Projekt: Od starog pisma do novog prijateljstva

Mobilnost u Izmir, Republika Turska

Radio OšManušProjektni tim u RumunjskojZlatna večer matematike

{ Školski list osnovne škole Manuš { Broj 8 { Godina 2015. ⁄ 2016.

Uvodnik

Dragi Mravcoljupci!

Došli smo do kraja još jedne školske godine i vri-jeme je da se svi malo odmorimo. I naš Mravac je svakako zaslužio odmor jer nije bilo ni malo lako pohvatati sve što se ove godine događali u našoj školi. U bezbrojnim projektnim aktivno-stima našlo se mjesta za svakoga, putovali smo, osnovali debatni tim, radio ekipu, natjecali se i još mnogo toga.

U izradi Mravca vrijedno su radili brojni uče-nici, ali su se i ove godine svojim trudom i kre-ativnošću posebno istaknuli učenici 7.b razreda. Zahvaljujem i svim kolegicama koje su sudjelo-vale u izradi lista na bilo koji način.

Nadam se da ćete uživati listajući stranice osmog broja Mravca, prisjetiti se nekih lijepih trenutaka ili će vas nešto privući i potaknuti da se i vi dogodine uključite u neku od aktivnosti.

Urednica Ivana Goreta

4 Školska događanja4 Debatni klub OŠ Manuš5 Dani kruha6 Splitska dica7 Radio OšManuš8 Aikido9 Večer hrvatskog soneta9 Manuški pričigin10 Međunarodni dan materinjeg jezika11 Čitanjem do zvijezda!11 Kako nastaju slikovnice?12 Sveta Lucija13 Večer matematike14 Zlatna večer matematike15 Dan broja Pi16 Priča o svemiru i Higgsovom bozonu17 Smotra: „Budi i ti znanstvenik”18 Iz dnevnika jedne učiteljice20 Dan sporta21 Zdravi odmor22 Simultanka s velemajstorom23 Dan njemačkog jezika 2016. – Tag der deutschen sprache24 Projekt od starog Pisma do novog Prijateljstva24 Nastavljamo putovima glagoljice…26 Oslikavanje kravata27 Projektni tim u Rumunjskoj28 Mobilnost u Izmir, Republika Turska31 Društvena igra Upoznaj glagoljicu32 Noć muzeja33 Radionice za noć muzeja34 Šareni štand Manušana35 intervju s učiteljem Željkom Milošem36 intervju s domarom Tomom Brstilom37 Putovanja: Čari azurne obale39 manuŠki laureati40 natjecanja41 junaci naŠeg doba: Malala Yousafzai42 idoli: Niall James Horan i Daniel Craig43 mravac Poliglot

Novinarska grupa

Školska događanja Školska događanja4 5

DEBATNI KLUB OSNOVNE ŠKOLE MANUŠ

Zahvaljujući ovogodišnjem projektu pod nazivom Mala splitska debata, izglasanom od strane dječjeg gradskog vi-jeća u 20 škola u Splitu, među kojima se našla i naša kamena ljepotica, osnovani su debat-ni klubovi. Prvi korak bio je da svaka škola oformi svoj debat-ni tim koji će se sastojati od tri stalna člana i jedne zamjene. Naš tim čine Niko Anzulović Mirošević, Mihovil Franetović

argumentirano raspravljale bila je Uvođenje ta-bleta u nastavu i treba li uopće učenicima omo-gućiti korištenje tih didaktičkih sredstava pod nastavom u svrhu modernizacije, i u konačnici poboljšanja školstva te učeničkih rezultata.

I tako je započela naša ljubav prema toj struk-turiranoj i argumentiranoj vještini raspravljanja.

Sljedeće debate, na kojima smo kao afirma-cija pokušavali uvjeriti sudce da su našem škol-stvu zbilja potrebe reforme ili pak kao negacija

Kako je svakim danom naša ljubav prema de-batama rasla odlučili smo se kao jedini pred-stavnici naše Splitsko-dalmatinske županije prijaviti na međužupanijsko natjecanje u debati. Dan nakon što smo doputovali u Zagreb započe-la je dvodnevna debatna priča. Osim unaprijed zadane teze da Treba zabraniti oglašavanje usmje-reno prema djeci, što bi značilo da treba ukinuti sve one reklame koje svojim sadržajem indirek-tno ciljaju na najmlađu dobnu skupinu, debati-rali smo i na ad hoc teze, što je značilo da sat vre-mena prije samog početka debate saznamo temu na čiju tezu debatiramo, te osmišljavamo naše afirmacijske ili negacijske strane bez da u doti-caj dođemo s bilo kojim didaktičkim sredstvom koje bi nam pomoglo pri pronalaženju informa-cija. Ad hoc teze glasile su: Igrače treba kazniti za njihovo neprihvatljivo ponašanje izvan terena te Treba zabraniti puštanje cajki u diskotekama.

Na kraju ove debatne sezone sretni smo jer smo stekli jedno veliko iskustvo, upoznali nove ljude i rangirali se u top 10 najbolji škola od 33 koje su učestvovale u debatnom natjecanju u Zagrebu te osvojili drugo mjesto na gradskoj ra-zini natjecanja u splitskoj gradskoj vijećnici.

Karla Leontić, 7.b

DANI KRUHAKao svake godine i ove smo godine kroz mjesec listopad obilježili i proslavili Dane kruha i za-hvalnosti za plodove zemlje. Prvašići su se po-trudili uz pomoć svojih ukućana pripremiti i do-nijeti svakojake kolačiće, peciva, kruhove, pite… Dan prije su nadobudno mijesili, oblikovali, pe-kli tijesto da bi sutradan, zajedno sa svojim pri-jateljima iz razreda kušali plodove svog truda. Neki su doduše u nedostatku vremena ili ideje donijeli svježe voće, čak iz vlastitog vrta. Nakon uvodnog razgovora i izlaganja hrane na central-nom stolu u učionici, slijedilo je ono najslađe, degustacija. Dok smo se sladili i ugodno družili

i Karla Leontić te mentorica pedagoginja Vesna Grubić. Nakon što su učitelji i pedagozi splitskih škola prošli duge i iscrpne edukacije gdje ih se podučavalo kako biti objektivan i pravedan su-dac, a buduće debatante upoznavalo s time što je uopće debata, natjecanje je moglo početi.

Kao članici dječjeg gradskog vijeća bilo mi je iznimno drago što će debata zaživjeti i među osnovnoškolcima u gradu pod Marjanom. Prva debatna tema oko koje su se afirmacija i negacija

pokušali dokazati da je već uhodani i provjereni sistem na kojem počiva naše školstvo do-voljno dobar, te ne traži nika-kva poboljšanja ili za provedbu istih nema dovoljno sredsta-va, donosile su nam nova isku-stva. Teme na čije smo zadane teze debatirali, poput uvođe-nja male mature ili pak gra-đanskog odgoja u školstvo te zabrane zoo vrtova, uvelike su nam pomogle da se naučimo umijeću debatiranja.

nismo ni primijetili da je sve sa stola nestalo u tako kratkom roku.

Antonija Markić

Finale u Gradskoj vijećnici

Negacija ili afirmacija - njima je svejedno

Svaka pomoć dobro dođe

1.c spremio je pravu malu gozbu

Školska događanja Školska događanja6 7

Početkom veljače našom školom odjeknuo je rap:„Puno lipih stvari, u školi Manuš ima,Ali nešto drugo u mojim je mislima.Osnovali smo radio, OšManuš mu je ime,S novim informacijama nema više zime.”

Svi su se pitali što se događa, dok se po prvi put nije čuo pozdrav: „Dobar dan, dragi naši Manušani.” Bio je to početak našeg radija.

Od veljače do danas mnogo smo napredovali te saznali kako na zanimljiv, a ujedno i zabavan, na-čin učenicima svih uzrasta prenijeti informacije.

RADIO OŠMANUŠDječji Forum „Splitska dica” u našoj školi po-stoji od sredine 2014. godine. Uz već unaprijed pripremljene radionice, posebnost je usmjere-na na obilježavanje značajnih datuma važnih za život djece, te uključenost DF-a u projekt „Od starog pisma do novog prijateljstva”. Cilj je ra-zviti učinkovite i održive aktivnosti kojima se pridonosi razvoju demokratskih načela i aktiv-nog građanstva te unaprijediti kvalitetu života djece i mladih.

U Dječjem tjednu, koji je bio od 5. do 10. li-stopada ove godine, forumaši su proveli aktiv-nost pod nazivom Poruke odraslima. Svim ra-zrednicima Osnovne škole Manuš podijeljena je radionica koju su proveli na satovima razredni-ka. Na kraju vođene radionice učenici su pisali poruke odraslima. Od dobivenih poruka iz svih razreda forumaši su odabrali najzanimljivije po-ruke i ispisali ih na plakat. Plakat su izložili na vidljivom mjestu u Osnovnoj školi Manuš kako bi ga mogli vidjeti svi učitelji i roditelji. Reakcije odraslih su bile neprocjenjive i time je cilj aktiv-nosti bio odrađen!

Dana 21. siječnja 2016. na Međunarodni dan zagrljaja proveli su akciju darivanja besplatnih za-grljaja. Nagrlili smo se i drugima izmamili osmi-jeh na lice čime je cilj akcije uspješno proveden.

Žana Vukičević

SPLITSKA DICA

No, ništa to tako uspješno ne bi bilo da nema stručnog vodstva. Tu je ulogu na sebe preuze-la učiteljica Njemačkog jezika Tajana Bundara. Stvaranjem radio programa učenike prvenstve-no potiče stvaranje, pisanje, čitanje, traženje in-formacija i pravilan govor.

Imamo i „radijsku škatulu”, tj. kutiju u koju učenici ubacuju novosti o svojim uspjesima ili uspjesima svojih kolega, a za koje smatraju da bi ih i ostali trebali znati. Mi ih potom uobličimo u vijesti i emitiramo preko radija. Tako iskazuje-mo ponos i zadovoljstvo što su učenici naše ško-le postigli uspjehe, a i njima odajemo zaslužena priznanja.

Kako se sve ne bi svelo na samo čitanje i upi-janje informacija, znamo mi ubaciti i pone-ki vic ili zagonetku, a tremu, i našu i onu uči-telja, razbijamo našim glazbenim brojevima. Za to je zadužena glazbena sekcija DY Yolo s učite-ljem Glazbene kulture/tehničkom podrškom – Tonćijem Mihovilovićem.

Svi smo mi postali jedna prava zajednica, a mjesta za sve ostale uvijek ima pa nam se može-te pridružiti u svakom trenutku.

A za sve ostale, kako bi rekli mi na radiju: „Do slušanja i stojte nam dobro,dobri naš svitu!”

Marino Kosor, 5.c

Jedna od brojnih radionica Forumaša

Gaja i Rea u zagrljaju Ravnateljica i učiteljica Žana

Jutarnja smjena spremna za emitiranje

Glazbena sekcija 6.a.

Popodnevni tim

Školska događanja Školska događanja8 9

Od ove nastavne godine, u našoj školi djeca ima-ju mogućnost treniranja Aikida pod vodstvom učiteljice Njemačkog jezika Tajane Bundare.

Aikido je japanska borilačka vještina koju je razvio Morihei Ueshiba (O ‘Sensei, što znači „veliki učitelj”) u 1920-ima.

AIKIDO

10 razloga zašto je aikido dobar za djecu:1. Aikido je neagresivna borilačka vještina. S

aikidom se borba ne započinje, već završa-va. Aikido ne potiče sindrom „superjuna-ka iz crtića” – tući se sa svima, udarati pse i mačke. Aikido se koristi kada netko drugi „prekrši pravila”, tj. započne tučnjavu.

2. Aikido uči djecu da budu mirna, naravno ne cijelo vrijeme. Kada moraju mirno sjediti, uči ih koncentraciji, koja im može pomoći u školi. Aikido tehnike ih uče kako biti miran na ispravan način, nikako na način da su im emocije zagušene.

3. Aikido uči djecu praktičnoj samoobrani – oduzimanju ravnoteže protivniku, kontroli i primjeni poluge.

4. Aikido djeci daje pozitivnu sliku o svijetu, uči ih da trebaju biti u harmoniji sa svojom okolinom. Uči ih principu – ako stvaraš ne-volju, izgubit ćeš – ali ako je tvoj um miran

Mjesec hrvatske knjige obilježava se svake godine od 15. listopada 2015. do 15. studenog 2015., stoga smo u našoj školskoj knjižnici, u Manuškom ti-nelu, 12. studenog 2015. održali Večer hrvatskog soneta! Na Večeri hrvatskog soneta sudjelovali su učenici sedmih i osmih razreda, ali i poneki ljubi-telji pisanja pjesama čak iz petog i šestog razreda. Svi su se iznimno dobro pripremili.

Lea Talija Meić i Dino Martedić iz 7.b izradili su plakat o sonetu i prezentirali ga nazočnima.

Sonete naših poznatih pjesnika Antuna Gustava Matoša, Vladimira Nazora i Dobriše Cesarića, interpretrali su Niko Anzulović Mirošević i Petra Ćosić iz 8.b, Roko Marini iz 7.a, Noa Davitkovski i Domagoj Silobrčić iz 7.c.

Osobito zanimljivo bilo je čuti našu učenicu Vanu Pilić (6.a) s pjesmom San i Luku Kovačeva

VEČER HRVATSKOG SONETA

(5,c) s pjesmom Kad nešto voliš koji su se sami okušali u pisanju soneta. Nadam se da smo po-taknuli učenike na daljnje stvaralaštvo i ljubav prema poeziji.

Naši učenici vam puno vole pričati. Učitelji sva-kodnevno o tome govore. Ponekad kažu da od silnih priča, nitko nikoga ne sluša, da se govori u glas i da njih više nitko ne sluša.

Međutim, pričanje pravih priča o doživljajima na temu Igra je radost koje su nam naši učeni-ci ispričali na našem 8. MANUŠKOM PRIČIGINU nikoga nije ostavilo ravnodušnim. A, nije ni čudo, jer je igra svakome draga, bio on mlad ili malo stariji. Kroz igru učimo, sklapamo prija-teljstva, smijemo se, natječemo i zabavljamo. Saznali smo kako su se igrali naši stariji nekada, kako se igraju djeca danas, kako igra može do-vesti čak do nezgoda i povreda, kako se kroz igru

MANUŠKI PRIČIGINi pozitivan, od situacije koja je pred tobom imaš priliku učiniti ono najbolje.

5. Aikido ih uči opuštenosti, jer aikido tehnika napravljena u grču ne valja i ne funkcionira.

6. Aikido djeci pomaže u školi jer razvija čist i bistar um.

7. Aikido razvija psihomotoriku kod dje-ce, uči ih ravnoteži tijela, razvija gipkost i elastičnost.

8. Svatko može biti dobar u aikidu. Nije po-trebno biti posebno talentiran za aikido. Ključ napredovanja je pozitivan stav.

9. Za aikido veličina, snaga i brzina nisu bitni. Zapravo je zapanjujuće s kojom količinom energije djeca mogu „baciti” odrasle!

10. Djeca su umorna nakon aikida pa će tako otići i ranije u krevet i slađe zaspati.

Tajana Bundara

mogu otkriti male i velike ljubavi, kako iz igre izrastaju junaci i još štošta. No, svi su se na kraju složili da nam je uz igru život puno ljepši.

Borba s osmjehom

Opušteni i pozorni

Ljubitelji poezije

Igrom do znanja

Školska događanja Školska događanja10 11

Međunarodni dan materinjeg jezika i Valentinovo obilježili smo 19. veljače pod motom ČITAM TI O LJUBAVI! Odškrinuli smo vrata naše knjižnice, a najhrabriji učenici: Lara Mijić, Ivan Prpić i Andi Tepavac iz 3.c; Borna Vulić i Domagoj Silobrčić iz 7.c; Dora Krolo iz 7.b; Zara Subotić za Renca Klišmanića, Petra Horvat, Petra Luetić, Tao Drašković, Roko Sučić, Dora Medvidović i Toma Bačić iz 2.c; Sara Kujundžić iz 8.b; Dora Jagar, Hana Lujić, Darija Mustapić, Antea Šišeta, Ana Marija Radeljić, Krešimir Polić iz 4.a; Gaja Duilo, Filip Jukić, Paola Romac, Barbara Župa, Andrea Podrug, Lana Vickov iz 3.b; Natali Oršulić, Ante Lisica, Klara Milišić, Roko Perković, Matej Duplančić, Ivan Vukičević, Roko Butorac, Iva Oršulić iz 4.b, uspjeli su zlatnim ključićem ot-ključati svoja srca i progovoriti o najvažnijem i najsnažnijem ljudskom osjećaju, ljubavi.

MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Ljubav

Sanjam jednu malu plavuiz razreda moga,

zbog nje sam ostao bez srca svoga.

Očima me svojim prati,al’ nikako da shvati…

Srce sam joj daoi nije mi žao.

Evo, Valentinovo na vrata kuca,a meni za njom

srce puca.

Pa joj onakošapnem u pola glasa:

Mila,bez tebe mi nema spasa!

Andi Tepavac, 3.c

Nakon provedenog školskog, a zatim županij-skog natjecanja 22. veljače 2016., naši vrijed-ni čitači, ekipno su se plasirali prema ukupnom broju bodova na državno natjecanje koje će se i ove godine održati u Čakovcu. Zanimljivo je da ovogodišnju ekipu sačinjavaju učenici iz pe-tog, šestog i osmog razreda što potvrđuje da nije uvijek presudna razina znanja nego ljubav pre-ma knjizi i prema čitanju. Trebalo je pročitati tri

ČITANJEM DO ZVIJEZDA!knjige: Poljubit ću je uskoro možda, Suvišan u sve-miru i Svašta u mojoj glavi.

Nadam se da će se učenici Petra Ćosić, Antun Vučica i Nando Duje Kuprešanin, pod vodstvom svojih mentorica Tamare Domić i mene knjižničarke, vratiti s natjecanja s do-brim rezultatima. No činjenica da smo prošle godine bili jedina splitska škola, već je posti-gnut veliki uspjeh.

KAKO NASTAJU SLIKOVNICE?Što je potrebno da bi nastala slikovnica? Sigurno ste se bar jednom u životu to zapitali. Možda ste pomislili da morate biti izuzetno nadareni u pi-sanju i slikanju, imati ogromno znanje, iskustvo i godine. Dovoljno je imati bar malo godina, po koju olovčicu u boji ili flomastere, poslušati što ti drugi govore i pogledati što se oko tebe nalazi.

Zahvaljujem se na nesebičnoj ljubavi na-ših učiteljica: Mirjani Pribudić, Ladi Režić, Tini Dadić Tomić, Tamari Domić, Jelici Balić, Renati Širović i Jasminki Jozipović što su djecu potakle na pisanje o ljubavi i njegovanje lijepe riječi.

Na kraju sve pomiješati i začiniti s malo volje i mašte. Ove godine, u našu knjižnicu prvi put su došli naši prvašići. Oni su pozorno slušali i gle-dali što se sve u knjižnici nalazi, kome knjižnica služi, kako se posuđuju knjige, tko tamo radi…

Tako su nastale najljepše slikovnice koje ima naša knjižnica.

Odškrinuli smo vrata naše knjižnice...

Prvašići na djelu Naša se knjižničarka Katarina divi novim slikovnicama

Školska događanja Školska događanja12 13

Sveta Lucija došla nam je u posjet 11. prosinca 2015. par dana prije samog blagdana koji se slavi 13. prosinca. Došla je na vrijeme, baš u našu knjiž-nicu osvijetljenu malim svjećicama i lampionima.

Ta velika kršćanska mučenica živjela je u 4. stoljeću za vrijeme cara Dioklecijana. Zaštitnica je vida, ratara, slijepaca, lađara, staklara, kro-jača, pisara i vratara. O njenom životu i hrabroj odluci za vjeru u Gospodina izvještavali su nas naši učenici Marino Kosor i Lucija Budić Leto.

SVETA LUCIJAI ove je godine Večer matematike u našoj školi privukla veliki broj učenika i roditelja. Ova večer je skup interaktivnih radionica u kojima sudjelu-ju učenici i njihovi roditelji, a koje potiču izgrad-nju pozitivnog stava učenika prema matematici.

Učenici od 1. do 4. razreda u koštac s matema-tičkim problemima uhvatili su se uz pomoć rodi-telja. Zajedno su prolazili „matematičke stanice” te birali aktivnosti u kojima će sudjelovati, a koje su za njih vrijedno organizirale učiteljice razred-ne nastave. Učiteljice su za ovu večer pripremile i posebnu igru Memory s glagoljičnim slovima. U nekim učionicama se tražilo i mjesto više.

Stariji učenici su radili samostalno ili uz po-moć prijatelja, zabavili su se te uvidjeli da se s matematičkim problemima, kako to oduvijek govore učitelji svim generacijama, susrećemo svakodnevno, ali toga nismo svjesni i uspješno ih rješavamo.

Ivana Goreta

VEČER MATEMATIKE

Razdragani učenici, ozarenih lica iz 3.b, pod vodstvom učiteljice Renate Širović, uveli su nas tradicijskim običajem koledanjem. Ti mali vrsni pjevači također su pomogli da svi nazočni nauče još jednu lijepu prigodnu pjesmu:

Santa LuciaSul mare luccica l’astro d’argento,Placida é l’onda, prospero il ventoVenite all’agile barchetta mia…Santa Lucia! Santa Lucia!

Učili smo kako se sije već prethodno namo-čena pšenica u male posudice te zapamtili kako ju treba svakodnevno zalijevati i njegovati da bi narasla do Božića. U sredinu naših posudica stavljali smo svijeću, simbol iščekivanja Božića. Svima su srca bila radosna i sretna te smo pože-ljeli da se veselje nastavi i u njihovim domovima.

Katarina Škiljo

Tradicionalno sijanje pšenice

Raspjevani i nasmijani uveli su nas koledanjem učenici III.b pod vodstvom učiteljice Renate Širović

O njenom životu i hrabroj odluci za vjeru u Gospodina izvijestili su nas naši učenici Mario Kosor i Lucija Budić Leto

Sedmaši su odabrali svoje matematičke stanice

Radni centar GLAGOLJICA Njima je matematika zabavna

Školska događanja Školska događanja14 15

Zlatna večer matematike održana je ove godine 3. prosinca 2015. na temu Matematički izumi u Staroj gradskoj vijećnici, Muzeju grada Splita i Palači Milesi.

Izlaganje grupe učenika OŠ Manuš se odr-žavalo u Muzeju Grada Splita. Imali smo temu: „Pantograf. Ili, kako su kopirali naši stari?”

Pantograf je izum izumljen u 15. st. To je izum kojim u jednom zamahu crtamo sliku kakvu že-limo i jednaku takvu uvećanu sliku. Možemo reći da je pantograf otac fotokopirnog fotoaparata.

Iako je naša grupa imala mnogo teškoća koje su prethodile prezentaciji, na kraju smo svi bili veoma zadovoljni, a publika je bila oduševljena time što se pantografom može. Zainteresirani su imali priliku osobno pokušati nešto nacrta-ti pantografom. Dobili su papir te su crtali dok smo mi drugima prezentirali. Većina srednjoš-kolaca koji su dolazili izvadili bi olovku iz pan-tografa pa pisali samostalno dok netko drugi nije gledao. Kasnije bi se hvalili da su to napra-vili pantografom. Čovjek bi se začudio što se sve moglo pročitati kasnije na tom listu.

Sve u svemu, Ivan Marušić, Leon Juras, pro-fesorica Lahorka Havranek Bijuković, koja nam je u svemu pomagala, i ja smo se zabavili te po-nešto naučili i poučili sve zainteresirane koji su se prisustvovali našoj prezentaciji.

Roko Martinić, 7.b

ZLATNA VEČER MATEMATIKE

Učenici sedmih razreda obilježili su 14. ožujka međunarodni Dan broja Pi prigodnim aktivno-stima u učionici.

Mjerili su pomičnim mjerilom i ravnalom promjer kovanica i CD-a te pomoću konca odre-đivali duljinu kružnice. Izračunali su omjer op-sega kruga i duljine promjera kruga te dobili pri-lično dobar rezultat za broj pi, 3.19. Svi znamo da poznata aproksimacija broja pi na dvije deci-male iznosi 3.14.

Ukrasili smo pano prigodnim plakatom, a i pokušali nalijepiti traku sa 1000 decimala bro-ja pi na zid učionice. Naglasak je na „pokušali”!

Poslušali smo i pjesmu o broju pi te potražili datum svog rođenja među znamenkama broja pi na internetskoj stranici Find Your Pi Day.

Bilo je zabavno, a sljedeće godine pokušat ćemo biti još kreativniji. Možda „padne” i koja pita (pie)!

Lahorka Havranek Bijuković

DAN BROJA PI

Roko Martinić prezentira rad pantografa

Traka s 1000 decimala broja Pi

Određivanje duljine kružnice

Školska događanja Školska događanja16 17

U četvrtak 7. travnja 2016. godine je u našoj školi održao predavanje „Priča o svemiru i Higgsovom bozonu” fizičar prof. dr. sc. Ivica Puljak, profe-sor sa splitskog FESB-a. Predavanje je bilo na-mijenjeno učenicima sedmih i osmih razreda, no našlo se tu i zainteresiranih učitelja.

Znanstvenik prof. dr. sc. Ivica Puljak godi-nama je angažiran na najvećem projektu istraži-vačkog centra CERN u Švicarskoj – radu LHC-a, Velikog hadronskog sudarača.

Predavanje je započelo osnovama – od čega je svemir sastavljen, koje ga čestice grade te broj-nim teorijama koje su nam dale bolji pogled na

PRIČA O SVEMIRU I HIGGSOVOM BOZONU

Učenici sedmog b razreda, Leon Juras, Ivan Marušić, Roko Martinić i Duje Perković, zajed-no s mentoricom Lahorkom Havranek Bijuković (učiteljicom matematike) predstavili su svoj „Pantograf” na smotri učeničkih radova „Budi i ti znanstvenik”. Smotra učeničkih radova odr-žana je 21. travnja 2016. na FESB-u u sklopu Festivala znanosti. Na smotri je sudjelovalo više od 200 učenika i njihovih mentora, a predstav-ljeni su uz pantograf i drugi zanimljivi radovi; hologram, plamteći zvučnik, Mondrianovi pra-vokutnici u Geogebri, fizika zvuka, morski svijet od recikliranog otpada, željezo koje krvari…

Prije Festivala smo malo nadogradili svoj pantograf te napravili novi od lego kocaka.

SMOTRA „BUDI I TI ZNANSTVENIK”

Tema je ove godine bila znanost i umjetnost, pa je mnoštvo radova bilo o zvukovima koji prola-ze kroz cijevi, ali je bilo i nekih radova koji nisu imali veze s umjetnosti, npr. otkrivanje radio-aktivne tvari.

Rad svakog pojedinog tima ocjenjivalo je po-vjerenstvo sastavljeno od vrsnih stručnjaka, fi-zičara, biologa i matematičara, pod vodstvom prof. dr. sc. Ivice Puljka. Povjerenstvo je bilo za-dovoljno našim radom i prezentacijom te su nas pohvalili.

Taj dan smo se jako zabavili i naučili nešto novo.

Roko Martinić, 7.b

svemir. Naučili smo kako je cijeli svemir sastav-ljen od 12 čestica od čega ga jedino 3 grade, a one proizlaze iz najveće i najsnažnije čestice – Higgsovog bozona. Otkriće ove čestice znan-stvenicima je izuzetno važno zbog nastojanja da doznaju kako je svemir zapravo nastao, kako se razvijao, od čega se sastoji i kako će jednog dana njegovo postojanje završiti.

Iako smo se pomalo bojali da će predavanje biti pomalo nerazumljivo za našu dob, naš strah je nestao s prvim profesorovim šalama:

» Ako imate više kilograma to znači da ste pri-vlačniji. (zbog sile teže)

» Za sve što napravite je kriva elektromagnet-ska sila, pa kad učinite nešto loše opravdajte se time.Zapamtili smo i činjenicu da kad bi sve atom-

ske jezgre čovječanstva stavljali na jedno mjesto dobili bi obujam veličine kocke šećera.

S predavanja smo otišli iznimno zadovoljni, a nekima se svidjela ideja o budućem zanimanju teorijskog fizičara.

Roko Martinić i Duje Perković, 7.b

Profesor Ivica Puljak odgovara na teška pitanja

Učenici pozorno slušaju

Kako saznajemo nove stvari? Duje predstavlja Pantograf

Školska događanja Školska događanja18 19

Četvrtak, 21. travnja 2016.Parkiralište ispred male dvorane na Gripama. Polako se okupljamo. Zbor, orkestar, dramska grupa, nagrađena učenica za likovni rad Stella Blažević.

Naravno, više je roditelja nego djece. Tu su i bake, mame i tate…

Šapuće se da neki od uzbuđenja nisu „ni oka sklopili”. Cilj je Slavonski Brod, OŠ Ivana Brlić Mažuranić, selo roda Čigoč te eko-etno selo Stara Kapela.

U autobusu se ubrzo začula svirka i pje-sma, naravno pod vodstvom učitelja Tonćija Mihovilovića.

U selu Čigoč porodice roda začuđeno su gle-dale veselu splitsku družbu. Male glave rodinog pomlatka znatiželjno proviruju iz raskošnih gni-jezda sagrađenih na vrhu telefonskih stupova i dimnjaka.

Ispred bajkovite škole Ivane Brlić Mažuranić dočekali su nas naši domaćini i ravnateljica Jasminka Suman. Djeca su se sramežljivo po-gledavala, pružali ruke tiho izgovarajući imena. Roditelji domaćina hrabrili su ih i poveli u svoje domove. Nekima su tu večer nedostajali rodite-lji, ali samo tu večer.

IZ DNEVNIKA JEDNE UČITELJICE

Petak, 22. travnja 2016.Zborno mjesto je škola is djecom naših domaći-na odlazimo u eko-selo Stara Kapela. Očuvano, staro slavonsko selo s drvenim kućama, voćnja-cima procvalih jabuka, starim uporabnim pred-metima i cvijećem svuda oko nas.

Atmosfera među učenicima prisnija.Šesnaest je sati i okupljamo se u školi sat vre-

mena prije početka priredbe. Jedan od razreda pretvara se u garderobu i započinju pripreme.

„Frizerka” učiteljica Dijana Budimir ima puno posla oko frizure Ivane Brlić Mažuranić koju je uprizorila Karla Leontić. Rutvica i Gita, Ana i Iva Oreč, u rukama su „kostimografkinje” učiteljice Renate Širović.

Učitelj Mihovilović „uštimava” instrumente naših „grdelin”, a Luka i Roko sami se uređuju. Prekaljeni su to glumci i ova predstava samo je jedna u nizu.

Sva „gungula” garderobe uredno je snimljena mojim tabletom, a ravnateljica, ona je plesala uz svirku orkestra i zbora.

Našom malom priredbom povezali smo Dalmaciju i Slavoniju, plavo i zeleno.

Svidjele su se Brođanima naše dalmatinske „pisme” i pjevali su s nama.

Atmosfera nakon priredbe među učenicima mnogo prisnija, Dogovaraju se zajednički izlasci.

Mi učitelji odlazimo na svečanu večeru po-vodom Dana škole Ivane Brlić Mažuranić. Večera odlična, tamburaši sjajni pa smo i kolo vodili, a naš učitelj Mihovilović uzeo je mikrofon u ruke i naravno, na noge dignuo cijelu dvoranu.

Subota, 23. travnja 2016.Povratak. Oko škole učenici i roditelji, ali ovaj put odvojeni. Tu je i ravnateljica Jasminka Suman.

Učenici se pozdravljaju, grle, vidi se i poneka suza…

Opraštamo se i odlazimo vidjeti Malenu i Klepetana. Učenici Brođani ulaze s nama u au-tobus i oni nas vode…

Atmosfera je potpuno prisna.Fotografiramo Malenu i Klepetana, fotografi-

ramo se svi zajedno. Opet se opraštamo.Suze više nitko ne krije, a zagrljaji su čvršći.

Atmosfera je vruća.I kako završiti ovaj trodnevni dnevnik ako ne

stihovima: „… Ne dirajte mi ravnicu, jer ja ću (mi ćemo) se vratiti!…”

Lada Režić

Selfie s domaćinimaČigoč - selo roda

Malena i Klepetan

Etno-selo Stara Kapela

Ispred kuće Ivane Brlić Mažuranić

Školska događanja Školska događanja20 21

Naš tradicionalni Dan sporta ove se godine odr-žao 19. travnja. Kao i obično, sudjelovali su svi razredi naše škole, dok su djelatnici i učitelji bili sudci na određenim sportovima. Za razliku od prošle godine kad smo bili domaćini učenicima u sklopu projekta „Od starog pisma do novog prijateljstva”, ove godine učenici su se natjecali u uobičajenim sportovima; graničaru, nogome-tu i našoj poznatoj štafeti. Kao sudac nam se pri-družio i učitelj Filko Barić koji je prošle godine otišao u mirovinu.

Naši učenici su dobri poznati po natjecatelj-skom duhu te ni ove godine nije nedostajalo ra-zličitih zastava i ukrasa na školi te instrumenata kojima su bodrili svoje, ali i protivničke razrede. Naravno, bilo je i pobjednika i gubitnika kao u svakim natjecanjima, ali svaki razred je dao sve od sebe i nije bilo puno tužnih lica jer je iona-ko bit ovoga dana druženje i zabava. I kako glasi stara sportska poslovica: „Važno je sudjelovati, a ne pobijediti”.

Lea Talia Meić 7.b

DAN SPORTANaša škola je 28. travnja ugostila predstavni-ke Podravke i Večernjeg lista, predstavnicu Hrvatskog debatnog društva Dariju Jeger i za-grebačke srednjoškolce, Podravkinu nutricio-nisticu Maju Vidaković te promotora projekta Zdravi odmor, dobro poznatog kuhara i pjevača, Luku Nižetića. Ovim projektom se nastoji širiti svijest o važnosti školskih obroka te doprinijeti poboljšanju prehrambenih navika djece.

Cijeli je susret započeo uvodnom prezentaci-jom koju je održala Podravkina nutricionistica. U prezentaciji su se spominjale brojne zanimlji-vosti koje su odlučivale o tome tko će biti Lukini pomagači u pripremanju jela. Nakon prezenta-cije je uslijedila Spikaonica na temu „Svi mladi trebaju imati na pravo na jedan zdravi obrok u školama” u kojoj je debatni tim naše škole po-kazao svoje umijeće. Nakon sva tri kruga su uče-nici, ali i učitelji naše škole, pitali razna pitanja Luku i nutricionisticu. Bilo je tu zanimljivih od-govora, npr. Luka nikada ne pjeva dok je pod tu-šem ili dok kuha, ne zna je li mu draže kuhanje ili pjevanje te kada nema puno vremena za ku-hanje ubaci svega što ima kod svoje kuće i onda

ZDRAVI ODMOR

to sve skuha… Nutricionistica nas je naučila da pizza nije nezdrava, ali ju trebamo jesti u odre-đenim količinama. Nakon Spikaonice uslijedio je najzanimljiviji dio susreta, a to je Lukino ku-hanje i degustacija njegovog jela. Skuhao nam je tjesteninu s tunom u kojoj su svi uživali. Na kra-ju je, kako smo se i nadali, Luka Nižetić davao autograme i pozirao za „selfije”!

Dora Krolo, 7.b

Zdravi štand Akavaca

Prvaši su spremni za utakmicu

Slavlje 4.b

Posjetio nas je i učitelj FilkoPodrška s tribina

Svi bi htjeli pomoći u kuhinji

Najbolji dio - degustacija Debatna ekipa naše škole u Spikaonici

Školska događanja Školska događanja22 23

Škola Manuš je i ove godine imala svoje pred-stavnike na ekipnom prvenstvu osnovnih škola grada Splita u šahu. Dječaci su osvojili 2. mjesto, a djevojčice 3. mjesto. S obzirom na odličan re-zultat, učenici su dobili nagradu – simultanku sa šahovskim velemajstorom Ivanom Žajom.

Ivan Žaja osvajao je titule u svim dobnim ka-tegorijama, od početnika do seniora, te bio član reprezentacija bivše države i Republike Hrvatske. Najuspješnija mu je bila 2000. godina kada se plasirao na Svjetsko prvenstvo u Americi, na-kon čega mu je potvrđena titula velemajstora. Danas se uglavnom bavi podučavanjem mlađih naraštaja pa je to bio jedan od razloga održavanja simultanke.

SIMULTANKA S VELEMAJSTOROM

8. travnja 2016. u dvorani Nadbiskupijskog sje-meništa u Splitu održana je priredba povo-dom Dana njemačkog jezika. Škole Splitsko-dalmatinske županije pripremile su razne toč-ke od glazbenih, do glumačkih i plesnih, pa čak i „slasnih” (slastičari Turističko-ugostiteljske škole počastili su nas kreativnim delicijama). Naša škola nastupala je s točkom Bremenski svi-rači (Die Bremer Stadtmusikanten) u kojoj je su-djelovalo 20 učenika od 4. do 8. razreda:

DAN NJEMAČKOG JEZIKA 2016. – TAG DER DEUTSCHEN SPRACHE

Za ovu su prigodu u knjižnici škole pripre-mljene šahovske ploče za 10 učenika i učitelja Željka Jozipovića te pedagoginju Vesnu Grubić. Simultanka se igra tako da velemajstor ide od ploče do ploče, igrajući sa svima istovremeno. Prva partija završila je s 10 pobjeda velemajstora i 2 remija, s učiteljem Željkom i učenicom Klarom Milišić (4.b). U drugoj su partiji remi ostvarile i Klara Steffen Zanchi (4.b) i Dora Krolo (7.b).

Učenici su otišli kućama prepuni dojmova, ali i nekih novih znanja i trikova koje su naučili jer, kako kaže velemajstor, više se nauči iz pora-za nego iz pobjede.

Ivana Goreta

» Niko Anzulović Mirošević (8.b.) u ulozi in-terpretatora, Filip Lovrić (8.c.) i Mihovil Parčina (5.c.) u ulozi pripovjedača

» 4 životinje glumili su petaši Mihovil Kuliš (pas), Nola Srdanović (mačka), Roko Ugrina (magarac) i Zoran Perković (pijetao), dok su Luka Kovačev (5.c) i Klara Steffen Zanchi (4.b) vjerno prikazali zločeste gospodare.

Naši svirači su zasvirali uz plesnu trupu u sastavu še-stašica Marte Vukmir, Klare Juras, Iriane Mihaele Jurčić i petaša Paule Vojnović, Lune Baričević, Ivane Čorvilo, Karle Manojlović, Damjana Polića i Filipa Stojkovskog. Petašice Lucia Miošić, Marija Budić Leto i, ponovo, Karla Manojlović, sa svojim čarobnim smiješ-kom vodile su nas tragom na-ših životinja.

Tajana Bundara

Velemajstor Ivan Žaja s učenicima i učiteljem Ž. Jozipovićem

I učitelj Željko je odmjerio snage s velemajstorom

Napeto do samog kraja

Učenici s mentoricom Tajanom Bundarom

Pripovjedači Filip i Mihovil te Niko kao interpretator

Ljudska piramida za kraj iznimno uspješne točke

Projekt Od starog pisma do novog prijateljstva24 25

Na početku nove školske godine 2015./2016. nastavili smo s projektom „Od starog pisma do novog prijateljstva”. Ponovno smo krenuli pu-tovima glagoljaša. Nakon posjeta Pustinji Blaca na otoku Braču i tamošnjem glagoljaškom sa-mostanu u studenom 2014. g., sada smo posjetili Poljičku Republiku.

Osim Novinarske grupe, Omiš su posjeti-le i Povijesna, Likovna te Glagoljična grupa. Također su s nama išle ravnateljica i druge uči-teljice. Glavni cilj našeg izleta bio je posjetiti cr-kvu Sv. Petra, Poljički muzej te vidjeti kip Popa glagoljaša, no zbog velikog kulturnog bogatstva ovoga kraja nismo mogli otići, a da ne posjetimo barem špilju i oltar sv. Leopolda Mandića i kuću u kojoj je rođen književnik Jure Kaštelan.

CRKVA SV. PETRANa početku omiškog izleta prvo smo posjetili cr-kvu Sv. Petra. Crkva Sv. Petra nastala je tijekom

NASTAVLJAMO PUTOVIMA GLAGOLJICE…

srednjeg vijeka, stara je preko 1000 godina te je izgledom slična crkvi Sv. Križa u Ninu. To je pre-dromanička crkvica, što nam govori da je gra-đena po uzoru na rimske građevine. U vrijeme srednjeg vijeka bilo je malo vjernika što je ra-zlog veličine crkve. Dugačka je 9 metara, a širo-ka 5 metara. Prepoznatljiva je po svojoj kupoli i pravokutnoj apsidi u obliku glagoljičnog slova L što znači „ljudi”. Slična je crkvama Sv. Trojstva u Splitu i Sv. Donata u Zadru koje imaju okru-glu apsidu. Građena je krajem 9. i početkom 10. stoljeća.

Crkva sv. Petra nalazi se na prostoru izme-đu rijeke Cetine i Žrnovnice gdje se nekada na-lazila Poljička Republika. Poljička Republika bila je posebna po tome što je njome vladao čitav narod, osim žena. Ona je jedna od prvih drža-va koje su poticale razvoj demokracije. Uz nju se u povijesti najviše spominju kraljevi Slavac i Zvonimir. Omiš je uložio 2 milijuna kuna za

crkve. Nakon silnog rada, sjeli smo u hladovinu i uži-vali u „marendi” koju su nam pripremile naše vrijed-ne kuharice.

ŠPILJA I OLTAR SV. LEOPOLDA MANDIĆAIduće naše odredište bila je špilja sv. Leopolda Mandića. Kada smo tamo stigli, prvo što smo ugledali bila je pre-divna rijeka Cetina. Zatim smo se uputili prema brdaš-cu na kojem se nalazio oltar i špilja Leopolda Mandića. U

spas crkve zbog kiše i snijega. Tu se izgradilo Poljičko sjeme-nište. Biskupi su osnivali škole koje su bile jedine u to vrijeme, a pohađala su je većinom dje-ca koja su htjela postati sveće-nici. Škole su bile na glagoljici (na glagoljici se pisalo, čitalo, pjevalo, molilo…). Sjemenište je djelovalo oko 150 godina.

Iako je ova crkva fizički malena za grad Omiš je jako posebna.

Nakon predavanja učiteljica Dragice Reljić i Jelice Balić o cr-kvi, naša je Likovna grupa po-kazala svoja umijeća crtanjem

špilji se nalazio maleni oltar na kojem se, kako legenda kaže, sveti Leopold Mandić molio. Nakon posjeta špilje i oltara malo smo razgledavali priro-du te naletjeli na kuću književnika Jure Kaštelana.

Naš izlet završili smo u Gatima gdje nas je prije Muzeja Poljica i kipa Popa glagoljaša ugostila sestrična naše časne sestre Katarine Čotić, koja nas je po-nudila domaćim fritulama, sokovima te raznim poslasticama. Nakon kratke okrijepe otišli smo do Muzeja, crkve sv. Ciprijana i kipa. Nakon kratkog foto-grafiranja ispred kipa ušli smo u male-ni muzej i vidjeli prekrasni zidni mozaik jednog hrvatskog slikara, razne pred-mete, slike i odjeću iz bogate povijesti Poljičke republike.

Kao šećer na kraju popeli smo se na vrh sv.Jure, uživali u predivnom pogle-du na Omiš te napravili par fotografija i „selfija”.

Iako to nismo htjeli, našem izletu je time došao kraj…

Dora Krolo i Lea Talia Meić, 7.bIspred crkve sv. Petra

Kip Popa glagoljaša

Likovna grupa na djelu

Projekt Od starog pisma do novog prijateljstva26 27

U sklopu našeg već dobro poznatog glagoljič-nog projekta „Od starog pisma do novog prija-teljstva” te povodom Dana kravate naša je škola organizirala još jednu likovnu radionicu na kojoj nam se pridružila umjetnica Blaženka Benkus. Naš zadatak na toj radionici bilo je slikanje na svili. Prije samog početka slikanja trebali smo malo izvježbati ruku te smo na papirima crtali razne uzorke posebnim bojama za svilu. Nakon toga smo prešli na oslikavanje najpoznatijeg hr-vatskog odjevnog predmeta – kravate. Tada je na red došla naša mašta. Za neke je to bio izazov, ali većina nas se dobro snašla u tom zadatku. Osim naših maštarija, jedan od zadataka bio je kravatu ispuniti glagoljičnim slovima. Uz vodstvo naše umjetnice iz Varaždina, radionica je protekla bez problema, a dio iznimno uspješnih radova otpu-tovao je i našim projektnim partnerima.

Gošća nam je ovom prilikom odgovorila i na par pitanja.

Kako ste se počeli baviti ovim stilom umjetnosti?Ja sam iz Varaždina i krenula sam honorarno ra-diti za svilanu Vis u Varaždinu prije otprilike 15 godina. Čim sam prvi put kapnula boju na svilu, znala sam da ću se time baviti cijeli svoj život. Vrlo brzo sam pokrenula vlastiti posao i tako da-nas zapošljavam druge ljude.

OSLIKAVANJE KRAVATA

Gdje dobivate motivaciju za svoje radove?Svuda oko sebe, svaki dan. Naročito me inspiri-raju duhoviti, zabavni, nasmijani ljudi, čini mi se da vladaju svijetom.

Da se ne bavite ovim poslom, čime biste se bavili?Slikanjem, ali nekom drugom tehnikom. Radim posao koji volim, čak mi za njega i plate i to je to. Naučila sam ga sama, rado ga predstavljam i poučavam.

Koliko vam je potrebno vremena za jedan rad?Ovisi. Ne znam kako odgovoriti na ovo pitanje jer nikada ne radim sama već radimo timski, u toj radionici nas puno radi na jednom projektu tako da nam sada ide jako brzo.

Kako vam se sviđa u Splitu?O, pa u Splitu mi je najljepše, zato sam tu došla i ostat ću zauvijek.

I za kraj, vaš životni moto ili citat je…?Mjerilo našeg neznanja je snaga vjerovanja u nepravdu i tragediju. Ono što gusjenica smatra krajem svijeta, učitelj naziva leptirom.

Lea Talia Meić i Stella Blažević, 7.b

Od 27. rujna do 1. listopada 2015. g., zahvaljujući projek-tu „Od starog pisma do novog prijateljstva”, posjetili smo još jednu državu iz koje nam do-laze škole-partneri. Bila je to druga u nizu naših planira-nih projektnih mobilnosti. Nakon Portugala putovali smo u Rumunjsku, u gradić na obali Crnog mora, Valu lui Traian.

U mobilnosti su sudjelovale ravnateljica škole, Marita Guć, voditeljica projekta, učiteljica razredne nastave Jelica Balić i

PROJEKTNI TIM U RUMUNJSKOJ

Cilj ovog susreta bio je utvrđivanje druge faze projekta, oblikovanje smjernica u izvođe-nju projektnih aktivnosti, diseminacije i evalu-acije koje će se odvijati tijekom školske godine 2015./2016.

Učenici osnovne škole „Viceadmirala Ioana Murgescua” priredili su sudionicima toplu do-brodošlicu uz bogati kulturno-umjetnički pro-gram. Učitelji domaćini predstavili su nastav-ne predmete, način rada i ocjenjivanja u ru-munjskom školskom sustavu. Naše sudionice su bile posebno dirnute naporima koje partne-ri iz Rumunjske ulažu u realizaciju zajedničkog projekta.

Svaka od ovih projektnih mobilnosti je pri-lika za upoznavanje povijesti zemlje domaćina. Sudionici su posjetili brojne muzeje i kulturne spomenike te su se vratili kućama obogaćeni za jedno novo i lijepo iskustvo.

Dragica Reljić

koordinatorica projekta, učiteljica engleskog je-zika Danijela Erceg.

Umjetnica Blaženka Benkus s vrijednim novinarkama

Posljednje upute za rad

U osnovnoj školi Viceadmirala Ioana Murgescua

Na obali Crnog mora

Projekt Od starog pisma do novog prijateljstva28 29

U sklopu našeg projekta „Od starog pisma do novog prijateljstva” provedena je još jedna mo-bilnost: u vremenu od 6. do 12. prosinca 2015. g. posjetili smo grad Izmir u Republici Turskoj. U mobilnost su bili uključeni učenici Tea Topčić, Tin Šegvić i Darijan Gudelj te učiteljice Lada Režić, Danijela Erceg i Dragica Reljić.

Do grada Izmira koji se nalazi na zapadnoj obali Mala Azije putovali smo zrakoplovom, Sarajevo-Istanbul-Izmir. Naši domaćini toplo su nas dočekali već u izmirskoj zračnoj luci.

MOBILNOST U IZMIR, REPUBLIKA TURSKA

zvono već opuštajuća glazba za početak i kraj nastavnog sata.

Nakon ručka, u poslijepodnevnim satima sudjelovali smo u zanimljivoj likovnoj radioni-ci u kojoj smo upoznali likovnu tehniku EBRU. Likovnu radionicu vodio je učitelj Likovne kul-ture Mustafa Hacinebi.

1. dan (7. prosinca)Prvog dana mobilnosti domaćini su pripremi-li program dobrodošlice. Na školskom igralištu folklorna grupa je predstavila narodni ples ti-pičan za taj dio Turske. Program dobrodošlice se nastavio u školskoj dvorani za priredbe gdje je ravnatelj Ali Bilgic održao pozdravni govor, a potom je uslijedilo nekoliko točka u kojima su nastupili učenici škole Karsiyaka. Nakon pro-grama dobrodošlice domaćini su nas poveli u ra-zgledavanje škole. Poslije razgledavanja nazoči-li smo nastavi iz glazbene kulture, matematike, tehničke kulture i turskog jezika. Jedna od za-nimljivosti vezano za rad škole našeg domaći-na je školsko zvono koje nije „klasično” školsko

2. dan (8. prosinca)Drugog dana naše mobilnosti domaćini su orga-nizirali posjet Efezu koji se nalazi 55 km jugoi-stočno od Izmira. Taj antički lokalitet je na listi je svjetske kulturne baštine te se nalazi pod zašti-tom UNESCO-a. Efez je antički grad koji je svoj procvat doživio u doba starog Rima. Danas je to

zanimljiv i bogat arheološki lokalitet koji još uvi-jek skriva brojna iznenađenja. Imali smo prili-ku, između ostalog, vidjeti ostatke Artemidinog hrama koji spada u jedno od sedam čuda starog svijeta, Celsusovu knjižnicu, veliki amfiteatar koji je mogao primiti 24 000 gledatelja… Šetali smo rimskim ulicama Efeza, posjetili čak i jav-ne zahode i saznali brojne zanimljivosti o životu antičkog Efeza.

Prije posjeta samom Efezu posjetili smo Kuću Djevice Marije u kojoj je živjela do Uzašašća, a poslije Efeza i pitoreskno selo Şirince u kojem smo mogli doživjeti Tursku u punini njezinih

boja, mirisa i okusa na bazaru toga malog sela. Na kraju dana uslijedio je posjet Arheološkom muzeju u Efezu u kojem se na-laze izlošci vezani za to boga-to antičko nalazište. Na putu prema Izmiru zaustavili smo se kod džamije iz 14. st.

3. dan (9. prosinca)U prijepodnevnim satima slušali smo predavanje o otomanskom

pismu koje je održala učiteljica turskog jezika Cemile Kasar. Nakon predavanja sudjelovali smo u drugoj radionici koja se nastavljala na radionicu održanu prvog dana. Na slike koje smo izradili u ebru tehnici ispisivali smo slova otomanskog pi-sma. Radovi svih timova bili su izloženi u poseb-noj prostoriji.

Potom smo sudjelovali i u trećoj likov-noj radionici pod vodstvom učitelja Mustafe Hacinebija. Naša zadaća je bila nacrtati djevoj-čicu i dječaka u nacionalnoj narodnoj nošnji. Naš tim se odlučio predstaviti splitsku narodnu nošnju. Nakon što su radovi završeni izloženi su

u hodniku škole te je slijedilo fotografiranje.

Nakon ručka, u poslijepod-nevnim satima odvijala se i če-tvrta likovna radionica u ko-joj su sudionici, u mješovitim timovima izrađivali ukrase za bor. Ukrasi su, naravno, bili slova naših pisama koja su nas spojila u ovom projektu. Nakon ukrašavanja bora, slijedilo je zajedničko fotografiranje.

4. dan (10. prosinca)Četvrtog dana posjeta doma-ćini su organizirali razgleda-vanje Izmira. Razgledavanje je započelo posjetom kući supru-ge prvog turskog predsjednika Ataturka. U toj kući je umrla majka prvog turskog predsjed-nika. Kuća je uređena u duhu dvadesetih godina 20. stolje-ća. Potom smo posjetili Agoru – muzej na otvorenom u sa-mom središtu Izmira. Saznali smo da se prva Smirna (kako se nekad zvao Izmir) nalazila na močvarnom terenu uz rije-ku te su je stanovnici napustili i

Domaćini Mustafa i Sybel

Svladali smo likovnu tehniku ebru

U osnovnoj školi Karsiyaka

Posjetili smo ostatke rimskog Efeza

Domaćinima smo poklonili oslikane kravate

Projekt Od starog pisma do novog prijateljstva30 31

preselili se na obližnji brežuljak gdje je nastala druga Smirna. Ostaci koji se danas mogu vi-djeti iz rimskog su perioda. Nakon toga je uslijedio posjet 3. Smirni, turskoj Smirni. Na vrhu turske Smirne nalaze se ostaci kule iz doba Aleksandra Velikoga. S kule se pruža pre-krasan pogled na grad Izmir, luku i zaljev. Posjetili smo Etnografski muzej u kojem je kroz bezbrojne zanimljive eksponate prikazana bogata prošlost Izmira. Jedan od sim-bola Izmira je kula sa satom na

glazbe učenici iz Portugala, Poljske, Rumunjske, Hrvatske i naravno domaćini plesali su turski narodni ples. Nakon plesa učenici su sudjelova-li u košarkaškom „nadigrava-nju”. Košarka je jako popu-laran sport u Izmiru. Upravo košarkaški klub iz Karasiyake je sudjelovao u finalu europ-skog prvenstva ove godine. Učenici sudionici odlično su se zabavili u igri koja je uslije-dila, a riječ je o „vrućoj stolici” koja je dobro poznata i u našim krajevima.

Glagoljicu je jako teško naučiti. Zato su učiteljica Tamara Domić i knjižničarka Katarina Škiljo po-zvale sedmero učenika naše škole da im se pri-druže te izrade igru o glagoljici.

Učenici nisu svi bili iz istog razreda: Venci Wang (6.a), Nando Duje Kuprešanin i Josipa Topčić (6.c) te Nina Štambuk, Ema Pezelj, Lucija Grbelja i Nika Drinković (6.b). Igra je nastala u sklopu projekta Od starog pisma do novog pri-jateljstva, a za izradu su bile potrebne čak dvije godine. Kada su se učiteljica i knjižničarka sje-tile igre, uslijedilo je jedno veliko pitanje – kako će igra izgledati? To su prepustile nama učenici-ma, ali naravno, uz njihovu pomoć.

Morali smo osmisliti pitanja i pravila igre i na kraju smo imali 113 polja. Nakon pitanja

DRUŠTVENA IGRA UPOZNAJ GLAGOLJICU

uslijedilo je crtanje igre. Morala je biti dovoljno velika za sva ta pitanja. Nakon dugog crtanja i bojenja igre, krenuli smo na izrađivanje figuri-ca, kutije s pitanjima te kocke za igru. Uh, ku-tiju za pitanja je bilo komplicirano napraviti, ali kada smo se svi usuglasili i složno krenuli raditi, sve je išlo lakše. Konačno, kada je sve bilo goto-vo, uslijedila je probna igra. Prvo je bilo jako la-gano jer smo u rukama imali papire s pitanjima i odgovorima, ali s vremenom je postajalo teže jer smo sve odgovore morali i naučiti.

Ova je igra izrađena kako bi potaknula uče-nike da nauče glagoljicu kroz igru i zabavi. I vje-rujte nam, djeluje!

Nika Drinković i Ema Pezelj, 6.b

glavnom gradskom trgu, nezaobilazna na ra-zglednicama Izmira. Pored kule sa satom koja je podignuta prije stotinjak godina uslijedilo je

zajedničko fotografiranje. A jedna od zanimlji-vosti Izmira je i lift koji je svakodnevno na usluzi građanima kako bi lakše pristupili jednom dijelu grada koji se nalazi na uzvisini.

5. dan (11. prosinca)U prijepodnevnim satima malo smo se razgiba-vali učeći turski narodni ples. Učitelji Tjelesne kulture pokazali su učenicima osnovne ko-rake turskog narodnog plesa koje su učenici vrlo brzo svladali. Uz taktove turske narodne

sudionika projekta na toploj dobrodoš-lici gradonačelniku se zahvalila učitelji-ca Danijela Erceg.

U vremenu od 14:00 do 16:00 sati učitelji zemalja partnera sudjelova-li su u projektnom sastanku. Na počet-ku sastanka našim partnerima u pro-jektu podijelili smo darove – oslikane svilene kravate, a prethodno je učite-ljica Danijela Erceg održala predavanje o kravati kao hrvatskom nacionalnom simbolu. Potom su koordinatori iz ško-la-partnera podnijeli izvješća o tome

Svakako je važno spomenuti da nas je toga dana primio i gradonačelnik Karsiyake koji nam se obratio pozdravnim govorom. U ime svih

što su ostvarili s obzirom na dogovor koji je u li-stopadu postignut u Konstanci. Bilo je riječi i o završnom izvještaju te što bi on trebao sadržava-ti. Koordinatorica iz Poljske upoznala je nazočne s planovima za sljedeću mobilnost koja će se od-vijati krajem svibnja 2016. g., naravno u Poljskoj.

Naš posjet Turskoj ostat će u nezaboravnom sjećanju prije svega zbog topline gostoprimstva naših partnera iz osnovne škole Karsiyaka.

Dragica Reljić

Članak u lokalnim novinama

Išli smo u posjet gradonačelniku

Spremna za igru!

Projekt Od starog pisma do novog prijateljstva32 33

U sklopu projekta „Od starog pisma do novog prijateljstva”, tijekom prvog polugodišta na-stave, održavale su se radionice u Muzeju hr-vatskih arheoloških spomenika. Radionice su bile namijenjene učenicima od trećeg do osmog razreda naše škole. Sve razrede je na vratima Muzeja dočekivala muzejska pedagoginja Lada Laura. Gospođa Laura provela je učenike kroz stalan postav Muzeja čiji se eksponati odno-se na hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest. Zahvaljujući zanimljivom predavanju gospođe Lade Laure učenici su imali priliku čuti broj-ne zanimljivosti vezane za izložene ekspona-te kao što su Višeslavova krstionica, oltarna

RADIONICE ZA NOĆ MUZEJApregrada iz Kapitula kod Knina, ciborij iz crkve svete Marte u Bijaćima, Trpimirov i Branimirov natpis, Bašćanska ploča čija se kopija čuva u Muzeju. Ono na što su trebali obratiti pozor-nost je bogatstvo ukrasa, pletera, vitica, vino-ve loze, ptica… Na taj način učenici su se pri-premili za sljedeću fazu posjeta Muzeju, a ta je likovna radionica. Gospođa Laura dala je svim razredima posebnu tehniku za izradu radova s motivima glagoljice te su tako su nastala prava umjetnička djela. Radovi učenika bili su izlože-ni u Noći muzeja.

Dragica Reljić

U Noći muzeja 29. siječnja cijela škola Manuš preselila se u prostore Muzeja hrvatskih arheo-loških spomenika (MHAS-a) gdje smo s pono-som predstavili naš europski projekt.

Učenici 6. i 7. razreda predvođeni učiteljicom Hrvatskog jezika Tamarom Domić i knjižničar-kom Katarinom Škiljo demonstrirali su društve-nu igru „Upoznaj glagoljicu”. U ovoj zanimljivoj igri pobjeđuje onaj, pretpostavljate, koji zna više o postanku i razvoju glagoljice. Poučno i zabavno!

Igru memory koju su izradili učenici 3. razre-da pod vodstvom učiteljice Jasminke Jozipović, posjetiteljima su demonstrirali učenici 5. razre-da. Naravno, igrači su morali pamtiti i povezivati slova latinične abecede sa slovima glagoljske az-buke. Na zabavan način u kratko vrijeme naučili smo glagoljičnu azbuku!

Učenici 7. i 8. razreda tuš-perima ispisivali su glagoljske listine poput srednjovjekovnih pi-sara kako to inače rade svakog tjedna u sklopu Likovne i Povijesne grupe u našoj školi.

NOĆ MUZEJA

Posjetitelji su mogli vidjeti i radove naših učenika koje su izradili tijekom likovnih radio-nica u Kući Parać pod vodstvom učitelja Likovne kulture Ane Pletikosić i Jurice Milića. Radovi su također inspirirani glagoljicom, ali i antičkom Salonom koju smo predstavili našim školama-partnerima iz Poljske, Portugala, Rumunjske i Turske u svibnju prošle godine.

Svi učenici, mali i veliki, rastrčali su se po prostorima Muzeja koji je u toj noći postao naše veliko igralište. S obzirom da je postav Muzeja

posvećen hrvatskoj povijesti ranog srednjeg vi-jeka, učenici su imali priliku istražiti i sazna-ti ponešto novo o najranijoj povijesti Hrvata. Primjerice, imali su priliku upoznati naoružanje vojnika garde kralja Tomislava, pogledati film o najranijoj povijesti Hrvata…

Zbog mnoštva zanimljivih događanja koja smo pripremili možemo se pohvaliti da su se brojni posjetitelji zaustavljali pored naših uče-nika i pokazali veliko zanimanje za glagoljicu koja je još uvijek nepoznanica mnogima. Naša zadaća je upravo približiti to staro i zaboravlje-no pismo široj javnosti što smo velikim dijelom i ostvarili kroz jedan ovakav događaj kao što je Noć muzeja.

Za organizaciju ovog događaj zaslužne su uči-teljica razredne nastave Jelica Balić i muzejska pedagoginja Lada Laura.

Dragica ReljićIzložba učeničkih radova

Društvena igra Upoznaj glagoljicu

Petaši igraju memory

Ispisivanje glagoljskih listina

Intervju 35Projekt34

Užežin svetoga Dujma, 6. svibnja, predstavili smo gradu i svijetu naš projekt „Od starog pi-sma do novog prijateljstva”. Zahvaljujući vrijed-nim učenicima i njihovim učiteljima na Voćnom trgu osvanuo je šareni „banak” OŠ Manuš. Na „banku” su bile izložene najrazličitije rukotvo-rine učenika i djelatnika škole. Tu ste mogli vi-djeti torbe, straničnjake, svijećnjake, jastučiće, listine i mnoštvo drugih rukotvorina. Sve te ra-zličite izloške povezivala je GLAGOLJICA.

Šareni štand privukao je pozornost brojnih prolaznika, od kojih su većina bili strani turisti koji su pokazali veliko zanimanje za staro hr-vatsko pismo. Naravno, učenici sedmih razreda su na odličnom engleskom jeziku zainteresira-nim turistima nastojali objasniti o čemu je riječ. Poseban interes pokazali su turisti iz Poljske kad su shvatili da u sklopu projekta surađujemo i sa školom iz njihove domovine.

Međutim, najveću pažnju turista ipak su pri-vukli učenici nižih razreda koji su bili odjeveni u

staru splitsku narodnu nošnju. Brojni prolaznici poželjeli su se fotografirati s njima.

Bilo je ovo još jedno u nizu uspješnih pred-stavljanja našeg projekta kojeg financira Agencija za mobilnost Erasmus +.

Dragica Reljić

ŠARENI ŠTAND MANUŠANA

Ponekad strog, ali uvijek spreman na šalu, uči-telj Željko Miloš odgojio je brojne generacije i sada smatra da je vrijeme da mladi preuzmu nje-govo mjesto. Povodom odlaska u mirovinu sjeo je još jednom s učenicima svoje posljednje gene-racije koju je ispratio u 5. razred te im odgovorio na nekoliko pitanja.

Zašto ste odlučili postati učitelj?Ta je odluka davno pala pa je teško odgovoriti na to pitanje, ali poslije srednje škole sam završio Pedagošku akademiju u Splitu i postao učitelj.

Gdje se radili kao učitelj?Počeo sam raditi u Dobričinama kod Dolca, za-tim na Biteliću kod Peručkog jezera, u Grabovcu i u Manušu.

Koliko dugo radite u našoj školi?U ovoj školi radim od 1985. godine (30 godina).

Koji je najsmješniji događaj u Vašoj karijeri?U mojoj učiteljskoj karijeri doživio sam mno-go lijepih trenutaka kojih se još uvijek sjećam i neću ih nikad zaboraviti. Teško je nešto izdvojiti.

Kako se razlikuju Vaša prva i zadnja generacija učenika?Razlike su velike u ponašanju, odgoju, uče-nju, međusobnom poštivanju, odnosu prema radu… Smatram da je prava generacija bila bolja. Današnji učenici su vrlo pametni, obrazovani, poznaju nove tehnologije. Nedostaj im više rada, odgojnih i radnih navika.

Što biste poručili sadašnjim i budućim đacima?Poručio bih im da sve znanje i sposobnosti isko-riste na svoju dobrobit i boljitak cijele naše do-movine Hrvatske.

INTERVJU S UČITELJEM ŽELJKOM MILOŠEM

Što Vas u životu najviše opušta?Najviše me opušta rad s djecom, on me posebno veseli i raduje, obiteljski život, razgovor i igre s unučadi i boravak u mom rodnom kraju.

Veselite li se mirovini? Zašto?Da. Zato što smatram da je došlo vrijeme da se odmorim i da mlađe generacije učitelja mogu bolje odgovoriti izazovima vremena.

Volite li sport?Da, volim sport, posebno nogomet i sjećam se prve utakmice koju sam gledao između Engleske i Njemačke 1966. (4:2). Dragi su mi svi sporto-vi, posebno ako igra neka hrvatska momčad ili reprezentacija.

Volite li putovati?Volim putovati, posebno kolektivno s učite-ljima na izlet. Posebno se sjećam izleta u bivši Sovjetski Savez – Moskva, Rusija. To putovanje je nezaboravno.

Poruka za kraj: „Budite dobri, vrijedni, po-štujte roditelje i starije, volite i cijenite svoj narod i svoju domovinu Hrvatsku i budite pravi ljudi.”

Antun Vučica i Andrija Vučemilović Alegić, 5.b

Najljepši štand u gradu

Učitelji i djeca ponosno predstavljaju projekt

Učitelj Željko Miloš

Putovanja 37Intervju36

Ako ste se ikada našli na hodnicima OŠ Manuš za vrijeme malog odmora, sigurno ste zamijetili čovjeka u plavome koji svakom djetetu za ime i za svakoga ima šalu ili lijepu riječ. Riječ je o na-šem domaru Tomi, koji ove godine odlazi u za-služenu mirovinu, te je tom prigodom pristao na kratki intervju.

Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo?Živio sam sa 7 braće i sestara pa je uvijek bilo živo, a roditelji su se jako trudili da nam ništa ne nedostaje.

Otkada radite u ovoj školi?Radim od 1996. godine. (20 godina)

Što mislite o školi?Sviđa mi se što je škola starinska, ali najdraži u njoj su mi ljudi i topli odnosi koji vladaju.

Volite li svoj posao?Volim raditi svoj posao. Volim popravljati stvari i pomagati djeci i učiteljima.

Koje su dobre strane ovog posla?Dobra strana su dobra i pristojna djeca jer je tada odmah ugodnije raditi.

Koja Vam je najdraža generacija učenika?Svaka generacija je posebna na svoj način i u svakoj je bilo dobre djece. Trenutno mi je naj-draža ova jer mi je zadnja.

Što radite u slobodno vrijeme?Slobodno vrijeme provodim s obitelji i prijateljima.

INTERVJU S DOMAROM TOMOM BRSTILOM

Imate li hobi?Volim slušati radio prije spavanja i čitati. Također sam pretplatnik na utakmice Hajduka, idem na sve domaće utakmice bez obzira na rezultate kluba.

Koji Vam je najdraži dan?Najdraži dan u tjednu mi je nedjelja, ali najdraži dan u životu bio mi je dan rođenja kćeri Katarine.

Koju glazbu volite slušati?Najviše volim slušati Thompsona i Mišu, a najdra-ža pjesma mi je „Iza devet sela” jer sam ja rođen u Medovu Docu (Imotski) koji je toliko daleko.

Ante Duplančić, 7.c

Kao i uvijek, šesti je mjesec rezerviran za puto-vanja s obitelji. Ove godine odredište nam je bila Francuska. Prvi francuski grad na našem odre-dištu bila je veličanstvena kneževina Monako i njezin glavni grad Monte Carlo.

Svakom tko dolazi u Monte Carlo već s au-toceste pruža se divan panoramski pogled na ovaj grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Spustivši se u samo srce grada uputili smo se u razgledavanje. Veliki, zeleni park u Monte Carlu izgledom je bio gotovo jednak Central Parku u New Yorku. Ulice Monte Carla kao i ljudi koji su šetali njima podsjećali su na scene koje često vi-đamo u filmovima.

ČARI AZURNE OBALE

Skupocjeni automobili poput Ferrarija, Lamborghinija i Bentleya jurili su cestom. Čak je i tlo bilo prekriveno šljokicama.

Kako bismo bolje doživjeli ljepote ovoga gra-da uzeli smo maleni vlak koji nas je vodio kroz cijeli grad i pritom nam objašnjavao svaku bitnu pojedinost i znamenitost Monte Carla. Najviše

me se, između ostalog, dojmila Prinčeva pala-ča, rezidencija druge vladarske obitelji u Europi. Prisutnost prinčeve obitelji u Palači možete utvrditi po zastavi, koja je u njihovoj odsutnosti spuštena. Nakon posjeta luksuznom shoopping centru u samom srcu Monte Carla, koji je po svom uređenju podsjećao na muzej s mramor-nim podom i pozlaćenim elementima dodav-ši tome luksuzne trgovine, uputili smo se pre-ma smještaju. Gradić u kojem smo bili smješte-ni nalazio se između Nice i Monte Carla. Hotel u kojem smo bili smješteni nalazio se tik do mora i imao je ogromne terase s kojih ste mogli uživati pogled na prekrasnu Azurnu obalu.

Sljedećeg dana, u ranim poslijepodnevnim satima, uputili smo se u Nicu. Čim smo ondje stigli sjeli smo u slastičarnicu da probamo po-znate francuske kroasane. Potom smo otišli vi-djeti jednu od najdužih plaža u Europi. Niska temperatura Sredozemnog mora neugodno me iznenadila.

Tomo na počecima rada u OŠ Manuš

Grasse - svjetska prijestolnica parfema Nica

Manuški laureati 39Putovanja38

Sam centar Nice još više me oduševio. Prostrane ulice, trgovine s blještavim izlozi-ma i prozori ukrašeni cvijećem zapanjili su me. Nakon večere u Nici zaputili smo se u Caness.

U Canessu su se odražavali brojni tulumi na plaži kao i tulumi Facebooka i Googlea na jahta-ma, te brojni drugi. Ono što me zasigurno odu-ševilo, kao i druge posjetitelje Canessa, bio je crveni tepih kojim su se prošetale najpoznati-je filmske zvijezde. Na tlu su se nalazili potpi-si i otisci ruku najpoznatijih glumaca i pjeva-ča poput Angeline Jolie, Grace Kelly i Elizabeth Taylor. Ulice Canessa bile su raskošno uređenje, a izlozi ekskluzivnih trgovina mamili su vas da uđete u njih.

Kasno navečer vratili smo se u hotel puni doj-mova s predivnim slikama urezanim u pamćenje.

U ranim jutarnjim satima pošli smo u šar-mantni gradić po imenu Grasse. Grad Grasse se smatra svjetskom prijestolnicom parfumerije i to od 18. st. do danas.

U Francuskoj je jedan od glavnih centara par-fumerije, a mnogi parfumeri koji su danas veoma poznati u svijetu trenirani su upravo u Grasse-u ili su bar proveli neko vrijeme ondje.

Imali smo priliku gledati kako izgleda proces stvaranja parfema i sapuna, dok nam je jedna od djelatnica objašnjavala sve pojedinosti ovoga procesa. Grasse, poznata prijestolnica parfema također je i vrlo lijep gradić. Nakon Grassa posje-tili smo još jedan obližnji gradić, koji me svojim šarenilom i uskim uličicama ugodno iznenadio.

Grad je bio prepun tradicionalnih francuskih slastičarnica od kojih smo jednu posjetili i na-ravno ostali ugodno iznenađeni, te trgovina sa-punima i parfemima. Nakon posjete ovog pre-krasnog i zanimljivog gradića, vratili smo se još jednom u Caness. U Canessu smo po danu mo-gli bolje razmotriti njegovu ljepotu kao i naravno trgovine.

Idućeg dana odlazak u Opatiju nakon tri dana provedena u prelijepoj Francuskoj teško mi je pao, no put u Francusku zauvijek će mi ostati u srcu kao jedna prelijepa uspomena.

Karla Leontić, 7.b

Ove godine, na službenoj svečanoj promociji u Zagrebu, za svoj trud su nagrađeni naši učite-lji. Vjeroučiteljica časna sestra Katarina Čotić, učiteljica razredne nastave Ilijana Dominović i učitelj tjelesne i zdravstvene kulture Željko Jozipović promovirani su u zvanje mento-ra, a učiteljica matematike Lahorka Havranek Bijuković u zvanje savjetnice.

U našoj školi se održala još jedna svečana ce-remonija. Naime, generacijama je riječ kralj sino-nim za jednog učitelja pa smo ove godine odluči-li to učiniti službenim te ga zaista okruniti. Tom prigodom je pedagoginja Vesna Grubić pokazala svoju umjetničku stranu te napisala zagonetku.

Brkove ima, alkar nije.Drag je svima, široko se smije.Dica ga vole, s njima šale zbija

ocjene im dariva,pogodite tko je – Djed Božićnjak nije!

Dobra je srca, prijatelj pravi,za učenike legenda s krunom na glavi!

MANUŠKI LAUREATI

Monte Carlo

Na obali Sredozemnog mora

Promocija učitelja

Okrunjeni učitelj Filko

Junaci našeg doba 41Natjecanja40

Državno natjecanje iz talijanskog jezikaKlara Goreta, 8.c – 5. mjesto (mentorica Ivona Katunarić)

Državno natjecanje iz matematikeDarijan Gudelj, 8.b – 7. mjesto (mentorica Nelica Mitov)

Državno natjecanje iz fizikeDarijan Gudelj, 8.b – 7. mjesto (mentorica Ivana Pavković)

Državno natjecanje iz astronomijeNando Duje Kuprešanin, 6.c – 7. mjesto (mentorica Stella Vješnica)

Županijsko natjecanje iz geografijeKlara Goreta, 8.c – 3. mjesto (mentorica Jelica Šaškor)

Mala splitska debataDebatni tim OŠ Manuš – 2. mjesto (mentorica Vesna Grubić)

LiDraNo – kategorija školski listovi Mravac – 2. mjesto na županijskoj razini (urednica Ivana Dadić)

Natječaj „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”Stella Blažević, 7.b – nagrađeni rad

Natjecanje iz matematike „Klokan bez granica”Učenici rangirani među 10% najboljih u Hrvatskoj: Ivan Podrug, Marieta Žaknić, Maja Žuvela, Marta Ercegović, Matej Duplančić, Leo Stipičić, Marija Budić Leto, Nikolina Topić, Nikolina Olujić, Duje Perković, Venci Wang, Darijan Gudelj, Luka Runjić i Toma Ćatipović

NATJECANJA

Sportska natjecanja Ekipno prvenstvo osnovnih škola Splita – šah2. mjesto - Luka Živković, Ivan Marušić, Antonio Jović, Ivan Goran Perić i Mihovil Kuliš3. mjesto - Dora Krolo, Klara Steffen Zanchi, Klara Milišić i Nikolina Topić

Ekipno prvenstvo osnovnih škola Splita – streljaštvo2. mjesto - Duje Miletić, Dino Martedić i Ivan Marušić

U današnje doba svijet je pun nadahnuća. Jedan od takvih primjera je i Pakistanka Malala Yousafzai. Rođena je 12. srpnja 1997. godine u Mingori. S netom navršenih 15 godina Malala je već dvije godine u svojoj kulturi smatrana že-nom spremnom za udaju. Smatra se da djevojči-ce po navršetku 13. godine trebaju školske klu-pe zamijeniti ženskim odajama suprugove kuće. To je bio glavni razloge zašto je počela pisati blog za britansku radio kompaniju BBC. Možda joj je hrabrost za takav čin dao upravo otac koji je otvorio privatnu školu kako bi njegova kćer mo-gla imati obrazovanje.

U svom blogu Malala je najviše pisala o načinu života od talibanskom okupacijom te o položaju žena i djevojčica u društvu. Talibani su ju doživjeli

MALALA YOUSAFZAI„Jedno dijete, jedan učitelj, jedan knjiga i jedna olovka mogu

promijeniti svijet. Obrazovanje je jedino rješenje.”

kao prijetnju te su 9. listopada 2012. godine zau-stavili autobus na povratku iz škole u potrazi za Malalom. Ranjena je s dva metka od kojih ju je je-dan pogodio u glavu i skliznuo do ramena.

No Talibani ni metci nisu je uspjeli zaustavi-ti. Prebačena je na liječenje u Englesku te se uz snagu duha oporavila i nastavila govoriti cijelom svijetu, u ime onih koji ne smiju, o pravu na ob-razovanje svakog djeteta.

2014. godine u 17. godini života dobila je Nobelovu nagradu za mir i postala simbol bor-be i revolucije. No njena borba neće prestati dok obrazovanje ne bude dostupno svima.

Marino Kosor, 5.c

Malala Yousafzai

Klara Goreta na državnom natjecanju iz talijanskog jezika

Čitanjem do zvijezdaPetra Ćosić, Antun Vučica i Duje Nando Kuprešanin – pozvani na državno natjecanje(mentorice Tamara Domić i Katarina Škiljo)

Mravac poliglot 43Idoli42

Niall James Horan irski je pjevač i tekstopisac. Rođen je 13. rujna 1993. godine u Mullingaru. Niall je počeo svirati gitaru kad ju je njegov brat dobio kao božićni poklon. S obzirom da ju brat nije kori-stio, Naill je provodio vrijeme gledajući video urat-ke na Youtube kanalu te je samostalno naučio svi-rati. Njegov talent je prepoznala teta kad je jednom počeo pjevati u automobilu, a ona je mislila da čuje pjesmu s radija. Sa 16 godina se prijavio na bri-tanski X Factor gdje je, nakon ispadanja sa samo-stalnog dijela natjecanja, upoznao Harrya Stylesa, Liama Paynea, Louisa Tomlinsona i Zayna Malika te su postali One Direction. Bend je ubrzo postao iznimno popularan u cijelom svijetu. Do danas su izdali 5 albuma i osvojili brojne nagrade, ali su od-lučili napraviti stanku od godine dana kako bi od-lučili o daljnjem tijeku karijere. Obožavatelji di-ljem svijeta nestrpljivo očekuju njihovu odluku.

NIALL JAMES HORAN

Daniel Craig britanski je glumac najpoznatiji po svojoj ulozi u franšizi filmova o svjetski po-znatom tajnom agentu Jamesu Bondu. Rođen je u Chesteru u Engleskoj 2. ožujka 1968. godine. Svoju je glumačku karijeru započeo u National Youth Theatre u Engleskoj, a 1981. godine diplo-mirao je na engleskom sveučilištu drame i glazbe. Do danas je glumio u 4 filma o J. Bondu: Casino Royal (2006.), Quantum of Solace (2008.), Skyfall (2012.) i Spectrum (2015.). 2012. godine je osvojio nagradu Brittanica za najboljeg glum-ca godine. Također je upoznao englesku kralji-cu Elizabetu III. kada mu je ponuđeno da s njom skače iz helikoptera na otvorenju Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine.Posato je i UN-ov izaslanik za borbu protiv mina.

DANIEL CRAIG

MONSTERS

NelleThis is Nelle. She is five years old. She has got one ear. Her hair is very strange. Her eyes are strange, too because one eye is blue and the other is yellow. She has got a stitch, four arms, four legs and a very pretty dress. She is so cute and I love her.

Darija Mustapić, 4.a

LindaLinda is my favourite monster. She is from pla-net Pink. She has got two arms and two legs. She has got a big mouth full of white teeth. She is pink and very funny.

Antea Šišeta, 4.a

KokoThis is my monster. It is big and scary. It has got many colours but green is the dominant. Its name is Koko. Koko has got three tongues and they are blue. It has got yellow arms, two ears and fifty teeth.

Niko Matas, 4.a

LilyThis animal looks like a turtle. She has got five legs. Her eyes are blue. She is not green or brown. She is orange. Her name is Lily. Lily has got big pink wings. She loves flying. Her favou-rite food is a hot dog. She is very cute.

Marijeta Jurić, 4.b

Pjevač i tekstopisac Niall James Horan

Glumac Daniel Craig

Zabavni kutak 45Mravac poliglot44

ENGLISH TRANSLATION

Out of clean peace

Let’s eat something from the leg

He is as drunk as a mother

We were shooting from laughter

He lives on high leg

I ate myself alive

A little bit tomorrow

Small before

I’m all on five

Eggs on an eye

Everything is up and up

Treasure to you

Edge and Police Van

Go from me, come to me

CROATIAN

Iz čista mira

Pojedimo nešto s nogu

Pijan je kao majka

Pucali smo od smijeha

Živi na visokoj nozi

Živa sam se pojela

Malo sutra

Maloprije

Sav sam napet

Jaja na oko

Sve je gore i gore

Idi mi, dođi mi

Ivica i Marica

Blago tebi

CRAZY TRANSLATIONHow good are you at translating? Better than what you are about to read?

CROSSWORD TIME

L A C X Y E N H

N E C K R S W E

R C G I K O H A

H O L S A N W D

B F I G O N E B

V Y E Y E S Y V

X O N D E A R S

H A N D S N O G

LEGS

NECK

NOSE

HEAD

EYES

EARS

HANDS

MRAVAC, list učenika OŠ Manuš, SplitBroj 8, lipanj 2016.

NAKLADNIKOŠ Manuš, Vukovarska 11, 21000 Split

GLAVNA UREDNICA I VODITELJICAIvana Goreta prof.

UREDNIŠTVOAntun Vučica, Andrija Vučemilović Alegić (5.b)Marino Kosor (5.c)Nika Drinković, Ema Pezelj (6.b)Stella Blažević, Dora Krolo, Karla Leontić, Roko Martinić Lea Talia Meić, Duje Perković (7.b)Ante Duplančić (7.c)

LIKOVNA UREDNICAAna Pletikosić, prof.

FOTOGRAFIJEučiteljice, internet

NASLOVNICAGaleb: Lucija Budić Leto i Lea Bokavšek (7.a)Radio: Toma Čatipović (8.a)

NAZADNICAStella Blažević (7.b)

GRAFIČKA PRIPREMA Martina i Luka Vidoš

TISAKPrintera Grupa, Zagreb

NAKLADA700 primjeraka

WEBhttp://www.os-manus-st.skole.hr

IMPRESSUM

www.os-manus-st.skole.hr