www.spi.hr

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ info@spi.hrLC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

Broj zaposlenih u prvoj polovici 2017. godine

prelazi 130, a broj korisnika prelazi 930. Među

novim korisnicima tu je više gradova, općina,

proračunskih korisnika, te komunalaca i uprav-

itelja zgrada. Česte pohvale korisnika za naš rad

i povjerenje važan su nam motiv za nastavak ko-

rektnog pristupa i dobre suradnje s korisnicima.

Najznačajniji projekti sa kojima smo zakoračili

u 25. godišnjicu poslovanja su dobivanje pro-

jekta PARCS (nacionalni parkovi i parkovi pri-

rode uz financiranje UNDP-a), te razvoj alata

iČELNIK koji svakim danom dobivaju sve više

korisnika i potvrde na tržištu.

Alat iČELNIK prepoznat je od strane predstavni-

ka Hrvatskog informatičkog zbora i predstavni-

ka medijske kuće VIDI, te je odabran u izbor 50

ključnih hrvatskih IT rješenja.

iČelnik je predstavljen i u katalogu hrvatske IT

industrije Who is Who in IT.

Prepoznatljivost na tržištu kao lider u razvoju

poslovnih informacijskih sustava za JLP(R)S, ko-

munalce, upravitelje nekretnina i poduzetnike,

potiče nas da uvijek budemo korak ispred kako

bi svojim, postojećim i budućim korisnicima,

omogućili vrhunsku poslovnu učinkovitost.

Pratimo trendove, želimo biti uvijek korak ispred za naše korisnike!

Tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o.

ove godine obilježava 25 godina poslovanja

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

017.

6

BROJ 6.lipanj 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Praćenje namjenskih i vlastitih prihoda

Natjecateljski postupak uz pregovore

Interni pravilnik o unutarnjoj reviziji

Prava zaposlenika po osnovu roditeljstva

STUPANJE NA DUŽNOST

LOKALNIH ČELNIKA

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: centar@tim4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Turistička zajednica grada Šibenika (autor: Sky Action)

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Premda kalendarski još nije stiglo, ljeto nam je već poslalo svoje prethodnice: visoku tempe-raturu, sparinu i poneki „neverin“. Nije drugačije niti na političkoj sceni. Samo se potvrđuje nečija izreka da je „u politici moguće sve što se može izgovoriti“.

Lokalni izbori konačno su iza nas i sada naše brojne općine, gradovi i županije mogu nastaviti život. U pravilu bit će to po starom, jer izborima se ne dobiva novac, ne stižu investitori niti će poduzetnici postati inovativniji i poduzetniji. Poneko novo lice zasigurno neće radikalno pro-mijeniti društvene, ekonomske i fi nancijske tijekove lokalnih sredina.

Na državnoj razini čekamo „rekonfi guraciju“ Vlade s novim, za sada nepoznatim ministri-ma iz jednako tako nepoznatih političkih miljea. Donedavno svima poželjni politički partner, premosnica svih problema, postao je naglo svima nepoželjan. I sada valja „sašiti novo ruho“ iglom u rukama krojača, no s nedostatkom pokoje krpice i konca prihvatljive boje. Uspije li ga ipak sašiti bit će to sa „stiliziranim modnim umecima“ koji će nekima bosti oči, a nekima biti kompromisno prihvatljivi. Jedini je problem što se moda vrlo brzo mijenja i svaka sezona donosi novi modni trend. Ne znam zašto, ali sve do sada napisano asociralo me na naziv jed-ne ulice u gradu Pagu. Ulica se zove „Taki smo pa ca“ („Takvi smo pa što?“). Možda je upravo to jedini i univerzalni odgovor na brojna pitanja koja si danas postavljamo.

Usporedno sa zbivanjima na političkoj sceni traje fi nancijska bitka za spašavanje Agrokora. Davatelji fi nancijske „infuzije“, banke i dobavljači, pokušavaju isposlovati koliko-toliko po-voljne aranžmane za spas svojih nagomilanih potraživanja, a država koja se „lex Agrokorom“ autoritarno umiješala i sama je postala konkretan fi nancijski akter. Samo još ne znamo hoće je li joj konačna uloga biti jamac, sudužnik, arbitar ili tek promatrač u životnoj agoniji ovog velikog sustava.

Ali zato nas globalni „modni mačak“ ne prestaje „uveseljavati“ svojim odlukama. Posljednja odluka istupanju iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama naročito je zanimljiva. Pa zašto bi vodeća država svijeta bila dionik sporazuma, čiji je cilj ograničavanje globalnog zatopljenja, osiguravanje opskrbe hranom, ojačavanje kapaciteta država da se bore s po-sljedicama klimatske promjene, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija stakleničkih plinova kada to ne donosi profi t?! Važno je da taj sporazum potpišu industrijski snažne države kao Hrvatska, Lihtenštajn, San Marino, Crna Gora i još deseci drugih podjed-nako moćnih.

U časopisu se naravno ne bavimo prethodno navedenim temama. Pokušali smo u ovom za-konodavnom vakuumu obraditi stručna pitanja koja će vam, nadamo se, biti korisna.

I na kraju, prije pozdrava, skrećem vam pažnju na nova pravila za ograničavanje upotrebe duhanskih i sličnih proizvoda. Za obrazovne i zdravstvene subjekte ona „odmiču“ pušenje na minimalno 20 metara od objekata u kojima se djelatnost obavlja. Kazne su drakonske, a inspektori spremni.

Srdačno i s poštovanjem!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

12.6. Kako izraditi dokumentaciju o nabavi, Pravna zaštita, praksa DKOM-a, Odluke naručitelja, Zagreb

26.6. Osnove za isključenje i uvjeti sposobnosti; Oslanjanje na tuđu sposobnost, Zagreb

29.6. Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programa, Zagreb

SPECIJALIZIRANA RADIONICA na temu: Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja

27.6. FAKULTETI, SVEUČILIŠTA I INSTITUTI

28.6. ŠKOLSKE I PREDŠKOLSKE USTANOVE

29.6. USTANOVE U ZDRAVSTVU

30.6. JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

3.7. Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja, Split

6.7. Etika i upravljanje sukobom interesa u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, Zagreb

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017. – Hrvatska na dobrom putu oporavka Davor Galinec

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

13

Davanje Izjave o fi skalnoj odgovornosti u postupku primopredaje vlastiAna Zorić

RAČUNOVODSTVO

15

Praćenje namjenskih i vlastitih prihoda izuzetih od uplate u državni proračunMladenka Karačić

POREZI I DOPRINOSI

24

Novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju iznajmljivanja stanova, soba i postelja Mirjana Mahović Komljenović

30

Oporezivanje usluga pravnih osoba iz inozemstvaIvan Čevizović

PLAĆE

34

Prava zaposlenika po osnovu roditeljstvaSanja Rotim

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

39

Mjere za daljnji razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru Danijela Stepić

Nikolina Bibić

Davor Kozina

45

Interni pravilnik o unutarnjoj revizijiNikolina Bibić Davor Kozina

REVIZIJA

51Društvena revizijaDejan Miljenović

JAVNA NABAVA

56Natjecateljski postupak uz pregovore Ante Loboja

63

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a

PRAVO

64

Prava ispitanika na temelju nove europske Uredbe o zaštiti osobnih podatakaGordana Muraja

67

Način uplate u tijeku postupka izvlaštenjaDesanka Sarvan

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

69

Financiranje organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini (II. dio)Vesna Lendić Kasalo

LOKALNA SAMOUPRAVA

76

Stupanje na dužnost lokalnih izvršnih čelnikaKatarina Serdar

82

Naknade vlasnicima nekretnina za nerazvrstane cesteDesanka Sarvan

TIM4PIN INFO

92Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

93 Naknade korisnika državnog proračuna

94 Plaće

97Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

98 Drugi dohodak

99 Primici izuzeti od ovrhe

100 Financijske obavijesti

101 Ostale informacije

Sadržaj

U organizaciji Grada Zagreba i udruge Major Cities of Eu-rope od 12. do 14. lipnja 2017. godine u hotelu Inter-national u Zagrebu održava se godišnja konferencija udruge Major Cities of Europe naziva Dig italna buduć-nost - Gradovi i stvarnost (The Digital Future - Cities Fa-cing the Reality).

Riječ je o događaju koji već 35 godina za redom okuplja kreatore politika i menadžere lokalnih samouprava koji su uz usmjerenost na određivanje inovacijskih strategija odgovorni i za njihovu uspješnu provedbu. Na ovogodiš-njoj konferenciji svoj će rad predstaviti istaknuti govornici i svjetski stručnjaci iz više od 17 zemalja svijeta iz redo-va pružatelja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Svoj doprinos konferenciji dat će i predstavnici Europske komisije te šire akademske zajednice. Kroz konferenciju, sudionici će dobiti uvid u tajne najboljih svjetskih prak-si koje na inovativnim rješenjima temelje gospodarski uspjeh uz naglasak na važnost start-upova, malog i srednjeg poduzetništva te EU sufi nancirane projekte.

Zasigurno se pitate po čemu je baš ova konferen-cija drugačija i bolja od ostalih? Odgovor se krije u tradiciji, inovativnim, atraktivnim i aktualnim temama (poput korištenja umjetne inteligencije, blockchain tehno-logija, ravnopravnosti spolova u IT industriji, otpornosti gradova i sl.), vrhunskim svjetskim govornicima (iza kojih stoje konkretni rezultati), interaktivnim raspravama kroz „World Cafe“ i okrugle stolove, ali i neformalnoj kompo-nenti poput druženja na atraktivnim događanjima koja prate konferenciju, a namijenjena su svim sudionicima te ostale popratne sadržaje koji potiču otvorenu i prijatelj-sku atmosferu.

Atraktivan program podijeljen je u tematske cjeline: eG overnment – Putting Lipstick on a Pig?; The Great Vanish-ing Act – Public Administration and the Impact of Emerging Technology; Boosting the Digital Economy – The Role of Local Public Services; Deep Dive parallel World Cafes; Local Democ-racy in a Social Media World; City Resilience; Embedding and Facilitating Innovation in Public Services.

Konferencija „Digitalna budućnost - Gradovi i stvarnost“

pomiče granice digitalne transformacije

Zagreb u lipnju postaje mjestom okupljanja svjetskih stručnjaka iz područja informacijskih i komunikacijskih teh-nologija. Povod njihova okupljanja je održavanje prestižne godišnje konferencije udruge Major Cities of Europe (MCE). Konferencija se održava pod nazivom Digitalna budućnost - Gradovi i stvarnost. Želite li dobiti uvid u iskustva i smjernice europske i američke digitalizacije gradova te iz prve ruke saznati pozadinu uspjeha izraelskog non-stop inovativnog gospodarstva, pridružite se MCE konferenciji i kroz izravne kontakte s vrhunskim ekspertima digitalne transformacije dopustite da digitalizacija gradova utječe i na vaš poslovni uspjeh!

Detaljan pregled tema i program konferencije, kao i sustav za online prijavu dostupan je na poveznici: http://www.majorcities.eu/conferences/2017-zagreb/.

Želite li zauzeti posebno mjesto na ovome događaju i biti našim sponzorom više informacija o sponzorskim paketima, kao i konferenciji općenito možete dobiti i na mce2017@zagreb.hr.

Službeni jezik konferencije je engleski s osiguranim prijevodom na hrvatski jezik.

Pridružite se i postanite dijelom ovog prestižnog događaja!

POLUGODIŠNJA PRETPLATA ZA 2017U TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA LIPANJ – PROSINAC

GODIŠNJA PRETPLATA

PROSINAC

PDV

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

20.5. poklon:IZDANJE

PO IZBORU

Poklon svim pretplatnicima:

po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnineNacionalni program reformi i porez na nekretnine, Zakon o lokalnim porezima, porez na nekretnine, evidencija o nekretninama i poreznim obveznicima

nekretnine, primjena

(OPZ-a), tekstovi propisa.

20% popusta primjeraka

CIJENA: 160,00 kn

NOVO IZDANJE!

Autori:

20% popusta CIJENA:

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

Autori:

!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te obuhvaća sve europske i međunarodne progra-me i inicijative Europske unije u području obra-zovanja (opće obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), osposobljavanja (stru-kovno obrazovanje i osposobljavanje), mladih i sporta.

Potencijalni prijavitelji na Erasmus+ imaju na raspolaganju 14, 7 milijardi eura do 2020., i to u okviru tri ključne aktivnosti:

• KA1 Mobilnost u svrhu učenja za pojedince

• KA2 Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

• KA3 Podrška reformi politika

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

RRadni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin i ERASMUS+ priručnik za pripremu i provedbu projekata

PREDAVAČI

Alen Halilović, Ivana Soža-Savić

ODRŽAVANJE

MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

850,00 kn (uključen PDV)VRIJEME 29.6.2017., 10:00 - 16:00 h

Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programa

29. lipnja 2017., Zagreb

Iz programa izdvajamo:

• Pregled ključnih aktivnosti programa Erasmus+

• Primjeri dobre prakse

• Registracija na URF portal

• Upute za kvalitetno popunjavanje aplikacijskog obrasca

• Financijski aspekti provedbe projekata (KA1/KA2/KA3)

• Vježba, pitanja i odgovori.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

9

UDK 337.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2013. – 2016. za Republiku Hrvatsku objavio je DZS 24. 4. 2017., istovremeno kada je i Eurostat objavio iden č-no Izvješće na razini EU, europodručja i svih država članica. Stručne službe Komisije su na temelju tog Izvješća i svih drugih raspoloživih spoznaja sastavile Proljetne ekonomske prognoze 2017.1 (za razdoblje 2016. – 2018.) za EU kao cjelinu, Europodručje i po-jedinačno za svaku državu članicu, a koje su javno objavljene od strane Komisije na konferenciji za sak održanoj 11. svibnja ove godine.

Proljetne ekonomske prognoze za EU i europodručjeU svojoj Proljetnoj prognozi 2017, Komisija u uvodu is če da se u Europi predviđa stabilan rast jekom

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.1  Dostupno na engleskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/info/si-tes/info/fi les/ip053_en_1.pdf.

ove i iduće godine. Na razini EU-28 predviđa se po-rast BDP-a u 2017. i 2018. godini, i to po iden čnoj stopi koja je ostvarena u 2016. godini (1,9 %), dok bi BDP europodručja jekom 2017. trebao poras za 1,7 %, a u 2018. za 1,8 % (tablica 1). U proteklim je mjesecima infl acija znatno porasla, uglavnom zbog viših cijena na e. Među m, temeljna infl acija (koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane) je ostala rela vno stabilna i znatno niža od dugoroč-nog prosjeka. Predviđa se da će infl acija u EU, koja je 2016. iznosila 0,3 %, jekom 2017. poras na 1,8 %, a u 2018. godini bi trebala iznosi 1,7%. Neza-poslenost se nastavlja smanjiva na razini EU, ali je u mnogim državama članicama i dalje visoka. Oče-kuje se da će nezaposlenost u europodručju 2017. pas na 9,4 %, a 2018. na 8,9 %, što je najniža razina od početka 2009. To je posljedica sve veće doma-će potražnje, strukturnih reformi i drugih državnih poli ka kojima se u nekim državama snažno po če otvaranje radnih mjesta. Sličan se trend očekuje i na razini EU, gdje bi se 2017. nezaposlenost trebala smanji na 8,0 %, a 2018. na 7,7 % (što je ujedno i najniža razina zabilježena od kraja 2008. godine). Što se če kretanja na području javnih fi nancija, očekuje se da će 2017. i 2018. u europodručju i u

Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017. – Hrvatska na dobrom putu oporavka Davor Galinec *

Korištenjem podataka državnog defi cita i duga država članica EU za razdoblje 2013. – 2016. koje je Eurostat objavio 24. travnja ove godine (o čemu je pisano u prošlom broju) te ostalih makroekonomskih varijabli i spoznaja o provedbama nacionalnih ekonomskih poli ka, Komisija je izradila i objavila 11. svibnja Proljetne ekonomske prognoze za razdoblje 2016. – 2018. (tzv. Spring Economic Forecast 2017). U razdoblju između objave fi skalnog (EDP) izvješća i Proljetnih prognoza Komisije, Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjed-nici 27. travnja Nacionalni program reformi 2017. i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2020. Ovi dokumen sadrže detaljno razrađene mjere fi skalne konsolidacije, procjene njihovih uči-naka te ostale planirane mjere ekonomske poli ke, koje je nužno proves i u kontekstu otklanjanja osta-lih makroekonomskih neravnoteža i države članice moraju ih do kraja travnja dostavi Europskoj Komisiji. Stručne službe Komisije su napravile detaljnu evaluaciju mjera fi skalne i makroekonomske poli ke koje im su im dostavile sve države članice (pa i Hrvatska), nakon čega je Komisija 22. svibnja objavila svoj prijedlog Specifi čnih preporuka državama članicama (tzv. country specifi c recommenda ons – CSR) koje još formal-no treba usvoji Vijeće EU na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. Hrvatskoj je predloženo pet Specifi čnih preporuka koje ukazuju na smjerove reformi koje bi Hrvatska trebala proves jekom (ostatka) 2017. i 2018. godine

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 337.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

EU doći do daljnjeg smanjenja udjela defi cita i duga opće države u BDP-u. Smanjenem izdataka države za kamate i ograničavanjem plaća u javnom sektoru trebalo bi se osigura daljnje smanjenje defi cita, no nešto sporije nego posljednjih godina.

Tablica 1. Proljetne ekonomske prognoze Komisije za EU i europodručje 2016. – 2018.

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

Ostvarenje Proljetna prognoza EK

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.EU-28

Realni BDP* 0,2 1,6 2,2 1,9 1,9 1,9Stopa nezaposlenos *** 10,9 10,2 9,4 8,5 8,0 7,7Infl acija (HICP)* 1,5 0,5 0,0 0,3 1,8 1,7Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,4 1,4 1,9 2,1 1,9 1,9

Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -3,3 -3,0 -2,4 -1,7 -1,6 -1,5

Proračunski prihodi 45,4 45,1 44,9 44,9 44,8 44,7Proračunski rashodi 48,7 48,1 47,2 46,6 46,4 46,1

Izdaci za kamate (opća država)** 2,7 2,5 2,3 2,1 2,0 2,0

Izdaci za inves cije (opća država)** 3,0 2,9 2,9 2,7 2,8 2,8

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 87,4 88,4 86,5 85,1 84,8 83,6

Europodručje Realni BDP* -0,3 1,2 2,0 1,8 1,7 1,8Stopa nezaposlenos *** 12,0 11,6 10,9 10,0 9,4 8,9Infl acija (HICP)* 1,3 0,4 0,0 0,2 1,6 1,3Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,4 2,5 3,3 3,4 3,0 2,9

Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -3,0 -2,6 -2,1 -1,5 -1,4 -1,3

Proračunski prihodi 46,7 46,7 46,4 46,2 46,2 46,0Proračunski rashodi 49,7 49,3 48,5 47,7 47,6 47,3

Izdaci za kamate (opća država)** 2,8 2,7 2,4 2,2 2,1 2,0

Izdaci za inves cije (opća država)** 2,8 2,7 2,7 2,6 2,6 2,7

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 93,7 94,3 92,5 91,3 90,3 89,0

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017

Procjenjuje se da će se udio deficita opće države u BDP-u u europodručju (koji je 2016. iznosio 1,5 %), u 2017. smanjiti na 1,4 %, a u 2018. na 1,3 %. U EU-u je taj pokazatelj 2016. iznosio 1,7 %, a u 2017. bi se trebao smanjiti na 1,6 %, a u 2018. na 1,5 %. Shodno tome, Komisija predviđa i daljnje smanje-nje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 i europo-dručja.

Proljetne ekonomske prognoze za Republiku HrvatskuŠto se če Komisijinih prognoza o stanju hrvatskog gospodarstva iznesenih u Proljetnim ekonomskim prognozama 2017, projekcija porasta BDP-a za Hrvat-sku za 2017. godinu iznosi 2,9 % (tablica 2), što pred-stavlja korekciju na niže za 0,2 postotna boda u odno-su na prethodno objavljene Zimske prognoze iz velja-če. Glavni razlog tome su aktualni problemi koncerna najvećeg hrvatskog koncerna Agrokor koji se trenut-no nalazi u procesu restrukturiranja, a korekcija za 0,2 postotna boda u BDP-u na niže od strane Komisije vjerojatno u određenoj mjeri uključuje i njihovu pro-cjenu utjecaja krize tog koncerna i smanjene razine ak vnos samog koncerna i njihovih glavnih partne-ra na smanjenje hrvatskog BDP-a. Učinci provedene reforma poreza na dohodak koja je na snazi od ove godine, zajedno s porastom zaposlenos i realnih pla-ća utječe na ubrzavanje ukupne privatne potrošnje, komponente BDP-a koja ponajviše utječe na njegov rast. Osim toga, očekuje se porast izvoza roba za 6 %, uz dodatno povećanje tržišnih udjela hrvatskih tvrtki.

Izvoz usluga trebao bi osta na visokoj razini, što se posebno odnosi na prihode od turizma čije se pove-ćanje očekuje zbog primjetnog trenda produljenja glavne ljetne turis čke sezone i pojačanog inves ra-nja u turis čki sektor. Očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju sufi cita tekućeg računa platne bilance, no s druge strane očekuje se i sma-njenje defi cita na podračunu primarnog dohotka. Naime, postoji mogućnost da se zbog povećanja re-zervacija i otpisa nenapla vih kredita smanji dobit poslovnih banaka, zbog čega će se i smanji iznosi udjela u dobi koje banke kćeri u Hrvatskoj isplaćuju svojim inozemnim bankama vlasnicama. To bi sve u konačnici trebalo doprinije povećanju sufi cita teku-ćeg računa platne bilance s 2,6 % BDP-a u 2016. na 2,9 % u 2017. godini. Među m, Komisija upozorava i na rizike na rezultate poslovanja turis čkog sektora (čiji se značaj procjenjuje na oko 20 % BDP-a), ako se ne riješi problem dugog čekanja putnika i vozila na cestovnim graničnim prijelazima preko kojih inoze-mni turis dolaze u našu zemlju.

Fiskalni defi cit iznosio je 0,8 % BDP-a u 2016. godini, koja je bila i posljednja programska godina Hrvatske u okviru Postupka prekomjernog defi cita. Taj defi cit mnogo je niži od vrijednos zadane Preporukom Vi-jeća iz 2014. godine, tako da je me ostvaren i prvi uvjet za formalni izlazak Hrvatske iz Postupka krajem ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. U Proljet-nim prognozama Komisija je procijenila fi skalni defi -cit Hrvatske u odnosu na BDP u omjerima od 1,1 % (2017.), odnosno 0,9 % (2018.), što ukazuje na vje-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

11

UDK 337.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

rovanje Komisije da će Hrvatska i u 2017. i u 2018. godini održava razinu defi cita unutar granice defi ni-rane maastrichtškim fi skalnim kriterijima i posljedič-no smanjiva i omjer duga države u odnosu na BDP (s 84,2 % u 2016. na 79,4 % u 2018.). Kako je porast poreznih prihoda jedan od glavnih čimbenika koji je utjecao na povećanje ukupnih fi skalnih prihoda i na smanjenje proračunskog defi cita u 2016. godini, Ko-misija skreće pozornost i na postojanje rizika poveza-nih s poslovanjem poduzeća pogođenih tzv. Agrokor krizom, gdje bi moglo jekom 2017. doći do smanje-nja prihoda države od poreza na dobit čiji su obvezni-ci krizom pogođena poduzeća.

Tablica 2. Proljetne ekonomske prognoze Komisije za Hr-vatsku 2016. – 2018.

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

OstvarenjeProljetna

prognoza EK2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Republika Hrvatska Realni BDP* -1,1 -0,5 1,6 2,9 2,9 2,6Stopa nezaposlenos ***

17,4 17,2 16,1 13,3 11,6 9,7

Infl acija (HICP)* 2,3 0,2 -0,3 -0,6 1,6 1,5Saldo tekućeg računa platne bilance**

1,6 1,1 5,0 2,6 2,9 1,3

Defi cit konsolidirane opće države (ESA 2010)**

-5,3 -5,4 -3,4 -0,8 -1,1 -0,9

Proračunski prihodi 42,6 43,1 45,2 47,6 47,5 47,4Proračunski rashodi 48,0 48,5 48,6 48,4 48,6 48,4Izdaci za kamate (opća država)**

3,2 3,5 3,6 3,3 3,0 2,8

Izdaci za inves cije (opća država)**

3,7 3,6 3,1 3,2 3,3 3,5

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)**

82,2 86,6 86,7 84,2 81,9 79,4

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017

Što je Komisija preporučila Hrvatskoj?Nakon što je Vlada na sjednici održanoj 27. travnja usvojila Nacionalni plan reformi za 2017. godinu i Program konvergencije Republike Hrvatske 2017. – 2020., su programski dokumen istoga dana do-stavljeni Komisiji. Stručne službe Komisije su napra-vile evaluaciju h dokumenata, a uzevši dodatno u obzir i projekcije iz Proljetnih ekonomskih prognoza, sastavljen je prijedlog Specifi čnih preporuka drža-vama članicama (tzv. CSR) koji je javno objavljen 22. svibnja i upućen Vijeću na formalno usvajanje, koje

se očekuje krajem ciklusa Europskog semestra 2017. (odnosno, krajem lipnja ili početkom srpnja, kada će i formalno posta obvezujuće za države članice).

U Specifi čnim Preporukama za Hrvatsku2 Komisija je dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Na cionalnom planu reformi za 2017. godinu i Pro-gramu konvergencije za razdoblje 2017. – 2020., radi provođenja fi skalne konsolidacije i otklanjanja preko-mjernih makroekonomskih neravnoteža. Na temelju ostvarenih rezultat fi skalne konsolidacije (fi skalni de-fi cit od 0,8 % BDP-a u 2016., te projekcija u visini od 1,1 % u 2017. te 0,9 % u 2018.) Komisija predlaže i formalni izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog defi cita, uz napomenu da se treba još dos ći i kriterij postupnog smanjenja prekomjernog iznosa državnog duga. Hrvatska vlada je u Programu konvergencije iznijela projekciju smanjenja druga države do razine od 72,1 % BDP-a do 2020. godine.

Na samom kraju dokumenta prezen rano je pet Pre-poruka za koje se očekuje da će Hrvatska proves -jekom (ostatka) 2017. i 2018. godine, kako slijedi:

1.) Nastavi svoju fi skalnu poli ku u skladu sa zahtje-vima preven vnog dijela Pakta o stabilnos i ra-stu, što podrazumijeva ostanak u zoni srednjoroč-nog proračunskog cilja do 2018. godine. Do rujna 2017. potrebno pojača planiranje proračuna i više godišnjih proračunskih okvira, što uključuje i jačanje neovisnos i jasniji mandat Povjerenstva za fi skalnu poli ku. Poduze sve potrebne korake za uvođenje poreza na imovinu, kao i ojača okvir upravljanja javnim dugom (što podrazumijeva i godišnja.

2.) Obeshrabri rani odlazak u mirovinu, ubrza tran-ziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu te uskladi propise za posebne katego-rije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine. Poboljša proces koordinacije i transpa-rentnos sustava socijalne sigurnos .

3.) Poboljšanje obrazovanja za odrasle, posebno za starije radnike, niskokvalifi cirane radnike i dugo-ročno nezaposlene osobe. Preporučuje se i ubrza-vanje reforme obrazovnog sustava.

4.) Smanji opseg fragmentacije i poboljša funkci-onalnu distribuciju sposobnos javne uprave, pri čemu treba jača učinkovitost i smanjiva terito-rijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzul-taciji sa socijalnim partnerima, očekuje se da Hr-vatska harmonizira okvire za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim uslugama.

2  Dostupno samo na engleskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/info/sites/info/fi les/2017-european-semester-country-specifi c-re-commenda ons-commission-recommenda ons-croa a.pdf.

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 337.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

5.) Ubrza smanjenje vlasničkih udjela države u podu-zećima koja se nalaze u državnom vlasništvu, kao i količine ukupne državne imovine, te poboljša korpora vno upravljanje u javnim poduzećima. Preporučuje se i znatno smanjenje regulatornog i administra vnog opterećenja kojima je izloženo poslovanje poduzeća, kao i uklanjanje zakonskih ograničenja koja onemogućavaju pristup i obavlja-nje poslova u domeni reguliranih struka i profe-sionalnih i poslovnih usluga. Poboljšanje kvalitete i učinkovitos pravosuđa, posebno smanjenjem rokova u kojima se rješavaju građanski i trgovački predme .

Kao što možemo vidje iz Specifi čnih preporuka za Hrvatsku, reformska područja su dobro iden fi cirana od strane Komisije, a neke od ovih preporuka djelo-mično predstavljaju i modifi cirane Preporuke koje je Hrvatska već dobivala od Komisije na kraju Europskog semestra od 2014. godine na dalje. Hrvatska bi ove godine (uz Portugal) trebala formalno izaći iz Postup-ka prekomjernog defi cita, ali će i dalje osta unutar skupine država članica kod kojih postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Kako su neke nerav-noteže u međuvremenu ublažene, nema potrebe za provođenjem specifi čnog nadzora od strane Komisi-je. Među m, pet Preporuka koje nam je dala Komisija predstavljaju nam smjernice za vođenje ekonomske poli ke radi nastavka fi skalne konsolidacije nakon izlaska iz Postupka prekomjernog defi cita i radi sma-njenja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA na temu:

Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja

27.6. FAKULTETI, SVEUČILIŠTA I INSTITUTI

28.6. ŠKOLSKE I PREDŠKOLSKE USTANOVE

29.6. USTANOVE U ZDRAVSTVU

30.6. JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

3.7. Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja, Split

* detaljnije o programu i prijavi na www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

13

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. Uvod Redovi lokalni izbori u Republici Hrvatskoj održa-vaju se svake če ri godine i na njima se biraju čla-novi općinskih i gradskih vijeća, zagrebačke Gradske skupš ne te županijskih skupš na, a dodatno se ne-posredno biraju općinski načelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici. Nakon izbora, u općina-ma i gradovima u kojima se mijenjaju čelnici postaje aktualan Zakon o postupku primopredaje vlas (NN, br. 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13). Sukladno članku 10.a navedenog Zakona, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan kojima prestaje mandat dužni su općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu koji stupaju na dužnost, podnije pisano izvješće o obavljanju poslo-va iz svo g djelokruga.

To izvješće mora sadržava informacije o planiranim projek ma, mjerama i drugim planiranim ak vnos -ma, o započe m, a nedovršenim projek ma, mjera-ma i drugim započe m, a nedovršenim ak vnos ma te o preuze m, a nepodmirenim obvezama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. To je propisani minimum informacija koje moraju bi na-vedene u Izvješću o postupku primopredaje vlas , dok po potrebi ono može sadržava i opsežnije in-formacije, ako čelnik koji odlazi s dužnos misli da je to nužno.

Uz Izvješće koje se predaje u postupku primopreda-je, čelnik koji odlazi s dužnos mora da i Izjavu o fi skalnoj odgovornos o čemu se detaljnije govori u nastavku.

2. Izjava o fi skalnoj odgovornos Izjava o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) je godišnja Izjava koja je u hrvatski pravni sustav uvedena 2010. godine na temelju Zakona o fi skalnoj odgovor-nos (NN, br. 139/10 i 19/14) i koja pokazuje kakvo je stanje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola te ima li uočenih slabos i nepravilnos koje bi mogle utjeca na zakonito, namjensko i svrhovito trošenje proračun-skih sredstva. Uobičajeno čelnici općina, gradova i žu-panija Izjavu za prethodnu godinu daju do kraja ožujka tekuće godine. Ipak Zakon o fi skalnoj odgovornos , a poglavito Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skal-noj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) prepo-znale su i potrebu uređivanja postupka davanja Izjave u postupku primopredaje vlas .

Sukladno tome, Uredbom su dana pravila koja ovise o tome kada je datum primopredaje. Naime, ovisno o datumu primopredaje potrebno je proves odgova-rajuća tes ranja prema uputama iz Upitnika o fi skal-noj odgovornos , koji je jedan od osnovnih alata za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos . Prema članku 12.a predmetne Uredbe, prilikom postupka primo-predaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. si-ječnja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnos , koja se zajedno s prilozima predaje čelniku koji preuzima dužnost.

Među m, ako je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, Izjava sastavljena za razdoblje od 1. siječ-nja tekuće godine do datuma prestanka obnašanja dužnos . Pojednostavljeno to znači da ako je datum primopredaje raniji od 31. kolovoza, kao što je to slučaj kod postupaka primopredaje nakon lokalnih izbora, Izjava o fi skalnoj odgovornos se daje na te-

Davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos u postupku primopredaje vlas Ana Zorić *

Nakon drugog kruga lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj, a u određenom broju gradova i općina već i na-kon prvog kruga, postaje aktualan postupak primopredaje vlas . U tekstu autorica kratko navodi o čemu je potrebno vodi računa prilikom sastavljanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za razdoblje do odlaska čelnika s dužnos .

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

melju tes ranja učinjenih u postupku davanja Izjave za prethodnu godinu, tj. prilikom postupka davanja Izjave za 2016. godinu. To znači da neće bi potreb-no ponovno provodi tes ranja o pitanjima iz Upit-nika o fi skalnoj odgovornos .

Kao i u redovnom postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , čelnik koji odlazi s dužnos može od odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica zatraži da i oni njemu daju Izjave na temelju kojih onda on sam daje Izjavu za općinu, grad ili županiju.

3. Prilozi uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos Redovno se uz Izjavu predaju i popunjeni Upitnik o fi skalnoj odgovornos , Plan otklanjanja slabos i ne-pravilnos i Izviješće o otklonjenim slabos ma i ne-pravilnos ma utvrđenima prethodne godine, kao i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kon-trola. U tom slučaju primopredaje nakon lokalnih iz-bora, odnosno prije 31. kolovoza, čelnik koji prestaje bi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan će uz Izjavu priloži presliku popunjenog Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2016. godinu, Plan otklanja-nja slabos i nepravilnos koji je trebao bi proveden u 2017. i kasnijim godinama te Mišljenje unutarnje re-vizije o sustavu unutarnjih kontrola koje se odnosi na 2016. godinu.

Jedini novi dokument koji je uz Izjavu potrebno popu-ni i preda je Izvješće o otklonjenim slabos ma i ne-pravilnos ma utvrđenima prethodne godine. Među- m, u tom će se Izvješću čelnik koji odlazi s dužnos

referira samo na one slabos i nepravilnos koje su prema Planu otklanjanja slabos i nepravilnos tre-bale bi otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnos .

Često je bilo pitanje u praksi je li čelnik koji odlazi s dužnos i koji pritom daje Izjavu dužan sastavi i Plan otklanjanja slabos i nepravilnos u kojemu se navo-de ak vnos koje bi se trebale provodi kako bi se ranije utvrđene nepravilnos otklonile. Odgovor je nega van, tj. čelnik to ne treba učini što je nave-deno i u članku 12.a stavku 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila, ali je i logično. Naime, čelnik koji odlazi s dužnos ne daje Plan otklanjanja slabos i nepravilnos stoga što je bit takvog plana u njegovoj provedbi, a jasno je kako dužnosnik koji odlazi s dužnos neće bi u mogućnos proves ta-kav Plan. Jedino što predaje i na što jest mogao ima utjecaja je Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepra-vilnos ma koje su trebale bi otklonjene do datuma primopredaje.

4. Postupak predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos

Također je u praksi bilo često i pitanje – što s Izjavom sastavljenom u postupku primopredaje? Još jednom se is če kako je Izjava koja se sastavlja u postupku primopredaje dio dokumentacije koja se daje novom čelniku uz izvješće o primopredaju. Dakle Izjava se ni-kuda ne šalje već se odlaže u Predmet o fi skalnoj od-govornos . Tu Izjavu će čelnik koji preuzima dužnost zajedno sa svojom Izjavom o fi skalnoj odgovornos za preostali dio godine s prilozima predava Ministarstvu fi nancija prema redovnim rokovima sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. To znači da će se Izjava općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana koji odlazi s dužnos zajedno s Izjavom novog općin-skog načelnika, gradonačelnika ili župana za preostali dio godine zajedno s prilozima predava Ministarstvu fi nancija elektronički, najkasnije do 31. ožujka 2018.

Novi čelnik će u postupku davanja Izjave tj. prilikom davanja odgovora na pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos tes ra cijelu 2017. godinu, dok će se konkretno iz njegove Izjave vidje za koji je dio go-dine on odgovoran. Dodatno na njemu ipak ostaje odgovornost za otklanjanje uočenih slabos i nepra-vilnos u budućnos . To je posebno važno kada se uzme u obzir kako je cijeli sustav fi skalne odgovor-nos uspostavljen na samoocjeni i samoprocjeni, te težnji da se slabos i nepravilnos pravodobno uoče, a potom i otklone kako bi se otklonila odgovornost za nepostupanje uslijed nepažnje ili nemara.

5. Zaključno Novi čelnik će uz izvješće o primopredaji upravo Izja-vom i po njezinim prilozima dobi uvid u stanje opći-ne, grada ili županije čiji čelnik postaje. Dodatno u di-jelu koji se odnosi na fi nancijsko upravljanje i kontro-le, iz Izjave i njezinih priloga trebalo bi bi jasno koji su to konkretni sljedeći koraci koje bi trebalo podu-zima radi otklanjanja slabos i nepravilnos . Doda-na vrijednost za novog čelnika koji preuzima dužnost trebala bi bi i sama pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja upućuju na to što u svakoj od faza proračunskog ciklusa, od planiranja, do izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja treba postoja , odnosno koji je to minimum koji u općini, gradu ili županiji, čiji je čelnik mora postoja kako bi sustav fi nancijskog upravljanja i kontrole funkcioni-rao učinkovito i djelotvorno, te kako bi se u konačnici proračunska sredstva koris la u skladu s važećim za-konodavnim okvirom, te svrhovito i namjenski.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

15

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodNa temelju članka 60. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju jedan račun za sva plaćanja, a proračunski kori-snici imaju jedan račun koji je dio računa proračuna. Člancima 48. i 52. Zakona o proračunu propisano je da se vlas prihodi kao i namjenski prihodi i primi-ci uplaćuju u proračun, ali se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna, može odredi izuzeće od obveze uplate ovih prihoda i primitaka. Na temelju članaka 41. i 42. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2017. godinu (NN, br. 119/16; dalje u tekstu: Zakon o izvrša-vanju) vlas prihodi kao i namjenski prihodi i primici svih korisnika planiraju se u državnom proračunu.

Među m, obveza uplate namjenskih prihoda i primi-taka u proračun ne odnosi se na:

• proračunske korisnike u znanos , visokom obrazo-vanju

• pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija• na ustanove u kulturi• nacionalne parkove• parkove prirode• zdravstvene ustanove• Agenciju za elektroničke medije• Agenciju za civilno zrakoplovstvo • Agenciju za ugljikovodike • Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju • I na prihode ostvarene od pruženih konzularnih

usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvi-ma Republike Hrvatske u inozemstvu.

Obveza uplate vlas h prihoda u proračun ne odnosi se na:

• proračunske korisnike u znanos , visokom obrazo-vanju

• pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija• socijalnoj skrbi• ustanove u kulturi• nacionalne parkove, parkove prirode• zdravstvene ustanove• Agenciju za elektroničke medije• Agenciju za civilno zrakoplovstvo• Agenciju za ugljikovodike i • Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju.

2. Evidencije u sustavu državne riznice na temelju EV naloga

Ostvarenje i trošenje vlas h prihoda te namjenskih prihoda i primitaka izuze h od uplate u državni pro-račun proračunskih korisnika državnog proračuna koji posluju preko svojih računa (dalje u tekstu: korisnici treće razine) od 2015. godine iskazuje se mjesečno u sustavu državne riznice. Ministarstva od korisnika treće razine iz svoje nadležnos prikupljaju izvješta-je o napla i korištenju vlas h prihoda, te namjen-skih prihoda i primitaka izuze h od uplate u državni proračun. Prikupljene podatke unose u informacijski sustav državne riznice po nalogu za knjiženje s pom dokumenta EV (dalje u tekstu: EV nalog).

Državni proračun se donosi i izvršava na gotovin-skom načelu. EV nalozi služe za sastavljanje Izvje-štaja o izvršenju državnog proračuna Stoga podaci na EV nalogu također moraju bi iskazani na go-tovinskom načelu što znači da se prihod iskazuje u trenutku kada je naplaćen, a rashod u trenutku kada je plaćen.

Praćenje namjenskih i vlas h prihoda izuze h od uplate u državni proračunMladenka Karačić *

Praćenje ostvarivanja i trošenja namjenskih prihoda izuze h od uplate u Državni proračun kompleksno je, jer se svodi na eviden ranje i izvještavanje bez novčanih tokova. Pritom je od presudnog značaja da se po-stupci provode ispravno i ujednačeno kod svih proračunskih korisnika. Upravo s m ciljem autorica obrađuje ovu zahtjevnu temu.

* Mladenka Karačić, dipl. oec. , Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb .

16

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Ministarstvo fi nancija je 2015. godine sastavilo upu-te o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka1 za:

• ustanove u sustavu socijalne skrbi• državne ustanove u zdravstvu • javne ustanove nacionalnih parkova i parkova pri-

rode• javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja i

znanos • ustanove u sustavu izvršenja sankcija te• arhive, muzeje, galerije i ostale proračunske kori-

snike iz područja kulture.

Nadležna ministarstva trebala su defi nira specifi č-nos koje nisu obuhvaćene uputama Ministarstva fi nancija te rokove u kojima ustanove iz njihove nad-ležnos trebaju dostavi podatke.

3. Izvori fi nanciranjaPrihodi i primici, rashodi i izdaci na EV nalozima tre-baju bi iskazani po izvorima fi nanciranja. Prihodi i primici iskazuju se na anali čkim računima od kojih svaki pripada samo jednom izvoru fi nanciranja su-kladno Veznim tablicama za EV naloge, koje se mogu naći na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija pod h p://www.mfi n.hr/hr/upute-obrasci-zahtje-va-suglasnost. Vlas prihodi te namjenski prihodi i primici na temelju Zakona o proračunu fl eksibilni su u trošenju. Ako su naplaćeni, mogu se troši do visine naplate, bez obzira na to jesu li i u kojem iznosu su planirani, a ako nisu potrošeni u jednoj godini, mogu se troši u sljedećoj. Ako nisu planirani, potrebno je Ministarstvu fi nancija posla zahtjev za suglasnost za otvaranje novog izvora/ak vnos /stavke u Držav-nom proračunu2.

3.1. Opći prihodi i primici

U državnom proračunu pored vlas h i namjenskih izvora, za korisnike treće razine planiraju se sredstva i na izvorima 11 Opći prihodi i primici, te 12 Sredstva učešća za pomoći. Ta sredstva na račune korisnika treće razine prenose nadležna ministarstva tereteći planirane rashode što se vidi u proračunu. Stoga se rashodi ne smiju iskaziva na EV nalozima, jer bi tako došlo do dvostrukog iskazivanja rashoda. Sredstva koja su u državnom proračunu planirana na korisni-cima treće razine, nadležna ministarstva m korisni-cima prenose prema njihovim zahtjevima koji se te-melje na nastalim rashodima. Po isteku mjeseca po-trebno je proves usklađenje. Ako se utvrde razlike između sredstava isplaćenih iz državnog proračuna i

1  H p://www.mfi n.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost.2  H p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna.

stvarnih rashoda iskazanih u glavnoj knjizi korisnika treće razine, nadležno ministarstvo treba Ministar-stvu fi nancija dostavi nalog za preknjiženje.

3.2. Vlas prihodi

Vlas te prihode proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma, a koje poslove mogu obavlja i drugi pravni subjek- izvan općeg proračuna. Ako korisnici treće razine

pružaju usluge ili prodaju robu odnosno proizvode nadležnim ministarstvima ili drugim proračunskim korisnicima državnog proračuna, prihode iz državnog proračuna ostvarene na taj način trebaju iskaza na EV nalogu na podskupini 661 Prihodi od prodaje pro-izvoda i robe te pruženih usluga, izvor fi nanciranja 31 Vlas prihodi.

Ako korisnik treće razine sudjeluje u EU projektu kao partner pri čemu mu drugi partner doznačuje EU sredstva bez protučinidbe, ne ispostavlja izlazni račun. Partneru u projektu može posla zahtjev za sredstva. Ako je drugi partner subjekt u sustavu op-ćeg proračuna, primljena sredstva treba iskaza kao prihod na osnovnom računu u okviru podskupine 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Ako je taj drugi partner, davatelj sredstava, proračunski kori-snik iz nadležnos istog proračuna, primljena sred-stva treba iskaza na osnovnom računu 63931 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa temeljem prijenosa EU sredstava ili 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava.

Među m, ako korisnik treće razine pruža uslugu koja se fi nancira iz EU sredstava, primatelju usluge trebaju izda izlazni račun, a primljena sredstva eviden ra- na osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih

usluga. Ako je primatelj usluge subjekt u sustavu općeg proračuna, primljeni račun eviden rat će na podskupini 323 Rashodi za usluge.

3.3. Namjenski prihodi i primici

Namjenski prihodi i primici obuhvaćaju prihode za posebne namjene, pomoći, donacije, prihode od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovine i naknade s naslova osiguranja te namjenske primitke. Izvor 4 Prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim propisima. Izvor 5 Pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna, kao i prijenosi između pro-računskih korisnika istog proračuna. Izvor 6 Donacije čine prihodi ostvareni od fi zičkih osoba, neprofi tnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjeka-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

17

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

ta izvan općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu prima donacije (skupina 663) od drugih pro-računa i proračunskih korisnika.

Izvor 7 Prihodi od prodaje ili zamjene nefi nancijske imovine i naknade s naslova osiguranja može se kori-s samo za kapitalne rashode, a to su: rashodi za na-bavu nefi nancijske imovine (razred 4), rashodi za odr-žavanje nefi nancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i inves cijskog održavanja), kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje i to za nabavu nefi -nancijske imovine i dodatna ulaganja u nefi nancijsku imovinu (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim druš-tvima u javnom sektoru), te ulaganja u dionice i udje-le trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora) prema članku 70. Zakona o proračunu.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji posluju preko sustava državne riznice, ne planiraju ovaj izvor fi nanciranja. Korisnici treće razine planiraju navedeni izvor u svom fi nancijskom planu, i to za nabavu nefi -nancijske imovine i za održavanje nefi nancijske imo-vine. Prihode ovog izvora ne smiju koris za druge rashode. Izvor 8 Namjenski primici čine primici od fi -nancijske imovine i zaduživanja, čija je namjena utvr-đena posebnim ugovorima i/ili propisima.

Prihodi ostvareni iz namjenskih izvora u državnom proračunu eviden raju se na anali čkim računima tako da je jedan anali čki račun prihoda povezan samo s jednim izvorom fi nanciranja. Stoga su kori-snici treće razine kod unosa prihoda na mjesečne EV naloge dužni koris isključivo anali čke račune i izvore fi nanciranja iz Veznih tablica za EV naloge.

4. Upla telji sredstava na račune korisnika treće razine

Korisnici treće razine mogu prima sredstva od su-bjekata izvan općeg proračuna: trgovačkih društava, neprofi tnih organizacija, fi zičkih osoba. Ako primitku sredstava prethodi protučinidba (pružena usluga, prodana roba ili proizvodi), korisnik treće razine pri-mljena sredstva eviden ra na podskupini 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. Ako je sredstva primio bez protučinidbe, primljena sred-stva eviden ra na podskupini 663 Donacije od prav-nih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna. Korisnici treće razine primaju sredstva i od različi h subjekata unutar općeg proračuna:

• od nadležnog ministarstva koje je tere lo glavu proračunskog korisnika

• od nadležnog ministarstva koje je tere lo glavu 05 (ministarstvo)

• od nenadležnog ministarstva• od drugog proračunskog korisnika iz nadležnos

istog ministarstva• od drugog proračunskog korisnika koji nije u nad-

ležnos istog ministarstva• od jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-

prave• od proračunskog korisnika iz nadležnos jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave• od izvanproračunskog korisnika.

Utvrđeno je da korisnici treće razine na različite nači-ne iskazuju primljena sredstva i u svom knjigovodstvu i na mjesečnim EV nalozima. Za ispravno eviden ra-nje primljenih i danih sredstava neophodna je ko-ordinacija primatelja i davatelja sredstava. Subjek unutar općeg proračuna mogu korisnicima treće razi-ne prenosi sredstva iz različi h izvora s čim moraju upozna primatelje sredstava. Pri tome je od poseb-ne važnos na ispravan način pra jek sredstava primljenih iz EU izvora.

4.1. Nadležno ministarstvo kao upla telj na račun korisnika treće razine

U državnom proračunu planiraju se sredstva za fi nan-ciranje svih proračunskih korisnika državnog prora-čuna. Navedeno uključuje i korisnike treće razine koji su organizacijski planirani na razdjelu nadležnog mi-nistarstva, u okviru zajedničke glave koja obuhvaća više proračunskih korisnika (primjerice 05535 Arhivi) ili pojedinačno (primjerice 25878 Hrvatsko narodno kazalište, gdje 25878 predstavlja RKP broj pod kojim se Hrvatsko narodno kazalište vodi u Registru prora-čunskih korisnika). U nastavku se daje popis nadlež-nih razdjela, glava i korisnika treće razine:

Razdjel glava korisnik treće razine

055 Ministarstvo kulture• 05535 Arhivi• 05540 Muzeji i galerije• 05565 Ostali proračunski korisnici iz područja

kulture• 01046 Ansambl Lado• 22339 Hrvatski restauratorski zavod• 23585 Hrvatska knjižnica za slijepe• 25878 Hrvatsko narodno kazalište• 44926 Hrvatski audiovizualni centar• 45189 Međunarodni centar za podvodnu ar-

heologiju• 49075 Agencija za elektroničke medije

065 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture• 06551 Agencije u prometu i infrastrukturi• 49083 Hrvatska agencija za civilno zrakoplov-

stvo

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

077 Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke• 07715 Nacionalni parkovi i parkovi prirode • 07745 Agencija za ugljikovodike • 07750 Hrvatska energetska regulatorna agen-

cija – HERA

080 Ministarstvo znanos • 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hr-

vatskoj,• 24141 Sveučilište u Dubrovniku• 02452 Sveučilište u Osijeku• 42024 Sveučilište u Puli• 02444 Sveučilište u Rijeci• 02469 Sveučilište u Splitu• 23815 Sveučilište u Zadru• 02436 Sveučilište u Zagrebu• Veleučilišta i visoke škole• 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj,• 08091 Agencije i ostale javne ustanove u zna-

nos i obrazovanju• 21869 Leksikografski zavod Miroslav Krleža• 23665 SRCE• 21836 Nacionalna i sveučilišna knjižnica• 48267 Sveučilište Sjever

096 Ministarstvo zdravstva• 09620 Zdravstvene ustanove u vlasništvu dr-

žave• 26379 Klinički bolnički centar Rijeka• 26387 Klinička bolnica Merkur• 26395 Klinički bolnički centar Sestre milosrd-

nice• 26400 Klinički bolnički centar Osijek• 26418 Klinički bolnički centar Split• 26426 Klinika za ortopediju Lovran• 26459 Klinika za infek vne boles dr. Fran Mi-

haljević• 26571 Klinička bolnica Dubrava• 38069 Klinički bolnički centar Zagreb• 47893 Klinika za dječje boles Zagreb• 09625 Zavodi, agencije i ostali proračunski ko-

risnici u sustavu zdravstva• 26346 Hrvatski zavod za javno zdravstvo• 26354 Hrvatski zavod za transfuzijsku medici-

nu• 26563 Hrvatski zavod za zaš tu zdravlja i si-

gurnost na radu• 38655 Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih

poslova RH

102 Ministarstvo za demografi ju, obitelj, mlade i socijalnu poli ku

• 10208 Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi

110 Ministarstvo pravosuđa• 11010 Zatvori i kaznionice.

a) Prijenos sredstava terećenjem glave odnosno RKP-a korisnika treće razine

Nadležno ministarstvo prenosi sredstva s računa dr-žavnog proračuna na račun proračunskog korisnika treće razine tereteći odgovarajuće račune rashoda planirane na glavi odnosno RKP-u korisnika treće ra-zine ili na glavi 05 na kojoj su planirani rashodi samog ministarstva. Terećenje glave korisnika treće razine treba bi u skladu s njegovim zahtjevom za doznaku sredstava iz izvora fi nanciranja 1 Opći prihodi i primi-ci, 56 Fondovi EU ili 57 Ostali programi EU. Unosom zahtjeva za plaćanje u informacijski sustav državne riznice nadležno ministarstvo eviden ra izvršenje dr-žavnog proračuna na određenom proračunskom ko-risniku, izvoru fi nanciranja, ak vnos /projektu i ras-hodu. Stoga tako iskazane rashode ne treba unosi u EV nalog.

Primjerice, ako Ministarstvo znanos i obrazovanja u informacijski sustav državne riznice unese zahtjev za plaćanje tereteći stavke glave 08008 Javni ins tu u Republici Hrvatskoj kako bi se sredstva prenijela na račun jednog od ins tuta, korisnika treće razine, taj ins tut naplaćeni prihod iskazuje u svom knjigovod-stvu, ali u EV nalog ne unosi ni prihod, ni rashod koji se iz tog prihoda fi nancira. Nadležno ministarstvo dužno je korisnicima treće razine iz svoje nadležno-s doznačava sredstva sukladno njihovim zahtjevi-ma koji se temelje na stvarnim rashodima, u skladu s fi nancijskim planom, a ne kao što se često događa, svaki mjesec prenosi dvanaes nu planiranih sred-stava po svakoj pojedinoj stavci.

Najmanje tromjesečno nadležno ministarstvo tre-ba provodi usklađenja s korisnicima treće razine kojima je doznačilo sredstva. Nakon usklađenja s korisnicima treće razine, ako to bude potrebno, nadležno ministarstvo će Ministarstvu fi nancija do-stavi nalog za preknjiženje, p dokumenta NP. Ako je nadležno ministarstvo u državnom proračunu te-re lo rashod na glavi odnosno RKP-u korisnika treće razine u okviru izvora fi nanciranja 11 Opći prihodi i primici ili 12 Sredstva učešća za pomoći, korisnik treće razine u svom knjigovodstvu će, u trenut-ku uplate sredstava na svoj račun, prizna prihod 67111 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanci-ranje rashoda poslovanja, odnosno 67121 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje rashoda za nabavu nefi nancijske imovine, ovisno o vrs rasho-da koji se pokrivaju iz doznačenih sredstava. Ako su prenesena sredstva iz nekog od strukturnih fondova (izvori 56 ili 57), korisnik treće razine će u svom knji-govodstvu prizna prihod 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU odnosno 63241 Kapitalne po-moći od ins tucija i jela EU. Na EV nalogu korisnik

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

19

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

treće razine ne iskazuje ništa od toga (ni prihod ni rashod koji se iz toga fi nancira), jer je to već vidljivo u proračunu. Napominjemo da nadležno ministar-stvo u slučaju terećenja glave ili RKP-a korisnika treće razine u svom knjigovodstvu ne iskazuje ni prihode ni rashode.

b) Prijenos sredstava terećenjem glave 05 nadlež-nog ministarstva

Ako je ministarstvo prenijelo sredstva korisniku treće razine iz svoje nadležnos tereteći glavu 05, taj pri-jenos mora iskaza preko podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. Pri tom na zahtjevu za plaćanje u polje – tekst stav-ke mora upisa kojem korisniku treće razine preno-si sredstva. Korisnik treće razine će u tom slučaju i u svom knjigovodstvu i na EV nalogu u istom izno-su iskaza prihod na osnovnom računu podskupine 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna, izvor fi nanciranja 52 Ostale pomoći i da-rovnice. U polje tekst na EV nalogu uz stavku priho-da korisnik treće razine treba upisa da je sredstva dobio od nadležnog ministarstva (primjerice MZO). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla . Nadležno ministarstvo u svom knjigovodstvu ovaj prijenos iskazuje preko podsku-pine: 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna.

Korisnik treće razine nema uvida u informacijski sustav državne riznice te ne zna što je već eviden- rano u glavnoj knjizi državnog proračuna, odno-

sno koja glava je terećena. Stoga nadležno mini-starstvo treba obavijes korisnika treće razine o rashodima iskazanim u državnom proračunu kako bi mogao proves ispravna knjiženja u svom knji-govodstvu.

4.2. Nenadležno ministarstvo kao upla telj na račun korisnika treće razine

Ako je nenadležno ministarstvo prenijelo sredstva korisniku treće razine iz nadležnos drugog ministar-stva, taj prijenos mora iskaza preko podskupine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa. Kod unosa zahtjeva za plaćanje ministarstvo u polje – tekst stavke mora upisa kojem korisniku treće razine prenosi sredstva. Korisnik treće razine će u tom slučaju na EV nalogu u istom iznosu iskaza prihod na osnovnom računu podskupine 639 Prije-nosi između proračunskih korisnika istog proraču-na, izvor fi nanciranja 52 Ostale pomoći i darovnice. U polje tekst na EV nalogu uz stavku prihoda korisnik treće razine treba upisa od koga je dobio sredstva (primjerice MRRFEU). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla .

4.3. Drugi proračunski korisnik iz nadležnos istog ili drugog ministarstva kao upla telj na račun korisnika treće razine

Ako je proračunski korisnik prenio sredstva korisniku treće razine iz nadležnos istog ili drugog ministar-stva, taj prijenos također mora iskaza preko podsku-pine 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. Kod unosa zahtjeva za plaćanje pro-računski korisnik, davatelj sredstava, u polje – tekst stavke mora upisa kojem korisniku treće razine pre-nosi sredstva. Korisnik treće razine, primatelj sred-stava, u tom slučaju će na EV nalogu u istom iznosu iskaza prihod 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. U polje tekst na EV nalo-gu uz stavku prihoda korisnik treće razine treba upi-sa od koga je dobio sredstva (primjerice Agencija za mobilnost). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla .

Naglašavamo da su i proračunski korisnik državnog proračuna, nadležno i nenadležno ministarstvo proračunski korisnici istog proračuna – državnog proračuna. Isto se odnosi na sve proračunske kori-snike državnog proračuna, bez obzira na to jesu li u nadležnos istog ili različitog ministarstva.

4.4. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao upla telj na račun korisnika treće razine

Sredstva koja primi od jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave korisnik treće razine u svom knjigovodstvu i na EV nalogu iskazuje na osnovnom računu 63613 Tekuće pomoći proračunskim korisni-cima iz proračuna JLP(R)S-a, koji im nije nadležan odnosno 63623 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S-a koji im nije nad-ležan. U polje tekst na EV nalogu uz stavku prihoda korisnik treće razine treba upisa od koga je dobio sredstva (primjerice: Osijek, a ako je više davatelja može upisa primjerice: gradovi). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla .

4.5. Proračunski korisnik iz nadležnos jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao upla telj na račun korisnika treće razine

Sredstva koja primi od proračunskog korisnika jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave kori-snik treće razine u svom knjigovodstvu i na EV nalogu iskazuje na osnovnom računu 63613 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S-a koji im nije nadležan odnosno 63623 Kapitalne po-moći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S-a koji im nije nadležan. U polje tekst na EV nalogu

20

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

uz stavku prihoda korisnik treba upisa od koga je dobio sredstva (primjerice: dječji vr ć, a ako je više davatelja može upisa primjerice: proračunski kori-snici JLP(R)S-a). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla .

Za određivanje radi li se o proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve treba pogleda Popis proračunskih korisnika JL-P(R)S-a na h p://www.mfi n.hr/hr/registar.

4.6. Izvanproračunski korisnik kao upla telj na račun korisnika treće razine

Korisnik treće razine sredstva koja primi od izvanpro-računskog korisnika državnog proračuna ili izvanpro-računskog korisnika jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u svom knjigovodstvu i na EV nalogu iskazuje na odgovarajućem osnovnom računu odjeljka 6341 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika odnosno 6342 Kapitalne pomoći od izvan-proračunskih korisnika. U polje tekst na EV nalogu uz stavku prihoda korisnik treba upisa od koga je dobio sredstva (primjerice: FZOEU, a ako je više da-vatelja može upisa primjerice: IPK). Rashode koje iz toga fi nancira iskazat će u trenutku (mjesecu) kad ih pla .

Popis izvanproračunskih korisnika može se naći na linku h p://www.mfi n.hr/hr/registar. Napominje-mo da su Županijske uprave za ceste (ŽUC) jedini izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. Trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se sredstva primljena od h trgovačkih društava evi-den raju na podskupini 663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna.

4.7. Subjek izvan općeg proračuna kao upla telji na račun korisnika treće razine

Ako prime sredstva od subjekata izvan općeg prora-čuna: od trgovačkih društava, zadruga, obrtnika, po-ljoprivrednika, neprofi tnih organizacija i fi zičkih oso-ba, korisnici treće razine eviden raju na podskupini 663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna, izvor fi nanciranja 61 Donacije.

4.8. Uplata na račun korisnika treće razine iz inozemstva

Eviden ranje sredstava primljenih iz inozemstva ovisi o upla telju te o tome jesu li primljena za EU projekt ili ne. Ako se ne radi o EU projektu, sredstva od ino-zemnih vlada što uključuje i gradove i općine, eviden- raju se na osnovnom računu u okviru podskupine

631 Pomoći od inozemnih vlada pri čemu se odvo-jeno prate zemlje članice Europske unije od ostalih zemalja. Ako su upla telji međunarodne organizacije, primljena sredstva eviden raju se na osnovnom ra-čunu 63211 Tekuće pomoći od međunarodnih orga-nizacija odnosno 63221 Kapitalne pomoći od među-narodnih organizacija. Neke od međunarodnih orga-nizacija koje se mogu pojavi kao davatelji sredstava korisnicima treće razine su: IMF, IBRD, EBRD, OECD, UNESCO, USAID.

Sredstva primljena od inozemnih trgovačkih društa-va, zadruga, obrtnika, poljoprivrednika, neprofi tnih organizacija te fi zičkih osoba korisnici treće razine eviden raju na podskupini 663 Donacije od pravnih i fi zičkih osoba izvan općeg proračuna, izvor fi nanci-ranja 61 Donacije.

5. Evidencije uplata iz EU izvoraKorisnik treće razine može primi EU sredstva izravno od ins tucija i jela EU, od drugih ins tucija iz inozem-stva koje su nositelji EU projekata, ali i od ministarsta-va i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika te od izvanproračun-skih korisnika. Kod eviden ranja prihoda u svom knji-govodstvu korisnici treće razine primjenjuju članak 67. stavak 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu kojim je propisano da se pomoći od ins tucija i jela EU te pomoći na temelju prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) priznaju u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata.

Među m, na EV nalozima ne mogu u potpunos pri-mjenjiva ovo pravilo. Ako su EU sredstva primljena od proračunskih korisnika državnog proračuna, po-trebno je uskladi evidencije s davateljima sredstava. Prihod na temelju prijenosa sredstava EU koji kori-snici treće razine iskazuju na mjesečnim EV nalozi-ma mora bi jednak rashodu za prijenos sredstava EU koji su davatelji sredstava iskazali u državnom proračunu.

5.1. EU sredstva koja se primaju iz inozemstva

Sredstva koja primaju od ins tucija i jela EU, ali i od drugih ins tucija iz inozemstva koje su nositelji EU projekata (primjerice fakulte , ins tu , gradovi u projek ma prekogranične suradnje) korisnici tre-će razine eviden raju na osnovnim računima 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU odnosno 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU. Pri tome i u svom knjigovodstvu i na EV nalogu pri-mjenjuju članak 67. stavak 2. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i računskom planu, što znači

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

21

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

da prihode izvještajnog razdoblja priznaju razmjer-no troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Ako prethodne godine nisu poš vali ovo pravilo te su priznali prihode u iznosu većem od stvorenih rashoda, u tekućoj godini neće ponovno prizna prihode.

5.2. EU sredstva koja se primaju od subjekata u sustavu općeg proračuna Republike Hrvatske

Ako korisnici treće razine primaju EU sredstva iz Hr-vatske, od subjekata u sustavu općeg proračuna, u svom knjigovodstvu primjenjuju članak 67. stavak 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu. Među m, kod unosa podataka u EV nalog moraju se uskladi s davateljem sredstava. Po-sebno je to važno ako je davatelj sredstava proračun-ski ili izvanproračunski korisnik državnog proračuna koji je rashode za prijenos EU sredstava iskazao u dr-žavnom proračunu.

5.2.1. Sredstva iz ESI fondovaAko nadležno ministarstvo korisniku treće razine iz svoje nadležnos daje sredstva ESI fondova (izvo-ri 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU), to treba proves terećenjem glave odnosno RKP-a tog kori-snika. Ovo je moguće i u slučaju kada na glavi odno-sno RKP-u tog korisnika treće razine nisu planirane ak vnos i stavke u okviru ovih izvora fi nanciranja. Potrebno je samo od Ministarstva fi nancija traži suglasnost za otvaranje ak vnos /projekta i stavke s planom 03. U tom slučaju plan ostaje na ministar-stvu, a izvršenje je na korisniku treće razine, odno-sno na glavi kojoj taj korisnik pripada. Ako dođe do izmjena i dopuna državnog proračuna, plan je po-trebno prebaci na korisnika treće razine odnosno glavu kojoj pripada.

Ako ministarstvo daje sredstva ESI fondova (izvori 56 i 57) korisniku treće razine koji nije u njegovoj nad-ležnos , odnosno ako proračunski korisnik koji po-sluje preko sustava državne riznice daje sredstva ESI fondova korisniku treće razine, nakon plaćanja na ra-čun tog korisnika treće razine treba Ministarstvu fi -nancija dostavi nalog za preknjiženje. Tim nalogom tere t će se ak vnos i stavke korisnika treće razine, primatelja sredstava, a odobri stavke proračunskog korisnika, davatelja sredstava. Tako će rashod bi iskazan na krajnjem korisniku. Prihode od ESI fondo-va, sukladno proceduri, Ministarstvo fi nancija knjiži jednom mjesečno na svim proračunskim korisnicima koji su u tom mjesecu iskazali rashod iz ESI fondova,

3  Obrazac Suglasnos Ministarstvu fi nancija dostavlja nadležno mi-nistarstvo, a može se naći na internetskoj stranici Ministarstva fi nan-cija pod h p://www.mfi n.hr/hr/priprema-proracuna

a to uključuje naloge za preknjiženje. Samo tako se mogu iskaza prihodi od ESI fondova korisnika treće razine.

Važno je naglasi da se ni prihodi ni rashodi iz ESI fondova ne smiju unosi u EV naloge kako bi se izbjeglo dvostruko eviden ranje.

Na izvorima fi nanciranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU eviden raju se samo prihodi koje Eu-ropska Komisija uplaćuje na račun državnog proraču-na i rashodi koji se s tog računa isplaćuju. Sredstva koja proračunski korisnici za EU projekte prime iz ino-zemstva, eviden raju se na izvoru 51, i u slučaju kad inozemni partner ta sredstva ostvaruje iz jednog od fondova EU.

5.2.2. Sredstva koja se primaju iz izvora 51Ako jedan proračunski korisnik državnog proračuna prima sredstva iz izvora 51, a dio h sredstava treba prenije drugom proračunskom korisniku državnog proračuna, preporuka je da svaki proračunski kori-snik iskazuje svoj dio prihoda na osnovnim računima 63231 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU od-nosno 63241 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU. To se može proves samo uz dogovor davatelja i primatelja sredstava.

Prethodno navedeno ne odnosi se na Agenciju za mobilnost i programe Europske unije (dalje u tek-stu: Agencija za mobilnost) koja sredstava EU, izvor 51, prima na posebne račune te ih, između ostalih, prosljeđuje i korisnicima treće razine. Prijenos sred-stava proračunskim korisnicima državnog proračuna u 2017. treba iskaza na osnovnom računu 36931 Tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava. Proračunski korisnici državnog proračuna, primatelji h sredstava, iskazuju prihod na osnovnom računu

63931 Tekući prijenosi između proračunskih korisni-ka istog proračuna temeljem prijenosa EU sredsta-va. Pri tom iznos koji je iskazala Agencija za mobilnost na računu 36931 mora bi jednak iznosu koji iskazu-je proračunski korisnik na računu 63931, i to u istom obračunskom razdoblju.

Navedeno se odnosi i na iskazivanje podataka u glav-nim knjigama Agencije za mobilnost i proračunskog korisnika, primatelja sredstava. Ako je korisnik tre-će razine sredstva od Agencije za mobilnost primio u prethodnoj godini, ne može u tekućoj godini na EV nalogu iskaza prihod na računu 63931, jer je Agencija za mobilnost u proračunu prijenos sred-stava iskazala u prethodnoj godini. Ako je Agencija za mobilnost u svom knjigovodstvu iskazala rashod u tekućoj godini, kad je i primatelj sredstava imao

22

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

rashod, u tom slučaju i korisnik treće razine može u svom knjigovodstvu iskaza prihod na računu 63931 u tekućoj godini.

Naglašavamo: kod prijenosa sredstava između pro-računskih korisnika državnog proračuna, primatelj i davatelj sredstava moraju međusobno uskladi knji-ženja. Prihod na podskupini 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava i rashod na podskupini 369 Prijenosi između proračunskih korisnika istog pro-računa na temelju prijenosa EU sredstava, mora-ju bi jednaki u istom obračunskom razdoblju. Bez međusobne komunikacije primatelja i davatelja, neće bi moguće proves eliminaciju međusobnih prijenosa u procesu konsolidacije.

5.2.3. Sredstva za EU projekte od subjekata izvan sustava općeg proračuna

Ako korisnik treće razine primi sredstva za EU projek-te od partnera izvan sustava općeg proračuna (trgo-vačkih društava, zadruga, poljoprivrednika, obrtnika), prihod iskazuje na osnovnom računu podskupine 663 Donacije.

5.2.4. Sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte fi nancirane iz pomoći, izvor 12

Sukladno članku 4. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2017. godinu korisnici su obvezni u fi -nancijskom planu planira sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte fi nancirane iz pomoći u iznosu koji je predviđen za fi nanciranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koris u 2017. godini. Sred-stva učešća planira svaki proračunski korisnik u svom fi nancijskom planu. Proračunski korisnici državnog proračuna ne prenose sredstva učešća jedni drugi-ma. Događa se da proračunski korisnici u trenutku pripreme državnog proračuna odnosno fi nancijskog plana nisu znali da će dobi EU projekt, te ga nisu ni planirali. Sredstva pomoći na temelju Zakona o proračunu mogu se izvršava do visine naplate, bez obzira na plan.

Člankom 4. Zakona o izvršavanju omogućena je fl ek-sibilnost i za sredstva učešća koja se mogu neogra-ničeno preraspodjeljiva unutar i između projeka-ta istog razdjela organizacijske klasifi kacije, te za naknadno utvrđene ak vnos i projekte i stavke. Preraspodjela sredstava učešća između projekata ra-zliči h razdjela organizacijske klasifi kacije, te iz općih prihoda i primitaka može se provodi do 15 %.

Zakonom o izvršavanju omogućena je fl eksibilnost kod preraspodjele sredstava učešća. Stoga nema ra-zloga da se sredstva učešća prenose od jednog pro-računskog korisnika državnog proračuna drugom.

6. Uočene greške na EV nalozimaPrimjer 1.

Ako je korisnik treće razine dobio sredstva od drugog proračunskog korisnika državnog proračuna, davatelj sredstava rashod iskazuje na podskupini 369 Prijeno-si između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava, a primatelj is taj iznos iskazuje na podskupini 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava. Taj prihod i rashod eliminirat će se u postupku izrade konsolidiranog fi nancijskog izvještaja državnog proračuna.

Događa se da primatelj dio sredstava primljenih od drugog proračunskog korisnika državnog proračuna prosljeđuje nekom trećem proračunskom korisniku državnog proračuna. Primjerice, Rektorat je primio 10.000,00 kuna od Agencije za mobilnost i programe EU. Od primljenih sredstava 8.000,00 kuna prosljeđu-je dalje sastavnicama (fakulte ma). Prijenos sastav-nicama Rektorat iskazuje preko podskupine 369, dok sastavnice primljena sredstva moraju iskaza kao pri-hod na podskupini 639, kako bi se i taj prijenos mo-gao eliminira u konsolidaciji. Među m, sastavnice su sredstva primljena od Rektorata iskazale na pod-skupini 652 Prihodi po posebnim propisima.

U tom slučaju konsolidacija se ne može proves , jer imamo dva puta podatke na podskupini 369 (10.000,00 kuna i 8.000,00 kuna) i jednom na pod-skupini 639 (10.000,00 kuna). Ove dvije podskupine moraju se u cijelos eliminira u konsolidaciji. Pod-skupina 369 služi samo kao prijelazna i ne može osta kako konačan rashod. Konačan rashod u ovom slučaju je rashod sastavnica po ekonomskoj klasifi kaciji (31, 32, 4). Ako sveučilište ne želi ima dva puta prihod na podskupini 639, kod Rektorata i kod sastavnica, sred-stva primljena od Agencije koja će doznači sastavni-cama (8.000,00 kuna) Rektorat ne mora iskaza kao prihod podskupine 639 nego kao obvezu za naplaće-ne tuđe prihode (osnovni račun 23955). U tom sluča-ju prijenos sredstava sastavnicama Rektorat iskazuje zaduženjem računa 23955, a sastavnice primljena sredstva kao prihod od Agencije (a ne Rektorata) na podskupini 639. Tako bi u konačnici imali podskupi-nu 369 na Agenciji (10.000,00 kuna), a podskupinu 639 na Rektoratu (2.000,00 kuna) i na sastavnicama (8.000,00 kuna). Naravno, dio iskazan na 23955 Rek-torat ne bi unosio u mjesečni evidencijski nalog.

Primjer 2.

Korisnik treće razine ima EU projekt na temelju kojeg je stvorio troškove, ali još nije dobio nikakva sred-stva. U ugovorenom roku dužan je dostavi izvješće Agenciji za regionalni razvoj Republike Hrvatske koja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

pregledava i ocjenjuje prihvatljivost troškova suklad-no ciljevima i proračunu projekta. Kada od Agencije za regionalni razvoj dobije Potvrdu o prihvatljivos troškova, tada potrebne dokumente šalje vodećem partneru koji je inozemstvu (Italija) i koji dalje šalje zahtjev za isplatu Glavnom tajništvu opera vnog programa. Prema projektu isplata se fi nancira iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj. Iako još nije dobio sredstva EU za projekt, korisnik treće razine u EV na-logu iskazao je prihod, i to prihod izvora 563 Europski fond za regionalni razvoj.

Na izvoru fi nanciranja 563 Europski fond za regional-ni razvoj u državnom proračunu knjiže se samo pri-hodi koje Europska komisija uplaćuje na račun držav-nog proračuna i rashodi koji se s tog računa isplaćuju. Sredstva koja proračunski korisnici za EU projekte pri-me iz inozemstva, eviden raju se na izvoru fi nancira-nja 51 Pomoći EU, bez obzira na to što inozemni par-tner ta sredstva ostvaruje iz jednog od fondova EU. Nadalje, ako prihod nije naplaćen, ne može se iskaza ni u knjigovodstvu, ni na EV nalogu. Znači, prihod od EU na EV nalogu iskazat će se tek po napla .

Izvršenje državnog proračuna se iskazuje po goto-vinskom načelu. Kako EV nalozi služe za izvještaj o izvršenju državnog proračuna, rashode na EV nalogu iskazujemo tek kad su plaćeni. Ako su rashodi projek-ta plaćeni iz nekog drugog izvora, primjerice izvor fi -nanciranja 31 Vlas prihodi, treba ih na tom izvoru iskaza i na EV nalogu. Ako se prihod od EU napla jekom tekuće godine, nakon iskazivanja prihoda na

EV nalogu treba napravi preknjiženje rashoda s izvo-ra iz kojeg su plaćeni na izvor 51. Ako se prihod na-pla sljedeće godine, iz naplaćenih prihoda izvora 51 (to je refundacija) pokrit će se neki drugi rashodi koji bi se inače pokrili iz izvora koji je korišten za plaćanje rashoda (u ovom primjeru izvor 31).

7. Upisivanje svrhe plaćanja na nalozima za plaćanje

7.1. Plaćanje s računa proračunskih korisnika

Kad proračunski korisnici državnog proračuna koji imaju svoje račune (primjerice: Agencija za mobil-nost) uplaćuju EU sredstva na račune korisnika tre-će razine, primatelji sredstava iz bankovnog izvatka mogu prepozna upla telja. Među m, ne mogu pre-pozna iz kojih izvora su im sredstva uplaćena. Stoga je već kod sklapanja ugovora za EU projekt potrebno dogovori kako će upla telj informira primatelja o tomu što mu uplaćuje. Neke informacije mogu se prenije upisom dogovorenih podataka na nalogu za plaćanje, u polje poziv na broj primatelja, te u polje

opis plaćanja. Tako korisnici treće razine će dobi po-datke za knjiženje. Primjerice, Agencija za mobilnost u polje opis plaćanja može upisa : Erasmus+.

7.2. Plaćanje s računa državnog proračuna

Kad su upla telji sredstava na račune korisnika treće razine proračunski i izvanproračunski korisnici držav-nog proračuna koji posluju preko jedinstvenog raču-na državnog proračuna, korisnik treće razine na ban-kovnom izvatku vidi samo da je uplata došla s računa državnog proračuna. Znači da ne vidi ni upla telja ni svrhu uplate. Kako bi primatelj sredstava koja se isplaćuju s jedinstvenog računa državnog proračuna znao tko i što mu uplaćuje, davatelj sredstava kod unosa zahtjeva za plaćanje u informacijski sustav dr-žavne riznice u polje – tekst stavke dobavljača treba unije „*“ (zvjezdicu) i nakon toga tekst koji želi pre-nije na bankovni izvod primatelja. Taj tekst treba sa-država osnovne podatke koji su primatelju potrebni za ispravno eviden ranje (skraćeni naziv upla telja, izvor iz kojeg se plaća, konto koji je terećen). Primje-rice: „*Min.kulture, izvor 11, 36911, otkup knjiga“. U navedeno polje može se upisa najviše 50 znakova, što uključuje zvjezdicu, i slova, brojke, interpunkciju i razmake.

Preporuka je da se sredstva učešća ne prenose dru-gim proračunskim korisnicima državnog proračuna. Među m, ako se ipak prenose, to treba proves pu-tem posebnog zahtjeva za plaćanje na kom će bi naznačeno da se radi o izvoru 12. Na sljedećoj slici prikazano je polje u koje treba upisa tekst koji se prenosi na bankovni izvod primatelja:

Naglašavamo: bez unesene zvjezdice ispred teksta, tekst se neće prenije na bankovni izvod primatelja sredstava.

Ako polje tekst nije dovoljno za upis svih potrebnih podataka, treba dogovori dodatni način izvještava-nja primatelja sredstava.

24

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. UvodU sklopu porezne reforme od 1. siječnja 2017., stupile su na snagu izmijenjene odredbe Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 – dalje u tekstu: Zakon) te Novi Pravilnik o djelatnos ma iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranja kampova koje će se paušalno oporeziva , o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br. 1/17 – dalje u tekstu: Pravilnik o djelatnos -ma iznajmljivanja).

Prema odredbama članka 57., stavka 2. Zakona, za građane rezidente RH koji ostvaruju dohodak od iznaj-mljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te pružanja usluga organiziranja kampova, u odnosu na ranije godine, nisu se promijenili uvje plaćanja poreza na dohodak po toj osnovi. To znači da fi zička osoba – građanin kao iznajmljivač vlas h nekretnina, može po osnovi te djelatnos plaća porez na doho-dak u paušalnoj svo pod uvje ma da nije obveznik PDV-a, te da dohodak ne utvrđuje prema poslovnim knjigama propisanim za samostalne djelatnos , odno-sno u skladu s člancima 30. – 35. Zakona.

Među m, prema izmijenjenom članku 82., stav-ku 3. Zakona, porezni obveznici nereziden koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja soba i postelja putnici-ma i turis ma, ali čija vrijednost isporuka po osno-vi iznajmljivanja u prethodnoj kalendarskoj godini, nije bila veća od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a (za 2017. to je svota od 230.000,00 kn), mogu utvrđiva i plaća poreza na dohodak u paušalnoj svo .

Prema tome, iznajmljivači nereziden odnosno gra-đani državljani ostalih država članica Europskog gos-podarskog prostora i Švicarske Konfederacije, te gra-đani koji su državljani trećih zemalja ponovo mogu od 1. siječnja 2017. utvrđiva i plaća paušalni porez na dohodak, sve dok ostvarena vrijednost isporuka od iznajmljivanja ne premaši svotu od 230.000,00 kn. Mjesečni predujam poreza na dohodak od iznajmlji-vanja u paušalnoj svo , rješenjem utvrđuje Porezna uprava (dalje u tekstu: PU).

Posebno se is če da se radi izmijenjenih odredbi Za-kona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017., po Upu o postupanju pod nazivom: Obveze iznajmljivača državljana druge države člani-ce EU ili trećih zemalja koji u RH obavljaju uslugu smještaja turista u vlas m nekretninama, koju je objavilo Ministarstvo fi nancija pod brojem Klasa: 410-19/15-01/198, Ur. br.: 513-07-21-01/15-1 od 6. srpnja 2015., i koja se može pronaći i na web-stranicama PU, ne može više u cijelos postupa .

2. Iznajmljivači i ugos teljske usluge u domaćinstvu

Prema članku 30. Zakona o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 85/15 i 121/16), iznajmljivači – građani RH mogu u okviru svog domaćinstva, a bez registrirane djelatnos otvaranja obrta u nadležnom Uredu za gospodarstvo ili osnivanja trgovačkog društva i upisa pri Trgovačkom sudu, pruža određene ugos teljske usluge, i to:

• Usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za od-mor, kojih je iznajmljivač vlasnik, do najviše 10 soba odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreve .

Novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju iznajmljivanja stanova, soba i postelja Mirjana Mahović Komljenović *

Prema Zakonu o porezu na dohodak, za građane rezidente RH koji nisu obveznici PDV-a, a ostvaruju doho-dak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova, propisana je mogućnost plaćanja paušalnog poreza na dohodak. Pod određenim uvje ma to vrijedi i za nerezidente. Opširnije piše autorica u članku.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Porezna uprava, Novi Za-greb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

25

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

• Usluge smještaja u kampu, organiziranom na ze-mljištu kojeg je iznajmljivač vlasnik, s najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gos ju isto-dobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

• Usluge pružanja doručka, polupansiona ili pansio-na gos ma kojima iznajmljivač pruža usluge smje-štaja u sobi, apartmanu i kući za odmor.

2.1. Odobrenje za pružanje ugos teljskih usluga građana u domaćinstvu

Za pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu iznaj-mljivanjem soba, apartmana ili kuća za odmor, gra-đani su obvezni ishodi rješenje županijskog ureda odnosno upravnog jela Grada Zagreba koje je nad-ležno za poslove ugos teljstva prema mjestu sjedišta objekta odnosno prema mjestu gdje se pružaju uslu-ge. Navedeno rješenje upisuje se u Upisnik objekata zatvorenog pa, pri čemu građanin mora ispunjava određene uvjete, a to su:

1) Da je vlasnik objekta (sobe, apartmana ili kuće za odmor i slično) ili vlasnik zemljišta za kamp.

2) Da objekt u kojem će se pruža usluge ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju sukladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos .

3) Da građevina – objekt u kojem će se pruža ugo-s teljske usluge u domaćinstvu ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, bez kojih, prema tom propisu, nadležni ured ne može izda rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnos .

Iznimno, iznajmljivač može pruža usluge i u objektu (soba, apartman ili kuća za odmor i slično) ili zemlji-štu za kamp koji su u vlasništvu njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera sukladno posebnom propisu koji regulira životno partnerstvo osoba istog spola, srodnika u ravnoj liniji ili člana obitelji, uz njihovu pisanu suglasnost za pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu. Rješenje za pružanje ugos teljskih usluga iznajmljivanjem soba, apartmana i kuća za odmor može se izda jednom i/ili obama bračnim ili izvanbračnim drugovima ili ži-votnim partnerima, i/ili jednom ili više članova obi-telji, s m da ukupni smještajni kapacitet utvrđen u izdanom rješenju ne prelazi propisani maksimum smještajnog kapaciteta propisan za zajedničko do-maćinstvo.

Građanin kojemu je nadležni ured izdao odobrenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu, dužan je oznaku vrste i kategorije smještajnog objekta ko-jeg iznajmljuje gos ma, na odgovarajući način vidno istaknu na ulazu u objekt ili u njegovoj neposrednoj blizini, utvrdi norma ve o utrošku namirnica, pića

i napitaka za pojedino jelo, piće i napitak, ako pru-ža takve usluge, te izda gostu račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom za svaku pruženu ugos teljsku uslugu, te vodi popis gos ju na propisani način.

3. Godišnje paušalno oporezivanje dohotka iznajmljivača

Paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja sta-nova, soba i postelja putnicima i turis ma te organi-ziranja kampova propisano je odredbama članka 57. stavka 2. i članka 82., stavka 2. Zakona o porezu na dohodak i članka 2. Pravilnika o djelatnos ma iznaj-mljivanja. Navedenim zakonskim odredbama, a po-sebno na temelju članka 2. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, propisano je da obveznik plaćanja go-dišnjeg paušalnog poreza na dohodak od iznajmlji-vanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i od organiziranja kampova, može bi fi zička osoba – građanin, ako ispunjava sljedeće uvjete:

• Posjeduje rješenje Ureda državne uprave u županiji odnosno upravnog jela Grada Zagreba nadležnog za poslove turizma prema mjestu sjedišta objekta odnosno mjestu gdje se pružaju usluge.

• Iznajmljuje putnicima i turis ma najviše do 20 postelja ili organizira kamp na svom zemljištu do najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gos ju istodobno.

• Nije obveznik PDV-a prema odredbama Zako-na o PDV-u, (zbog prekoračenja granične svote primitaka koja na godišnjoj razini za 2017. iznosi 230.000,00 kn ili prema vlas tom izboru, a neovi-sno od ostvarenih primitaka).

• Te dohodak od iznajmljivanja stanova soba i poste-lja putnicima i turis ma i organiziranja kampova ne utvrđuje kao razliku između primitka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koje donosi nadležna isposta-va PU prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu građanina, kojem je nadležan Ured državne uprave u županiji, izdao rješenje za obavljanje usluga u do-maćinstvu, a prema odredbama Zakona o ugos telj-skoj djelatnos . Doneseno porezno rješenje vrijedi i za slijedeće godine, sve do izmjene odnosno dono-šenja novog rješenja. Građani koji iznajmljuju gos -ma sobe, apartmane i kuće za odmor i koji plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, ne mogu po toj osnovi podnije godiš-nju poreznu prijavu, jer se utvrđeni porez smatra konačno plaćenom poreznom obvezom, sukladno članku 5., stavku 5. Pravilnika o djelatnos ma iznaj-mljivanja.

26

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

3.1. Način utvrđivanja godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

Prema članku 3. stavku 1. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak:

• Broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (koji se utvrđuje na temelju odobrenja nad-ležnog ureda, pri čemu se kao broj kreveta uzima samo broj stalnih kreveta a ne i pomoćnih kreveta koji mogu bi navedeni u rješenju kojim se građa-ninu odobrava pružanje usluga u domaćinstvu).

• Visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

• Te odgovarajućeg koefi cijenta područja na kojem se usluga pruža, a neovisno od grada ili općine prebivališta ili uobičajenog boravišta građanina – iznajmljivača.

Visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a prema članku 3., stavku 3. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, iznosi 300,00 kn po krevetu odnosno 350,00 kn po smještajnoj jedinici u kampu. Koefi cijent područja na kojem se pruža usluga, određuje se prema pripadno-s naselja u kojem se usluga pruža te razredu turis č-kog mjesta prema posebnom propisu. Proglašavanje turis čkih mjesta i razvrstavanje u turis čke razrede određuje se sukladno Pravilniku o proglašavanju turi-s čkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u tu-ris čke razrede (NN, br. 122/09 do 153/13), pri čemu turis čko mjesto može bi cijelo područje općine ili grada ili samo neka njihova pojedina naselja.

I) Godišnji paušalni porezi na dohodak (bez prireza porezu na dohodak) – postelje

Broj postelja

Turis čko mjesto

Razred A – koefi cijent

1,00

Turis čko mjesto

Razred B – koefi cijent

0,85

Turis čko mjesto

Razred C – koefi cijent

0,70

Turis čko mjesto Razred D i ostala

nerazvrstana mjesta – koefi cijent

0,501 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,00

12 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

II) Godišnji paušalni poreza na dohodak (bez prireza porezu na dohodak) – kampovi

Broj smještajnih jedinica u

kampu

Turis čko mjesto

Razred A – koefi cijent

1,00

Turis čko mjesto

Razred B – koefi cijent

0,85

Turis čko mjesto

Razred C – koefi cijent

0,70

Turis čko mjesto

Razred D i ostala nerazvrstana

mjesta – koefi cijent 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 980,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,008 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Posebno se is če da je prema članku 4. Pravnika o djelatnos ma iznajmljivanja propisano da se godiš-nji paušalni dohodak utvrđuje kao količnik utvrđe-nog paušalnog poreza na dohodak i propisane stope za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza od 12 % iz članka 82. stavka 5. Zakona. To znači da se do iste svote godišnjeg paušalnog poreza od 3.000,00 kn i 3.500,00 kn, iz navedenih primjera, može doći i na drugi način:

Opis

Visina dohotka = godišnja obveza

poreza podijeljena sa 12 i pomnožena

sa 100

Stopa poreza na dohodak(čl. 82. st. 5.Zakona)

Godišnji paušalni dohodak

10 postelja, turis čki razred A

3.000,00/12 x 100 = 25.000,00 x 12 % = 3.000,00 kn

10 smještajnih jedinica u kamputuris čki razred A

3.500,00/12 x 100 = 29.166,66 x 12 % = 3.500,00 kn

3.2. Rokovi za plaćanje godišnjeg paušalnog poreza

Prema članku 7. Pravilnika o djelatnos ma iznajmlji-vanja, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez po-

X X Broj kreveta ili broj smještajnih jedinica u kampu

Visina paušalnog poreza po krevetuodnosno smještajnoj jedinici u kampu

Koeficijent područja na kojem se pruža usluga

GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

27

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

rezu na dohodak, plaća se tromjesečno, do kraja sva-kog tromjesečja u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno raz-mjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje. Za 2017. rokovi plaćanja paušalnog poreza na doho-dak, utvrđeni su sa sljedećim datumima valute:

Tromjesečje Dospijeće obveze plaćanja (datum valute)

I /2017. Do 31. 3. 2017.

II/2017. Do 30. 6. 2017.

III/2017. Do 30. 9. 2017.

IV/2017. Do 31. 12. 2017.

3.3. Promjena broja kreveta ili smještajnih jedinica jekom godine

Ako građaninu jekom godine nadležni ured odobri promjenu broja kreveta ili broj smještajnih jedinica u kampu (bez obzira na to radi li se o povećanju ili sma-njenju broja kreveta ili smještajnih jedinica), tada će nadležna ispostava PU tek s 1. siječnjem sljedeće go-dine ukinu postojeće rješenje o godišnjem paušal-nom porezu na dohodak i prirezu, te će donije novo rješenje, koje će opet bi na snazi sve dok ne dođe do promjena odnosno do donošenja novog rješenja na temelju promijenjenog broja kreveta ili smještajnih jedinica u kampu. Promjenu broja kreveta odnosno smještajnih jedinica u kampu, iznajmljivač je dužan prijavit nadležnoj PU na obrascu prijave u registar po-reznih obveznika (Obrazac RPO-1), u roku od 8 dana od dana kada je nadležni ured odobrio promjenu bro-ja kreveta odnosno smještajnih jedinica u kampu.

3.4. Uplatni račun

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda prora-čuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. (NN, br. 11/17), paušal-ni iznos poreza i prireza utvrđen rješenjem PU, upla-ćuje se u korist računa grada/općine prema prebiva-lištu poreznog obveznika, a neovisno od toga gdje se nalaze smještajni objek koji se iznajmljuju. Na stan-dardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB -3 i HUB 3A, upisuje se oznaka modela 68 i poziv na broj odobrenja 1511 – te OIB obveznika.

Vrsta porezaModel uplate i

brojčana oznaka vrste prihoda

Uplatni račun po IBAN konstrukciji – grada ili

općine prema prebivalištu poreznog obveznika

Predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma koji se utvrđuje paušalno

68 1511 - OIB

Grad ZaprešićHR9510010051754312009 Grad ZagrebHR111001005 1713312009Grad ZadarHR1110010051752012002

Na nepravodobno uplaćeni iznos paušalnog poreza na dohodak, obračunavaju se zatezne kamate, koje za razdoblje od 1. 1. 2017. do 30. 6. 2017. iznose 7,68 % godišnje.

4. Poslovne knjige i evidencije Prema odredbama članka 8. stavka 3. Pravilnika o dje-latnos ma iznajmljivanja, porezni obveznik koji pruža usluge građana u domaćinstvu i po toj osnovi plaća porez na dohodak u godišnjem paušalnoj svo , nije obvezan vodi poslovne knjige propisane člankom 34. Zakona (Obrazac KPI, Obrazac DI te Evidenciju o tražbi-nama i obvezama), osim evidencije o prometu odnosno evidencije o izdanim računima na Obrascu EP, koja je sastavni dio Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja.

Prema tome, za paušalno oporezivanje vodi se samo jedna knjiga – evidencija o prometu koja se vodi kronološki prema nadnevku izdanih računa, a u koju se na kraju radnog dana a najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana, upisuju svi izdani računi bez obzira na to jesu li naplaćeni ili ne.

Evidencija o prometu zaključuje se svake godine, a iznajmljivačima eviden rani promet na temelju iz-danih računa služi kao podloga o utvrđivanju obveze ulaska u sustav PDV-a te kao evidencija za utvrđiva-nje osnovice za plaćanje članarine turis čkim zajed-nicama. Ako primici od primljenih naknada za iznaj-mljivanje prekorače graničnu svotu od 230.000,00 kn na godišnjoj razini, iznajmljivač je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka prema poslovnim knjigama su-kladno odredbama 30. – 35. Zakona.

5. Obveza izdavanja računaNeovisno o tome što je propisana obveza vođenja samo evidencije o prometu, porezni obveznik koji pruža ugos teljske usluge u domaćinstvu, te plaća poreza na dohodak u paušalnoj svo , dužan je za sva-ku obavljenu uslugu, ispostavi kupcu račun propi-sana sadržaja. Račun se ispostavlja u najmanje dva primjerka od kojih se jedan uručuje korisniku usluge, a drugi zadržava izdavatelj kao ispravu za knjiženje ostvarenog prometa u Obrascu EP. Nadalje, obveza iz-davanja računa propisana je i člankom 32. stavkom 1. točkom 4. Zakona o ugos teljskoj djelatnos , prema kojim je odredbama za pružanje ugos teljskih uslu-ga u domaćinstvu iznajmljivač obvezan gostu izda čitljiv i točan račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom, za svaku pruženu uslugu, osim u slučaju ako račun za usluge pružene gostu izdaje turis čka agencija.

Sukladno članku 8., stavku 2. Pravilnika o djelatno-s ma iznajmljivanja, račun obvezno mora sadržava podatke o:

28

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

• izdavatelju (ime i prezime, adresi prebivališta ili uo-bičajenog boravišta izdavatelja koji ima odobrenje za iznajmljivanje)

• broj i nadnevak izdavanja računa• ime i prezime/naziv osobe kojoj je usluga pružena • te cijenu obavljene usluge.

Primjer računa s propisanim elemen ma za obavlje-nu ugos teljsku uslugu u domaćinstvu – iznajmljiva-nje apartmana stranom gostu

Lucija LucićOmiš, Duće Glavica 12Omiš, 24. 5. 2017

Josef MannMunchen, Big str.20

SR Njemačka

Račun br. 3/17

Usluga najma apartmana za 4 osobe za razdoblje od 17. 5. 2017 do 24. 5. 2017 (8 dana)

Naziv usluge Broj dana

Cijena po danu u kn Ukupno kn

Smještaj u apartmanu A1 8 650,00 kn 5.200,00 kn

Lucija Lucić

Oslobođeno PDV-a prema članku 90., stavku 2. Zakona o PDV-u (NN, br. od 73/13 do 115/16)

Izdani račun za korištenje apartmana, građanin je ob-vezan iskaza u Evidenciji o prometu, a u istoj knjizi eviden raju se kronološki i svi ostali izdani računi, bez obzira na to je li obavljeno plaćanje u gotovini ili bez-gotovinski. Ako porezni obveznik jekom 2017. ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, obvezan je nadležnoj ispostavi PU podnije prijavu radi promje-ne načina oporezivanja i prelaska s paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja, na utvr-đivanje dohotka od iznajmljivanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga od 1. siječnja 2018.

Posebno se napominje da građanin može osim nepo-srednog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putni-cima i turis ma, kada izdaje račun neposredno osobi kojoj je usluga pružena, obavlja i uslugu posrednog iznajmljivanja putem agencije koja može nastupi kao posrednik ili na način da agencija radi u svoje ime i za svoj račun. Ako se agencija javlja kao posrednik, račun za pruženu uslugu iznajmljivanja izdaje iznajmljivač kori-sniku usluge, pri čemu agencija od iznajmljivača napla-ćuje ugovorenu proviziju. Među m ako agencija radi u svoje ime i za svoj račun, tada postoje dva obvezno pravna odnosa u kojima postoji obveza ispostavljanja računa, pri čemu u prvom obvezno pravnom odnosu, iznajmljivač ispostavlja račun agenciji, dok u drugom odnosu agencija ispostavlja račun korisniku usluge.

Građani koji paušalno plaćanju poreza na dohodak od iznajmljivanja, nisu obveznici fi skalizacije, s obzi-

rom na to da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnos , već dohodak od imovine i imovinskih prava.

6. Iznajmljivači nereziden Prema članku 30. stavku 2. Zakon o ugos teljskoj dje-latnos , iznajmljivačem se smatra državljanin RH, a od ulaska RH u EU, iznajmljivači mogu bi i državlja-ni ostalih država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije. No, kako bi mogli obavlja usluge smještaja u vlas m nekretninama u RH, iznajmljivači koji su državljani trećih zemalja, ob-vezni su prema mjestu obavljanja djelatnos osnova obrt ili trgovačko društvo.

Prema tome, osim iznajmljivača koji su državljani RH, nekretnine mogu iznajmljiva i iznajmljivači ne-reziden – osobe koje u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište, pri čemu je pojam prebivališta i uobičajenog boravišta, posebno uređen članak 37. novog OPZ-a (NN, br. 115/16), dok se za pojam rezi-dentnos koris članak 4. Model ugovora o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja Organizacije za eko-nomsku suradnju i razvoj (OECD). U svrhu dokazivanja nerezidentnos , iznajmljivači nereziden mogu prilo-ži ovjerenu potvrdu rezidentnos koju im je izdalo njihovo nadležno porezno jelo.

6.1. Status iznajmljivača državljana drugih država članica EU

Od pristupanja RH u punopravno članstvo EU, iznaj-mljivači koji su državljani drugih država članica EU i Europskog gospodarskog prostora (za razliku od iznaj-mljivača trećih zemalja), mogu obavlja djelatnost iznajmljivanja bez da u RH osnivaju obrt ili trgovačko društvo. Među m, na nerezidente iz drugih država članica EU ne mogu se primijeni odredbe o poseb-nom postupku oporezivanja za male porezne obve-znike, propisane odredbama članka 90. Zakona o PDV-u, a neovisno o vrijednos isporuka koje u RH obavljaju, jer se na njih ne odnosi prag od 230.000,00 kn. Radi navedenog se iznajmljivači državljani drugih država članica EU, moraju najkasnije 15 dana prije početka obavljanja isporuka, javi u PU, Područni ured Zagreb, Odjel za strane porezne obveznike, radi registriranja za potrebe PDV-a u RH i dodjele PDV ID broja te upisa u registar obveznika PDV-a, kao i ob-veze utvrđivanja poreza na dohodak od imovine.

Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a dostavlja se na obrascu P-PDV osobno ili poštom preporučeno. Nadalje, iznajmljivači državljani drugih država članica EU, trebaju se u roku od osam dana od dana izdava-nja odobrenja za pružanje usluge smještaja, upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

29

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Od 1. siječnja 2017. propisano je da porezni obve-znici nereziden , koji su upisani u registar obvezni-ka PDV-a, mogu utvrđiva i plaća porez na doho-dak u paušalnoj svo , ako im vrijednost isporuka u prethodnoj godini nije veća od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a, odnosno ne prema-šuje 230.000,00 kn.

Nereziden iz EU dužni su i nadalje za usluge smje-štaja izdava račune i plaća PDV po stopi od 13 %, ali mogu utvrđiva i plaća porez na dohodak u paušalnoj svo , sukladno odredbi članka 82. stavka 3. Zakona, ako im je vrijednost isporuka u prethod-noj godini bila manja od 230.000,00 kn.

6.3. Status iznajmljivača državljana trećih zemalja

Iz odredbe članka 30., stavka 2. Zakona o obavljanju ugos teljske djelatnos , proizlazi da iznajmljivači koji su državljani trećih zemalja, ne mogu kao vla-snici kuća za odmor i apartmana na području RH, obavlja djelatnost iznajmljivanja is h putnicima i turis ma, već su obvezni osnova obrt ili trgovačko društvo. To znači da se radi obveze osnivanja obrta ili trgovačkog društva, na državljane trećih zemalja primjenjuje prag isporuke od 230.000,00 kn, te se is nisu dužni upisa u registar obveznika PDV-a, sve dok ne ostvare vrijednost isporuke veću od 230.000,00 kn u prethodnoj kalendarskoj godini.

Nadalje, člankom 82. stavkom 1. novih odredbi Zako-na, propisano je da se poreznom obvezniku koji obav-lja samostalnu djelatnost, a nije po toj osnovi obveznik PDV-a prema zakonu kojim se uređuje PDV, te koji po osnovi te djelatnos u poreznom razdoblju ne ostvaru-je ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, dohodak i porez na dohodak može utvrđiva u paušalnoj svo . Prema na-vedenom, za paušalno plaćanje poreza na dohodak od 1. siječnja 2017., propisana su dva uvjeta, i to su:

1) fi zička osoba po osnovi djelatnos koju obavlja nije obveznik PDV-a

2) po osnovi te djelatnos , ukupni godišnji primi-ci u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 230.000,00 kn.

Od početka ove godine stupio je na snagu i Novi Pra-vilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih dje-latnos (NN, br. 1/17), čije su odredbe usklađene s člankom 82. Zakona, a koje su važne za provedbu paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnos u 2017. Iz svega navedenog proizlazi da i iznajmljivači iz trećih zemalja koji su za obavljene usluge smještaja u RH osnovali obrt, mogu plaća paušalni porez na do-hodak, a prema članku 82. stavku 1. Zakona i u skladu s Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnos , ako nisu obveznici PDV-a. U slučaju ako

u prethodnoj kalendarskoj godini ostvare isporuke u vrijednos većoj od 230.000,00 kn, obvezno se upi-suju u registar obveznika PDV-a od početka sljedeće kalendarske godine, kada su na obavljene isporuke obvezni obračunava PDV. Ako posluju s poreznim obveznicima iz drugih država članica EU, obvezni su zatraži dodjelu PDV iden fi kacijskog broja.

Među m, u smislu odredbi Zakona o PDV-u, njihove porezne obveze ovise o poreznom statusu kojeg ima-ju u trećoj zemlji čiji su državljani. U slučaju ako je iznajmljivač državljanin treće zemlje porezni obve-znik u svojoj zemlji (za što se traži potvrda poreznog jela iz zemlje rezidentnos ), a u RH obavlja samo

uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji koja mora ima odobrenje za pružanje usluge smještaja u svo-je ime, tada dolazi do prijenosa porezne obveze pre-ma članku 75. stavku 2. Zakona o PDV-u na hrvatsku putničku agenciju, koja će na primljenu uslugu najma obračuna PDV, koji se oporezuje po stopi od 25 %.

U slučaju ako iznajmljivač državljanin treće zemlje nije porezni obveznik u svojoj zemlji, tada je dužan prije po-četka obavljanja usluge najma hrvatskoj putničkoj agen-ciji, registrira se za potreba PDV-a u RH za što je prema članku 126. Zakona o PDV-u dužan imenova poreznog zastupnika, kada će na uslugu najma hrvatskoj putničkoj agenciji obračuna PDV po stopi od 25 %. Registracija se obavlja u Poreznoj upravi, Područnom uredu Za-greb, Odjelu za strane porezne obveznike, Av. Dubrov-nik 32 podnošenjem Obrasca P-PDV.

7. ZaključakGrađani RH koji nisu obveznici PDV-a, a ostvaruju doho-dak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova, mogu plaća paušali poreza na dohodak i prirez. Za plaćanje paušalnog poreza, nadležna ispostava PU donosi pore-zno rješenje.

Rješenjem utvrđen godišnji paušalni porez na doho-dak je konačan, zbog čega porezni obveznik po toj osnovi ne može podnije godišnju poreznu prijavu. Iznajmljivači su za pružene usluge smještaja u vlas - m nekretninama, obvezni korisniku usluge izda

račun za svaku obavljenu uslugu s naznačenom vr-stom, količinom i cijenom usluge. Od početka 2017. i iznajmljivači iz EU mogu plaća paušalni porez na dohodak, ako im vrijednost godišnjih isporuka ne prelazi svotu od 230.000,00 kn. No, i iznajmljivači iz trećih zemalja koji su za obavljene usluge smještaja u RH obvezni osnova obrt, mogu uz zadovoljenje propisanih uvjeta, plaća paušalni porez na dohodak. Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu u obvezi provodi postupak fi skalizacije izdanih računa što ih ispostavljaju za obavljene usluge.

30

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. Što se za potrebe PDV-a smatra uslugom?

Mjesto obavljanja usluga je relevantno za određiva-nje je li neka usluga oporeziva u Hrvatskoj ili nije. Prije svega, prilikom razmatranja odgovarajućeg po-reznog tretmana nužno je prepozna da je u nekoj transakciji došlo do obavljanja usluga. Prema odred-bama članka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost (NN, br. 73/13, 148/13,143/14, 115/16; Rješe-nje USRH 99/13, 153/13, 115/16), obavljanje usluga predstavlja svaku transakciju koja se ne smatra ispo-rukom dobara. Prema tome, sve transakcije koje ne uključuju prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, smatraju se obavlja-njem usluga.

Ove transakcije uključuju:

• prijenos prava• suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke rad-

nje ili stanja• obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih -

jela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona• korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine

poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnos , za koja je u cijelos ili djelomično odbi-jen pretporez

• obavljanje usluga bez naknade od strane pore-znog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općeni-to u druge svrhe osim za potrebe obavljanja nje-gove djelatnos .

2. Mjesto obavljanja uslugaPrema odredbama članka 17. Zakona o porezu na do-danu vrijednost opće načelo u određivanju mjesta obavljanja usluga je:• B2B usluge – mjestom obavljanja usluga drugom

poreznom obvezniku smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika.

• B2C usluge – mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem po-rezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište.

Odstupanja od osnovnog načela određivanja mjesta obavljanja usluga dano je za sljedeće vrste usluga:

Vrsta usluge B2B B2CPosredničke usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici

Osnovno načeloMjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje

Usluge u vezi s nekretninama1

Mjesto gdje se nekretnina nalazi

Mjesto gdje se nekretnina nalazi

Usluge prijevoza putnika

Mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenos ma

Mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenos ma

Usluga prijevoza dobara izvan EU Osnovno načelo

Mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenos ma.

Usluga prijevoza dobara unutar EU2 Osnovno načelo Mjesto početka

prijevoza

Oporezivanje usluga pravnih osoba iz inozemstvaIvan Čevizović *

Porezom na dodanu vrijednost općenito se oporezuju isporuke dobara i obavljene usluge. Za tretman PDV-om usluga važno je mjesto oporezivanja, kao i svojstvo primatelja usluge. To se osobito odnosi na slučajeve kod kojih je pružatelj usluge nerezident. Ovaj slučaj može ima posljedicu na drugačiji PDV tretman u odno-su na slučaj da istu uslugu obavi rezident. Osim toga, nabavljanje usluga u inozemstvu za sobom povlači i možebitni porez na dobit po odbitku.

* Doc. dr. sc. Ivan Čevizović, ovlašteni porezni savjetnik.

1  Uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objek ma slične namjene uključujući kam-pove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora.

2  Prijevoz dobara unutar Europske unije je prijevoz dobara kod ko-jeg se mjesto početka prijevoza i mjesto završetka prijevoza nalaze na područjima dviju različi h država članica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

31

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Vrsta usluge B2B B2C

Usluge u kulturi i njima slične usluge3

Mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju

Mjesto gdje se te ak vnos stvarno odvijaju

Pomoćne usluge u prijevozu i usluge u vezi s pokretnim dobrima

Osnovno načeloMjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju

Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem osim onih koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima jekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije

Mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju

Mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju

Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima jekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije

Mjesto početka prijevoza putnika

Mjesto početka prijevoza putnika

Usluge kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava4

Mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge

Mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge

Usluge dugotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava5

Osnovno načelo

Mjesto gdje primatelj usluge ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište

Telekomunikacijske usluge6, usluge radijskog i televizijskog emi ranja i elektronički obavljene usluge7

Osnovno načelo

Mjesto gdje primatelj usluge ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište

Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni ob-veznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije smatra se mjesto gdje

taj primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobi-čajeno boravište za:

a) Prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, li-cencija, zaš tnog znakovlja i sličnih prava.

b) Usluge oglašavanja.c) Usluge konzultanata, inženjera, odvjetnika, raču-

novođa, prevoditelja i druge slične usluge savjeto-vanja.

d) Usluge obrade podataka.e) Ustupanje informacija, uključujući i informacije o

poslovnim postupcima i iskustvu.f) Bankarske i fi nancijske transakcije, transakcije osi-

guranja uključujući reosiguranje, uz izuzetak iznaj-mljivanja sefova.

g) Ustupanje osoblja.h) Iznajmljivanje pokretne materijalne imovine, osim

svih prijevoznih sredstava.i) Suzdržavanje od obavljanja, u cijelos ili djelomič-

no, gospodarske djelatnos ili prava navedenih u ovom stavku.

j) Omogućavanje pristupa do sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili do bilo koje mreže koja je priključena na takav sustav, te do sustava za električnu energiju ili mreža za grija-nje ili hlađenje i prijevoza ili prijenosa po m susta-vima ili mrežama, te obavljanje drugih usluga koje su s me izravno povezane.

Ako Hrvatski porezni obveznik obavlja navedene us-luge navedenim osobama dužan je provjeri koje su njegove obveze u državi koja se defi nira kao mjesto obavljanja usluga, odnosno, posljedično i oporeziva-nja navedenih usluga.

3. Nastanak oporezivog događaja i obračun porezne obveze

Oporezivi događaj nastaje kada su usluge obavljene. Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao opo-

3  Primjerice, izložbe i sajmovi te pomoćne usluge u vezi s m do-gađajem.

4  Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedova-nje ili korištenje prijevoznog sredstva jekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, odnosno, u slučaju plovila, najviše 90 dana.

5  Iznimno, mjestom dugotrajnog iznajmljivanja plovila za razo-nodu osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu.

6  Telekomunikacijskim uslugama u smislu ovoga Zakona smatraju se usluge koje se odnose na prenošenje, emi ranje i prijam signa-la, teksta, slika i zvukova ili informacija bilo koje vrste preko žica, radija, op čkih ili drugih elektromagnetskih sustava, uključujući s m uslugama povezani prijenos ili ustupanje prava na korištenje

kapaciteta za takvo prenošenje, emi ranje ili prijam. Telekomuni-kacijske usluge u smislu ovoga Zakona uključuju i omogućavanje pristupa globalnim informacijskim mrežama.

7  Elektronički obavljenim uslugama u smislu ovoga Zakona oso-bito se smatra: isporuka web-sjedišta, udomljavanje web-sjedišta, daljinsko održavanje programa i opreme, isporuka računalnih pro-grama i njihovo ažuriranje, isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka, isporuka glazbe, fi lmo-va i igara, uključujući igre na sreću i kockarske igre te emi ranje poli čkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih programa i priredbi, učenje na daljinu. Ako porezni obveznik koji obavlja usluge i primatelj usluga komuniciraju elektroničkom po-štom, ne radi se o elektronički obavljenoj usluzi .

32

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

rezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena usluga. Ako je usluga obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Ako je izdan račun, a nije obavljena usluga, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je izdan račun. Prema članku 30. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ako se usluge obavljaju kon nuirano, sma-tra se da su usluge obavljene po isteku razdoblja za koje se izdaju računi ili se obavljaju plaćanja. Pri tome se smatra da, ako se usluge za koje je primatelj usluga obvezan pla PDV, a koje se kon nuirano obavljaju u razdoblju duljem od godinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani računi ili nije obavljeno plaćanje smatraju obavljenima nakon isteka svake kalendarske godine, sve dok se ne obustavi obavljanje h usluga.

Primatelj usluga iz drugih država članica EU, ako je pravna osoba, dužan je prethodno zatraži PDV ID broj od nadležne Porezne uprave. U ovom slučaju nema praga stjecanja, kao od nabave dobara, koji bi ovu obvezu odgodili do ostvarenja određenog izno-sa. Ova obveza nastaje za svaku uslugu, bez obzira na njezinu vrijednost. U tom slučaju pravna osoba, re-zident, svom dobavljači (isporučitelju usluge) dostav-lja svoj PDV ID broj koji mora bi naveden na računu dobavljača. Kako će većina usluga o kojima ovdje pi-šemo bi oporeziva prema osnovnom načelu, prema sjedištu primatelja, kupac će bi dužan obračuna PDV prema hrvatskim poreznim propisima. Istovre-meno, nastaje obveza podnošenja PDV obrasca za razdoblje (mjesec) u kojemu je usluga obavljena, ako i prijave stjecanja za usluge primljene od strane rezi-denata drugih država članica EU.

4. Porez po odbitkuNeprofi tne organizacije i proračunski korisnici u pravi-lu nisu obveznici poreza na dobit. Iznimka je obavljanje gospodarske djelatnos , u kojem slučaju i ove organi-zacije se upisuju u registar poreznih obveznika i obve-zno obračunavaju i plaćaju porez na dobit. Među m, i u slučaju kada se ne obavlja gospodarska djelatnost, može nasta obveza obračuna i plaćanja poreza na dobit po odbitku. Prema članku 31. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16) porez po od-bitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Iako iz ovoga još nije potpuno jasna poveznica s neprofi tnim organizacija-ma, stavak 2. daje odgovor na to pitanje. Naime, pore-zni obveznik poreza po odbitku je ispla telj.

Osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni ispla telj plaća nerezidentu – inoze-mnom primatelju. Među m, ako naknada podliježe

obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na do-danu vrijednost. Porez po odbitku plaća se na ka-mate, dividende, udjele u dobi te na autorska pra-va i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaš tni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i dru-ga slična prava), koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fi zičke osobe. Porez po odbitku plaća se i na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaćene inozemnim osobama.

Porez po odbitku obračunava se na sve vrste kamata koje se plaćaju u inozemstvo, osim na kamate plaće-ne po fi nancijskom najmu, na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnos , na kredite koje daje inozemna banka ili druga fi nan-cijska ins tucija, imateljima obveznica, državnih i kor-pora vnih, inozemnim pravnim osobama. Autorskim pravima i drugim pravima intelektualnog vlasništva, prema članku 49., stavku 1. Pravilnika o porezu na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17), smatraju se i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaća-ju zaš tu prava na reprodukciju književnih, umjet-ničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, za m prava na uporabu imena proizvoda i zaš tnih znakova, dizajna ili modela, planova, na-crta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaš tni znak, dizajn ili mo-del, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su pra-va zaš ćena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba.

Usluga istraživanja tržišta podrazumijeva način pri-kupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova po-slovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, is-pi vanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, tes ranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidž-be i reklame. U slučaju poslovnog savjetovanja koje obavi nerezident, takvim uslugama smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije. Iznimka od navedenoga propisana je stavkom 5., članka 49. Pra-vilnika, a odnosi se na održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, za m usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

33

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

projek , nacr , upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjeto-vanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posre-dovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

4.1. Stopa poreza po odbitku

Prema članku 31. Zakona o porezu na dobit, u primje-ni su tri stope poreza po odbitku:

• 12 % za isplate dividendi i udjela u dobi • 15 % za ostale transakcije opisane u prethodnom

poglavlju• 20 % na sve vrste usluga koje nisu navedene u pret-

hodnom poglavlju, a koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se smatraju poreznim utočiš ma ili fi nancijskim centrima, osim država članica Europske unije te država s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a država je objavljena na Popisu država koji donosi ministar fi nancija i koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva fi nancija i Porezne uprave Republike Hrvatske.

4.2 Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Republika Hrvatska ima sklopljenih 60-ak ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su relevan-tni u slučaju plaćanja prema nereziden ma. Odredbe ovih ugovora smanjuju stopu poreza po odbitku, ili potpuno eliminiraju oporezivanje porezom po od-bitku isplate prema nerezidentu. Primjena ugovora ogleda se u jednom od modela:

• Smanjenja stope poreza po odbitku – primjenjivo kod kamata i autorskih naknada, te dividendi – uo-bičajeno ugovorena stopa od 0 %, 5 %, 10 % ili 15 %. Za primjenu navedenih sniženih stopa ispla telj mora od nerezidenta, kojemu se isplaćuje nakna-da, primi odgovarajući zahtjev za umanjenje po-rezne obveze ili povrat više plaćenog poreza.

• Neobračunavanja poreza po odbitku – ovo će bi slučaj kod ostalih isplata, osim prethodno nave-denih, koje su uobičajeno oporezive prema državi rezidentnos pružatelja ovih vrsta usluga (obično članak 7. Ugovora, a koji se odnosi na dobit ostva-renu poslovanjem). U ovom slučaju, ispla telj ta-kođer mora ima raspoloživ dokaz da je primatelj naknade rezident države ugovornice. Ovo se doka-zuje potvrdom o rezidentnos .

U pojedinim slučajevima odredbe ugovora neće re-zul ra nižim poreznim opterećenjem. U tom sluča-ju odredbe ugovora se ne primjenjuju već se porez po odbitku obračunava prema tuzemnim propisima. Posljedično, primatelj naknade ne treba dostavi po-sebnu dokumentaciju kojom dokazuje svoju reziden-tnost u državi ugovornici, kako bi se mogao primije-ni povoljniji porezni tretman predviđen ugovorom.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

Kako izraditi dokumentaciju o nabavi, Pravna zaštita, praksa DKOM-a,

Odluke naručitelja12.6.

Osnove za isključenje i uvjeti sposobnosti; Oslanjanje na tuđu

sposobnost

26.6.

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

34

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. Prava zaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske potpore Člankom 7. stavkom 1. i 2. ZRRP-a propisano je tko se smatra zaposlenim roditeljem kao korisnikom rodiljnih i roditeljski potpora u smislu ZRRP-a (tablica 1.), a člankom 9. stavkom 1. ZRRP-a propisana su prava zaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske potpore, koja ne mogu istodobno koris oba roditelja1, osim ako ZRRP-om nije drugačije propisano (tablica 2.).

Tablica 1. Zaposleni roditelji kao korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora

Zaposleni roditelj (čl. 7. st.1. t.1. i st. 2. ZRRP) – ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

• Osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u RH.• Osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod

stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima prema međunarodnom ugovoru o socijalnom osiguranju.

Iznimno i:

• Osobe izabrane ili imenovane na stalne dužnos u određenim jelima državne vlas , odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću i ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

• Članovi uprave trgovačkih društava, ako po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

• Osobe koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa, koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

• Roditelji njegovatelji, koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

• Osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata, koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb. 1 Roditelji i s njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu (posvojitelj, skrbnik, udomitelj).

Prava zaposlenika po osnovu roditeljstvaSanja Ro m *

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14; dalje u tekstu: ZRRP) propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, te uvje i način njihova ostvarivanja i fi nanciranja. Navedena prava prema uvje ma propisanim ZRRP-om ostvaruju majka i otac djeteta, posvojitelj, skrbnik, udomitelj, ili druga fi zička osoba kojoj je ma-loljetno dijete odlukom nadležnog jela povjereno na čuvanje i odgoj. Odredbe ZRRP-a primjenjuju se pod jednakim uvje ma na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Korisnik potpora prema ZRRP je i stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Pravo prema ZRRP mogu ostvari i stranci koji su prema propisima o azilu ostva-rili status azilanta ili status osobe pod supsidijarnom zaš tom, prema njihovom radnopravnom statusu, bez primjene uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Repu-blike Hrvatske. U ovom članku autorica iznosi stavove i o pravima po osnovi roditeljstva zaposlenih roditelja (prava ostalih kategorija korisnika prema ZRRP nisu tema ovog članka), s osvrtom na ostvarivanje prava iz obveznog mirovinskog osiguranja za vrijeme njihova korištenja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

35

UDK 331.5 PLAĆE I NAKNADE

1.1. Pravo na rodiljni dopust

Zaposlena trudnica, odnosno majka za vrijeme trudno-će, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta, a ako je dijete prerano rođeno, produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno. Obvezno korištenje je 28 dana prije dana očekivanog poroda, u neprekidnom trajanju do 70 dana poslije poroda (obvezni rodiljni dopust u neprekidnom trajanju od 98 dana), a iznimno, ovisno o stanju trudnoće, može ga poče koris i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora ginekologa.

Nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta ima pravo koris preostali dio rodiljnog dopusta (dodatni ro-diljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta) i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vre-mena. Nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo koris pravo na rad s polovicom punog rad-nog vremena u onolikom trajanju koliko je to pravo koris o do 6. mjeseca života djeteta, ali najduže do 9. mjeseca života djeteta.

Ako se roditelji tako sporazumiju, nakon proteka ob-veznog rodiljnog dopusta, umjesto majke pravo na ro-diljni dopust može koris otac djeteta. Tijekom kori-štenja rodiljnog dopusta, zaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće (čl. 39. t. 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, br. 80/13. i 137/13, dalje u tekstu: ZOZO, stupio na snagu 16. studenoga 2013.) u iznosu 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstve-nom osiguranju, bez limita (čl. 55. st. 2. t. 3. ZOZO-a), koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a. Osnovicu za naknadu čini prosječni iznos plaće isplaćene u po-sljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem nastupa slučaj na osnovi kojeg stječe pravo na naknadu.

Posebni uvjet za ostvarivanjem prava na naknadu plaće u iznosu od 100 % od osnovice, bez limita, je uvjet staža osiguranja, pa prema članku 24. stavku 7. ZRRP-a zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci nepre-kidno, odnosno 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50 % proračunske osnovice (NN, br. 119/16. – Zakon o iz-vršavanju državnog proračuna RH), (1.663,00 kn). Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ostvaruju se prava iz obveznog mirovinskog osiguranja (pravo na mirovinski staž) i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP-a).

1.2. Pravo na roditeljski dopust

Po isteku rodiljnog dopusta nakon navršenih šest mjeseci života djeteta, zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust, koji može koris do osme go-dine života djeteta, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja, u trajanju od: 8 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete, te 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

U broj rođene djece, o kojem ovisi duljina trajanja prava na roditeljski dopust, uračunavaju se i mrtvo-rođena i umrla djeca, posvojena, maloljetna kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadležnog jela povjerena korisniku na ču-vanje ili odgoj. U pravilu, navedeno pravo koriste oba roditelja, svaki u trajanju od če ri (s me da je dva mjeseca neprenosivo) ili 15 mjeseci, ovisno o broju rođene djece, no ako sukladno dogovoru to pravo ko-ris samo jedan roditelj, is koris roditeljski dopust u trajanju od šest odnosno 30 mjeseci.

Pravo na rodiljne i roditeljske potporeVremenske Novčane

Zaposleni roditelj (čl.7.st.1.t.1. i st.2.ZRRP)

• rodiljni dopust• roditeljski dopust• rad s polovicom punog radnog vremena• rad s polovicom punog radnog vremena zbog

pojačane njege djeteta• stanka za dojenje djeteta• dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je

rodila, ili dopust radnice koja doji dijete• dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena

radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

• mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta

• slobodan radni dan za prenatalni pregled. (čl. 9. st. 1. ZRRP).

naknada plaće – (čl. 9.st.3. i čl. 24. ZRRP)i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete (70% proračunske osnovice) – (čl. 9.st.9. ičl. 41. – 43. ZRRP).

Ako nije ispunjen uvjet staža osiguranja – novčana naknada 50 % proračunske osnovice(čl. 24. st. 7. ZRRP-a) Ne mogu bi predmet ovrhe ili osiguranja (kredita, pologa i sl.), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb, radi koris djeteta za koje su ostvarene.

Tablica 2. Pravo na rodiljne i roditeljske potpore

36

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Pravo na roditeljski dopust može se koris i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog do-pusta. Ako je riječ o roditeljskom dopustu koji traje šest odnosno 30 mjeseci, korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena u zamjenu za do-pust na puno radno vrijeme udvostručuje razdoblje korištenja prava. Moguće je da se roditeljski dopust koris u cijelos ili u dijelovima, ali najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust, za-posleni roditelj ima pravo na naknadu plaće, koja za prvih šest mjeseci, ako to pravo koris jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako ga koriste oba roditelja, iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvr-đene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali koja ne može za puno radno vrijeme iznosi više od 80 % proračunske osnovice mjeseč-no (2.660,80 kn).

Za vrijeme korištenja navedenog prava u polovici pu-nog radnog vremena u dvostrukom trajanju neisko-rištenog roditeljskog dopusta, zaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50 % proračun-ske osnovice mjesečno (čl. 24. st. 3. ZRRP-a). Navede-ne naknade isplaćuju se na teret sredstava državnog proračuna. Zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci s prekidima u po-sljednje dvije godine za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50 % proračunske osnovice.

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust ostvaruju se prava iz obveznog mirovinskog osigu-ranja (pravo na mirovinski staž) i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP). Treba istaknu da zaposleni roditelj koji je na dan ro-đenja djeteta bio u osiguranju, i onda ako mu radni odnos prestane jekom korištenja prava, ima pravo na naknadu plaće sve do isteka korištenja istog prava.

Istekom prava na korištenje rodiljnog, odnosno ro-diteljskog dopusta, ali najduže do navršene godine dana djetetova života, roditelj kojem je radni odnos prestao jekom korištenja prava, može se osigura na mirovinsko osiguranje na temelju članka 14. ZO-MO-a, kojim je propisano da je obvezno osiguran ro-ditelj koji obavlja roditeljske dužnos u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u RH.

Sukladno navedenoj odredbi, roditelji blizanaca, tre-ćeg i svakog sljedećeg djeteta, koji ostvaruju pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, istog

radnopravnog statusa, nemaju pravo na mirovinsko osiguranje u skladu s odredbom članka 14. ZOMO-a i za preostala 24 mjeseca. Ostaje mogućnost da se za preostala 24 mjeseca osiguraju po osnovi prijave na produženo osiguranje u skladu s odredbom članka 18. stavka 2. točkom 4. ZOMO-a.

1.3. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta

Po iskorištenju roditeljskog dopusta ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu (u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta), jedan od zapo-slenih roditelja ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova ži-vota, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaš te i nadležnog li-ječničkog povjerenstva, zbog njegova zdravlja i razvo-ja, potrebna pojačana briga i njega.

Za vrijeme korištenja navedenog prava zaposleni rodi-telj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50 % pro-računske osnovice mjesečno (1.663,00 kn) za puno radno vrijeme, koja se isplaćuje na teret sredstava dr-žavnog proračuna. Za vrijeme korištenja navedenog prava zaposleni roditelj ima prava iz obveznog miro-vinskog osiguranja (pravo na mirovinski staž, sma-tra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom) i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP-a), a prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa mi-ruju, te se pravo na obvezno zdravstveno osiguranje i pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje prema pro-pisima kojima je to pravo uređeno.

Prema članku 18. ZOMO-a osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje, za vrijeme mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života, mogu ostvari pravo na mirovinski staž pod uvje-tom da se osiguraju na produženo mirovinsko osi-guranje, ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) pod-nesu prijavu osiguranja ( skanica M-1P/obrazac eM-1P) i prijavu o početku poslovanja ( skanica M-11P/obrazac eM-11P) u tom roku.

Produženo osiguranje kao dobrovoljno osiguranje, uspostavlja se i prestaje na zahtjev osiguranika, a pre-staje i prije prestanka okolnos na temelju koje je na-stalo, ako dospjeli doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu u cijelos uplaćeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijeća, jer je sukladno odredbi članka 118. Zako-na o doprinosima (NN, br. 84/08. – 115/16. – dalje u tekstu: ZD) obveznik plaćanja doprinosa za mirovin-sko osiguranje sam osiguranik.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

37

UDK 331.5 PLAĆE I NAKNADE

1.4. Pravo na dopust za slučaj smr djeteta

Ako zaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koris rodiljni dopust, ili ako dijete umre prije proteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta, kori-snik tog dopusta ima pravo nastavi njegovo korište-nje još 3 mjeseca računajući od idućeg dana od dana smr djeteta. Za to vrijeme zaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osigu-ranju, i koja ne može za puno radno vrijeme iznosi- više od 80 % proračunske osnovice mjesečno, a

isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

Iznimno, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, roditelj ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće, bez limita, a koja se isplaćuje na teret sredsta-va HZZO-a. Za vrijeme korištenja prava na dopust za-posleni roditelj ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja (pravo na mirovinski staž) i pravo na pla-ćene doprinose prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP-a).

1.5. Pravo na stanku za dojenje djeteta

Radnica koja doji dijete, jekom rada u punom rad-nom vremenu, do navršene 1. godine života djeteta, ima pravo na stanku za dojenje djeteta, u trajanju od dva sata dnevno (koja se ubraja u radno vrijeme) jed-nokratno, ili dva puta u jeku dana u trajanju od sat vremena, neovisno od toga koris li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno do prava propi-sanih ZRRP-om. Korisnica prava ostvaruje pravo na naknadu plaće koja iznosi 100 % proračunske osno-vice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće. Za vrijeme korištenja prava zaposlena majka ima prava iz obveznog miro-vinskog osiguranja (pravo na mirovinski staž) i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP).

1.6. Pravo na dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete

Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, ako radi na poslovima štetnim po njeno zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, a poslodavac joj nije osigurao, prema propisima o radu i zaš na radu, obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ima pravo na dopust, uz naknadu plaće u visini njene prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe pravo na dopust, a na teret poslodavca.

Navedeno pravo priznaje se od dana donošenja odluke poslodavca, do dana stjecanja prava na rodiljni dopust, ili do navršene godine dana djetetova života, ili do dana s kojim je nadležno jelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaš te na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po majčino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji, ili ako je osigurao raspoređivanje na druge odgovarajuće poslo-ve. Za vrijeme korištenja navedenog prava zaposleni roditelj ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja (pravo na mirovinski staž) i pravo na plaćene doprino-se prema posebnim propisima (čl. 25. ZRRP).

1.7. Pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života

Člankom 22. ZRRP-a propisano je da jedan od zapo-slenih roditelja ima pravo ne radi do navršene treće godine života djeteta, nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s po-lovicom punog radnog vremena, te da prava i obve-ze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je to pravo uređeno.

Za vrijeme korištenja navedenog prava osobi presta-je svojstvo osiguranika radnika iz članka 9. stavka 1. točke 1. ZOMO i obveza je poslodavca da na osno-vu članka 108. stavka 1. ZOMO-a i članka 7. stavka 1. točke 1. Pravilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15, 57/15 i 125/15) Zavodu uspostavi pri-javu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/obra-zac eM-2P), te poslodavac na prijavi M-2P/eM-2P obvezno navodi pod obilježjem: razlog prestanka svojstva osiguranika – mirovanje radnog odnosa.

Za vrijeme mirovanja radnog odnosa osoba se može osigura u Zavodu po osnovi produženog osiguranja (čl. 18. st. 2. t. 2. ZOMO), ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako u tom roku Zavodu podnese prijavu o početku osigu-ranja ( skanica M-1P/obrazac eM-1P) i prijavu o po-četku poslovanja ( skanica M-11P/obrazac eM-11P).

1.8. Prava zaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

Prema odredbi članka 23. ZRRP-a, jedan od zaposle-nih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom boles ), nakon isteka prava na ro-diljni dopust, ili u jeku korištenja ili nakon isteka pra-va na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu:

38

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

ZVPRZOI) sukladno posebnom zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposle-na, kako prije početka korištenja, tako i za sve vrijeme trajanja dopusta.

Navedeno pravo jedan od zaposlenih roditelja može koris i kao pravo na rad s polovicom punog rad-nog vremena, te nastavi njegovo korištenje i na-kon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja ZVPR-ZOI-a. Pravo na dopust ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu zaposleni roditelj ima pravo koris - nakon što je u cijelos iskoris o pravo na roditelj-

ski dopust iz članka 14. ZRRP-a.

Zaposleni roditelj pravo na dopust za njegu djeteta ili na rad u skraćenom radnom vremenu ima pod uvje-tom: da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije nezaposlen, ili ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj). Iznimno, ipak zaposleni roditelj može ostva-ri jedno od navedenih prava ako: drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućnos zbog svog psihofi -zičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka, ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.

Zaposleni roditelj ne može ostvari jedno od prava, ako već koris pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi. Odlučivanje o priznavanju predmetnog prava zasniva se na struč-no-medicinskom vještačenju ZVPRZOI-a, te prizna-vanje prava može bi dano i na određeni vremenski rok (6 mjeseci, 12 mjeseci i sl.). Prema odredbi članka 24.a ZRRP-a, roditelj koji koris pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, ima pravo, za puno radno vrijeme, na novča-nu naknadu u iznosu od 65 % proračunske osnovi-ce mjesečno. Proračunska osnovica za 2017. godinu određena je u visini od 3.326,00 kn, te 65 % od nave-dene osnovice iznosi 2.161,90 kn.

Zaposleni roditelj koji to pravo koris kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ima pra-vo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustav-ljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak su-kladno posebnim propisima, a koju je ostvario ra-

deći taj mjesec u polovici punog radnog vremena i to prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći (čl. 24.a st 2. ZRRP). Zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od naj-manje 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjese-ci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta ili rad u skraćenom radnom vremenu, ima pravo na novčanu naknadu plaće koja iznosi 50 % proračunske osnovi-ce (1.663,00 kn).

Sukladno odredbi članka 179. stavka 4. ZD-a, za osi-guranika koji ostvaruje pravo na plaćeni dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena poradi njege djeteta s teškoćama u razvoju, te po toj osnovi ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna, doprinos se plaća iz državnog proraču-na, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je HZZO. Zaposleni roditelj, sukladno odredbi članka 25. ZRRP-a, za vrijeme korištenja predmetnog prava ima pravo na mirovinski staž i pravo na plaćene doprino-se prema posebnim propisima.

Iznimno prema članku 27. st. 2. ZOMO-a, razdoblje koje u zaposlenju s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena provede roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim rad-nim vremenom.

1.9. Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete

Prema članku 9. stavku 9. ZRRP-a korisnici iz članka 7. ZRRP-a imaju pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, koja prema odredbi članka 43. stavka 1. ZRRP-a iznosi 70 % proračunske osnovice (za 2017. godinu 2.328,20 kn). Zaposleni roditelj može ostvari pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete pod uvjetom da u vrijeme rođe-nja djeteta ispunjava sljedeće uvjete (čl. 42. ZRRP-a): da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci, te da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Zahtjev za ostvarenje prava na potporu može se pod-nije samo pod uvjetom da je dijete: upisano u ma cu rođenih, prijavljeno kao član kućanstva i zdravstveno osigurano po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

39

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. Zaključak Vlade Republike HrvatskeMinistarstvo fi nancija je dopisom od 4. travnja 2017.1 obavijes lo sve korisnike proračuna, obveznike do-stave Izjave o fi skalnoj odgovornos Ministarstvu fi -nancija, o Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 31. ožujka 2017., a koji ujedno imaju obvezu provođenja ak vnos iz navedenog Zaključka. Objedinjeno godiš-nje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2015. godinu, kao i temeljem istoga do-nesen Zaključak Vlade Republike Hrvatske, objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/izvjescivanje-1-2-1.

Zaključkom je Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) zadužila čelnike korisnika prora-čuna da u ins tucijama za koje su odgovorni, priori-tetno provedu sljedeće mjere:

• Razvoj računovodstvenih sustava, troškovnog i upravljačkog računovodstva, osobito u dijelu de-taljnijih anali čkih evidencija o troškovima, priho-dima, imovini, obvezama, uključujući i evidencije potencijalnih obveza te razvoj internih izvještajnih sustava za potrebe učinkovi jeg upravljanja priho-dima, rashodima, imovinom i obvezama.

• Ak vno poduzimanje svih raspoloživih mjera za naplatu potraživanja te donošenje i/ili unaprje-đenje procedura za naplatu prihoda kojima treba defi nira :

* Danijela Stepić, univ. oec. spec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.*** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1  Klasa: 043-01/16-01/258; Ur. broj: 513-08-03-17-17.

o vrste prihoda koje se naplaćujuo mjere naplate koje treba poduzima o vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreću

pojedine mjere naplate o slučajeve u kojima treba pribavi instrumente

osiguranja plaćanja o praćenje naplate po poduze m mjerama o zaduži osobe/funkcije koje obavljaju pojedine

postupke za naplatu prihoda. • Analizu postojećih procedura za stvaranje ugo-

vornih obveza i njihovo daljnje unaprjeđenje radi funkcionalnijih kontrola za potrebe upravljanja ob-vezama na razini korisnika proračuna i ins tucija iz nadležnos .

Za potrebe jačanja nadzorne uloge prve razine ko-risnika proračuna nad korisnicima proračuna u nad-ležnos pisanim uputama detaljnije uredi način suradnje, razmjenu informacija, način izvještava-nja, a povezano s provođenjem procesa planiranja proračuna, odnosno fi nancijskog plana, izvršavanja proračuna, javne nabave, računovodstva i izvje-štavanja. Uz navedene mjere, za čiju su provedbu zaduženi korisnici proračuna, is čemo da se is m Zaključkom zadužilo Ministarstvo fi nancija da izvijes Vladu RH o provedbi navedenih mjera iz Zaključka, i to prilikom podnošenja Objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2017. godinu. Osnova za do-nošenje navedenog Zaključka o provedbi mjera za daljnji razvoj sustava unutarnjih kontrola bilo je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2015., čiji se sadržaj detaljnije pojašnjava u nastavku.

Mjere za daljnji razvoj sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru Danijela Stepić *

Nikolina Bibić **

Davor Kozina ***

Na sjednici održanoj 31. ožujka 2017. Vlada Republike Hrvatske je donijela Zaključak kojim je obvezala čelnike korisnika proračuna na provedbu mjera radi daljnjeg jačanja i razvoja sustava unutarnjih kontrola. Više o mje-rama i analizi stanja u razvoju sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru autori pojašnjavaju u nastavku.

40

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

2. Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru

2.1. Uvod

Ministarstvo fi nancija je sukladno obvezi koja proizla-zi iz Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15, članak 41. stavak 2. točka f) – dalje u tekstu: Zakon) izradilo Objedinjeno godiš-nje izvješće o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2015. godinu (dalje u tekstu: Objedinjeno godišnje izvješće). Objedinjeno godišnje izvješće sa-stavlja se radi cjelovitog sagledavanja stupnja razvoja unutarnjih kontrola te izvještavanja Vlade Republike Hrvatske i drugih dionika o ak vnos ma koje su pro-vedene u izvještajnom razdoblju. Stoga Objedinjeno godišnje izvješće za 2015. godinu sadrži informacije o stanju sustava unutarnjih kontrola u javnom sektoru, uključujući informacije o ak vnos ma unutarnje revi-zije, vanjske revizije, kao i o administra vnim kapaci-te ma te mjerama za unaprjeđenje.

Prvi put se Objedinjeno godišnje izvješće sastavlja na temelju Izjava o fi skalnoj odgovornos koje su dostavljene Ministarstvu fi nancija za 2015. godinu te prikazuje stanje sustava unutarnjih kontrola kod korisnika proračuna državne i lokalne razine. Zbog svoje složenos sustavi unutarnjih kontrola zah jeva-ju praćenje te procjenu adekvatnos i funkcionalno-s i to:

• samoprocjenom sustava koje provodi rukovodstvo• ak vnos ma unutarnje revizije• ak vnos ma vanjske revizije.

Prilikom izrade Objedinjenog godišnjeg izvješća u ob-zir su uzete i informacije iz konsolidiranih fi nancijskih izvještaja, Bilance na dan 31. prosinca 2015. u dijelu dospjelih potraživanja po osnovi danih zajmova, pri-hoda poslovanja te prodaje nefi nancijske imovine i dospjelih obveza po osnovi rashoda poslovanja, na-bave nefi nancijske imovine, vrijednosnih papira te kredita i zajmova.

2.2. Samoprocjena sustava – analiza Izjava o fi skalnoj odgovornos

Prvi put od kada je uvedena obveza dostave Izjave o fi skalnoj odgovornos , Ministarstvu fi nancija je za 2015. godinu Izjavu dostavilo svih 611 obveznika, što uključuje sva ministarstva, korisnike proračuna razine razdjela organizacijske klasifi kacije, županije, gradove i općine. Izjava o fi skalnoj odgovornos predstavlja instrument samoprocjene sustava unutarnjih kontro-la, a daje se na temelju:

• samoprocjene Upitnikom o fi skalnoj odgovornos • raspoloživih informacija o radu korisnika proračuna

• rezultata rada unutarnje revizije koji su sadržani u Mišljenju unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u izvje-štajnoj godini

• rezultata vanjske revizije• vlas te procjene.

Od ukupno zaprimljenih 611 Izjava o fi skalnoj odgo-vornos njih:

• 105 ili 17 % čine Izjave bez uočenih slabos i nepra-vilnos (Izjava 1a)

• 506 ili 83 % su Izjave o fi skalnoj odgovornos s uo-čenim slabos ma i nepravilnos ma (Izjava 1b).

Postupkom samoprocjene sustava unutarnjih kon-trola, korisnici proračuna najviše su slabos uočili u području izvršavanja proračuna, za m izvještavanja i računovodstva. U nastavku se na temelju analize odgovora iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos daje sa-žetak rezultata samoprocjene. Od značajnijih slabos utvrđenih u području izvršavanja proračuna, odno-sno fi nancijskog plana is ču se sljedeće:

• Nedovoljno se pra i kontrolira namjensko ispla-ćivanje donacija, pomoći, subvencija do krajnjeg korisnika zato što se nedovoljno provode kontrole na licu mjesta. Problem je posebno istaknut na lo-kalnoj razini (županije, gradovi i općine).

• Ne provodi se ili se djelomično provodi stručno vrednovanje i ocjena opravdanos inves cijskih projekata, što je kao nedostatak posebno izražen u slučaju gradova i općina.

• Nedostaju jasne procedure naplate prihoda i ne poduzimaju se sve potrebne mjere za potpunu na-platu prihoda i primitaka iz nadležnos .

U području izvještavanja najznačajnije slabos uklju-čuju sljedeće:

• Ne postoje upute/interni ak koji detaljnije uređu-ju način komunikacije, izvještavanja i drugih ak v-nos s proračunskim korisnicima iz nadležnos .

• Dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave nije izvijes o Ministarstvo fi nancija o zadu-ženjima/jamstvima sukladno Zakonu o proračunu i Pravilniku o postupku zaduživanja te davanja jam-stava i suglasnos jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

• Dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave nije proveo suš nske i formalne kontrole dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos za pro-računske korisnike iz nadležnos .

U području računovodstva značajnije slabos uklju-čuju sljedeće:

• Kod dijela općina računovodstvene evidencije ne osiguravaju praćenje korištenja sredstava po izvo-rima fi nanciranja i programima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

41

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

• Dio općina ne vodi anali čke evidencije dugotrajne imovine odnosno anali čke evidencije nisu uskla-đene s glavnom knjigom.

• Nije obavljen cjelokupan popis imovine i obveza, što je nedostatak prisutan kod dijela korisnika pro-računa i na državnoj i na lokalnoj razini.

U području planiranja proračuna istaknut je pro-blem usklađivanja prijedloga fi nancijskog plana u slu-čaju ministarstava koja imaju veliki broj proračunskih korisnika u nadležnos . Na lokalnoj razini dio jedinica nije dostavio prijedloge proračuna i projekcija pred-stavničkom jelu u zakonom predviđenom roku, a dio nije dostavio prijedloge Planova razvojnih progra-ma predstavničkom jelu na usvajanje.

U području javne nabave kao značajnija slabost ista-knuta je nemogućnost poš vanja načela razdvajanja dužnos . Na tu problema ku ukazuju i veći korisnici proračuna kao što su pojedina ministarstva i župani-je, premda je to izraženije kod općina i gradova.

2.3. Unutarnja revizija

2.3.1. Obavljene unutarnje revizije u 2015. godini Tijekom 2015. u korisnicima proračuna je obavljeno ukupno 280 revizija od čega njih 221 ili 79 % obav-ljeno je u područjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos , odnosno u procesima povezanim s proračun-skim ciklusima (planiranjem i izvršavanjem proraču-na/fi nancijskog plana, javnom nabavom, računovod-stvom, izvještavanjem). Od 221 obavljene unutarnje revizije, najviše je revizija, njih 93 ili 42 % obavljeno tako da su revizije zahva le više područja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Takav pristup obrazlaže se činjenicom što su najviše obavljane revizije sustava koje obuhvaćaju više područja u okviru jedne revizije.

Također je značajan broj unutarnjih revizija obavljen u području izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana (61 revizija) te u području izvještavanja (24 revizije). S obzirom na to da je u navedenim područjima i po-stupkom samoprocjene, odnosno Upitnikom o fi skal-noj odgovornos uočen najveći broj slabos , proizla-zi da su resursi unutarnje revizije jekom 2015. bili usmjereni na područja u kojima su osobito izražene potrebe za jačanjem sustava unutarnjih kontrola. Na temelju obavljenih 280 unutarnjih revizija je-kom 2015. unutarnja revizija je iskazala mišljenja o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola. Najveći broj unutarnjih revizija korisnika proračuna (njih 75 %) iskazao je mišljenje kojim je potvrđeno da sustavi unutarnjih kontrola funkcioniraju na zadovoljavajućoj razini, među m da je utvrđen prostor za daljnje una-prjeđenje u svrhu obavljanja poslovanja na pravilan, e čan, ekonomičan i učinkovit način, kao i usklađe-nos poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

2.3.2. Rezulta i učinci provedbe revizijskih preporuka jekom 2015.

Obavljenim unutarnjim revizijama u 2015. dano je ukupno 861 preporuka. Od 861 danih preporuka njih 460 (ili 53 %) je i provedeno jekom 2015., a 374 preporuke (ili 44 %) od ukupno danih preporuka nije provedeno, ali treba istaknu da rok za provedbu is h nije bio istekao u trenutku podnošenja Izjave o fi skalnoj odgovornos , odnosno Mišljenja unutarnje revizije. Provedbom revizijskih preporuka ojačani su sustavi unutarnjih kontrola, a zahvaljujući ak vnoj ulozi rukovodstva u primjeni unaprjeđenih kontrola ostvareni su i mjerljivi fi nancijski učinci po raznim osnovama, npr. racionalizacijom na određenim kate-gorijama rashoda, povra ma sredstava za nenamjen-sku potrošnju, veću naplatu prihoda, sređivanje ra-čunovodstvenih evidencija i sl. U nastavku se iznose neke od značajnijih revizijskih preporuka, čija je pro-vedba doprinijela pozi vnim fi nancijskim učincima.

U području planiranja proračuna/fi nancijskog pla-na, u dijelu korisnika proračuna provedene preporu-ke unutarnje revizije rezul rale su:

• Pravovremenom izradom uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (s defi niranim rokovima za dostavu prijedloga fi -nancijskih planova) i njihovom dostavom proračun-skim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnos .

• Realnijim planiranjem proračuna, odnosno fi nan-cijskog plana osobito na lokalnoj razini, tako da se prije svega realnije planiraju prihodi koji se ostva-ruju po raznim osnovama, a onda u vezi s me, planiranje rashoda u granicama realno očekivanih prihoda.

• Izradom dodatnih analiza i podloga za potrebe re-alnijeg planiranja prihoda i rashoda i ocjene njihove opravdanos prilikom izrade proračuna, odnosno fi -nancijskog plana, (primjerice izrada planova preven- vnog održavanja opreme, građevinskih objekata i

sl., izrada planova dugoročne fi nancijske održivos zdravstvenih ustanova u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donošenje pri-padajućih programa npr. Programi zajedničkog kori-štenja sredstava boravišne pristojbe i sl.).

U području izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana provedba revizijskih preporuka u dijelu korisnika pro-računa rezul rala je uspostavom i/ili unaprjeđenjem kontrolnih mehanizama koji su utjecali na bolju kontrolu rashoda, povrate sredstava po osnovi naknadno utvrđe-ne nenamjenske potrošnje te bolju naplatu prihoda.

U vezi s kontrolom rashoda provedba revizijskih pre-poruka u dijelu korisnika proračuna rezul rala je us-postavom i/ili unapređenjem kontrolnih mehanizama od kojih se is ču:

42

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

• Unaprjeđen je sustav kontrola za praćenje utroška i namjenskog korištenja sredstava koja se doznaču-ju programima javnih potreba (primjerice, uvede-na je obveza za dostavom dodatne dokumentacije kojom podnositelji zahtjeva dokazuju opravdanost potreba za koje traže sredstva, uvedena je obve-za podnošenja izvješća o utrošenim sredstvima za korisnike fi nancirane programima javnih potreba, te se podaci iz izvješća o utrošenim sredstvima iz ranijih razdoblja uzimaju u obzir kod valorizacije programa javnih potreba za iduće razdoblje).

• Unaprjeđen je proces dodjele subvencija i potpora poljoprivrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima tako da je detaljnije uređen postu-pak kontrole ispunjavanja uvjeta za dodjelu subven-cija i potpora i kontrole cjelovitos dokumentacije, detaljnije su uređeni postupci za kon nuirano pra-ćenje i izvještavanje o namjeni i efek ma potpora, odgovornos ma za izvršavanje ak vnos praćenja i rokovima u kojima se te ak vnos provode.

• Provedene su dodatne kontrole na licu mjesta radi provjere namjenskog korištenja sredstava dodije-ljenih krajnjim korisnicima po raznim osnovama (sportskim zajednicama, udrugama, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima i slično).

• Unaprjeđeni su kontrolni mehanizmi internog po-stupanja kako bi se izbjegli/smanjili određeni ras-hodi (npr. rashodi za prijevoz zaposlenika na posao i s posla, rashodi za ovršne postupke, rashodi po osnovi sudskih sporova u slučaju povrede prava za-poslenih i sl.)

• Uspostavljene su i/ili unaprjeđene razne baze po-dataka i evidencija radi bolje kontrole rashoda (npr. proveden je postupak povezivanja korisnika pomoći eviden ranih u bazama podataka sa svim vrstama pomoći, zbog kontrole i nadzora zahtjeva korisnika za više vrsta pomoći; uvedena je eviden-cija službenih mobilnih telefona, voznog parka, au-toguma, uvedena je kontrola potrošnje goriva za svako službeno vozilo, ažurirane su baze podataka o mjestu stanovanja zaposlenika, uveden je regi-star računalnih aplikacija, baza podataka za održa-vanje građevina, registar nekretnina, unaprjeđena je evidencija opreme i zaliha robe i sl.)

• Unaprjeđen je sustav kontrola za odobravanje za-htjeva za kapitalne i tekuće potpore koje jedinica lokalne samouprave dodjeljuje trgovačkom društvu u vlasništvu tako da se odluka za odobrenje zahtje-va temelji na detaljnim analizama izvješća o ostvare-nim prihodima i obvezama trgovačkih društava.

Provedba revizijskih preporuka koje su rezul rale uvođenjem dodatnih kontrolnih mehanizama u svrhu bolje kontrole rashoda u dijelu korisnika proračuna rezul rala je i mjerljivim fi nancijskim učincima.

U vezi s naplatom prihoda provedba revizijskih pre-poruka u dijelu korisnika proračuna rezul rala je us-postavom ili unaprjeđenjem sustava unutarnjih kon-trola, od kojih se is ču:

• Donošenje internih akata kojima je defi nirano po-stupanje i odgovornost osoba uključenih u procese naplate vlas h prihoda s defi niranim kriterijima za naplatu is h radi pravovremene naplate i izbje-gavanja zastare.

• Izradom uputa o upla vlas h prihoda u županij-sku riznicu namijenjenih prvenstveno proračun-skim korisnicima.

• Sređivanjem evidencija o potraživanjima (primjeri-ce sređivanje podataka o obveznicima uplate pore-za po raznim osnovama, usklađivanje podataka o potraživanjima u raznim bazama podataka, detalj-nije razrađena anali ka potraživanja, klasifi ciranje potraživanja ovisno o dospjelos naplate i slično).

• Poduzimanje mjera za naplatu raznih vrsta prihoda (primjerice prihoda od boravišnih pristojbi, prihodi od naknada za odlaganje komunalnog otpada i sl.) vodeći računa o izvjesnos naplate potraživanja i troškovima poduze h mjera.

U području računovodstva, provedba preporuka unutarnje revizije u dijelu korisnika proračuna rezul- rala je:

• Sređivanjem računovodstvenih evidencija, osobito u dijelu anali čkih evidencija potraživanja, obveze, imovine.

• Provedena su vrijednosna usklađivanja imovine za iznose izvršenih ulaganja na imovinu te proknjiže-ni ispravci vrijednos na osnovu utvrđenih stopa amor zacije.

• Unaprjeđen je proces popisa imovine i obveza tako da se popisom obuhva cjelokupna imovina (fi nan-cijska, nefi nancijska, tuđa imovina na korištenju i sl.)

• Donošenjem odluka čelnika o načinu postupanja s utvrđenim manjkovima, načinu knjiženja utvrđenih viškova, otpisu nenapla vih i zastarjelih potraživa-nja i obveza, rashodovanju sredstava opreme i sit-nog inventara te mjerama pro v osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovod-stvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja.

Provedba revizijskih preporuka u dijelu korisnika pro-računa doprinijela je tome da su u značajnom iznosu usklađene i ažurirane računovodstvene evidencije. Zaključno može se istaknu da je provedba preporu-ka unutarnje revizije u 2015., i na temelju toga oja-čani sustavi unutarnjih kontrola u dijelu korisnika proračuna rezul rala mjerljivim fi nancijskim učinci-ma po raznim osnovama, što je zbirno prikazano u sljedećoj tablici.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

43

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Tablica 1. Financijski učinci unaprjeđenih sustava unutar-njih kontrola na temelju dijela provedenih pre-poruka unutarnje revizije jekom 2015.

Područja Vrijednost – fi nancijski učinak

1 2Ostvarene uštede po raznim osnovama(državni i lokalni proračuni) 621.890,00

Povra sredstava u proračune (državni i lokalni proračuni) 876.859,57

Povećanje udjela u vlasništvu trgovačkog društva (lokalna razina) 920.495,91

Povećanje prihoda (lokalni proračuni) 1.652.614,00Sređivanje računovodstvenih evidencija (lokalna razina) 45.064.909,72

Smanjenje manjka u proračunu(lokalni proračuni) 2.359.000,00

Ukupno 51.495.769,20

Uz navedeno potrebno je istaknu i doprinos unu-tarnje revizije u županijama i gradovima u kojima je unutarnja revizija u prethodnim razdobljima obavila revizije procesa upravljanja imovinom. Provedbom preporuka unutarnje revizije, smanjene su slabos i nedostaci u procesu upravljanja imovinom, što je do-prinijelo tome da Državni ured za reviziju za devet je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru revizije učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama koja je obavljena 2015. iskaže mišljenje da se nekretninama učinkovito upravlja.

3. Stanje sustava unutarnjih kontrola prema izvješću Državnog ureda za reviziju

Slabos i nedostaci sustava unutarnjih kontrola sadr-žani u Izjavama o fi skalnoj odgovornos za 2015., ve-likim su dijelom sadržani i u izvješću Državnog ureda za reviziju za 2015. Državni ured za reviziju u područ-ju planiranja ukazuje i na problem nerealnog planira-nja prihoda i rashoda kod dijela korisnika proračuna kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Prema iz-vješću Državnog ureda za reviziju, prilikom planiranja proračuna, odnosno fi nancijskog plana ne uzimaju se u obzir cjelovi podaci o preuze m i potencijalnim obvezama. Posljedica toga je stvaranje novih prene-senih obveza, jer se rashodi u takvim slučajevima fi -nanciraju ili iz sredstava planiranih za druge namjene ili se obveze prenose u sljedeću godinu.

S obzirom na značajan iznos dospjelih obveza na dan 31. 12. 2015. po osnovi rashoda poslovanja, nabave nefi nancijske imovine, vrijednosnih papira te kre-dita i zajmova proizlazi i dalje evidentna potreba za jačanjem sustava kontrola u poručuju upravljanja prenesenim i potencijalnim obvezama. U području izvršavanja proračuna, odnosno fi nancijskog plana, a povezano s rizikom nenamjenskog korištenja sred-

stava, Državni ured za reviziju ukazuje da je taj pro-blem posebno izražen u slučajevima kada je kontrola korištenja sredstava na temelju propisa u nadležnos jednog subjekta, a sredstva doznačuje drugi subjekt ili u slučajevima kada se sredstva doznačuju krajnjim ko-risnicima, pri čemu nadležnost za kontrolu pravilnog korištenja sredstava propisima nije jasno defi nirana.

Iz izvješća Državnog ureda za reviziju, proizlazi da uvje- , kriteriji i procedure za dodjelu vrijednosno značaj-

nih sredstava koje lokalne jedinice doznačuju udruga-ma za fi nanciranje programa u području kulture, spor-ta, socijalne skrbi, zdravstva, tehničke kulture i drugo, često nisu donesene, a lokalne jedinice nisu propisale kako će i u kojim rokovima korisnici sredstava izvje-štava o trošenju primljenih sredstava. Nedostatak ja-snih uvjeta i kriterija za dodjelu sredstava na koja upo-zorava Državni ured za reviziju ukazuje na nedostatak prethodnih kontrola kao podloge za donošenje odluke o dodjeli sredstava. Takav nedostatak u kasnijoj fazi otežava i naknadne kontrole, jer nedostatak jasnih uvjeta, kriterija i mjerila znači i nedostatak osnove za utvrđivanje eventualnih odstupanja prilikom provođe-nja naknadnih kontrola namjenskog trošenja sredsta-va i podloge za traženje povrata sredstava.

U vezi s naplatom prihoda, Državni ured za reviziju upozorava da dio lokalnih jedinica nema eviden rana sva potraživanja, odnosno ne prikuplja sve prihode koje im sukladno propisima pripadaju ili im osnova za naplatu potraživanja ne odgovara stvarnim iznosima koja trebaju ostvari . To se naročito odnosi na pri-hode od boravišnih pristojbi, grobnih naknada, zaku-pa poslovnih prostora, komunalne naknade i slično. Neke lokalne jedinice primjerice nemaju podatke o iznosima boravišnih pristojbi koje su ostvarile turi-s čke zajednice na njihovom području, u poslovnim knjigama nisu eviden rale potraživanja za navedene prihode ni su poduzimale mjere za njihovu naplatu. Neke lokalne jedinice nisu ostvarile prihode od grob-ne naknade, jer nisu donijele odluke o njihovoj visini, nisu utvrdile obveznike plaćanja navedenih naknada ili nisu obveznicima izdavale rješenja. Kod komunal-nih naknada, unatoč tome što su mijenjane osnovice za obračun naknade, neke lokalne jedinice nisu obve-znicima ispostavile nova rješenja i me su propus le ostvari veće prihode od komunalne naknade.

U području javne nabave, nedostatak na koji upozo-rava Državni ured za reviziju jeste da iako se donose planovi nabave, kod dijela korisnika proračuna plano-vi nabave ne sadrže sve propisane elemente. Također neki korisnici proračuna nisu ustrojili evidencije za potrebe praćenja izvršenja ugovora u skladu s ugo-vorenim uvje ma, te podaci u godišnjem izvještaju o zaključenim ugovorima u pojedinim slučajevima nisu istovjetni s podacima iz pomoćnih evidencija.

44

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

U području računovodstva, nepravilnos i propus na koje upozorava Državni ured za reviziju odnose se velikim dijelom na ustrojavanje i vođenje anali čkih evidencija, navedeno se naročito odnosi na eviden-cije dugotrajne imovine, evidencije danih i primljenih instrumenata osiguranja plaćanja te evidencije potra-živanja i obveza. Navedene anali čke evidencije po-jedini korisnici proračuna, naročito na lokalnoj razini nisu ustrojili ili evidencije ne sadrže sve propisane podatke i ne vode se ažurno te podaci u glavnoj knjizi i spomenu m evidencijama nisu istovjetni. Primjeri-ce, neki korisnici proračuna, osobito na lokalnoj razini nisu ustrojili anali čke evidencije potraživanja, a ako su ih ustrojili često ne sadrže sve potrebne podatke, primjerice podatke o rokovima dospijeća potraživa-nja, što je jedan od temeljnih preduvjeta za pravo-dobno poduzimanje mjera za naplatu potraživanja.

Jedna od učestalih nepravilnos na koju upozorava Državni ured za reviziju odnosi se na način i korek-tnost obavljanja redovitog godišnjeg popisa imovine i obveza. Popis imovine i obveza kod pojedinih korisni-ka proračuna obavljen je formalno i bez usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popi-som. Državni ured za reviziju upozorava da ne posto-je interne procedure i naputci o obavljanju popisa ili dokumentacija nije dostatna.

U području izvještavanja Državni ured za reviziju upo-zorava na necjelovitost podataka u bilješkama uz fi -nancijske izvještaje kod dijela korisnika proračuna jer iste primjerice, ne sadrže podatke o sudskim sporo-vima, stanju i rokovima dospijeća kredita i zajmova, obrazloženja značajnijih odstupanja ostvarenih priho-da i rashoda u odnosu na prethodnu godinu. Ukratko, posljedica slabos u računovodstvenim i izvještajnim sustavima na koje upozorava Državni ured za revizi-ju jest da podaci eviden rani u poslovnim knjigama i iskazani u fi nancijskim izvještajima nisu realni i cjelovi- . Navedeno ima za posljedicu umanjene mogućnos

kako za potrebe realnijeg planiranja proračuna, tako i za potrebe praćenja realizacije i poduzimanja pravo-vremenih mjera u slučaju značajnijih odstupanja.

4. Informacije iz konsolidiranih fi nancijskih izvještaja

Stanje dijela nenaplaćenih dospjelih potraživanja i di-jela nepodmirenih dospjelih obveza sadržanih u kon-solidiranim Bilancama sa stanjem na dan 31. 12. 2015. za korisnike proračuna koji su bili predmet Izvješća,

uključujući i iznose dospjelih potraživanja i obveza za korisnike proračuna iz njihove nadležnos , zbirno pri-kazano u tablici 2., najbolje pokazuje potrebu žurnog jačanja sustava unutarnjih kontrola u vezi s procedu-rom naplate prihoda, poduzimanje svih raspoloživih mjera za naplatu potraživanja te boljih kontrola u po-dručju upravljanja obvezama na svim razinama.

Tablica 2. Zbirni prikaz dijela dospjelih potraživanja i do-spjelih obveza na dan 31. 12. 2015. iz konsolidi-ranih Bilanci

Korisnici proračuna

Dospjela potraživanja na dan 31. 12. 2015.

(konsolidirano s korisnicimaproračuna iz nadležnos )

Dospjele obveze na dan

31. 12. 2015.(konsolidirano s

korisnicima proračuna iz nadležnos )

1 2 3Državna razina 3.153.479.175,00 2.895.647.896,00Županije 655.959.751,00 938.361.167,00Gradovi 3.820.424.176,00 1.160.419.916,00Općine 1.134.824.149,00 453.915.000,00Ukupno 8.764.687.251,00 5.448.343.979,00

S obzirom na to da su kao nedostaci u sustavima unutarnjih kontrola utvrđene i necjelovite evidencije potraživanja kod dijela korisnika proračuna, također i nedostatak podataka o datumima dospijeća napla-te potraživanja, proizlazi da i podaci o dospjelim po-traživanjima i obvezama iskazani u Bilanci na dan 31. 12. 2015. nisu u potpunos sveobuhvatni. Uzimajući u obzir podatke iz fi nancijskih izvještaja sa stanjem na dan 31. 12. 2015., proizlazi da unatoč tome što su Upitnikom o fi skalnoj odgovornos za neka područja u velikom postotku dani potvrdni odgovori (npr. po-stoje procedure stvaranja ugovornih obveza, uspo-stavljene su potrebne evidencije, provode se kontro-le računa i sl.) postojeće kontrole nisu dovoljne i/ili nisu dovoljno učinkovite kako bi spriječile rizike koji u konačnici rezul raju nepovoljnim fi nancijskim učinci-ma vidljivim u fi nancijskim izvještajima.

Također, ministarstva, županije, gradovi i općine tre-baju ak vno utjeca da korisnici proračuna, ali i trgo-vačka društva i druge pravne osobe iz njihove nadlež-nos razvijaju sustave unutarnjih kontrola, radi toga da se u konačnici ostvaruju pozi vni fi nancijski učinci na svim razinama. S m u vezi potrebno je da prva razina korisnika proračuna obavlja i formalne i suš n-ske kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos koje joj dostavljaju ins tucije iz nadležnos i detaljnije uredi odnose i načine suradnje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

45

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. Međunarodni zahtjevi za profesionalno obavljanje unutarnje revizije

Odredbom članka 31. stavka 1. Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 78/15) propisano je da se poslovi unutarnje revizije obavlja-ju u skladu s Međunarodnim okvirom profesionalnog djelovanja i propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske. Obve-zujući dio Međunarodnog okvira profesionalnog dje-lovanja jesu, između ostaloga, Međunarodni standar-di za profesionalno obavljanje unutarnje revizije1 koji predstavljaju strukovnu normu.

Međunarodni standard 1000 – Svrha, ovlas i odgo-vornos defi nira da se svrha, ovlas i odgovornos funkcije unutarnje revizije moraju formalno defi nira- u povelji unutarnje revizije. Tumačenje navedenog

Standarda detaljnije opisuje sadržaj povelje, tako da se poveljom utvrđuje položaj funkcije unutarnje revi-zije unutar organizacije, ovlašćuje funkciju unutarnje revizije za pristup podacima, osoblju i imovini važnim za obavljanje poslova unutarnje revizije te defi nira djelokrug rada funkcije unutarnje revizije.

Sve navedeno se uvažilo u nacionalnoj regula vi te u predlošku internog pravilnika o unutarnjoj reviziji koji je izradila Središnja harmonizacijska jedinica Mi-nistarstva fi nancija. Napominjemo da se sukladno navedenom Standardu, pojam Povelja unutarnjih re-vizora koris o u Zakonu o sustavu unutarnjih fi nan-cijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06). Među m, prilikom izrade novog Zakona (iz 2015. go-dine) i njegovih provedbenih propisa, pojam Povelja unutarnjih revizora je ugrađen u nacionalnu regula -

* Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 Hrvatski ins tut internih revizora (studeni 2016.).

vu kao interni pravilnik o unutarnjoj reviziji, zato da bude u skladu s pojmovima, koji se koriste u pravnoj regula vi Republike Hrvatske.

2. Obveza donošenja internog pravilnika o unutarnjoj reviziji

Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sek-toru (dalje u tekstu: Zakon) člankom 25. propisano je da ministar fi nancija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavu i međusobnu suradnju unutarnjih revizija te druga pitanja povezana s organizacijskom i funkcional-nom neovisnos unutarnje revizije. U skladu s ovlašte-njem propisanim Zakonom, ministar fi nancija je u svib-nju 2016. donio Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru (NN, br. 42/16). Pravilnikom o unutarnjoj revi-ziji u javnom sektoru, člankom 22. stavkom 1. propisa-no je da je odgovorna osoba ins tucije u obvezi doni-je interni pravilnik kojim se defi niraju odgovornos , obveze i suradnja unutarnjih revizora i revidiranih jedi-nica, pristup dokumentaciji, podacima i informacijama koje su značajne za obavljanje poslova unutarnje revi-zije te osoblju i materijalnoj imovini, osiguranje kvali-tete i vrednovanje ak vnos unutarnje revizije i druga pitanja u vezi s radom unutarnje revizije.

Nadalje, člankom 22. stavkom 2. navedenog Pravil-nika propisano je da interni pravilnik priprema ruko-voditelj unutarnje revizije, a donosi odgovorna osoba ins tucije (uz suglasnost revizorskog odbora, gdje je primjenjivo). Jedno od pitanja koje je povezano s do-nošenjem internog pravilnika o unutarnjoj reviziji bilo u fokusu pojedinih ministarstava odnosilo se na pi-tanje akta (uz Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru) na temelju kojeg ministar kao odgovorna osoba ins tucije može donije interni pravilnik te s m u vezi dajemo sljedeće objašnjenje.

Interni pravilnik o unutarnjoj revizijiNikolina Bibić * Davor Kozina **

Ins tucije koje imaju uspostavljenu unutarnju reviziju u obvezi su donije interni pravilnik o unutarnjoj re-viziji koji će zamijeni dosadašnju povelju o unutarnjoj reviziji. Koji su zahtjevi Međunarodnih standarda za profesionalno obavljanje unutarnje revizije, koji su zahtjevi nacionalne regula ve koja uređuje područje unutarnje revizije u javnom sektoru, u vezi s donošenjem i sadržajem internog pravilnika o unutarnjoj reviziji te kako se predloškom internog pravilnika udovoljava navedenom, autori pojašnjavaju u nastavku.

46

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru pred-stavlja provedbeni propis u skladu s člankom 18. Za-kona o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11; 12/13; 93/16; 104/16). Naime, člankom 18. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih uprav-nih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izri-jekom ovlašteni, u granicama dane ovlas . Člankom 19. navedenog Zakona propisano je da se pravilnici, naredbe i naputci objavljuju u Narodnim novinama.

Zakonom o sustavu državne uprave, člankom 39. točkom 3. ministri su u obvezi brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa osigura surad-nju ministarstva s državnim jelima, jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlas te drugim pravnim osobama. Slijedom navedenog, odgovorna osoba in-s tucije, poštujući članak 39. točku 3. Zakona o su-stavu državne uprave, a radi izvršavanja obveze koja proizlazi iz članka 22. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru, kao provedbenog propisa, u obvezi je donije interni pravilnik o unutarnjoj reviziji.

Interni pravilnik o unutarnjoj reviziji donosi se kao opći akt i razlikuje se od provedbenih propisa, u smislu članka 18. Zakona o sustavu državne uprave te ga nije potrebno objavi u Narodnim novinama, već samo na mrežnim stranicama ins tucije. Praksa donošenja in-ternih pravilnika od strane odgovornih osoba ins tuci-je koji se kao takvi ne objavljuju u Narodnim novinama, a donose se na temelju članka 39. Zakona o sustavu državne uprave i/ili na temelju nekog od podzakonskih provedbenih propisa prisutna je i u drugim područjima poslovanja za koje odgovorne osobe imaju potrebu i/ili obvezu dodatno uredi postupanja, odnose i slično (primjerice, pravilnici o korištenju osobnih automobila u ministarstvu, pravilnici o zaš arhivskog i registra-turnog gradiva u ministarstvu i slično).

Na lokalnoj (regionalnoj) razini, interni pravilnik o unu-tarnjoj reviziji odgovorna osoba ins tucije (župan/gra-donačelnik) donosi na temelju akata kao što su statut županije/grada odnosno poslovnik o radu župana/gra-donačelnika, odnosno na temelju akata kojima su defi -nirani poslovi župana/gradonačelnika i kojima su defi -nirani ak koje is donose. Skrećemo pozornost da je donošenje internog pravilnika o unutarnjoj reviziji, ko-jim se dodatno razrađuju odredbe u vezi s odgovornos- ma, obvezama i suradnjom unutarnjih revizora i revi-

diranih jedinica, pristupom dokumentaciji, podacima i informacijama koje su značajne za obavljanje poslova unutarnje revizije te osoblju i materijalnoj imovini, osi-guranjem kvalitete i vrednovanje ak vnos unutarnje revizije, povezane s primjenom Međunarodnog okvira

profesionalnog djelovanja unutarnje revizije, odnosno Međunarodnog standarda.

3. Obveznici donošenja internog pravilnika o unutarnjoj reviziji

Sve ins tucije u javnom sektoru koje imaju uspostav-ljenu unutarnju reviziju u obvezi su donije interni pravilnik o unutarnjoj reviziji. Podsjećamo da su su-kladno kriterijima navedenim u Pravilniku o unutar-njoj reviziji u javnom sektoru, neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju u obvezi ustroji :a) Sva ministarstva te izvanproračunski korisnici držav-

nog proračuna koji imaju više od 50 zaposlenih, i godiš-nje rashode i izdatke veće od 400.000.000,00 kuna.

b) Županije i Grad Zagreb.c) Gradovi sjedišta županija s više od 50 zaposlenih

odnosno gradovi s više od 35 000 stanovnika.d) Trgovačka društva i druge pravne osobe koji imaju

više od 50 zaposlenih i godišnje prihode veće od 400.000.000,00 kn.

Na jedan od propisanih načina unutarnju reviziju ta-kođer su u obvezi uspostavi Ured Vlade Republike Hrvatske za unutarnju reviziju, Hrvatski sabor, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Državni ured za re-viziju, Sigurnosno-obavještajna agencija, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Državni zavod za sta s ku, sveučilišta, klinički bolnički centri i kliničke bolnice u vlasništvu Republike Hrvatske, gradovi sje-dišta županija koji nisu prethodno navedeni i gradovi koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke, uključujući rashode i izdatke ins tucija iz nad-ležnos , zbrojno veće od 70.000.000,00 kuna.

Navedene ins tucije u obvezi su donije interni pra-vilnik o unutarnjoj reviziji koji će zamijeni dosadaš-nju povelju. Korisnici proračuna na razini glave orga-nizacijske klasifi kacije državnog proračuna odnosno zdravstvene ustanove u vlasništvu JLP(R)S koji su us-postavili unutarnju reviziju na temelju odluke nadlež-nog ministra odnosno župana te uz prethodnu sugla-snost ministra fi nancija, također su u obvezi donije interni pravilnik o unutarnjoj reviziji.

4. Sadržaj internog pravilnika o unutarnjoj reviziji

Odredbom članka 22. stavka 4. Pravilnika o unutar-njoj reviziji u javnom sektoru, propisano je da će Mi-nistarstvo fi nancija izradi predložak internog pra-vilnika o unutarnjoj reviziji. S obzirom na određene specifi čnos , posebno u djelokrugu rada jedinica za unutarnju reviziju, Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva fi nancija pripremila je dva predloška:

1) Predložak internog pravilnika o unutarnjoj reviziji – za ministarstva, županije, gradove i ostale razdjele.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

47

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

2) Predložak internog pravilnika o unutarnjoj reviziji – za ins tucije iz nadležnos .

Predlošci internog pravilnika objavljeni su na inter-netskim stranicama Središnje harmonizacijske jedi-nice pod linkom h p://www.mfi n.hr/hr/regulator-ni-okvir-1-2.

Objavljeni predlošci internog pravilnika o unutarnjoj re-viziji namijenjeni su za korisnike proračuna, ali ih mogu koris i trgovačka društva i druge pravne osobe kao pomoć kod izrade vlas h internih pravilnika o unutar-njoj reviziji. Ako trgovačka društva i druge pravne osobe već imaju internim aktom defi niran rad unutarnje re-vizije, tada nisu u obvezi mijenja postojeći interni akt ako is nije u suprotnos s propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske.

Predloškom internog pravilnika o unutarnjoj reviziji defi nirane su svrha, ovlas , organizacijsko ustrojstvo i djelokrug rada te neovisnost jedinice za unutarnju reviziju, odgovornos , obveze i suradnja unutarnjih revizora s revidiranim jedinicama, ostalim jedinica-ma za unutarnju reviziju i vanjskim ins tucijama, pri-stup dokumentaciji, podacima i informacijama koje su značajne za obavljanje poslova unutarnje revizije, osoblju i materijalnoj imovini te pristup podacima o radu unutarnje revizije kao i poduzimanje radnji u slu-čaju uočenih nepravilnos i prijevara.

Iako manji broj ins tucija u javnom sektoru (uglav-nom trgovačka društva) ima osnovan revizorski od-bor, u predlošcima internog pravilnika o unutarnjoj reviziji je stavljena napomena da se u pojedinim re-vizijskim ak vnos ma mora uvaži odgovornost koju unutarnja revizija ima u odnosu na revizijski odbor (npr. prilikom podnošenje prijedloga strateškog i go-dišnjeg plana unutarnje revizije, konačnog revizijskog izvješća, postupka izvještavanja o rezulta ma progra-ma osiguranja kvalitete i unaprjeđenja i sl.).

Predložak internog pravilnika koji je pripremila Središ-nja harmonizacijska jedinica sadrži sljedeće elemente:

1) Uvodne odredbe 2) Organizacijsko ustrojstvo i djelokrug rada 3) Neovisnost jedinice za unutarnju reviziju 4) Objek vnost unutarnjih revizora 5) Odgovornos i obveze 6) Pristup dokumentaciji, informacijama, osoblju i

materijalnoj imovini 7) Izvještavanje o obavljanju poslova unutarnje re-

vizije 8) Suradnja s rukovodstvom, s jedinicama za unu-

tarnju reviziju i s vanjskim ins tucijama 9) Osiguranje kvalitete rada unutarnje revizije10) Pristup podacima unutarnje revizije i arhiviranje

revizijske dokumentacije

11) Poduzimanje radnji u slučaju uočenih nepravil-nos jekom obavljanja revizije

12) Izmjene i dopune pravilnika

U nastavku se ukratko pojašnjavaju pojedini elemen Predloška.

1) Uvodne odredbe

U uvodnom dijelu potrebno je naves što sve uređuje interni pravilnik i na koga se primjenjuje. Također se navodi svrha unutarnje revizije kao i poslovi unutarnje revizije koji obu-hvaćaju planiranje i obavljanje revizija te pružanje savjeto-davnih usluga. Internim pravilnikom potrebno je defi nira sudjelovanje unutarnjih revizora u radu radnih skupina (is-ključivo radi davanja savjetodavnih usluga), a kod pružanja savjetodavnih usluga je potrebno naglasi da unutarnji revi-zori ne preuzimaju odgovornost rukovoditelja. Također je u ovom dijelu važno naves da u obavljanju poslova unutarnje revizije, unutarnji revizor je dužan pridržava se načela i pra-vila ponašanja utvrđenih Kodeksom strukovne e ke unutar-njih revizora u javnom sektoru.

S obzirom na to da su 1. siječnja 2017. stupili na snagu revidi-rani Međunarodni standardi za stručno obavljanje unutarnje revizije, a promjena se odnosi i na Standard 1000 – Svrha ovlas i odgovornos , u predlošku internog pravilnika nave-dena su i temeljna načela za profesionalno obavljanje unu-tarnje revizije, a to su da unutarnja revizija:

• pokazuje integritet, stručnost i dužnu pažnju• objek vna je i neovisna• usklađuje se sa strategijom, ciljevima i rizicima ins tucije• odgovarajuće je pozicionirana i posjeduje primjerene re-

surse• pokazuje kvalitetu i kon nuirano poboljšanje• učinkovito komunicira• pruža na riziku utemeljeno mišljenje• ima proak van pristup usmjeren na budućnost• promovira unaprjeđenja u ins tuciji.

2) Organizacijsko ustrojstvo i djelokrug rada

Ovaj dio internog pravilnika odnosi se na ustrojstvenu je-dinicu za unutarnju reviziju te se navode ak o unutarnjem ustrojstvu na temelju kojih je unutarnja revizija ustrojena, kao što su primjerice Uredba o unutarnjem ustrojstvu ili Odluka o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih jela ili drugi trenutno važeći akt kojim je reguliran status unutarnje revizi-je. One ins tucije koje su uspostavile unutarnju reviziju ime-novanjem unutarnjeg revizora prilagodit će interni pravilnik sukladno načinu uspostave. Ovdje treba uvaži činjenicu da je Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sekto-ru proširen opseg unutarnje revizije na obavljanje unutarnje revizije u ins tucijama iz nadležnos . Odredbom članka 24. stavka 2. Zakona propisano je da unutarnja revizija uspo-stavljena u ministarstvima, županijama i gradovima obavlja unutarnju reviziju unutar ins tucije i u ins tucijama iz nad-ležnos osim u onima koje će unutarnju reviziju uspostavi sukladno kriterijima za uspostavu unutarnje revizije. S m u vezi u prilogu internog pravilnika navest će se ins tucije iz nadležnos za koje se obavljaju poslovi unutarnje revizije.

Sveučilišta će također u prilogu internog pravilnika naves sa-stavnice za koje se obavljaju poslovi unutarnje revizije. Isto se odnosi i na one ins tucije koje imaju regionalne urede/područ-

48

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

ne urede/ispostave za koje će se također obavlja unutarnja revizija. Ako su određene ins tucije iz nadležnos ustrojile vla-s tu jedinicu za unutarnju reviziju potrebno je također, zaseb-nim prilogom internog pravilnika, da pregled takvih ins tucija jer se internim pravilnikom detaljnije uređuje suradnja Službe/odjela/ureda za unutarnju reviziju s takvim jedinicama za unu-tarnju reviziju ustrojenim u ins tucijama iz nadležnos .

3) Neovisnost jedinice za unutarnju reviziju

Neovisnost jedinice za unutarnju reviziju podrazumijeva da je jedinica ustrojstveno i funkcionalno izravno odgovorna čelniku ins tucije. Ako je u ins tuciji uspostavljen revizorski odbor tada treba istaknu i funkcionalnu odgovornost pre-ma revizorskom odboru. Neovisnost također podrazumijeva neovisnost o drugim ustrojstvenim jedinicama ins tucije u planiranju rada, obavljanju poslova unutarnje revizije i izvje-štavanju te je isto potrebno naves u internom pravilniku. U internom pravilniku potrebno je naves da unutarnji revizori ne mogu bi uključeni u obavljanje izvršnih funkcija ins tu-cije i ins tucija iz nadležnos , odnosno ne mogu bi opera- vno uključeni u donošenje odluka i obavljanje poslova u

programu, projektu, ak vnos ili poslovnom procesu koji je ili može bi predmet revizije.

4) Objek vnost unutarnjih revizora

U ovom dijelu je potrebno istaknu da unutarnji revizor prili-kom procjene sustava unutarnjih kontrola te davanja mišljenja i savjeta za poboljšanje djelotvornos procesa upravljanja rizi-cima, kontrola i upravljanja poslovanjem, odnosno korpora v-nog upravljanja ne smije bi pod utjecajem osobnih interesa ili interesa drugih strana. Ako smatra da postoje ograničenja u smislu neispunjavanja prethodno spomenu h uvjeta unutar-nji revizor će o tome izvijes rukovoditelja unutarnje revizije, odnosno čelnika ins tucije. Unutarnji revizor mora se izuze od obavljanja unutarnje revizije područja poslovanja za koje je prethodno bio odgovoran, a smatra se da je objek vnost narušena kada unutarnji revizor obavlja unutarnju reviziju programa, projekata, ak vnos ili poslovnih procesa za koje je bio odgovoran jekom prethodne godine.

5) Odgovornos i obveze

U internom pravilniku je važno naves odgovornos i obveze rukovoditelja unutarnje revizije i unutarnjih revizora. Osim od-govornos i obveza rukovoditelja unutarnje revizije koje su pro-pisane člankom 36. Zakona, ovdje se može naves i sljedeće:

a) Prijedlog strateškog i godišnjeg plana, prema procjeni ru-kovoditelja unutarnje revizije sadrži i prijedlog za obavlja-nje revizija horizontalnih i ver kalnih procesa na temelju suradnje s jedinicama za unutarnju reviziju.

b) Interno defi nira datum do kojeg se prijedlozi planova trebaju podnije na potpis čelniku ins tucije kako bi se planovi donijeli u Zakonom propisanom roku (do 31. pro-sinca tekuće godine za sljedeće razdoblje).

c) Dostavi usvojen strateški i godišnji plan unutarnje re-vizije rukovodstvu ins tucije (na razini pomoćnika mini-stra, pročelnika upravnih odjela i sl.), a godišnji plan i ru-kovoditeljima unutarnjih ustrojstvenih jedinica i ins tuci-jama iz nadležnos koje će bi obuhvaćene unutarnjom revizijom u predmetnoj godini.

d) Nadzira obavljanje svih pojedinačnih revizija kako bi se osigurala usklađenost s metodologijom rada unutarnje revizije, s ciljem i opsegom revizije.

e) Izvještava odgovornu osobu ins tucije o statusu pro-vedbe preporuka radi poduzimanja potrebnih mjera.

f) Izradi interne radne postupke utemeljene na metodolo-giji rada unutarnje revizije.

g) Izradi Mišljenje unutarnje revizije o funkcioniranju su-stava unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidi-rana u prethodnoj godini u skladu s propisima koji uređu-ju podnošenje Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Kao što se može vidje , u predlošku internog pravilnika o unutarnjoj reviziji predviđeno je da rukovoditelj unutarnje revizije predloži rokove za pojedine revizijske ak vnos (npr. za podnošenje prijedloga strateškog i godišnjeg plana unu-tarnje revizije odgovornoj osobi ins tucije, za očitovanje na nacrt revizijskog izvješća i sl.), te je jedno od pitanja unutar-njih revizora: koji su rokovi prihvatljivi kako ne bi došlo do velikog vremenskog odstupanja u odnosu na uobičajenu praksu u provedbi pojedinih ak vnos ?

Napominjemo da je predložak internog pravilnika potrebno nadopuni i prilagodi uvažavajući specifi čnos i potrebe svake pojedine ins tucije. Rokovi za provedbu pojedinih re-vizijskih ak vnos unutar ins tucije nisu propisani regula -vom koja uređuje područje unutarnje revizije u javnom sek-toru, već je svakom rukovoditelju unutarnje revizije ostavlje-na mogućnost da na temelju potreba kao i dosadašnje prak-se u vezi s radom unutarnje revizije, defi nira iste. Prilikom defi niranja rokova za pojedine ak vnos unutar ins tucije potrebno je vodi brigu da se udovolje konačni rokovi koji su za pojedine ak vnos zakonski defi nirani.

Primjerice, Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, člankom 33. propisano je da se strateški plan unu-tarnje revizije donosi do konca tekuće godine za sljedeće tro-godišnje razdoblje, a godišnji plan unutarnje revizije do kon-ca tekuće godine za sljedeću godinu. Sukladno navedenome, sve predložene rokove za pojedine korake unutar ins tucije u vezi s donošenjem planova unutarnje revizije (npr. rok za dostavu informacija jedinici za unutarnju reviziju potrebnih za procjenu rizika, najkasniji period održavanja sastanaka s rukovodstvom, rok za podnošenje prijedloga planova, rok za održavanje rasprave o prijedlogu planova i sl.) rukovoditelj unutarnje revizije mora predloži tako da udovolji Zakonom propisanom roku u vezi s rokovima donošenja planova.

6) Pristup dokumentaciji, informacijama, osoblju i materi-jalnoj imovini

U ovom dijelu je potrebno defi nira koje ovlas u ins tuciji i ins tucijama iz nadležnos ima unutarnji revizor pri obav-ljanju poslova unutarnje revizije. To se odnosi na pravo pri-stupa cjelokupnoj dokumentaciji i informacijama za potrebe obavljanja poslova unutarnje revizije, ovlaštenim osobama, zaposlenicima jedinice koja se revidira, te ostalim osobama povezanim s revidiranim područjem/procesom da s is ma provodi intervjue, odnosno da od is h zatraži i dobije usme-nu ili pismenu izjavu, pravo pristupa materijalnoj imovini te izvješćima ins tucije i ins tucija iz nadležnos kao i infor-macijama o stanju sustava unutarnjih kontrola i upravljanju fi nancijskim sredstvima sadržanim u izvješćima vanjske revi-zije obavljenih u ins tucijama i ins tucijama iz nadležnos .

Kako bi unutarnji revizori za potrebe izrade strateškog i go-dišnjeg plana unutarnje revizije mogli analizira različite trendove u poslovanju i donosi određene zaključke važ-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

49

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

no je da is imaju pravo uvida u računovodstvene sustave ins tucije i ins tucija iz nadležnos . Internim pravilnikom potrebno je defi nira i slučajeve u kojima unutarnji revizor jekom obavljanja poslova unutarnje revizije treba koris

dokumentaciju, podatke i informacije koje su klasifi cirane odgovarajućim stupnjem tajnos , pa se u obzir moraju uze propisi o tajnos podataka.

7) Izvještavanje o obavljanju poslova unutarnje revizije

U ovom dijelu potrebno je defi nira kome se dostavlja konač-no revizijsko izvješće (odgovornoj osobi ins tucije, odgovor-noj osobi revidirane jedinice te drugim odgovornim osobama čiji angažman je potreban za provedbu preporuka unutarnje revizije odnosno revizorskom odboru, gdje je primjenjivo) kao i dinamiku izvještavanja o izvršenju planova unutarnje revizije odnosno o radu jedinice za unutarnju reviziju (kvartalno, po-lugodišnje ili godišnje) odnosno godišnje podnošenje pisanog izvješća odgovornoj osobi ins tucije o suradnji s rukovoditelji-ma unutarnje revizije ins tucija iz nadležnos .

Također je potrebno defi nira obveze u vezi s praćenjem provedbe preporuka, uspostavu baza podataka o preporu-kama unutarnje revizije, a za preporuke koje se ne provode u roku predviđenom planom djelovanja unutarnje revizije, potrebno je defi nira u kojem roku je rukovoditelj unutarnje revizije u obvezi od primitka izvješća/informacije o statusu provedbe preporuke koju daje odgovorna osoba revidirane jedinice, obavijes odgovornu osobu ins tucije o neprovo-đenju i razlozima neprovođenja preporuke kako bi se podu-zele mjere sukladno Zakonu.

8) Suradnja

Internim pravilnikom potrebno je detaljnije defi nira su-radnju s rukovodstvom ins tucije i ins tucije iz nadležnos , suradnju s jedinicama za unutarnju reviziju i suradnju s vanj-skim ins tucijama.

• Suradnja s rukovodstvom ins tucije i ins tucije iz nad-ležnos osobito se odnosi na:o sudjelovanje na kolegiju čelnika i/ili na tematskim

sastancima radi prikupljanja informacija za potrebe planiranja i obavljanja poslova unutarnje revizije kao i izvještavanja o rezulta ma rada

o suradnju s ustrojstvenom jedinicom nadležnom za fi nancijsko poslovanje ins tucije i ins tucije iz nad-ležnos kako bi se osigurale dodatne informacije o sustavu unutarnjih kontrola u ključnim procesima za fi nancijsko upravljanje, odnosno procesima u vezi s planiranjem, programiranjem, izradom i izvršavanjem proračuna, nabavom i ugovaranjem, računovodstvom i izvještavanjem.

Također je potrebno defi nira obvezu suradnje rukovoditelja koji su odgovorni za sustav unutarnjih kontrola s rukovodite-ljem unutarnje revizije i rokove dostave povezane s:

a) podatcima za procjenu rizika koji utječu na poslovanje kako bi se strateškim i godišnjim planovima unutarnje revi-zije obuhva la područja s potencijalno značajnim rizikom

b) informacijama za potrebe obavljanja pojedinačne revizijec) očitovanjima na nacrt revizijskog izvješćad) izvješćima/informacijama o statusu provedbe revizijskih

preporuka za koje su nadležni, a u slučaju da preporuke nisu provedene u roku, dostavu i pisanog obrazloženja.

Rukovoditelji ustrojstvenih jedinica ins tucije i ins tucija iz nadležnos dužni su radi praćenja učinka provedbe prepo-ruka dostavi unutarnjoj reviziji informacije o provedenim ak vnos ma i, gdje je to moguće, iskaza učinke koji su po-s gnu provedbom preporuka i jačanjem sustava unutarnjih kontrola, kao što su primjerice, pos gnute uštede, bolja na-plata prihoda, trendovi u poslovanju proizašli nakon prove-dene preporuke i sl.

• Suradnja s jedinicama za unutarnju reviziju

Rukovoditelj unutarnje revizije u obvezi je najmanje jednom godišnje održa sastanak s rukovoditeljima unutarnje revi-zije u onim ins tucijama iz nadležnos koje imaju ustrojenu vlas tu jedinicu za unutarnju reviziju radi razmjene informa-cija o procjeni rizika za potrebe izrade strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije te obavljanja revizije ver kalnih procesa. Rukovoditelj unutarnje revizije za potrebe procje-ne rizika i utvrđivanja potencijalnih revizija horizontalnih i ver kalnih procesa može održa sastanke s rukovoditeljima unutarnje revizije drugih ins tucija s kojima je ins tucija po-vezana u provođenju istovrsnih procesa ili zajedničkih pro-grama, projekata i ak vnos . Jedinice za unutarnju reviziju u županijama i gradovima koje imaju zaključene sporazume o obavljanju poslova unutarnje revizije u trgovačkom društvu / drugoj pravnoj osobi s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave također će naves suradnju s jedi-nicom za unutarnju reviziju ins tucije potpisnika sporazuma.

• Suradnja s vanjskim ins tucijama

U ovom dijelu uređuje se suradnja rukovoditelja unutarnje re-vizije (uz suglasnost odgovorne osobe ins tucije) s vanjskom revizijom (Državni ured za reviziju, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA), komercijalna re-vizija) i sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministar-stvom fi nancija, ustrojstvenom jedinicom nadležnom za har-monizaciju ak vnos razvoja sustava unutarnjih kontrola.

Suradnja s vanjskom revizijom odnosi se na:

• dostavu traženih podataka u vezi s ak vnos ma unutar-nje revizije na uvid

• sudjelovanje na sastancima za potrebe razmjene infor-macija o rizičnim procesima

• po potrebi, detaljniju raspravu oko pristupa koji unutar-nja revizija može primijeni u području u kojem su utvr-đene slabos od strane vanjske revizije.

Rukovoditelj unutarnje revizije može po nalogu odgovorne osobe ins tucije bi zadužen za praćenje provedbe naloga i preporuka vanjske revizije. U tom slučaju u interni pravilnik treba ugradi odredbu da su rukovoditelji ustrojstvenih jedi-nica zaduženi za provedbu naloga i preporuka vanjske revi-zije dužni rukovoditelju unutarnje revizije dostavi podatke za potrebe praćenja provedbe naloga i preporuka vanjske revizije. Rukovoditelj unutarnje revizije, sukladno Zakonu, uz odobrenje odgovorne osobe ins tucije dostavlja Središ-njoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva fi nancija, do 31. siječnja elektroničkom poštom strateški i godišnji plan unu-tarnje revizije. Također rukovoditelj unutarnje revizije do-stavlja Središnjoj harmonizacijskoj jedinici i ostale podatke, sukladno propisima koji uređuju unutarnju reviziju u javnom sektoru (primjerice, podaci u vezi s jedinicama za unutarnju reviziju i unutarnje revizore za potrebe vođenja registara, podacima o učincima provedbe preporuka i slično).

50

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

9) Osiguranje kvalitete rada unutarnje revizije

U ovom području se navodi obveza rukovoditelja unutarnje revizije u vezi s izradom i održavanjem programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja unutarnje revizije koji uključuje unu-tarnju i vanjsku procjenu. Rukovoditelj unutarnje revizije o rezulta ma programa osiguranja kvalitete i unaprjeđenja unutarnje revizije izvještava odgovornu osobu ins tucije, odnosno revizorski odbor, gdje je primjenjivo.

10) Pristup podacima unutarnje revizije i arhiviranje revi-zijske dokumentacije

Rukovoditelj unutarnje revizije obvezan je napravi popis aka-ta koji nastaju u okviru jedinice za unutarnju reviziju te defi ni-ra rokove čuvanja. Internim pravilnikom potrebno je također defi nira kome će rukovoditelj unutarnje revizije može, uz odobrenje odgovorne osobe ins tucije, dostavi podatke u vezi s unutarnjom revizijom (primjerice, ins tucijama koje su-kladno nadležnos ma imaju pravo uvida u konačna revizijska izvješća, odnosno rezultate rada unutarnje revizije, kao što su Državni ured za reviziju, Ministarstvo fi nancija i sl.), te kako po-stupa u slučaju traženja informacija o radu unutarnje revizije od strane ostalih zainteresiranih strana.

11) Poduzimanje radnji u slučaju uočenih nepravilnos -jekom obavljanja revizije

U ovom dijelu se defi niraju obveze unutarnjeg revizora, ako jekom obavljanja revizije utvrdi nepravilnost za koju nisu

propisane prekršajne odredbe ili koja ima obilježje prekrša-ja odnosno, ako jekom obavljanja revizije unutarnji revizor posumnja na kazneno djelo. Važno je istaknu da unutarnji revizor mora posjedova dovoljan stupanj znanja kako bi procijenio rizik nepravilnos , odnosno sumnje na kazneno djelo i način na koji ins tucija i ins tucije iz nadležnos nji-ma upravljaju, ali nije osoba čija je odgovornost obavljanje istražnih radnji.

12) Izmjene i dopune internog pravilnika

Internim pravilnikom je potrebno defi nira u kojim slučajevi-ma rukovoditelj unutarnje revizije predlaže ažuriranje inter-nog pravilnika. Primjerice:

a) Prilikom organizacijskih promjena u ins tuciji i ins tucija-ma iz nadležnos u slučajevima, ako te promjene utječu na organizacijsko ustrojstvo i djelokrug rada unutarnje revizije.

b) Kod promjene regulatornog okvira koji uređuje unutar-nju reviziju u javnom sektoru.

c) U ostalim slučajevima koji se ocijene opravdanim za iz-mjenu Pravilnika.

U slučaju promjene odgovorne osobe ins tucije, pre-poruka je da rukovoditelj unutarnje revizije novu čel-nu osobu upozna s funkcijom unutarnje revizije, ob-vezama i odgovornos ma, te da mu predstavi sadržaj

postojećeg internog pravilnika o unutarnjoj reviziji. Ako se utvrdi potreba za izmjenom iste, pristupit će se potpisivanju novog internog pravilnika o unutar-njoj reviziji. Među m, treba istaknu da je interni pravilnik o unutarnjoj reviziji u razini ostalih internih pravilnika koje odgovorna osoba ins tucije donosi radi detaljnijeg defi niranja pojedinih ak vnos , prava i obveza za razinu ins tucije (npr. pravilnik o korište-nju službenih automobila ins tucije).

Svi tako doneseni pravilnici se ne potpisuju, odnosno ne donose ponovno promjenom odgovorne osobe ins tucije, nego stupanjem na snagu novog pravil-nika, odnosno akta kojim se dosadašnji stavlja izvan snage. Kako je i navedeno, brigu o ažurnos internog pravilnika o unutarnjoj reviziji (s promjenama u Me-đunarodnim standardima, zahtjevima regula ve te s praksom koja je uvažena unutar ins tucije) mora vo-di rukovoditelj unutarnje revizije.

O potrebi ažuriranja Pravilnika rukovoditelj unutarnje revizije može zatraži mišljenje Središnje harmoni-zacijske jedinice Ministarstva fi nancija. Među m, za razliku od nekadašnje povelje unutarnjih revizora, usvojeni interni pravilnik o unutarnjoj reviziji nije potrebno dostavlja Središnjoj harmonizacijskoj jedinici. Prilikom obavljanja povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna će se napravi uvid u interni pravilnik o unutarnjoj reviziji te njegov sadržaj.

Važno je istaknu da rok za donošenje internog pra-vilnika o unutarnjoj reviziji nije defi niran. Rukovodi-telj unutarnje revizije na temelju predloška izrađuje prijedlog internog pravilnika o unutarnjoj reviziji koji konačno usuglašava s rukovodstvom (i revizorskim odborom, gdje je primjenjivo), kako bi se utvrdilo da su jasno utvrđeni međusobni odnosi i očekivanja ili kako bi se iden fi cirale eventualne promjene. S ob-zirom na to da je predloškom internog pravilnika o unutarnjoj reviziji predviđeno da se u prilozima inter-nog pravilnika navedu:

• Ins tucije iz nadležnos za koje jedinica za unutar-nju reviziju obavlja poslove unutarnje revizije.

• Te ins tucije iz nadležnos koje imaju uspostavlje-nu vlas tu unutarnju reviziju, a s kojim se ostvaru-je suradnja potrebno je osigura da je regulatorno uređena nadležnost kako bi djelokrug rada unutar-nje revizije bio jasan.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

51

Pregledni članak UDK 657.21 REVIZIJA

1. UvodSubjek javnog i privatnog sektora sve više se susreću sa zahtjevima veće transparentnos i društvene odgovornos . Građani kao dionici jela javne vlas , ali i javnih poduze-ća, pritom koriste pravo informiranja i utjecaja na proce-se odlučivanja u takvim subjek ma. Menadžment javnog i privatnog sektora na ove zahtjeve odgovara donošenjem i primjenom odgovarajuće regula ve, ali i suradnjom s orga-nizacijama civilnog društva u kojim slučajevima se sve više zastupa i provodi društvena revizija. Prema nazivu sklonija javnom sektoru ovaj oblik revizije treba objedini i utjeca-je organizacija privatnog sektora na društvo primjenom jedinstvenog sustava nadzora i izvještavanja. Naime, u po-slovanju privatnog sektora s porastom važnos integriranih aspekata tzv. trostrukog rezultata (engl. Triple Bo om Line prema Elkington, 1997.) raste i potreba za procjenom i isto-vremenim izvještavanjem o njegovim fi nancijskim, okolišnim i društvenim aspek ma.. Kada se uz fi nancijsku sastavnicu dodatno vrednuju i poli ke odgovornos organizacije glede učinaka na društvo i okoliš onda je primjereno i opravdano provođenje revizije i u pogledu h aspekata poslovanja.

Pojam društvene revizije često se povezuje sa pojmom druš-tvenog poduzeća, točnije društveno orijen ranog poduzet-ništva. Modeli društvenog poduzetništva zasigurno (i prven-stveno) po ču inovacije i promjene na važnim poljima druš-tvenog razvoja, poput obrazovanja, zdravstva i zaš te okoliša, ali tako neposredno po ču i razvoj poduzetništva na profi tnoj osnovi (npr. start-up inicija ve/inkubatori). Društvena revizija stoga se ne može ograniči isključivo na društvenu djelatnost javnog sektora jer su njeni izvori socioekonomski pa je u m pravcima i treba razvija . Poduzeća s profi tnom orijentacijom imaju značajne društvene, ali i okolišne učinke te se društve-na revizija na njih odnosi kao na aspekte šireg društvenog učinka. Prema tome društvena revizija nije i ne može bi re-zervirana samo za oblike neprofi tnih ili isključivo javno-druš-tvenih djelatnos . Ispravno je društvenu reviziju razmatra u pogledu primjene i provođenja prema potrebama subjekata i korisnika, kako u javnom tako i privatnom sektoru.

Kod javnih poduzeća i organizacija sve je jači utjecaj dionika

koji s različi h osnova ostvaruju interese u vezi s ak vnos -ma takvih subjekata. Njihov interes može ima fi nancijsku, poli čku, javnu, kulturološku, okolišno ili pak neku drugu društvenu osnovu. Stoga se javlja potreba h dionika da raspolažu transparentnim i pouzdanim informacijama koje određuju spomenute interese. Upravo potrebe organizacija i dionika kao korisnika informacija defi niraju opseg, sadržaj i modele provođenja društvene revizije. Rezultat društvene revizije svakako mora bi odgovarajući izvještaj, a koji se prilagođava obilježjima i ciljevima nalogodavaca društvene revizije.

Ovaj oblik izvještaja u osnovi nije zakonski ili drugačije pro-pisan. Ipak, potrebno je naglasi da bez obzira na prisutnost legisla ve društvena revizija predstavlja prihvaćanje obve-ze organizacije da se u nezavisnom procesu sustavno priku-pe i ocjene podaci o održivom utjecaju njenog djelovanja na društvene aspekte razvoja i da se o rezulta ma tog pro-cesa transparentno izvijes dionike organizacije. Defi nicije društvene revizije, ovisno o cilju i sadržaju, uvijek mogu ići u smjeru prilagodbe na temelju javne ili privatne orijentacije subjekata koji joj podliježu i obilježja dionika koji se u tome procesu angažiraju.

2. Sadržajna obilježja društvene revizijeIako podložna primjeni u različi m sektorima gospodarstva i djelovanja civilnog društva, društvena revizija sadržajno odražava nekoliko glavnih obilježja značajnih za takve po-stupke, a to su:

1) ciljevi društvene revizije2) opseg i sadržaj društvene revizije3) sudionici društvene revizije4) izvještaj o provedenoj društvenoj reviziji.

Ciljevi društvene revizije uvjetovani su potrebama voditelja organizacije tj. vlasnika i menadžmenta u poduzećima kao subjektu u kojem se provodi ovaj oblik revizije, ali i interesi-ma dionika koji mogu bi interne ili eksterne prirode. Interni su oni dionici koji djeluju unutar organizacije: vlasnici/dioni-čari, zaposlenici, partneri, dobavljači, kreditori i inves tori u poduzećima, udruge civilnog društva i razne ins tucije kao suradnici u neprofi tnom sektoru. Eksterni aspekt dionika od-nosi se na djelovanje u okruženju i uključuje: lokalne zajedni-ce, jela državne i lokalne vlas , ak vis čke grupe, sindikate,

Društvena revizijaDejan Miljenović *

Sve veći broj računovođa i revizora u praksi se susreće s terminom društvene revizije (engl. Social Audit). Ovakav oblik revizije potaknut je sve učestalijom analizom nefi nancijskih aspekata i rizika poslovanja, kako u privatnom, tako i javnom sektoru. Ovi rizici očituju se u odnosu poduzeća i javnih organizacija prema okruženju, osobito društvu i okolišu, pa odatle i sam naziv društvena revizija. Sadržaj i provedba društvene revizije imaju slične ciljeve kao što je to slučaj kod fi nancijske revizije poslovanja, ali je društvena revizija specifi čno i dodatno usmjerena na učinke i ak vnos organizacija koji nisu nuž-no fi nancijske prirode. Neki elemen provođenja postupka društvene revizije sve su zastupljeniji i pri provođenju ak vnos dubinskog ispi vanja (due diligence), ali se društvena revizija kao cjelovi proces ipak provodi zasebno.

* Dr. sc. Dejan Miljenović, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka.

52

REVIZIJA Pregledni članak UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

medije i javnost, stručne ins tucije i udruge civilnog druš-tva. Ove grupe dionika svoje interese u vezi s organizacijom ostvaruju utjecajem izvana. Sukladno tome ciljevi društvene revizije mogu se istovremeno odnosi na interne i ekster-ne aspekte rada npr. kada se takvom revizijom procjenjuje utjecaj poduzeća na okoliš. Revizija s ovakvim ciljem je od važnos za internu procjenu efi kasnos okolišnih učinaka koje poduzeće stvara (korisnici su članovi menadžmenta), ali istovremeno je od interesa za ekološke stručnjake, udruge i predstavnike lokalne zajednice u kojoj poduzeće djeluje.

Opseg i sadržaj društvene revizije usko su povezani s po-stavljenim ciljevima. Društvena revizija često se u procjeni učinaka društvene odgovornos poduzeća ciljano usmjerava na fi nancijski, okolišni i društveni aspekt poslovanja. Njome se nužno ne isključuju fi nancijski rezulta poslovanja već, upravo suprotno, oni se dopunjuju u smislu cjelovitog vred-novanja rezultata poslovanja. Također, društvena revizija se može smatra nadopunom reviziji fi nancijskog poslovanja u poduzećima te specifi čnim oblikom revizije koji ima ciljanu primjenu u javnom sektoru i vladinim ins tucijama. Kod jav-nog sektora provođenje društvene revizije ima za cilj bolje razumijevanje javnog mijenja o rezulta ma rada subjekata koji pripadaju sektoru i sukladno tome mogućim poboljšanji-ma kvalitete rada tzv. javnih servisa.

Shema 1. (Su)dionici u provedbi društvene revizije

Izvor: izrada autora

Obuhvat sudionika društvene revizije s obzirom na tematske mogućnos je različit i ovisi o zadacima koji se ostvaruju pri provedbi same revizije. Ako se radi o društvenoj reviziji dr-žavnih jela svakako će prevladava stručnjaci iz područja rada javne i lokalne uprave, predstavnici građana kao dio-nika i korisnika javnih usluga, pravni te fi nancijski stručnja-ci. Društvena revizija koja se provodi u poduzećima može bi potaknuta od strane internih i eksternih dionika u svr-hu opravdanja i dokazivanja e čno prihvatljivog postupanja te ispunjavanja društvenih i okolišnih normi poslovanja. U poduzećima se za ovakav oblik revizije angažiraju nezavisni vanjski stručnjaci, konzultantske kuće i ovlašteni revizori. Oni se zajedno s relevantnim dionicima poduzeća ciljano usmje-

ravaju na društvene, a vrlo često i okolišne učinke poslova-nja. U pogledu okolišnih pitanja, koja proizlaze iz poslova-nja poduzeća, u procesu društvene revizije osim stručnjaka zaš te okoliša snažno su uključene i udruge te organizacije okolišnog ak vizma, kao i šira javnost na koju se mogu odno-si potencijalno nepovoljni okolišni učinci poslovanja.

S obzirom na to da izvještaj o provedenoj društvenoj revi-ziji uvažava raznolikost socijalne tema ke obuhvaćene revi-zijskim postupkom onda je i sadržaj samog izvještaja prila-gođen temeljnim obilježjima dane tema ke. Izvještaj pred-stavlja neovisnu ocjenu i mišljenje stručnjaka koji su reviziju neovisno provodili ili su u njoj bili angažirani kao afi rmirani savjetnici. Upravo zbog raznolikos društvene tema ke i ci-ljeva koje društvena revizija ima, a s obzirom na širok raspon (su)dionika, ovakav izvještaj nema nužno zadani okvir ni formu. Ipak, bitno je da izvještaj o društvenoj reviziji u glav-nim odrednicama sadrži:

1) ugovorne strane 2) ciljeve i predmet 3) defi nirani opseg i vrijeme provedbe 4) interesni raspon i evaluacije relevantnih dionika 5) analize i studije nezavisnih osoba/stručnjaka za specifi čno

tematsko područje uz metodološki postupak provjere po-uzdanos podataka

6) zaključak i preporuke za daljnja postupanja/poboljšanja.

Važno je naglasi da dionici subjekta ili organizacije u kojoj se provodi postupak društvene revizije nikako ne mogu bi provoditelji toga postupka, prvenstveno radi ugroze nače-la neovisnos , ali dionici mogu iznosi mišljenja, stavove i procjene učinaka, ako to od njih zatraži osoba koja neovisno provodi postupak društvene revizije. Kao neovisne osobe, uz ovlaštene revizore, u postupku društvene revizije je svakako opravdano angažiranje raznih stručnjaka koji nisu isključivo ekonomske struke. Tako se društvena revizija sve više pri-mjenjuje radi ocjene pouzdanos izvještaja o društvenoj od-govornos poduzeća. Uvažavajući industrijsku raznolikost i prateći sadržaj takvih izvještaja, osobito kod proizvodnih po-duzeća, u procesu revizije mogu sudjelova stručnjaci iz po-dručja inženjerstva, elektrotehnike, biologije, kemije, fi zike, ekologije, zaš te na radu, psihologije, prava i slično. Njihova ocjena društvenih i okolišnih aspekata poslovanja treba osi-gura pouzdanost i profesionalnu točnost informacija koje nisu fi nancijskog izražaja (npr. efi kasnost u potrošnji električ-ne energije u kWh, ili upravljanja otpadom i otpadnim voda-ma u tonama ili m3, pravnu podlogu ostvarenja radničkih i ostalih prava).

Društvena revizija opravdano obuhvaća sve aspekte druš-tvenog djelovanja, a u poduzećima njena provedba može bi povezana isključivo s okolišnim učincima poslovanja kao značajne za šire društvo ili lokalnu zajednicu. Tada nije rijet-kost da se ovaj oblik revizije naziva i okolišnom ili ekološ-kom revizijom. Slično, revidiranje ponašanja organizacija u području poš vanja radničkih prava može ima pridjev za-š te is h, npr. revizija zaš te na radu. Važni dionici i intere-sen u tom slučaju su sindika , radnici i ostale organizacije za provođenje i zaš tu radničkih prava. Svojim obuhvatom ovakvi zasebni oblici revizija pokrivaju socioekonomska obi-lježja djelovanja u javnom i privatnom sektoru, dakle, radi se o obliku društvene revizije prilagođene određenom socioe-konomskom interesu organizacije i njenih dionika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

53

Pregledni članak UDK 657.21 REVIZIJA

3. Društvena revizija u poslovnim subjek maSve veći broj informacija nefi nancijskog karaktera utječe na formiranje dodane vrijednos poduzeća, njegovih proizvoda i usluga. Reputacija poduzeća u vezi s poš vanjem načela za-š te okoliša, e čkim pravilima, transparentnom informiranju i suradnji s društvenom zajednicom postaju odrednice nove dodane vrijednos . Stoga nije za zanemari učinke poduze-ća u aspek ma poslovanja koji se ču ovih pitanja, a često su objedinjena pod tzv. poli kama ili strategijama društvene odgovornos . Činjenica je da poduzeća u suvremenom po-slovnom okruženju ne generiraju isključivo fi nancijske učinke u smislu poslovnog rezultata. Upravo suprotno, model po-slovnog rezultata razvija se sukladno problema ci globalnog poslovnog okruženja poprimajući sve više nefi nancijskih ele-menata. U takvim uvje ma aspek poput geopoli čkih, oko-lišnih i kulturoloških postaju važan dio poslovnih strategija.

Model poslovnog rezultata biva sve kompleksniji udalja-vajući se od tradicionalne profi tno orijen rane paradigme upravljanja. Naime, utjecaji nefi nancijskih poslovnih učina-ka iznimno su porasli proteklih desetljeća, ponekad i u mjeri koja zasjenjuje udio fi nancijskih aspekata u stvaranju dodane vrijednos poduzeća.

Grafi kon 1. Omjer fi nancijskih i nefi nancijskih aspekata u stvaranju vrijednos poduzeća (%)

Izvor: Interna onal Integrated Repor ng Commi ee – IIRC (2012.) Towards IntegratedRepor ng – Communica ng Value in the 21st Century. London: IIRC, str. 4.

Nekadašnji materijalni izvori stvaranja vrijednos izgubi-li su prednost pred manje opipljivim aspek ma poslovnog kapitala poput intelektualnog, društvenog i online kapitala. Jačanje društvenog ak vizma u poslovnom sektoru svakako je istaknulo prednos poli ka odgovornos kojima podu-zeća imaju prilike stvara uravnoteženi poslovni rezultat, podjednako na internu korist organizacije i eksternu korist okruženja. Kada izvori dodane vrijednos nadilaze materijal-ne aspekte poslovanja i među njima ih nije moguće iden fi -cira onda se poslovni izvještaji i analize sve više usmjera-vaju na uvažavanje nematerijalnih tj. nefi nancijskih aspekata poslovanja. Važnost h aspekata proizlazi iz značajnih rizika koji nisu fi nancijskog karaktera, a sve se češće nalaze među okolišnim i društvenim rezulta ma poslovanja.

Važnost izvještavanja o nefi nancijskim aspek ma poslovanja potvrđuje i Međunarodno vijeće za integrirano izvještavanje (Interna onal Integrated Repor ng Commi ee – IIRC, 2012., str. 4) prema kojem nefi nancijski aspek poslovanja imaju značajan udio u ostvarivanju pozi vnih poslovnih rezultata. Njihova važnost s fi nancijskim aspek ma poslovanja izjedna-čena je početkom 1990.-ih. Kasnije nefi nancijski aspek po-staju dominantni te se smatra da 68 % stvorene vrijednos poduzeća u suvremenim uvje ma poslovanja nastaje upravo njihovim utjecajem. U 2009. godini gotovo 81 % stvorene do-dane vrijednos poduzeća ovisi o nefi nancijskim aspek ma poslovanja dok 19 % nastaje utjecajem fi nancijskih aspekata. Tradicionalni ala , metode i tehnike fi nancijske analize, ali i revizije, postaju nedostatni za obradu spomenu h nefi nan-cijskih aspekata poslovanja.

U navedenim uvje ma izvještaji o aspek ma društvene od-govornos poduzeća (ali i neprofi tnih organizacija) postaju relevantan izvor praćenja i analize društvenih i okolišnih učinaka poslovanja. Izvještaji o društvenoj odgovornos podrazumijevaju kon nuirano praćenje i objavu relevantnih informacija trostrukog rezultata, po mogućnos u kvan ta- vnom obliku. Svrha ovakvog izvještaja, uz transparentno

informiranje dionika, sve više biva i mogućnost kvan ta vne analize. U ovu svrhu jekom godina razrađen je i u primjenu pušten veći broj smjernica i standarda od kojih su značajne Smjernice Globalne inicija ve za izvještavanje – GRI (Global Repor ng Ini a ve, 2013.), AccounAbility1000 standardi (AA1000APS – AccountAbility Principles Standard, 2008.) i Sunshine standardi (Stakeholder Alliance, 2012.).

Zanimljivo je da seriju AccounAbility1000 standarda iz 2008. godine prate istoimeni standardi o izdavanju uvjerenja (AA1000AS – Assurance Standard, 2008.) o informacijama nefi nancijskih aspekata poslovanja i društvene odgovornos . Ovi standardi se do ču i važećeg Međunarodnog standarda za anga žmane s izražavanjem uvjerenja ISAE 3000 (IAASB, 2012.). Zajednička tematska područja izrazito se očituju u području materijalnos informacija, obuhvata relevantnih dionika, a me i samog procesa izvještavanja (Miljenović, 2016a., str. 46–47). Navedeni standardi iznimno su značajni za proces društvene revizije, jer propisanim obuhvatom i de-fi niranim zahtjevima o kvan ta vnom tretmanu društvenih i okolišnih informacija predstavljaju stručnu podlogu u provo-đenju postupka društvene revizije.

Shema 2. Odnosi elemenata standardizacije i revizije izvje-štaja o društvenoj odgovornos poduzeća

Izvor: izrada autora

financijski aspekti nefinancijski aspekti

54

REVIZIJA Pregledni članak UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Već sama objava izvještaja koji tre raju društvene aspekte po-slovanja poduzeća inicira potrebu za provođenjem postupka društvene revizije. Među 250 najvećih poduzeća na svi jetu u 2011. godini čak njih 96 % imalo je neki oblik izvještaja o as-pek ma društvene odgovornos . Za usporedbu, 2008. godi-ne 83 % takvih poduzeća izvješta valo je o istoj problema ci. Dobro je obilježje širenja prakse ovog oblika izvještavanja da se posljednjih godina ona održava na razini višoj od 90 %. Tako je 2013. godine o društvenim aspek ma izvještavalo 93 % od 250 najvećih svjetskih poduzeća, a 2015. godine njih 92 % što je zadovoljavajuće unatoč stalnim izmjenama uzorka uslijed ispunjenja uvjeta veličine prisutnih poduzeća. Među 100 naj-većih poduzeća na svijetu njih 73 % objavljuje o odnosima u društvenoj odgovornos (KPMG, 2015, str. 30). Izvještavanje o društvenoj odgovornos postaje norma, a podaci okolišne i društvene problema ke sve su češći dio godišnjih izvještaja tj. integriraju se u redovne fi nancijske izvještaje. Radi se o glo-balno rastućem trendu i potrebi da se uz fi nancijske rezultate integriraju okolišni i društveni učinci poslovanja. Problema ka integracije aspekata trostrukog rezultata riješena je upora-bom i stalnim razvojem modela standardnog izvještavanja o društvenoj odgovornos poduzeća, a od kojih se upravo najviše is ču Smjernice GRI-a (Miljenović, 2016b., str. 78-81). Upravo u takvim uvje ma društvena revizija postaje značajna kao postupak provjere i potvrđivanja točnos i pouzdanos nefi nancijskih rezultata poslovanja. Nije neuobičajeno da se po obuhvatu manji postupci nazivaju i verifi kacijama, jer ne-maju puni opseg kao što je to slučaj kod provođenja revizije.

Grafi kon 2. Rast neovisnih verifi kacija (revizija) informacija o društvenoj odgovornos među 100 i 250 naj-većih poduzeća na svijetu

Napomena: N100 = najvećih 100 poduzeća na svijetu, G250 = naj-većih 250 poduzeća na svijetu

Izvor: KPMG (2015.) Survey of Corporate Responsibility Repor ng: Currents of Change.

Netherlands: Haymarket Network Ltd, KPMG Interna onal, str. 40.

Društvena revizija ima potencijal i profesionalnu osnovu da bude redovita prateća usluga ocjenjivanja i potvrđivanja pouzdanos izvještaja o društvenoj odgovornos poduzeća tj. i društvenih aspekata djelatnos svake organizacije u jav-

nom sektoru. Naime, sve veći broj korisnika (dionika) takvih izvještaja zahtjeva odgovarajući i neovisni postupak verifi -kacije pouzdanos informacija. Zbog mogućnos u pogledu uključenja specifi čnih struka i prilagodbe obuhvata samog postupka zadanom predmetu, društvena revizija eksplicitno se može dodatno usmjeri na pojedini aspekt trostrukog re-zultata ili specifi čno područje od društvenog interesa.

Dvije su osnovne implikacije navedenih trendova standardizaci-je i rasta potreba za izvještavanjem i revidiranjem nefi nancijskih informacija u poslovanju, a koje se odnose na sam postupak društvene revizije. Prva se odnosi na činjenicu da raspoloživi standardi regulirajući izvještavanje o nefi nancijskim učincima poslovanja pružaju stručan oslonac provođenju postupka druš-tvene revizije. Primarno, načela promovirana u standardima nalažu pravovremenu i potpunu objavu informacija o učincima šireg društvenog značaja. Također, standardi izvještavanja o as-pek ma društvene odgovornos svakako služe kao smjernice svima koji ciljano provode analizu ili postupak provjere pouzda-nos informacija društvene i okolišne naravi poslovanja.

Druga implikacija je obilježje integriranos ovog oblika izvje-štavanja koje daje snažan naglasak usklađenju društvenih i okolišnih aspekata poslovanja s fi nancijskim elemen ma go-dišnjeg izvještaja. Time se odgovara na potrebu istovremene, integrirane, objave fi nancijskih i nefi nancijskih aspekata po-slovanja, a koju is ču dionici različi h interesnih osnova. Na temelju integriranog izvještaja društvena revizija kao postu-pak provjere pouzdanos i točnos uvažava međuovisnost fi nancijskih i nefi nancijskih elemenata trostrukog rezultata koji su izneseni u takvom izvještaju. U postupku društvene revizije to omogućuje brži anali čki pristup informacijama sadržanima na jednom mjestu te utvrđivanje opravdanos objave i relevantnos pojedinih informacija za određene di-onike kao moguće nalogodavce postupka društvene revizije.

4. Koris provedbe društvene revizije Cilj je društvene revizije, kako u privatnom, tako i javnom sektoru, utvrdi usklađenost djelovanja organizacije sa smjernicama održivog društvenog razvoja te na temelju na-laza omogući buduću prilagodbu i ciljnu orijentaciju zajed-ničkih ak vnos . Budući da se postupak društvene revizije može provodi u organizacijama javnog i privatnog sektora, uz uvažavanje specifi čnos svakoga od njih, koris su ipak zajedničke i mogu se saže u nekoliko glavnih odrednica. One podrazumijevaju sljedeće:

1. Integriranost i otvorenost – u postupku društvene revizi-je može se izvještava o svim ili samo pojedinim aspek ma poslovanja, sukladno potrebama i zahtjevima dionika i orga-nizacije. Stoga je postupak otvoren te u njemu mogu sudje-lova relevantni dionici organizacije, pritom razmjenjiva stajališta i dava potrebne informacije nužne za provođenje revizije i donošenje zaključaka.

2. Uključivost (su)dionika – pri određivanju ciljeva, predme-ta i opsega društvene revizije obavezno se uključuju različi partneri tj. dionici organizacije iz njena društvena djelokruga. Kako provođenje društvene revizije mogu zah jeva dionici unutar ili izvan organizacije, onda i takav oblik revizije može bi internog ili eksternog karaktera. Ipak, treba uvaži da pro-vođenje društvene revizije može zah jeva eksterni dionik npr. organizacija za zaš tu radnih prava, a pri čemu je predmet

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

55

Pregledni članak UDK 657.21 REVIZIJA

postupka revizije interni aspekt organizacije u pogledu pošto-vanja i unaprjeđenja radnih prava (ili kada postoje zahtjevi lokalne zajednice za procjenu ekoloških učinaka poslovanja).

3. Višenamjenska usmjerenost – interni i eksterni karakter dionika oblikuje društvenu reviziju kao postupak verifi kacije primjenjiv na specifi čnu društvenu tema ku npr. u području zaš te okoliša, pitanja radnih prava, ravnopravnih mogućno-s , suradnje sa znanstvenim jelima, vladinim agencijama ili lokalnom zajednicom. Društvena revizija u ovome dijelu nadi-lazi isključivo fi nancijski aspekt sličnih postupaka te ima mo-gućnost uvažavanja pravnih, tehničkih, znanstvenih, poli čkih i kulturnih agendi od društvenog, ali i poslovnog značaja.

4. Redovitost objave – na pouzdanost i kvalitetu postupka društvene revizije svakako utječe redovitost i usklađenost objave informacija društvenog karaktera. U javnom sektoru dostupnost podataka je osigurana javnim interesom, a vladi-ne i nevladine organizacije moraju zadovolji visoka načela transparentnos u pogledu objave informacija. U privatnom sektoru glede obrazloženog trostrukog rezultata poduzeća koja objavljuju izvještaje o društvenoj odgovornos , a to još i čine prema nekom od postojećih standarda takvog izvješta-vanja, automatski stvaraju preduvjete provođenja potpune i kvalitetne društvene revizije. Redovitost objave informacija o društvenim aspek ma poslovanja prvenstveno stvara ko-ris u pogledu redovitog praćenja i analize nefi nancijskih uči-naka, općenito vrednovanja poslovnog rezultata izvan okvira samih ekonomske koris .

5. Usporedivost informacija – važna je jer omogućuje osno-vu provođenja anali čkog i revizorskog postupka, kako u smislu višegodišnje informacijske podloge tako i kvan ta v-nog izražaja nefi nancijskih informacija. Ovi zahtjevi također su naglašeni primjenom standarda i modela izvještavanja od društvenoj odgovornos .

6. Neovisan pristup (načelo stručnos ) – provođenje po-stupka društvene revizije od strane kvalifi ciranih stručnjaka za društvena pitanja ili njihovo savjetodavno sudjelovanje u samom postupku, osim osiguranja pouzdanos informacija, imaju za cilj poš vanje načela neovisnos u odnosu na inte-rese organizacije i dionika (koji mogu bi različi ).

7. Izvještavanje – točnost i pouzdanost informacija društve-nog aspekta poslovanja preduvjet je kvalitete samog pro-cesa odlučivanja internih i eksternih dionika. Valjanost ovih informacija utječe na razumijevanje, upravljanje i pokriće rizika društvenog karaktera, a koji se mogu značajno odra-zi na kvalitetu rada organizacije ili sam poslovni uspjeh. Izvještajem o društvenoj reviziji potvrđuje se izvornost revi-diranih aspekata te informacijskih interesa u područjima za-jedničkog djelovanja i učinaka organizacije i njenih dionika. Izvještaj o provedenoj društvenoj reviziji treba osigura , u svim svojim dijelovima, neovisno provjerena, stručna i pouz-dana mišljenja, zaključke i preporuke o značajnim aspek ma utjecaja organizacije na društveno i pripadajuće okruženje.

Navedene prednos društvene revizije povezane su sa socio-ekonomskim trendovima okruženja, a koji podrazumijevaju veću uključenost dionika pri donošenju odluka, povećanu transparentnost organizacija i njihovu društvenu uključe-nost, zahtjeve za vrednovanjem i analizom informacija ne-fi nancijskog karaktera, kao i rizika koji proizlaze iz utjecaja organizacija javnog i privatnog sektora na društvene i oko-

lišne aspekte okruženja. Sukladno takvim kretanjima pruža se raznolika stručna i šira društvena mogućnost provedbe postupka društvene revizije i korištenja njenih rezultata.

5. ZaključakU uvje ma kada sve veći broj javnih organizacija i poduzeća objavljuje i zajedno s dionicima koris informacije društve-nog značenja tada društvena revizija dobiva i sve veću za-stupljenost u praksi. Javna dostupnost i pouzdanost infor-macija u ins tucijama i jelima javne vlas predmetom je interesa šire javnos pa takve informacije svakako podliježu dodatnoj stručnoj provjeri. Interesi i broj dionika u javnom sektoru nadilazi uobičajene društvene kategorizacije s ob-zirom na javnu važnost rada i djelatnos h organizacija. U takvim slučajevima informacijski zahtjevi podrazumijevaju visoke razine transparentnos i pouzdanos različi h poda-taka pa je angažman društvenih revizora posve opravdan. Društvena revizija se svojim obuhvatom i sadržajem nado-vezuje na postojeću regula vu u sustavu javnog informiranja kao i zastupanja potpunos informacija od javnog interesa.

Razvoj poslovne paradigme društvene odgovornos inicira uključivanje društveno-okolišnih aspekata u procese stalnog iz-vještavanja stvarajući osnovu za provedbu društvene revizije u poduzećima. Unatoč dobrovoljnoj objavi informacija trostrukog rezultata poduzeća uslijed pozi vnih utjecaja na kvalitetu od-nosa s dionicima na tržištu i upravljanja nefi nancijskim rizicima široko primjenjuju neke od ponuđenih standarda izvještavanja o društvenim aspek ma poslovanja. Posljedično među poduze-ćima i njihovim dionicima društvena revizija zagovara se kao po-stupak interesne suradnje, a radi provjere točnos i zastupanja visoke transparentnos nefi nancijskih informacija.

Naime, anali čka važnost takvih informacija za vlasnike, me-nadžere i dionike od iznimne je važnos jer društveni i okoliš-ni učinci poslovanja pridonose strukturi dodane vrijednos poduzeća. U poduzećima se zbog toga u postupku društvene revizije značajnim društvenim i okolišnim informacijama po-tvrđuje pouzdanost koja je potrebna za anali čko razmatra-nje njihova doprinosa ukupnom poslovnom rezultatu.

Literatura 1. AA1000APS (2008.) AccountAbility Principles Standard. London-

Washington: AccountAbility. 2. AA1000AS (2008.) Assurance Standard. London-Washington: Account-

Ability. 3. Elkington, J. (1997.) Cannibals With Forks: The Triple Bo om Line of

21st Century Business. Oxford: Capstone Publishing Limited. 4. Global Repor ng Ini a ve – GRI (2013.) Sustainability Repor ng

Guidelines G4: Repor ng Principles and Standard Disclosures, Ams-terdam

5. IAASB (2012.) Interna onal Standard on Assurance Engagements - ISAE 3000. Geneva: IFAC.

6. Interna onal Integrated Repor ng Commi ee – IIRC (2012.) Towards Integrated Repor ng – Communica ng Value in the 21st Century. London: IIRC.

7. KPMG (2015.) Survey of Corporate Responsibility Repor ng: Currents of Change. Netherlands: Haymarket Network Ltd, KPMG Interna onal.

8. Miljenović, D. (2016a.) Smjernice i standardi nefi nancijskog izvješta-vanja, Računovodstvo, revizija i fi nancije, Vol. 26, No. 5, str. 42-48.

9. Miljenović, D. (2016b.) Razvoj modela standardnog izvještavanja o društvenoj odgovornos poduzeća. Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka.

10. Stakeholder Alliance (2012.) The Sunshine Standards. Corrales: Stakeholder Alliance.

56

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. UvodHrvatski sabor usvojio je novi ZJN 2016. dana 9. pro-sinca 2016., is je objavljen u Narodnim novinama broj 120/16, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017. go-dine. ZJN 2016. propisuje postupke javne nabave koje provode javni i sektorski naručitelji radi nabave robe, radova ili usluga, a to su: otvoreni postupak, ograniče-ni postupak, natjecateljski postupak uz pregovore (za javne naručitelje), odnosno pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje (za sek-torske naručitelje), natjecateljski dijalog, partnerstvo za inovacije te pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Uz navedene postupke javne nabave, ZJN 2016. uređuje tehnike i instrumen- za elektroničku i zbirnu nabavu: okvirni sporazum,

dinamički sustav nabave i elektronička dražba, te po-sebni režimi nabave, koji uključuju pravila za dodjelu ugovora za društvene i druge posebne usluge i pravi-la kojima se uređuju projektni natječaji.

1.1. Natjecateljski postupak uz pregovore – postupak za javne naručitelje

Javni naručitelji mogu radi nabave robe/usluga/rado-va provodi natjecateljski postupak uz pregovore. Ne radi se o novom postupku javne nabave za javne naru-čitelje već o novom nazivu za: pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom, kojeg je pozna-vao prethodni Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14, dalje u tekstu: prethodni ZJN).

ZJN 2016., sukladno novoj klasičnoj Direk vi 2014/24/EU donosi fl eksibilnije odredbe u odnosu na zakon-ske pretpostavke za primjenu ovoga postupka za javne naručitelje. Sektorski naručitelji će i dalje moći

primjenjiva pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, s m da ZJN 2016., kao i prethodni, ne sadrži nikakve preduvjete za pri-mjenu tog postupka za sektorske naručitelje. Pri pro-vođenju ovoga postupka, sektorski naručitelj primje-njuje odgovarajuće odredbe dijela drugog Zakona ko-jima se uređuje natjecateljski postupak uz pregovore.

1.2. Kada javni naručitelji mogu provodi natjecateljski postupak uz pregovore?

Javni naručitelj smije koris natjecateljski postupak uz pregovore za nabavu radova, robe/ usluga:

1) Ako se potrebama javnog naručitelja ne može udo-volji bez prilagodbe lako dostupnih rješenja.

2) Ili ako uključuju projek ranje ili inova vna rješenja.3) Ili ako se ugovor ne može dodijeli bez prethodnih

pregovora zbog specifi čnih okolnos koje se odno-se na prirodu, složenost ili na pravne i fi nancijske uvjete ili s njima povezanih rizika.

4) Ili ako javni naručitelj ne može s dovoljnom preci-znošću utvrdi tehničke specifi kacije s obzirom na norme, Europsku tehničku ocjenu, zajedničku teh-ničku specifi kaciju ili tehničku referencu.

5) Ili ako su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravil-ne1 ili neprihvatljive2.

Javni naručitelji bi mogli ovaj postupak primijeni- primjerice u slučaju ugovora o radovima koji nisu

1  Nepravilna ponuda je svaka ponuda koja nije sukladna dokumen-taciji o nabavi, ili je primljena izvan roka za dostavu ponuda, ili po-stoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji, ili nije rezultat tržišnog natjecanja, ili je naručitelj utvrdio da je izuzetno niska, ili ponuda ponuditelja koji nije prihva o ispravak računske pogreške.2  Neprihvatljiva ponuda je svaka ponuda čija cijena prelazi plani-rana odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta.

Natjecateljski postupak uz pregovore Ante Loboja *

Zakon o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN 2016.) uvodi neke promjene u odnosu na dosadašnji pregovarač-ki postupak javne nabave s prethodnom objavom poziva na nadmetanje. Novi naziv toga postupka, kada govorimo o javnim naručiteljima, je natjecateljski postupak uz pregovore. ZJN 2016. u odnosu na sektorske naručitelje zadržava is naziv ovog postupka kao i prethodni ZJN. U članku se daje prikaz natjecateljskog po-stupka uz pregovore prema ZJN 2016., s kompara vnim prikazom u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sus-tav javne nabave, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

57

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

standardni građevinski radovi ili radova koji obuhva-ćaju dizajnerska ili inova vna rješenja. Također, ovaj postupak bi bio koristan i primjenjiv, kada su u pitanju usluge ili roba, koje zah jevaju prilagođavanje ili po-sebnu izvedbu. Takve ak vnos prilagođavanja ili diza-jniranja posebno su potrebne u slučaju složenih kupnji, poput kupnje sofi s ciranih proizvoda, intelektualnih usluga, npr. konzultantskih usluga, arhitektonskih ili inženjerskih usluga ili velikih projekata u vezi s infor-macijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT).

2. Prvi stupanj natjecateljskog postupka uz pregovore

Javni naručitelj koji namjerava dodijeli ugovor o jav-noj nabavi u natjecateljskom postupku uz pregovore obvezan je objavi poziv na nadmetanje, na standar-dnom obrascu br. 2 – Obavijest o nadmetanju. Izni-mno, u slučaju iz članka 94. stavka 1. točke 5. ZJN-a 2016. (ako su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravilne ili neprihvatljive) javni naručitelj nije obvezan objavi poziv na nadmetanje: ako u taj postupak pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, te koji su jekom prethodnog postupka dostavili ponude u skla-

du s formalnim zahtjevima postupka javne nabave.

Natjecateljski postupak uz pregovore započinje od dana slanja poziva na nadmetanje u EOJN-u RH ili dana slanja poziva na dostavu inicijalnih ponuda, u slučaju ako u taj postupak pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku. Te-ret dokaza o postojanju činjenica ili na temelju kojih je proveden natjecateljski postupak uz pregovore je na naručitelju. Navedene okolnos ispituje Državna komi-sija u postupku pravne zaš te, ako žalitelj u žalbi upu na takve okolnos (tj. pitanje postojanja pretpostav-ki za provedbu ovog postupka), ali i ostala jela koja obavljaju nadzor nad primjenom propisa o javnoj nabavi od strane naručitelja (npr. središnje jelo državne upra-ve nadležno za poli ku javne nabave).

Javni naručitelj je obvezan, istovremeno sa slanjem na objavu obavijes javne nabave posla na objavu i pripadajuću dokumentaciju o nabavi, te u tekstu obavijes naves internetsku adresu na kojoj je do-kumentacija o nabavi dostupna (članak 200. stavak 5.). Informacije u dokumentaciji o nabavi moraju bi dovoljno jasne i precizne kako bi gospodarski subjek- mogli prepozna prirodu i opseg nabave te odluči

hoće li podnije zahtjev za sudjelovanje. U tom smislu, javni naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi, uz kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, odredi : 1. predmet nabave opisujući svoje potrebe

i tražene značajke robe, radova ili usluga, 2. kriterije za odabir ponude, i 3. koji elemen iz opisa čine mini-malne zahtjeve koje sve ponude trebaju zadovolji .

2.1. Zahtjev za sudjelovanje

U prvom stupnju natjecateljskog postupka uz prego-vore svaki zainteresirani gospodarski subjekt može do-stavi zahtjev za sudjelovanje, u roku koji je naručitelj odredio u pozivu na nadmetanje. Rečenim zahtjevom gospodarski subjekt iskazuje svoju volju za sudjelova-njem u postupku. Zahtjev za sudjelovanje dostavlja se elektroničkim sredstvima komunikacije. Naručitelj i gospodarski subjek i u ovom postupku, osim izni-mno, komuniciraju i razmjenjuju podatke elektronič-kim sredstvima komunikacije (objava poziva na nad-metanje i dokumentacije o nabavi; dostava zahtjeva za sudjelovanje; zahtjev za dodatne informacije, objaš-njenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi; odgovor, dodatne informacije i objašnjenja naručitelja; poziv na dostavu inicijalne ponude; dostava inicijalne odnosno konačne ponude; zahtjev za pojašnjenje i upotpunjavanje; zahtjev za dostavu ažuriranih poprat-nih dokumenata; dostava traženih dokumenata i po-jašnjenja, dostava odluka naručitelja; zahtjev za uvid u dokumentaciju postupka javne nabave, i sl.).

2.1.1. Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanjeRok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje u natjeca-teljskom postupku uz pregovore velikih vrijednos iznosi najmanje 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, u EOJN-u. Ako žurna situacija, propisno opravdana od strane javnog naručitelja, čini neprak- čnim rok iz članka 229. ZJN 2016 (tj. rok za dosta-

vu zahtjeva za sudjelovanje koji iznosi najmanje 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje), javni naručitelj može u natjecateljskom postupku uz prego-vore velikih vrijednos odredi kraći rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje, ali ne kraći od 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje (članak 234.).

U postupcima javne nabave male vrijednos , rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iznosi najmanje 20 dana od dana slanja poziva na nadmetanje (članak 236.). Javni naručitelj može i u natjecateljskom po-stupku uz pregovore malih vrijednos odredi kraći rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iz razloga žur-nos , ali ne kraći od 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje (članak 234.).

3. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD)

U prvom stupnju ovog postupka, gospodarski su-bjekt, uz zahtjev za sudjelovanje, dostavlja europ-sku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD) na

58

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

standardnom obrascu propisanom Provedbenom uredbom Komisije o europskoj jedinstvenoj doku-mentaciji o nabavi, a naručitelj je mora prihva . ESPD je ažurirana osobna izjava gospodarskog su-bjekta koja predstavlja preliminarni (prethodni) do-kaz kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju jela jav-ne vlas (npr. ministarstva, sudovi, i sl.) ili treće osobe (npr. naručitelji, jela nadležna za potvrđivanje, i sl.), a koje su natjecatelji/ponuditelji bili obvezni dostavi u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje prema prethod-nom zakonskom rješenju.

3.1. Provjera informacija navedenih u ESPD-u

ZJN 2016. propisuje da naručitelj može u bilo kojem trenutku jekom postupka javne nabave, ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka, provje-ri informacije navedene u ESPD-u kod nadležnog jela za vođenje službene evidencije o m podacima

(npr. kaznena evidencija) sukladno posebnom pro-pisu i zatraži izdavanje potvrde o tome, uvidom u popratne dokumente ili dokaze koje već posjeduje, ili izravnim pristupom elektroničkim sredstvima komu-nikacije besplatnoj nacionalnoj bazi podataka. Ako se ne može obavi provjera ili ishodi potvrda naručitelj može zah jeva od gospodarskog subjekta da u pri-mjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi sve ili dio popratnih dokumenata ili dokaza.

Naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u po-stupku javne nabave velike vrijednos , a u postupci-ma javne nabave male vrijednos može, od ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, osim ako već posjeduje te dokumente. Ažurirani popratni dokument je dokument u kojem su sadržani podaci važeći, odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.

4. Ocjena zahtjeva za sudjelovanje i zapisnik o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje

Zahtjev za sudjelovanje u natjecateljskom postupku uz pregovore otvara se nakon isteka roka za njegovu dostavu. Javni naručitelj, na temelju uvjeta iz doku-mentacije o nabavi, ocjenjuje pravodobno dostavljene zahtjeve za sudjelovanje, te o tome sastavlja zapisnik o pregledu i ocjeni zahtjeva za sudjelovanje, u koji se unose sve bitne okolnos . Naručitelj je obvezan u natjecateljskom postupku uz pregovore, na osnovi re-zultata pregleda i ocjene zahtjeva za sudjelovanje do-nije odluku o nedopus vos sudjelovanja, u odnosu na svakog pojedinog natjecatelja koji je isključen, jer

postoje osnove za njegovo isključenje iz postupka jav-ne nabave, ili koji ne udovoljava traženim kriterijima za odabir gospodarskog subjekta ili, ako je primjenjivo, koji ne udovoljava kriterijima za smanjenje broja spo-sobnih natjecatelja. Odluka o nedopus vos sudjelo-vanja dostavlja se natjecateljima po EOJN-u RH (nepo-sredno svakom pojedinom sudioniku).

Odluka o nedopus vos sudjelovanja donosi se u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu zahtjeva za su-djelovanje, osim ako je naručitelj u dokumentaciji o na-bavi odredio duži rok (članak 304. stavak 2. ZJN 2016.). Predmetna odredba o roku donošenja odluke o nedo-pus vos nije postojala u prethodnom ZJN, tako da je naručitelj, ovisno o okolnos ma konkretnog slučaja, ta-kve odluke donosio u primjerenom roku. Za razliku od prethodnog Zakona, ZJN 2016. u članku 304. stavku 3. donosi i sadržaj odluke o nedopus vos sudjelovanja.

Na odluku o nedopus vos sudjelovanja nezadovoljni natjecatelj koji se tom odlukom isključuje iz postupka javne nabave, može izjavi žalbu u roku od 10 dana od primitke odluke u odnosu na razloge nedopus vos su-djelovanja natjecatelja, koje je naručitelj naveo u obra-zloženju odluke. Sukladno članku 422. stavku 1. ZJN-a 2016., žalba izjavljena na odluku o nedopus vos su-djelovanja sprječava nastavak postupka javne nabave za sve grupe predmeta nabave, što znači da se izjavlji-vanjem žalbe zaustavlja postupak javne nabave do od-luke Državne komisije (suspenzivni učinak žalbe).

5. Drugi stupanj natjecateljskog postupka uz pregovore

U natjecateljskom postupku uz pregovore inicijalnu po-nudu mogu dostavi samo oni natjecatelji koje naruči-telj pozove na dostavu inicijalne ponude (članak 99.). Dakle, u drugom stupnju ovog postupka mogu sudje-lova samo pozvani natjecatelji koji su udovoljili krite-rijima za kvalita vni odabir koje je naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi te kod kojih ne postoje osnove za njihovo isključenje iz postupka javne nabave3.

5.1. Rokovi za dostavu inicijalnih ponuda

U natjecateljskom postupku uz pregovore velikih vri-jednos minimalni rok za dostavu inicijalnih ponuda je 30 dana od dana slanja poziva na dostavu ponu-da. Iznimno, decentralizirani javni naručitelj (jedinice lokalne i područne samouprave i jela javnog prava) mogu u natjecateljskom postupku uz pregovore veli-kih vrijednos utvrdi rok za dostavu ponuda uzaja-

3  Kažnjavanost za jedno ili više kaznenih djela navedenih u članku 251. stavku 1. ZJN-a 2016.; ako gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

59

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

mnim sporazumom s odabranim natjecateljima, pod uvjetom da svi natjecatelji imaju is rok za pripremu i dostavu svojih ponuda. Ako ne postoji uzajamni spo-razum o roku za dostavu ponuda, minimalni rok za dostavu ponuda je 10 dana od datuma slanja poziva na dostavu ponuda.

U slučaju objave prethodne informacijske obavijes koja ne služi kao sredstvo poziva na nadmetanje javni naručitelj može u natjecateljskom postupku uz pre-govore velikih vrijednos minimalni rok za dostavu ponuda skra na 10 dana. Kada se ponude u natje-cateljskom postupku uz pregovore velikih vrijednos dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije, javni naručitelj može rok za dostavu ponuda skra za pet dana (tj. na 25 dana).

Ako žurna situacija propisno opravdana od strane jav-nog naručitelja čini neprak čnim rok iz članka 229. Zakona (koji iznosi minimalno 30 dana), javni naruči-telj može u natjecateljskom postupku uz pregovore velikih vrijednos odredi kraći rok za dostavu po-nuda, ali ne kraći od 10 dana od dana slanja poziva na dostavu ponuda. U natjecateljskom postupku uz pregovore male vrijednos minimalni rok za dosta-vu ponuda može se skra na 20 dana. I u ovom postupku malih vrijednos rok za dostavu ponuda može se odredi uzajamnim sporazumom decentrali-ziranih javnih naručitelja s odabranim natjecateljima. Također, u slučaju ako je javni naručitelj objavio pret-hodnu informacijsku obavijest koja ne služi kao po-ziv na nadmetanje, kao i u slučaju žurne situacije, on može skra rok za dostavu ponuda u ovom postup-ku male vrijednos na 10 dana. No, u natjecateljskom postupku uz pregovore male vrijednos nije dopušte-no skraćivanje rokova iz razloga što se ponude do-stavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije.

5.2. Tijek pregovora

Naručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljedećim po-nudama s ponuditeljima, kako bi poboljšali njihov sadr-žaj te o tome sastavlja zapisnik. Naručitelj i ponuditelj ne smiju pregovara o konačnoj ponudi. O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumen-tacije o nabavi nije dopušteno pregovara . Iznimno, naručitelj može dodijeli ugovor o javnoj nabavi na te-melju inicijalnih ponuda, bez vođenja pregovora, ako je takvu mogućnost predvidio u pozivu na nadmetanje. Tijekom pregovora naručitelj obvezan je osigura :

• jednako postupanje prema svim ponuditeljima • te ne smije pruža informacije na diskriminiraju-

ći način, kojim bi se moglo pogodova pojedinim ponuditeljima na štetu drugih (čl. 101.).

Ova odredba je rezultat implementacije načela jed-nakog tretmana, kao jednog od najznačajnijih nače-

la javne nabave. Primjena ovoga načela važna je u svim fazama postupka, a osobito prilikom pregovora o inicijalnim ponudama. Prema pravnom shvaćanju i praksi Europskog suda, načelo jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne budu različito tre ra-ne, osim ako je različit tretman objek vno opravdan. Ponuditelji moraju bi tre rani jednako, dobi iste informacije te ima jednake mogućnos . Naručitelj ne smije otkri podatke dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni na temelju zakona, drugog pro-pisa ili općeg akta označili tajnom, uključujući tehnič-ke ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje (članak 53.).

Naručitelj ne smije drugim sudionicima u natjeca-teljskom postupku uz pregovore otkri povjerljive podatke koje mu je priopćio ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima, bez njegove pisane izjave kojom daje suglasnost. Izjava o suglasnos ne može se da kao opća zabrana pristupa svim informacijama već se mora odnosi samo na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija. Među m, naručitelj smije otkri podatke koje je gospodarski subjekt pro vno članku 52. stavku 3. ZJN-a 2016. označio tajnima (ci-jenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te dr. podatke koji se prema poseb-nom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objavi ili se ne smiju označi tajnom).

Naručitelj može pregovore provodi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima tre-ba pregovara , primjenjujući kriterije za odabir ponu-de iz poziva na nadmetanje ili dokumentacije o naba-vi. Kriterij odabira ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda. U tom slučaju naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi odredi- hoće li koris tu mogućnost. Ponuditeljima koji

neće bi pozvani u sljedeću fazu postupka dostavlja se odluka o odbijanju ponude (po EOJN-u RH).

Novo rješenje koje donosi ZJN 2016. razlikuje se od rješenja iz prethodnog ZJN-a (članak 33. stavak 12. prethodnog ZJN-a), prema kojem naručitelj u fazama smanjuje broj inicijalnih ponuda primjenjujući krite-rije za odabir ponude navedene u pozivu na nadme-tanje ili dokumentaciji za nadmetanje. Nakon svake faze javni naručitelj bez odgode šalje obavijest o is-ključenju inicijalne ponude onim ponuditeljima, čije se inicijalne ponude neće dalje razmatra . Obavi-jest o isključenju inicijalne ponude mora sadržava razloge isključenja.

Dakle, umjesto obavijes o isključenju inicijalne po-nude u pojedinoj fazi pregovora, naručitelji su obve-zni ponuditeljima, čije se inicijalne ponude neće dalje razmatra , odnosno koji neće bi pozvani u sljedeću

60

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

fazu postupka, dostavi odluku o odbijanju ponude. Sukladno članku 147. prethodnog ZJN-a, ponuditelj koji je dobio od naručitelja obavijest o isključenju inicijalne ponude, mogao je izjavi žalbu u odnosu na okolnos isključenja svoje inicijalne ponude tek nakon primitka odluke o odabiru ili poništenju. Da-kle, ponuditelj nakon isključenja njegove inicijalne ponude nije imao pravni lijek pro v takve odluke na-ručitelja, te se je postupak javne nabave nastavljao s preostalim ponuditeljima.

ZJN 2016. donosi potpuno novo rješenje koje uklju-čuje dostavu odluke o odbijanju inicijalne ponude ponuditelju koji je dostavio inicijalnu ponudu (po EO-JN-u RH), koji na istu odluku može izjavi žalbu Držav-noj komisiji, u roku od 10 dana od primitka odluke (a ne kao po prethodnom Zakonu tek nakon primitka odluke o odabiru ili poništenju), u odnosu na po-stupak pregleda i ocjene inicijalne ponude. Sukladno članku 422. stavku 1. ZJN-a 2016., žalba izjavljena na odluku o odbijanju inicijalne ponude sprječava nasta-vak postupka javne nabave za sve grupe predmeta nabave, što znači da se izjavljivanjem žalbe zaustavlja jek postupka, u trenutku izjavljivanja žalbe, dakle u

fazi u kojoj je donesena odluku o odbijanju inicijal-ne ponude. Ovisno o odluci žalbenog jela naručitelj će ili nastavi postupak bez ponuditelja koji je izjavio žalbu (ako je žalba odbačena, odbijena ili je žalbeni postupak obustavljen) ili ako je njegova žalba uvaže-na, pozva i njega u sljedeću fazu postupka.

Sukladno članku 102. ZJN-a 2016. naručitelj je obve-zan u pisanom obliku, istovremeno, obavijes sve ponuditelje čije ponude nisu odbijene, o svim izmje-nama tehničkih specifi kacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koji predstavljaju minimalne zahtje-ve te omogući da ponuditelji imaju dovoljno vremena za pripremu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponu-da, ako je potrebno. Naručitelj obvezan je preostale ponuditelje obavijes o zaključenju pregovora. U obavijes o završetku pregovora naručitelj određuje jedinstveni rok za podnošenje konačnih ponuda.

5.3. Ponuda

ZJN 2016. defi nira ponudu kao izjavu volje ponuditelja u pisanom obliku, da će isporuči robu, pruži usluge ili izves radove, u skladu s uvje ma i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi. U natjecateljskom postupku uz pregovore ponude se, neovisno o tome radi li se o nabavi male ili velike vrijednos , dostavljaju elektro-ničkim sredstvima komunikacije, po EOJN-u RH. Da-kle, naručitelji su obvezni odredi elektroničku dosta-vu ponuda u natjecateljskom postupku uz pregovore. Temeljno je pravilo da naručitelj i gospodarski subjek- komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim

sredstvima komunikacije. U tom smislu, ponuditelji u

ovom postupku, dostavlja će elektronički po EOJN-u RH i inicijalne i konačne ponude. Konačna ponuda ob-vezuje ponuditelja do isteka roka valjanos ponude, a na zahtjev javnog naručitelja, ponuditelj može produ-ži rok valjanos svoje ponude.

5.3.1. Otvaranje ponudaU natjecateljskom postupku uz pregovore provodi se javno otvaranje konačnih ponuda (članak 282. sta-vak 2.). Kao i prema prethodnom zakonskom rješenju, javno otvaranje ponuda započinje na naznačenome mjestu i u naznačeno vrijeme, odmah po isteku roka za dostavu ponuda. Naručitelj je obvezan sastavi zapisnik o javnom otvaranju ponuda koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponuda, a ostalim ponuditeljima dostavlja se na njihov pisani zahtjev, osim ako je zapisnik javno objavljen.

ZJN 2016., u članku 282. stavku 9. donosi odredbu prema kojoj: Iznimno, naručitelj nije obvezan prove-s javno otvaranje ponuda ako se ponude dostav-ljaju elektroničkim sredstvima komunikacije i ako EOJN RH omogućuje automatsko otvaranje ponuda istodobno s istekom roka za dostavu ponuda, gene-riranje zapisnika o otvaranju te njegovu automat-sku dostavu svim ponuditeljima koji su podnijeli po-nude i naručitelju.

Primjena ci rane odredbe u postupku javne nabave od strane naručitelja ovisi će prije svega o tehničkim mogućnos ma i unaprjeđenju sustava EOJN-a RH.

5.4. Način provedbe pregleda i ocjene ponuda

Nakon javnog otvaranja konačnih ponuda u natje-cateljskom postupku uz pregovore javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i za-htjeva iz dokumentacije o nabavi, te o tome sastavlja zapisnik. Postupak pregleda i ocjene ponuda tajni su do donošenja odluke javnog naručitelja. Naručitelj samostalno utvrđuje činjenice i okolnos u postup-ku javne nabave te na temelju utvrđenih činjenica i okolnos donosi odluke u skladu s odredbama Za-kona. Koje će činjenice i okolnos uze za dokazane, naručitelj utvrđuje slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjeloku-pnog postupka javne nabave.

Naručitelj u natjecateljskom postupku uz pregovore provodi pregled i ocjenu ponuda te, u pravilu, slje-dećim redoslijedom provjerava: 1. je li dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, te je li ono valjano; 2. ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifi kacije te ispu-njenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

61

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

obavijes o nadmetanju te u dokumentaciji o naba-vi, i 3. računsku ispravnost ponude.

Ako ponuda sadrži računsku pogrešku naručitelj je ob-vezan od ponuditelja zatraži prihvat ispravka račun-ske pogreške, a ponuditelj je dužan na zahtjev naruči-telja za prihvatom ispravka računske pogreške odgo-vori u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može traži od ponuditelja dopunu, razjašnjenje, upotpunja-vanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumenta-cije, te zatraži objašnjenje razloga zbog kojih su cijena ili trošak, navedeni u ponudi, izuzetno niski. Naručitelj je obvezan odbi ponudu za koju, na temelju rezulta-ta pregleda i ocjene ponuda, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva, te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu.

Uz to, naručitelj u postupku javne nabave male vri-jednos obvezan je odbi ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ako utvrdi da je cijena te ponude jednaka ili veća od pragova za nabavu velike vrijednos . Nakon pregleda i ocjene po-nuda valjane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir ponude. Naručitelj je obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednos , a u postupcima javne nabave male vrijednos može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljni-ju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, osim ako već posjeduje te dokumente. Ažurirani po-pratni dokument je dokument u kojem su sadržani po-daci važeći te odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju u trenutku dostave naručitelju te dokazuju ono što je gospodarski subjekt naveo u ESPD-u.

6. Odluka o odabiru/poništenju u natjecateljskom postupku uz pregovore

U natjecateljskom postupku uz pregovore javni naru-čitelj, na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda može donosi sljedeće odluke:

Odluka o odabiru – naručitelj na osnovi rezultata pregle-da i ocjene ponuda te kriterija za odabir ponude donosi odluku o odabiru. Odlukom o odabiru odabire se eko-nomski najpovoljnija ponuda. Ako su dvije ili više valjanih ponuda jednako rangirane prema kriteriju za odabir po-nude, naručitelj će odabra ponudu koja je zaprimljena ranije. Odluka o odabiru donosi se u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naruči-telj u dokumentaciji o nabavi odredio dulji rok.

Odluka o poništenju – Naručitelj donosi odluku o po-ništenju natjecateljskog postupka uz pregovore ako su ispunjeni razlozi za poništenje postupka javne na-bave. Razlozi poništenja postupka javne nabave pro-

pisani su člankom 298. ZJN-a 2016. Odluka o ponište-nju donosi se u roku od 30 dana od nastanka razloga za poništenje postupka, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok. Odluka o poništenju postaje izvršna dostavom ponuditelju ili natjecatelju. U slučaju poništenja postupka, javni na-ručitelj u roku od 30 dana od dana izvršnos odluke o poništenju mora u EOJN-u RH posla na objavu obra-zac Obavijes o dodjeli ugovora (standardni obrazac br. 3, Odjeljak V: Dodjela ugovora) u kojem se navo-de razlozi poništenja postupka odnosno nesklapanja ugovora (čl. 248. st. 6.), jer primjerice nije zaprimljena nijedna ponuda ili zahtjev za sudjelovanje; i sl.

6.1. Dostava odluke o odabiru ili poništenju

ZJN 2016. donosi značajnu novinu prema kojoj je na-ručitelj obvezan sve odluke koje donosi u postupci-ma javne nabave, pa tako i u natjecateljskom postup-ku uz pregovore (odluka o nedopus vos sudjelova-nja; odluka o odbijanju ponude; odluka o odabiru; odluka o poništenju) dostavi sudionicima po EO-JN-u RH: 1. neposredno svakom pojedinom sudioni-ku, ili 2. javnom objavom (u kojem slučaju se odluka smatra dostavljenom istekom dana javne objave).

6.2. Uvid u dokumentaciju postupka nabave, rokovi za žalbu, obavijest o dodjeli ugovora

ZJN 2016. propisuje da je naručitelj obvezan, nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogući uvid u cjelokupnu dokumentaciju do čnog postupka, uključujući zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su označeni tajnim (članak 310.).

S obzirom na to da je postupak pregleda i ocjene ponu-da tajan sve do donošenja odluke javnog naručitelja, te da se odredbe o načinu obavljanja pregleda i ocje-ne ponuda na odgovarajući način primjenjuju se na postupak pregleda i ocjene zahtjeva za sudjelovanje, pravo uvida u cjelokupnu dokumentaciju postupka, pa tako i u zapisnike i zahtjeve za sudjelovanje, u ovom postupku može omogući gospodarskim subjek ma da saznaju podatke primjerice iz prvog stupnja ovo-ga postupka, koji se odnose na ispunjavanje kriterija za kvalita vni odabir drugih gospodarskih subjekata. U tom smislu, sukladno članku 407. stavku 1. točki 8. gospodarski subjekt, ima pravo izjavi žalbu u roku od deset dana od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda ili konačnih ponuda, uključujući kri-terije za kvalita vni odabir ili razloge poništenja.

Rokovi za žalbu u natjecateljskom postupku uz prego-vore propisani su člankom 407. ZJN-a 2016.

62

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Odabrani ponuditelj nije ispunio sve dijelove ESPD obrasca

Kako je uvidom u ESPD obrazac priložen u ponudi odabranog ponuditelja utvrđeno da je is dosta-vom ESPD-a (popunjenog u traženim dijelovima) dokazao da nije u jednoj od situacija zbog koje se isključuje iz ovog postupka javne nabave te da ispunjava tražene kriterije za kvalita vni odabir gospodarskog subjekta, neispunjavanje podataka u ESPD-u na koje ukazuje žalitelj nije od utjecaja na zakonitost odluke o odabiru.

Rješenje DKOM-a br. 269/17 od 28. 4. 2017.

... Žalitelj nadalje navodi da odabrani ponuditelj nije popunio ESPD obrazac u sljedećim dijelovima: je li g.s. mikro, makro ili srednje poduzeće, sudjeluje li u postupku nabave s drugim gospodarskim subjek- ma, oslanja li se na sposobnost drugih subjekata

kako bi ispunio kriterije za odabir utvrđene u Dijelu IV, te kriterije i pravila (ako postoje) utvrđena u di-jelu V. ESPD-a, jesu li primjenjive isključivo nacio-nalne norme za isključenje navedene odgovarajućoj obavijes ili dokumentaciji o nabavi … Budući da je uvidom u dokumentaciju o nabavi utvrđeno da su točkom 3. propisane osnove za isključenje iz pred-metnog postupka javne nabave, a točkom 4. propi-sani su uvje sposobnos g.s. (sposobnost za obav-ljanje profesionalne djelatnos ), slijedom odredbi točke 5.1. dokumentacije o nabavi jasno proizlazi da su ponuditelji za potrebe predmetnog postupka bili dužni priloži ESPD u ponudi u svrhu dokaziva-nja da u odnosu na ponuditelja ne postoje osnove za isključenje propisane u točci 3. te da ponuditelj

ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos ) propisane u točci 4. dokumen-tacije. Kako je uvidom u ESPD obrazac priložen u ponudi odabranog ponuditelja utvrđeno da je is dostavom ESPD-a (popunjenog u traženim dijelovi-ma) dokazao da nije u jednoj od situacija zbog koje se isključuje iz ovog postupka javne nabave te da is-punjava tražene kriterije za kvalita vni odabir gos-podarskog subjekta, odnosno da zadovoljava sve uvjete i zahtjeve iz točki 3. i 4. ove dokumentacije o nabavi, neispunjavanje podataka u ESPD-u na koje ukazuje žalitelj u žalbi nije od utjecaja na zakonitost odluke o odabiru.

ZJN 2016. dopušta traženje popisa o uredno izvr-šenoj isporuci robe, ne i potvrda druge ugovorne strane

Budući da naručitelj u dokumentaciji o nabavi za-htjeva način dokazivanja tehničke i stručne spo-sobnos koji nije predviđen ZJN-om 2016., odno-sno osim popisa glavnih isporuka robe zah jeva i potvrdu o izvršenoj isporuci robe, predmetna odredba dokumentacije o nabavi nije sukladna ZJN-u 2016.

Rješenje DKOM-a br. 185/17 od 24. 4. 2017.

…Žalitelj navodi da je u dokumentaciji o nabavi kod kriterija za odabir g.s. (uvje sposobnos ), pod toč-kom 18.3. propisano da se u svrhu dokaza tehnič-ke i stručne sposobnos popisu kao dokaz prilaže minimalno 1 potvrda o izvršenoj isporuci robe, koji zahtjev je pro van odredbama članka 268. stavka 3. ZJN-a 2016., gdje se ne predviđa da se može za isporuku robe traži potvrda. … Odredbom članka 268. stavka 1. točke 2. ZJN-a 2016. propisano je da

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Praksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često dolazimo do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa u ovoj rubrici obrađujemo aktualne odluke DKOM-a1, te dajemo prikaz najvažnijih stavova.

* Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

63

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

se tehnička i stručna sposobnost g.s., u skladu s pri-rodom, količinom, ili važnos , i namjenom radova, robe ili usluga, može dokaza popisom glavnih is-poruka robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini. Također je odredbom članka 264. stavka 2. ZJN-a 2016. propisano da javni naru-čitelj ne smije zah jeva od g.s. druge načine doka-zivanja osim načina propisanih ovim pododjeljkom te pododjeljkom 4. ovog odjeljka. Slijedom navede-nog, jer naručitelj u dokumentaciji o nabavi zahtje-va način dokazivanja tehničke i stručne sposobno-s koji nije predviđen ZJN-om 2016., odnosno osim popisa glavnih isporuka robe zah jeva i potvrdu o izvršenoj isporuci robe, predmetna odredba doku-mentacije o nabavi nije sukladna ci ranim odred-bama ZJN-a 2016., te je žalbeni navod osnovan.

Jamstvo za ozbiljnost ponude dostavljeno izvan roka za dostavu ponuda

Dokumentacijom o nabavi, sukladno odredbi član-ka 200. stavka 1. ZJN-a 2016., naručitelj je jasno propisao kada se ponuda smatra pravodobnom te odabrani ponuditelj nije postupio sukladno odredbama dokumentacije o nabavi kada je izvor-nik jamstva za ozbiljnost ponude dostavio nakon proteka roka za dostavu ponuda pa je njegova po-nuda nepravilna.

Rješenje DKOM-a br. 150/17 od 5. 4. 2017.

... Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da odabrani po-nuditelj nije pravodobno dostavio cijelu ponudu sukladno uvje ma i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, odnosno da je izvornik jamstva za ozbiljnost ponude predao nakon isteka roka za dostavu ponu-da. Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je ori-ginal jamstva za ozbiljnost ponude odabrani po-nuditelj donio na javno otvaranje ponuda, ali isto nije ostavio na protokolu, već je odnio na protokol

neposredno nakon javnog otvaranja ponuda. Na-ručitelj navodi da je prihva o jamstvo dostavljeno na protokol odmah po završetku javnog otvaranja ponuda s obzirom na to da na temelju članka 293. ZJN-a 2016., javni naručitelj može zah jeva dopu-nu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavu nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. ... točkom 5.1. dokumen-tacije propisano je … ponuda se smatra pravodob-nom, ako i dijelovi ponude koji se dostavljaju u pa-pirnatom obliku ili uzorak pris gnu na adresu na-ručitelja do otvaranja ponuda … Odredbom članka 280. stavka 4. ZJN-a 2016. propisano je da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mi-jenja ni nadopunjava tekst dokumentacije o na-bavi. Pregledom dostavljene dokumentacije utvr-đeno je da je izvornik jamstva za ozbiljnost ponude zaprimljen na protokol kod naručitelja 13. 2. 2017. u 12,30 sa , a iz Zapisnika o otvaranju ponuda je razvidno da je javno otvaranje započeto u 12,00 sa i završeno u 12,10 sa . U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda je navedeno da je odabrani ponudi-telj jamstvo za ozbiljnost ponude dostavio u sklopu e-ponude, a da je original istog ovlašteni predstav-nik ponuditelja donio na javno otvaranje ponuda, prije roka za dostavu ponuda, bez broja protokola, s čim su svi prisutni ovlaštenici ponuditelja upozna . U Zapisniku o javnom otvaranju ponuda nema na-voda o tome. Slijedom navedenog, proizlazi da je dokumentacijom o nabavi sukladno odredbi članka 200. stavka 1. ZJN-a 2016. naručitelj jasno propisao postupanje u svezi s navedenim i kada se ponuda smatra pravodobnom, da odabrani ponuditelj nije postupio sukladno odredbama dokumentacije o nabavi kada je izvornik jamstva za ozbiljnost ponu-de dostavio nakon proteka roka za dostavu ponuda i da je ponuda odabranog ponuditelja nepravilna u smislu članka 3. stavka 1. točke 12. ZJN-a 2016. i do-kumentacije o nabavi te je žalbeni navod osnovan.

64

PRAVO UDK 347 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. UvodUredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vije-ća od 27. travnja 2016. o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanja takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direk- ve 95/46/EZ (Opća uredba o zaš podataka)1 i u

Republici Hrvatskoj je pozna ja po kra ci GDPR, koja dolazi od engleskog naziva General Data Protec on Regula on. Iako je već stupila na snagu, ona će bi u punoj primjeni od 25. svibnja 2018. U odnosu na trenutno važeću Direk vu 95/46/EZ o zaš pojedi-naca u vezi s obradom osobnih podataka i slobod-nom protoka takvih podataka2. Uredba proširuje, unaprjeđuje i detaljnije uređuje prava ispitanika.

Za početak treba istaknu da se izraz ispitanik koris zato što ga i sama Uredba koris za pojedinca, fi zič-ku osobu čiji se podatci obrađuju. U prošlom broju obrađeni su osnovni pojmovi koje Uredba uređuje, pa su naznačena i osnovna prava ispitanika. Ovaj čla-nak bavi se m pravima ispitanika. Naravno, svako od prava ispitanika ima svoju drugu stranu u obvezi voditelja obrade da ispitaniku osigura mogućnost ko-rištenja tog prava.

2. Kategorije podatakaU dijelu u kojem daje defi nicije osnovnih pojmova vidi se da se osobnim podatkom smatraju svi po-datci koji se odnose na pojedinca čiji je iden tet utvrđen ili se može utvrdi izravno ili neizravno, po-moću podataka kao što su ime, iden fi kacijski broj, podatci o lokaciji, mrežni iden fi kator. Iden tet po-jedinca može se također utvrdi i pomoću jednog

* Gordana Muraja, magistra prava, odvjetnica. 1 CELEX: 32016R0679.2 CELEX: 31995L0046.

ili više čimbenika svojstvenih za fi zički, fi ziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni iden tet tog pojedinca. Svi postupci koje Uredba uređuje u vezi su zapravo s ovim podatcima i oni su glavni predmet uređenja.

No Uredba spominje i posebne kategorije osobnih podataka. U toj su skupini podatci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, poli čka mišljenja, vjerska ili fi lo-zofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obrada ge-netskih i biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene iden fi kacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca. Obrada nabrojanih kategorija podataka je zabranjena, doduše, uz brojne iznimke.

Tako u istom članku 9., u kojem se vidi da je obrada zabranjena, može se pročita da se to ograničenje ne primjenjuje, ako je ispitanik dao izričitu privolu, ako je obrada nužna za izvršavanje obveza i ostvarivanje po-sebnih prava voditelja obrade ili ispitanika u području radnog prava i prava o socijalnoj sigurnos i zaš , kad je obrada nužna za zaš tu životno važnih intere-sa ispitanika, kad je očito da je podatak objavio sam ispitanik, po nalogu suda, a i u drugim slučajevima u kojima je obrada nužna u svrhu pružanja zdravstvene ili socijalne skrbi, te u slučajevima u kojima se provodi radi zadovoljavanja javnog interesa.

3. Prava ispitanikaIako je na svoj način cijela Uredba posvećena pravima fi zičkih osoba čiji se podatci obrađuju, od ukupno de-vet poglavlja, koliko ih Uredba ima, pravima ispitani-ka posvećeno je i posebno Poglavlje III (članci od 12. do 23.) organizirano u pet odjeljaka.

Transparentnost i modalite

Transparentne informacije, komunikacija i modalite za ostvarivanje prava ispitanika uređeni su člankom

Prava ispitanika na temelju nove europske Uredbe o zaš osobnih podatakaGordana Muraja *

Od 25. svibnja 2018. u cijeloj će Europi bi obavezna primjena Uredbe (EU) 2016/679 o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodom kretanja takvih podataka. Prava ispitanika, kako Uredba na-ziva fi zičke osobe čiji se podaci prikupljaju, detaljno su uređena i voditelju obrade nameću različite obveze.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

65

UDK 347 PRAVO

12. Uredbe, koji propisuje da informacije koje se ispi-taniku moraju pruži i sve komunikacije s ispitanikom moraju bi u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostav-nog jezika. Za postupke u kojima ispitanik ima pravo traži ispravke, prestanak korištenja njegovih osobnih podataka itd., za voditelja obrade propisan je rok od 30 dana u kojem mora odgovori ili ispitanika obavi-jes o razlozima zbog kojih nije postupio u skladu sa zahtjevom, ovu obavijest mora pra i uputa o prav-nom lijeku. Sve se informacije ispitaniku pružaju bez naknade, a naknada može bi naplaćena samo ako su zahtjevi ispitanika očito neutemeljeni ili pretjerani, osobito zbog njihovog učestalog ponavljanja.

Informacije i pristup osobnim podacima

Informacije koje ispitaniku treba dostavi Ured-ba utvrđuje u članku 13., te propisuje da je voditelj obrade u trenutku prikupljanja podataka ispitaniku dužan pruži sve sljedeće informacije: iden tet i kon-takt-podatke voditelja obrade te službenika za zaš tu podataka, svrhe radi kojih se upotrebljavaju podatci i pravnu osnovu za obradu. Ako je obrada nužna za ostvarivanje legi mnih interesa voditelja obrade na temelju članka 6. stavka 1. točke f) Uredbe, voditelj obrade dužan je ispitaniku priopći o kojem se le-gi mnom interesu radi. Ispitanik također treba bi obaviješten o činjenicu da voditelj obrade namjerava osobne podatke prenije nekom drugom primatelju, odnosno trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.

Kako bi se osigurala poštena i transparentna obra-da, u trenutku prikupljanja informacija voditelj obra-de pruža i dodatne obavijes kao što su: razdoblje u kojem će osobni podatci bi pohranjeni, odnosno kriterije kojima će se utvrdi koliko će dugo osobni podatci bi pohranjeni; upoznaje ispitanika s njego-vim pravom da zatraži pristup podacima, ispravak, brisanje ili da ograniči pravo voditelja na obradu po-dataka. Tu su i pravo ispitanika da uloži prigovor na obradu podataka te pravo na prenosivost podataka, kao i pravo ispitanika da u bilo kojem trenutku povu-če suglasnost za obradu.

U posebnom članku (čl. 14.) Uredba se bavi informa-cijama koje se trebaju pruži , ako osobni podaci nisu dobiveni od ispitanika. One su u osnovi iste kao i u slu-čaju da se osobni podatci prikupljaju od ispitanika, uz neznatne razlike uvjetovane me što su ipak u pitanju dva različita slučaja. Pravo ispitanika na pristup ure-đuje članak 15. Uredbe. Ovaj članak zapravo uređuje situacije u kojima ispitanik zapravo nema jasnu sliku o tome obrađuje li neki voditelj obrade njegove osobne podatke. U takvom slučaju ispitanik ima pravo zatra-ži od voditelja obrade potvrdu obrađuju li se podatci koji se na njega odnose. Ako voditelj obrade obrađu-je podatke ispitanika, tada treba pruži u osnovi is

skup podataka koji je ispitaniku obavezan pruži vodi-telj obrade u trenutku prikupljanja informacija, a koji smo opisali u prvom odlomku ovog dijela teksta.

Ispravak i brisanje

Ispitanik ima pravo bez nepotrebnog odgađanja od voditelja obrade ishodi ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose te dopuni nepot-pune osobne podatke. To mu je pravo zajamčeno člankom 16. Uredbe. Pravo na brisanje (tzv. pravo na zaborav) potpuna je novost u uređenju brige o osob-nim podatcima i jedna od najčešće spominjanih no-vos koju donosi Uredba o zaš osobnih podataka. Ovo je pravo potaknuto presudom Europskog suda pravde3 u kojem je sud zauzeo stajalište da su podat-ci objavljeni na internetu na jedan način kontrolira-ni od strane internetskih pretraživača. Kako je pre-traživač ključan za pristup do pojedinih informacija, Sud je zauzeo stajalište da pojedinci, pod određenim okolnos ma, imaju pravo traži od internetskih pre-traživača da ukloni poveznice koje o njima prikazuju pojedinu zastarjelu informaciju.

Ovaj je spor u punom svjetlu pokazao problem kako je podatak s interneta zapravo dosta teško obrisa . Prije stupanja na snagu ove Uredbe, a i prije njene primjene koja će tek uslijedi , jedino što se može je tuži onoga koji je objavio informaciju i/ili pretraživač koji je čini dostupnom. No, kad imamo na umu koli-ko se pojedine internetske vijes brzo kopiraju i tako šire na različite mrežne stranice, treba vidje koje će sve akcije bi potrebne da bi se pos glo brisanje, i kad se Uredba počne primjenjiva .

Iako sam članak 17., nakon utvrđenja da ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishodi brisanje podataka, navodi još i šest uvjeta koji moraju bi ispunjeni, po-vlačenje privole na kojoj se obrada temelji jedan je od uvjeta da voditelj obrade mora postupi po zahtjevu ispitanika. To bi ispitaniku trebalo da mogućnost da bezuvjetno zah jeva brisanje svojih podataka, iako se među uvje ma nalaze i ograničenja, odnosno utvrđe-nje da ispitanik nema pravo na zaborav, ako je obrada njegovih podataka nužna radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja; poš vanja pravne obveze kojom se po pravu Unije ili države članice za-h jeva obrada, zbog javnog interesa u području jav-nog zdravlja, te u svrhe arhiviranja, znanstvenog, po-vijesnog ili sta s čkog istraživanja u javnom interesu.

Dakle, vidi se da ovo pravo zapravo uopće nije bezuvjet-no što se s jedne strane može razumje , a s druge strane to ukazuje u kojoj mjeri se više nema kontrola nad osob-nim podatcima. Pravom na ograničenje obrade dano je ispitaniku pravo da od voditelja obrade ishodi ograniče-nje obrade, ako ispitanik osporava točnost podataka;

3  Od 13. 5. 2014, C-131/12.

66

PRAVO UDK 347 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

obrada je nezakonita i ispitanik se pro vi brisanju osob-nih podataka te umjesto toga traži ograničenje njihove upotrebe; voditelj obrade više ne treba podatke, ali ih is-pitanik traži radi ostvarivanja pravnih zahtjeva. Ispitanik je ovlašten traži ograničenje obrade i u slučaju kad je uložio prigovor na obradu, za vrijeme koje je potrebno da se o njegovom prigovoru odluči.

Svaki ispravak, brisanje ili ograničenje podataka vo-ditelj obrade dužan je priopći svakom primatelju kojem su podatci otkriveni, osim ako se to pokaže ne-mogućim ili zah jeva nerazmjeran napor. Nažalost, ovdje se vidi izuzetak koji ispitanika može doves u situaciju da nema mogućnost zabrani korištenje svojih osobnih podataka. Pravo na prenosivost poda-taka još je jedno od novih prava koje Uredba uvodi člankom 20. Naime, ispitanik ima pravo od voditelja obrade zatraži osobne podatke koji se na njega od-nose, a voditelj obrade ih je dužan na zahtjev ispitani-ka proslijedi drugom voditelju obrade ili ih ispitani-ku stavi na raspolaganje u strukturiranom i strojno čitljivom obliku, kako bi ih ispitanik mogao sam pro-slijedi drugom voditelju obrade.

Pravo na prigovor i automa zirano pojedinačno donošenje odluka

Člankom 21. ispitanicima je zajamčeno pravo na pri-govor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, što uključuje i izradu profi la koji se temelji na osobnim podatcima ispitanika. Naime, praćenje digi-talnih tragova koje se na internetu ostavlja kompani-jama koje oglašavaju na internetu omogućuje priku-pljanje podataka o navikama potrošača te na temelju obrade tako prikupljenih podatka istom ispitaniku plasiraju oglase za koje je algoritam ukazao da bi ispi-tanika mogli privući. Iako i on sadrži iznimke u kojima se voditelj obrade može ogluši na zahtjev ispitanika, ovo je možda najvažniji članak u cijeloj Uredbi.

Njegov stavak 3. izričito propisuje da se osobni podatci ne mogu koris za potrebe izravnog marke nga, ako se ispitanik tome pro vi. Preostaje vidje kako će se to pravo u praksi proves , jer neželjena pošta i nemoguć-nost odjave s pojedinih servisa nesumnjivo su proble-mi koje na internetu nije moguće izbjeći. Ispitanik ta-kođer ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automa ziranoj obradi, uklju-čujući izradu profi la. Naravno, i ovdje nalazimo iznimke u kojima se ovo uređenje ne primjenjuje, ako je odluka utemeljena na automa ziranoj obradi potrebna za iz-vršenje ili sklapanje ugovora između ispitanika i vodite-lja obrade; dopuštena pravom Unije ili države članice ili utemeljena na izričitoj privoli ispitanika.

Ograničenja

Nakon svih članaka koji govore o pravima ispitanika u odnosu na njegove osobne podatke dolazimo do član-

ka 23. koji propisuje da se zakonskim mjerama, na temelju prava Unije ili prava države članice kojoj pod-liježe voditelj obrade podataka, zakonskom mjerom može ograniči opseg obveza i prava ispitanika. To je moguće učini , ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda, te ako ona predstavlja-ju nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaš tu nacionalne sigurnos , obrane i javne si-gurnos ; ako se poduzima radi sprječavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih dijela, što uključuje i zaš tu od prijetnji javnoj sigurnos ; ako se š te drugi važni ciljevi od općeg javnog interesa, pa čak i osobito važnog gospodarskog i fi nancijskog interesa Unije ili države članice, što uključuje monetarna, proračunska i porezna pitanja, javno zdravstvo i socijalna sigur-nost.

Popis ograničenja nastavlja se pravom da se poje-dina prava ispitanika ograniče i ako to traži zaš ta neovisnos pravosuđa i sudskih postupaka; sprječa-vanja, istrage, otkrivanja i progona kršenja e ke za regulirane struke, zaš te ispitanika ili prava i slobo-da drugih te ostvarivanje potraživanja u građanskim sporovima.

4. ZaključakSama Uredba je vrlo složen akt koji nakon utvrđenja općeg pravila uvodi iznimke, vrlo slično kao i hrvat-sko zakonodavstvo. Nažalost, to dovodi do vrlo slo-ženog teksta koji nije lako pra ni stručnjacima, a kamoli prosječnom građaninu koji bi želio zna koja su njegova prava u odnosu na one koji prikupljaju i obrađuju njegove osobne podatke. Zamalo svako po-stavljeno pravilo rela vizirano je dodatnim uvje ma u kojima osnovno pravilo nije obavezno poš va . I na sve to još je dodano i pravo države članice da pojedi-na pitanja uredi drugačije.

Neki kažu da je u današnje vrijeme vrijednost koja je prije pripisivana zlatu – pripada podatcima. U tom svjetlu treba sagleda i ovu Uredbu. Ona je s jedne strane odgovor na sve veću potrebu da se pojedina pitanja urede i tako omogući fi zičkim osobama ba-rem neki privid mogućnos za kontrolu svojih osob-nih podataka. S druge strane, podatci koji se o nama prikupljaju već se uvelike koriste u različite svrhe, te su danas najjače svjetske kompanije koje su, sve od reda, zapravo u prilici da prikupljaju podatke i žive od oglašavanja koje im podatci omogućavaju i/ili od iz-ravne prodaje podataka.

Sve se to odrazilo i u ovoj Uredbi, a rezultat je složeni tekst kojim su, navodno, fi zičkim osobama zajamčena neka veća prava nego do sada, ali uz toliko iznima-ka i ograničenja da je zaista teško sagleda koliko će Uredba zaista donije povećanju naših prava na za-š tu osobnih podataka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

67

UDK 391.1 PRAVO

1. Uvod – pravo vlasništva kao ustavno pravo

Ustavom Republike (NN, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01 55/01 76/10, 85/10 i 5/14) zajamčeno je pravo vlasništva, ali je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograniči ili oduze vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednos (sta-vak 1. članka 48. i stavak 1. članka 50. Ustava RH). U tom smislu, Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN, br. 74/14 – dalje u tekstu: ZION) je zakon kojim se uređuje sustav izvlaštenja, način utvrđivanja intere-sa Republike Hrvatske u tom sustavu, jela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za iz-vlaštene nekretnine, način određivanja naknade za ne-kretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvla-štenima te druga pitanja s m u vezi (članak 1. ZION-a).

Postupak u vezi s pripremnim radnjama u svrhu izvla-štenja i postupak izvlaštenja provodi stvarno i mjesno nadležni ured državne uprave odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Iznimno, središnje jelo državne upra-ve nadležno za poslove pravosuđa provodi postupak izvlaštenja, ako se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada Repu-blike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateš-kog projekta Republike Hrvatske (članak 16. ZION-a). U postupcima izvlaštenja koje provode nadležna jela postavljeno je pitanje računa radi polaganja iznosa na-knade u određenim slučajevima propisanim ZOIN-om.

2. Polaganje iznosa naknade na poseban račun kada se u postupku vlasništvo ne može utvrdi kao neprijeporno

Prema člancima 35. i 36. ZION-a nakon obavljenog očevida, provedene usmene rasprave i izvođenja do-kaza radi utvrđivanja činjenica i okolnos potrebnih

za određivanje naknade za izvlaštenu nekretninu Mi-nistarstvo odnosno nadležno jelo odlučit će o pri-jedlogu za izvlaštenje. Moguće su dvije pravne situ-acije:

a) Ako je u postupku vlasništvo utvrđeno kao ne-prijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne pro vi izvlaštenju, Ministarstvo odnosno nadležno jelo mora istodobno održa i usmenu raspravu za spo-razumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmet izvlaštenja.

b) Ako se u postupku vlasništvo ne može utvrdi kao neprijeporno, Ministarstvo odnosno nadležno jelo donijet će rješenje o izvlaštenju kojim se ob-

vezuje korisnika izvlaštenja da iznos utvrđene na-knade za izvlaštenje položi na poseban račun.

U neposrednoj provedbi navedene odredbe postavlja se pitanje je li poseban račun na koji se ima položi iznos utvrđene naknade u slučaju kada se u postup-ku vlasništvo ne može utvrdi kao neprijeporno: je li to račun koji će, na zahtjev korisnika izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak ili je to poseban račun otvoren u banci?

Kako je svrha navedene odredbe zaš ta prava vlasni-ka koji u navedenom slučaju nije sa sigurnošću utvr-đen (npr. jer je moguće da postoji spor o vlasništvu nekretnine), a postupak izvlaštenja zahtjeva dono-šenje rješenja o izvlaštenju prije nego taj eventualni spor bude pravomoćno okončan, kako se ne bi ošte -la prava vlasnika (koji će bi utvrđen nakon okončanja spora o vlasništvu predmetne nekretnine), propisano je da korisnik nekretnine iznos utvrđene naknade za izvlaštenje položi na poseban račun.

Iako izrijekom odredbe stavka 2. članka 36. ZION-a nije navedeno koji je to račun, smatra se u vezi s odredbom stavka 3. članka 41. ZION-a da se taj iznos naknade uplaćuje na poseban račun koji će, na za-htjev korisnika izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak. Naime, odredba stavka 3. članka 41. ZION-a propisuje račun na koji se polaže naknada

Način uplate u jeku postupka izvlaštenjaDesanka Sarvan *

U postupcima izvlaštenja koje provode nadležna jela postavljeno je pitanje računa radi polaganja iznosa na-knade u određenim slučajevima propisanim ZOIN-om. U članku autorica obrazlaže postupak i način plaćanja.

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.

68

PRAVO UDK 391.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

za izvlaštenu nekretninu u slučajevima kada je vla-snik poznat, ali korisnik izvlaštenja zah jeva stupanje u posjed nekretnine prije pravomoćnos rješenja o izvlaštenju, i to na poseban račun koji će, na zahtjev korisnika izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak.

Svrha ove odredbe je jamstvo da će vlasniku nekret-nine za koju je sporno vlasništvo bi isplaćena nakna-da za izvlaštenu nekretninu, a jamac je – da će u tom smislu prava vlasnika bi zaš ćena – upravo nadležno jelo koje provodi postupak izvlaštenja.

3. Stupanje u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnos rješenja o izvlaštenju

Odredbe stavaka od 1. do 3. članka 41. ZION-a pravno uređuje izuzetak tj. situaciju kada korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnog i opravdanog interesa odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete može, u jeku postupka izvlaštenja (dakle prije nego je rje-

šenje o izvlaštenju postalo izvršno ili pravomoćno) podnije zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje.

Zahtjev se podnosi Ministarstvu odnosno nadležnom jelu koje vodi postupak izvlaštenja, a uz zahtjev ko-

risnik izvlaštenja mora dostavi dokaz da je vlasniku nekretnine isplaćena sporazumno utvrđena naknada ili naknada u visini utvrđenoj nalazom i mišljenjem vještaka ili procjenom procjenitelja iz članka 47. stav-ka 2. toga Zakona, odnosno da je taj iznos naknade uplaćen na poseban račun koji će, na zahtjev kori-snika izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak.

Svrha ove odredbe je jamstvo da će vlasniku nekret-nine za koju se vodi postupak izvlaštenja naknada bi isplaćena, jer je korisnik iznos naknade dužan položi na poseban račun koji će, na zahtjev kori-snika izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak.

4. Prestanak hipoteke, služnos i drugih stvarnih prava

Treći je slučaj propisan člankom 55. ZION-a, prema kojem danom pravomoćnos rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenim nekretninama prestaju hi-poteka, služnost i druga stvarna prava, a ako je na izvlaštenoj nekretnini postojala hipoteka, korisnik izvlaštenja dužan je odgovarajući iznos naknade po-loži u banci na poseban račun, osim u slučajevima kada je vlasniku nekretnine opterećene hipotekom

dana na ime naknade druga nekretnina u kojem slu-čaju hipoteka prelazi na tu nekretninu.

U navedenom slučaju banka će ispla naknadu vla-sniku nekretnine, odnosno naknadu nositelju stvar-nog prava samo na temelju pisanog sporazuma sklo-pljenog između vlasnika nekretnine i nositelja stvar-nog prava na toj nekretnini na kojem je potpise ovje-rio javni bilježnik ili na temelju sudske odluke o ure-đenju imovinskih odnosa o tražbini nositelja stvarnog prava prema prijašnjem vlasniku nekretnine, a koje stvarno pravo je prestalo izvlaštenjem. Za sve even-tualne sporove nastale iz ove odredbe određuje se stvarna nadležnost općinskog suda prema mjestu gdje se nalazi nekretnina.

Dakle, odredba navedenog članka je jasna i nedvo-smislena, te je u opisanom slučaju, korisnik izvlašte-nja dužan odgovarajući iznos naknade položi u ban-ci na poseban račun.

5. ZaključakOdredbe ZION-a moraju se tumači s ciljem i svrhom zaš te prava vlasništva osoba koje se u postupku iz-vlašćuju, kao Ustavom RH zajamčenog prava. U tom smislu, iako taj zakon u članku 36. izričito ne propisuje na koji se račun uplaćuje naknada kada je vlasništvo nekretnine prijeporno, smatra se da se povezivanjem odredbi tog članka i članka 41. ZION-a može zaključi kako je to poseban račun koji će, na zahtjev korisni-ka izvlaštenja, otvori javnopravno jelo koje vodi postupak.

Suprotno tome, iz odredbe članka 55. ZION-a ekspli-cite proizlazi da je u slučaju izvlaštenja nekretnine, ako je na izvlaštenoj nekretnini postojala hipoteka, korisnik izvlaštenja dužan odgovarajući iznos nakna-de položi u banci na poseban račun.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

69

UDK 336.2 - 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. Pregled fi nanciranja na lokalnim razinama

U odnosu na 2014. godinu kada je iz proračuna svih jedinica lokalne samouprave izdvojeno preko jedne milijarde kuna (1.014.347.095,41 kn) ili preko 60 % svih sredstava iz javnih izvora, županije, Grad Za-greb, gradovi i općine su u 2015. godini dodijelili ukupno 849.469.022,72 kn, odnosno 50,78 % sred-stava iz svih javnih izvora. Detaljni pregled dodije-ljenih sredstava prikazan je u tablici 1. Prema po-dacima iz Registra udruga, na natječajima i javnim pozivima za fi nanciranje projekata i programa udru-ga iz javnih izvora krajem 2015. godine bilo je 15.767 potencijalno prihvatljivih prijavitelja (30 % ukupno registriranih udruga), imajući u vidu da je to broj udruga koje su do kraja 2015. uskladile svoje statute sa Zakonom o udrugama.

Spomenu podaci preuze su iz Sta s čkog prikaza br. 1 Ministarstva uprave1, a odnose se na broj regi-striranih udruga po županijama u Republici Hrvatskoj, ali i broj udruga koje su do kraja 2015. uskladile statut sa Zakonom o udrugama (NN, br. 74/14) i me ste-kle uvjete da budu potencijalni korisnici fi nancijskih sredstava iz javnih izvora sukladno Uredbi. Naime, u članku 5. Uredbe propisana su mjerila koja moraju is-punjava udruge koje koriste sredstva iz javnih izvo-ra, prvenstveno, to je upis u Registar udruga ili drugi odgovarajući ma čni registar, a iz čega proizlazi i da

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.1  H ps://uprava.gov.hr/UserDocsImages/Sta s čki%20prikaz/FI-NAL-Sta s čki%20prikaz%20-24.02.2016..pdf

udruga treba djelova sukladno Zakonu o udrugama te ima statut usklađen sa Zakonom o udrugama.

U 2015. godini organizacijama civilnoga društva iz javnih izvora iz proračuna županija ukupno je dodi-jeljeno 98.226.989,68 kn za 6.018 projekata i pro-grama organizacija civilnoga društva, što je u od-nosu na sredstva dodijeljena u 2014. godini, manje za 23.580.529,58 kn, odnosno smanjenje za 16,94 %, dok je Grad Zagreb dodijelio je u 2015. godini 215.041.315,26 kn za 1.814 projekta i programa orga-nizacija civilnoga društva, što je za 53.174.536,79 kn manje sredstava u odnosu na 2014. kada je dodijelje-no 268.215.852,05 kn, što je smanjenje dodijeljenih sredstava za 19,83 %.

Više od jedne trećine ukupno dodijeljenih sredstava iz proračuna županija dodijeljeno je javnim natječajima ili pozivima (35.957.417,38 kn), jedna trećina sredstva dodijeljena je za realizaciju javnih potreba utvrđenih posebnim zakonom, a izravno je dodijeljeno 7,78 % ukupno dodijeljenog iznosa. Kod 10 davatelja fi nancij-skih sredstava zabilježen je povrat sredstava, najviše u Gradu Zagrebu, u Istarskoj županiji, te po nekoliko povrata u Zagrebačkoj, u Osječko-baranjskoj, u Split-sko-dalma nskoj i u Požeško-slavonskoj županiji, te samo po jedan povrat sredstava u Sisačko-moslavač-koj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj i Karlovačkoj županiji, a ukupna vrijednost vraćenih sredstava je 277.334,40 kn, što je 0,09 % ukupno dodijeljenog iznosa.

Gotovo 31 % ukupnog iznosa iz proračuna župa-nija dodijeljeno je za područje sporta, odnosno 30.357.000,12 kn, a i Grad Zagreb dodijelio je za sport najviše sredstava, čak 153.872.313,74 kn, od-nosno 71,55 % od ukupno dodijeljenih sredstava.

Financiranje organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini (II. dio)Vesna Lendić Kasalo *

U prošlom broju časopisa dali smo osvrt na novi način izvještavanja te prvi dio osvrta na Izvješće o fi nanci-ranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini s naglaskom na na-cionalnu razinu. U ovom broju donosimo osvrt na fi nanciranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz javnih izvora na lokalnim razinama, iz prihoda javnih trgovačkih društava i turis čkih zajednica, te drugih davatelja koji raspolažu sredstvima iz javnih izvora (sportskih i vatrogasnih zajednica i zajednica tehničke kulture).

70

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 - 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

Tabl

ica

1. U

drug

e u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj n

a da

n 31

. 12.

201

5. i

izno

si fi

nanc

iran

ja iz

pro

raču

na JL

P(R)

S u

2015

. god

ini

Župa

nija

(p

o ab

aced

i)

Broj

st

anov

nika

pr

ema

popi

su

stan

ovni

štva

20

11.

Ukup

an b

roj

regi

strir

anih

ud

ruga

na

31.1

2.20

15.

Od

ukup

nog

broj

a re

gist

riran

ih u

drug

a

Ukup

an

broj

br

isani

h ud

ruga

Iznos

fi na

ncira

nja

iz pr

orač

una

općin

a u

2015

.

Iznos

fi n

ancir

anja

iz

pror

ačun

a gr

adov

a u

2015

.

Iznos

fi n

ancir

anja

iz

pror

ačun

a žu

pani

ja u

201

5.

Ukup

an iz

nos

fi nan

ciran

ja iz

lo

kaln

ih p

roraču

na

u 20

15.

Ukup

an b

roj

udru

ga k

oje

su u

skla

dile

st

atut

sa

Zako

nom

o

udru

gam

a

Ukup

an b

roj

udru

ga u

po

stup

ku

pres

tank

a dj

elov

anja

Ukup

an b

roj

„pas

ivni

h“

udru

ga k

oje

više

od

8 go

dina

nisu

od

ržal

e Sk

upš

nu

Bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka11

9.74

31.

370

747

2171

276

4.44

1.71

5,37

11.7

06.9

43,6

33.

011.

738,

0019

.160

.397

,00

Brod

sko-

posa

vska

158.

559

1.60

736

032

1.06

89

7.53

5.94

9,84

7.00

5.10

3,90

704.

922,

0015

.245

.975

,74

Dubr

ovač

ko-n

eret

vans

ka12

2.78

31.

910

530

2181

992

3.39

2.12

9,24

24.8

40.4

52,0

24.

116.

050,

0032

.348

.631

,26

Grad

Zag

reb

792.

875

12.2

071.

857

310

6.40

890

2

21

5.04

1.31

5,26

215.

041.

315,

26

Istar

ska

208.

440

2.95

374

07

1.20

745

8.81

3.67

0,38

34.4

57.9

59,3

712

.229

.604

,34

55.5

01.2

34,0

9

Karlo

vačk

a12

8.74

91.

391

552

5152

258

3.37

4.92

6,85

16.7

73.7

71,6

93.

653.

384,

3823

.802

.082

,92

Kopr

ivničk

o-kr

iževačk

a11

5.58

21.

263

412

5733

295

7.75

5.86

4,09

11.8

52.5

93,6

44.

836.

545,

3924

.445

.003

,12

Krap

insk

o-za

gors

ka13

3.06

41.

264

761

3744

810

57.

460.

492,

788.

461.

332,

594.

740.

378,

0720

.662

.203

,44

Ličko

-sen

jska

51.0

2262

823

01

292

382.

860.

098,

695.

491.

064,

8887

4.19

9,14

9.22

5.36

2,71

Međ

imur

ska

114.

414

1.22

647

40

346

161

6.37

3.34

3,21

6.33

0.12

6,09

2.10

8.20

1,97

14.8

11.6

71,2

7

Osječk

o-ba

ranj

ska

304.

899

3.99

414

409

1.37

835

98.

565.

154,

7925

.507

.121

,80

7.60

8.32

4,05

41.6

80.6

00,6

4

Pože

ško-

slavo

nska

78.0

3185

742

622

335

471.

432.

073,

765.

658.

392,

371.

050.

263,

928.

140.

730,

05

Prim

orsk

o-go

rans

ka29

6.12

34.

011

831

851.

463

163

15.4

60.2

10,2

347

.724

.497

,59

9.45

0.99

8,20

72.6

35.7

06,0

2

Sisačk

o-m

osla

vačk

a17

2.97

71.

886

972

3177

810

32.

326.

729,

7816

.453

.777

,14

2.99

5.57

0,59

21.7

76.0

77,5

1

Split

sko-

dalm

a n

ska

455.

242

4.70

61.

908

132

2.19

148

119

.518

.219

,22

68.1

98.6

18,4

711

.549

.732

,52

99.2

66.5

70,2

1

Šibe

nsko

-kni

nska

109.

320

1.33

040

42

587

615.

092.

150,

727.

848.

294,

003.

580.

772,

0016

.521

.216

,72

Vara

ždin

ska

176.

046

1.77

783

721

565

161

6.73

3.95

8,75

16.1

58.6

63,6

42.

676.

167,

5025

.568

.789

,89

Viro

vi č

ko-p

odra

vska

84.5

8692

148

43

415

653.

383.

282,

703.

548.

550,

0066

9.20

0,00

7.60

1.03

2,70

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

180.

117

1.91

095

523

852

198

8.11

7.33

0,44

10.9

77.6

60,0

395

2.70

0,00

20.0

47.6

90,4

7

Zada

rska

170.

398

1.67

744

26

626

374.

296.

780,

2819

.080

.102

,31

5.12

8.13

2,65

28.5

05.0

15,2

4

Zagr

ebač

ka31

7.64

23.

122

405

101.

977

7713

.791

.476

,17

49.0

82.7

64,6

016

.290

.104

,96

79.1

64.3

45,7

3

Ukup

no:

4.29

0.61

252

.010

15.7

6788

123

.321

3.33

313

9.04

2.92

8,02

397.

157.

789,

7698

.226

.989

,68

634.

427.

707,

46

S

veuk

upno

s Gr

adom

Zag

rebo

m84

9.46

9.02

2,72

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

71

UDK 336.2 - 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Slijedi područje kulture i umjetnos , fi nancirano sa 19.780.120,00 kn i udjelom od 20,14 %. Za isto pod-ručje Grad Zagreb je dodijelio 24.492.941,51 kn, odno-sno 11,39 %. Projek i programi u području socijalne djelatnos , što uključuje potpore osobama s invalidi-tetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama, fi nancirani su iz proračuna žu-panija sa 11.163.637,13 kn odnosno 11,37 % ukupnog iznosa, no i tu je Grad Zagreb dodijelio više nego sve ostale županije zajedno, čak 15.284.682,66 kn.

Od 127 gradova u Republici Hrvatskoj, Ured za udru-ge je po informacijskom sustavu eIzvještavanjeOCD zaprimio i odobrio ispunjen obrazac Detaljnog izvje-šća 112 gradova, što je 88,2 % ukupnog broja gra-dova, dok je Upitnik ispunilo 95 gradova (74,8 %). Iz obrađenih podataka u 2015. godini sveukupno je iz proračuna gradova, za 8.721 projekata i programa, dodijeljeno 397.157.789,76 kn, što je u odnosu na 2014. godinu, u kojoj je dodijeljeno 464.228.208,62 kn, manje za 14,45 %. Analizom dodijeljenih iznosa prema obliku i namjeni dodjele fi nancijskih sredsta-va utvrđeno je da od ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava najveći udio čine sredstva dodijeljena za realizaciju programa javnih potreba utvrđenih poseb-nim zakonom u iznosu od 161.088.465,21, odnosno 40,56 % ukupno dodijeljenog iznosa. Slijede sredstva za projekte i programe organizacija civilnoga druš-tva (donacije) po javnom natječaju/pozivu (ukupno je dodijeljeno 159.677.731,26 kn, odnosno 40,21 % ukupnog iznosa), te sredstva za provedbu javne ovla-s povjerene posebnim zakonom (10,10 % ukupnog iznosa, odnosno 40.103.102,68 kn). Odlukom grado-načelnika, za neplanirane ak vnos izvan natječaja dodijeljeno je 8.283.172,66 kn.

Analiza iznosa fi nancijskih sredstava koje su dodje-ljivali gradovi u 2015. godini pokazuje da je najveći iznos, 33.175.449,52 kn, dodijelio grad Split s udje-lom od 8,37 % u odnosu na ukupni iznos, te redom grad Rijeka (25.737.517,54 kn i udjelom od 6,5 %), grad Dubrovnik (20.619.575,67 kn i udjelom od 5,2 %), grad Velika Gorica (14.391.061,25 kn i udjelom od 3,63 %), grad Zadar (14.350.592,71 kn i udjelom od 3,62 %) te grad Osijek (12.544.140,91 kn i udjelom od 3,17 %). Ostali davatelji fi nancijskih sredstava dodije-lili su iznose čiji je udio manji od 3 % ukupnog iznosa. Tijekom 2015. godine šest gradova zabilježilo je 21 povrat sredstava u iznosu od 120.046,29 kn od strane organizacija civilnoga društva. Riječ je o sedam po-vrata sredstava u Umagu, po če ri u Koprivnici, Naši-cama i Karlovcu i po jedan u Puli i Dubrovniku.

Najviše sredstava iz proračuna gradova dodijeljeno je za područje sporta 56,20 % ukupnog iznosa, odnosno 223.371.963,89 kn. Slijedi područje zaš te i spašava-

nja fi nancirano s 42.682.203,05 kn i udjelom od 10,74 %. Projek i programi u području kulture i umjetnos fi nancirani su sa 10,68 % ukupnog iznosa, odnosno 42.428.087,73 kn.

Od ukupno 428 općina u Republici Hrvatskoj, Ured za udruge je po informacijskom sustavu eIzvještava-njeOCD zaprimio 348, a odobrio ispunjen obrazac Detaljnog izvješća za 306 općina (71,5 %), od kojih je za 231 općinu (54 %) u informacijskom sustavu odo-bren i predani Upitnik. Čak 42 općine nisu predale Upitnik na obradu ili nisu ispravile odbijene Upit-nike unatoč mnogim pozivima i požurnicama posla-nim elektroničkom poštom i telefonski. Uglavnom, u 2015. godini prema dostavljenim i obrađenim po-dacima sveukupno je iz proračuna 348 općina do-dijeljeno 139.042.928,02 kuna, a m se iznosom fi nancirala provedba 5.867 projekata i programa; 14 općina se izjasnilo da u 2015. godini nije dodjelji-valo sredstva iz općinskih proračuna organizacijama civilnoga društva.

Najviše sredstava iz proračuna općina za projekte i programe organizacija civilnoga društva dodijeljeno je po javnom natječaju/pozivu – 53.633.556,03 kn ili 38,57 %. Slijede sredstva za provedbu javne ovlas povjerene posebnim zakonom (28.428.921,96 kn ili 20,45 %) te sredstva za realizaciju programa javnih po-treba utvrđenih posebnim zakonom (20.667.084,00 kn ili 14,86 %). Sredstva dodijeljena na neki drugi na-čin koji nije predviđen Uredbom (odluka čelnika je-la, javni poziv za iskazivanje potreba, odluka općin-skog/socijalnog vijeća itd.) iznose 11.808.361,24 kn, odnosno 8,49 % ukupno dodijeljenoga iznosa.

U 2015. godini najveći iznos od 3.505.679,50 kn do-dijelila je općina Podstrana, s udjelom od 2,52 % u odnosu na ukupni iznos koji su dodijelile sve općina u Hrvatskoj. Slijede općina Dugopolje s udjelom od 2,29 % (3.182.895,28 kn) i općina Kostrena koja je dodijelila 2.166.107,50 kn, odnosno 1,56 % u odnosu na ukupni iznos. Iz proračuna općina je za područje sporta dodijeljeno više od četvr ne ukupnog iznosa, odnosno 58.942.332,84 kn. Slijedi područje zaš te i spašavanja fi nancirano s 36.313.924,45 kn (26,12 %), dok su projek i programi u području kulture i um-jetnos fi nancirani s 19.324.511,40 kn (13,90 %) uku-pnoga iznosa.

2. Primjena Uredbe na lokalnima razinama

Iz detaljno analiziranih podataka za 439 jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave od uku-pno njih 576 (76 %), koji su dostavili svoja izvješća o fi nanciranju projekata i programa organizacija civil-nog društva u 2015. godini, razvidna je prilično niska

72

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 - 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

razina primjene Uredbom propisanih standarda pla-niranja, dodjele i praćenja dodijeljenih sredstava od strane većine jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Naime, Uredba je stupila na snagu u ožujku 2015. godine, kada su fi nancijska sredstva za projekte i programe od općeg interesa koje provode udruge u jedinicama lokalne samouprave uglavnom već bila raspodijeljena, a dotadašnja praksa i postu-panje nisu bili u skladu s Uredbom, što se odrazilo i na izvještavanje o dodijeljenim sredstvima.

Tako je analizom Upitnika za procjenu usklađenos postupaka dodjele sredstava udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva s Uredbom, utvr-đeno je za sve županije i Grad Zagreb da kod više od 90 % davatelja sredstava postoje strateški i/ili programski dokumen na temelju kojih su planira-na prioritetna područja i raspisivanje natječaja, dok strateške dokumente ima tek nešto više od polovice gradova i samo oko 25 % općina. U pravilu su putem natječaja dodjeljivana sredstva u 66 % županija, 75 % gradova i 40 % općina. Većina raspisanih natječa-ja u županijama, Gradu Zagrebu i gradovima bila je, prema dostavljenim podacima, otvorena najmanje 30 dana, dok su natječaji toliko otvoreni samo u 40 % općina.

Posebnu ustrojstvenu jedinicu u čijoj je nadležnos provedba natječaja ima 33 % županija i Grad Zagreb, 42 % gradova i samo 8 % općina koje su dostavile ispravno popunjen Upitnik. Informa vne radioni-ce za potencijalne prijavitelje jekom 2015. nakon objave natječaja održavala je Karlovačka županija, samo 17 gradova i 26 općina, ali 17 županija, 74 gra-da i 87 općina odgovaralo je na postavljena pitanja potencijalnih prijavitelja putem elektroničke pošte ili na mrežnim stranicama.

Procjenu kvalitete u potpunos provodi nezavisno stručno povjerenstvo u 18 županija i Gradu Zagrebu (85%) te u samo 55 gradova i 50 općina. Samo u 14 županija, 44 grada i 22 općine dio stručnog povjeren-stva čine i vanjski članovi – stručnjaci za program-sko natječajno područje. Članovi nezavisnog struč-nog povjerenstva dobivaju naknadu za obavljeni rad samo u tri županije, 13 gradova i 11 općina.

Rezulta javnog natječaja javno se objavljuju samo u 17 županija, u 61 gradu i 55 općina. Ugovor o do-djeli sredstava s udrugama potpisivalo je 18 županija i Grad Zagreb, 55 gradova i 65 općina, dok ugovore s udrugama nisu zaključivale tri županije (Brodsko-po-savska, Virovi čko-podravska i Vukovarsko-srijem-ska) 34 grada i 64 općine, a još brojniji gradovi i opći-ne čak potpuno pogrešno smatraju da ta odredba iz Uredbe na njih nije primjenjiva.

Utvrđeni postupak sprečavanja sukoba interesa u provedbi natječaja ima tek nešto više od polovice županija i Grad Zagreb, tek 29 gradova i 26 općina. Iako je Izjava o nepristranos i povjerljivos Ured-bom propisana kao obvezni dokument koji je potreb-no primjenjiva od strane davatelja sredstava, samo je sedam županija, 25 gradova i 23 općine označilo kako sudionici postupka dodjele fi nancijskih sredsta-va potpisuju navedenu Izjavu.

Osnovna mjerila koje udruge moraju zadovolji ob-vezna su kategorija svakog natječaja, ali bila su pro-pisana u 16 županija, 62 grada i 75 općina te postoji mogućnost da dio davatelja sredstava nije koris o mjerila propisana Uredbom, već svoja mjerila koja je samostalno propisao jer je Uredba stupila na snagu u ožujku 2015., kada je dio natječaja već bio u provedbi te se mjerila nisu mogla retroak vno primijeni na već zaključene natječaje.

Pravo naknadnog uvida u zbirnu ocjenu kvalitete svog programa ili projekta omogućilo je 16 županija i Grad Zagreb, 65 gradova i 79 općina. Podnošenje prigovora omogućilo je 18 županija, 59 gradova i 84 općine. Obje kategorije obvezne su sukladno Uredbi. Prije potpisivanja ugovora udruge su dužne dostavi potpisanu Izjavu o nepostojanju dvostrukog fi nanci-ranja i potvrdu (dokaz) o nepostojanju javnog duga, što je primjenjivalo samo devet županija i Grad Za-greb, 30 gradova i 37 općina.

Programski izvještaj o provedbi projekta zatražilo je 12 županija i Grad Zagreb, 68 gradova i 100 opći-na, dok je 14 županija, 72 grada i 135 općina tražilo i fi nancijske izvještaje o provedbi projekta. Samo su dvije županije, če ri grada i tri općine jekom 2015. otkrile nepravilnos u provedbi projekata. Provedba fi nanciranih projekata i programa pra la se i odla-skom u terenske posjete samo u sedam županija, 48 gradova i 50 općina. Če ri su županije, če ri grada i jedna općina – davatelji fi nancijskih sredstava zapri-mili prigovor na rezultate dodjele fi nancijskih sred-stava u 2015. godini. Ukupno je uloženo 79 prigovora te su gotovo svi nega vno riješeni. Većina uloženih prigovora odnosila se na iznos dodijeljenih fi nancij-skih sredstava.

Ukupni troškovi nastali provedbom natječaja / javnih poziva u 2015. godini imajući u vidu sve županije i Grad Zagreb, te gradove i općine iznose 2.490,275,00 kn. Najveći iznos izdvojen je u Zagrebačkoj županiji, a te troškove iskazalo je samo 35 gradova i 20 općina. Naj-veći udio u ukupnom iznosu troškova provedbe natje-čaja imaju troškovi naknade članovima stručnih jela za ocjenjivanje i troškovi objavljivanja javnog natječaja, a minimalni su bili troškovi za održavanje radionica za potencijalne prijavitelje ili korisnike projekata.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

73

UDK 336.2 - 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

3. Dodjele donacija i sponzorstava javnih trgovačkih društava

Podaci o fi nanciranju organizacija civilnoga društva za 2015. godinu prvi put su zatraženi od 52 trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i 621 trgovač-kog društva u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Od ukupno 673 trgovačka društva, podaci o fi nanciranju organizacija civilnoga društva u 2015. godini dobiveni su od 35 tr-govačkih društva u vlasništvu Republike Hrvatske (od kojih je 11 izvijes lo da u 2015. nisu davali donacije i sponzorstva organizacijama civilnoga društva) i 249 trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (od ko-jih je 131 trgovačko društvo izvijes lo da u 2015. nije davalo donacije i sponzorstva organizacijama civilno-ga društva, a samo 85 trgovačkih društava je uredno popunilo Upitnik).

Tablica 2. Dodijeljeni iznosi od donacija i sponzorstava jav-nih trgovačkih društava

Izvor sredstava

Broj trgovačkih društava

Broj fi nanciranih

projekata

Dodijeljeni iznos %

Sredstva od trgovačkih društava u vlasništvu RH

24 1.058 25.185.216,18 80,60

Sredstva od trgovačkih društava u vlasništvu JLPS

118 1.173 6.051.582,14 19,40

Ukupno: 142 2.231 31.236.798,32 100,00

Od strane trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske najveći iznos, 18.761.000,00 kn, dodijelila je Hrvatska elektroprivreda d.d., s udjelom od 74,5 % u odnosu na ukupni iznos, te redom: INA d.d. (s udje-lom od 7,4 %) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (6,3 %). Od strane trgovačkih društava u vlasništvu JLPS najveći iznos, 1.598.825,89 kn dodijelio je Zagre-bački holding d.o.o. s udjelom od 26,42 % u odnosu na ukupni iznos, te redom: Vodovod i odvodnja Šibe-nik d.o.o. (10,37 %), GKP Komunalac d.o.o. (3,36 %) i Montraker d.o.o. Vrsar (3,36 %). Najveći dio dodijelje-nih sredstava čine sponzorstava – 18.426.910,71 kn, a većina sredstava dodijeljena je za područje sporta, slijedi područje socijalne djelatnos , te područje kul-ture i umjetnos .

Iz odgovora trgovačkih društava o usklađenos stan-darda i postupaka odobravanja fi nancijskih i nefi nan-cijskih podrški s Uredbom vidljivo je da je trgovačka društva uglavnom ne dodjeljuju donacije i sponzor-

stva na temelju planskih ili strateških dokumenata, da su samo rijetki u 2015. donacije dodjeljivali na temelju provedenog javnog natječaja, da su rijetki s korisnicima donacija potpisali ugovor i da su općenito ocijenili da Uredbom propisani standardi planiranja, dodjele i praćenja dodijeljenih sredstava na njih nisu primjenjivi, što pokazuje nisku razinu svijes o tran-sparentnom raspolaganju javnim sredstvima u jav-nim trgovačkim društvima.

Uspoređujući dodijeljene iznose iz Izvješća s podaci-ma iz Registra neprofi tnih organizacija, prema kojem su udruge u 2015. od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba prihodovale preko 315 milijuna kuna moguće je zaključi da je razlika u iznosima rezultat činjenice da čak 40 % davatelja sredstava, ponajprije javnih trgovačkih društava i jedinica lokalne i područ-ne samouprave, nije dostavilo izvješće ili su izvješća nepotpuna, a treba ima u vidu i mogućnost da je značajan dio fi nancijskih sredstava dodijeljen od pri-vatnih trgovačkih društava koji nisu obveznici primje-ne Uredbe.

4. Dodjele sredstava od strane turis čkih zajednica

Za projekte i programe u području turizma iz Držav-nog proračuna u 2015. izdvojeno je 2.800.000,00 kn, a iz proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave 2.998.930,06 kn, dok je od strane 36 turis čkih zajednica organizacijama civilnoga društva dodijeljen višestruko veći iznos, 16.913.422,31 kn odnosno 1,01 % od ukupno dodijeljenih sredstava iz javnih izvora u 2015. Podaci su zatraženi od 119 turi-s čkih zajednica u Republici Hrvatskoj, a dostavljeni od njih 62, među m samo ih je 21 ispunilo i Upitnik; 27 turis čkih zajednica izvijes lo je da nisu fi nancirali programe i projekte organizacija civilnoga društva u 2015. godini.

Najveći iznos, 11.064.266,00 kn, dodijelila je Turis č-ka zajednica grada Zagreba s udjelom od 65,42 % u odnosu na ukupni iznos, te redom: Hrvatska turis č-ka zajednica (8,71 %), Turis čka zajednica Grada Po-reča (s udjelom od 5,66 %), Turis čka zajednica opći-ne Medulin (3,89 %), Turis čka zajednica grada Pule (2,44 %) te Turis čka zajednica Splitsko-dalma nske županije (2,25 %). S obzirom na to da je ovo prva go-dina u kojoj su se tražila izvješća o fi nanciranju orga-nizacija civilnoga društva, mnoge turis čke zajednice su tek po zaprimanju zahtjeva za izvješćem osvijes le da kada daju sredstva organizacijama civilnoga druš-tva raspolažu javnim sredstvima i me su i obveznici primjene Uredbe, te se očekuje da će se u sljedećem izvještajnom razdoblju povećava broj izvještaja i kvalitetnija primjena standarda dodjele fi nancijskih

74

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 - 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

sredstava programima i projek ma organizacija civil-noga društva propisanih Uredbom.

5. Dodjele sredstava od strane ostalih pravnih osoba koje raspolažu javnim sredstvima

Osim davatelja sredstava na nacionalnoj i lokalnoj ra-zini, koji izravno dodjeljuju sredstva organizacijama civilnoga društva, u Izvješću su prikazana su sredstva državnog i proračuna jedinica lokalne samouprave koja su se redistribuirala preko Hrvatskog olimpijskog odbora, sportskih saveza i zajednica temeljem čl. 75. i 76. Zakona o sportu (NN, br. 71/06, 150/08 (Ured-ba), 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16), Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasnih zajedni-ca na razini jedinica lokalne i područne samouprave na temelju članka 43. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04 i 38/09 i 80/10), te Hrvatske zajednice tehničke kulture i zajednica tehničke kulture na razini jedinica lokalne i područne samouprave na temelju članka 24. Zakona o tehnič-koj kulturi (NN, br. 76/93, 11/94 i 38/09) Od ukupno 1.674.381.808,38 kn dodijeljenog iznosa redistribui-rano je 277.289.411,18 kn na temelju posebnih zako-na o fi nanciranju javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi i vatrogastvu.

Tablica 3. Pregled redistribuiranih fi nancijskih sredstava od drugih javnih davatelja

Izvor sredstava Dodijeljeni iznos u 2015. %

Sredstva iz proračuna Hrvatskog olimpijskog odbora i sportskih saveza i zajednica

238.020.108,11 85,84

Sredstva iz proračuna Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasnih zajednica na razini JLPS-a

28.516.814,13 10,28

Sredstva iz proračuna Hrvatsko zajednice tehničke kulture i zajednica tehničke kulture na razini JLPS-a

10.752.488,94 3,88

Ukupno: 277.289.411,18 100,00

Ovdje valja uze u obzir da je Uredba stupila na snagu u ožujku 2015. godine, kada su sredstva za proved-bu javnih potreba u sportu, vatrogastvu i tehničkoj kulturi mahom već bila raspodijeljena, kao i to da sportske i vatrogasne zajednice, kao ni zajednice teh-ničke kulture nisu odmah uskladili svoje postupanje s Uredbom. Izvješće o fi nanciranju organizacija civilno-ga društva koje provode javne potrebe u sportu na nacionalnoj i lokalnim razinama zatraženo je od Hr-vatskog olimpijskog odbora i 136 sportskih zajednica u Republici Hrvatskoj, a traženi podaci zaprimljeni su od njih 37, koje su ukupno dodijelile odnosno preras-

podijelile 238.020.108,11 kn i to za ukupno 1.830 pro-jekata.

Naime, osim davatelja sredstava na nacionalnoj i lo-kalnoj razinama, koji direktno dodjeljuju sredstva or-ganizacijama civilnoga društva u području sporta (jer u pojedinim JLPS-ima nema registriranih sportskih zajednica te se programi sportskih udruga i saveza fi nanciraju neposredno iz proračuna jedinica lokal-ne samouprave), u Izvješću su prikazana i analizira-na sredstva koja su se u 2015. godini redistribuirala iz proračuna Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta za javne potrebe u sportu na nacionalnoj ra-zini preko Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) na temelju članka 75. Zakona o sportu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15), kao i sredstva koja su se na temelju članka 76. Zakona o sportu redistribuirala iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preko sportskih zajednica u svrhu provedbe javnih potreba u sportu na lokalnoj razini.

Najveći iznos, 93.751.733,31 kn, sportskim savezima i sportskim udrugama Grada Zagreba dodijelio je Sportski savez Grada Zagreba, a Hrvatski olimpijski odbor redistribuirao je sredstva dobivena od Mini-starstva znanos , obrazovanja i sporta nacionalnim sportskim savezima u ukupnom iznosu 85.104.517,71 kn, Zajednica sportskih udruga grada Osijeka redistri-buirala je sportskim savezima i udrugama grada Osije-ka 10.038.615,00 kn, Športska zajednica grada Zadra 7.690.196,37 kn itd. U Hrvatskom olimpijskom odbo-ru i 24 sportske zajednice, koje su ispravno popunile Upitnik, postoje strateški i/ili programski dokumen na temelju kojih su se planirala prioritetna područja i raspisivali natječaji/javni pozivi za fi nanciranje javnih potreba u sportu i primjenjuju se određeni standar-de, ali postoji puno prostora za usklađivanje prakse fi nanciranja s Uredbom.

Podaci su traženi i od 98 vatrogasnih zajednica, a zaprimljeni od ukupno njih 45, koje su dostavile De-taljno izvješće od čega su 34 izvješća i 25 upitnika ispravno popunjena, odobrena i analizirana. U 2015. godini redistribucijom sredstava iz državnog prora-čuna preko proračuna Hrvatske vatrogasne zajedni-ce i vatrogasnih zajednica u jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ukupno je za 1.074 projekt i program udruga – dobrovoljnih vatrogasnih društava dodijeljeno 28.516.814,13 kn. Najveći iznos, 6.744.432,71 kn, dodijelila je Vatrogasna zajednica Splitsko-dalma nske županije s udjelom od 23,65 %. Hrvatska vatrogasna zajednica dodijelila je iznos od 2.359.569,50 kn (8,27 %).

Hrvatska vatrogasna zajednica i 11 vatrogasnih za-jednica u RH uglavnom smatraju da nisu obvezni pri-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

75

UDK 336.2 - 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

mjenjiva standarde raspolaganja javnim sredstvima propisane Uredbom, a posebno zabrinjava podatak da smatraju i kako se osnovna mjerila koje udruge moraju zadovolji kako bi bile javno fi nancirane tako-đer ne primjenjuju u slučaju fi nanciranja dobrovoljnih vatrogasnih društava. Za projekte i programe javnih potreba u tehničkoj kulturi iz Državnog proračuna u 2015. izdvojeno je 16.292.302,47 kn, a iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15.080.756,66 kn.

Imajući u vidu ukupne iznose izdvojene za projekte i programe u tehničkoj kulturi iz proračuna jela javne vlas (31.373.059,13 kn), redistribucijom sredstava preko Hrvatske zajednice tehničke kulture i drugih zajednica tehničke kulture u Republici Hrvatskoj uku-pno je za 353 projekta i programa udruga tehničke kulture dodijeljeno 10.752.488,94 kn. Valja napome-nu kako pojedine jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave javne potrebe u tehničkoj kulturi fi nanciraju i neposredno, dodjeljujući sredstva udru-gama tehničke kulture bez redistribucije h sredstava preko zajednica tehničke kulture

Izvješće o fi nanciranju organizacija civilnoga društva zatraženo je od Hrvatske zajednice tehničke kulture i 44 zajednice tehničke kulture u RH, a samo je njih 27 dostavilo Detaljno izvješće od čega je 19 detaljnih izvješća i 12 upitnika ispravno popunjeno, odobreno i analizirano, što čini manje od polovice zatraženih iz-vještaja.

Najveći iznos, 8.854.610,00 kn, dodijelila je Hrvat-ska zajednica tehničke kulture s udjelom od 82,35 % u odnosu na ukupni iznos, te redom: Zajednica teh-ničke kulture Karlovac (437.132,85 kn i udjelom od 4,07 %), Zajednica tehničke kulture Istarske županije (299.300,00 kn i udjelom od 2,78 %) i Zajednica teh-ničke kulture Karlovačke županije (215.733,26 kn i udjelom od 2,01 %).

U zajednicama tehničke kulture postoje strateški i/ili programski dokumen na temelju kojih su se pla-nirala prioritetna područja i raspisivali natječaji/jav-ni pozivi za fi nanciranje javnih potreba u tehničkoj kulturi i primjenjuju određene standarde, ali postoji

puno prostora za usklađivanje prakse fi nanciranja s Uredbom.

6. Završne napomeneUspoređujući podatke koje je Ured za udruge zapri-mio od davatelja sredstava za 2015. godinu sa zbir-nim podacima iz fi nancijskih izvještaja javno dostu-pnih u Registru neprofi tnih organizacija, zaključuje se da je potrebno dodatno radi na osvještavanju davatelja sredstava o ispunjavaju svojih obveza su-kladno Uredbi. Zbog toga, istovremeno se započelo s izgradnjom informacijskog sustava za učinkovitu koordinaciju poli ke fi nanciranja iz javnih izvora čija je svrha, između ostalog, rizik višestrukog fi nancira-nja is h troškova na projek ma udruga sves na mi-nimum. Naglasak u cijelom sustavu je na smanjenju administra vnog opterećenja, ali i dodatnom jačanju postojećih kapaciteta za djelotvorno upravljanje na-tječajnim ciklusom uključujući praćenje i vrednovanje rezultata projekata i programa fi nanciranih iz doma-ćih sredstava.

Za sve one koji traže više podataka od onih iznesenih u 250 stranica Izvješća, treba istaknu da su sastavni dio Izvješća primjeri uspješno provedenih projekata organizacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora na nacionalnoj razini u 2015. godini (prilog 1), objedinjeni prikaz fi nancijskih sredstava dodijelje-nih iz proračuna županija, gradova i općina u 2015. godini (prilog 2.) i popis svih projekata i programa organizacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora u 2015. godini (prilog 3.).

Izvješće je sa svim prilozima objavljeno na mrežnim stranicama Ureda za udruge, a popis svih projekata i programa organizacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora u 2015. godini (prilog 3.) bit će uvršten u javnu, online pretraživu bazu podataka koja sadrži informacije o fi nanciranim projek ma i programima udruga iz javnih izvora od 2004. godine. Podaci su objavljeni i integralno u formi otvorenih podataka na mrežnim stranicama Ureda za udruge kao dio pla or-me Središnjeg državnog portala otvorenih podata-ka Republike Hrvatske (h ps://data.gov.hr).

PODSJETNIK ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

REVIZIJSKI UVID I REVIZIJA GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Podsjećamo neprofi tne organizacije koje su bile obvezne izvrši revizijski uvid odnosno reviziju fi nancijskih izvještaja za 2016. godinu da su izvješće o uvidu u fi nancijske izvještaje odnosno o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvještaja dužne do 30. lipnja 2017. objavi na svojim mrežnim stranicama. Sindika i udruge poslo-davaca izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvještaja, odnosno o uvidu u fi nancijske izvještaje za 2016. dostavljaju Ministarstvu fi nancija do 30. lipnja 2017.

76

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. UvodIzbori za općinske načelnike, gradonačelnike i župa-ne te njihove zamjenike raspisani su Odlukom Vlada Republike Hrvatske od 13. travnja 2017. godine (NN, br. 38/17). Kod izvršnog jela u odnosu na predstav-ničko jelo treba postoja kon nuitet s obzirom na ovlas tog jela te stoga stupanjem na snagu pred-metne Odluke, a koja je na snagu stupila 20. travnja 2017. nije prestao mandat općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima, za razliku od općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupš na čijim člano-vima je prestao mandat stupanjem na snagu Odluke o raspisivanju izbora za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Odluku koju je Vlada Republike Hrvatske također do-nijela na sjednici održanoj 13. travnja, a koja je isto na snagu je stupila 20. travnja (NN, br. 38/17).

Nakon objave konačnih rezultata izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane slijedi postupak primopredaja vlas i stupanje na dužnost novoiza-branih dužnosnika. U tekstu će se opisa navedena procedura te ujedno ukaza na primjenu ins tuta nespojivos istovremenog obnašanja dužnos lo-kalnog izvršnog čelnika s određenim drugim javnim dužnos ma. Također, opisat će se mogućnos even-tualnog prijevremenog prestanka mandata te na-čin obavljanja dužnos . Napominje se da će se radi preglednos i jednostavnos teksta kod navođenja lokalnog izvršnog jela, kada je to prikladno naves samo gradonačelnik (i njegov zamjenik), umjesto cje-lovitog navođenja svih lokalnih izvršnih čelnika: op-ćinskih načelnika, gradonačelnika i župana (i njihovih

zamjenika). Sve rečeno za gradonačelnika jednako vrijedi i za općinske načelnike i župane.

2. Ovlas izvršnog jelaNa temelju odredbe članka 39. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15 – ispravak; dalje u tekstu: ZP(R)S) izvršno jelo u općini je op-ćinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan. Iznimno izvršno jelo je i zamjenik koji ob-naša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Izmjenama ZLP(R)S-a iz 2011. go-dine (NN, br. 150/11) predviđeno je da se u slučaju prestanka mandata gradonačelnika zbog izbora ili imenovanja na nespojivu dužnost, a nakon najmanje dvije godine mandata u toj jedinici neće raspisa i održa prijevremeni izbori te će dužnost gradonačel-nika do kraja mandata obnašat njihov zamjenik kojeg odredi gradonačelnik kojem prestaje mandat.

Ovo rješenje dodatno je razrađeno zadnjim izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012. godine (NN, br. 144/12). Defi niran je pojam zamjenika koji obnaša dužnost gradonačelnika: To je zamjenik koji je izabran na neposrednim izbori-ma zajedno s gradonačelnikom (dakle, to ne može bi zamjenik koji je izabran iz reda pripadnika hrvatskog naroda, odnosno nacionalnih manjina u jedinicama u kojima se osigurava njihova zastupljenost u izvršnom jelu), a dužnost gradonačelnika obnaša ako je mandat

gradonačelnika prestao nakon isteka dvije godine man-data. Ako gradonačelnik ima dva zamjenika, dužnost gradonačelnika obnašat će zamjenik koji je na kandida-turi bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika. Taj zamjenik u slučaju kada obnaša dužnost gradona-čelnika ima sva prava i dužnos gradonačelnika.

Stupanje na dužnost lokalnih izvršnih čelnikaKatarina Serdar *

Dana 21. svibnja održani su lokalni izbori na kojima su građani pored članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave neposredno birali i općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. U jedinicama u kojima u prvom krugu glasovanja ni jedan kandidat za nositelja izvrš-nih ovlas nije dobio potrebnu većinu glasova, proveden je drugi krug glasovanja koji je održan 4. lipnja. Po objavi konačnih rezultata izbora slijedi postupak primopredaje vlas i stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Navedeni postupak ćemo prikaza ovom prilikom uz poseban osvrt na pitanje nespojivos obnašanja navedenih lokalnih dužnos te načina njihova obavljanja.

* Katarina Serdar, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

77

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Broj zamjenika ovisi o demografskoj veličini jedini-ce: u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, odnosno gra-donačelnik ima jednog zamjenika, dok u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 sta-novnika, u gradovima sjediš ma županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik te župan imaju dva zamjenika. Ti zamjenici biraju se zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom na istoj lis . Među m, u jedinicama u ko-jima se bira zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina ili iz reda hrvatskog naroda, broj zamjenika povećava se za jednoga1, te se taj zamjenik bira isto-vremeno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, ali na posebnoj lis

U obavljanju izvršnih poslova gradonačelnik obavlja u prvom redu sljedeće poslove:

• Priprema prijedloge općih akata. • Izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata

predstavničkog jela. • Usmjerava djelovanje upravnih jela jedinice u

obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad.

• Upravlja nekretninama i pokretninama u vlasniš-tvu jedinice kao i njezinim prihodima i rashodi-ma.

• Odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice i raspolaganju ostalom imo-vinom.

Što se če ovlas stjecanja i otuđivanja nekretnina i pokretnina, gradonačelnik može odlučiva o visini pojedinačne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa pri-hoda bez primitaka ostvarenih u godini koja pretho-di godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju osta-lom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, onda može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje

1  U jedinicama u kojima se pravo na zastupljenost pripadni-ka nacionalne manjine u izvršnom jelu treba osigura sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 55/02, 47/10, 80/10 i 93/11) jedan zamjenik bira se iz reda pripadnika na-cionalnih manjina i taj je zamjenik predstavnik nacionalne manjine u izvršnom jelu. Pored toga, zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se i u jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripad-nika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedini-ce. Ujedno i u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici neke od nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, pravo na za-stupljenost u izvršnom jelu imaju pripadnici hrvatskog naroda pod uvje ma kako je to propisano za nacionalne manjine te se u m je-dincima jedan zamjenik bira se iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom. O stjeca-nju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaga-nju ostalom imovinom većem od navedenih vrijedno-s odlučuje predstavničko jelo jedinice.

Nadalje, kao posebno bitna ovlast izvršnog jela, ZL-P(R)S-om utvrđena je i ovlast imenovanja i razrješe-nja predstavnika jedinice u jelima javnih ustano-va, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje je osnovalo predstavničko jelo jedinice, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Znači, sukladno važećem zakonodavstvu ovlast za imenova-nje predstavnika jedinica u jelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za obav-ljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za jedinicu, a koje je osnovalo predstavničko jelo, je ovlast propisana kao ovlast iz-vršnog jela, tj. općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Moguća je među m i iznimka tj. da se posebnim zakonom predmetna materija i druga-čije uredi, dakle, da navedena ovlast bude povjerena predstavničkom jelu2.

2.1. Primopredaja izvršnih ovlas

Period od raspisivanja izbora do njihove provedbe te stupanja na dužnost novoizabranog gradonačelnika specifi čan je po prirodi stvari te su stoga zakonom posebno regulirana pitanja bitna za nesmetano funk-cioniranje jedinice u tom razdoblju, kao i nesmetan jek postupka prijenosa izvršnih ovlas nakon izbora.

Navedena pitanja uređena su Zakonom o postupku primopredaje vlas (NN, br. 94/04, 17/07 i 91/10). Tim Zakonom među ostalim uređuju se ovlas iz-vršnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od dana raspisivanja redovi h izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do stu-panja na dužnost općinskih načelnika, gradonačelni-ka i župana nakon provedenih izbora.

Postupak primopredaje izvršnih ovlas u lokalnim jedinicama provodi se nakon provedenih izbora za gradonačelnika po njegovom stupanju na dužnost. U postupku primopredaje izvršnih ovlas gradonačel-nik kojemu prestaje mandat dužan je gradonačelni-ku koji stupa na dužnost, podnije pisano izvješće o obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. To izvješće treba najmanje sadrža informacije o:

• Planiranim projek ma, mjerama i drugim planira-nim ak vnos ma.

2  Zakonom o kazališ ma (NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14) tako je propisano da ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrje-šava predstavničko jelo osnivača (čl. 26. Zakona).

78

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

• Započe m, a nedovršenim projek ma, mjerama i drugim započe m, a nedovršenim ak vnos ma.

• Te o preuze m, a nepodmirenim obvezama jedinice.

Navedenim Zakonom također je propisano da grado-načelnik te njegovi zamjenici, koji su članovi skupš na trgovačkih društava, predsjednici i članovi nadzornih odbora trgovačkih društava za koja je predstavničko jelo utvrdilo da su od posebnog interesa za jedini-

cu, stavljaju članstvo u m jelima na raspolaganje jelu koje ih je imenovalo. Osobe koje obnašaju neku

od navedenih dužnos dužne su stavi članstvo na raspolaganje u roku od 15 dana od dana stupanja na dužnost novoizabranog općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana. Naime, u okviru prethod-no spomenu h ovlas izvršnog jela, novoizabrani gradonačelnik ovlašten je imenova nove članove skupš na trgovačkih društava te predsjednike i čla-nove nadzornih odbora trgovačkih društava koja su od interesa za grad.

3. Utvrđivanje rezultata izbora Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika biraju se na neposrednim izborima sukladno izbornim pravilima utvrđenim Zakonom o lokalnim izborima (NN, br. 144/12 i 121/16; dalje u tekstu: ZLI). Gradonačelnik se bira većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje grada čini jednu izbornu jedinicu. Bira se ve-ćinom glasova svih birača koji su glasovali prema evi-denciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrda-ma za glasovanje. Kandidat koji na izborima dobije više od 50 % glasova birača koji su glasovali, izabran je za gradonačelnika. No, iznimno od tog pravila, ako se u pojedinoj jedinici kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, za gradonačelnika je izabran kandidat koji je na izborima dobio najveći broj glasova.

U slučaju da ni jedan kandidat u prvom krugu gla-sovanja nije dobio potrebnu većinu glasova, održat će se drugi krug glasovanja (četrnaes dan nakon održavanja prvog kruga glasovanja). U drugom kru-gu glasovanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem glasova. Ako tri ili više kandidata imaju is najveći broj glasova, u drugom krugu gla-sovanja izbor se obavlja između svih h kandidata. Zakon predviđa i moguću situaciju odustanka jednog od kandidata. Ako bi dakle, jedan ili oba kandidata s najvećim brojem glasova odustali, u drugom krugu glasovanja izbor će se obavlja između sljedećih po redu kandidata s najvećim brojem glasova. U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Moguća je situa-cija da u drugom krugu glasovanja oba kandidata do-biju jednak broj glasova. U tom slučaju će se održa i treći krug glasovanja na način i po postupku propi-

sanim za drugi krug glasovanja, a ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak će se ponovi u cijelos .

Sukladno izbornim pravilima, istovremeno s grado-načelnikom i njegovim zamjenikom u jedinicama u kojima je potrebno osigura zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskog naroda u izvršnom jelu, bira se i zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno. hrvatskog naroda Zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih ma-njina, odnosno hrvatskog naroda bira se neposredno na izborima na mandat od če ri godine, istovremeno, na is način i po istom postupku kao i gradonačelnik. Za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda izabran je kandidat koji na izborima dobije najviše glasova birača koji su glaso-vali. Ako je dvoje ili više kandidata dobilo is najveći broj glasova izbori će se ponovi za 14 dana.

4. Nespojive dužnos Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi za-mjenici za vrijeme obnašanja dužnos ne mogu bi članovi općinskog i gradskog vijeća, a župan i njegovi zamjenici ne mogu bi ni članovi županijske skupš -ne. Drugim riječima, općinski načelnici i gradonačel-nici mogu bi članovi predstavničkog jela jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županijske skupš ne, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu bi članovi ni jednog predstavničkog jela.

Pored navedene nespojivos , općinski načelnik, gra-donačelnik i župan te njihovi zamjenici istovremeno s obnašanjem te dužnos ne mogu obavlja čitav niz javnih dužnos koje su Zakonom taksa vno pobroja-ne. Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njiho-vi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost tako ne mogu bi :

• Predsjednik Republike Hrvatske• Predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno

član Vlade Republike Hrvatske• Predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hr-

vatske• Guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hr-

vatske narodne banke• Glavni državni revizor i njegov zamjenik• Pučki pravobranitelj i njegov zamjenik• Pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik• Pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov

zamjenik• Pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov za-

mjenik• Tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora• Glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade Repu-

blike Hrvatske

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

79

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

• Glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske• Predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda pred-

sjednika Vlade Republike Hrvatske• Glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske• Tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske• Sudac• Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i za-

mjenik glavnog državnog odvjetnika, državni od-vjetnik i zamjenik državnog odvjetnika

• Predstojnik državnog ureda• Zamjenik ministra• Pomoćnik ministra• Glavni tajnik ministarstva• Ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske • Ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne

organizacije• Predstojnik i zamjenik predstojnika ureda državne

uprave • Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za uprav-

ljanje državnom imovinom• Ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnate-

lja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje• Ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnate-

lja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje• Ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnate-

lja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.• Glavni državni rizničar• Glavni inspektor Državnog inspektorata• Ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hr-

vatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske

• Dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvat-ske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata

• Dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvatski sa-bor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjed-nik Republike Hrvatske

• Predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga iz-bornog povjerenstva Republike Hrvatske

• Rektor i prorektor sveučilišta• Predsjednik i član uprave trgovačkih društava koja

su u većinskom državnom vlasništvu• Član Državne komisije za kontrolu postupka javne

nabave• Član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa• Policijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik

i namještenik u Oružanim snagama Republike Hr-vatske

• Pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima ili službama jedinica lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave

• Član upravnih jela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno po-

dručne (regionalne) samouprave ili u kojima jedini-ca ima većinski paket dionica ili udjela

• Ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća usta-nove ili druge neprofi tne pravne osobe kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnos , osim osoba kojima je prema ZLI-u zabranje-no kandidiranje3, može se kandidira . Među m, ako bude izabrana, mora podnije ostavku na nespojivu dužnost i to u roku od osam dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora. Mogu-će je i da jekom mandata gradonačelnik, odnosno njegov zamjenik prihva obnašanje neke nespojive dužnos . I u tom slučaju postoji obveza podnošenja ostavke na dužnost gradonačelnika, odnosno zamje-nika gradonačelnika, također u roku od osam dana od prihvaćanja nespojive dužnos . Ako unatoč reče-nom, ostavka ne bi bila podnesena kako je to određe-no Zakonom, prestaje im mandat po sili zakona.

U praksi je učestalo da su nositelji kandidacijskih lista, odnosno kandida na kandidacijskim listama ujedno i kandida za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, odnosno njihovog zamjenika. Uvažavajući si-tuaciju mogućeg istovremenog izbora na te dužnos , iznimno od prethodno opisanog pravila obveze pod-nošenja ostavke u slučaju obnašanja nespojive duž-nos , ostavku nije potrebno podnije u slučaju kada je inkompa bilna dužnost člana predstavničkog jela – tada mandat u predstavničkom jelu miruje po sili zakona.

5. Početak mandata i stupanje na dužnostMandat gradonačelnika te zamjenika gradonačel-nika izabranih na redovnim izborima počinje pr-vog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog gradonačelnika. Ranije važećim propisima trenutak stupanja na dužnost neposredno izabranih izvršnih lokalnih čelnika nije bio reguliran. Sada ZLI izrijekom propisuje taj trenutak pa tako gradonačelnik i njegov zamjenik, odnosno zamjenici stupaju na dužnost pr-

3  Zabrane za kandidiranje mogu se podijeli u dvije skupine: prvu skupinu čine osobe koje obavljaju određene poslove s osnove kojih se ne mogu bavi nikakvom poli čkom ak vnos , pa tako ni kandi-dira na izborima – to su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a drugu skupinu čine osobe koje su pravomoćno osuđene za odre-đena kaznena djela zbog čega im je onemogućeno da par cipiraju u obnašanju vlas na način da se uopće ne mogu ni kandidira za nikakvu lokalnu funkciju. Također, nitko se ne može istovremeno kandidira za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana, a isto pravilo vrijedi i za zamjenike.

80

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

vog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora. Ako u trenutku izbora gradonačel-nik, odnosno zamjenik gradonačelnika obnaša nespo-jivu dužnost, onda stupa na dužnost tek danom pod-nošenjem ostavke na nespojivu dužnost.

6. Način obavljanja dužnos Dok je prema ranije propisanim pravilima način obav-ljanja dužnos lokalnog izvršnog čelnika bio u vezi s veličinom lokalne jedince, sukladno aktualnim odred-bama ZLP(R)S-a pravo odlučivanja o načinu obavlja-nja dužnos nije uvjetovano – i općinski načelnik i gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profe-sionalno. Radi se o diskrecionoj odluci koja predstav-lja izraz osobne volje. Navedeni dužnosnici dužni su u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost (kao što je prethodno navedeno, danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata, a to je prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora) dostavi pisanu obavijest nadležnom uprav-nom jelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnaša dužnost.

Ako ne bi bilo postupljeno na taj način, predmnijeva se da se dužnost obavlja volonterski. ZLP(R)S dopu-šta da se jekom mandata promijeni način obavljanja dužnos . U tom slučaju potrebno je dostavi pisa-nu obavijest o promjeni načina obavljanja dužnos nadležnom upravnom jelu jedinice, a novi način obavljanja dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijes . Plaće i naknade općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te nji-hovih zamjenika uređene su Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Plaću čini umnožak koefi cijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %. Osnovi-cu i koefi cijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko jelo na prijedlog župana, gradonačel-nika, odnosno općinskog načelnika.

Zakon postavlja gornju granicu, odnosno maksimal-ni iznos plaće s obzirom na koefi cijent i osnovicu pa tako plaće župana, gradonačelnika i općinskih načel-nika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odredi u iznosima većim od:

• Plaća gradonačelnika Grada Zagreba, u iznosu ve-ćem od umnoška koefi cijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisi-ma kojima se uređuju obveze i prava državnih duž-nosnika.

• Plaća župana i plaća gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije, u iznosu većem od umnoš-ka koefi cijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće dr-

žavnih dužnosnika, prema propisima kojima se ure-đuju obveze i prava državnih dužnosnika.

• Plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u je-dinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koefi cijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće držav-nih dužnosnika, prema propisima kojima se uređu-ju obveze i prava državnih dužnosnika.

• Plaća gradonačelnika i općinskih načelnika u jedi-nicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koefi cijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće držav-nih dužnosnika, prema propisima kojima se uređu-ju obveze i prava državnih dužnosnika.

• Plaća gradonačelnika i općinskog načelnika u jedi-nicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koefi ci-jenta 4,26 i osnovice za izračun plaće državnih duž-nosnika, prema propisima kojima se uređuju obve-ze i prava državnih dužnosnika.

Što se če plaće zamjenika, koefi cijen za obračun plaće zamjenika mogu iznosi najviše do 85 % koe-fi cijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. Glede naknade za rad, ako se dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odno-sa, naknada može iznosi najviše do 50 % umnoška koefi cijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja profesionalno i osnovi-ce za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad također donosi predstavničko jelo.

Gradonačelnik i njegovi zamjenici koji dužnost obav-ljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obav-ljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uračuna-va im se u staž osiguranja. Ako dužnost obavljaju vo-lonterski imaju pravo na naknadu za rad. Potrebno je istaknu da pravo na plaću, kao i druga prava iz rada gradonačelnika i zamjenika ne spadaju u područje službeničkih odnosa nego proizlaze iz prava osoba izabranih na određenu dužnos u jedinici lokalne sa-mouprave. Drugim riječima, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika nisu službenička radna mjesta, nego dužnos na koju je neka osoba izabrana na lokalnim izborima u skladu sa zakonom koji regulira postupak izbora.

Slijedom toga na dužnosnike koji su izabrani na man-dat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na lokal-ne službenike. Pravo na plaću i druga prava iz rada zajamčena ZLP(R)S posljedica su profesionalnog ob-našanja dužnos gradonačelnika, odnosno zamjeni-ka gradonačelnika, a sama plaća i mjerila za njeno određivanje defi nirana odredbama već spomenutog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

81

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi. Ujedno se napominje da dodaci na plaću, kao ni druga materijalna prava nisu propisana zakonom, te na iste gradonačelnik i zamjenik nema-ju pravo. Pri tome se ne isključuje pravo na naknadu putnih i drugih ostvarenih troškova.

7. Prestanak dužnos Na kraju umjesto zaključka, ukazujemo na eventu-alnu mogućnost prijevremenog prestanka mandata lokalnih dužnosnika. Naime, četverogodišnji mandat gradonačelnika i njegovog zamjenika može presta i prije isteka. ZLI-om je propisano šest slučajeva pre-stanka mandata ex lege. Gradonačelniku, odnosno njegovom zamjeniku mandat tako prestaje po sili za-kona:

• Ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.

• Ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom odu-zeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnos sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobno-s .

• Ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđe-ni na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnos sudske presude.

• Ako mu prestane prebivalište na području jedini-ce, danom prestanka prebivališta.

• Ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama za-kona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo.

• I smrću.

Osim u navedenim slučajevima mandat lokalnim čelnicima može presta i u slučaju opoziva. Ins tut opoziva uređen je ZLP(R)S-om. Gradonačelnik i nji-hov zamjenik koji je izabran zajedno s njim mogu se opozva referendumom. Raspisivanje referenduma za opoziv mogu predloži samo građani, i to 20 % ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv. S obzirom na to su se u praksi javile ideje za inicira-njem opoziva samo zamjenika, Zakonom je izrijekom propisano da se referendum za opoziv ne može ras-pisa samo za zamjenika. Odluka o opozivu je done-sena ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi

najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Što se če ograničenja glede održa-vanja referenduma, is se ne smije raspisa prije pro-teka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni lokalni izbori.

Ovisno u kojem trenutku je gradonačelniku prestao mandat prijevremeni izbori će se održa , odnosno moguće se neće održa . Naime, ako je prestanak mandata nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici će se raspisa prijevremeni izbori, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačel-nika obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajed-no s njim. Ako je mandat prestao i zamjeniku, do pro-vedbe prijevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. S druge pak strane, ako je prestanak mandata gradona-čelnika nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici neće se raspisa prijevremeni izbori, a dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Dilemu koji je to zamjenik, ako je riječ o jedinici u kojoj grado-načelnik ima dva zamjenika koji su izabrani zajedno s njim, zakonodavac je riješio tako da je propisao da će dužnost gradonačelnika obnaša zamjenik koji je na kandidaturi za izbor gradonačelnika bio prvi naveden iza kandidata za gradonačelnika.

Potrebno je napomenu da ako za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika prestane mandat samo za-mjeniku gradonačelnika u toj jedinici neće se raspisa prijevremeni izbori za zamjenika te će gradonačelnik nastavi obavlja dužnost bez zamjenika (ako je imao samo jednog zamjenika) ili s jednim zamjenikom (ako je imao dva zamjenika). Iznimno, ako prestane man-dat zamjeniku izabranom iz reda pripadnika nacional-nih manjina, odnosno pripadnika hrvatskog naroda prijevremeni izbori će se raspisa za tog zamjenika. U slučaju da mandat prestane zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika raspisat će se prijevremeni izbori, a do njihove provedbe dužnost gradonačelni-ka obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske. Isto tako ako je prestanak mandata gradonačelnika i njegovog zamjenika nastupio opozivom, u toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori te će provedbe pri-jevremenih izbora dužnost gradonačelnika obnaša povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

82

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. UvodStupanjem na snagu Zakon o cestama (NN, br. 84/11 – stupio na snagu dana 27. srpnja 2011. godine, osim odredbi članka 9. stavka 1. podstavka 8. i stavka 3., članka 10. do 15. i članka 63. do 72., koje su stupi-le na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU, te 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje u tekstu: ZC) okončana je višegodišnja pravna neizvje-snost glede na pravnog statusa nerazvrstanih cesta kao komunalnih objekata koje održava i gradi jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) sada Zakon o cestama (NN, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).

Donošenju tog zakona prethodila je u pravnoj praksi, ali i u pravnoj literaturi višegodišnja stručna rasprava o pitanju mogu li se nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama upisa kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) ili kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a. I dok je pravna praksa pretežno smatrala kako su stva-ri koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi), u vlasništvu RH (ali ne i JLS-a, odno-sno JPRS-a), u pravnoj literaturi više autora ospora-valo je navedeni stav. Tako su pojedini autori navodili kako, jer su sve javne površine, u pravilu, u zemljišnim knjigama bile u sustavu društvenog vlasništva upisa-ne kao društveno vlasništvo – opće dobro u nevla-sničkom režimu, da iz odredaba Zakona o komunal-nom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 153/13, 147/14 i 36/15 – dalje u tekstu: ZKG) u do-voljnoj mjeri proizlazi iznimka za takve nekretnine od odredbe stavka 4., članka 35. Zakona o vlasniš-tvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98,

137/99 -Odluka USRH, 22/00-Odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZOV), prema kojoj stvari koje su namijenjene za upora-bu svih (javna dobra u općoj uporabi), jesu vlasniš-tvu RH. Stoga, da prema toj iznimki (koja proizlazi iz odredaba ZKG), da su navedene nekretnine stavljene su u ingerenciju JLS-a, jer takav zaključak proizlazi iz odredaba ZKG-a, te se radi se o jednom pragma č-nom rješenju, jer bi bilo potpuno nesvrhovito da o nekretninama i javnim dobrima takve vrste skrbi RH jer se radi o nekretninama koje čine javne površine i nerazvrstane ceste apsolutno lokalnog značaja.

Konačno je u zakonodavstvu prevladala posljednja opcija, te su nerazvrstane ceste ZC određene kao jav-no dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasniš-tvo JLS uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom1. Određivanje pravnog statusa nerazvrstanih cesta bilo je od naročite važnos za nove inves cije u izgradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta, ali i kod prenamjene dijelova h cesta koje su prema prostor-noplanskim dokumen ma prestale bi nerazvrstane ceste te su prenamijenjene za druge potrebe, jer se tako konačno odredilo i jelo koje je nadležno za do-nošenje odluka o prestanku statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstanih cesta.

1  O tome više: Morović-Pavić Ljerka: Vlasnička sudbina komunal-nih objekata; Pravo i porezi, Zagreb, br. 8/1999; mr. sc. J. Jug: Prav-ni status općih dobara – Nekretnine u pravnom prometu, Ing. biro. d.d., Zagreb, prosinac 2004. godine; J. Nakić, A. Puh: Eviden ranje javnih cesta – objavljeno u zborniku radova Nekretnine, Novi-in-formator, Zagreb, listopad 2006. godine; J. Nakić, dipl. iur.: Pravni status nerazvrstanih cesta – Grupa autora: Vlasničkopravni od-nosi i zemljišne knjige, Nakladnik Novi Informator, Zagreb, 2007. godine, str. 159; J. Nakić: Nerazvrstane ceste, Informator, Zagreb br. 5638 i 5641. od 19. i 29. 3. 2008. godine; D. Sarvan: Pretvorba komunalnih poduzeća i vlasništvo objekata i uređaja komunalne infrastrukture, zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, v. 28., br. 1, Ri-jeka 2007. godine str. 852.; Žuvela M. i D. Sarvan: Nekretnine u vlasništvu pravnih osoba javnog prava, Hrvatsko društvo za gra-đanskopravne znanos i praksu 2010, Godišnjak XVII.

Naknade vlasnicima nekretnina za nerazvrstane cesteDesanka Sarvan *

Povodom rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-I-6326/2011 i dr. od 7. veljače 2017. godi-ne, autorica iscrpno obrađuje kompleksno pitanje upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, te posebice ostvarivanje prava na naknadu vlasnicima.

* Dr.sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

83

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Naime, do donošenje ZC-a prevladavalo je mišlje-nje kako za utvrđivanje prestanka pravnog statusa nerazvrstanih cesta, (čiji pravni status nije bio po-sebno reguliran Zakonom o javnim cestama – NN, br. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10, 91/10 i 84/11, te se smatralo da su nerazvrstane ceste javne ceste i opće dobro)2, nije nadležno predstavničko ili izvršno jelo JLS-a, već Vlada RH kao jelo koje izvršava vlasničke ovlas RH u svezi sa općim dobrima3.

ZC je u tom smislu stvorio i uvjete za eviden ranje i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta i samim me osigurao i efi kasnije upravljanje nerazvrstanim

cestama. Stupanja na snagu ZC-a zatečeno je različito stanje u sektoru upravljanja nerazvrstanim cestama, jednim dijelom i zbog dugogodišnje pravne neizvje-snos u svezi s njihovim pravnim statusom, naslije-đenim situacijama iz sustava društvenog vlasništva, ali i nekorektnom praksom inves tora kod njihove izgradnje koji su često stupali u posjed nekretnina u vlasništvu privatnih osoba bez prethodno provede-nog postupka izvlaštenja. U tom smislu ZC je stavio pred JLS zadatak izvršenja velikog posla ažuriranja upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige.

Nesređeno zemljišnoknjižno stanje u odnosu na upis nerazvrstanih cesta obuhvaća upise društvenog vla-sništva nerazvrstanih cesta u zemljišnim knjigama na pojedinim područjima u RH na različite načine – ponekad su nerazvrstane ceste bile upisane kao javno dobro ili kao javno dobro u općoj uporabi, ali i kao opće dobro (uz upis ili bez upisa prava korištenja bivših općina tj. društveno-poli čkih zajednica), na pojedinim čes cama upisani su još uvijek kao vlasnici fi zičke i pravne osobe, ponegdje su upisani kao kori-snici društvenog vlasništva komunalne ili druge rad-ne organizacije, te trgovačka društva koja obavljaju komunalne djelatnos 4. U odnosu na katastarsku kul-turu, nerazvrstane ceste su u pojedinim slučajevima

2  Članak 2. ZJC je glasio: Javne ceste su javno dobro u općoj upo-rabi u vlasništvu Republike Hrvatske.3  Stavak 3. članka 3. ZoV) glasi: O općim dobrima vodi brigu, njima upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zako-nom nije drukčije određeno.4  V. J. Nakić, A. Puh: Eviden ranje javnih cesta – objavljeno u zborniku radova Nekretnine, Novi-informator, Zagreb, listopad 2006. godine – str. 73: Među m, analiziramo li propise o cestama, od Općeg zakona o narodnim odborima pa do danas, možemo za-ključi : da su u razdoblju od 1949. godine pa do 1974. godine ceste imale status javnog dobra u općoj upotrebi; da su od 1974. godine do 1990. godine ceste imale status dobra od općeg interesa; da od 1990 pa do danas ceste su opće dobro. U odredbama Zakona o po-duzećima za puteve izričito je bilo navedeno da su ceste osnovna sredstva radnih organizacija koje njima upravljaju. Nakon prestan-ka važenja tog zakona i donošenja republičkih zakona ceste imaju svojstvo dobra u općoj uporabi, te osnovnog sredstva.

označene kao ulica, cesta, put i sl., pojedine nisu ka-tastarski uopće iskazane (snimljene), pa su po kulturi još uvijek pašnjaci i šume.

Takvo nesređeno zemljišnoknjižno stanje upisa ne-razvrstanih cesta u zemljišnim knjigama je pred JLS postavilo zahtjevan zadatak koji je povukao za sobom i pitanje isplate naknade vlasnicima nekretnina na ko-jima su nerazvrstane ceste izgrađene, ali nisu eviden- rane, odnosno nisu u zemljišnim knjigama upisane

kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, u pravilu jer njihovoj izgradnji nije prethodio postupak izvlaštenja (odnosno, u sustavu društvenog vlasniš-tva, postupak eksproprijacije).

2. Defi nicija nerazvrstanih cesta Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koris na na-čin i pod uvje ma određenim ZC-om i drugim propi-sima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC-a, i to posebice:

a) Ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta župani-ja bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrsta-vanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN, br. 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10.).

b) Ceste koje povezuju naselja.c) Ceste koje povezuju područja unutar gradova i na-

selja.d) Terminali i okre šta vozila javnog prijevoza.e) Pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospo-

darskih i drugih građevina.f) Druge ceste na području naselja i gradova.

Isto, prema članku 131. ZC-a ceste koje su se na dan stupanja na snagu ZC-a tj. 27. srpnja 2011. godine koris le za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu bile razvrstane kao javne ceste u smislu ZC-a, postale su nerazvrstane ceste.

3. Upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige

Za postupak upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige posebne odredbe članaka od 131. do 133. ZC-a imaju svrhu prioritetno razrješenje neusklađenog zemljišnoknjižnog stanja i stvarnog stanja. Navedeni članci glase:

Članak 131.

(1) Ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Za-kona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu

84

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

(2) Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrsta-nih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedi-nice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnos upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lo-kalne samouprave.

(3) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u m knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u ze-mljišne knjige po službenoj dužnos na temelju prijav-nog lista koji nakon eviden ranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljiš-noknjižnom sudu po službenoj dužnos dostavlja je-lo nadležno za katastar.

(4) Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (NN, br. 84/11.) koje nisu eviden rane u katastru ili nije eviden rano njihovo stvarno stanje, eviden raju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom jelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno prav-na osoba koja je ovlaštena upravlja nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Za-kona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.

(5) Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knji-zi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnos dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog ela-borata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

(6) Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upi-sat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u ze-mljišnoj knjizi.

(7) Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvr-stane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili jav-ne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne sa-mouprave na čijem se području nalaze.

Članak 132.

(1) Postojeći upisi u katastru i zemljišnim knjigama javnih cesta koje su na temelju ovoga Zakona postale ceste iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Za-kona zamijenit će se po službenoj dužnos upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Podatke o zemljišnoknjižnim čes cama potrebne za promjenu upisa iz stavka 1. ovoga članka u zemljiš-nim knjigama, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnos dostavlja jelo nadležno za katastar.

(3) Ceste iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona koje nisu eviden rane u katastru ili nije eviden rano nji-hovo stvarno stanje, eviden raju se u katastru na temelju odluke iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom jelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno prav-na osoba koja je ovlaštena upravlja nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 106. ovoga Za-kona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.

(4) Ceste iz stavka 3. ovoga članka upisat će se u ze-mljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

Članak 133.

(1) Nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i član-ka 132. stavka 1. ovoga Zakona eviden raju se u ka-tastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vla-sništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

(2) Na upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 128. ovoga Zakona.

(3) Na eviden ranje u katastru i upis u zemljišne knji-ge nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te eviden ranju gra-đevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, ni odred-be drugih zakona i propisa koje su pro vne članku 131. i 132. ovoga Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka.

(4) Eviden ranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta na način propisan člankom 131. i 132. ovoga Zakona i stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka ne isključuje mogućnost njihova eviden ranja u kata-stru i upisa u zemljišne knjige na način propisan za-konima i drugim propisima iz stavka 3. ovoga članka.

4. Naknade vlasnicima nekretnina koje su postale nerazvrstane ceste

Pitanje naknade vlasnicima zemljišta na kojem su iz-građene nerazvrstane ceste, a da tome nije pretho-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

85

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

dio postupak izvlaštenja osnovno je pitanje koje se postavlja u procesu eviden ranja i upisa nerazvrsta-nih cesta u zemljišne knjige jer se upis u zemljišnim knjigama vrši neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe, što znači da JLS kao stjecatelj vlasništvo stječe ex lege i da se o eventualnoj naknadi za zemljište koje je postalo ne-razvrstana cesta u tom postupku ne raspravlja.

Ustav Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) jamči pravo vlasništva (članak 48.), te dozvoljava da se zakonom, u interesu Republike Hr-vatske može ograniči ili oduze vlasništvo, uz nakna-du tržišne vrijednos , pa bi se moglo zaključi kako prijašnjim vlasnicima zemljišta na kojem su izgrađene nerazvrstane ceste svakako mora pripas naknada za te nekretnine. Članak 33. stavak 2. ZOV-a načelno propisuje da, bude li zakonom nekoj vrs stvari odu-zeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jed-nake pravne učinke kao da je glede h stvari prove-deno potpuno izvlaštenje.

Među m, navedena odredba odnosi se na nekretni-ne koje su zakonom proglašene općim dobrom (pri-mjerice, pomorsko dobro), dok su zemljišta na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste proglašene javnim dobrom u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo JLS-a, pa se slijedom navedenog u odnosu na pitanje nakna-de za ova zemljišta navedeni stavak 2. članka 33. ZV-a ne može primijeni .

5. Ocjena ustavnos odredba o upisu nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama

Pitanje sukladnos odredbi članaka 131., 132. i 133. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 22/13, 54/13 i 48/13) sada Zakon o cestama (NN, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) s Ustavom Republi-ke Hrvatske ubrzo je postavljeno u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustavni sud RH). Prigovori svih predlagatelja mogu se uvodno saže u tvrdnju da je osporenim člancima ZoCest-a//84/11-92/14 došlo do neustavnog upisiva-nja prava vlasništva JLS-a na nerazvrstanim cestama (članci 131., 132. i 133.) odnosno do neustavnog upi-sivanja prava vlasništva RH na javnim (razvrstanim) cestama (članak 124.).

Budući da su neke od h nekretnina vlasništvo privat-nih osoba, one im se na temelju ZoCest-a//84/11-92/14 oduzimaju, a da zakonom istodobno nije predviđeno provođenje odgovarajućih postupaka ni pravo vlasni-ka na naknadu zbog tog oduzimanja. Svi predlagate-

lji is ču da je riječ o zakonskim odredbama koje nisu u suglasnos s člankom 3., člankom 14. stavkom 2., člankom 18., člankom 29. stavkom 1., člankom 48. stavkom 1. Ustava (odnosno člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaš tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN – Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 1/06 i 2/10; dalje u tekstu: Konvencija), te s člankom 49. stavcima 2. i 4. i člankom 50. stavkom 1. Ustava.

Drugim riječima, predlagatelji upućuju na nesugla-snost osporenih zakonskih odredaba s najvišim ustav-nim vrednotama: nepovredivošću vlasništva i vlada-vinom prava (članak 3. Ustava). Upućuju na nesugla-snost osporenih zakonskih odredaba sa zabranom diskriminacije i jamstvom jednakos pred zakonom (članak 14. Ustava), s ustavnim procesnim jamstvima za stranke u pravnim postupcima (članci 18. i 29. sta-vak 1. Ustava), te s jamstvom prava vlasništva (članci 48. stavak 1. i 50. stavak 1. Ustava; članak 1. Protoko-la br. 1 uz Konvenciju).

5.1. Ocjena Ustavnog suda RH

Rješenjem Ustavnog suda RH broj: U-I-6326/2011, U-I-120/2012, U-I-521/2012, U-I-3482/2012, U-I-6119/2012, U-I-6038/2013, U-I-5961/2014, U-I-6280/2014 od 7. veljače 2017. godine (objavljeno u Narodnim novinama broj 23/17.) nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasno-s s Ustavom članka 133. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 22/13, 54/13, 48/13 i 92/14) te prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnos s Ustavom članaka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (NN, br. 92/14.). Is m rješenjem obustavljeni su postupci u povodu prijedloga za po-kretanje postupka za ocjenu suglasnos s Ustavom članaka 131. i 132. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 22/13, 54/13 i 48/13).

U obrazloženju rješenja Ustavni sud is če kako se članci 131., 132. i 133. ZoCest-a//84/11-48/13 odnose na upis prava vlasništva na cestama koje se u smislu članka 98. ZoCest-a//84/11-92/14 smatraju nerazvr-stanim cestama, a koje su izgrađene prije stupanja na snagu tog zakona, te je za njih proveden (odno-sno morao je bi proveden) postupak oduzimanja i plaćanja naknada. Navedenim člancima zakonodavac je uredio postupovna pravna pravila prema kojima će se, kod proglašenja javne ceste nerazvrstanom, proves ne samo brisanje vlasništva RH radi upisa vlasništva jedinice lokalne samouprave, već je, uva-žavajući realno stanje zemljišnih knjiga u RH, uredio i pitanje samog upisa prava vlasništva RH (osporeni članak 124. ZoCest-a//84/11-48/13) kada taj upis nije bio proveden – odnosno, u načelu, uredio je sve upi-se prava vlasništva javnopravnih subjekata na ne-

86

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

kretninama koje su u naravi postojeće ceste, a koji upisi do tada, iako su mogli bi , nisu bili provedeni.

5.2. Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih cesta

ZoCest//84/11-92/14 sadrži i brojne, posebne odred-be koje se odnose na planiranje, gradnju, održa-vanje i druge poslove u vezi s novim cestama, kao i na rekonstrukciju postojećih cesta, kada se nave-dene ak vnos poduzimaju u pravnom režimu koji je propisan ZoCest-om//84/11-92/14, to jest nakon njegova stupanja na snagu. Za takve slučajeve Zo-Cest-om//84/11-92/14 je predviđeno više vrsta po-stupaka izvlaštenja (v. posebice članke 36. do uklju-čivo 40. ZoCest-a//84/11-92/14), postupak izvlaštenja radi gradnje nove nerazvrstane ceste (v. članke 105. i 106. ZoCest-a//84/11-92/14), upis nove nerazvrsta-ne ceste odnosno nove javne ceste u zemljišne knjige (v. članke 102. i 127. ZoCest-a//84/11-92/14 ) i dr., pri čemu Ustavni sud ukazuje na postojanje bitne razlike između pravnog uređenja koje se odnosi na posto-jeće i onog koje se odnosi na nove ceste.

Ovo stoga što je karakteris čno za većinu prijedloga podnesenih Ustavnom sudu upravo to da predlaga-telji ustavnosudske ocjene is ču kako postupci izvla-štenja i isplata naknada u ZoCest-u//84/11-92/14 nisu predviđeni za nekretnine koje su u naravi ceste na-stale prije stupanja na snagu ZoCest-a//84/11-92/14, već se, prema shvaćanju predlagatelja, na m nekret-ninama jednostavno provodi uknjižba prava vlasništva javnopravnih subjekata s učincima nove konfi skacije imovine građana, uz suspenziju niza drugih relevan-tnih propisa. Ustavni sud je istakao kako predlagatelji zanemaruju neke od bitnih norma vnih činjenica ve-zanih uz one nekretnine koje su u naravi ceste nasta-le prije stupanja na snagu ZoCest-a//84/11, pa iz tog razloga osporenim člancima 124., 131., 132. i 133. Zo-Cest-a//84/11-92/14 i pripisuju supstancijalnu važnost za opstojnost prava vlasništva privatnopravnih subje-kata (fi zičkih i pravnih osoba) na m nekretninama.

5.2.1. Zakonodavno uređenje pravnog statusa cesta u RH

Ustavni sud je u obrazloženju rješenja naveo kako je u zakonodavstvu RH, počevši od Zakona o javnim ce-stama (NN, br. 20/90) pa sve do novele ZoJCest-a/04 iz 2009. godine, u odnosu na javne ceste postojao je isključivo nevlasnički pravni režim (tzv. opće dobro). Novelom ZoJCest-a/04 iz 2009. godine na javnim ce-stama u RH uspostavljeno je vlasništvo RH te su do danas zadržale status javnog dobra u općoj uporabi. Na dijelu javnih cesta koje su do stupanja na sna-gu ZoCest-a//84/11-92/14 bile u vlasništvu RH Zo-

Cest-om//84/11-92/14 se omogućuje uspostava vla-sništva JLS-a (nerazvrstane ceste).

Prema tome, cjelokupno zakonodavno uređenje pravnog statusa cesta u RH od 1990. godine do danas jest takvo da:

1) U razdoblju od 1990. do 2009. godine potpuno is-ključuje pravo vlasništva.

2) U razdoblju od 2009. do 2011. godine ostaje isklju-čeno pravo vlasništva svih subjekata izuzev države, što znači da RH, na temelju samog zakona, stječe pravo vlasništva.

3) U razdoblju nakon stupanja na snagu Zo-Cest-a//84/11-92/14 (2011. godina i nadalje) ostaje isključeno pravo vlasništva svih subjekata izuzev države, me da, osim države, pravo vlasništva na dijelu cesta mogu, na temelju samog zakona, steći i JLS.

Slijedom navedenog, ono što za predlagatelje pred-stavlja ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s intere-som RH – zapravo jest jedan od legi mnih načina na koji subjek javnog prava (RH i JLS) stječu pra-vo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaš tu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fi zičkih ili pravnih osoba) nije ni moguće, jer je riječ o dobri-ma koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost.

Riječ je, dakle, o stjecanju prava vlasništva na teme-lju samog zakona (ex lege) na dobrima koja su od interesa za RH (članak 50. stavak 1. u vezi s člankom 52. Ustava te članci 3. i 4. Zakona o vlasništvu i dru-gim stvarnim pravima – NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, stupio na snagu 1. siječnja 1997. – dalje u tekstu: ZV).

5.2.2. Norme pravno-tehničke prirode Ustavni sud RH je istakao kako, u svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije RH, a od 2011. godine i JLS) na nekretni-nama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za RH) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privat-nopravnih subjekata (fi zičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze – nastu-pili su znatno prije stupanja na snagu osporenog ZoCest-a//84/11-92/14. Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u na-ravi ceste pravna posljedica ZoCest-a//84/11-92/14 odnosno njegovih članaka 124., 131., 132. i 133.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

87

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utje-caja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normira-nju pravno-tehničkih radnji i postupaka potreb-nih za katastarsko i zemljišnoknjižno eviden ranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se pos gla usklađenost fak čnog i knjižnog stanja h nekretnina. Da su osporene odredbe Zo-Cest-a//84/11-92/14, prije svega, norme pravno-teh-ničke prirode i sadržaja vidljivo je iz sljedećeg:

a) Predmet uređenja stavka 1. članka 131. Zo-Cest-a//84/11-92/14 jest defi niranje pojma neraz-vrstanih cesta. Predmet uređenja stavka 2. član-ka 131. ZoCest-a//84/11-92/14 jest terminološka prilagodba nazivlja pri upisu prava vlasništva JLS-a za one nerazvrstane ceste koje su već upi-sane kao vlasništvo JLS – pri čemu, dakle, ne do-lazi ni do kakve promjene nositelja prava vlasniš-tva. Predmet uređenja stavaka 3., 4., 5. i 6. članka 131. ZoCest-a//84/11-92/14 jesu pravno-tehničke i postupovne pojedinos upisa u zemljišne knjige odnosno u katastar onih nerazvrstanih cesta koje: 1. nisu upisane u zemljišne knjige (ili nije upisano njihovo stvarno stanje) te 2. nisu eviden rane (ni) u katastru (ili nije eviden rano njihovo stvarno stanje). U oba slučaja upis obavlja nadležni sud po službenoj dužnos , na temelju prijavnog lista -jela nadležnog za katastar. Iz sadržaja naznačenih odredaba jasno je da u postupku upisa ne sudjeluju stranke (ne sudjeluje, prema tome, ni stjecatelj – JLS), da zemljišnoknjižni sud, u načelu, rješenje do-nosi na temelju prijavnog lista nadležnog katastar-skog ureda, kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine, te da sud provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj upotrebi u vlasništvu JLS-a. Stavak 7. član-ka 131. ZoCest-a//84/11-92/14 proširuje pravni re-žim javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu JLS na sve one ceste koje se (prema no-menklaturi ZoCest-a//84/11-92/14) mogu smatra nerazvrstanim cestama, a koje su, kao nerazvrsta-ne ili javne ceste, bile u javnoj uporabi do 1. siječnja 1997., to jest do stupanja na snagu ZOV-a, a čijoj javnoj uporabi su prethodili postupci oduzimanja i plaćanja naknada. Ovo stoga što je ZV-om, od nje-gova stupanja na snagu nadalje, detaljno uređeno pitanje vlasništva RH i drugih osoba javnog prava.

b) Članak 132. ZoCest-a//84/11-92/14 u cijelos se odnosi na javne ceste iz članka 98. stavka 1. pod-stavka 1. ZoCest-a//84/11-92/14, to jest na one ce-ste koje su, na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija, bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lo-

kalne ceste (NN, br. 54/08., 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10). Drugim riječima, radi se, u širem smislu, o gradskim ulicama, na kojima, do stupanja na snagu ZoCest-a//84/11-92/14, postoji vlasništvo RH. Pravila za upis takvih nerazvrstanih cesta od-nosno prava vlasništva JLS-a na takvim cestama u bitnome su jednaka onima iz članka 131. Zo-Cest-a//84/11-92/14, to jest upis provodi nadležni sud po službenoj dužnos , na temelju prijavnog li-sta jela nadležnog za katastar.

5.2.3. Načela upisa nerazvrstanih cesta

Članak 133. ZoCest-a//84/11-92/14 objedinjuje neko-liko načela koja vrijede i za upis nerazvrstanih cesta iz članka 131. i za upis nerazvrstanih cesta iz članka 132. ZoCest-a//84/11-92/14. Ta su načela sljedeća:

∑ U oba slučaja upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS obavlja se neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe (članak 133. stavak 1.), što uključuje i eventualno postojeći upis RH ili bilo koji upis nekog drugog knjižnog prednika.

∑ U oba slučaja primjenjuje se članak 128. Zo-Cest-a//84/11-92/14, to jest o izvršenom upisu nadležni zemljišnoknjižni sud donosi rješenje, su-kladno postupku propisanom zakonom kojim se uređuju zemljišne knjige (članak 133., stavak 2.).

∑ Ni u jednom od h slučajeva ne primjenjuju se (s iznimkom propisanom u stavku 4. članka 133. Zo-Cest-a//84/11-92/14) odredbe zakona kojima se uređuju: prostorno uređenje i gradnja; parcelaci-ja građevinskog zemljišta; eviden ranje građevi-na u katastru; upis u zemljišne knjige i odredbe drugih zakona i propisa koje su pro vne članku 131., članku 132. i članku 133. stavcima 1. i 2. Zo-Cest-a//84/11-92/14 (članak 133., stavak 3.).

Načelno jednaka pravila, propisana osporenim član-kom 124. ZoCest-a//84/11-48/13 (prije i nakon njego-ve novele, a također i člancima 123., 125. te drugim odredbama ZoCest-a//84/11-92/14), vrijede za upis javnih (razvrstanih) cesta odnosno prava vlasništva RH na javnim cestama.

5.2.4. Standard mirnog uživanja prava vlasništvaUstavni sud RH je zaključio kako je sadržaj i svrha os-porenih odredaba ZoCest-a//84/11-92/14 uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog eviden ra-nja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ce-ste, radi usklađivanja fak čnog i knjižnog stanja h nekretnina, te istakao kako se ne može pritom zane-mari ni činjenica da su nekretnine na koje se odnose osporene odredbe ZoCest-a//84/11-92/14, u pravilu, već izvlaštene od bivših vlasnika uz njihovo znanje i

88

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

sudjelovanje u odgovarajućim postupcima (u kojima su isplaćene i naknade), ali da to u većem broju slu-čajeva nikada nije upisano u zemljišne knjige. Stoga, ako se prigovori predlagatelja razmotre (i) u takvom svjetlu, proizlazi da vlasništvo privatnopravnih subje-kata, koji i dalje sebe smatraju vlasnicima nekretnina – u naravi cesta, nema onu kvalitetu koju podrazu-mijeva pravni standard – mirnog uživanja prava vla-sništva.

Zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaš ta prava vlasništva odnosi se, u načelu, na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je mo-guće označi kao mirno uživanje. Provedba postupa-ka izvlaštenja, ili evidentna gradnja ceste na određe-noj nekretnini jekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog mirnog uživanja vlasništva nekretnine. Stoga se sta-jalište bivših vlasnika kako njihovo vlasništvo i dalje postoji (te im se primjenom ZoCest-a//84/11-92/14 oduzima) danas, u pravilu, temelji samo na činjenici da su u vrijeme izvlaštenja spornih nekretnina odno-sno u vrijeme gradnje cesta na m nekretninama izo-stali odgovarajući upisi nastalih promjena u katastar i zemljišne knjige.

Očito je i zakonodavac, polazeći od navedene činje-nice, zauzeo stajalište da – u onom dijelu u kojem ZoCest//84/11-92/14 predstavlja zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog eviden ra-nja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi po-stojeće ceste u općoj uporabi – taj zakon ne zah je-va, da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaš te bivših vlasnika h nekretnina. Drugim riječima, zakono-davac je pošao od činjenice da namjeravano uskla-đivanje zemljišnoknjižnog i fak čnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, jer su ta pitanja, u pravilu, već riješena.

Istodobno pojedinim bivšim vlasnicima – ako ovi smatraju da su oštećeni u svojim pravima – nije uskraćena mogućnost postavlja zahtjeve obve-znopravne prirode. Oni mogu potraživa eventualno neisplaćenu naknadu za zemljište koje im je oduzeto, te u tu svrhu pokrenu parnične postupke pred nad-ležnim sudovima, na temelju općih propisa. U tom smislu, člankom 33. ZV-a propisano je sljedeće:

Naknada

Članak 33.

(1) Pravo vlasništva može u interesu Republike Hr-vatske bi zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava gle-

de vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema Propisi-ma o izvlaštenju.

(2) Bude li zakonom nekoj vrs stvari oduzeta sposob-nost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadaš-nje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede h stvari provedeno potpuno izvlaštenje.

(3) Ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaš te interesa i sigurnos Repu-blike Hrvatske, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika ta-kvih stvari, zah jevaju težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje – on ima pravo na naknadu kao za izvla-štenje.

(4) Ne bude li razlog radi kojega je bilo provedeno neko izvlaštenje ostvaren u propisanom, odnosno ra-zumnom roku, izvlaštenik ima pravo zah jeva da se uspostavi prijašnje pravno i fak čno stanje koliko je to najviše moguće, ali tada smije zadrža samo onoliko od primljene naknade koliko je na gubitku u odnosu na stanje kakvo bi prema redovitom jeku stvari bilo bez izvlaštenja.

5.2.5. Propuštanje uknjižbe prava vlasništva i kasniji stjecatelji

U vezi s okolnos ma da su u vrijeme izvlaštenja ne-kretnina o kojima je ovdje riječ u velikom broju sluča-jeva izostali i odgovarajući upisi nastalih promjena u katastar i zemljišne knjige, Ustavni sud je napomenuo i sljedeće: osporene odredbe ZoCest-a//84/11-92/14 odnose se na nekretnine na kojima se pravo vlasništva subjekata javnog prava stječe ex lege. Akt upisa u ze-mljišne knjige takvog stjecanja prava vlasništva nema kons tu vno značenje, kao što je to, napro v, slučaj kod ostalih oblika stjecanja prava vlasništva na nekret-ninama. Navedeno znači da javnopravni subjek , kao stjecatelji po samom zakonu, nemaju obvezu uknjiži svoje pravo vlasništva odnosno da izostanak uknjižbe ne znači da vlasništvo nisu stekli (dok kod ostalih obli-ka stjecanja prava vlasništva vrijedi suprotno).

Unatoč tome, ZV u članku 130. sankcionira to propu-štanje javnopravnih subjekata da uknjiže svoje pravo vlasništva. Navedenom odredbom ZV-a zakonodavac je zaš o pravo vlasništva tzv. kasnijih stjecatelja. Ka-snijim stjecateljem smatra se pravna ili fi zička osoba koja je nekretninu stekla u dobroj vjeri, nakon što je istu nekretninu, na temelju zakona, već stekao neki od subjekata javnog prava, ali to stjecanje u trenutku kada je nekretninu stekao kasniji stjecatelj nije bilo eviden rano u zemljišnim knjigama. Članak 130. ZV-a glasi:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

89

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Članak 130.

(1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishodi upis stečenoga prava vla-sništva u zemljišnoj knjizi.

(2) Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstavi pravu onoga koji je, postu-pajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

U navedenom sadržan je odgovor na prigovore onih predlagatelja koji su u svojim prijedlozima istaknuli kako su sporne nekretnine stekli naplatno, ishodili valjane tabularne isprave i valjano su upisani u ze-mljišne knjige, a sada im se te nekretnine oduzimaju.

5.2.6. Obveznopravni zahtjev za naknadu

Ustavni sud je zaključio kako promatrani u cjelini i u međusobnoj komplementarnos – načela pro-pisana člankom 133. ZoCest-a//84/11-92/14, oblici pravne zaš te propisani odredbama ZV-a te po-stupak izvlaštenja koji je člancima 105. i 106. Zo-Cest-a//84/11-92/14 izrijekom predviđen za novu izgradnju, rekonstrukciju i održavanje cesta (nakon stupanja ZoCest-a//84/11-92/14 na snagu), otklanjaju prigovore predlagatelja sa stajališta načela vladavine prava (članak 3. Ustava), jamstva jednakos pred za-konom (članak 14. stavak 2. Ustava), procesnih jam-stava iz članaka 18. i 29. stavka 1. Ustava te jamstva prava vlasništva (članci 48. stavak 1. i 50. stavak 1. Ustava; članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju).

Predlagatelji, prema ocjeni Ustavnog suda, neute-meljeno smatraju da bi u suglasnos s Ustavom bilo isključivo takvo zakonodavno rješenje koje bi osigu-ravalo da upisu prava vlasništva na postojećim cesta-ma u korist subjekata javnog prava u svakom pojedi-nom slučaju prethodi (novi) postupak – i to postupak uređen u okviru samog ZoCest-a//84/11-92/14 – koji bi se provodio ili prema pravilima zemljišnoknjižnog postupka, ili prema pravilima postupka izvlaštenja, ili prema pravilima postupka predaje neizgrađenog građevinskog zemljišta, ili na bilo koji drugi način koji bi, prema njihovom stajalištu, jamčio primjenu svih procesnih jamstava koja vrijede za stranke u takvim postupcima.

Ustavni sud je istakao kako u pravnom poretku RH osigurana je provedba odgovarajućih postupaka, i to:

a) Kada je riječ o postojećim cestama: parničnog postupka u slučajevima u kojima postoji obve-znopravni spor oko neisplaćene naknade za ranije izvlaštene nekretnine (članak 33. ZV-a); parničnog postupka u slučajevima u kojima postoji stvar-nopravni prijepor s kasnijim stjecateljem oko pita-

nja prava vlasništva (članak 130. ZV-a). b) Kada se pristupa novoj izgradnji, rekonstrukciji ili

održavanju cesta: postupka izvlaštenja (članci 105., 106. i dr. ZoCest-a//84/11-92/14).

Na takav način osigurana su sva procesna jamstva koja vrijede za stranke u spomenu m postupcima, u skladu s člankom 29. stavkom 1. odnosno člankom 18. Ustava, a osigurana je i zaš ta ustavnih prava iz članka 48. stavka 1. te članka 50. stavka 1. Ustava.

6. Pravna osnova i rokovi za postavljanje zahtjeva za naknadu

6.1. Nerazvrstane ceste koje su izgrađene na zemljištu u privatnom vlasništvu prije 1. siječnja 1997. godine

Izgradnja nerazvrstanih cesta na zemljištu u vlasniš-tvu privatnih osoba ili na kojem je privatna osoba imala pravo korištenja, koja je izvršena prije 1. si-ječnja 1997. godine, kojega je dana stupio na snagu ZV, mora se analizira s gledišta zakona koji su takve pravne situacije regulirali u sustavu društvenog vla-sništva. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odno-sima (NN, br. 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje u tekstu: ZOVO) u članku 25. određivao je:

Članak 25.

(1) Ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao, a vlasnik se tome odmah uspro vio, vlasnik zemljišta može traži da mu pripadne pravo vlasništva na građevinski objekt ili da graditelj poru-ši građevinski objekt i vra mu zemljište u prvobitno stanje ili da mu graditelj ispla prometnu cijenu ze-mljišta.

(2) Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, sud može odluči da se izgrađeni građevinski objekt ne poruši ako rušenje građevinskog objekta, s obzirom na okol-nos slučaja a posebno na vrijednost objekta, imovin-ske prilike vlasnika zemljišta i graditelja, a i njihovo po-našanje u toku izgradnje, ne bi bilo u javnom interesu.

(3) U slučajevima iz stava 1. ovog člana vlasnik zemlji-šta ima pravo i na naknadu štete.

(4) Ako vlasnik zemljišta zah jeva da mu pripadne pravo vlasništva na građevinski objekt, dužan je na-doknadi graditelju vrijednost objekta u visini pro-sječne građevinske cijene objekta u mjestu u kojem se nalazi u vrijeme donošenja sudske odluke.

(5) Pravo izbora iz stava 1. ovog člana vlasnik zemlji-šta može ostvari najkasnije u roku od tri godina od dana završetka izgradnje građevinskog objekta. Na-kon proteka tog roka vlasnik može zah jeva isplatu prometne cijene zemljišta.

90

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

U primjeni navedenog pravnog ins tuta postavljeno je pitanje, jer je članak 25. ZOVO uređivao pravne od-nose između privatnopravnih osoba, je li se te odred-be primjenjuju i na odnose između društveno-prav-nih osoba, odnosno između h osoba i privatnih vlasnika Vrhovni sud RH je u presudi VSH Gž 426/81 od 8. 12. 1981 . godine zaključio kako: …Ne dirajući u prava koja prema zakonu pripadaju tularu prava raspolaganja društvenim vlasništvom, odnose izme-đu graditelja i nosioca prava korištenja građevinskog zemljišta u pogledu izgrađenog objekta treba uredi u skladu s primjenom odredaba o stjecanju prava vla-sništva građenjem.

U presudi VSRH Rev. 2524/2011-218. prosinca 2013. godine u sporu vlasnika pro v društveno-pravne osobe koja se bavila isporukom električne energije te je na zemljištu u privatnom vlasništvu izgradila tra-fostanicu, ali vlasniku nije plaćena naknada, te je is zah jevao da se tuženicima naloži da poruše trafo-stanicu izgrađenu na njegovoj nekretnini, te da mu zemljište predaju u neposredan i nesmetan posjed, Vrhovni sud RH je zaključio: Na tako utvrđeno činje-nično stanje sud drugog stupnja pravilno je primijenio odredbu članka 25., stavka 2. Zakona o osnovnim vla-sničkopravnim odnosima (NN, br. 53/91, 9/92 i 77/92 – dalje u tekstu: ZOVO), jer je navedeni Zakon bio na snazi u vrijeme izgradnje trafostanice. Prema odredbi čl. 25. ZOVO ako je graditelj znao da gradi na tuđem zemljištu, ili ako to nije znao, a vlasnik se tome od-mah uspro vio, vlasnik zemljišta može traži da mu pripadne pravo vlasništva na građevni objekt, ili da graditelj poruši građevinski objekt i vra mu zemlji-šte u prvobitno stanje, ili da mu graditelj ispla pro-metnu cijenu zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, iznimno, sud može odluči da se izgrađeni građevinski objekt ne poruši ako rušenje građevinskog objekta s obzirom na okolnos slučaja, a posebno na vrijednost objekta, imovinske prilike vlasnika zemljišta i gradite-lja, kao i na njihovo ponašanje u jeku izgradnje, ne bi bilo društveno opravdano. S obzirom na to da je drugostupanjski sud utvrdio da se predmetna trafo-stanica počela gradi 1987., da je puštena u pogon 1992., da bivši vlasnik, a i pravni prednik tužitelja nije poduzeo nijednu radnju kojom bi se uspro vio grad-nji, da je tužitelj nakon sklapanja ugovora o zamjeni od 15. kolovoza 1994. koris o nekretninu preko 10 godina do dana podnošenja tužbe, da se električnom energijom iz navedene trafostanice koris jedno veće naselje, ocijenio da u konkretnom slučaju rušenje na-vedene trafostanice ne bi bilo društveno opravdano, te je pravilno primijenio odredbu članka 25. stavka 2. ZOVO, u odnosu na drugotuženika. Pri tome valja doda da pravo na rušenje građevinskog objekta u smislu članka 25., stavka 5. ZOVO vlasnik zemljišta

može ostvari najkasnije u roku od tri godine od dana završetka izgradnje koji rok je tužitelju evidentno pro-tekao.

Zaključujemo stoga, kako bi prijašnji vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta mogao s os-nova pravnog ins tuta građenja na tuđem ostvari pravo na naknadu vrijednos zemljišta jedino u sluča-ju da je pravovremeno podnio zahtjev sudu za isplatu te naknade, a ako su protekli zakonom propisani ro-kovi (tj. rok od 3 godine iz stavka 5. članka 25. ZOVO), pravo na naknadu ne bi bilo moguće ostvari .

6.2. Nerazvrstane ceste koje su izgrađene na zemljištu u privatnom vlasništvu nakon 1. siječnja 1997. godine

U odnosu na nerazvrstane ceste koje su izgrađene na zemljištu u privatnom vlasništvu nakon 1. siječnja 1997. godine, ZOV propisuje sljedeća pravila o građe-nju na tuđem zemljištu:

Članak 152.

(1) Zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika ze-mljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta.

(2) Vlasnik ima pravo zah jeva da mu se preda u po-sjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika traži naknadu, ako je na to ovlašten po pravilima obveznoga prava.

(3) Vlasnik zemljišta koji za to ima pravni interes može, umjesto prava iz stavka 2. ovoga članka, zah jeva uspostavu prijašnjega stanja, pa će graditelj bi du-žan po tom zahtjevu postupi , ne tražeći nikakve na-knade za to, ali je ovlašten sav materijal koji je bio njegov uze za sebe.

(4) Pravo vlasnika na naknadu od graditelja prosu-đuje se po pravilima obveznoga prava.

(5) Sa stajališta ovoga Zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt koji se razmjerno trajno po-vezao sa zemljišnom čes com na njezinoj površini ili ispod nje, s me da je zgrada izgrađena kad je dove-dena u takvo stanje da ju je moguće rabi za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe.

Pošteni graditelj i nepošteni vlasnik

Članak 153.

Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom gradite-lju, zemljišna čes ca sa zgradom koja je na njoj izgra-đena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zah jeva naknadu tržišne vrijedno-s zemljišta.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

91

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

Nepošteni i graditelj i vlasnik zemljišta

Članak 154.

(1) Ako graditelj nije bio pošten, zgrada je pripala vla-sniku zemljišta i kad nije bez odgode zabranio grad-nju, no vlasnik zemljišta tada nema pravo zah jeva uspostavu prijašnjega stanja.

(2) Graditelj je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovla-šten uspostavi prijašnje stanje o svom trošku i uze za sebe svoj materijal koji je bio ugradio u zgradu, ali ne nakon što protekne rok u kojem bi po pravomoć-nos odluke suda trebao dobrovoljno preda posjed zemljišta sa zgradom njezinu vlasniku.

Možemo zaključi , kako stavak 4. članka 152. ZoV upućuje kako se pravo vlasnika zemljišta na nakna-du od graditelja prosuđuje se po pravilima obvezno-ga prava, u ostvarenju prava na naknadu vrijednos zemljišta na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta prijašnji vlasnici ostvaruju ovisno o proteku vreme-na potrebnom za zastaru. Prema članku 225. Za-kona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i125/11), opći zastarni rok u kojem prestaje pravo zah jeva izvršenje obveze je pet godina.

7. Umjesto zaključkaRješenjem Ustavnog suda RH Broj:U-I-6326/2011, U-I-120/2012, U-I-521/2012, U-I-3482/2012, U-I-6119/2012, U-I-6038/2013, U-I-5961/2014, U-I-6280/2014 od 7. veljače 2017. godine (NN, br. 23/17) otklonjene su dvojbe u odnosu na pitanje naknade vlasnicima nekretnina koje su ex lege postale javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo JLS na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

Naime, Ustavni sud zauzeo je pravno stajalište kako odredbe ZC o upisu u zemljišne knjige prava vlasniš-tva JLS-a predstavljaju samo norme pravno tehnič-ke prirode koje nemaju utjecaja na nastanak ili pre-stanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i po-stupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno eviden ranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se pos gla usklađenost fak č-nog i knjižnog stanja h nekretnina. U tom smislu, vlasnicima nekretnina koje su postale nerazvrstane ceste pripada obveznopravni zahtjev za naknadu vrijednos h nekretnina, kojeg su is bili obvezni postavi u roku od pet godina od dana izgradnje nerazvrstane ceste, a protekom tog roka njihovo je pravo u zastari.

SEMINARI I RADIONICEU NAJAVI

12.6. Kako izraditi dokumentaciju o nabavi, Pravna zaštita, praksa DKOM-a, Odluke naručitelja, Zagreb

26.6. Osnove za isključenje i uvjeti sposobnosti; Oslanjanje na tuđu sposobnost, Zagreb

29.6. Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programa, Zagreb

SPECIJALIZIRANA RADIONICA na temu: Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja

27.6. FAKULTETI, SVEUČILIŠTA I INSTITUTI

28.6. ŠKOLSKE I PREDŠKOLSKE USTANOVE

29.6. USTANOVE U ZDRAVSTVU

30.6. JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

3.7. Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene dvojbe i aktualna pitanja fi nanciranja i oporezivanja, Split

6.7. Etika i upravljanje sukobom interesa u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, Zagreb

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

92

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova pre-ma cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečnoIII. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje

10.Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

1.750,00 kn mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka8

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).2 Čl. 7., st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak, poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

93

TIM4PIN INFO

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaru-ju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostal-nog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2017. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2017. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici *

Službenici i namještenici u

javnim službama **

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

* Članak 9. Izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za državne služ-benike i namještenike (NN, br. 123/16): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.

** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) bio je na snazi do 12. prosinca 2016. godine, a u produženoj primjeni do 12. ožujka 2017. godine. Novi TKU (NN, br. 24/17) potpisan je 9. ožujka 2017., s ro-kom važenja do 1. kolovoza 2017., odnosno produženom primje-nom do 1. studenoga 2017.

***O visini regresa Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog prora-čuna, s me ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.9 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska

ostvarenja (NN, br. 46/14).

94

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2017. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Osnovica u državnim i javnim

službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

1 2 35 1.800 Oporezivo u cijelos

10 2.250 1.50015 2.700 2.00020 3.150 2.50025 3.600 3.00030 4.500 3.50035 5.400 4.00040 7.200 5.00045 9.000 5.000

* Za državne službenike i namještenike sukladno Sporazumu o vi-sini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namje-štenike u javnim službama (NN, br. 24/17).

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka10

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

RB Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka

Koefi -cijent

Mjesečni iznos

(u kunama i lipama)

1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12.Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obi-telji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na te-melju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu pore-znog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdr-žavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog od-bitka po ovoj osnovi isključuje ko-rištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada11

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih -jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene dopri-nose za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinose

10  Članak 14. Zakona o porezu na dohodak11  Članak 24. Zakona o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

95

TIM4PIN INFO

za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osob-nog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2017. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine iznosi 3.276,00 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2017. godinu, NN, br. 115/16).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 46.434,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 557.208,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 % • I. stup 15 % • II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom12, uz 1,7 % doprinosa za zapo-šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3% radnika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi. Za 2017. mjesečna naknada iznosi 982,80 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izaslanja, službenog bo-ravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2017. godini 2.940,82Stopa 20 %Iznos doprinosa 588,16

* Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke

12 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstve-ne zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 105,03 98,03 94,87Dnevna obveza u kn 21,01 19,61 18,97

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1. godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja dopri-nosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasni-je sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neo-dređeno vrijeme (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2017. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja do 31. srpnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

5.315,24 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. kolovoza do 31. listopada 2017., počevši s plaćom za kolovoz 2017. koja se isplaćuje u rujnu 2017.

5.421,54 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. studenoga nadalje, počevši s plaćom za studeni 2017. koja se isplaćuje u prosincu 2017.

Javne službe

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Odluka Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. u visini od 3.276,00 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

97

TIM4PIN INFO

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

od 1. 1. 2016. do 31. 12. 2016.

od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55 3.120,00 3.276,00

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispr.

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15 115/16

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek v-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13 – 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08 – 152/14) u tablici 13., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovo-ljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na

teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, bez ograničenja

5.

Kada je radnik određen za pra telja bolesnika

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

-100 % od osnovice, bez ograničenja

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10.

Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samo-zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u traja-nju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditelj-skog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla -telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla do-prinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje primici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

RB Opis Ugovor o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetni-

cima1 Primitak 2 Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %3 Osnovica za doprinos

(1 – 2) 4 Doprinos za MO

(3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %5 Dohodak /porezna

osnovica (1 – 2- 4)6 Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %6.b prirez prema odluci

(6.a x stopa)7 Neto primitak

(1 – 4 – 6) 8 Doprinos za ZO

(3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9 Trošak ispla telja (1+8)

Novost od 2017. godine je da obračun poreza i pri-reza na drugi dohodak neće bi konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

99

TIM4PIN INFO

ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja po-rezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbit-ka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

Doprinosi Broj i naziv uplatnog računa /IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osigu-ranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirez Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

7.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

7. Financijske obavijes Tablica 17. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % go-dišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % go-dišnje.

Tablica 18. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.

od 30. 6. do

31. 12. 13.

od 1. 1. do 30. 6.

14.

od 1. 7. do

31. 12. 14.

od 1. 1. do 30. 6.

15.

od 1. 7. do 31. 7.

15.

od 1. 8. do

31. 12. 15.

od 1. 1. do 30. 6.

16.

od 1. 7. do 31. 12. 16.

od 1. 1. do 30. 6. 2017.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 %

15 %

1 %

15 %

15 %

10,14 %

10,05 %

9,88%

9,68 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 %

12 %

12 %

12 %

12 %

8,14 %

8,05 %

7,88 %

7,68 %

Tablica 19. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646 2006. 6.634 4.603XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652 2007. 7.047 4.841I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722 2008. 7.544 5.178II/2016.-IV/2016. 7.749 5.669 IV/2016. 5.633 7.688 2009. 7.711 5.311III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706 2010. 7.679 5.443IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686 2011. 7.796 5.441V/2016.-VII/2016. 7.732 5.662 VII/2016 7.646 5.594 2012. 7.875 5.478VI/2016.-VIII/2016. 7.723 5.651 VIII/2016. 7.764 5.673 2013. 7.939 5.515VII/2016.-IX/2016. 7.685 5.630 IX/2016. 7.644 5.624 2014. 7.953 5.533VIII/2016.-X/2016. 7.696 5.646 X/2016. 7.681 5.642 2015. 8.055 5.711IX/2016.-XI/2016. 7.761 5.690 XI/2016. 7.959 5.805 2016. 7.752 5.685X/2016.-XII/2016. 7.824 5.762 XII/2016. 7.831 5.838XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895XII/2016.-II/2017 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894I/2017.-III/2017. 7.983 5.937 III/2017. 8.109 6.022

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2017.

101

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacijeTablica 20. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14

(čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremni-nu određuje se kolek v-nim ugovo-rom, ugovo-rom o radu, pravilnikom o radu, inter-nim ak ma pos lodavca te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 pro-sječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije preki-da radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mje-seca prije prestanka radnog od-nosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., t. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)2.

Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog lije-čenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svo-te koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodav-ca (čl. 7., st. 2., t. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaća-nju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesa-mostalnog rada)

Tablica 21. Pregled radnih sa po mjesecima u 2017. godini

Siječanj 176 Srpanj 168Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 168Travanj 160 Listopad 176Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 168

Ukupan broj radnih sa u 2017. godini iznosi 2080. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 22. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u lipnju 2017.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

1. 17152 12. 17163 23. 171742. 17153 13. 17164 24. 171753. 17154 14. 17165 25. 171764. 17155 15. 17166 26. 171775. 17156 16. 17167 27. 171786. 17157 17. 17168 28. 171797. 17158 18. 17169 29. 171808. 17159 19. 17170 30. 171819. 17160 20. 17171

10. 17161 21. 1717211. 17162 22. 17173

Tablica 23. Blagdani i neradni dani u lipnju 2017.

15. lipnja, četvrtak Tijelovo22. lipnja, četvrtak Dan an fašis čke borbe25. lipnja, nedjelja Dan državnos

Tablica 24. Rokovi za podnošenje poreznih i fi nancijskih izvještaja u svibnju 2017. godine za proračune, proračunske korisnike, izvanproračunske kori-snike i neprofi tne organizacije

Obrasci u lipnju

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. lipnja 2017. za svibanj 2017.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. lipnja 2017. za svibanj 2017.

Tablica 25 . Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost 41/17 1.5.17.

Odluku o porezima Općine Karojba 41/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Andrijaševci 41/17 1.5.17.Odluka o prirezu porezu na dohodak Općine Rakovica 41/17 1.5.17.Odluka o porezima Grada Pazina 41/17 1.5.17.Odluka o lokalnim porezima Grada Duge Rese 41/17 1.5.17.Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

42/17 29.4.17.

Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika i za izbor zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda

42/17 29.4.17.

Odluka o lokalnim porezima Grada Vrbovskog 42/17 1.5.17.Zakon o procjeni učinaka propisa 44/17 13.5.17.Odluka o porezima Općine Jelsa 44/17 13.5.17.Odluka o porezima Općine Stupnik 44/17 1.6.17.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima 46/17 30.5.17.

Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna 46/17 13.3.17.

Odluka o gradskim porezima Grada Lepoglave 47/17 1.6.17.Odluka o lokalnim porezima Općine Podgora 47/17 1.6.17.Odluka o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava za provedbu lokalnih izbora 48/17 18.5.17.

Odluka o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih odbora za provedbu lokalnih izbora 48/17 18.5.17.

Odluka o produžetku fi nanciranja provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine 48/17 20.5.17.

Odluka o gradskim porezima Grada Dubrovnika 49/17 1.6.17.Napomena: ni u jednoj od navedenih odluka o porezima nije izmi-jenjena dosadašnja stopa prireza.

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA Porezni priru nik – za prora unske i nepro tne organizacije 250,00 kn

Stru na mišljenja i analiza autora obzirom na speci nosti primjene poreznih propisa

Porez na nekretnine i lokalni porezi 160,00 knNovine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi 2017. 390,00 knZakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stru na mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativom

Priprema, pozor, ERASMUS+ 210,00 knPrakti an priru nik za pripremu i provedbu projekata nanciranih iz programa ERASMUS+

Ra unski plan prora una 2017. 75,00 knRa unski plan prora una i Pravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Priru nik za planiranje 2017.–2019. 75,00 kn Vodi za izradu prora una jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i nancijskih planova prora unskih i izvanprora unskih korisnika jedinica

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOLI INA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA: Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

POTPIS

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

www.spi.hr

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ info@spi.hrLC poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

Broj zaposlenih u prvoj polovici 2017. godine

prelazi 130, a broj korisnika prelazi 930. Među

novim korisnicima tu je više gradova, općina,

proračunskih korisnika, te komunalaca i uprav-

itelja zgrada. Česte pohvale korisnika za naš rad

i povjerenje važan su nam motiv za nastavak ko-

rektnog pristupa i dobre suradnje s korisnicima.

Najznačajniji projekti sa kojima smo zakoračili

u 25. godišnjicu poslovanja su dobivanje pro-

jekta PARCS (nacionalni parkovi i parkovi pri-

rode uz financiranje UNDP-a), te razvoj alata

iČELNIK koji svakim danom dobivaju sve više

korisnika i potvrde na tržištu.

Alat iČELNIK prepoznat je od strane predstavni-

ka Hrvatskog informatičkog zbora i predstavni-

ka medijske kuće VIDI, te je odabran u izbor 50

ključnih hrvatskih IT rješenja.

iČelnik je predstavljen i u katalogu hrvatske IT

industrije Who is Who in IT.

Prepoznatljivost na tržištu kao lider u razvoju

poslovnih informacijskih sustava za JLP(R)S, ko-

munalce, upravitelje nekretnina i poduzetnike,

potiče nas da uvijek budemo korak ispred kako

bi svojim, postojećim i budućim korisnicima,

omogućili vrhunsku poslovnu učinkovitost.

Pratimo trendove, želimo biti uvijek korak ispred za naše korisnike!

Tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o.

ove godine obilježava 25 godina poslovanja

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

lip

anj • 2

017.

6

BROJ 6.lipanj 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Praćenje namjenskih i vlastitih prihoda

Natjecateljski postupak uz pregovore

Interni pravilnik o unutarnjoj reviziji

Prava zaposlenika po osnovu roditeljstva

STUPANJE NA DUŽNOST

LOKALNIH ČELNIKA