kapaciteta za lijeËenjeovisnika.

5. Intenziviranje aktivnosti policijena suzbijanju organiziranog krimi-nala ukljuËenog u trgovinu i krijum-Ëarenje ilegalnim drogama, uz rad na

smanjenju dostupnosti droga naulicama.

6. Intenziviranje aktivnosti carin-ske sluæbe na otkrivanju prometailegalnih droga, te presjecanjuopskrbnih kanala na podruËjuRepublike Hrvatske.

7. Intenziviranje rada Ministarstvapravosua u bræem rjeπavanju pred-meta kaznenih djela zloporabe droge.

8. Izrada i provedba programaresocijalizacije u penalnim usta-novama.

9. Izrada programa postpenalnogprihvata ovisnika.

10. Izrada programa “out-reacha”(rad s ovisnicima na ulici) u ciljuprevencije od πirenja hepatitisa i HIV-a.

11. Otvaranje dræavne ustanove-terapijske zajednice za prihvat,smjeπtaj i rehabilitaciju ovisnika.

12. Definiranje suradnje i sufinan-ciranje programa nevladinih udruga.

13. Definiranje suradnje s tera-pijskim zajednicama i komunama.

14. Osnivanje Katedre za ovisnostipri Medicinskom fakultetu SveuËiliπtau Zagrebu.

15. Edukacija djelatnika iz podru-Ëja svih resornih ministarstavazdruæenih za provedbu Nacionalnestrategije suzbijanja zloporabe droga.

16. Izrada medijske kampanje poti-canja prevencije ovisnosti.

RADNA TIJELA

O Nacionalnoj strategijiPostroæiti kontrolu granica

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrttpodræao je IzvjeπÊe i osnivanje Uredaza suzbijanje zloporabe opojnih droga,uz sugestiju da se Vladu RH zaduæi zaosiguranje uvjeta koji Êe omoguÊitidovrπenje ustroja i poËetak rada

centara za sprjeËavanje i lijeËenjeovisnosti - na cijelom podruËjuRepublike. Tu su joπ tri, uvodnospomenute obveze Vladi: kontrolugranica RH i kontrolu prometa osoba

BROJ

315

54

Vladu RH zaduæiti zaosiguranje uvjeta koji ÊeomoguÊiti dovrπenje ustroja ipoËetak rada centara zasprjeËavanje i lijeËenjeovisnosti - na cijelompodruËju Republike.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

i roba preko dræavnog teritorija podiÊina najviπu moguÊu razinu radisprjeËavanja unosa i raspaËavanjadroga, kao posljedice ameriËke vojneakcije u Afganistanu; u DræavnomproraËunu osigurati sredstva zapreventivne programe i potporunevladinim udrugama koje skrbe oovisnicima i zbrinjavaju ih te zaizradu programa resocijalizacijeovisnika u penalnim ustanovama.Odbor je joπ predloæio parlamentu dapodræi provedbene programe izvrπe-nja Nacionalne strategije, koje bitrebalo realizirati preko Dræavnogzavoda za zaπtitu obitelji.

Predstavnik predlagatelja obeÊao jeu ovom radnom tijelu da Êe bitiprevladan problem nepostojanjasuglasnosti psihijatrijskih struËnjakao lijeËenju ovisnosti (to je jedan odproblema na koje u radu nailaziKomisija Vlade RH za suzbijanjezloporabe droga).

U Odboru je upozoreno da nepostoje detoks-jedinice u æupanijskimbolnicama pa je bolniËko lijeËenjekoncentrirano u zagrebaËkim bolni-cama. Stoga su preoptereÊene usta-nove koje provode bolniËko iambulantno lijeËenje, πto umanjujekvalitetu psihijatrijskog tretmana.

Odbor je ocijenio πtetnim nepo-stojanje rehabilitacijskih programa upenalnom sustavu te istaknuo potre-bu promjene ove situacije.

Donoπenjem Zakona lakπe Êe se, poocjeni Odbora, rijeπiti pitanje loπegrada postojeÊih centara za prevencijui suzbijanje ovisnosti (neki ne radepuno radno vrijeme, polovica ih nevodi evidenciju na propisan naËin),odnosno stvoriti preduvjeti za formi-ranje novih (u svim veÊim æupanijamai gradovima).

»lanovi Odbora joπ su ukazali napotrebu intenzivnije suradnje s nevla-dinim udrugama i terapijskimzajednicama koje imaju razvijeneresocijalizacijske programe i postiæuzavidne rezultate te pohvaliliaktivnost MUP-a (zapljena velikihkoliËina droge) i Dræavnog odvjet-niπtva (obustavljanje kaznenogpostupka protiv osoba koje uspjeπno,dobrovoljno, zavrπe program u centruza prevenciju ovisnosti ili u centru zadobrovoljni rad. Upozoreno je,nadalje, da treba sprijeËiti pojavu veÊekoliËine droge po niæim cijenama natræiπtu zbog zbivanja u Afganistanu(koji je najveÊi proizvoaË heroina,Ëijom se prodajom financira tamoπnjireæim).

U raspravi je joπ ukazano nazabrinjavajuÊi trend eksperimen-tiranja i konzumiranja sredstavaovisnosti kod populacije u dobi od 15godina. S marihuanom, naglaπeno je,eksperimentira 15 posto djece - uurbanim sredinama Ëak do 25 posto.

U ovom radnom tijelu razrijeπena jedvojba stvarnog iznosa koji je KB“Sestara milosrdnica” dobila od GradaZagreba. Sredstva su dobivena u visininavedenoj u IzvjeπÊu, ali ona nisuutroπena.

Samo uËinkovito provoditi

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt predloæio jeparlamentu da prihvati IzvjeπÊe, araspravu je proveo sukladno poslo-vniËkom djelokrugu - ukazavπi napotrebu suzbijanja zloporabe drogabez ugroæavanja temeljnih druπtvenihvrijednosti i osobnih sloboda graana.U raspravi je reËeno da je osnovniproblem u provedbi Strategije -nedostatak odgovarajuÊeg kadra,opreme i sredstava te naglaπenapotreba snaænijeg ukljuËivanja svihdruπtvenih struktura (od jedinicalokalne samouprave i uprave doministarstava i drugih dræavnihtijela) radi uËinkovitijeg i kvalitet-nijeg ostvarivanja predvienih mjera.Nacionalnu strategiju ne treba,reËeno je, zasad dopunjavati ni mije-njati veÊ samo uËinkovito provoditi -reËeno je.

U raspravi je, nadalje: izraæenazabrinutost zbog porasta novo-registriranih ovisnika u 2000, pose-bno u Zadru, Puli, Zagrebu i Splitu (toukazuje na neuËinkovitost ilinedostatak preventive, a i na velikudostupnost droga); zahtjevan jaËinadzor granica i rijeËnih prijelaza tezrakoplovnih luka, odnosno svih“kanala” droge te dodatno osposo-bljavanje kadrova na poslovimaotkrivanja organiziranih (i meuna-rodnih) kriminalnih skupina.

Upoznati s IzvjeπÊem o radu VladineKomisije (koje je podræano) iIzvjeπÊem o Provedbenom programu,

Ëlanovi Odbora ocijenili su da se,objektivno, zbog trenutnog gospo-darskog i socijalnog stanja, viπe i nijemoglo uËiniti.

Podræani su svi prijedlozi iz IzvjeπÊaza poboljπanje provedbe Nacionalnestrategije, uz ocjenu da Êe se zahtje-vana dobra koordinacija i suradnjapostiÊi osnivanjem tijela (Ureda)nadleænog za poslove suzbijanjazloporabe opojnih droga (kojepredlaæe Vlada svojim aman-dmanima).

Odbor je odluËio pratiti poboljπanjaprovedbe Nacionalne strategije teme-ljem povremenih izvjeπÊa, koja Êezahtijevati od nadleænih tijela.

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo razmotrio je IzvjeπÊe kaozainteresirano radno tijelo. Pohvalivπiaktivnosti MUP-a i Dræavnog odvje-tniπtva (velike zapljene opojnihdroga), Odbor je, meu ostalim:ukazao na potrebu pojaËane kontrolegranica, s upozorenjem da su zemljo-pisni poloæaj Hrvatske a i okruæenjepogodni za trgovinu drogom; ocijenioda je potrebna intenzivnija suradnja snevladinim udrugama i terapijskimzajednicama; zakljuËio da Êe dono-πenje novog zakona osigurati uËinko-vitiju borbu protiv droge.

OOddbboorr zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii pprraavvaannaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa podræao jeIzvjeπÊe o provedbi Nacionalne stra-tegije, takoer kao zainteresiranoradno tijelo. U njemu su se Ëule ocjeneo zabrinjavajuÊoj situaciji, zatim osada ozbiljnom pristupu problemu teo potrebi sustavnog ukljuËivanja uakciju suzbijanja zloporabe droga nasvim razinama. »lanovi toga radnogtijela upozorili su da osobitu paænjutreba posvetiti preventivi. Od presu-dne vaænosti, po miπljenju ËlanovaOdbora, jesu odnosi u obitelji, jerdijete najviπe povjerenja iskazujeprema roditelju, a bitna je i ulogaπkole, kao πto je bitan i odnos izmeunastavnika i uËenika te roditelja.

U raspravi je osobito upozoreno napotrebu resocijalizacije lijeËenihovisnika (po povratku iz ustanove ukojoj su lijeËeni). Druπtvo, meutim,nije osiguralo mehanizme kojima bisprijeËilo njihov povratak upravo usredine u kojima su postali ovisnici.

U Odboru je, nadalje, ukazano na toda nema dovoljno savjetovaliπta zaovisnike. Predloæeno je joπ da seposebnim zakonom za mlade uredepitanja koja zadiru u razna podruËja -od πkolstva, ugostiteljstva, provo-enja slobodnog vremena mladih i sl.

BROJ

315

55

Razrijeπena je dvojba stvarnogiznosa koji je KB “Sestaramilosrdnica” dobila od GradaZagreba. Sredstva su dobivenau visini navedenoj u IzvjeπÊu,ali ona nisu utroπena.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

O KONA»NOM PRIJEDLOGU

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo povukao jenajprije svoje izvjeπÊe od 10. listopadao KonaËnom prijedlogu, a zatimpodupro tekst KonaËnog prijedloga,podnesavπi na njega 43 amandmana,

od kojih je veÊina pravno-jeziËne inomotehniËke naravi.

Kad je rijeË o onima sadræajnenaravi, Odbor je predloæio: da seosnuje Ured Vlade RH za suzbijanjezlouporabe opojnih droga (za susta-vno praÊenje pojava, razmatranjepitanja i obavljanje poslova u svezi sprimjenom Zakona); da Hrvatskizavod za prevenciju bolesti ovisnostimoæe imati æupanijske centre i centreGrada Zagreba, kao svoje podruænice;da veÊ osnovani æupanijski i gradskicentri (kao ustanove u podruËjuzdravstva) s danom poËetka radaZavoda postanu njegove podruænice;da se rad Zavoda za prevencijufinancira iz Dræavnog proraËuna, arad æupanijskih i gradskih centara,uz sudjelovanje æupanija i GradaZagreba - sredstvima koja su zaprovedbu programa mjera za preven-ciju ovisnosti i suzbijanje zlouporabedroga utvrena njihovim prora-Ëunima.

Predloæenim amandmanima se, stojiu obrazloæenju amandmana, osigu-ravaju rjeπenja koja je RepublikaHrvatska preuzela temeljem meu-narodnih ugovora.

Propusti u radu æupanijskih

centara i nekih ministarstava

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrttpodræao je KonaËni prijedlog u trinavrata. Na prvoj sjednici, 13. rujna,utvreno je da su primjedbe izprethodne i tematske rasprave Odbora(svibanj) u velikom broju ugraene uKonaËni prijedlog te naglaπeno da je

zakon temelj za provedbu Nacionalnestrategije. U raspravi je izraæenonezadovoljstvo zbog propusta u raduæupanijskih centara za sprjeËavanjeovisnosti (neki rade samo dva-tri satadnevno i ne vode propisno evidenciju),a ima propusta i u financiranju cen-tara (zakazala su neka ministarstva,koja nemaju posebnu stavku zasuzbijanje zlouporabe droga).

»lanovi Odbora izrazili su zado-voljstvo osnivanjem Povjerenstvaministara, koje bi zakljuËivalo opÊe iposebne programe na prijedlog Uredapri Vladi RH, uz struËno miπljenjeSavjeta sastavljenog od struËnjaka spodruËja suzbijanja droga, predstav-nika udruga, terapijskih zajednica imedija. Radi davanja joπ veÊeg zna-Ëaja Povjerenstvu, Odbor je predloæioda na Ëelu Povjerenstva bude pred-sjednik Vlade RH.

»lanovi Odbora imali su i primjedbi,iz kojih izdvajamo sljedeÊe: jasnijedefinirati pojmove “zloporaba” i“uporaba” opojne droge i ne mijeπatipojmove “izrada” i “pripravljanje”opojne droge; definiciju ovisnostidopuniti na naËin da se navede da jeto kroniËna recidivirajuÊa bolest teËeπÊe koristiti izraz “lijeËenje”, jerukljuËuje niz intervencija u tretmanuovisnika; Hrvatski zavod za preven-ciju ovisnosti trebao bi biti samostalanu osmiπljavanju i provoenju svogposla.

Na sjednici 9. listopada, Odbor je,zadovoljan sastavom Povjerenstva,sugerirao da se ono proπiri ministrompomorstva, prometa i veza i mini-strom znanosti i tehnologije.Razmatrana je moguÊnost aman-dmanske intervencije - prijedlogom dapremijer bude na Ëelu Povje-renstva,ali se od toga odustalo nakonobrazloæenja predlagatelja te ostavilamoguÊnost da se Ëelni ËovjekPovjerenstva imenuje naknadno. Naovoj sjednici Odbor je raspravljao oamandmanima Vlade, koje je onanaknadno povukla.

Vlastitih deset amandmana Odborje utvrdio na sjednici 24. listopada.Tom prilikom predstavnik predla-gatelja obrazloæio je razloge povla-Ëenja amandmana Vlade od 13. rujnate podnoπenja njenih novih aman-dmana (od 12. listopada), koje jeOdbor ocijenio neprihvatljivim.

Prvim amandmanom Odbor jepredloæio osnivanje Ureda za suzbi-janje zlouporabe opojnih droga. Uobrazloæenju, meu ostalim, stoji daje to potrebno uËiniti radi uskla-ivanja s meunarodnim konven-cijama te pravovremenog ispunja-vanja meunarodnih obveza usuzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Amandmanom na Ëlanak 7.predloæene su izmjene u vezi sPovjerenstvom - da ima predsjednika,tajnika i Ëetrnaest Ëlanova te da se unjega imenuju ministri (zdravstva,rada i socijalne skrbi, prosvjete iπporta, unutarnjih poslova, vanjskihposlova, pravosua, uprave i lokalnesamouprave, financija, poljoprivrede iπumarstva, gospodarstva i obrane teglavni Dræavni odvjetnik RH, ravna-telj policije, ravnatelj Hrvatskogzavoda za prevenciju bolesti ovisnostii ravnatelj Dræavnog zavoda za zaπtituobitelji, materinstva i mladeæi. Povje-renstvo bi, prema amandmanu, naprijedlog Ureda, uz prethodnopribavljeno miπljenje StruËnog savjetadonosilo opÊi program za suzbijanjezloporabe opojnih droga te, uz ova imiπljenje nadleænih ministarstava,odnosno dræavnih upravnih orga-nizacija - posebne programe zasuzbijanje zloporabe opojnih droga (zalijeËenje i odvikavanje od ovisnosti; zaskrb o ovisnicima o opojnim drogamate povremenim konzumentima opoj-nih droga; za pripadnike Oruæanihsnaga RH, za osobe u pritvoru i osobena izdræavanju kazni zatvora premakojima se izvrπava mjera lijeËenja odovisnosti koju je izrekao sud te zaosobe kojima je odgoen poËetakkaznenog progona ako se podvrgnuodvikavanju od droga; za djecupredπkolske dobi, uËenike osnovnih isrednjih πkola, studente i Ëlanoveπportskih udruga; za djecu i mladeækoja ne pohaa πkolu.

Svrha je preostalih amandmana -usklaivanje drugih Ëlanaka saËlankom 7, odnosno 8.

OOddbboorr zzaa rraadd,, ssoocciijjaallnnuu ppoolliittiikkuu iizzddrraavvssttvvoo podræao je KonaËniprijedlog (kao zainteresirano radnotijelo) uz ocjenu da su vaæeÊi propisizastarjeli i necjeloviti te da nisuusklaeni s meunarodnim obvezama.»lanovi Odbora izrazili su zado-voljstvo πto je predlagatelj uvaæiosugestije o pooπtravanju kazni za sveosobe u lancu, od proizvodnje donezakonitog posjedovanja droge ipodræali osnivanje Ureda pri VladiRH.

BROJ

315

56

Predvidjeti da Hrvatski zavodza prevenciju bolesti ovisnostimoæe imati æupanijske centre icentre Grada Zagreba, kaosvoje podruænice, a da veÊosnovani æupanijski i gradskicentri (kao ustanove upodruËju zdravstva) s danompoËetka rada Zavoda postajunjegove podruænice.

Osnovati Ured Vlade RH zasuzbijanje zloporabe opojnihdroga.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

OOddbboorr zzaa uunnuuttaarrnnjjuu ppoolliittiikkuu iinnaacciioonnaallnnuu ssiigguurrnnoosstt predloæio jeparlamentu da izglasa zakon, po-dræavπi rjeπenja ponuena KonaËnimprijedlogom, kao i prijedlog da VladaRH putem svojih tijela osigurasustavno praÊenje pojava, razma-tranje pitanja i obavljanje drugihposlova u vezi s primjenom zakona.

Amandmani klubova i zastupnika

Dr. ZZrriinnjjkkaa GGlloovvaacckkii podnijela jedva amandmana u ime KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa HHSSLLSS--aa.. Prvim je zatraæeno dase uz zabranu promidæbe izrade,posjedovanja, uporabe i prometaopojnih droga zabrani i “promidæbaopojnih droga na bilo koji druginaËin”. U obrazloæenju amandmanana Ëlanak 44. stoji da lijeËnicima trebaostaviti lijeËenje ovisnika, a od drugihnavedenih institucija zahtijevati daizvjeπtavaju policiju o svakojokolnosti vaænoj za primjenupredloæenog zakona. Ovaj klubzastupnika predloæio je, uz to, da seVladu RH obveæe da u roku πestmjeseci po stupanju zakona na snaguHrvatskom saboru predloæi mreæuustanova (udruga, terapijskih zaje-dnica) za skrb i resocijalizacijuovisnika.

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) predloæila jeda se (Ëlanak 4) zabrani izravna ineizravna promidæba izrade, posje-dovanja, uporabe i prometa opojnihdroga te da se precizno definira πto jeto ovisnost (teπka, kroniËna, revi-dirajuÊa bolest koju treba lijeËiti izhumanih i medicinskih razloga).

KKaattiiccaa SSeeddmmaakk ii LLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhh((SSDDPP)) amandmanom na Ëlanak 27.zatraæile su da se obvezno biljeæi i kojaje sluæbena osoba obraivala kojupoπiljku (kod carinjenja), kako bi sekod eventualnog propusta i prekrπajamoglo obaviti sankcioniranje. »lan-kom 39. trebalo bi, po njihovoj ocjeni,

predvidjeti da se struËna pomoÊ(Centar za socijalni rad i dr.) pruæa iËlanovima obitelji ovisnika, a ne samoovisniku. Ta teπka i recidivirajuÊabolest ostavlja, naime, duboke tragovena cijeloj obitelji, koja nerijetko gubipodrπku prijatelja i roaka i osjeÊa semanje radno sposobnom, zbog Ëega seposljedice multipliciraju.

Ovisnost definirati kao kroniËnu

recidivirajuÊu bolest

DDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa ((HHDDZZ)) podnijela je11 amandmana. Prvim je zatraæilapromjenu naziva zakona u “Zakon osprjeËavanju zloporabe opojnih dro-ga”. Obrazloæenje - naziv iz KonaËnogprijedloga ne koristi se ni uKonvenciji UN-a protiv nezakonitogprometa opojnim drogama iz 1998. Inije rijeË o nomotehniËkom veÊsuπtinskom pitanju.

TreÊim amandmanom definira seovisnost kao kroniËna recidivirajuÊabolest, uz obrazloæenje da bi se timelakπe definiralo i ovisnike kaobolesnike kojima se moraju osiguratispecifiËni oblici lijeËenja (inaËe se,upozorila je zastupnica, bezrazloænorijeË “lijeËenje” zamjenjuje izrazimakao πto su “skrb”, “oslobaanje odovisnosti” i sl.)

Zastupnica je, nadalje, predloæila daProvedbeni plan, zbog znaËajaproblematike, potvruje Hrvatskisabor; zatraæila da se Hrvatski zavodza prevenciju bolesti ovisnostipreimenuje u Hrvatski zavod zasprjeËavanje i lijeËenje ovisnosti,upozorila da je detoksifikacija poËetnidio tretmana kod veÊine ovisnika bezobzira gdje se provodi pa da je logiËnoda se svi sluËajevi evidentiraju odmahpo dolasku u ustanovu.

Uz upozorenje da se sastavsintetiËkih droga mijenja nevje-rojatnom brzinom te da zastarjele listeopojnih droga oteæavaju rad MUP-u iDræavnom odvjetniπtvu (nema temeljaza postupanje), prof. ©uica predloæilaje da ministar zdravstva svakih πestmjeseci obnavlja popis opojnih droga,psihotropnih tvari i biljaka iz kojih semoæe dobiti opojna droga.

Pet amandmana podnio je BBrraanniissllaavvTTuuππeekk ((SSDDPP)).. Zatraæio je da seËlankom 20. utvrdi kako su roditelji,posvojitelji, skrbnici i dr. ne samoduæni veÊ i “odgovorni” poduzimatipotrebne mjere za suzbijanje posje-dovanja droge kod djece i mladeæi(isto je obrazloæenje za treÊiamandman) te predloæio da se u

Ëlanku 43. naglasi znaËaj edukacije iprosvjeÊivanja navedenih subjekata.Iz obrazloæenja drugog amadndmanaizdvajamo napomenu kako iskustva,svakodnevni æivot poËesto deman-tiraju roditelje, posvojitelje i uËitelje iruπe mit o njihovoj superiornosti ilipredrasudu o poznavanju oblika ipojava zlouporabe droga. Zastupnikje, nadalje, predloæio da se (Ëlanak 44)i organizatore sportskih priredbiuvrsti meu one koji su duæni iodgovorni pravovremeno izvijestitinadleæne organe o eventualnojuporabi opojnih droga. Meu mini-starstva koja vode evidenciju ukljuËitii ministarstva prosvjete, sporta teznanosti i tehnologije - prijedlog je izpetog amandmana (Ëlanak 50).

DDaarriijjoo VVaassiilliiÊÊ ((PPGGSS)) podnio je dvaamandmana. Prvim je (na Ëlanak 7)predloæio da Povjerenstvo ima orga-nizacijske jedinice na razini æupanije,a drugim (Ëlanak 50) da se pojam“konsignacijska skladiπta” (ukinutasu) zamijeni izrazom “carinskaskladiπta”.

Amandmani Vlade RH

VVllaaddaa RRHH u dva je navratapodnosila amandmane. Pet aman-dmana koje je utvrdila 13. rujna, akoji su faktiËki istovjetni onimaOdbora za obitelj, mladeæ i πportpovukla je (njima je, meu ostalim,bilo predvieno osnivanje Ureda zasuzbijanje zloporabe opojnih droga iPovjerenstva). Sa sjednice 12.listopada Vlada je parlamentu uputiladevet amandmana. Prvi je podnesen

radi provedbe drugog, a drugim jeutvreno da Êe sustavno praÊenje,razmatranje pitanja i obavljanjedrugih poslova u vezi s primjenomZakona Vlada Republike Hrvatskeosigurati “putem svojih tijela”, a nekroz Povjerenstvo, kako je biloprvotno predvieno. U obrazloæenjustoji da je to sukladno obvezama izmeunarodnih konvencija na podru-Ëju suzbijanja zloporabe opojnihdroga. Prvim se amandmanom samousklauje ovo rjeπenje u Ëlanku 5.KonaËnog prijedloga. Radi provedbedrugog amandmana preostalim je

BROJ

315

57

Zabraniti izravnu i neizravnupromidæbu izrade,posjedovanja, uporabe iprometa opojnih droga teprecizno definirati πto je toovisnost - teπka, kroniËna,recidividirajuÊa bolest, kojutreba lijeËiti iz humanih imedicinskih razloga.

Razmatranje pitanja iobavljanje drugih poslova uvezi s primjenom ZakonaVlada Republike Hrvatskeosigurat Êe “putem svojihtijela”.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

amandmanima osigurano brisanjeËlanka 8. te izmjene u drugimËlancima s tim u vezi (38, 39, 43, 49,50. i 67).

RASPRAVA

Nakon zamjenika ministra zdrav-stva, RRaajjkkaa OOssttoojjiiÊÊaa i predsjednikaKomisije za suzbijanje zloporabedroga, dr. AAnnttee BBaarrbbiirraa (vidi - OPrijedlogu i Nacionalnoj strategiji),izlagali su predsjednici odnosnopredstavnici radnih tijela - SSnnjjeeææaannaaBBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ (Odbor za rad,socijalnu politiku i zdravstvo), VVeellii--mmiirr PPlleeππaa (Odbor za obitelj, mladeæ iπport), JJoossiipp LLeekkoo (Odbor zazakonodavstvo) te IIvvaann NNiinniiÊÊ (Odborza unutarnju politiku i nacionalnusigurnost).

PolitiËki problem

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa,, Ëiji je stavobrazloæio dr. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ,, podræaoje i IzvjeπÊe, uz ocjenu da je rijeË i opolitiËkom problemu te da je duænosti Vlade i Hrvatskog sabora da se ovomproblemu posvete na najodogovornijinaËin. Valja, kako reËe, postupitihitno, struËno i utemeljeno. Hitno se i

radi, napomenuo je, naglasivπi dastruka, meutim, mora definiratitemeljne principe koji Êe pomoÊi da sedobije πto kvalitetnija Strategija, a ipomoÊ u izradi zakona. Na prvommjestu su, po njegovim rijeËima, tritemeljna principa - prevencija,prevencija i opet prevencija, te uz to -rehabilitacija i resocijalizacija, a ionemoguÊavanje - silom - krimi-nalnih radnji. Potrebno je da strukarijeπi problem metadonske terapije(potrebna je struËna rasprava nadræavnoj razini), preventivnog cijep-ljenja protiv hepatitisa (to se veÊpoËelo Ëiniti), a valja razrijeπiti i πtotreba raditi u bolniËkoj, a πto uizvanbolniËkoj mreæi lijeËenja.Zastupnik osobno smatra da bi bilo

bolje da su detoks-jedinice izvanbolniËkog sustava.

Treba, rekao je, nadalje, rijeπitipitanje mreæe centara za prevenciju isuzbijanje ovisnosti, pitanje komuna.Probleme treba rjeπavati multi-disciplinarno, a posebnu brigu valjaposvetiti zaπtiti branitelja (o kojimase, iako su posebno izloæeni, ne vodidovoljno brige).

Zastupnik Kluba zastupnika HSS-austvrdio je da je ovisnost usko vezanauz socijalne probleme, da je provo-ciraju ili produæuju - besper-spektivnost, nezaposlenost, siro-maπtvo, sruπen sustav vrijednosti i joπniz problema koji hrvatsko druπtvopotresaju u cijelosti.

Iz dijela izlaganja o Nacionalnojstrategiji joπ izdvajamo sljedeÊe upite,primjedbe, prijedloge i upozorenja:πto je na ovom planu Ëinjeno krozministarstva prometa i poljoprivrede;crkva i sportske organizacije nisuprisutne u materijalima; zaπto baπ11,8 milijuna za 2002. godinu;definirati ciljeve - za koliko se æelismanjiti broj ovisnika i kolikomedicinskih sestara, lijeËnika,sudaca, carinika, psihologa, psihi-jatara treba odraditi posao; definiratirad institucija koje Êe raditi sovisnicima i njihovu suradnju; otocise ne spominju dovoljno; definiratispecifiËne mjere za “æariπna”podruËja.

Da bi ilustrirao teæinu problemazastupnik HSS-a meu ostalim jenapomenuo kako godiπnji prometdrogom u Hrvatskoj iznosi 200 mili-juna DEM (usporedbe radi, Dalmacija-cement prodan je za 166 milijunaDEM); kako u svijet droge godiπnje uHrvatskoj ulazi 1700 radno sposobnihosoba, da je 80 posto æena heroinskihovisnika u reproduktivnom razdoblju,da je u 2000. godini roeno 600 bebas apstinencijskom krizom.

Klub zastupnika HSS-a podræao jeKonaËni prijedlog, uz ocjenu da Êezakon oËito biti srediπnja jezgra,povezujuÊa struktura materijala,vaæna za svekolike druge propise, odkaznenog prava do socijalne skrbi imeunarodne policijske suradnje.Prigovorili su nazivu zakona - koji bitrebao, po njihovoj ocjeni, glasiti“Zakon o proizvodnji i prometuopojnih droga”. Ova problematika jevrhunski nacionalni i politiËki prio-ritet zemlje pa na Ëelu Povjerenstva(koje svakako mora biti, i toopÊenacionalno) treba biti premijer ilinjegov zamjenik, a Ëlanovi ministri -smatraju zastupnici ovog kluba. Uz

obrazloæenje kako je potrebna insti-tucija koja Êe moÊi narediti πto Ëiniti iu vojsci i u carini, i u obrazovanju, i uzdravstvu da bi se razbilanarkomafija.

ReplicirajuÊi prethodniku, JJaaddrraann--kkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) ustvrdila je da se neradi hitro i zakon ne donosi hitno(donosi ga se veÊ godinu dana), a onuz to nije ono najbolje πto se mogloiznjedriti. Da bi ilustrirala odnosprema ovoj problematici zastupnica jeupitala gdje je 19 milijuna kunapotrebnih za hitnu provedbu ovogzakona. Rebalansom ProraËuna zaproπlu godinu s pozicije sredstava zaprogram izvrπenja Nacionalnestrategije skinuto je 850 tisuÊa kuna.Ove godine plan je bio 8,2 milijunakuna, a do 31. listopada izvrπeno jemanje od 2 milijuna kuna. U 2000.godini plan je bio oko 6,5 milijunakuna, a izvrπeno je jedva 900 tisuÊakuna.

Uvijek treba raditi hitro, ali nenauπtrb vrsnosti - bio je odgovor dr.AAnnttee SSiimmoonniiÊÊaa, koji je napomenuokako bi osobno volio da se ovo uËiniloi ranije, ali da podræava sve kojiomoguÊili da se uËini i danas.

I TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) imao jeprimjedbu SimoniÊu. Za πverc (droge)prijevoznim sredstvima odgovorno jeMinistarstvo financija (pod kojim jeCarinska uprava), a ne Ministarstvoprometa i veza.

OdgovarajuÊi, dr. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ jerekao da se radi o multidis-ciplinarnom pristupu. Neprijeporno jeda su pomorci, vozaËi ili avijatiËariprofesijom, radnim mjestom, vezaniuz Ministarstvo prometa, ali tiËe se toi drugih sluæbi.

Sve snage u prevenciju

I KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa podræao jeIzvjeπÊe i KonaËni prijedlog. Njegovapredstavnica, SSnnjjeeææaannaa BBiiggaa-FFrriiggaa--nnoovviiÊÊ,, zapoËela je izlaganje upozo-renjem kako u razvijenim zemljamajoπ nema znaËajnijeg pokazateljasmanjenja zloporabe sredstava ovi-snosti, iako se viπe ulaæe u prevenciju,lijeËenje i sprjeËavanje prodaje droge.Ocjena je meunarodnih institucija dasve snage valja usmjeriti u preven-ciju, jer dugogodiπnje iskustvopokazuje da iskljuËivo represivnemjere ne postiæu dostatne pomake usmanjenju broja narkotika, oboljelih,odnosno ovisnika.

Ustvrdivπi da su rezultati podonoπenju Nacionalne strategije(1996.) izuzetno mrπavi, zastupnica je

BROJ

315

58

Ovisnost je usko vezana uzsocijalne probleme, aprovociraju je ili produæuju -besperspektivnost,nezaposlenost, siromaπtvo,sruπen sustav vrijednosti i joπniz problema koji hrvatskodruπtvo potresaju u cijelosti.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

izjavila da nije bilo stvarne volje nipolitiËke podrπke od izvrπne vlasti zakvalitetno rjeπenje problema. Praveaktivnosti zapoËele su, rekla je, tekkad je Ministarstvo zdravstva poËelokoordinirati te aktivnosti (isprva jeodbijalo).

Predstavnica Kluba zastupnikaSDP-a zatim je upozorila da ovisnicinisu adekvatno ni registrirani. Premaregistru Hrvatskog zavoda za javnozdravstvo ima ih 2700, dok ih je podnadzorom Ministarstva zdravstva (14æupanijskih i gradskih centara zaprevenciju ovisnosti) registrirano viπeod 4100.

Ona je zatim ukazala na porasttrenda konzumiranja i eksperimen-tiranja sa svim sredstvima ovisnostimeu petnaestogodiπnjacima (s mari-huanom je eksperimentiralo Ëak 15posto uËenika te dobi).

Snjeæana Biga-FriganoviÊ ustvrdilaje da je uz zemljopisni poloæaj i rat naproblem zlouporabe opojnih drogadjelovalo i nepostojanje institucijapravne dræave.

Rasvijetliti

Zastupnica je inzistirala u ime svog kluba da se u okviru MUP-a iDræavnog odvjetniπtva poduzmu svepotrebne radnje (u suradnji s Inter-polom) za rasvjetljivanje situacije nakoju je nedavno ukazao jedan, kakoreËe, izuzetno zabrinjavajuÊi Ëlanak utjednom listu. U njemu je stajalo da seu sudskom procesu u prethodne dvijegodine u JuænoafriËkoj Republici - ukojemu se sudi tzv. afriËkomMengeleu (voditelju projekta u sklopukojeg se vodio bioloπko-kemijski ratprotiv obojenog stanovniπtva u tojzemlji) spominju, kao suradnici uproizvodnji i trgovini s optuæenim -bivπi ministar u hrvatskoj Vladi,osobe iz vrha MUP-a te osobe izMinistarstva obrane.

GovoreÊi zatim o KonaËnom prijed-logu, zastupnica je rekla da Êe novizakon biti velika podrπka upredstojeÊoj borbi protiv narkomafije.Podræala je formiranje Vladinogureda te Dræavnog zavoda za preven-ciju ovisnosti, uz napomenu da jenedostajala upravo koordinacija meuministarstvima.

Zastupnica je pohvalila aktivnosti iKomisije i predsjednika KomisijeVlade RH u proteklom razdoblju, jerje mnogo uËinjeno u organizacijskomsmislu πto je nedostajalo od donoπenjaNacionalne strategije. Upozorila jezatim da rad terapijskih zajednica

mora biti u skladu s nacionalnimprogramom, da moraju Ëvrsto sura-ivati sa struËnjacima na tom planu,a svakako sa centrima koji Êe se i daljeosnivati.

Snjeæana Biga-FriganoviÊ zavrπilaje izlaganje ukazivanjem na potrebuprevencije i kad je rijeË o ovisnosti onikotinu i alkoholu te pohvalomrevitaliziranju rada pojedinih klubovaodnosno otvaranju novih klubovalijeËenih alkoholiËara (uz ostalo i uPetrinji).

Zatvoreni krug neefikasnosti

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa DDCC--aa nije daoprolaznu ocjenu postojeÊoj politiciborbe protiv droge, a niti IzvjeπÊu.Zahtijevaju daleko veÊi angaæman teveÊa sredstva. GovoreÊi u ime Kluba,VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt najprije jeustvrdila da Hrvatska nema efikasan

sustav prikupljanja podataka ipraÊenja kretanja ovisnosti, πto jeosnovni element za izradu strategije iprovedbu politike. Predloæenim zako-nom problem neefikasnosti sustavanastoji se rijeπiti tako da senadleænost jednog zavoda prebaci nadrugi, novoosnovani. Ovu veÊ usta-ljenu praksu ”rjeπavanja” problemaDC smatra neprihvatljivom, jer Êe seosnivanjem novih tijela samo dodatnozakomplicirati sustav i poveÊatitroπkovi dræavne uprave, a problemneefikasnosti Êe ostatiu. Pravo jerjeπenje, po ocjeni zastupnika ovogkluba - otklanjanje blokada unutarsustava. Treba, konkretno, vidjetizaπto Zavod za javno zdravstvo neobavlja kvalitetno svoju funkciju, a neosnivati novi zavod, jer se bez odluËne

reforme ostaje u zatvorenom kruguneefikasnosti.

Da pristup problemu ovisnosti nijeodgovarajuÊi vidi se, po rijeËimazastupnice ©kare-Oæbolt, i iznesposobnosti sistema da pratikretanje ovisnosti i po terminologiji,etiketama. O ovisnicima se govori kaoo bolesnicima koji na neprihvatljiv ivisokoriziËan naËin zadovoljavajuljudske potrebe, a uzroci se olakopronalaze u ”moralnoj krizi,poremeÊenom sustavu vrijednosti,povodljivoj, isfrustriranoj, hedoni-stiËki usmjerenoj mladeæi”.

Korisnici nisu bolesnici iz mraËnihulica, droga je naπa stvarnost, a ljudikoji je koriste su mladiÊi i djevojkekoje svakodnevno susreÊemo naulicama, u studentskim domovima, uπkolama - rekla je zastupnica,naglasivπi kako droga nije ”neπto πtose dogaa nekom drugom”. Predra-suda je, naglasila je Vesna ©kare-Oæbolt, da se ovisnici regrutiraju izneskladnih obitelji - oni veÊinomdolaze iz srednjeg druπtvenog sloja,za veËernji izlazak mladih dovoljno je60 kuna za tabletu ekstazija i nematog roditelja koji moæe biti siguran daÊe njegovo dijete odoljeti kad muponude viπesatni bijeg od stvarnosti.To nisu dometnula je, glupa djecakoja æele uniπtiti æivote veÊ, naprotiv,mladi ljudi suoËeni s pritiskomproblema o kojima nitko ne govori ilieksperimentiraju s drogom vjerujuÊida mogu kontrolirati situaciju.

KomentirajuÊi zatim iznos sred-stava predvien ProraËunom za borbuprotiv droge, zastupnica je rekla da seDC-u nameÊe upit - postoji li uopÊepolitiËka volja za suzbijanje droge sobzirom na to da su sredstva viπe negoskromna (lani 12 milijuna 592 tisuÊe,a za 2002. godinu 17 milijuna kuna).

Ne Ëini se dovoljno za

reintegraciju ovisnika

Ovaj Klub zastupnika smatra danije dovoljno napravljeno za reinte-graciju ovisnika u druπtvo - nisudostatna sredstva ili nisu usmjerenana prave adrese. Od 17 milijuna i 160

BROJ

315

59

Predloæenim zakonomproblem neefikasnosti sustavanastoji se rijeπiti tako da senadleænost jednog zavodaprebaci na drugi,novoosnovani. Ova veÊustaljena praksa ”rjeπavanja”problema neprihvatljiva je, jerÊe se osnivanjem novih tijelasamo dodatno zakompliciratisustav i poveÊati troπkovidræavne uprave, a problemneefikasnosti Êe ostati. Pravoje rjeπenje - otklanjanjeblokada unutar sustava.

Udruge koje se baveproblemom ovisnosti dobivajuneznatnu pomoÊ, iako jenjihova uloga u cijelomsistemu nezamjenjiva, to viπeπto u njima rade bivπi ovisnici.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

tisuÊa kuna za 2001. godinu 11milijuna 160 tisuÊa 738 kuna otpadana plaÊe. Odbiju li se joπ sredstvanamijenjena edukaciji - za lijeËenjeostane oko 3 milijuna kuna, πtopodijeljeno na 4179 ovisnika znaËi 2kune dnevno po ovisniku, a to idesetminutna terapija svakako se nemogu ocijeniti kao poticaj borbi protivovisnosti - rekla je zastupnica.

Iz njezina izlaganja o IzvjeπÊu u imeKluba zastupnika DC-a joπ izdvajamoupozorenje da udruge koje se baveproblemom ovisnosti dobivaju neznat-nu pomoÊ, iako je njihova uloga ucijelom sistemu nezamjenjiva, to viπeπto u njima rade bivπi ovisnici.

Kad je rijeË o KonaËnom prijedlogu,zastupnica DC-a ustvrdila je da se odnjega oËekivalo mnogo, a nije dobiloniπta novo. Zamjena postojeÊe Komi-sije Povjerenstvom nije velika novina.Valjalo bi ipak odrediti koja Êeministarstva u njemu biti pred-stavljena (zdravstva, socijalne skrbi,pravosua i unutarnjih poslova), s timda se imenovanje na razdoblje odËetiri godine ne moæe odnositi naministre i njihove zamjenike, jernjihovo Ëlanstvo prvenstveno ovisi opolitiËkoj volji biraËa.

»lanovi Kluba zastupnika DC-aocijenili su da bi struËne Ëlanovepovjerenstva trebao predlagatipredsjednik, a ne ministar zdravstva iupozorili da izmjena naziva (Komisijeu Povjerenstvo) neÊe donijeti niπtanovo ako jedini kriterij za izborËlanova ne bude struËnost.

Nakon ponovljenog upozorenja oneprihvatljivoj praksi neprestanogosnivanja novih tijela jer postojeÊa neizvrπavaju funkcije, zastupnica DC-arekla je da je prikupljanje podatakamoglo ostati u nadleænosti Hrvatskogzavoda za javno zdravstvo, a analizastanja, oblikovanje doktrina i plani-ranje mjera moglo se uklopiti meuzadatke Povjerenstva. Kad je veÊpredloæen, uloga Zavoda ne bi smjelabiti administrativna i analitiËka veÊkoordinacijska (da u mreæu poveæe svesubjekte koji se bave tom proble-matikom). Obrazloæenje da je pitanjerada komuna i terapijskih zajednicaregulirano Zakonom o udrugama nezadovoljava, naglasila je Vesna ©kare-Oæbolt, rekavπi da nemaju sve udrugeistu ulogu u druπtvu (ove zasluæujuposebnu paænju, radi njihovogfinanciranja te sustavnog zapo-πljavanja bivπih ovisnika u njima). Nakraju spomenimo i upozorenje neÊe lievidencija ovisnika i povremenihuzimatelja imati kontraproduktivan

uËinak - teπko da Êe takve osobezatraæiti pomoÊ kad znaju da Êe na tajnaËin biti evidentirane i obiljeæene.

Jedan od najurgentnijih

problema hrvatskog druπtva

KonaËno - ovim je komentaromTToonnËËii TTaaddiiÊÊ najkraÊe izrazio opÊi stavKKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa. Kojina predloæeni zakon nisu imali bitnihprimjedbi. IzvjeπÊe o provedbi Naci-onalne strategije potakao je, meu-tim, cijeli niz komentara. Ponajprijeda je droga jedan od najurgentnijihproblema u hrvatskom druπtvu, kojivalja hitno rjeπavati. Zabrinjava πto ses eksperimentalnim, a potom iozbiljnim uzimanjem droge kreÊe sveËeπÊe i sve ranije. ZastraπujuÊi jepodatak da je u Hrvatskoj 20 postotinejdæera poslije 16. godine baremjednom probalo drogu.

Po rijeËima zastupnika TadiÊa,Hrvatska bi trebala u borbu protivnarkomafije investirati otprilike istokoliko ova (200 milijuna dolara) uborbu protiv hrvatske dræave i njezinemladeæi, a investira se - upozorio je -sto puta manje. Zastupnik je povukaoi paralelu sa Sjedinjenim AmeriËkimDræavama, koji u borbu protiv drogeinvestiraju 17 milijardi dolara. Hrvat-ska bi, u odnosu prema broju stanov-nika trebala barem 85 milijunadolara, ili, kako reËe, barem 80milijuna kuna, a i od toga je planiranodeset puta manje.

Ukazavπi na potrebu maksimalneefikasnosti MUP-a, zastupnik je rekaokako je uzaludno to a i efikasnostdræavnog odvjetniπtva ako dolazi donedopustivih pomilovanja dilera(Ëemu se svjedoËilo u proteklihgodinu dana). ©to, kako reËe, izvrgavaruglu svu borbu ove dræave i svanastojanja parlamenta i Vlade RH.

Pomilovanja dilera nedopustiva su,dometnuo je, jer ti ljudi rade izravnoprotiv djece, buduÊnosti ove nacije izemlje.

Predstavnik Kluba zastupnika HSP-HKDU-a zatim je rekao da trebaporaditi na sekundarnoj prevenciji,na edukaciji, apeliravπi da se neostane na deklarativnoj podrπcicentrima. Ustvrdivπi kako bi, premanekim prijedlozima, na Ëelu Povje-renstva bio predsjednik Vlade -”Ëovjek koji je u predizbornojkampanji rekao da je probaomarihuanu i da se time ponosi (kojuporuku, mi zapravo, πaljemo naπojdjeci - ako se u mladosti napuπite

danas-sutra Êete postati premijerRepublike Hrvatske”), TonËi TadiÊ jerekao da ”ne moæe dopustiti Ëinjenicuda se u hrvatskoj javnosti pozitivnogovori o ljudima koji su lijeËeninarkomani i koji su i nakon togauspjeπno nastavili karijeru”. To je, ponjegovoj ocjeni, poruka mladeæi da sedrogira, a centri za lijeËenje ovisnikadovest Êe ih u red.

ZakljuËivπi tvrdnjom da je potrebnopojaËati borbu protiv droge, pred-stavnik Kluba zastupnika HSP-HKDUrekao je da se mora razmisliti - kakvase to poruka upuÊuje hrvatskojmladeæi kroz postupke izvrπne vlasti ikroz pisanje hrvatskih medija.

ReplicirajuÊi TadiÊu, dr. ZZrriinnjjkkaaGGlloovvaacckkii--BBeerrnnaarrddii zamjerila je TadiÊuπto na takav naËin dovodi u pitanjerad centara, u kojima se, kako reËe,svi bore za svakog Ëovjeka, a i to πtoprezirom govori o ljudima koji susmogli snage izvuÊi se iz droge. TToonnËËiiTTaaddiiÊÊ uzvratio je da nije omalovaæiorad centara niti doveo u pitanjenjihovo postojanje veÊ samo rekao dase ne moæe sve osloniti na centre. Uzto je, dometnuo je upozorio kakve seporuke iz izvrπne vlasti i sustavazdravstvene zaπtite upuÊuju mladima.

Podrπka ukljuËivanju

nevladinih organizacija

NastavljajuÊi u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa, dr. ZZrriinnjjkkaaGGlloovvaacckkii--BBeerrnnaarrddii rekla je da su, kadje rijeË o IzvjeπÊu o Nacionalnojstrategiji temeljni problemi posta-vljeni veoma dobro - πto bolje isustavno ukljuËivanje nevladinihorganizacija (koje su uËinile izuzetnomnogo na poboljπanju uvjeta lijeËenjai skrbi o ovisnicima) u borbu protivdroge.

Kad je rijeË o zakonu ovaj klub jepozdravio decentralizaciju brige oovisnicima, ukljuËivanje terapijskihzajednica u sustav te davanje πkolamaposve druge uloge (i nastavnici iroditelji suoËavali su se s problemomda nisu imali ni prava ni duænosti kadje rijeË o borbi protiv droge.

BROJ

315

60

Ne moæe se dopustiti da se uhrvatskoj javnosti pozitivnogovori o ljudima koji sulijeËeni narkomani i koji su inakon toga uspjeπno nastavilikarijeru. To je poruka mladeæida se drogira.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

Zastupnica HSLS-a obrazloæila jeHSLS-ove amandmane i zatimzastupnike upoznala s prijedlogomzakljuËka πto ga je parlamentu ponu-dio ovaj klub. RijeË je o utvrivanjuobveze Vladi da u roku πest mjeseci postupanju zakona na snagu predloæimreæu ustanova (udruge i terapijskezajednice) koje dosad nisu bile usustavu koje Êe preuzeti i skrb zaresocijalizaciju.

Valja lijeËiti uzroke

Da KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHNNSS--PPGGSS--SSBBHHSS podræava donoπenje predlo-æenog zakona zastupnike je izvijestiomr. NNiikkoollaa IIvvaanniiππ.. Nakon ocjene odobroj sistematizaciji rjeπenja (odkontrole proizvodnje do terapijskihzajednica i uvoenja mreæe centara),zastupnik je ustvrdio da ovime nijenapravljen kljuËan korak u zau-stavljanju epidemije πirenja droge.Valja, naime, lijeËiti uzroke, odnosno“kanale” kojima je to zlo takomasovno uπlo u hrvatsko druπtvo.

Po ocjeni zastupnika ovog kluba nivelike koliËine novca neÊe same posebi rijeπiti problem, jer uklonitidrogu iz druπtva moæe se samo uzangaæman svih segmenata druπtva,ne samo zdravstva (inaËe, Mini-starstvo zdravstva se, ocjenjuju, uovom sazivu znatno ozbiljnije negoranije bavi problematikom). Zdravstvobi se Ëak moglo naÊi na kraju “lanca”vaænog za suzbijanje droge, dok jepolicija kao izvrπni organ vrlo vaæna,ali ne i jedina. Mora se, naglasio jezastupnik, programski razraeno uokvirima kampanje protiv droge,angaæirati sustav predπkolskog odgo-ja, ukupni obrazovni sustav, sustavsporta (masovnog i profesionalnog),sustav kulture (profesionalne imasovne) te sustav nevladinih udru-

ga. Dakle, cjelokupni civilni sektor i,nezaobilazno - sve vjerske zajednice,Ëija je uloga veoma vaæna. Veomavaæna je i uloga Hrvatske vojske.

U nastavku izlaganja, Ivaniπ jerekao da je plodno tlo za πirenje droge- druπtvo s ovako niskim ekonomskimrastom, u kojem je u pravilu od dvojeroditelja jedno nezaposleno i u kojemmladi pri kraju πkolovanja izraæavajuæelju (njih 70-80 posto) za odlaskomiz zemlje.

Zastupnik je u ime svog kluba zatimpredloæio da sastavni dio sistemat-skog pregleda u osnovnoj πkoli budetestiranje mokraÊe na droge, a i kodvozaËkog ispita, kod pregleda zaoruæni list, kod svake prometnenezgode, kod zasnivanja radnog odno-sa te pri regrutaciji, odnosno, doodreene dobi, svaku godinu-dvije iËasnike te doËasnike Hrvatske vojske.

Izlaganje je zastupnik zavrπio napo-menom o revnosti Hrvatske policijekad je rijeË o kaznama za nepropisnoparkiranje, a ne i kod fiziËke zaπtiteosnovnih πkola od raspaËivaËa droge.Njihova fiziËka prisutnost dala bisigurnost i uËiteljima da se aktivnijesami suprotstave drogi. Sustavommalih prepreka moæe se mnogouËiniti, napomenuo je Ivaniπ, uzzahtjev za veÊim sredstvima.

Bez veÊih sredstava situacija se

neÊe bitno popraviti

Bude li zakon popraÊen iznosom okojem se govori neÊemo bitno popra-viti situaciju, rekao je DDiinnoo DDeebbeelljjuuhhu ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa,dometnuvπi da bi trebali uistinu biti”supermeni ili genijalci da uËinimoneπto πto Zapad nije mogao uËiniti sa

100 do 150 puta veÊim sredstvima”.Zastupnik je zatim upozorio da neπtone πtima u podatku kako su od 8milijuna predvienih sredstava za2001. potroπena samo 2 milijuna.Evidentno je da je netko u krugubirokrata zakazao, da ne radi svojposao, jer istovremeno centri zasuzbijanje i prevenciju ovisnostinemaju novca ni za najosnovnijestvari (primjerice, skupljaju odroditelja, obraÊaju se opÊini i raznimudrugama da bi dobili sredstva zaploËice, za liËenje zidova, za kupnjujednog kreveta) ili komune nemajusredstava niti za hranu ovisnicima.

Zastupnik Debeljuh uputio jekritiku TadiÊu, rekavπi kako je biloæalosno sluπati ga kako negativnogovori o ljudima koji su se rijeπilidroge. Svaka Ëast onima koji suuspjeli izaÊi iz zaËaranog kruga,rekao je, ustvrdivπi kako “nije snaæanonaj koji nikad ne padne, nego onajkoji padne i zna se nakon togadignuti”.

Zastupnik Debeljuh pridruæio sezahtjevima da struka razrijeπi vjeËitedileme (metadon da ili ne, komune daili ne). Treba krenuti jasnim putem, upravcu decentralizacije - uz stvaranje,ako treba, i takmiËarskog duha meujedinicama lokalne samouprave, re-kao je, zakljuËno ustvrdivπi kako Êezakon ostati mrtvo slovo na papiruako se centrima i zdravstveniminstitucijama ne osigura baremminimalan standard.

IzvjeπÊe - samo na znanje;

podrπka KonaËnom prijedlogu

Zaπto KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa podu-pire KonaËni prijedlog, a IzvjeπÊesamo prima na znanje objasnila jeJJaaddrraannkkaa KKoossoorr. Najprije je rekla dabi se o problematici droge trebalo u

BROJ

315

61

U kampanji protiv drogeangaæirati sustav predπkolskogodgoja, ukupni obrazovnisustav, sustav sporta(masovnog i profesionalnog),sustav kulture (profesionalne imasovne) te sustav nevladinihudruga. Dakle, cjelokupnicivilni sektor i, nezaobilazno -sve vjerske zajednice, Ëija jeuloga veoma vaæna. Vaæna je iuloga Hrvatske vojske.

Testiranje mokraÊe na drogetrebalo bi biti sastavni diozdravstvenog pregleda u πkoli,a trebalo bi ga obavljati i kodzdravstvenog pregleda zavozaËki ispit i za oruæni list,kod svake prometne nezgode,kod zasnivanja radnog odnosate pri regrutaciji, odnosno, doodreene dobi (svaku godinu-dvije) kod zdravstvenogpregleda Ëasnike i doËasnikaHrvatske vojske.

Neπto ne πtima u podatkukako su od 8 milijunapredvienih sredstava za 2001.potroπena samo 2 milijuna.Evidentno je da je netko ukrugu birokrata zakazao, dane radi svoj posao, jeristovremeno centri zasuzbijanje i prevencijuovisnosti nemaju novca ni zanajosnovnije.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Hrvatskom saboru raspravljati ËeπÊe iargumentiranije te da bi potezi Vladei parlamenta trebali biti uËinkovitiji.Napomenu da drogiranje nije nedu-æna mladenaËka zabava ni pojava,zastupnica je potkrijepila podacima izproπlogodiπnjeg izvjeπÊa. Premakojem, 35.000 mladih dnevno puπimarihuanu, njih 7000 heroin dnevnokupi najmanje 10.000 doza heroina),a 1000 kokain, dok 30 posto mladihdo kraja srednje πkole ima nekikontakt s drogama, a svaki treÊi

djeËak i svaka Ëetvrta djevojËica udobi od 15 godina puπi. Iz preostalihpodataka na koje je ukazalazastupnica joπ izdvajamo sljedeÊepodatke: u 1999. godine 40 osobaumrlo je od predoziranja, a 2000.godine 74 osobe; 150.000 osoba u dobiizmeu 15 i 30 godina povremeno ilistalno uæiva marihuanu; u 2000.godini je 23 posto viπe (u odnosu na1999.) maloljetnika bilo prijavljenozbog kaznenog djela posjedovanjadroge. Zbog svega toga izuzetno jevaæno donijeti zakon, rekla jeJJaaddrraannkkaa KKoossoorr, izvijestivπi zastu-pnike da Klub zastupnika HDZ-apodræava osnivanje Ureda, ali uzupozorenje o “inflaciji ureda” - uvijekkad Vlada ne nae prava rjeπenja zaodreene probleme.

Po ocjeni ovog kluba, ni predloæenih19 milijuna kuna neÊe biti dovoljno zaostvarivanje zakona. Ne fali dobrihæelja i namjera, ali one se nerealiziraju. Primjerice, za Programizvrπenja Nacionalne strategije suzbi-janja zloporabe droge bilo je predvi-eno neπto viπe od 8 milijuna kuna, ado 31. listopada izvrπeno je milijun926 tisuÊa 820 kuna, a rebalansom jes te pozicije skinuto 850 tisuÊa kuna.I za rad Nacionalnog centra zasuzbijanje droge bila su planirana 3milijuna kuna, a izvrπen je (do 31.listopada) samo jedan.

Zastupnica je obrazloæila zahtjev zaizmjenom Ëlanka 4. (zabrana izravne ineizravne promidæbe droge) te ustvr-dila da parlament treba kontroliratiprovedbu Nacionalne strategije.CiniËnom je nazvala napomenu izIzvjeπÊa o posebnim naporima Dræav-nog zavoda u provedbi programaafirmacije uspjeπnog roditeljstva. Jer,rijeË je o godini u kojoj su smanjeneporodiljne naknade, kad je ukinutdodatak na treÊe i svako sljedeÊedijete te granica za doplatak sniæenana 19 godina. Iako je bilo reËeno da Êedoplaci biti nadomjeπteni stipen-dijama njih nema na vidiku - rekla jezastupnica HDZ-a.

Ona je joπ izvijestila zastupnike daHDZ podupire prijedloge za pobolj-πanje provedbe Nacionalne strategije,ali smatra da bi trebalo obvezati svedræavne duænosnike da u javnimnastupima ni na koji naËin nepropagiraju uæivanje droga. S tim usvezi upozorila je na izjavu “glasno-govornice jednog ministarstva” kojaje kazala da ne bi imala niπta protivdekriminalizacije marihuane.

Predloæeno - osnova za druge

propise

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa LLSS--aa ddrr..TTiibboorr SSaannttoo je rekao da se zakonpodræava, s obzirom na to da je on tekpoËetak izgradnje ozbiljnog sustava ilegislative i drugih dokumenata. Nakompleksno pitanje (problem) ovogzakona ne moæe oËekivati kompleksanodgovor, jer je rijeË o zakonu kojipredlaæe jedno ministarstvo. A takavzakon, ili sustav zakona mora bitinacionalni projekt prvog prioriteta ine bi se smio vezati ni uz jednoministarstvo veÊ da ga prezentiraVlada RH. U tom kontekstu i ne trebabiti kritiËan veÊ predloæeno valjashvatiti kao osnovu za donoπenjedrugih propisa koji bi materijukompletirali i omoguÊili sveobu-hvatan pristup problematici zloporabeopojnih droga - rekao je zastupnik LS-a.

Povodom kritiËnosti IzvjeπÊa ostanju na planu ovisnosti, naroËitoevidencije i prikupljanja podataka usustavu, zastupnik je rekao da bi setek temeljem meunarodnog upitnikau kojem bi obvezu prijavljivanja imalasvaka jedinica zdravstvene zaπtite (iprimarna i sekundarna) mogao izra-diti sustav koji bi odgovorio na

pitanja koliki je problem te kakvadinamika promjene problema. Daka-ko, prisutan je i fenomen “sante leda”

koji se izraËunava temeljem dugo-godiπnjih iskustava.

Prigovori i prijedlozi Klubazastupnika LS-a IzvjeπÊu i KonaËnomprijedlogu su sljedeÊi: metodoloπki -ne brkati primarnu i sekundarnuprevenciju jer se to odraæava narjeπenja u Zakonu; nema razloga da siveÊ i u registraciji djelovanja Hrvatskizavod za prevenciju ovisnosti iskljuËimoguÊnost izvanbolniËkog lijeËenja(ustrojbene jedinice Êe to raditi, jer jeinaËe njihov smisao dvojben); zakonbi morao definirati plaÊe kako bi seizbjegli nesporazumi; multisektorskipristup koji je ovdje nuæan nemadovoljno uporiπta; sredstva su nedo-statna, ali postojeÊi sustav i mreæanisu bili u stanju potroπiti ni malasredstva, pa stoga ona moraju biti ufunkciji razvijanja sustava (s vreme-nom Êe se utvrditi stvarna potreba zasredstvima).

Na kraju izlaganja zastupnik Santoje izrazio nadu da Êe PredsjednikRepublike i predsjednik Vlade unovogodiπnjim nastupima u isturavan staviti problem zloporabe droges najznaËajnijim socijalnim i gospo-darskim problemima.

U ime predlagatelja

Uslijedilo je izlaganje predsjednikaKomisije za suzbijanje zloporabedroga, dr. AAnnttee BBaarrbbiirraa.. Komen-tirajuÊi upite oko nejasnoÊa u finan-ciranju izvijestio je zastupnike da susredstva za Program prevencijeovisnosti u Ministarstvu zdravstva (2milijuna 600 tisuÊa kuna) potroπena,odnosno potroπit Êe se tijekom godine.Ostalih 6 milijuna su drugi programi.

Napredak je - pojasnio je - πto Êe bitijedna stavka za programe, a druga za

BROJ

315

62

O problematici droge trebalobi u Hrvatskom saboruraspravljati ËeπÊe iargumentiranije. Uz to, poteziVlade i parlamenta trebali bibiti uËinkovitiji, a i trebalo biobvezati sve dræavneduænosnike da u javnimnastupima ni na koji naËin nepropagiraju uæivanje droga.

Multisektorski pristup, koji jeovdje nuæan, nema dovoljnouporiπta. Sredstva sunedostatna, ali postojeÊi sustavi mreæa nisu bili u stanjupotroπiti ni mala sredstva, pastoga ona moraju biti ufunkciji razvijanja sustava (s vremenom Êe se utvrditistvarna potreba zasredstvima).

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

plaÊe djelatnika (viπe od 11 milijunakuna, πto je praktiËki pove-Êanje za 11i neπto milijuna kuna).

Za rad Komisije predviena su 4,4milijuna kuna umjesto 3,4, a æupanijei gradovi su i dosad izdvajali velikasredstva i za plaÊe i za tekuÊeinvesticije, s tim da je i dalje istatendencija. To je, naglasio je nacio-nalni problem ne samo Vlade odnosnoProraËuna veÊ kompletne dræave,jednako i æupanija i gradova.

Zahvalivπi æupanijama na pomoÊi,dr. Barbir ukazao je na prijedlogprema kojem bi Vlada RH iz Prora-Ëuna, zajedno sa æupanijama igradovima naËinila ugovor osnoπenju troπkova rada svih centara.On je, zatim, rekao da i drugaministarstva imaju stavku za drugeprograme. Cilj je - da postoji jednastavka da se prema programimafinanciraju odreeni programi.

Dosad nije bilo kontrole finan-ciranja sredstava koja su troπilaministarstva, napomenuo je pred-sjednik Komisije, dometnuvπi da bisada Ured obavljao tu kontrolu,prema izvedbenim programimaministarstava. Hrvatski zavod zajavno zdravstvo radi registar ovisnikao drogi te niz drugih registara, kao ianalize bolesti.

Iz Ëinjenice da neki centri nemajupravni ustroj, da nisu informa-tizirani, niti imaju regulirano radnovrijeme nije se moglo dopustiti da sebroj ovisnika u 2000. godini nekontrolira, naglasio je dr. Barbir,kazavπi kako su vidljive razlikeizmeu podataka iz centara i izHrvatskog zavoda za javno zdravstvo.Po toj osnovi se, kako reËe, uËinilainspekcija i Ëinjenica je da su seutvrdili pravi podaci o onima uistinuprisutnim u centrima. Ti brojevi,meutim nisu konaËni, jer isto takonitko nije traæio koliki je broj ovisnikau terapijskim zajednicama, u komu-nama, gdje su ti ovisnici i kojim suputem otiπli - ta brojka uopÊe nepostoji.

BBrraanniissllaavv TTuuππeekk ((SSDDPP)) rekao je dapredstoji teπka dugogodiπnja borba dabi se otklonili uzroci koji dovode dopojava koje smatraju i druπtvenoneprihvatljivim i druπtveno opasnim.

Nakon upozorenja o epidemijiovisnosti u Zadru, Rijeci i Puli,zastupnik je ustvrdio da zabrinjava toπto zabrinjavajuÊi rast biljeæe i droginekad nepristupaËne zone kao πto jeSlavonija. Od kljuËne vaænosti je,rekao je, prevencija, prepoznavanjekod djece i mladih elemenata kojistvaraju pretpostavke za druπtvenoneprihvatljive pojave.

Zastupnik je upozorio da premapublikaciji Ministarstva zdravstva“Zdravstveno stanje i zdravstvenazaπtita u Republici Hrvatskoj” brojnovih ovisnika nije doæivio eksplozijuod 1991. do 1995, kako se istiËe uIzvjeπÊu. U 1991. bilo je 250 novihovisnika, a 1994. ih se pojavilo 300novih. Porast za 300 posto u odnosuna 1991. a za 200 posto u odnosu na1994. dogodio se 1996 (800 novihovisnika). Proπle godine porast jeprema 1991. iznosio 800 posto. Kad jerijeË o æenama, lani je zabiljeæenporast veÊi od 1000 posto (1991. ih jebilo 40).

Sve to govori, rekao je zastupnik, dase moraju stvoriti vrhunski timovi(lijeËnika, sociologa, psihologa, pred-stavnika Hrvatskog olimpijskog odbo-ra) koji Êe, smjeπteni na odgo-varajuÊim podruËjima, dati odgovorena otvorena pitanja i ponuditi rjeπenjai program izlaska iz “dugognarkomanskog marπa kroz Hrvat-sku”. Da bi potkrijepio svoju procjenuzastupnik je spomenuo i podatakkako je od ovisnosti o drogi urazdoblju 1976-1995. bolniËki bilolijeËeno 5800 osoba, da bi ih samo ujednoj godini (lani) bolniËki lijeËeno4000.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamoprijedlog o obradi tematike drogekroz sve nastavne programe.

Zaustaviti eroziju morala i

pogubni utjecaj negativnosti

potroπaËkog druπtva

PPeettaarr ÆÆiittnniikk ((HHSSSS)) zastupnicima jeponovio svoje (skraÊeno) izlaganje iz1996, kod donoπenja Nacionalnestrategije. Badava svi programi,rekao je, ako se ozbiljno ne promijeninaËin æivota, ne zaustavi pogubanutjecaj loπih navika i obiËajapotroπaËkog druπtva i ne vrate pravevrijednosti. Napomenuvπi da jeHrvatska presiromaπna da bi seoduprla pogubnim utjecajima sastrane (od Amerike i Europe loπi seobiËaji brzo preuzimaju, a dobrisporo), zastupnik je rekao da se morapoduzeti sve kako bi se mladimaomoguÊilo da æive normalan i ugodanæivot od svog rada, da se razvijenormalan æivot na obiteljskomgospodarstvu, mlade vrati prirodi,poπtovanju pravih vrijednosti, poπto-vanju rada i obitelji. Ne moæe se to,dometnuo je, uËiniti preko noÊi, ali uzrelativno malo ulaganja mogu seotvarati programi moderne poljopriv-

redne proizvodnje, “a ne da se svi æelebaviti trgovinom, ili joπ gore πvercom,ili se obogatiti na poker aparatima.Kad se zdravo æivi, kad se u znoju licasvoga zarauje za kruh, kad se volipriroda, poπtuje Bog i roditelji tada utakvu druπtvu nema mjesta drogi” -ustvrdio je zastupnik HSS-a.

U nastavku izlaganja on je rekao dase ne moæe oËekivati kako Êenastavnici, koji zbog malih plaÊa, avelikih nastavnih programa, stalnosmiπljaju kako pobjeÊi iz prosvjete,preuzeti joπ i dodatne obvezeprevencije ili odvikavanja uËenika oddroge. SliËno je i s lijeËnicima, kojimaje namijenjena jedna od glavnih ulogau Programu, a zaboravlja se ukakvom je stanju cijelo zdravstvo.

Nakon napomene kako su mladimaprema Programu namijenjeni zatvori,bolnice, terapijske zajednice, centri,lijeËnici specijalisti i metadon, zastu-pnik Petar Æitnik je rekao:

“A gdje su programi zapoπljavanjamladih, dodjeljivanje stanova mladi-ma, programi raznih korisnih akti-vnosti. Amaterski πport smo uniπtili,umjesto kulturno-umjetniËkih dru-πtava otvorili smo skupe disko-barove,umjesto ljubavi nauËili smo ih seksuna sto naËina.”

Nakon prisjeÊanja na mladost ukojoj se nije znalo πto je to droga i ukojoj se svatko bavio “s barem dvaπporta”, na plesne veËeri koje suzavrπavale kada ove danaπnje zapo-Ëinju, zastupnik je ustvrdio dadanaπnje ponaπanje mladih dovodi dozasiÊenosti, do dekadencije, do traæe-nja novih uzbuenja, a kad se na tosloæe socijalni problemi otvoren je putpropasti i teren za drogu.

Krajnje je vrijeme da se poduzmusve efikasne mjere da se zaustavierozija morala i pogubni utjecaj svihnegativnosti potroπaËkog druπtva -rekao je Petar Æitnik, dometnuvπikako ideal mladima ne smiju bitisnalaæljivi πverceri i lopovi u skupimlimuzinama.

Napomenuvπi, na kraju, da jeponovio svoj raniji govor zastupnik jerekao da zastupnicima prepuπtaocjenu πto se u proteklih πest godinapromijenilo nabolje.

BROJ

315

63

Badava svi programi ako seozbiljno ne promijeni naËinæivota, ne zaustavi pogubanutjecaj loπih navika i obiËajapotroπaËkog druπtva i ne vrateprave vrijednosti.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Strogo definirati prevenciju

BBooææiiddaarr KKaallmmeettaa ((HHDDZZ)) ustvrdio jenajprije da je ovisnost samo na raziniposljedica medicinsko-zdravstveniproblem te da je viπe rijeË o duπevnim,psiholoπkim i socioloπkim proble-mima, u kojima se kriju i uzrok iposljedica i resursi za lijeËenje. Zatoje, po njegovoj ocjeni, medikamentimaili sliËnim zdravstvenim metodamateπko zamislivo konaËno izljeËenje iizlazak iz droge - rekao je.

Nakon napomene kako Êe se mnogestvari tek morati rjeπavati podza-konskim aktima ili ugovorima,zastupnik je upozorio da Êe se bezstrogo definirane prevencije (odprilagodbe πkolskih odgojno-obra-zovnih programa, medijske prezen-tacije πtetnosti droge te promicanjazdravog naËina æivota do odreenijegdefiniranja metadonskog programa ifinanciranja terapijskih zajednica) idalje dogaati da su lijeËnici nemotivi-rani, roditelji prepuπteni sami sebi, dakomune djeluju u neodreenim uvje-tima, da ovisnici pod pritiskom okoli-ne odlaze u inozemstvo ili lutaju ulica-ma s dijagnozom hepatitis B ili C.

Zastupnik HDZ-a prigovorio je πtou KonaËnom prijedlogu zakona nemapreciznih odredbi o resocijalizacijiizlijeËenih ovisnika, a zatim predloæioda se Nacionalna strategija dopunikonkretnijim provedbenim mjerama(sa svoenjem odgovornosti za πtomanji broj subjekata za istovjetnudjelatnost).

Zastupnik smatra da je jedan odglavnih uzroka sadaπnjeg stanja uprovedbi Nacionalne strategije nje-zina neplanska i neorganiziranaprovedba. Centri nemaju pravnoreguliran status, ali su i prepuπtenisami sebi kad je rijeË o planiranjuprograma, sadræaja, metoda i oblikarada te voenja evidencije.

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo:ocjenu da je provedbeni programtrebalo dostaviti barem prije godinudana i izraæenu zabrinutost πto do

danas nije predoËen Provedbeniprogram Nacionalne strategije za2002. (a ProraËun je na praguprihvaÊanja); upite kada Êe bitipravno reguliran status æupanijskihcentara i kada Êe jedinice lokalne ipodruËne samouprave toËno znatikoje Êe se mjere financirati iz Dræav-nog, a koje iz njihovog proraËuna;kada Êe zapoËeti planska i organi-zirana provedba Nacionalne strate-gije; ocjenu da su se veÊ odavnotrebale otvoriti najmanje Ëetiriterapijske zajednice, odnosno dræavnekomune (jednu svakako treba dobitiZadar).

OmoguÊiti izdræavanje kazne - u

komuni

JJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj ((HHSSLLSS)),,koja surauje s nekoliko humani-tarnih udruga i komuna koje se baveproblematikom ovisnosti na podruËjuIstre, najprije je izvijestila zastupnikeda je u Puli ove godine od predo-ziranja umrlo 12 mladih osoba te da iPula i Istarska æupanija imaju uzlaznitrend.

Po ocjeni zastupnice, ni u Istri ni ucijeloj Republici Hrvatskoj nijeizgraena svijest o stvarnom znaËenju- ozbiljnosti i sloæenosti problema,zbog Ëega ni dosadaπnje aktivnostinisu adekvatne.

Prijedlog da se izmjenom zakonaomoguÊi da u komuni odsluæe kaznuzatvora ovisnici koji su u stanjuovisnosti poËinili kazneno djelozastupnica je potkrijepila tvrdnjom daje velika razlika izmeu njih iklasiËnog kriminalca te pismomVarije MatoπeviÊ, koja se zbogkaznenih djela poËinjenih zbogovisnosti o heroinu nalazi na izdræa-vanju kazne zatvora u Kaznenomzavodu u Poæegi.

Zastupnica je joπ predloæila da se uborbu protiv ovisnosti ukljuËe iizlijeËeni ovisnici.

Agresija drogom

Dr. JJuurree RRaaddiiÊÊ ((HHDDZZ)) izjavio je da jenakon velikosrpske agresije zaHrvatsku najveÊa agresija drogom,koja Êe imati kataklizmine posljedicepo mladost i buduÊnost. Brojnih onihkoji su duboko zaglibili u pakao drogejednak je broju poginulih u ratu,naglasio je.

Zastupnik je ustvrdio da je premalonapravljeno kroz 10 godina HDZ-ovevlasti i kroz protekle dvije godine.Hrvatska je dobar medij za razvoj

droge zbog rata i geografskogpoloæaja, rekao je dr. RadiÊ, uz ocjenuda bi se o ovoj temi trebalo rasprav-ljati u Hrvatskom saboru i viπe putagodiπnje.

IzvjeπÊu je zastupnik HDZ-a zamje-rio πto æeli pokriti i 2000. i 2001, kakobi se sakrilo da se za 2000. kasni. Kadje rijeË o toj godini, ono je previπeformalno, spominje se samo brojodræanih sastanaka, a to nije bitproblema.

Prethodnicu koja je napomenulakako govori zbog javnosti, dr. JureRadiÊ upozorio je da kamere nisuukljuËene, iako je malo tema koje sutako vaæne kao ova. Zastupnik jezatim ustvrdio da je u IzvjeπÊupremalo podataka o problemu (zlu)dilera, a mnogi govore da su javnatajna imena narkomafije, imenaubojica djece. Kao πto se krenulo u ratprotiv velikosrpskog agresora, ovajnarod mora krenuti u ”rat” protivubojica hrvatske mladosti, rekao jezastupnik.

Zakon, naglasio je, neÊe rijeπiti sveprobleme, ovdje je potrebna suradnjaobitelji, πkola, vjerskih institucija teangaæman sportskih, kulturno-umjet-niËkih, folklornih i drugih druπtavakoja okupljaju mladeæ.

Izrazivπi Ëuenje πto institucije kojerade na suzbijanju ovisnosti nezahtijevaju veÊi novac - za ozbiljnije iintenzivnije programe, zastupnikHDZ-a upozorio je da se za borbuprotiv droge izdvaja jednako kao i zakoriπtenje dræavnog aviona.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamo:ocjenu da je osobito vaæno potaknutirad terapijskih zajednica i napomenus tim u vezi kako bi mnogi prazniprostori diljem Hrvatske mogliposluæiti u te svrhe (tako je, primje-rice, iskoriπten bivπi pogon ”jugo-vojske” blizu OkuËana).

U Splitu sada udarniËki “rade”

- alkoholiËari

MMrr.. MMaarriinn JJuurrjjeevviiÊÊ ((SSDDPP)) najprije seosvrnuo na, kako reËe, nekenespretne izjave, ustvrdivπi da jesvaki izlijeËeni ovisnik pobjedaprincipa dobra nad zlom, æivota nad

BROJ

315

64

Ovisnost je samo na raziniposljedica medicinsko-zdravstveni problem, a viπe jerijeË o duπevnom, psiholoπkomi socioloπkom problemu, ukojem se kriju i uzrok iposljedica te resursi zalijeËenje.

Osobito je vaæno - potaknutirad terapijskih zajednica.Mnogi prazni prostori diljemHrvatske mogli bi posluæiti ute svrhe.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

besmislom, afirmativnog principaprema æivotu nad njegovom nega-cijom.

Tekstu KonaËnog prijedloga zastu-pnik je zamjerio zbog nerazumljivostii ponavljanja kod nekih definicija tezatraæio da se kao i za drogu zabranipromidæba izrade, posjedovanja, upo-raba i prometa alkohola. U kolikoj jeto mjeri nuæno potkrijepio jeprimjerom Splita, u kojem je uprotekle dvije godine smanjen brojnarkomana, ali zato, kako reËe,udarniËki ”rade” alkoholiËari. Viπe od20 tisuÊa Dalmatinaca pije preko-mjerno, dok u Hrvatskoj to Ëini oko250 tisuÊa graana, zbog Ëega jeugroæeno ili pati oko milijun ljudi(tlaËenje najbliæih). Pijan je bio svaki18-ti krivac za saobraÊajnu nesreÊu,rekao je zastupnik, ustvrdivπi kako jelicemjerno zanemarivati ovaj problem,posebno kad je rijeË o reklamiranju.

Zastupnik se zaloæio za poveÊanjepredloæene, po njegovoj ocjeni,izuzetno male novËane kazne (20-50tisuÊa kuna) za pravne osobe akojavnim oglaπavanjem ili na druginaËin promiËu izradu, posjedovanje,uporabu ili promet opojnom drogom.

Tko je autor IzvjeπÊa ?

ZZoorraann ©©iimmaattoovviiÊÊ ((SSDDPP)) prigovorio jeπto se iz IzvjeπÊa nigdje ne vidi tko muje autor. Vlada RH ga je podnijela, alinigdje ne stoji tko ga je pripremio dabi se moglo s njime polemizirati,rekao je kako u kontaktima spojedinim Ëlanovima proizlazi infor-macija da Komisija nije IzvjeπÊekomentirala ni recenzirala niprihvatila. A ona je bila formiranatemeljem Nacionalne strategije i bilaje, na neki naËin, nosilac filozofije idoktrine Nacionalne strategije. Akoona nije prihvatila IzvjeπÊe onda jeono pomalo upitno i zbunjujuÊe,odnosno neuvjerljivo - rekao jezastupnik, ustvrdivπi da je tokvalitetan propust.

Zastupnik je izrazio neslaganje socjenom iz IzvjeπÊa kao je glavnipokazatelj epidemioloπkog trenda broj

prvi put otkrivenih i lijeËenihopijatskih ovisnika te napomenom oblagom porastu, sa 1998. na 1999.Ako je rijeË o porastu od 15 postoopijatskih (heroinskih) ovisnika ondaje to znak za uzbunu - naglasio jezastupnik, uz ocjenu o nekonzi-stentnoj metodologiji, a i termino-loπkoj nekonzistentnosti.

IzvjeπÊe je na Komisiji trebalo biti istoga πto je iznad svega struka - rekaoje Zoran ©imatoviÊ, izrazivπi uvjerenjeda Êe se Komisija oËitovati.

Iz njegova izlaganja joπ izdvajamo:upozorenje kako je svaka komuna -koja kao socijalni primjer, principsolidarnosti ima duboko humanuporuku - zapravo tercijarna preven-tiva, dok Ëitava Nacionalna strategijazapravo tendira prema sekundarnojpreventivi, koja donosi najviπe koristi.S obzirom na to da komuna moæeimati najviπe pedeset ili stotinjakËlanova u programu socijalizacije odgodine do dvije, a godiπnje je okotisuÊu novoevidentiranih ovisnikaonda je oËito koliko komuna moæe usuπtini pomoÊi da se suzbije epide-mioloπki trend. Zato je veoma vaænoda zastupnici u svim svojim javnimnastupima daju naglasak naodgovornost dræavnih institucija, kojesu nosioci Nacionalne strategije i daih se uËini πto je moguÊe odgovor-nijima.

Zastupnik je na kraju napomenuoda izvjeπtaj kasni godinu dana te dabi se ubuduÊe parlamentu trebalopodnositi svakih πest mjeseci.

NeÊe pomoÊi gomilanje

upravnih tijela na razini Vlade

Nakon osvrta na ”πokantne”podatke iz IzvjeπÊa - da je svaki πestihrvatski srednjoπkolac probao drogu,da u Hrvatskoj ima oko 15 ili 17tisuÊa registriranih ovisnika, od kojihËak 50 posto nije ukljuËeno ni u jedanprogram lijeËenja, dr. LLjjeerrkkaa MMiinnttaass--HHooddaakk ((HHDDZZ)) rekla je da je rijeË onajveÊem javnozdravstvenom proble-mu.

Sustav mjera za provoenje Nacio-nalne strategije po ocjeni zastupnice,presporo se ustrojava i u tom smisluprigovorila je jednako i bivπoj isadaπnjoj vlasti. StjeËe se dojam, reklaje, da represivni aparat dræave (MUP iDræavno odvjetniπtvo pa i sudovi svebolje obavlja svoj dio posla, dok drugisegmenti za njima ozbiljno kaskaju uizvrπavanju svojih obveza, posebno uprevenciji, lijeËenju i resocijalizacijiovisnika.

Mreæa centara zaokruæit Êe seuspostavom Hrvatskog zavoda zaprevenciju bolesti ovisnosti, rekla jezastupnica, izrazivπi nadu da Êe Zavods centrima posebnu paænju posvetitiprevenciji. NeuËinkovitost centaraneÊe se, nakon zakonskog defini-ranja, moÊi viπe tolerirati, ustvrdilaje, podræavπi osnivanje dræavnihterapijskih zajednica (uz nevladine),iako problem moæe rijeπiti tekzajedniËko djelovanje svih institucijasustava.

Dr. Mintas-Hodak upozorila je dagomilanje upravnih tijela na raziniVlade neÊe pridonijeti kvalitetnomprovoenju Strategije niti uËinko-vitosti borbe protiv droge na terenu,napose meu mladima. Bilo bi vaænije,ocijenila je, da svako ministarstvopredvidi dostatna sredstva i kvali-tetno obavlja svoj dio posla, u koor-dinaciji s ostalim tijelima dræavnevlasti te tijelima lokalne samouprave inevladinim udrugama. Vlada moæenajbolje pomoÊi - otvaranjem novihradnih mjesta i æivotne perspektive

BROJ

315

65

Svaki izlijeËeni ovisnikpobjeda je principa dobra nadzlom, æivota nad besmislom,afirmativnog principa premaæivotu nad njegovomnegacijom. S obzirom na to da komuna

moæe imati najviπe pedeset ilistotinjak Ëlanova u programusocijalizacije, od godine dodvije, a godiπnje je oko tisuÊunovoevidentiranih ovisnikaoËito je koliko komuna moæe usuπtini pomoÊi da se suzbijeepidemioloπki trend. Zato jeveoma vaæno da zastupnici usvim svojim javnim nastupimadaju naglasak na odgovornostdræavnih institucija, koje sunosioci Nacionalne strategije ida ih se uËini πto je moguÊeodgovornijima.

To πto nema dovoljno detoks-jedinica u velikom brojuæupanijskih bolnicaprvenstveno je rezultatnegativnog odnosa odreenihzdravstvenih krugova premalijeËenju od droge kao tzv.nezdravstvenom problemu.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

mladima, koji se nerijetko odaju drogibaπ zato πto nemaju perspektivu.

To πto nema dovoljno detoks-jedi-nica u velikom broju æupanijskihbolnica prvenstveno je, po ocjenizastupnice, rezultat negativnogodnosa odreenih zdravstvenih kru-gova prema lijeËenju od droge kao tzv.nezdravstvenom problemu. A ne moæese reÊi da ovisnost o drogi nije bolesti da zdravstvo s time osim u akutnimsituacijama ne bi trebalo imati niπta,rekla je zastupnica Mintas-Hodak,naglasivπi da taj stav treba konaËnonapokon promijeniti.

Iz njena izlaganja izdvajamo joπzahtjev da se za borbu protiv ovisnostiu 2002. izdvoje veÊa sredstva.

Viπe uloæiti u prevenciju protiv

svih vrsta ovisnosti

MMaarriijjaa LLuuggaarriiÊÊ ((SSDDPP)) predloæila jeda se, iako je veÊ dosta dobrihaktivnosti i projekata, joπ viπe ulaæe uprevenciju i suzbijanje svih vrsta ovi-snosti. Zakonski stoga treba preciznoutvrditi, i u praksi provoditi, zabranuprodaje alkohola i cigaretamaloljetnicima. Zabrana uugostiteljskim objektima uglavnom sene provodi i slabo kontrolira, azakonskih zapreka za kupovanjealkohola u trgovinama i nema, upo-zorila je.

Upozorivπi da je broj ovisnikakonzumenata ilegalnih droga znatnomanji i gotovo zanemariv usporedi lise s brojem ovisnika o legalnim dro-gama - duhanu i alkoholu, zastupnicaje naglasila da je alkoholizam izrazitoopasna ovisnost upravo zato πto jepijenje alkohola preπutno dopuπtena idruπtveno prihvaÊena normaponaπanja. Druπtvo javno osuuje istigmatizira, kaænjava i obezvreujeovisnike o drogama, a istovremenolicemjerno dopuπta i prihvaÊaovisnost o alkoholu, rekla je MarijaLugariÊ, potkrijepivπi tvrdnju snekoliko πokantnih brojËanih poka-zatelja. O alkoholu je ovisno 5 postopuËanstva, 20 posto prekomjerno pije,40 posto samoubojica srlja u smrtzbog alkoholnih problema, 50 postopuËanstava s obitelji pati zbog alko-hola, 50 posto svih smrtonosnihprometnih nesreÊa uzrokovano jealkoholom, a 80 posto kriminalaposredno je ili neposredno uzroko-vano ili popraÊeno alkoholom.

Nakon napomene kako se danaspije 5 do 15 puta viπe od javno-zdravstveno podnoπljive granice,

zastupnica je joπ, meu ostalim,iznijela podatak da se za alkoholomnajËeπÊe posiæe u dobi od 14 godine(41 posto uËenika I. razreda srednjeπkole pili su (osobno priznanje) uproteklih mjesec dana, a Ëak 68 postomaturanata, zatim da je alkohol natreÊem mjestu uzroka smrtnosti, 10puta ËeπÊe od uporabe nezakonitihdroga, a i dva najËeπÊa uzrokasmrtnosti (krvoæilne i zloÊudnebolesti) dobrim su dijelom posljedicaprekomjernog pijenja alkohola, da jealkoholizam zlo i za cijelu obitelj, daod njega izravno ili neizravno pati okomilijun graana Hrvatske.

ZastraπujuÊe je da je 62 postodjeËaka i 44 posto djevojËica priznaloda se barem jednom opilo, a barem triopijanja u æivotu priznaje 37 postodjeËaka i 19 posto djevojËica. Ispijanjepet ili viπe piÊa u grupi, iskljuËivoradi opijanja, priznaje 38 postodjeËaka i 24 posto djevojËica.

Vaæno je dobro se i produktivnozamisliti nad ovim brojkama, posebnou kontekstu suzbijanja zloporabedroge - rekla je Marija LugariÊ, napo-menuvπi kako brojna istraæivanjapokazuju da djeca koja eksperimen-tiraju s cigaretama i alkoholommnogo ËeπÊe eksperimentiraju spsihoaktivnim drogama. Ako sma-njimo broj ovisnika o alkoholu i brojdjece koja snifaju ljepilo, kojauzimaju tablete onda se nadam daÊemo u buduÊnosti imati i manji brojovisnika o ilegalnim drogama -zakljuËila je zastupnica LugariÊ.

Za stroæe kazne

VVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) podræao jeKonaËni prijedlog zakona, zaloæivπi seza znatno stroæe (prekrπajno) kaænja-vanje pravne osobe koja svjesno,namjerno, javnim oglaπavanjem ili nadrugi naËin promiËe izradu, posje-

dovanje, uporabu i promet opojnomdrogom. Obrazloæenje - ona pod-strekaË, poticatelj izvrπenja kaænjivihdjela. Suviπan je, po ocjenizastupnika, Ëlanak 61. kojim sepredvia novËano kaænjavanje fiziËkeosobe koja stavljanjem u hranu ili nadrugi naËin drugoga izlaæe djelovanjuopojne droge. Obrazloæenje - to jepokriveno Ëlankom 173. Kaznenogzakona.

Zaπtitnu mjeru zabrane obavljanjadjelatnosti (tri mjeseca do godinudana) u sluËaju da poËinitelj moæezloporabom zvanja poËiniti noviprekrπaj trebalo bi obvezatno primje-njivati (za sve vrste prekrπajapredviene Ëlancima 55. do 64, a neostavljati diskreciono pravo sucu zaprekrπaje primjenu te zaπtitne mjere -daljnji je zahtjev ovog zastupnika.

Nejasno definirana zloporaba

LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ ((HHSSSS)) uvodno jeustvrdila da je æalosno πto je pojavnostovisnika o drogama u Hrvatskojdosegla razinu nekih zemalja zapadneEurope, dok je razina ovisnika oheroinu viπa nego u nekima od tihzemalja. OËito je, naglasila je, da jemoralna kriza hrvatskog druπtva,poremeÊeni sustav vrijednosti tegospodarska situacija utjecala naporast ponude droge i potraænju zanjom.

Zastupnica je na tekst KonaËnogprijedloga uputila viπe primjedbi izahtjeva: jasno definirati pojam zlopo-rabe - proπiriti znaËenje tako da seodnosi i na πtetnu uporabu u smisluuzimanja (u tom bi sluËaju nazivzakona bio odgovarajuÊi); koristitipojam lijeËenje, jer su i skrb iosloboenje od ovisnosti, osiguranjestalne struËne pomoÊi dio dugo-trajnog procesa lijeËenja i rehabi-litacije ovisnika; razmisliti o oprav-danosti definiranja pojma primarneprevencije (koja obuhvaÊa zaπtituzdravih kako ne bi zapoËeli suzimanjem), zatim mjera sekundarneprevencije (rano otkrivanje povre-menih uzimatelja i ovisnika iodgovarajuÊi tretman kako bi se

BROJ

315

66

Broj ovisnika konzumenatailegalnih droga znatno jemanji i gotovo zanemarivusporedi li se s brojemovisnika o legalnim drogama -duhanu i alkoholu.Alkoholizam je izrazito opasnaovisnost upravo zato πto jepijenje alkohola preπutnodopuπtena i druπtvenoprihvaÊena norma ponaπanja.

OËito je da su - moralna krizahrvatskog druπtva, poremeÊenisustav vrijednosti tegospodarska situacija utjecalina porast ponude droge ipotraænju za njom.

IHS20.XII. 2001.

SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGA

sprijeËio razvoj ovisnosti onih kojinisu ovisni ili sprijeËilo produ-bljivanje bolesti kod onih koji su veÊovisni) te tercijarne mjere (rehabili-tacija i socijalna integracija ovisnika).Pritom ne trebaju biti izostavljene nimjere za smanjenje πtetnih posljedica.

Ljubica LaliÊ upozorila je, nadalje,kako se Hrvatskom zavodu za preven-ciju bolesti ovisnosti - iako je, premaËlanku 36, zdravstvena ustanova -eksplicitno ne povjerava lijeËenje(dijagnostika), ono πto centri veÊ rade,sukladno Nacionalnoj strategiji veÊprevencija i neki ”specifiËni postupciza oslobaanje od ovisnosti”, πto biznaËilo da druge zdravstvene usta-nove i u njima zaposleni djelatniciprovode neke nespecifiËne postupke -rekla je.

KonaËni prijedlog nije potpunojasan da bi mogao biti bezrezervnopodræan, zakljuËila je na krajuzastupnica, ukazavπi na to da se, uzostalo, nameÊe upit bavi li se Zavodviπe ovisnicima ili je administrativnaustanova, te da nije jasno tko plaÊazaposlene u æupanijskim i gradskimcentrima.

ZZddeennkkaa BBaabbiiÊÊ--PPeettrriiËËeevviiÊÊ ((HHDDZZ))najprije se kritiËki osvrnula nanedavno objavljen Ëlanak (po njenimrijeËima, Ëlanak Ante Barbira) u”Jutarnjem listu” pod nazivom ”UoËekivanju rata protiv narkomanije”.Ustvrdivπi da takav rat nije zaustavilanijedna druga dræava pa ni hrvatskinarod, zastupnica je predsjednikuKomisije prigovorila πto je, kako reËe,traæeÊi opravdanje za svoje izvjeπÊeposegnuo za tvrdnjama kako jeprijedlog novog zakona za HDZ-ovevladavine Ëamio u ladici i kako jeosobno naiπao na kaos.

Ustvrdivπi da je ”kaos” uobiËajenarijeË koju upotrebljava nova vlast,zastupnica je rekla kako zateËenozasigurno nije bilo u najboljem redu,ali da ni IzvjeπÊe o radu VladineKomisije za 2000. ne bi smjelo bitiovako ”blijedo, πkrto” (spominju se

samo odræani sastanci). ZnaËi, gotovodvije godine potroπene su nasastanËenje, edukaciju ljudi.

Zdenka BabiÊ-PetriËeviÊ prigovorilaje zbog ukidanja policijskih ophodnjibaπ u podruËjima koja mogu postatiriziËna, rekavπi kako zahvaljujuÊitome ni izvjeπÊe za 2002. godinu neÊebiti drugaËije. U Dalmaciji, odnosnona jugu Hrvatske ima po 300kilometara bez policijskih postaja(nekoliko puteva na podruËjuDalmatinske zagore nazivajuputevima za Kurdistan, napomenulaje).

Iz ovog izlaganja joπ izdvajamo upitzastupnice zaπto u zakon nisuukljuËene i udruge roditelja (kojimatreba dati veÊu podrπku, pa ifinancijsku); ocjenu da trebafinancijski podræati i æupanijskecentre jer imaju rezultate iza sebe.Ona je skeptiËna radi reorganizacije(ukidanje jednog, osnivanje drugogzavoda), rekavπi kako se tako troπi ivrijeme i sredstva (koja Êe ionako bitinedostatna, jer rat protiv narko-manije zasigurno iziskuje viπe).

Predsjednik Komisije za suzbijanjezloporabe droga, dr. AAnnttee BBaarrbbiirrodgovorio je da novinarski komentarnije njegov te se joπ osvrnuo na nizpredvienih mjera. Potrebna je koor-dinacija na razini ministarstava usuzbijanju zloporabe opojnih droga.Potrebno je, nadalje, informiratiHrvatski zavod za prevenciju bolestiovisnosti, s podruËnim jedinicama, iotvoriti detoks-jedinice u predvienimbolnicama. Potrebno je i koordiniratimreæu terapijskih zajednica s planomi programom rada terapijskih zaje-dnica i planom druπtvene resocijali-zacije, koja je dosad bila u samo jednojterapijskoj zajednici - ”Susret”. Nuænaje ËvrπÊa koordinacija MUP-a, carine iinspekcija te valja ustrojiti sustavlijeËenja i resocijalizacije ovisnika uzatvorima, jaËati preventivne πkolskeprograme, s naglaskom na uloguroditelja, nastavnika, psihologa itd. Upreventivne programe i programeresocijalizacije valja ukljuËitihrvatske branitelje ovisnike i roËnikeMORH-a.

GLASOVANJE

O Zakonu …

ZZaakkoonn oo ssuuzzbbiijjaannjjuu zzllooppoorraabbeeooppoojjnniihh ddrrooggaa ddoonneesseenn jjee jjeeddnnooggllaassnnoo-- uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioopprreeddllaaggaatteelljj,, zzaajjeeddnnoo ss nnjjeeggoovviimm

aammaannddmmaanniimmaa,, kkoojjii ssuu ppoossttaallii ssaassttaavv--nnii ddiioo KKoonnaaËËnnoogg pprriijjeeddllooggaa,, ttee ssaammaannddmmaanniimmaa ddrruuggiihh ppooddnnoossiitteelljjaa..JJeeddnnooggllaassnnoo jjee ii VVllaaddaa RRHH ddoobbiillaaoobbvveezzuu ddaa uu rrookkuu ππeesstt mmjjeesseeccii ppoossttuuppaannjjuu zzaakkoonnaa nnaa ssnnaagguu HHrrvvaatt--sskkoomm ssaabboorruu pprreeddllooææii mmrreeææuu uussttaannoovvaa((uuddrruuggaa,, tteerraappiijjsskkiihh zzaajjeeddnniiccaa)) zzaasskkrrbb ii rreessoocciijjaalliizzaacciijjuu oovviissnniikkaa..

SSaassttaavvnniimm ddiijjeelloomm KKoonnaaËËnnooggpprriijjeeddllooggaa postali su aammaannddmmaanniiVVllaaddee RRHH na Ëlanke: 5. (stavak 4), 7,8, 38. (stavak 1), 39. (stavak 3), 43(stavci 1-3 i 5), 49 (stavak 3), 50(stavci 1-4) i 67 (stavak 1)

UU cciijjeelloossttii ssuu pprriihhvvaaÊÊeennii gotovo sviamandmani OOddbboorraa zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo.. PrihvaÊeni su, uz to, aman-dman JJaaddrraannkkee KKoossoorr na Ëlanak 7,BBrraanniissllaavvaa TTuuππeekkaa na Ëlanak 20,KKaattiiccee SSeeddmmaakk ii LLuucciijjee DDeebbeelljjuuhh naËlanak 27, KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aana Ëlanak 44 (stavak 1), BBrraanniissllaavvaaTTuuππeekkaa na Ëlanak 44 (stavak 2).

UU iizzmmiijjeennjjeennoomm oobblliikkuu pprriihhvvaaÊÊeenniissuu amandmani: Odbora za zakono-davstvo na Ëlanak 2. (stavak 1),Ëlanak 7, DDaarriijjaa VVaassiilliiÊÊaa na Ëlanak 50(novi stavak 5),

FFoorrmmaallnnoo ssuu ooddbbiijjeennii,, aallii iimm jjeessaaddrrææaajj uuvvaaææeenn kroz amandmane dru-gih podnositelja amandmani: JJaaddrraann--kkee KKoossoorr na Ëlanak 2, DDuubbrraavvkkee ©©uuiicceena Ëlanak 2. (toËka 5), 8 (toËka 1), 43(toËka 1), Ëlanak 49 (toËka 1), Klubazastupnika HSLS-a na Ëlanak 4.

PPoovvuuËËeennii ssuu,, jer im je sadræajuvaæen kroz amandmane drugih pod-nositelja, amandmani:: OOddbboorraa zzaaoobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt na Ëlanke 5(stavak 4), 7, 38. (stavak 1), 39.(stavak 3), 43, 49. (stavak 3), 50(stavci 1-4), Ëlanak 67. (novi stavak 1)DDaarriijjaa VVaassiilliiÊÊaa na Ëlanak 7, BBrraannii--ssllaavvaa TTuuππeekkaa na Ëlanak 43.

KKaattiiccaa SSeeddmmaakk ii LLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhhpovukle su amandman na Ëlanak 39.(stavak 1) nakon obrazloæenja pred-stavnika predlagatelja mmrr.. AAnnddrreeVVllaahhuuππiiÊÊaa da se ne æeli izrijekom iËlanove obitelji poistovjeÊivati s ovi-snicima ili ih tretirati kao njih, ali dacentri za savjetovaliπte tretiraju obi-telj, a ne samo ovisnike. BBrraanniissllaavvTTuuππeekk povukao je amandman nakonobrazloæenja predstavnika predlaga-telja da se ne moæe u Zakon o drogamapostaviti pitanje odgovornosti drugihsluæbi, posebno redarstva, jer onitrebaju biti ureeni drugim propi-sima. BBrraanniissllaavv TTuuππeekk povukao jeamandman na Ëlanak 50. Nakonobrazloæenja predstavnika predlaga-telja da bi se prema predloæenomedvostruko vodili podaci te da voenje

BROJ

315

67

Policijske ophodnje ukinute subaπ u podruËjima koja mogupostati riziËna. U Dalmacijiodnosno na jugu Hrvatskeima i po 300 kilometara bezpolicijskih postaja (nekolikoputeva na podruËjuDalmatinske zagore nazivaju“putevima za Kurdistan”).

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraajjeeddnnooggllaassnnoo ssuu ddoonniijjeellii ZZaakkoonn ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oorruuddaarrssttvvuu,, uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjeepprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj -- VVllaaddaa RRHH -- iikkoorriiggiirraann uussvvoojjeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..PPoosseebbnniimm zzaakklljjuuËËkkoomm VVllaaddaa jjee ddoobbiillaazzaadduuææeennjjee ddaa uu rrookkuu oodd 9900 ddaannaa,, ooddddaannaa ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ggrraaeennjjuu iiZZaakkoonnaa oo pprroossttoorrnnoomm uurreeeennjjuu,,pprreeddllooææii SSaabboorruu nnoovvii ZZaakkoonn oorruuddaarrssttvvuu.. SSaabboorr jjee ttaakkooeerr zzaadduuææiiooVVllaadduu ddaa pprriissttuuppii iizzmmjjeennii ii ddooppuunniiooddrreeddaabbaa KKaazznneennoogg zzaakkoonnaa kkoojjee sseeooddnnoossee nnaa sspprrjjeeËËaavvaannjjee zzllooppoorraabbeeeekkssppllooaattaacciijjee rruuddnnoogg bbooggaattssttvvaa..

O PRIJEDLOGU

Saborskim zastupnicima s tuma-Ëenjem zakonskog teksta obratila sezamjenica ministra gospodarstva,MMaajjaa BBrriinnaarr, pa Êemo se njezinimizlaganjem posluæiti za upoznavanje snajnovijim rjeπenjima.

Vladina je predstavnica ukazala naËinjenicu da posljednjih nekolikogodina rudarstvo kao gospodarskagrana doæivljava znaËajan napredak.Osnivaju se nova trgovaËka druπtva i

obrti koji se bave eksploatacijommineralnih sirovina. Eksploatacijamnogih sirovina nadmaπila jepredratnu proizvodnju, ali se uzpoveÊanu legalnu eksploataciju javilai nelegalna eksploatacija mineralnihsirovina, a nije se dosad uspjeπnosuzbijala. Takvim je postupanjemoπteÊen dræavni proraËun, nepovratnodevastiran okoliπ i zagaivana voda.

PostojeÊom zakonskom regulativomna nespretan i nejasan naËin izjedna-Ëavala su se odobrenja za istraæivanjei eksploatacijsko polje s koncesijama,πto je u suprotnosti sa Zakonom okoncesijama, jer nije bilo jasnoiskazano da gospodarsko koriπtenjeprirodnog bogatstva, za πto je jedinopotrebna koncesija zapoËinje tek sishoenim odobrenjem za izvoenjerudarskih radova na odobrenomeksploatacijskom polju. Do ishoenjaodobrenja za izvoenje rudarskihradova gospodarski subjekti neostvaruju nikakvu materijalnu koristnego samo ulaæu u buduÊueksploataciju mineralnih sirovina.

U novije vrijeme grade se rudarskiobjekti za eksploataciju nafte iprirodnog plina na moru, za πto nepostoji dovoljno jasna zakonskaregulativa pa javljaju se odreene

dileme i nesporazumi glede izdavanjadozvola za njihovu izgradnju.

Donoπenjem Zakona o normizaciji iprestankom vaæenja Zakona ostandardizaciji doπlo je do odreenihteπkoÊa jer u Zakonu o normizacijinije viπe bila propisana ovlast zadonoπenje tehniËkih propisa zasiguran rad u rudarstvu. Premdastari propisi joπ vaæe, ne mogu sedonositi novi koji su neophodnopotrebni jer se uvode nove tehnologijekao na primjer: eksploatacija nafte iplina na moru, podzemna eksploa-tacija arhitektonsko graevnog kame-na i sl.

S ciljem uspjeπnijeg suzbijanjanelegalne eksploatacije mineralnihsirovina predlaæe se poveÊati novËanekazne, propisati zaπtitne mjere smoguÊim oduzimanjem predmetakoriπtenih pri izvrπavanju prekrπajanelegalne eksploatacije i nelegalnogistraæivanja mineralnih sirovina, teuvesti obvezu saniranja nelegalnimistraæivanjem ili nelegalnom eksploa-tacijom devastiranog zemljiπta natroπak poËinitelja prekrπaja.

Jasnim uvoenjem i odreivanjemkoncesije za eksploataciju mineralnihsirovina, kao i prava i obveza koja iznje proizlaze, pored otklanjanja

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

evidencije u smislu toga amandmananije sukladno nadleænostima navede-nih ministarstava. OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,,mmllaaddeeææ ii ππppoorrtt povukao je amandmanna Ëlanak 54. stavak 1. nakonobrazloæenja da je skrb o izvrπavanjumeunarodnih obveza RepublikeHrvatske u podruËju primjene ovogazakona u nadleænosti Ministarstvavanjskih poslova.

OOddbbiijjeennii ssuu amandmani: DDuubbrraavvkkee©©uuiiccee (naziv zakona; na Ëlanak 6, naglavu IV, na naziv Glave V(predlagatelj je objasnio da je pojam“suzbijanje” πiri od pojma“sprjeËavanje”), Ëlanak 67 (toËka 4).

… O Nacionalnoj strategiji

IIzzvvjjeeππÊÊee oo pprroovveeddbbii NNaacciioonnaallnneessttrraatteeggiijjee ssuuzzbbiijjaannjjaa zzllooppoorraabbee ddrrooggaauu RReeppuubblliiccii HHrrvvaattsskkoojj pprriihhvvaaÊÊeennoo jjeevveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6611 ““zzaa””,, ddvvaa ““pprroottiivv””ii 1166 ““ssuuzzddrrææaannoo””)).. IIzzggllaassaannaa ssuu ii ËËeettiirriizzaakklljjuuËËkkaa ((uuzz 5544 ggllaassaa ““zzaa””,, 2244““pprroottiivv”” ii 1100 ““ssuuzzddrrææaannoo””)).. VVllaaddaa RRHHddoobbiillaa jjee sslljjeeddeeÊÊaa zzaadduuææeennjjaa:: oossiigguurraattiiuuvvjjeettee kkaakkoo bbii ssee ππttoo pprriijjee ddoovvrrππiioouussttrroojj ii ppooËËeeoo rraadd cceennttaarraa zzaa sspprrjjee--ËËaavvaannjjee ii lliijjeeËËeennjjee oovviissnnoossttii nnaa cciijjeelloommppooddrruuËËjjuu RReeppuubblliikkee;; kkoonnttrroolluu ggrraanniiccaattee pprroommeettaa oossoobbaa ii rroobbaa pprreekkooddrrææaavvnnoogg tteerriittoorriijjaa ppooddiiÊÊii nnaa nnaajjvviiππuummoogguuÊÊuu rraazziinnuu rraaddii sspprrjjeeËËaavvaannjjaa

uunnoossaa ii rraassppaaËËaavvaannjjaa ddrrooggaa,, kkaaooppoosslljjeeddiiccee aammeerriiËËkkee vvoojjnnee aakkcciijjee uuAAffggaanniissttaannuu;; oossiigguurraattii uu DDrrææaavvnnoommpprroorraaËËuunnuu ssrreeddssttvvaa zzaa pprreevveennttiivvnneepprrooggrraammee ii ppoottppoorruu nneevvllaaddiinniimm uuddrruu--ggaammaa kkoojjee ssee sskkrrbbee oo oovviissnniicciimmaa iizzbbrriinnjjaavvaajjuu iihh;; oossiigguurraattii ssrreeddssttvvaa zzaaiizzrraadduu pprrooggrraammaa rreessoocciijjaalliizzaacciijjee oovvii--ssnniikkaa uu ppeennaallnniimm uussttaannoovvaammaa..PPooddrrææaannii ssuu pprroovveeddbbeennii pprrooggrraammiiiizzvvrrππeennjjaa NNaacciioonnaallnnee ssttrraatteeggiijjee,, kkoojjeebbii ttrreebbaalloo rreeaalliizziirraattii pprreekkoo DDrrææaavvnnooggzzaavvooddaa zzaa zzaaππttiittuu oobbiitteelljjii,, mmaatteerriinnssttvvaaii mmllaaddeeææii,, ss ppoosseebbnniimm nnaaggllaasskkoomm nnaaoorrggaanniizzaacciijjuu kkvvaalliitteettnniijjeegg pprroovvooeennjjaasslloobbooddnnoogg vvrreemmeennaa mmllaaddiihh..

JJ..RR..

BROJ

315

68

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RUDARSTVU

Sabor zaduæio Vladu da predloæi

novi Zakon o rudarstvu

IHS20.XII. 2001.

RUDARSTVO

dilema i nesporazuma koji su se dosada javljali, uvelike Êe se unaprijeditii ubrzati postupak poËetka eksploa-tacije mineralnih sirovina, a poglavitosnaænije Êe se zaπtititi vlasniπtvo nadnekretninama gdje se obavljaeksploatacija, a time i uvelike zaπtititiokoliπ od neprimjerenog devastiranja- podvukla je zamjenica ministra.

Zakonskim propisivanjem nadle-ænosti glede izgradnje rudarskihobjekata za istraæivanje i eksplo-ataciju nafte i prirodnog plina namoru otklonit Êe se sve dileme pa inesporazumi koji su se, ponekad, dosada javljali. Osim toga, odreivanjemovlasti za donoπenje tehniËkih propisaza siguran rad u rudarstvu, osiguratÊe se moguÊnost da se pravovremenimdonoπenjem propisa za siguran rad urudarstvu sprijeËe nesreÊe i povredekoje su relativno Ëeste pri izvoenjurudarskih radova. Napominje da jepostojeÊi Zakon o rudarstvu kompa-tibilan sa sliËnim zakonima najveÊegbroja zemalja Europske unije. Nekemanje razlike, posebno kod zaπtiteuposlenih i okoliπa trebat Êe nakna-dno obaviti, no kako za ta usugla-πavanja s Europskom rudarskomregulativom joπ nemamo dovoljnosaznanja te Êe se izmjene predloæitikasnije, zakljuËila je Vladinapredstavnica.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupro jedonoπenje ovoga Zakona uz dvijeamandmanske intervencije nomoteh-niËki ureujuÊi izriËaj Ëlanka 1. iËlanka 42. »lanovi OOddbboorraa zzaaggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuupodræali su potrebu donoπenja ovogaZakona kojim Êe se djelotvornijeurediti obavljanje rudarske djela-tnosti, kao znaËajne gospodarskegrane. OOddbboorr zzaa pprroossttoorrnnoo uurreeeennjjee iizzaaππttiittuu ookkoolliiππaa razmatrao je zakonskiprijedlog u svojstvu zainteresiranogaradnog tijela, posebno o pitanjimasanacije prostora nakon zavrπetka ilitrajnog obustavljanja rudarskihradova te o sprjeËavanju bespravneeksploatacije mineralnih sirovina.Slijedom toga Odbor je podræao novozakonsko rjeπenje u Ëlanku 12. kojeobvezuje trgovaËko druπtvo i obrtnikada provedu sanaciju terena na kojemsu obavljeni istraæni radovi, ukolikose nakon tih radova ne nastavipostupak za ishoenje odobrenjaeksploatacijskog polja ili se takav

zahtjev odbije. Meutim, Odbor jeutvrdio da nedostaju odredbe o tometko utvruje, odobrava i nadzireprovedbu projekta sanacije. S tim uvezi Odbor amandmanski intervenirau spomenutom Ëlanku preciznijeutvrujuÊi obvezu sanacije deva-stiranog terena nakon istraænihradova dræeÊi da nije dovoljno danaËin sanacije ovisi, iskljuËivo, o voljitrgovaËkog druπtva ili obrtnika.

Daljnja primjedba Odbora odnosilase na odredbe Ëlanka 18. kojim senepotrebno duplira nadleænost zadodjelu koncesije za rudarske radove,odnosno eksploataciju arhitektonsko-graevnog kamena. U raspravi jepredloæeno da se precizira i pojam”pojednostavljeni rudarski projekt”na temelju kojeg bi se, iznimno,izvodili rudarski radovi. Stoga Odboramandmanskom intervencijom uËlanku 18. predlaæe pojednostavljenjepostupka dodjele rudarske koncesijeza eksploataciju arhitektonsko-grae-vnog kamena, i ovlaπÊuje nadleænogministra da pobliæe propiπe obveznisadræaj pojednostavljenog rudarskogprojekta, specifiËnog za rudarstvo.

Odbor je takoer suglasan dapredlagatelj vlastitim amandmanomna Ëlanak 25. intervenira na stavak 1.Ëlanak 51. Zakona radi terminoloπkogusklaivanja s pozitivnim pravnimnormama, odnosno da pojam ”uvjetiureenja prostora” zamijeni s”lokacijskom dozvolom”.

AMANDMANI KLUBA

ZASTUPNIKA I

ZASTUPNIKA

Amandmanskim zahtjevom KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aa u Ëlanku 6.poveÊava se naknada za eksploatacijumineralnih sirovina sa 2,5 na 5 posto.Ta je naknada prihod dræave, i ustupase opÊini ili gradu, odnosno GraduZagrebu, a visina postojeÊe naknade(2,5 posto) nedovoljna da bi seostvarila njezina zakonska svrha tj.ubrzao gospodarski razvoj i kvali-tetno zaπtitio okoliπ i priroda, kaæe seu obrazloæenju amandmana.

U Ëlanku 43. propisan je rok oddvije godine u kojem ministar

gospodarstva treba donijeti propisekojima se utvruju uvjeti za siguranrad, zaπtitu okoliπa i zdravlje upo-slenih pri izvoenju rudarskihradova. S obzirom na vaænost tihpropisa, Klub je miπljenja da jepredloæeni rok od dvije godinepredug, pa predlaæe da se on skrati najednu godinu.

S dvanaest amandmana javio sezastupnik FFrraannjjoo KKuuËËaarr ((SSDDPP)). Uzkonstataciju da predloæeni tekst neuvaæava dovoljno struËno i jedno-znaËno tehnoloπki proces u naftnomrudarstvu zastupnik amandmanskiintervenira u Ëlancima 2. i 3.KonaËnog prijedloga zakona. Aman-dmanom na Ëlanak 14. zastupnikpredlaæe da se za eksploatacijumineralnih sirovina umjesto rudarskekoncesije za izvoenje rudarskihradova predvidi rudarska koncesija zaeksploataciju mineralnih sirovina,umjesto dozvole za upotrebu rudar-skih objekata i postrojenja graevnadozvola za uporabu rudarskihobjekata i postrojenja te dozvola zauporabu rudarskih objekata ipostrojenja. Obrazloæenje - uvoenjepojma ”rudarska koncesija za izvo-enje rudarskih radova” nema smislaniti uporiπte u Zakonu. Rudarski seradovi izvode u svrhu istraæivanja ieksploatacije mineralnih sirovina,nisu tehnoloπki proces izgradnjenekih rudarskih objekata ili tehno-loπki proces kojim se obavlja eksplo-atacija mineralnih sirovina, dakle”alat” kojim se gospodarski ostvarujekoncesija. Uz to, izvoenje rudarskihradova se tijekom vijeka trajanjakoncesije, dakle tijekom trajanjaprava gospodarskog koriπtenja rud-nog blaga kao neobnovljivog prirod-nog bogatstva u vlasniπtvu dræave,Ëesto mijenja, te se za svaku bitnupromjenu tehnologije, opsega radovaili gradnju odreenih novih rudar-skih objekata u okviru iste dodijeljenekoncesije rade projekti i dobivajupotrebna ”odobrenja za izvoenjerudarskih radova”, a nikako uvijeknove rudarske koncesije za izvoenjerudarskih radova.

Uz isto obrazloæenje zastupnik jepodnio joπ osam amandmanskihzahtjeva kojima je zatraæio brisanjeËlanaka 18, 19, 22, i 27. odnosnoizmjenu Ëlanaka 23, 24, 28, 33. i 34.KonaËnog prijedloga zakona. O Ëemuse radi? U Ëlanku 18. podrobno senavodi potrebna dokumentacija, kojase prilaæe uz zahtjev za ishoenjerudarske koncesije za izvoenjerudarskih radova, odreuju tijela

BROJ

315

69

U eksploataciji mineralnihsirovina carevalo je bezakonjekoje su mnogi koristili da bistekli bogatstvo na raËundræave i poreznih obveznika.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

dræavne uprave koja izdaju rudarskukoncesiju za izvoenje rudarskihradova, a ovisno o vrsti mineralnesirovine. Odredbama Ëlanka 19. propi-suje se postupak utvrivanja kriterijaza stjecanje rudarske koncesije zaizvoenje rudarskih radova, te sepropisuje najduæi rok na koji se istamoæe dodijeliti. Takoer se propisujesadræaj koji mora sadræavati rudarskakoncesija za izvoenje rudarskihradova, te komu se ona dostavlja.Odredbom Ëlanka 22. potanko sepropisuje komu je korisnik koncesijeduæan prijaviti poËetak ostvarivanjarudarske koncesije za izvoenjerudarskih radova, a u Ëlanku 27.sluËajevi kada je moguÊe oduzetiodobrenje za eksploatacijsko polje irudarsku koncesiju za izvoenjerudarskih radova.

»lancima 23. i 24. obavlja se termi-noloπko usklaivanje s hrvatskimjezikom, odnosno s odredbama ovogaZakona u Ëlancima 33. 34. A odre-dbom Ëlanka 28. odreeno se navodiËiju suglasnost je potrebno pribavitipri donoπenju odreenih pravilnika.Uz konstataciju da je MUP nadleænoministarstvo za propise iz podruËjaprotupoæarne zaπtite, eksploziva izapaljivih tekuÊina zastupnik posljed-njim svojim amandmanom inter-venira u Ëlanku 36.

Poput Kluba zastupnika HSLS-a iSSttjjeeppaann DDeehhiinn ((HHSSSS)) je zatraæiopoveÊanje naknade za eksploatacijumineralnih sirovina, ali sa 2,5 na 10posto. To je potkrijepio konstatacijomda se zbog modernizacije opreme kojase koristi u rudarenju, a posebno uπljunËarenju, cijena rada viπestrukosmanjila, a eksploatacija minerala pojedinici vremena poveÊala za viπe od50 posto u odnosu na ranija vremena.

Amandmanom na Ëlanak 16. ddrr..ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP)) preciznijeodreuje koji propisi vrijede zagradnju rudarskih objekata ipostrojenja na moru.

AMANDMANI VLADE

Amandmanom na Ëlanak 6.KonaËnog prijedloga zakona VladaRH mijenja naknadu za eksploatacijumineralnih sirovina sa sadaπnjih 2,5 ido 2,5 posto iz Ëlanka 11. stavak 2.postojeÊeg Zakona o rudarstvu na 2,6i do 2,6 posto ukupnog prihodaostvarenog njihovom prodajom.Amandmanom se æeli popravitiËinjenica da je u Republici Hrvatskoj

naknada za eksploataciju mineralnihsirovina relativno niska u odnosu naostale razvijene europske dræave.Kako je veÊ spomenuto ta naknadapredstavlja prihod jedinica lokalnesamouprave pa je samim timepotrebno pronaÊi ravnoteæu izmeutog prihoda i prihoda proraËuna RHod rudarskih i gospodarskih subje-kata kroz porez na dobit, a koji se usluËaju drastiËnog poveÊanja naknadeza eksploataciju mineralnih sirovinajako smanjuje. Nije zanemariv nitiutjecaj prekomjernog poveÊanjanaknade za eksploataciju mineralnihsirovina na poslovanje rudarskihgospodarskih subjekata kodeksploatacije relativno ”manje vrijed-nih” mineralnih sirovina (izvoz naftei plina), kao i na moguÊe poskupljenjesvih finalnih proizvoda koji se temeljena preradi eksploatiranih mineralnihsirovina (stanogradnja, cestogradnja,svi vidovi upotrebe energetskihmineralnih sirovina).

Amandmanskom intervencijom uËlanku 12. preciznije se utvrujuobveze ureda dræavne uprave ujedinicama podruËne (regionalne)samouprave nadleænim za posloverudarstva iz Ëlanka 25. postojeÊegZakona o rudarstvu, a u Ëlanku 15.obavlja usklaivanje Ëlanka 31.postojeÊeg Zakona o rudarstvu, πto jeposljedica prihvaÊanja prvog dijelaamandmana Odbora za prostornoureenje i zaπtitu okoliπa na Ëlanak18. KonaËnog prijedloga zakona.

I sljedeÊa dva amandmanska zahtje-va (na Ëlanke 18. i 20. KonaËnogprijedloga zakona) posljedica suprihvaÊanja prvog dijela amandmanaovog Odbora na Ëlanak 18. Tako seamandmanom na Ëlanak 18. Kona-Ënog prijedloga zakona usklaujeËlanak 42. postojeÊeg Zakona orudarstvu, odnosno Ëlanak 43. uËlanku 20. KonaËno amandmanom naËlanak 25. KonaËnog prijedlogazakona, obavlja se terminoloπkousklaivanje Ëlanka 51. stavak 1.postojeÊeg Zakona o rudarstvu, πto jebilo potrebno poradi dodavanja novihstavaka 2. i 3. - tumaËi Vlada.

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja Vladinepredstavnice, govorio je FFrraannjjooKKuuËËaarr. IstupajuÊi u ime KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa SSDDPP--aa primijetio je da je udrugom Ëitanje zakona Vlada uvelaneke nove pojmove kojih nije bilo u

prvom Ëitanju pa se broj odredbizakona popeo sa 11 na 44. Uvoenjepojma ”rudarska koncesija zaizvoenje rudarskih radova” nemasmisla niti uporiπta u zakonu.Rudarski se radovi izvode u svrhuistraæivanja i eksploatacije mine-ralnih sirovina i tehnoloπki su procesizgradnje kod nekih rudarskihobjekata (plinske buπotine npr.) iliproces kojim se obavlja eksploatacijamineralnih sirovina, dakle alat kojimse gospodarski ostvaruje koncesija,podvlaËi KuËar. Izvoenje rudarskihradova tijekom trajanja prava gospo-darskog koriπtenja rudnog blagaËesto se mijenja te se za svaku bitnupromjenu tehnologije opsega radovaili gradnje novih rudarskih objekatau okviru iste dodijeljene koncesijerade projekti i dobivaju potrebnaodobrenja, a ne koncesija za izvoenjerudarskih radova, kaæe KuËar. StogaKlub smatra da bi trebalo razmisliti otreÊem Ëitanju zakona kako bi seuskladila nejasna situacija okokoncesija. U prilog tom prijedlogu je iËinjenica skorog donoπenja Zakona oprostornom ureenju i Zakona ograenju, a napose usklaivanje supravo donesenim zakonima u oblastienergetike i direktivama EU-a koje seodnose na izdvajanje i koriπtenjeautorizacije za istraæivanje iproizvodnju ugljiko-vodika.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aaÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc podræao je ovaj zakon tj.njegovu osnovnu intenciju da seiskorijeni nelegalna eksploatacijamineralnih sirovina. To je znaËajanzadatak s obzirom na to da je u ovom

segmentu gospodarstva carevalo beza-konje koje su mnogi iskoristili kakobi stekli bogatstvo na raËun naπihopÊina, gradova, dræave, a zapravo naraËun svih poreznih obveznika. Klubse nada da Êe se strogom primjenomzakona u kojem Êe veliku ulogu imatiinspekcijske sluæbe, nelegalan naËineksploatacije mineralnih sirovinasvesti na najmanju mjeru. Da bi se toostvarilo nuæno je prihvatiti predlo-æeni zakon jer je u postojeÊimzakonskim okvirima bilo razliËitihsluËajeva manipulacije i zloupotrebaeksploatacije mineralnih sirovina. Uzto, u dosad vaæeÊem zakonu propisane

BROJ

315

70

U dosad vaæeÊem zakonupropisane kazne za prekrπajebile su smijeπno male istimulirajuÊe za one koji su nanelegalni naËin vadili πljunak.

IHS20.XII. 2001.

RUDARSTVO

kazne za prekrπaje bile su smijeπnomale i stimulirajuÊe za one koji su nanelegalan naËin vadili πljunak. Premasluæbenim podacima na podruËjuZagrebaËke æupanije od 1996. do2000. npr. eksploatirano je oko trimilijuna kubiËnih metara πljunka, aod toga 1,3 milijuna nelegalno, iakoje za oËekivati da je toga bilo dalekoviπe. Zbog toga su gradovi ostajali bez52 milijuna kuna godiπnje, izbje-gavala se plaÊati naknada od 2,5 postoza tu eksploataciju, i porezi. NijeplaÊana niti prenamjena zemljiπtazbog Ëega je izgubljeno 43 milijunakuna. A neke procjene govore da jeukupna πteta koju je imala dræavaiznosila milijardu kuna, te da se za tajnovac moglo izgraditi 50 kmautoceste, kaæe Pavlic. Uz to, posao seobavljao nestruËno pa bi nakon svegaostajao devastiran prostor i πljunËarese pretvarale u divlje deponije smeÊa.Na kraju izrazio je æaljenje πto ovajzakon nije izglasan i donesen ranije,te πto se Ëekalo dvije godine oddolaska koalicije na vlast. U dvijeminule godine mnoge su opÊine,gradovi i æupanije, naime, ostale bezznaËajnih sredstava, a priroda i okoliπnepovratno devastirani. Zastupnik jeizrazio nezadovoljstvo odredbom Ëlan-ka 44. po kojoj Êe se postupci zaprivredne prijestupe pokrenuti dodana stupanja na snagu ovog Zakona,dovrπiti prema propisima po kojimasu pokrenuti. Na taj naËin, smatraKlub, amnestiraju se svi koji su sebezobzirno ponaπali prema druπtvu iprirodi. Umjesto toga u KonaËnomprijedlogu zakona trebalo jeprecizirati da se svi postupci zaprivredne prijestupe koji trajutretiraju po ovom zakonu.

U nastavku sjednice u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa govorio jeddrr.. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)). Kazao jekako postojeÊi Zakon o rudarstvu nijerijeπio niti jedan od goruÊih problemaza veÊinu obrtnika zbog Ëega je naUpravnom sudu desetak tuæbi protivpojedinaËnih rjeπenja Dræavnoginspektorata i Ministarstva gospo-darstva, a na Ustavnom sudu zahtjevza ocjenu ustavnosti odredbe kojakaæe da je rudno blago dobro odinteresa za RH, ima njezinu osobituzaπtitu i u vlasniπtvu je dræave.Zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi sena koliziju te odredbe s odredbomËlanka 2. toËke 3. Zakona ovlasniπtvu. Prema toj odredbi predmetvlasniπtva i drugih stvarnih prava sui nekretnine, a u tom sklopu i ”Ëesticezemljine povrπine, zajedno sa svime

πto je sa zemljiπtem trajno spojeno napovrπini ili ispod nje, ako zakonomnije drukËije odreeno”. Kolizija tihodredbi moæda ne bi postojala da urudno blago nisu uvrπteni i πljunak,tehniËki graevni kamen, graevnipijesak, i opekarska glina, tj. osnovnesirovine za graevinski obrt. Za naftui prirodni plin s razlogom sepostavljaju uvjeti koje njihov vlasnikili korisnik mora zadovoljiti da bidobio odobrenje za eksploataciju.Razlog - radi se o zaπtiti okoliπa i opÊesigurnosti stanovniπtva, a naposeprirode koja moæe biti ugroæenaneodgovarajuÊom opremom i nestru-Ënim izvoenjem radova. Meutim,vaenje πljunka i graevnog kamenane moæe se svrstati u red opasnih izahtjevnih tehnoloπkih procesa pa sespomenutom klasifikacijom izravnoπteti vlasnicima zemljiπta koji za svojgraevinski obrt koriste svoje pravona prirodna bogatstva, upozoravaKovaËeviÊ. Ukoliko se ipak prihvatitakva nelogiËnost, potrebno je pronaÊimodel kojim bi vlasnici zemljiπta bilirazvlaπteni i obeπteÊeni od dræave kojase proklamira vlasnikom i nadπljunkom. Primjedba zastupnikaodnosi se i na odredbu Ëlanka 41.KonaËnog prijedloga zakona kojom jepropisana za najteæe prekrπajezaπtitna mjera oduzimanja predmetakojim su ti prekrπaji uËinjeni. Kaæekako se na tu zastarjelu i nepravednumetodu sankcioniranja ne bi trebali niosvrtati kada bi se jasno definiralopitanje vlasniπtva πljunka kaograevne odnosno mineralne sirovine,a time i rudnog blaga, i pitanjenjegova iskoriπtavanja. Ukoliko pred-lagatelj uvaæi ove primjedbe Klub Êerado podræati ovaj zakonski prijedlog,zakljuËio je zastupnik KovaËeviÊ.

Stav KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa prenioje SSttjjeeppaann DDeehhiinn, rijeËima da Klubpodræava predloæeni zakon kao i stavOdbora za prostorno ureenje i zaπtituokoliπa na Ëlanke 12. i 18. KonaËnogprijedloga zakona. Ilegalno je isko-riπtavanje rudnih bogatstavapremaπilo legalno od Ëega dræava imaviπestruke πtete kao πto su devastacijaokoliπa, uniπtavanje prometnica, izbje-gavanje obveze plaÊanja poreza,zagaivanje vode i pojava divljihsmetliπta.

U nastavku zastupnik je obrazloæioamandmanski zahtjev kojim jezatraæio poveÊanje naknade zaeksploataciju mineralnih sirovina sa2,5 na 10 posto. Ocjena je Klub da bezuvaæavanja tog prijedloga zakon neÊeu potpunosti postiÊi svoj cilj, i

zadovoljiti interese lokalnog stanov-niπtva. Smatra takoer kako zakonnedovoljno regulira instrumente pra-Êenja iskopa i prometa sirovinama urudarstvu pa je sve prepuπteno onimakoji to eksploatiraju i prihodi odrudarenja u najmanju su rukusmijeπni, a πteta na terenu viπestruka.Pojasnio je to na primjeru najveÊeπoder-grabe u Velikoj Gorici koja jelani dala samo 120.000 kuna prihodau gradsku kasu, a πteta od razbijenihcesta procjenjuje se na blizu 2milijuna kuna. Zato u Zakonu uzobveznu opremu treba predvidjeti iodgovarajuÊu elektronsku kolnuvagu kroz koje vozilo mora proÊi priulasku i izlasku, kako bi ostali trajnozabiljeæeni podaci o istinitosti eksplo-atacije.

U zakljuËnom dijelu raspraveosvrnuo se i na Vladin stav da neuvaæi prijedlog o poveÊanju naknadaza eksploataciju mineralnih sirovina.Ne moæemo viπe, kaæe Dehin, uspore-ivati vrijeme kada je 10 radnika poladana lopatama tovarilo jedan kamion,i sada kada se samo u pola minuteutovarivaËem moæe zagrabiti upovrπinskom kopu 8 i 12 kubikamaterijala. Kod izrade zakona iliVlada nije bila detaljno upoznata s timproblemom na terenu ili za takvo πtonije imala dovoljno vremena. U svezis iznesenim primjedbama Dehin jenajavio podnoπenje amandmana kakobi se uvelo viπe reda u rudarenjumineralnim sirovinama tj. u πljun-Ëarenju.

U nastavku sjednice preπlo se napojedinaËnu raspravu. Predloæenizakon nije usklaen sa zakono-davstvom EU-a πto je posebice vaæno usvjetlu Ëinjenice potpisivanja Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanju,naglasio je ddrr.. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP)).Ilustrirao je to konkretnim primjeromeksploatacije mineralnih sirovina. Zatu se eksploataciju kod nas plaÊanaknada u visini od 2,5 posto prihodaostvarenog prodajom mineralne siro-vine πto je, po miπljenju ovogzastupnika, zaista malo s obzirom nato da se u pravilu radi o neobnovljivimsirovinama, a naknada odreujeprema veliËini eksploatacijskog polja.PrihvaÊanjem amandmanskog zahtje-va (zastupnika Pavlica) o poveÊanju tenaknade sa 2,5 na 5 posto financijskigledano znatno bi se popravio dræavniproraËun, podvlaËi FraniÊ pa bi gaVlada trebala prihvatiti. Uz to, trebalobi usvojiti praksu EU-a prema kojoj senaknada naplaÊuje prema koliËiniizvaene sirovine.

BROJ

315

71

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Pod krinkom ribnjaka najËeπÊe

se eksploatira πljunak

U nastavku zastupnik je ukazao napraksu da se pod firmom gradnjeribnjaka u Hrvatskoj Ëesto eksplo-atira sirovina pa bi prema brojuizdatih dozvola za gradnju ribnjaka unekim krajevima Hrvatske bili rib-njak do ribnjaka, ali ih nema jer jeprimaran cilj vaenje πljunka, a negradnja ribnjaka. Na taj se naËin πtetidræavi, devastira zemljiπte i okoliπ,nakon eksploatacije sirovina nastajebaruπtina i pojavljuje leglo komaraca.S tim u vezi u zakonski bi teksttrebalo ugraditi rjeπenje po kojem bisirovinu koja se vadi na temelju nekihdrugih zakona (npr. Zakona o gradnjiili Zakona o prostornom ureenju)trebalo potroπiti na licu mjestaodnosno predati lokalnoj samoupravida s njome radi πto hoÊe, kaæe FraniÊ.Takvo bi rjeπenje, odnosno njegovukompatibilnost trebalo ugraditi i uZakon o prostornom planiranju.Zastupnik je pozdravio potrebudonoπenja novog zakona o rudarstvukojim bi se uklonile sve nedoumiceoko uvoenja i odreivanja koncesijepa bi kod promjene tehnologijerudarskih radova trebalo naËinitiodgovarajuÊi novi projekt, a ne novukoncesiju.

U kraÊem istupu MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa((SSDDPP)) je upozorio na problemnelegalnog eksploatiranja mineralnihsirovina, koji je posljednjih nekolikogodina poprimio izuzetne razmjere u

RH. Takav je sluËaj i s Varaædinskomæupanijom gdje je niklo niz ilegalniheksploatacijskih polja, i gdje seilegalna eksploatacija Ëesto provodivikendom i pod okriljem noÊi. Poputprethodnika i Korenika je ustvrdio dase Ëesto puta pod krinkom otvaranjaribnjaka radi zapravo o eksploatacijinajËeπÊe πljunka, te sa æaljenjemistaknuo nedovoljnu suradnju odre-enih inspekcijskih sluæbi u dræavi.Jednako tako izrazio je æaljenje πtoVlada nije uvaæila zahtjeve zastupnikaiz prvog Ëitanja zakonskog teksta idrastiËno povisila kazne vezane uzprijestupe za πto se ovaj zastupnikzalaæe pozivajuÊi se na ustavnu

odredbu po kojoj mineralna bogatstvaimaju osobitu zaπtitu RepublikeHrvatske. Ne slaæe se s konstatacijomzastupnika KovaËeviÊa da vlasnicizemljiπta mogu za svoje potrebe (obrt)iskoriπtavati mineralno blago jer Êe seu æupanijama koje su bliæe velikimrijekama eksploatacijom πljunkauvelike devastirati poljoprivrednazemljiπta, a pritom Êe dræava imatimalo koristi. Najviπe ga, kaæe, boliprijedlog πto odreeni privredniprijestupi postaju samo prekrπajni, ikao takvi se gone. Ilegalna pljaËkanacionalnog bogatstva u kojoj seostvaruje ekstra profit mora ostatikazneno djelo, jer Êe u protivnom bitiizazov pojedincima (fiziËkim ilipravnim osobama) da i dalje pljaËkajudræavu, podvlaËi zastupnik. Rado bi uzakonu vidio jednu imperativnuodredbu da se u sluËaju ilegalneeksploatacije πljunka, pijeska ili nekedruge vrste mineralnih sirovinamogu oduzeti sredstva za to kao npr.u sluËaju zatvaranja ugostiteljskihobjekata ako rade mimo propisanogradnog vremena. Zalaæe se dapredloæeni zakon ide u treÊe Ëitanje iusput usuglasi s propisima EU-a.Upozorava, meutim, na opsegpredloæenih izmjena i dopuna zbogËega bi valjalo pristupiti izradi novogzakona.

Po ocjeni BBrraanniissllaavvaa TTuuππeekkaa ((SSDDPP))vaæno je, prije svega, izraditi novizakon o rudarstvu koji Êe biti u sluæbizaπtite ekoloπkih prava ljudi. Svoje jeizlaganje usmjerio na tri pitanja kojasu indirektno vezana uz ovaj zakonodnosno aktivnosti koje se pojavljujuu svezi s eksploatacijom mineralnihsirovina (πljunka, pijeska i kamena).Prvo se pitanje odnosi na kazneneodredbe. Dosad vaæeÊe kazne zanelegalnu eksploataciju bile su veomaskromne i mnogi su koristeÊi to ”sosmijehom eksploatirali mineralnesirovine, i ako je bilo potrebno plaÊalisimboliËne kazne” za vrhunskuzaradu. Primjera radi - modernommehanizacijom u 8 sati moæe seiskopati πljunak u vrijednosti 160tisuÊa kuna ili 40 tisuÊa DEM. Premaprocjeni struËnjaka, godiπnje se uHrvatskoj nezakonito iskopa i prodaoko 5 milijuna kuna vrijednostimineralnih sirovina, prometnevrijednosti oko 60 milijuna kuna ili15 milijuna DEM. Zastupnik misli dasu brojke drastiËno veÊe, i upozoravada su ovo brojËani pokazatelji koje sepo nalazima struËnjaka odnose samona potez od Æupanje do Siska. DosadvaæeÊe kazne za privredne prijestupe

zapravo su stimulirale ljude da sebave nelegalnom eksploatacijom, pazato zastupnik pozdravlja Vladinprijedlog o veÊim novËanim kaznama.Dræi kako je straπno vaæno πto prijepristupiti praktiËnoj primjeni ovogazakona jer se usprkos inspekcijskomnalogu o zatvaranju πljunËara napotezu od Æupanje do SlavonskogBroda npr. nastavlja njihova ilegalnaeksploatacija. Nuæne su, dakle,maksimalne novËane kazne zaprivredne prijestupe, i oduzimanjestrojeva koji se za eksploatacijukoriste. Stoga se Tuπek ne slaæe sazastupnikom KovaËeviÊem koji kaæeda takvo πto nije primjerenodemokratskim zemljama. Tuπek baπobrnuto misli, i pritom se poziva naprimjer Francuske, Maarske iAustrije gdje se strojevi oduzimaju islijede visoke novËane kazne.

Kada je u pitanju eksploatacijamineralnih sirovina tada se neizbje-æno postavlja pitanje devastacijeprirode i naπeg okoliπa, nastavljaTuπek. Naπe druπtvo ulazi u ambi-cioznije projekte, a napose one vezaneuz autoceste pa o tome valja voditibrigu. Uz eksploataciju mineralnihsirovina ruku pod ruku ide zabri-njavajuÊa masovna pojava devastacijeprirode, a mnogi veÊ upozoravaju naozbiljno naruπavanje prirodnogkrajolika i promjenu strukture pod-zemnih tokova rijeka. PoljoprivrednistruËnjaci upozoravaju na legalnoizdane dozvole za eksploataciju tihsirovina kojima se na taj naËinpoljoprivredna zemljiπta pretvaraju ueksploatacijska polja. Sve to valjauzeti u obzir kod izrade novog zakonao rudarstvu, podvlaËi Tuπek. GovoreÊio naruπenim ekoloπkim pravima ljudizastupnik se pozvao na ekologe,razno-razne udruge za zaπtitu prirodei okoliπa, na graanske udruge, anapose na resorno Ministarstvo zaprostorno ureenje i zaπtitu okoliπa injihovo upozorenje na opasnost odnelegalne, ali i legalne eksploatacijemineralnih sirovina za prirodu iljudsku okolinu. Mnogi struËnjaciupozoravaju da je ponekad za zaπtituprirode i ljudske okoline opasnijalegalna eksploatacija jer se radi bezdovoljno istraæivanja, pa ubuduÊetome i analizama treba posvetiti veÊupaænju. Mnoge europske dræave utome imaju loπa iskustva, ali suuspjeli rijeπiti taj problem drugaËijimzakonskim rjeπenjima. A mi kaomoderno demokratsko druπtvo mora-mo biti svjesni da je zaπtita prirode iljudske okoline danas prvorazredno

BROJ

315

72

Ilegalan je naËiniskoriπtavanje rudnihbogatstava premaπio legalanzbog Ëega dræava imaviπestruke πtete.

IHS20.XII. 2001.

RUDARSTVO

pitanje, ravno znaËenju kojega imagospodarski razvoj, ali i razvojdemokracije u Hrvatskoj, zakljuËio jeTuπek.

ReplicirajuÊi ddrr.. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊustvrdio je, uz ostalo, da nije zasankcioniranje nezakonitih prekrπajaali je za dræavni nadzor do one mjeredok to ne πteti okoliπu, a Ëuvapoduzetniπtvo.

Svi oni koju mogu kupovati strojevevisoke tehnologije i spremni su za toplatiti i do 300.000 DEM te viπe odmilijun kuna da bi potom nelegalnoeksploatirali mineralna bogatstvapotkradaju dræavu, uzvratio je zastu-pnik TTuuππeekk ((SSDDPP)). Stoga morajuplatiti ne samo visoku kaznu veÊ imse trebaju oduzeti i strojevi. Na to jeddrr.. KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) pojasnio kakonije govorio o legalnoj nego nele-galnoj eksploataciji koju on i Klub uËije ime istupa ne odobravaju.

O problemima kod dobivanja odo-brenja za eksploataciju mineralnihsirovina, a napose potrebnih doku-menata za dodjelu koncesija govorioje TToonnËËii ÆÆuuvveellaa ((SSDDPP)). To je konkretnopojasnio na primjeru jednog podu-zetnika s KorËule koji se veÊ πestgodina muËi s administracijom upostupku ishoenja odobrenja zaizvoenje rudarskih radova tvrtke“Kamen” iz Lumbarde. Nakonprovedenih istraænih radova tvrtka jes Ministarstvom gospodarstva sklo-pila ugovor o koncesiji za eksploa-taciju mineralnih sirovina. No, sve to,kaæe, nije bilo dovoljno da se zapoËnes gospodarskom djelatnoπÊu unatoËËinjenici da je poduzetnik dobio kreditod æupanije odnosno od Ministarstvaza obrt, malo i srednje poduzetniπtvo,i sada ga veÊ mora vraÊati, a da nijepoËeo gospodarsku aktivnost. Nadjelu je, kaæe Æuvela, birokratskipristup u postupku ishoenja odo-brenja, ali i kontradiktornost izmeurijeËi i djela, napose kada su u pitanjuotoci. UnatoË odredbi Ëlanka 14.KonaËnog prijedloga zakona da je zaeksploataciju mineralnih sirovinapotrebno, meu ostalim, ishoditi irudarsku koncesiju za izvoenjerudarskih radova, spomenuti podu-zetnik vjerojatno neÊe moÊi udogledno vrijeme izvoditi te radove.Zastupnik smatra da se predloæenimizmjenama i dopunama ovoga zakonane postiæe ono πto bi trebao biti njegovcilj, a to je da postupak dobivanja svihpotrebnih koncesija i odobrenja budeπto jednostavniji, bræi i jasniji jer je tojedino jamstvo da se poduzetnici neÊezaplesti u mreæu zakona, pravilnika i

uredbi. Na kraju je zastupnik pozdra-vio promjenu kaznenih odredbiodnosno poveÊanje kazni za prijestupenaglaπavajuÊi da se neovlaπtenoiskoriπtavanje mineralnih sirovina nemoæe rijeπiti bez efikasne pravnedræave, i inspekcije.

ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS)) podsjetio je naamandmane Kluba zastupnika svojestranke, pa tako i na zahtjev da sepoveÊa naknada za eksploatacijumineralnih sirovina sa sadaπnjih 2,5na 5 posto. To bi, kaæe, omoguÊiloopÊinama da osnaæe i iz te naknadesame saniraju eventualne posljediceeksploatiranja πljunka (oπteÊenjecesta i druge infrastrukture npr.), anapose pokrenu inicijativu zalegaliziranje eksploatacijskih poljakoja sada nisu legalizirana. UHrvatskoj, kaæe Pavlic, nema opÊine ukojoj ne postoji polje gdje se provodinelegalna eksploatacija mineralnihsirovina. Samo izmeu Mure i Drave(Malo Meimurje) ima ih viπe od 50 odkojih je samo nekoliko legalizirano.Prilikom izgradnje autoceste krozMeimursku æupaniju ista je dalabesplatno πljunak gotovo za cijeludionicu te ceste, ali je iza toga ostalodosta oπteÊenih cesta koje ni do danadanaπnjeg nisu sanirane. S tim u veziSkupπtina ove æupanije donijela jeneke zakljuËke, meu ostalim, i onajda Financijska policija »akovec preko-ntrolira jesu li u trgovaËka druπtva iobrtnici kojima je izdano odobrenje zaeksploataciju mineralnih sirovinaplaÊali nadoknadu od 2,5 posto.

SluËaj Knin-gipsa

DDrraaggoo KKrrppiinnaa ((HHDDZZ)) najprije jenaËelno rekao da se postavlja pitanjejesu li, uvjetno reËeno, narudæberaznih zakona koji se od raznihmeunarodnih institucija preko Vladedostavljaju u Hrvatski sabor, baπuvijek u hrvatskim gospodarskim inacionalnim interesima. Naæalost,stvorena je klima da se samopostavljanje ovakvih pitanja odmah

etiketira kao toboænji euroskep-ticizam, otpor integracijama HrvatskeEU itd. a oni koji se propituju o ovimstvarima proglaπavaju ËakTalibanima, kazao je zastupnik.

Vlada stvara jedan dogmatskiodnos prema spomenutim naru-dæbama i zahtjevima jer kako druga-Ëije objasniti da Vlada skriva veÊgodinu dana sporazum s MMF-om aliπalje u Sabor hrpe prijedloga zakonakoje treba donositi na temelju togskrivenog sporazuma, rekao jezastupnik dodajuÊi da ga je napostavljanje ovih pitanja ponukaokonkretan sluËaj iz Knina.

U okolici Knina postoji veliko nala-ziπte gipsa i prije rata postojala jetvornica koja je proizvodila gipsaneploËe, traæeni materijal u grae-vinarstvu, a kupila ju je jedna austrij-ska firma koja je kao uvjet za kupnjuzatraæila koncesiju na πire podruËjenalaziπta gipsa. No nikad nijepokrenuta proizvodnja gipsanih ploËau Kninu ali je hrvatsko træiπtepreplavljeno gipsanim ploËama izuvoza i cilj je te kupnje bio, zakljuËujezastupnik, traæenje koncesija za torudno bogatstvo.

I prema ovim izmjenama Zakonadovoljno je da se neka strana firmaregistrira sa sjediπtem u Hrvatskoj ida dobije ovakve koncesije. Na tozastupnik stoga upozorava zastupnikkako se s naπim rudnim bogatstvomne bi dogodilo kao s Knin-gipsom gdjeje sada moglo raditi nekoliko stotinahrvatskih radnika. A to je osobitovaæno je nezaposlenost na podruËjimaod posebne dræavne skrbi viπa od 60posto.

Treba odustati od dogmatskog,nekritiËkog pristupa prema svim timnarudæbama koje se hrvatskoj Vladi iSaboru ispostavljaju iz inozemstvakao da je to u hrvatskom nacionalnominteresu a Ëesto se ostvaruje suprotnoi na πtetu hrvatskih gospodarskih inacionalnih interesa. ©to prije raspra-viti i jedan novi zakon o rudarstvu alii o koncesijama, rekao je, meuostalim.

Ilegalno πljuËarenje od

milijardu DEM

IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)) smatra da predlo-æeni zakon ne rjeπava problemerudarstva, eksploatacije mineralnihsirovina, a πto je osnovno pitanje.Razlog - sve dok (inspekcijske sluæbe)se ne bude saniralo sve ono πto jeilegalno neÊe se niπta promijeniti,rekao je dodajuÊi da predloæeni zakonneÊe rijeπiti ni stvarne i æivotneprobleme na podruËju ZagrebaËkeæupanije, Velike Gorice.

BROJ

315

73

Ilegalna pljaËka nacionalnogbogatstva u kojoj se ostvarujeekstra - profit mora ostatikazneno djelo.

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Na tom podruËju ima desetakilegalnih πljunËara a na kraj im nemogu stati ni dræavni inspektorat nitikrim-policija a potreba za πljunkombit Êe velika (gradnja cesta). No πto Êese dogoditi kada se zagade podzemnevode (tu su dva vodocrpiliπta) i kadaGrad Zagreb i okolica ostanu bez pitkevode jer veÊ se sada zbog pojaËaneeksploatacije πljunka na πljunËari»iËerazina podzemnih voda spustilasa πest na 18 metara. Nadalje, kako semoæe govoriti o toj djelatnosti kaogospodarskoj ako Grad Velika Goricau svoj proraËun od 100 milijuna kunadobije godiπnje od ekploatacije300.000 kuna, pri Ëemu su dalekoveÊe πtete od devastacije prostora iprometnica, rekao je, meu ostalimzaloæivπi se da se ne bi smjela izdavatidozvola (niti jedno tijelo) zaekploataciju mineralnih sirovina bezprostornog plana jedinice lokalnesamouprave i njene odluke. Upozorioje i na problem sanacije takvih podru-Ëja te zatraæio (predloæene odredbe) daza nadzor nad eksploatacijommineralne sirovine bude nadleænasamo jedna inspekcija (a ne primje-rice, za πljunak i rudarska, vodna,πumarska) ali i doradu ovog zakona itreÊe Ëitanje.

Zastupnicima je pak predoËiopodatak, a za razmiπljanje povodomraspravi o proraËunu, glavnogdræavnog inspektora da je u 1999.godine na podruËju RH ilegalnimπljunËarenjem i kamenolomomizvaeno sirovine u vrijednosti viπe odmilijardu DEM.

Za AAnnttuu ––aappiiÊÊaa ((HHSSPP)) predloæenizakon je u osnovi priliËno dobaruradak i u naËelu ga podupire (i uHSP-u) ali se i slaæe s ocjenom dadjelomiËno rjeπava dio problema kojisu u ovom trenutku i stvarno rjeπivi.No Ministarstvo nije moglo “zagristi”u cijeli niz problema jer nemamostrategiju razvitka Hrvatske. Raspra-va je pokazala jasan problem -poku-πati ostvariti ravnoteæu izmeuekoloπki odræivog razvoja Hrvatske ipoticanja poduzetniπtva pa trebapripaziti, smatra zastupnik, da se nebi iz jedne krajnosti otiπlo u drugu ida ne bi zbog ilegalnog πljunËarenjadoπli u poziciju da se Ëak i uvozepijesak i πljunak po visokim cijenamaza hrvatske graane, rekao je meuostalim, predloæivπi viπe reda na ovompodruËju i potpore Vladi, Ministar-stvu da pokuπa ove stvari pomaknutis mrtve toËke.

Zatim je zavrπnu rijeË s osvrtom namiπljenja iz rasprave dobila zamjenica

ministra gospodarstva MMaajjaa BBrriinnaarr isloæila se da se rad dræavnog inspe-ktorata mora unaprijediti u smislubrojnosti ljudi koji operativno rade naovim problemima kao i da se moraraspravljati o zakonu o koncesijama.Predloæeni zakon dræi dobrim,maksimalno πtiti okoliπ i daje osnovnemjere za pospjeπivanje poduzetniπtva,kazala je i predloæila je da ne ide utreÊe Ëitanje upravo vodeÊi raËuna ohrvatskim nacionalnim interesima(regulirati podruËje gdje je bilo punolova u mutnom).

Rasprava je zatim bila zakljuËena.

O»ITOVANJE O

AMANDMANIMA

Zamjenica ministra gospodarstvaMMaajjaa BBrriinnaarr najprije je prihvatilaamandmanski zahtjev Odbora zazakonodavstvo na Ëlanak 1. ali ne iamandman Franje KuËara na Ëlanak2. uz objaπnjenje da Vlada smatrakako je ta odredba zadovoljavajuÊa ida je ne treba πiriti i mijenjati. Iakomisli da je svojim amandmanompobliæe odredio ono πto se htjelo tomodredbom urediti, zastupnik KKuuËËaarr((SSDDPP)) uvaæio je Vladino miπljenje ipovukao svoj amandman. Uz isto jeobrazloæenje Vladina predstavnicaodbila prihvatiti amandman zastu-pnika KuËara na Ëlanak 3, azastupnik je i u ovom sluËaju povukaosvoj amandman.

U nastavku sjednice zamjenicaministra gospodarstva odbila jeprihvatiti amandman Stjepana Dehinana Ëlanak 11. stavak 2. Vlada je, kaæe,ponudila takvo rjeπenje koje ostavljaprostor za rjeπavanje postotka nakna-de za eksploataciju mineralnihsirovina te smatra da je dostatnanaknada do 5 posto.

Za takvo tumaËenje Vlade zastu-pnik DDeehhiinn ((HHSSSS)) rekao je da jepauπalno i pokazuje nedovoljnopoznavanje problematike na terenu.OdbijajuÊi da prihvati Vladin stavzastupnik je ponovio da seeksploatacija minerala po jedinicivremena poveÊala za viπe od 50 postou odnosu na ranije, tako da sadavaæeÊa naknada za tu eksploatacijunije odgovarajuÊa. Stoga je zatraæioda se glasuje o njegovomamandmanu. VeÊinom glasova (82”za”, 12 ”protiv” i 8 ”suzdræanih”)zastupnici su prihvatili amandmanzastupnika Dehina.

Na red je doπao amandmanzastupnika Æeljka Pavlica na isti

Ëlanak i stavak. VVllaaddiinnaa je pprreedd--ssttaavvnniiccaa kazala kako prihvaÊaamandman na naËin da glasi:”Naknada za eksploataciju mine-ralnih sirovina nafte i plina iznosi 5posto, a za ostale mineralne sirovineu rasponu do 5 posto ukupnogprihoda ostvarenog njihovom proda-jom”. Nakon tog Vladina prijedlogazastupnik PPaavvlliicc je povukao svojamandman na Ëlanak 11. stavak 2.

Na red je doπao amandmanskizahtjev Odbora za prostorno ureenjei zaπtitu okoliπa. Gospoa BBrriinnaarr jekazala da Vlada prihvaÊa amandman,ali u drugaËijoj formulaciji ustvrdivπida se njime preciznije utvruju obvezeUreda dræavne uprave u jedinicamapodruËne, odnosno regionalne samo-uprave nadleæne za poslove rudarstvaiz Ëlanka 25. vaæeÊeg zakona orudarstvu.

Uslijedila je poslovniËka primjedbaVVllaaddiimmiirraa ©©eekkssaa ((HHDDZZ)). Zastupnik sepozvao na Poslovnik po kojem iznim-

no, ako se veÊina zastupnika s timsloæi, ovlaπteni predlagatelj moæepodnijeti amandman na konaËniprijedlog zakona do odluËivanja opodnesenim amandmanima na sjed-nici, a takav se amandman podnosi upisanom obliku uz potrebno obra-zloæenje. Ovakav Vladin amandmanne moæe se podnijeti u usmenoj formijer nije u skladu s Poslovnikom, rekaoje ©eks, pa ga slijedom toga ne bitrebalo prihvatiti.

Predsjednik TToommËËiiÊÊ uvaæio je ovuprimjedbu i zamolio zamjenicu mini-stra gospodarstva da te izmjene uËlanku 12. Vlada dostavi u pisanojformi kako bi se Sabor o tomeoËitovao, a do tada privremeno preki-ne glasovanje o amandmanima,odnosno o ovom zakonu.

Radi poslovniËke primjedbe javio seSSttjjeeppaann HHeenneezzii ((SSDDPP)). Zastupniksmatra da je prilikom glasovanja oamandmanu zastupnika Pavlica naËlanak 11. stavak 2. KonaËnogprijedloga zakona povrijeen Ëlanak175. Poslovnika Sabora. Amandmanje prihvaÊen onda kada ga prihvatepredlagatelji, tumaËi zastupnik, a usluËaju spomenutog amandmanaVlada je isti prihvatila nakon Ëega je

BROJ

315

74

Neovlaπteno iskoriπtavanjemineralnih sirovina ne moæese rijeπiti bez efikasne pravnedræave, odnosno efikasneinspekcije.

IHS20.XII. 2001.

RUDARSTVO

Pavlic povukao svoj amandman. Tonije u redu, zakljuËio je Henezi. No,predsjednik TToommËËiiÊÊ objasnio je da jeamandman prihvaÊen onda kada gaprihvati Sabor. To znaËi da nakon πtoVlada prihvati amandman predsje-davajuÊi sjednice mora konstatirati daje prihvaÊen amandman Vlade i daulazi u sastav zakona. U spornojsituaciji predlagatelj je povukao svojamandman prije te konstatacije,zakljuËio je TomËiÊ, te rekao kako seo svemu moæe konzultirati Odbor zaUstav, Poslovnik i politiËki sustav, alida misli kako to nije potrebno. Nakontoga predsjednik TTomËiÊ privremenoje prekinuo glasovanje o aman-dmanima dok u pisanoj formi nestignu amandmani iz Vlade.

U nastavku izjaπnjavanja o aman-dmanima zamjenica ministra gospo-darstva, MMaajjaa BBrriinnaarr,, odbila jeprihvatiti amandman Odbora zaprostorno ureenje i zaπtitu okoliπana Ëlanak 12, a jednako tako supostupili i zastupnici.

Nakon πto je Vladina predstavnicaodbila prihvatiti amandman FranjeKuËara na Ëlanak 14. kojim se mijenjaËlanak 30, ovaj je SDP-ov zastupnikkazao kako je njegov amandmanskizahtjev jedno koncepcijski drugaËijevienje zakona s obzirom na dvijevrste djelatnosti u rudarstvu (proi-zvodnju nafte i plina) pa Êe stogapovuÊi ovaj i amandman koji su snjim u vezi (na Ëlanke 18, 19, 22, 23,24. i 27.). To Êe uËiniti i zbog jednogzakljuËka kojeg Êe kod izglasavanjaovoga Zakona predloæiti Klub zastu-pnika SDP-a, a vezan je uz izradunovog Zakona o rudarstvu, i izmjeniodredaba Kaznenog zakona.

U nastavku sjednice gospoaBBrriinnaarr obrazloæila je amandmane πtoih je podnijela Vlada kao predlagatelj,a zastupnik DDiinnoo DDeebbeelljjuuhh ((IIDDSS))primijetio kako je vrlo teπko pratititakvo obrazloæenje amandmana. Uz tomu se Ëini da Vlada daje amandmanena veÊ usvojene amandmane, i tako uprincipu mijenja ono πto je veÊizglasano.

Uvijek je vaæeÊi zadnji izglasaniamandman, odgovorio je predsjednikTomËiÊ, objaπnjavajuÊi zaπto je maloodstupio od procedure. Æelio je, kaæe,zapravo da se kroz jednu opÊu preze-ntaciju svih Vladinih amandmanastekne ukupni dojam o Ëemu se radi,i dræi da je u odnosu na Poslovniktakav postupak korektan. Od zastu-pnika je zatraæio da se glasovanjemizjasne jesu li za to da se na temeljuËlanka 171. vodi rasprava o Vladinim

amandmanima. VeÊinom glasovazastupnici su prihvatili taj prijedlog.

U nastavku sjednice Vladina jepredstavnica prihvatila amandmanskizahtjev zastupnika ZZddeennkkaa FFrraanniiÊÊaa((SSDDPP)) na Ëlanak 16, a tek djelomiËnoamandman Odbora za prostornoureenje i zaπtitu okoliπa na Ëlanak18. (samo stavak 4.) dok je za odredbustavka 6. kazala da je veÊ iskazana uËlanku 28. KonaËnog prijedlogazakona kojim se mijenja Ëlanak 56.vaæeÊeg Zakona o rudarstvu. Pred-stavnica Odbora, zastupnica VVeessnnaaPPooddlliippeecc ((SSDDPP)) nije inzistirala naglasovanju o stavku 6. Ëlanka 18.naglaπavajuÊi da se radi samo opoboljπanju zakonskog teksta. Glaso-valo se, meutim, o onom dijeluamandmana kojega Vlada nijeprihvatila. Pokazalo se da suzastupnici bili drugaËijeg miπljenjajer su za razliku od Vlade glaso-vanjem prihvatili taj dio aman-dmanskog prijedloga Odbora.

Na red je doπao amandman zastu-pnika Franje KuËara na Ëlanak 28, aliga je zastupnik povukao pa se o tomenije glasovalo. Vlada nije prihvatilaamandman zastupnika SSttjjeeppaannaaDDeehhiinnaa ((HHSSSS)) na Ëlanak 30. stavak 2.Kako je objasnila MMaajjaa BBrriinnaarr Vladasmatra da bi tim amandmanomrudarski i gospodarski subjekti doπliu neravnopravan poloæaj u odnosu nadruge gospodarske subjekte kojimanije propisan takav naËin kontroleproizvedenih proizvoda. Premaodredbi Ëlanka 61. Zakona o rudar-stvu, rudarski i gospodarski subjektiduæni su izraivati rudarske planovei karte iz kojih je moguÊe utvrditistanje rudarskih radova, pa time ikoliËinu izvaene mineralne sirovine.

Zastupnik DDeehhiinn ((HHSSSS)) ustrajao jena svom amandmanu tvrdeÊi da je uzrudarsku opremu neizbjeæna ele-ktronska vaga s memorijom, jer izprostora eksploatacije na razliËiteizlaze nekontrolirano izlaze vozila.Kako se radi o dræavnoj imovini,takva je oprema potrebna zbog kon-trole iskoriπtavanja sirovina i obvezeporeznih davanja. VeÊinom glasovazastupnici su prihvatili amandmanHSS-ova zastupnika.

Potom je zastupnik FFrraannjjoo KKuuËËaarr((SSDDPP)) povukao svoje amandmanskezahtjeve na Ëlanke 33. i 34, teprihvatio obrazloæenje Vladine pred-stavnice na amandmanski zahtjev kojije imao na Ëlanak 36. Kako jeobjasnila gospoa BBrriinnaarr Vlada nemoæe prihvatiti taj amandman jerministar gospodarstva nije nadleæan

za donoπenje propisa iz podruËjaprotupoæarne zaπtite, eksploziva izapaljivih tekuÊina veÊ je nadleæan zadonoπenje propisa odreenih Zako-nom o rudarstvu, pa u tom smislu nijeni potrebno traæiti suglasnostministra unutarnjih poslova.

Vlada je prihvatila amandmanOdbora za zakonodavstvo na Ëlanak42, ali ne i amandmanski zahtjevzastupnika ÆÆeelljjkkaa PPaavvlliiccaa ((HHSSLLSS)) naËlanak 43. uz konstataciju da Mini-starstvo gospodarstva nema mogu-Ênost prihvatiti taj amandman poradivelikog broja pravilnika koje trebadonijeti ili izmijeniti. Glasovanjemzastupnici su samo potvrdili Vladinstav.

U nastavku glasovalo se oamandmanima predlagatelja - VVllaaddeeRRHH. Najprije je gospoa BBrriinnaarrobrazloæila Vladin amandman naËlanak 6. kojim, podsjetimo, Vladapredlaæe minimalno poveÊanje nakna-de za eksploataciju mineralnih siro-vina sa sadaπnjih 2,5 posto i do 2,5posto iz Ëlanka 11. stavak 2. Zakona orudarstvu na 2,6 posto i do 2,6 posto.Prethodno usvajanje amandmanskogprijedloga zastupnika Dehina na istiËlanak, a kojom se naknada zaeksploataciju mineralnih sirovinapoveÊava na 10 posto izazvalo jebrojne usmene i pisane prosvjede tenegodovanja koja su, prije svega,Ministarstvu gospodarstva upuÊivalirudarski i gospodarski subjekti.Vlada dræi da u postojeÊoj gospo-darskoj situaciji ne treba poveÊavatitroπkove eksploatacije mineralnihsirovina jer predstavljaju troπakobavljanja rudarskih djelatnosti kojise prebacuje na cijene proizvodatemeljenih na mineralnim sirovinamate direktno utjeËu na poslovanjerudarskih gospodarskih subjekata, teposkupljuju stanogradnju, cesto-gradnju, energetiku i druge indu-strijske grane. Stoga Vlada inzistirana prihvaÊanju svog amandmanskogprijedloga.

BraneÊi amandman zastupnikDDeehhiinn ((HHSSSS)) nije se sloæio s Vladinimstavom tj. da bi prihvaÊanjem nje-govog amandmana doπlo do poveÊanjacijena mineralnih sirovina. I poredtog obrazloæenja veÊinom glasovazastupnici su se priklonili Vladinomamandmanu.

Isto su uËinili i u sluËaju aman-dmana na Ëlanak 12. kojim se, kakoje objasnila gospoa BBrriinnaarr,, preciznijeutvruju obveze ureda dræavneuprave u jedinicama podruËne odno-sno regionalne samouprave nadle-ænim za poslove rudarstva.

BROJ

315

75

Prijedlog kandidata za izbor

Ëlana DræavnoodvjetniËkog

vijeÊa

O utvrivanju i prijedlogukandidata za izbor Ëlanova Dræavno-odvjetniËkog vijeÊa pisali smo u IHS-u, broj 312 na strani 46. podnaslovom ”Izabrano deset Ëlanova - 1naknadno”. Iz naslova je vidljivo kakoje saborskom Odboru za pravosueostao zadatak da predloæi kandidataza izbor posljednjeg Ëlana te insti-tucije.

U uvodnom izlaganju predsjednikOdbora za pravosue LLuukkaa TTrrccoonniiÊÊosvrnuo se na zbivanja o kojima smoveÊ pisali predloæivπi da ËlanDræavnoodvjetniËkog vijeÊa iz redovazastupnika oporbe Hrvatskog saborabude zastupnica DC-a Vesna ©kare-Oæbolt.

Za raspravu se potom javioVVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)).. Rekao je kako

je ga ©kare-Oæbolt iz stranke koja uSaboru ima samo tri zastupnika πtopotpuno derogira naËelo da ËlanDræavnoodvjetniËkog vijeÊa budepripadnik oporbe, tim viπe πto jemimoien kandidat HDZ-a, strankekoja ima 41 zastupnika u Hrvatskomsaboru. Iz tog razloga Klub zastu-pnika HDZ-a bit Êe suzdræan prilikomglasovanja o ovom prijedlogu Odboraza pravosue, zakljuËio je zastupnik.

DDrr.. MMaattee GGrraanniiÊÊ ((DDCC)) je pojasniokako se trebao odræati sastanakpredsjednika klubova oporbenih stra-naka, meutim nije. Iz tog razloga,dodao je, DC je ostao kod ovogprijedloga.

Voljom saborske veÊine odluËeno jeda jedan Ëlan DræavnoodvjetniËkogvijeÊa bude iz redova oporbe Ëime seodstupa od utvrene prakse HDZ-a,rekao je MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS)),,dodavπi kako ima logike da taj Ëlan

bude kandidat HDZ-a. Smatra,meutim, da Vesna ©kare-Oæboltispunjava i taj kriterij, buduÊi da jeizabrana za zastupnicu putem listeHDZ-a i bila je jedini nositelj liste testranke koji je pobijedio u svojojizbornoj jedinici. Dodao je kako onazadovoljava i uvjet da u Dræavno-odvjetniËkom vijeÊu bude πto viπeæena. Miπljenja je da rad Dræavnogodvjetniπtva u razdoblju dok je HDZbio na vlasti, te na Ëelu tog tijela bio iVladimir ©eks, ne zasluæuje pozitivnuocjenu i bilo bi, kaæe, sasvim nepri-mjereno da bude izabran njihovkandidat.

Za repliku se javila JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)).. Smatra da se Hrvatski sabormora pridræavati Zakona o Dræavnomodvjetniπtvu koji predvia da dvaËlana DræavnoodvjetniËkog vijeÊabudu saborski zastupnici. Tada je,

Na svojoj 21. sjednici Povjerenstvoje razmotrilo obavijest koalicijestranaka - HSLS-a i SDP-a kojim suizvijestile da je zastupniku dr. AAnnddrriiVVllaahhuuππiiÊÊuu imenovanom za ministrazdravstva zapoËelo mirovanje zastu-pniËkog mandata. Umjesto njegazastupniËku Êe duænost obnaπatinjegov zamjenik, gospodin ÆÆeelljjkkooDDrraaggoovviiÊÊ ((HHSSLLSS)).

Nakon πto je Povjerenstvo utvrdiloda su ispunjeni zakonom utvreni

uvjeti, predloæili su Hrvatskom sabo-ru donoπenje odluke o mirovanjuzastupniËkog mandata i poËetkuobnaπanja zastupniËke duænostizamjenika zastupnika. Njome seutvruje da je 22. studenoga 2001.godine zapoËelo mirovanje zastu-pniËkog mandata dr. Andre VlahuπiÊaa da je zastupniËku duænost sukladnoPoslovniËkim odredbama poËeoobnaπati njegov zamjenik ÆeljkoDragoviÊ.

IzvjeπÊe je zastupnicima Hrvatskogsabora proËitala predsjednica Mandat-no - imunitetnog povjerenstva, MMiillaann--kkaa OOppaaËËiiÊÊ. BuduÊi da nije biloprijavljenih za raspravu, predsje-davajuÊi je pozvao zastupnike da seoËituju, ttee nnaakkoonn bbrroojjaannjjaa ggllaassoovvaakkoonnssttaattiirraaoo ddaa ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ddoonniijjeelliirreeËËeennuu ooddlluukkuu.. Gospodin ÆeljkoDragoviÊ dao je zatim prisegu, i na-kon toga zapoËeo obnaπati zastupni-Ëku duænost.

VV..ÆÆ..

IHS20.XII. 2001.

HRVATSKI SABOR

Uz konstataciju da se slijedeÊimamandmanskim zahtjevom (na Ëlanak15.) zapravo obavlja usklaivanjeËlanka 31. postojeÊeg Zakona orudarstvu, πto je posljedica prihva-Êanja prvog dijela amandmanaOdbora za prostorno ureenje i zaπtituokoliπa na Ëlanak 18. KonaËnogprijedloga zakona, Vladina jepredstavnica predloæila zastupnicimada prihvate i ovaj amandman pred-lagatelja zakona. VeÊinom glasovazastupnici su prihvatili taj Vladin

amandman, a jednako tako prihvatilisu i ostale Vladine amandmane i to naËlanke 18, 20. i 25.

Time je okonËano izjaπnjavanje oamandmanima. UU nnaassttaavvkkuu zzaassttuu--ppnniiccii ssuu jjeeddnnooggllaassnnoo ((9988 ggllaassoovvaa ””zzaa””))ddoonniijjeellii ZZaakkoonn oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo rruuddaarrssttvvuu uutteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiillaa VVllaaddaa iizzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaa--nniimmaa.. SSuukkllaaddnnoo pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aa zzaassttuuppnniiccii ssuu

vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((9988 ””zzaa”” ii 11 ””pprroottiivv””))zzaadduuææiillii VVllaadduu ddaa uu rrookkuu oodd 9900 ddaannaa,,oodd ddaannaa ddoonnooππeennjjaa ZZaakkoonnaa oo ggrraaeennjjuuii ZZaakkoonnaa oo pprroossttoorrnnoomm uurreeeennjjuu,,pprreeddllooææii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu nnoovviiZZaakkoonn oo rruuddaarrssttvvuu.. VVllaaddaa jjee ttaakkooeerrddoobbiillaa zzaadduuææeennjjee ddaa pprriissttuuppii iizzmmjjeennii iiddooppuunnii ooddrreeddaabbaa KKaazznneennoogg zzaakkoonnaakkoojjee ssee ooddnnoossee nnaa sspprrjjeeËËaavvaannjjeezzllooppoorraabbee eekkssppllooaattaacciijjee rruuddnnooggbbooggaattssttvvaa..

JJ..©©;; ––..KK..

BROJ

315

76

IZVJE©∆E MANDATNO - IMUNITETNOG POVJERENSTVA

IZBORI - IMENOVANJA - RAZRJE©ENJA

IHS20.XII. 2001.

IZBORI - IMENOVANJA - RAZRJE©ENJA

kaæe, Odbor za pravosue utvrdio dajedan Ëlan bude iz redova vladajuÊekoalicije, a drugi iz oporbe. Osvrnulase i na izjavu kako je lista ge ©kare-Oæbolt bila jedina lista HDZ-a koja jepobijedila. Naglasila je da je HDZpobijedio i na listi za dijasporu.

Jedan od uvjeta za izbor ËlanovaDræavnoodvjetniËkog vijeÊa bio je dase izabere πto veÊi broj æena, a ja se nesjeÊam da se u vrijeme vladavine HDZ-a ikada o tom kriteriju raspravljalo,odgovorio je MMllaaddeenn GGooddeekk..

U vrijeme HDZ-a itekako se dræalokriterija da najjaËe parlamentarnestranke imaju svoje kandidate udræavnim tijelima Ëije Ëlanove biraSabor, ispravio je VVllaaddiimmiirr ©©eekkss. ©tose tiËe njegovog rada kao javnogtuæitelja, rekao je da gospodin Godeko tome ne moæe niπta govoriti jer u tonije upuÊen.

Gotovo cijelo razdoblje od 1990. panadalje bio sam odvjetnik i imao samprilike vidjeti kako se radi uDræavnom odvjetniπtvu, odgovorio jeMMllaaddeenn GGooddeekk..

O nekoliko mjeseci, koliko sam bioJavni tuæitelj, moæete raspraviti samona jedan argumentirani naËin, dodaoje VVllaaddiimmiirr ©©eekkss.

Rasprava je time zavrπena izastupnici su preπli na glasovanje.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((7733 ””zzaa””,, jjeeddaann””pprroottiivv”” ii 1199 ””ssuuzzddrrææaanniihh””)) zzaassttuuppnniiccaaVVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ppoossttaallaa jjee ËËllaannoommDDrrææaavvnnooooddvvjjeettnniiËËkkoogg vviijjeeÊÊaa..

»lanovi Komisije za vrijednosne

papire

* Na prijedlog Vlade i uz pozitivnomiπljenje OOddbboorraa zzaa iizzbboorr,, iimmeennoovvaannjjaaii uupprraavvnnee ppoosslloovvee Hrvatski sabordonio je odluku o razrjeπenju IIvviicceeSSmmiilljjaannaa duænosti Ëlana Komisije zavrijednosne papire Republike Hrvat-ske. Ujedno je odluËeno da Ëlanovimanavedene Komisije s mandatima odπest godina postanu IIvvaann EErrddeelleezz i mmrr..NNaaddaa MMeerrkkaaππ.

»lanovi saborskih odbora

* Na prijedlog OOddbboorraa zzaa iizzbboorr,,iimmeennoovvaannjjaa ii uupprraavvnnee ppoosslloovveedonesene su sljedeÊe odluke:

* MMrr.. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) izabranje za zamjenika Ëlana Nadzornogodbora Hrvatske banke za obnovu irazvitak.

* MMrr.. MMiirroossllaavv RRooææiiÊÊ ((HHSSPP)) izabranje i za Ëlana Odbora za pravosue.

* MMrr.. MMiilljjeennkkoo KKoovvaaËË razrijeπen jeËlanstva u Odboru za pravosue izreda javnih znanstvenih i struËnihdjelatnika.

* JJaaddrraannkkaa KKoossoorr i MMaarriijjaa BBaajjtt(HHDDZZ)) izabrane su za Ëlanove Odboraza informiranje, informatizaciju imedije.

* ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc ((HHSSLLSS)) izabran je zapotpredsjednika Odbora za turizamumjesto Andre VlahuπiÊa kojemmiruje zastupniËki mandat zbogizbora za ministra zdravstva. Ujednoje gospodin Pavlic razrijeπen duænostiËlana Odbora za turizam.

Izaslanstvo u Parlamentarnoj

skupπtini VijeÊa Europe

* Za voditelja izaslanstva Hrvatskogsabora u Parlamentarnoj skupπtiniVijeÊa Europe za 2002. godinuizabrana je MMiirrjjaannaa FFeerriiÊÊ--VVaacc ((SSDDPP))..»lanovi izaslanstva bit Êe SSnnjjeeææaannaaBBiiggaa--FFrriiggaannoovviiÊÊ,, ZZddrraavvkkaa BBuuππiiÊÊ,,DDrraaææeenn BBuuddiiππaa ii SSttjjeeppaann RRaaddiiÊÊ,, dok sunjihovi zamjenici IIvvoo ©©kkrraabbaalloo,, MMiillaann––uukkiiÊÊ,, AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ,, LLjjeerrkkaaMMiinnttaass--HHooddaakk i DDaammiirr JJuurriiÊÊ.. Zastalnog tajnika izaslanstva Hrvatskogsabora u Parlamentarnoj skupπtiniVijeÊa Europe izabran je IIggoorr ©©rriibbaarr,,dræavni sluæbenik u StruËnoj sluæbiHrvatskog sabora.

Prilikom donoπenja odluke, teme-ljem prijedloga Vlade, o izborupredsjednika, zamjenika predsjednikai Ëlanova VijeÊa za regulacijuenergetskih djelatnosti i VijeÊa zatelekomunikacije JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)) je smatrala da bi to trebalo

prolongirati dok nadleæni odbor ne dasvoje miπljenje, a u svrhu zaπtitekandidata. Naime, istaknula je kakosu se navedeni kandidati za Ëlanstvou VijeÊu za telekomunikacije javili nanatjeËaj sukladno Zakonu o tele-komunikacijama koji viπe nije nasnazi te bi sada bili izabrani umjestona pet samo na dvije godine.

MMrr.. IIvvoo ©©kkrraabbaalloo ((HHSSLLSS)) je biomiπljenja kako se s izborom Ëlanova uVijeÊe za telekomunikacije Ëekalojako dugo te je predloæio da se onastavku rasprave glasuje.

VeÊinom glasova zastupnici suodluËili da Sabor nastavi s radomglede te toËke dnevnog reda.

VijeÊe za regulaciju energetskih

djelatnosti

* Za predsjednika VijeÊa za regu-laciju energetskih djelatnosti izabranje ddrr.. MMiiÊÊoo KKlleeppoo,, njegov zamjenik jemmrr.. EErraallddoo BBaannoovvaacc,, dok Êe ËlanoviVijeÊa biti: mmrr.. AAnnaa--MMaarriiaa BBoorroommiissaa,,DDaarrkkoo PPaavvlloovviiÊÊ ii IIvvoonnaa ©©ttrriittooff..

Prije glasovanja o donoπenju odlukeo izboru predsjednika, zamjenikapredsjednika i Ëlanova VijeÊa zatelekomunikacije za rijeË se javio uime Kluba zastupnika HSP-HKDU-aTToonnËËii TTaaddiiÊÊ.. Naglasio je da jegospodin ÆÆeelljjkkoo DDeebbaanniiÊÊ savjetnikDeutche Telekoma u privatizacijiHrvatskih telekomunikacija te smatrakako kao takav neÊe biti neutralan usvom radu. Zastupnici su potomglasovali i prihvatili Vladin prijedlog.

VijeÊe za telekomunikacije

* Za predsjednika VijeÊa za tele-komunikacije izabran je ÆÆeelljjkkooDDeebbaanniiÊÊ,, zamjenica predsjednikaVijeÊa je ddrr.. DDiinnaa ©©iimmuunniiÊÊ,, dok suËlanovi VijeÊa za telekomunikacije:ddrr.. DDiinnkkoo BBeegguuππiiÊÊ,, mmrr.. DDaarrkkooDDvvoorrnniikk,, mmrr.. JJoossiipp KKaassuumm,, mmrr..NNiikkoollaa PPooppoovviiÊÊ i mmrr.. DDuubbrraavvkkooSSaabboolliiÊÊ..

MM..SS..

BROJ

315

77

IHS20.XII. 2001.

ZASTUPNICI PITAJU

INVESTICIJE

O izgradnji Doma

umirovljenika “Medarevo” u

Dubrovniku

Na pitanje DDuubbrraavvkkee ©©uuiiccee ((HHDDZZ)) uvezi s radom OpÊinskog suda uZagrebu ppoo ttuuææbbii RReeppuubblliiËËkkoogg ffoonnddaammiirroovviinnsskkoogg ii iinnvvaalliiddsskkoogg oossiigguurraannjjaaRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee pprroottiivv ttuuææeennee““CCoonniinngg”” - odgovor je dala VVllaaddaa RRHH.

Odluka o odobrenju izgradnjeDoma umirovljenika Medarevo done-sena je na Skupπtini samoupravneinteresne zajednice mirovinskog iinvalidskog osiguranja radnikaHrvatske (SIZ MIORH), odræanoj 3.lipnja 1987. godine, s predvienimpoËetkom izgradnje u srpnju 1987.godine, a s dovrπetkom u oæujku1989. godine. Meutim, zbog nedo-statka financijskih sredstava, tekkrajem 1990, tadaπnji RepubliËkifond mirovinskog i invalidskogosiguranja radnika Hrvatske (bivπiSIZ MIORH), pristupio je realizacijiinvesticijskog programa izgradnjeDoma.

RepubliËki fond mirovinskog iinvalidskog osiguranja radnikaHrvatske (dalje: RFMIORH), je stvrtkom DP “Coning” iz VaraædinazakljuËio, 22. studenoga 1990. godi-ne, Ugovor o inæenjeringu i konzal-ting uslugama, prema kojem jeuglavljena fiksna cijena-kljuË u ruke.PredraËunska investicijska vrijednostizgradnje objekta, prema Ëlanku 7.navedenog Ugovora, bila je138.370.000,00 dinara. Temeljem tepredraËunske vrijednosti ugovorenaje orijentacijska cijena izgradnjeobjekta i drugih ugovorenih radova usvoti od 140.000.000,00 dinara, ukojoj je bila sadræana vrijednostinæenjering usluga izvrπitelja u svoti5% od ukupno procijenjene vrijed-nosti radova.

S RO “Croatiaplan” zakljuËen je, 18.prosinca 1990. godine, Ugovor oobavljanju projektantskog nadzoranad gradnjom objekta.

Dana 27. veljaËe 1991. godinezakljuËen je Ugovor o izvoenju

radova izmeu DP “Coning” I GP“Tehnika”. Prema tom Ugovoru obve-zuje se DP “Coning”, kao naruËitelj,platiti GP “Tehnika”, kao izvoaËuradova, svotu od 183.139.974,00dinara, obraËunato po sistemu “kljuËu ruke” (cijene fiksne i nepro-mjenjive). Kao rok poËetka radovaugovoreno je odmah (dakle, 28.veljaËe 1991. godine), a kao plaÊanjeje ugovoreno:

- 40% (73.255.989,00 dinara) u vidubeskamatnog avansa;

- 30% (54.941.922,00 dinara), odo-bravanjem robnog kreditanaruËitelju, te kao ostatak;

- 30% u roku od 15 dana po ispo-stavljanju privremenih mjeseËnihsituacija.

Na temelju Ugovora o izvoenjuradova od 27. veljaËe 1991. godine,zakljuËen je, 28. veljaËe 1991. godine,Ugovor o robnom kreditu izmeu GP“Tehnika” (kao kreditora) i DP“Coning” (kao korisnika), na rok od 2godine, u vrijednosti od54.941.992,00 dinara (30% vrijednostiizvoenja ugovorenih radova), srokovima vraÊanja u 8 rata, i to od 15.oæujka 1991. godine do 15. oæujka1993. godine.

Prema podacima, iznesenih u Izvje-πÊu od 5. svibnja 1997. godine, koje jeu vezi s izgradnjom Doma umiro-vljenika Medarevo StruËna sluæbaRFMIORH-a uputila Upravnom odbo-ru, FRMIORH je DP “Coning”- u, urazdoblju od 13. prosinca 1990.godine od 24. svibnja 1991. godine,doznaËio u 8 rata ukupnu svotu od192.962.972,70 dinara (20.990.672DEM).

Tako je Ëetiri mjeseca prije prekidagradnje, zbog poËetka agresije naDubrovnik (agresija je zapoËela 5.listopada 1991. godine), isplaÊenoukupno 192.962.972,70 dinara, iakoje bilo izgraeno svega 35% objekta,dok je prema terminskom planutrebalo biti izgraeno 50% do 55%objekta. Do prekida radova ispo-stavljeno je i obraËunato 6 privre-menih situacija prema kojima jevrijednost izvedenih radova57.961.005,00 HRD.

Pred OpÊinskim sudom u Zagrebupokrenut je 22. listopada 1997.

godine, sudski spor (predmet broj: P-6306/97), radi ispunjenja Ugovora oizgradnji Doma umirovljenika“Medarevo” u Dubrovniku, a protiv:

1. DP “Coning”, Varaædin (prvo-tuæeni, kao glavni izvoaË radova) injegovih pravnih sljednika (devettvrtki, sve iz Varaædina, povezanih sCONING-om) i to:

2. Coning Holding3. Congama d.d.4. Ingprojekt d.d.5. Condoleta d.d.6. Coning inæenjering d.d.7. Coning ekologija d.d.8. Coning informatika d.d.9. Coning turizam d.d.10. Coning d.d. te poduzeÊa11. “tehnika” d.d., kao jedanaesto

tuæenog, iz razloga πto je s njimprvotuæeni (Coning) zakljuËio Ugovoro izvoenju radova.

Voenje tog spora u ime RFMIORHpovjereno je odvjetniËkoj kancelarijiZvjezdane ZnidarËiÊ-BegoviÊ iz Zagre-ba, Ksaverska cesta 35 a.

Tuæbeni zahtjev je upravljen naizvrπenje ugovora, a potkrijepljen jeUgovorom o inæenjeringu, skloplje-nim 22. studenoga 1990. godine iUgovorom o izvoenju radova, sklo-pljenim, 27. veljaËe 1991. godine,izmeu DP “Coning” i GP “Tehnika”.

Odgovori na tuæbu 4. tuæenika (ing.Projekt d.d.), te 5, 6, 7, 8, 9. 10.tuæenika upravljeni su u dva smjera:

- istaknuti su prigovori zastare i- prigovori promaπene pasivne

legitimacije.Nadalje, u odgovoru na tuæbu tvrdi

se da 1. tuæenik DP “Coning”, 2.tuæenik Coning Holding i 3. tuæenikCongama d.d. viπe ne postoje.

Ministarstvo pravosua, uprave ilokalne samouprave je dopisom, od16. listopada 2001. godine, sukladnoovlastima iz Ëlanka 38. Zakona osudovima, zatraæilo od predsjednikaOpÊinskog suda u Zagrebu i iscrpnoizvjeπÊe o predmetu P-6306/97.

Iz izvjeπÊa predsjednika suda, broj:10 Su-1503/01, od 19. listopada 2001.godine, razvidno je kako slijedi:

Dana 22. listopada 1997. godine,zaprimljena je tuæba kod OpÊinskogsuda u Zagrebu tuæitelja RepubliËkogfonda mirovinskog i invalidskog

BROJ

315

78

INVESTICIJE

IHS20.XII. 2001.

VLADA ODGOVARA

osiguranja Republike Hrvatske (udaljnjem tekstu: tuæitelj), zastupan poZvjezdani ZnidariÊ-BegoviÊ, odvjetniciiz Zagreba, protiv I-tuæenika DP“Coning” INÆENJERING, II-tuæenika“Coning-Holding”, III-tuæenika DP“Congama”, IV-tuæenika “Ingo-projekt”, V-tuæenika “Condelta”, VI-tuæenika “Coning-inæenjering”, VII-tuæenika “coning-Ekologija”, VIII-tuæenika “Coning-Informatika”, IX-tuæenika “Coning-Turizam”, X-tuæe-nika “Coning” i XI-tuæenika GP“Tehnika” (u daljnjem tekstu:tuæenik).

Postavljenim tuæbenim zahtjevomtuæitelja, tuæitelj od tuæenika traæiizvrπenje Ëinidbe koja se sastoji uizgradnju objekta Doma umiro-vljenika Medarevo u Dubrovniku, i todo potpune funkcionalnosti, a uskladu sa tehniËkom i projektnomdokumentacijom i graevinskomdozvolom.

U ovom predmetu sudac je odrediopripremno roËiπte za 19. oæujka 1998.godine.

U vremenu od zakazivanja pripre-mnog roËiπta do njegovog odræavanjapismeni odgovor na tuæbu podnijeli suIV-tuæenik, te V-X tuæenik, zastupanipo odvjetniku Ratku ÆuriÊu.

Na pripremnom roËiπtu od 19.oæujka 1998. godine, utvreno je dadostava poziva nije uredno iskazala I,II i III-tuæeniku, odnosno dostava jevraÊena s naznakom da ti tuæenici viπene postoje.

Na ovom roËiπtu upravo je tuæitelj,putem svog opunomoÊenika, zatraæioda mu Sud dodijeli rok u kojem Êe semoÊi oËitovati na navode odgovora natuæbu IV-tuæenika, te V-X tuæenika, teza daljnju “dispoziciju tuæbenimzahtjevom” (citat iz zapisnika od 19.oæujka 2001. godine), kao i zaodreivanje tko su pravni sljednici I,II i III-tuæenika i stavljanja daljnjihdokaznih prijedloga.

Sud je raspravnim rjeπenjem udo-voljio prijedlogu tuæitelja i dodijeliomu rok od 30 dana radi oËitovanja nanavode odgovora na tuæbu i da odreditko su pravni sljednici I, II i III-tuæenika.

Tuæitelj nije poduzeo niti jednuprocesnu radnju radi koje je traæio damu Sud dodijeli rok, sve do 5. lipnja2001. godine, s time da je prethodnoSud dva puta rjeπenjem pozvaotuæitelja da ispravi tuæbu i pravilnoodredi I, II i III-tuæenika, te dostavidokaze na temelju kojih temeljituæbeni zahtjev, u smislu Ëlanka 109.stavka 1. u vezi s Ëlankom 186.

stavkom 1. i Ëlankom 106. stavcima2. i 3. Zakona o parniËnom postupku.Tuæitelj je, u meuvremenu, traæio damu se produlji rok za dopunu iispravak tuæbe.

Nakon πto je tuæitelj, podneskom od5. lipnja 2001. godine, konaËnoudovoljio traæenju Suda u ovompredmetu, Sud je naredbom od 19.srpnja 2001. godine, zakazao roËiπteza 8. veljaËe 2002. godine.

S obzirom na kronologiju postu-panja Suda u ovome predmetu iprocesne dispozicije tuæitelja, uizvjeπÊu predsjednika Suda se navodida ne stoji konstatacija iz zastu-pniËkog pitanja da Sud u predmetu dosada nije postupio, s obzirom da jeprvo roËiπte u ovom predmetu zakazaou uobiËajenim i standardnim vremen-skim intervalima od dana podnoπenjatuæbe do pripremnog roËiπta.

Eventualno potrebna dodatnaobrazloæenja u vezi s pitanjemzastupnice, dat Êe Davorko VidoviÊ,ministar rada i socijalne skrbi i IngridAntiËeviÊ-MarinoviÊ, ministricapravosua, uprave i lokalnesamouprave - stoji na kraju odgovoraVlade RH.

MM..MM..

UNUTARNJI POSLOVI

Obavljanje obavijesnih

razgovora

Zastupnik u Hrvatskom saboruVVllaaddiimmiirr ©©eekkss ((HHDDZZ)) u svom jepitanju upuÊenom ministru unu-tarnjih poslova, ©imi LuËinu, uvodnonapomenuo da je od 14. 09, i unekoliko slijedeÊih dana ppoolliicciijjaa uuVViirroovviittiiccii pprriivveellaa nnaa oobbaavviijjeessnneerraazzggoovvoorree nnaajjmmaannjjee 2244 oossoobbee,, hhrrvvaatt--sskkee bbrraanniitteelljjee. Upozorio je da suprivedene i osobe koje su bile naistaknutim mjestima u vojnimpostrojbama tijekom Domovinskograta. Dodao je da se radilo o prisilnomprivoenju, a bilo je sluËajeva da je 40-tak policajaca opkolilo kuÊe nekihprivedenih osoba. Zakon preciznoregulira pozivanje na obavijesnirazgovor, istaknuo je zastupnik,dodajuÊi da je policija nakon davanjapoziva, bez pristanka i volje te osobe,privodila na obavijesni razgovor.Napomenuo je da treba razjasniti iokolnosti privoenja pojedinih osobana poligrafsko ispitivanje u Varaædinili Zagreb. Na kraju je zzaattrraaææiioo

ddeettaalljjnnii ppiissaannii ooddggoovvoorr zzaa ssvveekkoonnkkrreettnnee oossoobbee kkoojjee ssuu pprriivveeddeennee nnaaoobbaavviijjeessnnee rraazzggoovvoorree.. UUjjeeddnnoo ttrraaææii ddaassee rraazzjjaassnnee ii nnaavveedduu zzaakkoonnsskkaa uuppoo--rriiππttaa ii oossnnoovvaa oobbaavvlljjeenniihh rraazzggoovvoorraa,,kkaaoo ii nnjjiihhoovvoo vvrriijjeemmee ttrraajjaannjjaa.

U svom odgovoru MMiinniissttaarrssttvvoouunnuuttaarrnnjjiihh ppoosslloovvaa, odnosno Ravna-teljstvo policije uvodno navodi da je 6.studenog 2000. godine PU virovitiËko- podravska od Æupanijskog dræav-nog odvjetniπtva u Bjelovaru zapri-mila Zahtjev za prikupljanjepotrebnih obavijesti broj DO-KR-398/00, povodom podneska LjubiceMudriniÊ, iz Virovitice, u svezi snestankom njenog supruga BogdanaMudriniÊa. U podnesku se navodi daje, prema njezinim saznanjima, dana11. prosinca 1991. godine oko 14,15sati, pripadnici Vojne policije izVirovitice, odveli Bogdana MudriniÊaiz njegove obiteljske kuÊe, od kada muse gubi svaki trag. BuduÊi da su,prema Zahtjevu Æupanijsko dræavnoodvjetniπtvo Bjelovar i podneskugospoe Ljubice MudriniÊ, nestalogBogdana MudriniÊa odveli pripadniciVojne policije, u rad na ovom pred-metu ukljuËena je Sluæba vojnepolicije, MORH-a, kojoj je Æupanijskodræavno odvjetniπtvo u Bjelovarutakoer dostavio Zahtjev za priku-pljanje potrebnih obavijesti. U ovomse izvjeπÊu analizira zakonitostpostupanja policijskih sluæbenika PUvirovitiËko-podravske prema civilnimosobama.

U odgovoru se navodi “da je nakonanalize do tada prikupljenih opera-tivnih saznanja, utvreno da je naobavijesne razgovore ukupno pozvana21 osoba, od kojih su 3 osobe pozvaneu dva navrata iz razliËitih razloga, au skladu sa Ëlankom 177. st. 3. ZKP-a. Temeljem naloga za pretragu stanai drugih prostorija, koje je izdaoIstraæni centar; Æupanijskog suda uBjelovaru, pretrage stana i drugihprostorija obavljene su kod 8 osoba.Tijekom obavljanja obavijesnih razgo-vora, jednoj je osobi ponuenopoligrafsko ispitivanje u Policijskojupravi varaædinskoj u Varaædinu, nakoje je osoba i pristala. Meutim,nakon πto ju je ovlaπteni poligrafskiispitivaË upoznao s naËinom radaureaja i ponudio da potpiπe pismenusuglasnost da se podvrgne poligraf-skom ispitivanju, osoba je to odbila,nakon Ëega se odustalo od daljnjegpostupka. Tijekom obavljanja obavije-snog razgovora, 3 su osobe daleobavijesti vaæne za rasvjetljavanjeokolnosti nestanka Bogdana Mudri-

BROJ

315

79

UNUTARNJI POSLOVI

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Sanja Fleischer, Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i

odgovornog urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ,

Mario Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 30102-637-2650,

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Ureda za opÊe poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

80

niÊa, te su dragovoljno dale iskaz usvojstvu svjedoka istraænom sucu uIstraænom centru Æupanijskog suda uBjelovaru. Nakon provedene krimi-nalistiËke obrade, tijekom koje suprikupljena saznanja, na osnovuËlanka 120. Osnovnog kaznenogzakona (sadaπnji Ël. 158. KZ) Repu-blike Hrvatske, dana 18. i 19. rujna2001. godine uhiÊene su i uz kaznenuprijavu, u Istraæni centar Æupanijskogsuda u Bjelovaru, privedene 4 osobe.Pozivanje svih osoba izvrπeno je teme-ljem Ëlanka 177. stavka 3. Zakona okaznenom postupku i Ëlanaka 29 - 31.Zakona o policiji, uz pismeni poziv nakojem je bilo naznaËeno ime i prezimeosobe koja se poziva, njen JMBG,mjesto prebivaliπta osobe, vrijemeodaziva na poziv, odnosno kada setrebaju javiti u prostorije policijske

uprave. Kao razlog pozivanja, bilo jenaznaËeno davanje obavijesti u svezinestankom Bogdana MudriniÊa. Svimosobama je uruËen poziv uz dostav-nicu, koju je svaka od tih osobapotpisala. BuduÊi da je vrijeme zaodaziv u pozivu naznaËeno rijeËju“odmah”, pozivanim su osobamapolicijski sluæbenici ponudili prijevozpolicijskim vozilom. Osobe koje su nato pristale, u sluæbenim su vozilima iprevezene u sluæbene prostorije PUvirovitiËko-podravske. Pozive suuruËivala dvojica policijskih sluæbe-nika, a samo jednoj osobi je pozivuruËen na njegovom radnom mjestu.

Ministarstvo unutarnjih poslovaRH, kao ni Policijska uprava viro-vitiËko - podravska nisu zaprimili bilokakav prigovor, prijavu ili prituæbuna postupanje policijskih sluæbenika,

kako prilikom pozivanja, tako iprilikom prikupljanja obavijestitijekom ove kriminalistiËke obrade.Prema raspoloæivim saznanjima, na-kon uhiÊenja i privoenja u Istraænicentar Æupanijskog suda u Bjelovaru,Æeljka Iharoπa, Ivana Vrbana, AntunaFereæe i Nikole Teskere, zbog posto-janja opravdane sumnje da su poËinilikazneno djelo “ratnog zloËina protivcivilnog stanovniπtva” iz Ëlanka 120OKZ RH, odreen im je pritvor utrajanju od 30 dana. S obzirom naizloæeno, odnosno na rezultate prove-denih provjera, miπljenja smo da jepostupanje policijskih sluæbenika uovom predmetu utemeljeno na pozi-tivnim zakonskim propisima, kojimaje odreen djelokrug rada policije”,zakljuËuje u odgovoru Ravnateljstvopolicije.

VV..ÆÆ..

SRETAN BOÆI∆ I USPJE©NU NOVU 2002. GODINU ÆELI VAM

REDAKCIJA ”IZVJE©∆A HRVATSKOGA SABORA”