· Web viewaktivnost na nastavi (referat, zadaci)0,40 kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija)0,90 Ukupno 2 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA KOD: MADK15 Okvirni sadržaj predmeta Jezična

MOZVAG: 1325 - STARI

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

KAZALO

UVOD …………………………………………………………………..................... 5Potreba za studijem mađarskog jezika i književnosti u Osijeku …………………

5

Dosadašnja iskustva ………………………………………………………………… 6Koncept studija ………………………………………………………………………. 7Usporedivi studiji na drugim sveučilištima ………………………………………… 7Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ………………….…………… 7UVOD – Prijedlog diplomskog studija nastavničkog smjera ....…………………. 8Potreba za diplomskim studijem nastavničkoga smjera ………………………… 8Dosadašnja iskustva ………………………………………………………………… 8Ciljevi i sadržaji studija ……………………………………………………………….

8

Partneri izvan visokoškolskog sustava ……………………………………………..

8

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ………………….…………… 9OPĆI DIO …………………………………………….………………………………. 9Naziv studija …………………………………………………………………………. 9Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 9Izvođač studija ……………………………………………………………………….. 9Trajanje studija ………………………………………………………………………. 9Uvjeti upisa ………..…………………………………………………………............

9

Diplomski studij ………………………………………………………………………. 9Akademski naziv koji se stječe završetkom studija ……………………………….

10

Ishodi učenja na razini studijskog programa ……………………………….......... 11UVOD – Prijedlog diplomskog studija komunikološkog smjera ....……………… 13Potreba za diplomskim studijem nastavničkoga smjera ………………………… 13Ciljevi i sadržaji studija ……………………………………………………………….

13

Usporedivi studiji na drugim sveučilištima ………………………………………….

13

Partneri izvan visokoškolskog sustava ……………………………………………..

13

OPĆI DIO …………………………………………….………………………………. 13Naziv studija …………………………………………………………………………. 13Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 13Izvođač studija ……………………………………………………………………….. 13Trajanje studija ………………………………………………………………………. 13

Uvjeti upisa ………..…………………………………………………………............

13

Diplomski studij ………………………………………………………………………. 14Akademski naziv koji se stječe završetkom studija ……………………………….

14

Plan diplomskog studija nastavničkog smjera - Popis predmeta ………………..

15

Plan diplomskog studija komunikološkog smjera - Popis predmeta …………….

17

Opis obveznih predmeta – nastavnički smjer …….………………………………. 19Opis obveznih predmeta – komunikološki smjer …….………………………….. 39Opis izbornih predmeta – komunikološki smjer …….……………………………..

55

Opis izbornih predmeta – nastavnički smjer …….……………………………….. 59Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata ………………………..… 65Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih studija …………………………… 65Izvođenje nastave na stranom jeziku ……………………………………………… 65Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova …………………………………………….

65

Način završetka studija ………………………………………………………………

65

Uvjeti pod kojima student nakon prekida može nastaviti studij …………………..

65

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ……………………………………………………. 65Mjesto izvođenja studijskog programa ……………………………………………..

65

Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija …………………….

65

Podaci o svakom angažiranom nastavniku ………………………………………. 67Popis nastavnih baza ………………………………………………………………...

71

Optimalan broj studenata …………………………………………………………….

71

Procjena troškova studija po studentu ……………………………………………...

71

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa …………………………

71

ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 73

1. UVOD

1. 1. Potreba za studijem mađarskog jezika i književnosti u OsijekuPrvi Ustav slobodne i neovisne Republike Hrvatske, kao i izmijenjeno i

dopunjeno izdanje iz 2001. godine, pored hrvatskoga naroda navodi i mađarski, ali i druge nacionalnosti kao manjinske državotvorne elemente kojima, u duhu normi demokratskog slobodnog svijeta, jamči ravnopravnost. U članku o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina ponovno je potvrđeno da u Republici Hrvatskoj svakom čovjeku pripadaju ista prava neovisno o nacionalnoj pripadnosti.1 Sljedeći članak također naglašava kako se svakoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj jamči ravnopravnost.2

U interesu ravnopravnosti i zaštite prava nacionalnih manjina stvoreni su i drugi zakoni koji imaju snagu ustava.3 Za ostvarivanje zaštite interesa služi i uredba prema kojoj je pravo svake nacionalne manjine da bira predstavnika u hrvatski Sabor.

Pripadniku svake nacionalne manjine Ustav jamči da se može slobodno izjašnjavati o svojoj nacionalnoj pripadnosti, da se može slobodno služiti svojim materinskim jezikom i pismom kao i da ima pravo na kulturnu autonomiju.4 Zabranjeno je i kažnjivo potpirivanje nacionalne mržnje.5

Svaki zakon koji se odnosi na nacionalne manjine donosi najviše zakonodavno tijelo, hrvatski Sabor, a za usvajanje je potreban pristanak dvotrećinske većine zastupnika.6

Republika Hrvatska se 1997. godine pridružila potpisnicama Europske povelje o regionalnih ili manjinskih jezika pri Europskom vijeću.7 Prihvaćanjem Povelje praktički je i na prostorima Hrvatske omogućena punopravna uporaba regionalnih ili manjinskih jezika – među njima i mađarskog – u privatnom i u javnom životu, a to, uz već postojeće, otvara mogućnosti za primjenu i drugih pogodnosti.

Kao nova zaštita u obrani interesa nacionalnih manjina služe i Zakon o slobodi ljudskih prava te Ustavni zakon Republike Hrvatske o etničkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama.8 Ovako stvorenim sustavom pravnih regulativa, Republika Hrvatska brani opstojanje, jednakost prava manjina,9 među njima i mađarske, a u interesu nacionalnog, kulturalnog i jezičnoga razvoja potpomaže razvijanje i održavanje odnosa između manjina i matične zemlje.10 Ponovno se deklarira u Zakonu – kako je već jednom u članku 15. Ustava utvrđeno – da etničke i nacionalne zajednice i manjine u Hrvatskoj imaju pravo na kulturnu autonomiju.11

Nakon duge diskusije 2002. godine rođen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.12 Prema članku 4. svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo izjasniti se o osjećaju pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini. Članak 5. određuje pojam nacionalne manjine: grupa autohtonih hrvatskih građana koji žive u Republici Hrvatskoj čije se etničke, jezično-kulturne i/ili vjerske tradicije razlikuju od tradicija 1 Ustav Republike Hrvatske, članak 14.2 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 1. stavak.3 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 2. stavak.4 Ustav Republike Hrvatske, članak 15., 3. stavak.5 Ustav Republike Hrvatske, članak 40.6 Ustav Republike Hrvatske, članak 82., 1. stavak.7 Ustavni zakon hrvatskog Sabora objavljen pod brojem 081-97-1720/1. od 22. listopada 1997. god.8 Zakon je usvojen u hrvatskom Saboru pod brojem 016-02/00-01/02 od 11. svibnja 2000. god.9 Ustavni zakon Republike Hrvatske o etničkim i nacionalnim zajednicama ili manjinama, članak 3.10 Ustavni zakon, članak 4., 2. stavak.11 Ustavni zakon, članak 5.12 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Alkotmányos törvény a nemzeti kisebbségek jogairól), Narodne novine, 2002/155.

drugih građana i koje se nastoje očuvati. Pored ostaloga, zakon uređuje i pitanje korištenja imena i prezimena na materinskom jeziku (članak 9.) te privatno i javno služenje materinskim jezikom (članak 10). U svakom naselju gdje broj stanovnika manjine doseže jednu trećinu u odnosu na ukupan broj stanovništva, postoji mogućnost ravnopravnog korištenja jezika. Novi zakon također dalekosežno jamči školovanje na materinskom jeziku i uređuje sudjelovanje manjina u organima samouprave (III. poglavlje). Ostvarivanje prava i obveza pozorno prati i kontrolira Vijeće nacionalnih manjina (IV. poglavlje).

Mađarima u Hrvatskoj daljnje garancije pruža i činjenica da su 1992. godine Republika Hrvatska i Republika Mađarska potpisale ugovor o prijateljskim odnosima i suradnji te je, nakon toga, 1995. godine u Osijeku potpisan Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj. Oba dokumenta temeljem uzajamnosti obvezuju na poboljšanje životnih uvjeta manjina i da to učini što efikasnije. Najbitniji elementi obostranog sporazuma su: "Ugovorne stranke osigurat će manjinama čuvanje kulture, jezika, vjere, te hrvatskog odnosno mađarskog identiteta.”13; "Ugovorne stranke pružit će punu potporu postojećim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama koje izvode nastavu na jeziku manjina, njihovoj odgovarajućoj organizaciji, odnosno stvaranju novih obrazovnih institucija.”14; "Ugovorne stranke osigurat će pripadnicima manjina slobodnu uporabu materinskog jezika u privatnom i javnom životu te uporabu i upisivanje u matične knjige izvornog imena i prezimena.”15

Hrvatska država je 2000. godine i zakonom uredila status manjinskih nacionalnih škola.16 Praktički je omogućeno obrazovanje od vrtića do srednjih škola.17 Najbitnije vrline zakona su posebna prava, tzv. ”pozitivna diskriminacija”. Naime, obrazovanje na jeziku manjine se može organizirati i u grupama, odjeljenjima, s manjim brojem djece u odnosu na hrvatska odjeljenja.18 Jezik manjine mogu učiti i Hrvati u onim županijama i gradovima u kojima je, u ovisnosti od broja stanovnika, govorni jezik manjine zvanični jezik.19

Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj – koje objedinjuje mađarske istraživače sa znanstvenim stupnjem, znanstvenike i umjetnike u Hrvatskoj – već dulje vremena teži tome da se nakon srednje škole otvori mogućnost studiranja na fakultetima na materinskom jeziku. U tu bi svrhu bilo veoma poželjno da se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku otvori Katedra za mađarski jezik i književnost. Nedavno je ovoj inicijativi jednoglasno dao potporu i Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor za manjine. Na svojoj VI. sjednici, održanoj u Pečuhu 19. prosinca 2002. godine, pri provjeri realizacije prihvaćenih zaključaka na polju obrazovanja, obuhvaćenih prilogom br. 1 obostrano prihvaćenog i potpisanog protokola, ponovno je naglašeno da: “Hrvatsko-mađarski mješoviti odbor daje svoju potporu za utemeljenje Katedre za mađarski jezik i književnost na Sveučilištu u Osijeku.”

1. 2. Dosadašnja iskustvaNajznačajnija zajednica Mađara u Hrvatskoj gravitira prema Sveučilištu u

Osijeku. U okolnim selima je za učenike mađarske nacionalnosti osigurano obrazovanje na materinskom jeziku u osnovnim školama, a obrazovanje mogu nastaviti pod istim uvjetima u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH.

13 Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti hrvatske manjine koja živi u Republici Mađarskoj i mađarske manjine koja živi u Republici Hrvatskoj, članak 1.14 Ustavni zakon, članak 2.15 Ustavni zakon, članak 4.16 Zakon o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina na materinskom jeziku objavljen pod brojem 016-01/00-01/02.17 Zakon, članak 2.18 Zakon, članak 3.19 Zakon, članak 10.

Studiranje mađarskoga jezika na visokoobrazovnim institucijama bilo je do sada moguće jedino na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a kao strani jezik mogao se učiti na tečajevima koje je održavao lektor za mađarski jezik Sveučilišta u Osijeku. U edukaciji intelektualaca mađarske manjine postoje potrebe širega i stručnijeg dometa od navedenog, kako bi se mađarski jezik i književnost mogli svladati na takvoj razini da bi oni kasnije mogli postati nastavnici mađarskoga jezika u višim razredima osnovnih i srednjih škola. Nadalje, adekvatnim stručnim usavršavanjem oni bi mogli postati suradnici na radiju, na televiziji i u tisku, a pored toga bi mogli surađivati pri objavljivanju knjiga na mađarskom jeziku.

Učenje mađarskoga jezika na sveučilišnoj razini u Osijeku nije bez prethodne povijesti: od školske godine 1982/83. studenti bilo kojeg fakulteta osječkog sveučilišta su, na Katedri za pedagogiju, mogli učiti i mađarski jezik. Korist od učenja predmeta na mađarskom jeziku mogli su imati, prije svega, nastavnici razredne nastave i njegovatelji materinskog jezika. Nakon nekoliko godina, edukacija na mađarskom jeziku je prekinuta.

Ovo je prijedlog za osnivanje Katedre za mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Predložena katedra za mađarski jezik i književnost će svojim nastavnim planom i programom, za studente mađarske nacionalnosti stvoriti takve uvjete da nakon vrtića, osnovne i srednje škole mogu doći do fakultetske diplome na materinskom jeziku. Jednako tako, bi omogućila i daljnje obrazovanje studenata mađarske nacionalnosti: za nastavnike s diplomom više škole pružila bi im se mogućnost stjecanja fakultetske diplome.

1. 3. Koncept studijaStudij je koncipiran prema modelu 3 + 2. Prve tri godine čine preddiplomski

studij, koji se može studirati dvopredmetno. Dvopredmetni studij može se kombinirati s bilo kojim dvopredmetnim studijem koji je ponuđen na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Svrha preddiplomske kvalifikacije su završnost i mobilnost prema drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu.

Četvrta i peta godina čine diplomski studij mađarskog jezika i književnosti. Studenti mogu birati između dva smjera - nastavničkog i komunikološkog.

1. 4. Usporedivi studiji na drugim sveučilištimaStudij mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku

usporediv je među ostalima sa studijem Hungarologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i sa studijem mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Pečuhu i u Segedinu.

1. 5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataStudij mađarskog jezika i književnosti otvoren je prema pokretljivosti

studenata na horizontalnoj i vertikalnoj osnovi. Pokretljivost studenata osigurava se mogućnošću izabiranja kolegija koje nude katedre i odsjeci na Filozofskom ili na drugim fakultetima u okviru Sveučilišta J. J. Strossmayer. Nadalje, student može izabrati hoće li završiti preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti ili će nakon odslušanog preddiplomskog studija nastaviti studirati na nekom od ponuđenih smjerova u diplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti. Konačno, pokretljivosti studenata pridonosi i kreditni sustav ECTS - u skladu s odredbama Bolonjske deklaracije, prenošenjem kredita student može nastaviti studij na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu.

Prijedlog diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti nastavničkog smjera

1. UVOD

1.1. Potrebe za diplomskim studijem mađarskog jezika i književnosti nastavničkog smjera

Do dan danas, u Hrvatskoj nije riješeno visokoškolsko obrazovanje na mađarskom jeziku. Ukoliko su slušatelji željeli usvojiti znanja za svoj budući poziv nastavnika u osnovnim i srednjim školama s mađarskim nastavnim jezikom bilo je neophodno da pohađaju visoke škole ili fakultete u Mađarskoj. Ukoliko će se otvoriti mogućnost da studenti mađarske nacionalnosti uče na svom materinskom jeziku i na sveučilištu u Osijeku, sigurno će narasti broj studenata zainteresiranih za taj studij i tako će se osigurati kadar za škole s mađarskim nastavnim jezikom.

Program diplomskog studija mađarskog jezi ka i književnosti nastavničkog smjera temelji se na suvremenim spoznajama o učenju i usvajanju mađarskog jezika i književnosti.

Navedeni program u mnogim je elementima, posebice s obzirom na specijalističke metodičke kolegije u matičnoj struci, analogan programima nastavničkog obrazovanja na sveučilištima u Mađarskoj (primjerice Filozofski fakultet u Pečuhu i u Segedinu) i u inozemstvu u Mariboru i u Novom Sadu na Katedrama za mađarski jezik i književnost.

1.2. Dosadašnja iskustvaUspjehu obrazovanja nastavnika na mađarskom jeziku pridonijet će i iskustva

koje je Filozofski fakultet već stekao. U okolici Osijeka djeluje više obrazovnih ustanova gdje se pruža mogućnost za praktičnu nastavu.

Izdvajanje edukacijskog i stručno-metodičkog bloka kolegija iz općega studija mađarskog jezika i književnosti trebalo bi pridonijeti kvalitetnijem osposobljavanju nastavničkog kadra iz redova onih studenata koji su se opredijelili za nastavnički smjer.

1.3. Ciljevi i sadržaji studija Predviđeno je da se u ovom studiju budućim nastavnicima mađarskog jezika i

književnosti pruži temeljno teorijsko i praktično didaktičko-metodičko obrazovanje koje se tijekom jednogodišnjega pripravničkoga staža po završetku studija nadopunjuje razvijanjem praktičnih nastavnih kompetencija. Izvođenjem programa studija ostvaruju se sljedeći ciljevi: - osposobljavanje studenata da svoja stečena pedagoška znanja može kvalitetno

predati drugima u obrazovnim institucijama- osposobljavanje studenata da se na području mađarskoga jezika i književnosti

može baviti samostalnim istraživačkim radomProgram obuhvaća dvije osnovne vrste kolegija: specijalističke i stručne

kolegije. Specijalistički kolegiji, koji su djelomično obvezni, a djelomično izborni, uključuju temeljne kolegije (pedagogija, psihologija, didaktika) zajedničke svim nastavničkim usmjerenjima, te metodičke kolegije u matičnoj struci (glotodidaktika, metodika nastave jezika). Izborni kolegiji omogućit će studentima detaljnije upoznavanje sa specifičnim karakteristikama poučavanja mađarskog jezika i književnosti. Posljednji, deseti semestar studija posvećen je izradi diplomskog rada i daljnjem praktičnom usavršavanju budućih nastavnika.

1.4. Partneri izvan visokoškolskog sustava koji su zainteresirani za pokretanje diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti nastavničkog smjera

Partneri izvan visokoškolskoga sustava zainteresirani za izvođenje diplomskoga studija mađarskog jezika i književnosti u nastavničkom smjeru su sve

vrste obrazovnih institucija u kojima se predaje mađarskog jezika i književnosti te Zavod za unapređenje školstva koji u suradnji s fakultetom prati, organizira i provodi permanentno stručno usavršavanje nastavnika tijekom cijelog radnog vijeka.

1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataStudenti u ovom studiju mogu iz ponude Filozofskoga fakulteta i Sveučilišta

izabrati dio kolegija koje će slušati. Prenošenjem ostvarenih ECTS bodova studentima se omogućuje nastavak istoga ili sličnoga studija na drugim sveučilištima u zemlji ili inozemstvu.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija:Diplomski studij mađarskog jezika i književnosti nastavničkog smjera.

2.2. Nositelj studija: Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku.

2.3. Izvođač studija: Filozofski fakultet u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost.

2.4. Trajanje studija: 2 godine (4 semestra)

2.5. Uvjeti upisa: Studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomski studij mađarskog

jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku ili na drugim srodnim fakultetima u zemlji ili inozemstvu. Studij se može upisati u kombinaciji s nekim drugim studijem nastavničkog smjera Filozofskog fakulteta u Osijeku.

2.6. Diplomski studij: Za praćenje programa diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti

nastavničkog smjera dovoljan je preddiplomski studij mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku ili na drugim srodnim fakultetima u zemlji i inozemstvu.

U ovom studiju student dalje razvija kompetencije stečene u preddiplomskom studiju mađarskog jezik i književnosti, te po završetku diplomskoga studija stječe sljedeće stručne i specijalističke kompetencije:- jezičnu i književnu kompetenciju na mađarskom, - poznavanje kulture zemalja mađarskoga govornoga područja (geografskih,

kulturno-povijesnih, društveno-političkih, gospodarskih i drugih aspekata), - poznavanje književno-znanstvene terminologije i metodologije, - poznavanje tehnika istraživačkoga rada s obzirom na proces učenja i poučavanja

mađarskog jezika i književnosti.

Studenti stječu sljedeće sposobnosti: - sposobnost lingvističke analize strukture i uporabe jezika,- sposobnost individualne interpretacije književnoga djela,- sposobnost primjene interkulturalnoga pristupa u usporednim analizama

kulturnih, povijesnih i geografskih veza između Hrvatske i Mađarske,- sposobnost primjene tehnika znanstvenoga i istraživačkoga rada.- sposobnost da nastavi studij u doktorskoj školi (primjerice u Pečuhu)

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: Završetkom studija studenti stječu akademski stupanj magistar/magistra edukacije mađarskog jezika i književnosti.

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

ISHODI UČENJA PROGRAMA DIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA MAĐARSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Poznavanje i razumijevanje

- proširiti znanja usvojena na preddiplomskom studiju- objasniti načine usvajanja drugog jezika - opisati i usporediti načine usvajanja jezika kod dvojezičnih

govornika - objasniti razlike mađarskog i hrvatskog jezika- poznavati metodologiju nastave mađarskog jezika i

književnosti- poznavati povijest i kulturu mađarske nacionalne manjine- objasniti jezične pogrješke dvojezičnih govornika u nastavi- objasniti ulogu i kriterije pri odabiru i primjeni nastavnog

materijala- poznavati i razumjeti suvremene lingvističke discipline- poznavati književno-znanstvenu terminologiju i metodologiju- poznavati raznovrsne nastavne metode koje se koriste u

obradi tema iz književnosti i tema vezanih za kulturu i tradiciju

- odrediti kriterije za provjeru usvojenih znanja - razumjeti temeljna teorijska i praktična znanja iz

psihologijskih i edukacijskih znanosti (pedagogije i didaktike)

Primjena znanja i razumijevanje

- samostalno izvoditi nastavu mađarskog jezika u osnovnim i srednjim školama

- samostalno pripremiti plan nastavnog sata- odrediti ciljeve sata - odrediti didaktička pomagala pri izvedbi sata- primijeniti znanja iz lingvistike i znanosti o književnosti na

nastavnom satu- primijeniti kriterije za provjeru znanja- samostalno izraditi diplomski rad- primijeniti stečena znanja i vještine pri polaganju stručnog

ispita- osmisliti nove nastavne metode

Donošenje zaključaka i sudova

- ciljano raspravljati o glavnim odrednicama metodologije nastave mađarskog jezika

- argumentirano raspravljati o odabiru načina izvođenja nastave i odabiru i primjeni didaktičkog materijala

- razumjeti i primijeniti osnovna etičke načela nastavničkog posla

Prezentacije - prezentirati stečena znanja i iskustva primjenjujući modernu tehnologiju

- predočiti svoj stav i argumantirati ga u radu s roditeljima, kolegama ili stručnim skupovima

- uspješno komunicirati s učenicima, roditeljima i kolegama- prezentirati rezultate svog rada i usavršavanja na stručnim

skupovima Vještine učenja - pratiti stručnu literaturu

- sudjelovati na stručnim skupovima - samostalno i trajno razvijati vještine podučavanja

Prijedlog diplomskog studija komunikološkog smjera

1. UVOD 1.1 Potreba za pokretanjem diplomskog studija komunikološkog smjera

S obzirom da do sada Mađari u Hrvatskoj nisu imali mogućnost studiranja na materinskom jeziku, pokazuje se veliki nedostatak stručnjaka koji bi se, bilo u novinstvu, na radiju, televiziji ili u organiziranju kulturnog života te u turizmu, mogli služiti svojim poznavanjem mađarske kulture. Ovo stručno usmjerenje udovoljilo bi tim zahtjevima.

1.2. Ciljevi i sadržaji studijaZadaća ovog stručnog usmjerenja je oblikovanje suvremenog pogleda na

organizaciju kulture i obrazovanja, upoznavanje najvažnijih pitanja kulture i obrazovanja, pripremanje za uspješnu primjenu načela teorije obrazovanja. Polaznici se pripremaju za upoznavanje organizacijske metode rada, okvira kulturalnih ustanova, i osposobljavaju se za njihovo korištenje u praksi. U posjedu tih saznanja bit će sposobni stručno rukovoditi kulturalnim ustanovama. Kako nedostaju stručnjaci na području komunikologije koji su u stanju djelovati na mađarskom jeziku, bilo putem tiska ili audiovizualno, ovo stručno usmjerenje pripremilo bi svoje slušače i da na tom području steknu praktično znanje kako bi mogli stručno obavljati te djelatnosti.

1.3. Usporedivi studiji na drugim sveučilištimaUsporedivi studiji na drugim sveučilištima su među ostalima diplomski studij u

izvođenju Odsjeka za mađarski jezik i književnost na Segedinskom Znanstvenom Sveučilištu. U diplomski studij priključeni su i fakulteti u Beču, Cluj-Napoci (Rumunjska), Novom Sadu, Pečuhu i Debrecinu.

1.4. Partneri izvan visokoškolskog sustava Partneri izvan visokoškolskoga sustava zainteresirani za izvođenje

diplomskoga studija za mađarski jezik i književnost u komunikološkom smjeru su svi subjekti u kulturno-prosvjetnim ustanovama i u gospodarskom i javnom sektoru.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija: Diplomski studij za mađarski jezik i književnost komunikološkog smjera .

2.2. Nositelj studija: Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku.

2.3. Izvođač studija: Filozofski fakultet u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost.

2.4. Trajanje studija: 2 godine (4 semestra)

2.5. Uvjeti upisa na studij: Upisati se mogu kandidati sa završenim preddiplomskim studijem za

mađarski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku ili drugdje u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Studij je dvopredmetan. Može se kombinirati s bilo kojim dvopredmetnim diplomskim studijem u nenastavničkom ili nastavničkom smjeru koji postoje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Oba studijska predmeta su ravnopravna.

2.6. Diplomski studij: U ovom studiju student dalje razvija kompetencije stečene u preddiplomskom studiju.

2.7. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija: Završetkom diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti komunikološkog smjera stječe se zvanje magistar/magistra mađarskoga jezika i književnosti.

Plan diplomskog studija nastavničkog smjera

I. GODINA 1. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V STeorija književnosti 1 1 - 1 2 3Povijest mađarskog jezika 1 1 - 1 2 3Suvremena mađarska proza 1 1 - 1 2 3Poznavanje naroda u Panonskom bazenu** 1 - 1 2 2Psihologija odgoja i obrazovanja* 2 - 2 4 6

* u dvopredmetnom studiju satnica i ECTS bodovi zajedničkih predmeta nastavničkog smjer raspodjeljuju se ravnopravno na oba predmeta koja studiraju **Odluka Senata od 29. studenoga 2010.


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V STeorija književnosti 2 1 - 1 2 3Povijest mađarskog jezika 2 1 - 1 2 3Suvremena mađarska proza 2 1 - 1 2 2Suvremena mađarska lirika 1 1 - 1 2 2Didaktika* 2 - 2 4 6

* u dvopredmetnom studiju satnica i ECTS bodovi zajedničkih predmeta nastavničkog smjera raspodjeljuju se ravnopravno na oba predmeta koja studiraju

II. GODINA 3. semestar Ukupno sati

tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SSuvremena mađarska lirika 2 1 - 1 2 2Metodika nastave mađarskog jezik i književnosti

2 2 - 4 4

Pedagogija* 2 - 2 4 6* u dvopredmetnom studiju satnica i ECTS bodovi zajedničkih predmeta nastavničkog smjera raspodjeljuju se ravnopravno na oba predmeta koja studiraju


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SDiplomski rad* 30Školska praksa (DP)*** - 2 - 2 5

* Zajedno s predviđenim ECTS bodovima za diplomski rad drugog dvopredmetnog studija diplomski rad nosi ukupno 30 ECTS bodova.*Odluka Senata od 20. srpnja 2009.*** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.

POPIS IZBORNIH PREDMETA U DIPLOMSKOM STUDIJU – nastavnički smjer

PREDMET Broj sati tjedno ECTS bodoviIstraživanje folklora 1 1P + 1S 3Istraživanje folklora 2 1P + 1 S 3Komunikacijske vježbe 1 2V 3Komunikacijske vježbe 2 2V 3Stilistika mađarskog jezika* 1P + 1S 3Mađarski jezik u odgoju i obrazovanju** 1P + 1S 2

**Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

Plan diplomskog studija komunikološkog smjera


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKultura Mađara i drugih podunavskih naroda i naroda u prostoru Alpe-Jadran 1

2 - 1 3 3

Mađarski turistički i kulturno povijesni spomenici u Hrvatskoj 1

- - 2 2 3

Teorija komunikacije 1 - 2 3 3Povijest kulture 1 2 - 1 3 3Nadgledana praksa - 2 - 2 2


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SKultura Mađara i drugih podunavskih naroda i naroda u prostoru Alpe-Jadran 2

2 - 1 3 3

Mađarski turistički i kulturno povijesni spomenici u Hrvatskoj 2

- - 2 2 3

Povijest kulture 2 2 - 1 3 3Marketing 1 - - 2 2 2Osnove multimedija 1 - - 2 2 3Nadgledana praksa - 2 - 2 2


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SOsnove multimedija 2 - - 2 2 3Marketing 2 - - 2 2 2Socijalna psihologija 2 - 1 3 3Tiskovni žanrovi 1 - 2 3 3Sudjelovanje u istraživanjima - - 3 3 2Nadgledana praksa - 2 - 2 2


tjednoECTS

bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V SDiplomski rad* 30* Zajedno s predviđenim ECTS bodovima za diplomski rad drugog dvopredmetnog studija diplomski rad nosi ukupno 30 ECTS bodova.*Odluka Senata od 20. srpnja 2009.

POPIS IZBORNIH PREDMETA U DIPLOMSKOM STUDIJU– komunikološki smjer

PREDMET Broj sati tjedno ECTS bodoviIstraživanje folklora 1 1P + 1S 3Istraživanje folklora 2 1P + 1 S 3Komunikacijske vježbe 1 2V 3Komunikacijske vježbe 2 2V 3Izborni predmet iz ponude Fakulteta i Sveučilišta 3

OPIS PREDMETANASTAVNIČKI SMJER

3.1.3. Obvezni predmeti u diplomskom studiju nastavničkog smjera

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI 1-2. KOD: MADN01 MADN02

Okvirni sadržaj predmetaZnanost o književnosti, povijest književnosti, teorija književnosti. Pravci, škole. Sustav književnih rodova i književnih vrsta. Poetika, osnovni pojmovi književnih vrsta. Književni tropi. Što je tekst? Epika. Načini pripovijedanja. Odnos pripovjedača i autora. Opis. Autobiografija: dnevnici i pisma. Lirske forme. Osnovni pojmovi metrike. Na granici poezije i proze. Temelji teorije drame. Moderna drama. Kanon i kanonizacija. Regionalizam u današnjoj književnosti. Teškoće prevođenja.

CiljKolegij namjerava pripremiti slušatelje za usvajanje i korištenje temeljnih poetsko-retoričkih pojmova. Prvenstveno se obrađuju pitanja koja pružaju mogućnost uvida u moderne sustave analize književnosti, odnosno daje pregled karakterističnih i najpoznatijih pravaca istraživanja književnosti koji u današnjoj formalnoj teoriji, povijesti recepcije i retorike imaju izraziti značaj. Predavanja u osnovi posreduju u upoznavanju takvih teorija proze i poetike pomoću kojih će se slušatelji osposobiti za interpretaciju književnih djela i za aktivno sudioništvo u stvaranju značenja.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:

- definirati poetsko-retoričke pojmove - opisati moderne sustave analize književnosti- nabrojati pravce istraživanja književnosti- objasniti teorije proze i poetike - demonstrirati analizu književnog djela

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Arisztotelész: Poétika, Bp. 1994.Kis magyar retorika. Szerk. Szörényi László, Szabó Zoltán. Bp. 1997.Wellek-Warren: Az irodalom elmélete, Budapest, 2003.Milivoj Solar: Teorija književnosti, Zagreb.Bókay Antal: Modernitás és irodalomtudomány. Irodalomtudomány a modern korban, Bp. 1997.Szegedy-Maszák Mihály: Fordítás és kánon. Irodalmi kánonok, Debrecen, 1998.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne teorije. Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Milivoj Solar: Granice znanosti o književnosti, Zagreb, 2000.Thomka Beáta: Metafora, interpretáció, teória. Az irodalomértés horizontjai, Pécs,1995.Bókay–Vilcsek (szerk.) A modern irodalomtudomány kialakulása, Bp. 1998.Irodalomelmélet az ezredvégen, Szeged, 2002.Szirák Péter: A regionalitás a huszadik századi magyar irodalomban (kézirat)A Világirodalmi lexikon

Bodovna vrijednost predmeta:3 ECTS-a

Način polaganja ispita:Pismeno i usmeno

Preduvjeti upisa:Nema

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Provođenje ankete o uspješnosti izvođenja kolegija sa studentima po završetku kolegija

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kolokvij 1,00završni usmeni ispit 1,30

Ukupno 3

POVIJEST MAĐARSKOGA JEZIKA 1-2. KOD: MADN03 MADN04

Okvirni sadržaj predmetaMjerila jezične srodnosti. Jezične promjene: unutarnje rekonstrukcije i prinude. Mađarski dijalekti, izvori povijesti jezika. Jezične uspomene. Povijest fonema, povijest morfema, povijest značenja, povijest korištenja. Stari mađarski nazivi mjesta i osoba. Analiza temeljnog ugro-finskoga jezika. Promjene suglasnika u pramađarskom razdoblju I - II. Sustavi i promjene suglasnika s početka staromađarskog razdoblja. Formiranje suglasnika koji su nedostajali u jeziku. Posuđenice iz staromađarskoga razdoblja. Sustav samoglasnika osnovnoga uralskog jezika. Promjene samoglasnika pramađarskoga razdoblja. Najbitnije promjene samoglasnika staromađarskoga razdoblja. Imenska deklinacija. Imenske oznake. Glagolske oznake. Glagolska deklinacija imena. Nastavci. Tvorba riječi. Karakteristike sintakse ugro-finskih jezika.

CiljCilj kolegija je da slušatelje upozna s glavnim fazama u oblikovanju sustava fonetike, morfologije i rječničkog blaga mađarskoga jezika. Pomoću sredstava komparativne znanosti jezika, u predmetu se pokušava rekonstruirati uralski temeljni jezik i njegova svojstva. Obrađuju se i pouke iz zaključaka koji se mogu izvući iz posuđenica, najbitnijih varijanti samoglasnika i suglasnika pramađarskoga i staromađarskoga jezika kao i formiranje nedostatnih glasova. U bitni dio predmeta spada i prikazivanje glavnih tipova morfologije i sintakse svojstvenih ugro-finskim jezicima. Za predočavanje složenih jezičnih tokova kao temelj služe sačuvani jezični spomenici.


- nabrojati glavne faze u oblikovanju fonetike, morfologije i leksikologije- rekonstruirati glasove i oblike iz uralskog jezika- dokazati varijante glasova na primjeru posuđenica- prikazati formiranje nedostatnih glasova u pramađarskom i staromađarskom - čitati stare jezične spomenike- dokazati jezične mijene u različitim razdobljima razvoja jezika


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bárczi Géza – Benkő Lóránd – Berrár Jolán: A magyar nyelv története. Bp., 1967. 97–180., 212–235., 259–316.Benkő Lóránd: Az Árpád kor magyar nyelvű szövegemlékei. Bp., 1980. 69–121.Bereczki Gábor: A magyar nyelv finnugor alapjai. Bp., 1996. 1–41., 61–93.Mészöly Gedeon: Ómagyar szövegek nyelvtörténeti magyarázatokkal. Bp., 1956.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Benkő Lóránd: A történeti nyelvtudomány alapjai. Bp., 1988.Horger Antal: A magyar nyelvjárások. Bp., 1934.Hajdú Péter: Az uráli nyelvészet alapkérdései. Bp., 1981.Ligeti Lajos: A magyar nyelv török kapcsolatai a honfoglalás előtt és az Árpád-korban. Bp., 1989. 182–188., 194–202.Hadrovics László: Magyar frazeológia. Bp., 1995





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kolokvij 0,80završni usmeni ispit 1,50

Ukupno 3

SUVREMENA MAĐARSKA PROZA 1-2 KOD: MADN06 MADN07

Okvirni sadržaj predmeta. Géza Ottlik: Škola na granici. Miklós Mészöly: Saulus. Miklós Mészöly: Točni događaji usput . Imre Kertész: Čovjek bez sudbine. Imre Kertész: Dnevnik s galije. Péter Nádas: Kraj jednog obiteljskog romana. Péter Esterházy: Sedamnaest labudova. Jedan roman Lajosa Grendela. Ádám Bodor: Okrug Sinistra. László Garaczi: Kao da živiš! Pál Závada: Jadvigin jastuk .

CiljU kolegiju se redom upoznaju karakteristike ja-oblika pripovijetki pisanih u prvom licu, od 1945. godine do naših dana. U seminaru se posebno koncentrira na one tekstove čiju prosudbu karakterizira opće suglasje. Izbor sadrži istaknute tekstove kasnoga modernizma, razvoj razdoblja nakon modernizma od 80-tih godina, kao i suvremenog stvaralaštva. Romane se ne analizira izolirano, nego u suodnosu s cjelokupnim opusom autora, obraćajući pozornost na pripovjedačku osebujnost pojedinih autora. U kolegiju se slušatelji upoznavaju s više romana mađarskog nobelovca, Imre Kertésza, pisanih u prvom licu koji predstavljaju radikalni preporod ja-oblika pripovijedanja.


- definirati vremensko razdoblje suvremene mađarske proze- definirati pojam romana pisanog u ja-formi- nabrojati glavne predstavnike modernizma u Mađarskoj- analizirati romane nobelovca Kertész Imrea- analizirati pripovjedački aspekt modernih romana- usporediti mađarski i hrvatski modernizam

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara. Domaća zadaća.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Peter Szirak: Folytonosság és változás. Debrecen, 1998.Prózatörténeti tanulmányok, Budapest, 1998.


Način polaganja ispita:Usmeno i pismeno.



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70referat 0,80završni usmeni ispit 1,50

Ukupno 3

POZNAVANJE NARODA U PANONSKOM BAZENU* KOD: MADN08

Okvirni sadržaj predmetaMađari u Panonskom bazenu. Demografija Mađara Panonskog bazena kao velikog europskog regiona. Prirodna područja i njihova humana struktura. Područna raščlamba mađarstva. Nizina. Zadunavlje. Ekološki okoliš, prostorna raščlamba i struktura naselja. Društvo, pučanstvo. Nacionalne grupe. Gospodarenje. Vjerske zajednice. Narodno graditeljstvo. Enterijeri i namještaj. Obrada drveta, roga i kože. Nošnja. Vezovi. Narodna glazba i plesovi. Umjetnost riječi. Interetničke veze Mađara.

CiljPredmet s aspekta interdisciplinarnih znanosti raspravlja o Panonskom bazenu kao o velikom europskom regionu koji je pred integracijom. Prikazuje njegovu humanu strukturu u međusobnoj ovisnosti i omjeru prirodnih predjela, uglavnom pomoću etnografskih, etnoloških, književnih, demografskih, nacionalnih i lokalno-povijesnih te kulturno-povijesnih činjenica. Također informira o regionalno-kulturnom raščlanjivanju cjeline Mađara u Panonskom bazenu. U kolegiju se stavlja naglasak na euroregionalne inicijative našega doba za ujedinjavanje jer nakon pojedinih razvojnih putova, u doglednom će vremenu Mađari Panonskog bazena i narodi koji žive u njegovom okruženju, kao i njihovi pripadnici koji žive u Mađarskoj - nacionalne manjine - postati dijelovi ujedinjene Europe te ujedno i stvaratelji i kooperanti u premošćivanju granica u nacionalno-gospodarskoj, ekološkoj, kulturalnoj i znanstvenoj povezanosti na ovom području.


- definirati prostor Panonskog bazena - opisati s aspekta socioloških i ekonomskih promjena potrebu za ujedinjenjem

cijele regije Panonskog bazena i naroda koji žive u njemu- demonstrirati interdisciplinarnost u proučavanju naroda toga prostora u

pogledu međuovisnosti u književnosti, etnologiji, demografskim pokazateljima, nacionalnim i lokalno-povijesnim i kulturno-povijesnim činjenicama

- opisati u prostornom i vremenskom kontekstu, te kontekstu povijesnih mijena raščlanjivanje mađarskog naroda u regiji

- opisati važnost manjinskih skupina ovog prostora u svim državama regije za ujedinjenje u gospodarske i kulturne unije naroda

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara. Seminarski rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Lábadi Károly: Kárpát-medencei ismeretek (kézirat), Gödöllő, 2003.(Poznavanje naroda u Panonskom bazenu (rukopis), Gödöllő, 2003.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Boross Marietta: Népművészet: Képzőművészeti Kiadó és Nyomda. Budapest, 2001.(Narodna umjetnost: Likovno umjetnička naklada i tiskara Budimpešta, 2001.)


Način polaganja ispita:Usmeno



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50završni usmeni ispit 1,50

Ukupno 2

SUVREMENA MAĐARSKA LIRIKA 1-2. KOD: MADN10 MADN11

Okvirni sadržaj predmetaŽivotno djelo Pilinszkog. Povijest prihvaćanja lire Pilinszkog. Pjesnik mađarskoga kasnog modernizma. Pilinszky i evanđeoska estetika. Trapez i razboj. Morfologija vizije: Trećeg dana. Apokrif. Nesreća božanske kreature: Velegradske ikone. Prihvaćanje ovozemaljskog postojanja: Trnje, Konačni razvitak, Krater. Prozna djela. Eseji, pisma.

CiljJános Pilinszky je istaknuta ličnost mađarske književne tradicije koja je nasilno prekinuta nakon 1945. godine. Njegovo se životno djelo oštro ograđuje od ideološki utemeljene tendencije razdoblja, zbog njegova izvanredno čvrstog estetskog temeljnog stava te snažnog usmjerenja prema Evanđeljima. Do istinske reinterpretacije njegove poezija dolazi istodobno s početkom novih književnih istraživanja, pokrenutih tek krajem 80-tih godina. Nakon definiranja njegova mjesta u književnoj povijesti, u žižu tumačenja je izručenost individualnog ljudskog postojanja i shvaćanje ljubavi koja proizlazi iz te spoznaje. Osim u poeziji i u njegovoj publicistici, povijest formiranja životnog djela možemo pratiti u jezičnom stavu i jezičnoj idejnosti njegovih dramskih tekstova.


- opisati glavne kulturno-povijesne mijene u razdoblju nakon II. svjetskog rata- povezati sociološke promjene s temama i stilom u književnosti toga doba- prikazati i analizirati glavna djela Jánosa Pilinszkog, Ágnesa Nemes Nagy,

Lászla Nagy- nabrojati književne vrste u kojima su stvarali pjesnici modernizma- opisati glavne motive i osjećaje iz poezije Jánosa Pilinszkog - dokazati važnost modernizma u razvoju mađarske lirike


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Összes versei. Bp., 1999.Pilinszky János összegyűjtött művei. Tanulmányok, esszék, cikkek I–II. Bp., 1993.Publicisztikai írások. Bp., 1999.Naplók, töredékek. Bp., 1995.Jelenits István: Az ének varázsa. Bp., 234–332Tolcsvai Nagy Gábor: Pilinszky János. Pozsony, 2002.Kulcsár Szabó Ernő: A magyar irodalom története. 1945–1991. Bp., 1993. vonatkozó fejezetNémeth G. Béla: Az apokalipszis közelében. Pilinszky János: Apokrif.U: Századutóról-századelőről. Irodalmi és művelődéstörténeti tanulmányok. Bp., 432–452.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Balassa Péter: A látvány és a szavak. Bp., 1987. 137–172.Kulcsár Szabó Zoltán: Intertextuális háttér és szöveghagyomány rétegződése az Apokrifben.U: Hagyomány és kontextus. Bp., 1998. 83–102.Szegedy-Maszák Mihály: A szenvedő misztikus. Irodalomtörténeti Közlemények. 1982. 499–502.Tüskés Tibor: Pilinszky János alkotásai és vallomásai tükrében. Bp., 1986.


Način polaganja ispita:Usmeno i pismeno (domaća zadaća)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,20aktivnost 0,30referat 0,40završni pismeni ispit 0,50završni usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

METODIKA NASTAVE MAĐARSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTIKOD: MADN12

Okvirni sadržaj predmetaMetodika nastave mađarskog jezika u osnovnim i srednjim školama. Metodika nastave mađarske književnosti u osnovnim i srednjim školama. Metodika nastave mađarskog jezika kao stranog jezika. Hungarologija kao znanost

CiljKolegij će pripremati studente, kako treba predavati stečena znanja u okviru jednog nastavnog sata. Studenti će se upoznavati s metodičkom koncepcijom nastavnog sata, s izradom pripreme nastavne jedinice, s primjenom raznih aplikacija. Nakon teorijske pripreme, praktički će se obučavati u osnovnim i srednjim školama s nastavom na mađarskom jeziku.

Ishodi učenja- Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:- nabrojati metodičke pristupe u nastavi jezika i književnosti- izraditi pripravu za izvođenje nastavnog sata- izraditi izvedbeni i operativni plan za izvođenje nastave u osnovnoj i srednjoj

školi- primijeniti nastavna sredstva i pomagala- primijeniti stečena znanja u praktičnoj nastavi u osnovnim i srednjim školama

u kojima se u nastavi služe mađarskim jezikom - demonstrirati nastavni sat

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vježbi. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Vörös József: Irodalomtanítás az általános és középiskolában, Tankönyvkiadó, Budapest, 1999.(Predavanje književnosti u osnovnim i srednjim školama, Tankönyvkiadó, Budimpešta, 1999.)A magyar nyelv és irodalom tanításának módszertana (jegyzet, kézirat)(Metodika predavanja mađarskog jezika i književnosti-skripta, rukopis)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Bábosik I.: A nevelés mint értékközvetítő tevékenység, Új Pedagógiai Szemle, 1996., 7–8. sz., 19–27.(Odgoj kao djelatnost za posredovanje vrijednosti. Új Pedagógiai Szemle, 1996., br. 7-8, 19-27.) Kovács Sándor: Kommunikációs viszonyok az osztályban, Új Pedagógiai Szemle, 1993., 7–8. sz., 115–118.(Novi komunikacijski odnosi u razredu, Új Pedagógiai Szemle, 1993., br. 7-8, 115-118)Gáspár László: Neveléselmélet, Budapest, 1997.(Teorija odgoja, Budimpešta, 1997.)


Način polaganja ispita:Usmeno (konzultacije)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00konzultacije 0,80kontinuirana provjera znanja 1,00završni usmeni ispit 1,20

Ukupno 4

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD: POO

Okvirni sadržaj predmetaCiljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.

Cilj:Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja. Studenti će moći pokazati razumijevanje teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu. Studenti će moći objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća. Studenti će moći planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline


- nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja- definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja- prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim

domenama- opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja - nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja- analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika

učenja i poučavanja - objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u

odgojno-obrazovnom procesu- analizirati sociološke pojave iz tzv. skrivenog kurikuluma i njegove posljedice

na odgojno-obrazovni proces

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP.Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon


Način polaganja ispita:pismeno i usmeno


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) 2,17završni pismeni ispit 2,73

Ukupno 6

DIDAKTIKA KOD: DID

Okvirni sadržaj predmetaOsnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma.Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje.Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.

Cilj:Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije , ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj kritičkoga mišljenja.


- nabrojati osnovne didaktičke postupke kod planiranja, organizacije, ostvarivanja i vrednovanja ishoda učenja

- objasniti važnost kritičkog razmišljanja u odgojno-obrazovnom procesu- usporediti različite tehnike podučavanja- prikazati nedostatke i prednosti pojedinih tehnika podučavanja- primijeniti teoriju didaktike na oblikovanje vlastitog nastavničkog stila


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet.Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: Napredak 144, (305.-319.).Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminarski rad 0,25aktivnost na nastavi i zadaće 0,25kontinuirano praćenje znanja 2,50završni ispit 1,50

Ukupno 6

PEDAGOGIJA KOD: PED

Okvirni sadržaj predmetaPedagogija znanost o odgojuOdnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.

Temeljni pedagogijski pojmoviSličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.

Institucionalni i vaninstitucionalni odgojObitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija

Cilj:Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse.Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća trebaju studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke, studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje i oblike..


- razlikovati osnovne pedagoške termine i pojmove- pravilno primjenjivati pedagošku terminologiju u svakodnevnoj

komunikaciji- opisati značajnost pedagoške praske i odgojnih iskustava za

uspostavljanje kvalitetnije pedagogijske teorije- u svom nastavničkom radu koristiti se pedagogijskim spoznajama koje će

im olakšati snalaženje u odgojno-obrazovnoj praksi - primijeniti spoznaje u svom daljnjem usavršavanju i povezivati ih s novim

u obogaćivanju svojih osobnih kompetencija unutar cjeloživotnog obrazovanja


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str. 17.-34.Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00završni pismeni i usmeni ispit 3,00

Ukupno 6

ŠKOLSKA PRAKSA (DP)* KOD: ŠPDPB

Okvirni sadržaj predmetaStudenti hospitiraju u osnovnoj školi Kulturno-prosvjetnog centra Mađara u Osijeku. Tijekom prakse obavezno moraju prisustvovati nastavi. Plan prakse student individualno dogovara u školi da bi je mogao prilagoditi ostalim obavezama koje ima.

Cilj:Kolegij će omogućiti studentima predavanje stečena znanja u okviru jednog nastavnog sata. Studenti će se upoznavati s koncepcijom nastavnog sata, s izradom pripreme nastavne jedinice, s primjenom raznih aplikacija.

Ishodi učenjaArtikulirati nastavni sat primjenjujući primjerene nastavne metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva. Organizirati nastavni proces. Poznavati organizaciju sustava odgoja i obrazovanja mađarske manjine te ustroj odgojno-obrazovnog procesa na svim razinama. Voditi pedagošku dokumentaciju, ispitivanje, ocjenjivanje i vrednovanje u skladu s zakonskom regulativom i kriterijima osobne i profesionalne etičnosti

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata vježbi

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Hétszínvilág. Olvasókönyv. Apáczai Kiadó, Debrecen, 2009.2. Hétszínvilág. Munkafüzet. Apáczai Kiadó, Debrecen, 2009.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Lukács Krisztina és N. Tóth Zsuzsa Kérdőív tanárjelölteknek. In Fallier Erika és

Gedeon Éva (ur.) Gondolatok a tanárképzésről. Kiadvány a Pro Renovanda Alapítvány támogatásával, Budapest, 1992.

2. Kósáné Ormai Vera: A mi iskolánk. Neveléspszichológiai módszerek az iskola belső értékelésében. Iskolafejlesztési Alapítvány, Budapest, 1998.

3. Szitó Imre: Kommunikáció az iskolában. ELTE, Budapest, 2007.4. Szitó Imre: A tanulási stratégiák fejlesztése. ELTE, Budapest, 2005.



Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Kontinuirano praćenje, dnevnik nastavne prakse i esej

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00zadaće, eseji 1,80dnevnici 2,20

Ukupno 5

OPIS PREDMETAKOMUNIKOLOŠKI SMJER

3.1.4. Obvezni predmeti diplomskog studija komunikološkog smjera

KULTURA MAĐARA I DRUGIH PODUNAVSKIH NARODA I NARODA UPROSTORU ALPE-JADRAN 1-2. KOD: MADK01

MADK02

Okvirni sadržaj predmetaPovijesna raščlamba Mađara. Prostorni razmještaj. Demografski pokazatelji. Kultura i povijest kulture. Demografski pokazatelji. Književne pojave. Etnografske karakteristike. Komunikacijske pojave. Interetničke veze. Mađari u Austriji. Mađari u Sloveniji. Mađari u Hrvatskoj. Mađari u Srbiji i Crnoj Gori. Mađari u Slovačkoj. Mađari u Rumunjskoj. Mađari u Ukrajini.

CiljPodunavlje i regija Alpe-Jadran su jedan od najjedinstvenijih regiona Europe. Iz aspekta nacionalnosti, to je jedan od najšarenijih prostora u kojemu Mađari napučuju centralnu oblast. Predmet daje sliku o mađarskim nacionalnim grupama koje se nalaze u ovom prirodno-ekološkom životnom prostoru, o njihovoj prostornoj raščlambi, o njihovom smještaju i daje demografske pokazatelje. U težnji za cjelovitošću u kolegiju je riječ i o drugim narodima koji s u dodiru s Mađarima (o Hrvatima, Slovacima, Rumunjima, Austrijancima, Ukrajincima itd.), o njihovoj kulturi, o povijesti suživota koristeći se prvenstveno sredstvima znanosti o čovjeku, etnografiji. Stremljenje našega doba, misao o ostvarivanju zajedničke Europe, još više opravdavaju prirodne datosti i zajednički životni prostor a to koncepcija predmeta smatra veoma bitnim: treba upoznati mađarske i pored njih druge nacionalne skupine u Panonskom bazenu, nacionalne manjine jer su dijelovi ujedinjene Europe i predstavljat će most za nadilaženje granica u gospodarskom, ekološkom, kulturnom i znanstvenom životu.


- nabrojati narode i nacionalne manjine pojedinih zemalja regije Alpe-Jadran- pojasniti nacionalnu šarolikost prostora Alpe-Jadran- nabrojati države prostora Alpe-Jadran u kojima žive Mađari- prikazati uzročno-posljedične veze događaja koji su doveli do raščlanjivanja

mađarskog naroda- objasniti povezanost Mađara s Hrvatima, Slovacima, Rumunjima,

Austrijancima, Ukrajincima i drugim narodima ovog prostora temeljem antropoloških i etnografskih metoda proučavanja

- prikazati važnost raznih naroda i nacionalnih manjina u Panonskom bazenu za ujedinjenje u nove ekonomske i političke unije

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara. Test.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Balassa Iván: A szomszédos országok magyarjainak néprajza, Planétása, Budapest, 2003.(Etografija Mađara u susjednim državama, Planétása, Budimpešta, 2003.)Lábadi Károly: Kárpát-medencei ismeretek (kézirat), Gödöllő, 2003.Poznavanje naroda u Panonskom bazenu – rukopis, Gödöllő, 2003.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Kósa László–Filep Antal: A magyar nép táji-történeti tagolódása, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1975.






Ukupno 3

MAĐARSKI TURISTIČKI I KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI U HRVATSKOJ 1-2. KOD: MADK03

MADK04

Okvirni sadržaj predmetaMađarski spomenici na obalama Jadrana. Rijeka. Zadar. Šibenik. Trogir. Split. Dubrovnik. Mađarski spomenici na otocima: Krk, Hvar, Korčula, Orebić. Zagreb. Mađarski spomenici u Slavoniji i Baranji.

CiljBlizak suživot i zajednička povijest mađarskoga i hrvatskoga naroda započeo je 1102. godine kada je mađarski kralj Koloman okrunjen za kralja Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ovaj je događaj i službeno obilježen 2002. godine. Tijekom više od 800 godina mađarska i hrvatska povijest imaju brojne dodirne točke. U navedenom razdoblju stvarani su, a velikim dijelom i ostali brojni arhitektonski, spomenici ili druga povijesno-kulturna dobra koja i danas svjedoče o nekadašnjim snažnim kulturnim i povijesnim vezama. Većina njih i danas su turističke atrakcije. Cilj predmeta je upoznavanje s njima, kako bi preko njihove popularizacije oživili povijesne veze i još više osnažili dobrosusjedske odnose.


- definirati vremensko razdoblje zajedničke povijesti Mađara i Hrvata- nabrojati glavne povijesne događaje vezane za zajedničku povijest - objasniti kulturno-povijesne veze Mađara i Hrvata kroz povijest- analizirati sociološke i kulturne posljedice višestoljetnog suživota- nabrojati glavne spomenike kulture u Hrvatskoj koje su izgradili Mađari ili su

nastajali u stilovima koji obilježavaju mađarsku kulturu i arhitekturu- opisati mađarske spomenike kulture - dokazati veze mađarskih spomenika u Hrvatskoj s onima u Mađarskoj- predložiti izvedive načine popularizacije tih spomenika s ciljem jačanja veza

dvaju naroda


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Dr. Ludwig Károly írásai a Horvátországi Magyarságban (1994-2001.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Magyar emlékek az Adrián 1-12. rész. A Duna Televízió filmsorozata.






Ukupno 3

TEORIJA KOMUNIKACIJE KOD: MADK05

Okvirni sadržaj predmetaPojam komunikacije. Komunikacija među ljudima i među životinjama. Interakcija. Razvoj osobe i komunikacija. Pojam kulture. Tvar, energija, informacija. Pojam informacije. Tumačenje informacijskog sustava. Sređenost, neočekivanost, entropija Semantička informacija i estetska informacija. Informacija i redundancija. Dva tipa informacija. Govor, jezik i komunikacija. Informacija i kodiranje. Odnos znaka i značenja. Vizualni perceptivni kôd. Kinetički kôd, proksemički kôd, ikonografski kôd. Jezik kao jezični sustav. Jezik i govor. Neverbalna komunikacije. Kulturalna kinezika.

CiljSadašnje razdoblje povijesnog razvitka je tzv. informacijsko razdoblje. Potrebno je da polaznici usvoje temeljne pojmove i zakonitosti teorije informacije i komunikacija, kao i logiku njihovog nastajanja i veza. Potrebno ih je teoretski pripremiti za praktičnu primjenu društvenih komunikacijskih sustava. Temeljna funkcija komunikacijskog sustava društva je da za društvenu reprodukciju neophodne informacije dostavi svim članovima društva. Pojedinac je u stanju uklopiti se u društvo jedino ako posjeduje informacije. Njegov uspjeh pak ovisi o tomu da li je u stanju društvene norme usred komunikacijskog procesa učinkovito ugraditi u sebe.


- definirati pojam informacijskih tehnologija- nabrojati temeljne pojmove teorije komunikacije- dokazati logiku nastajanja teorija komunikacija i veza s njihovom praktičnom

primjenom- objasniti potrebu prenošenja informacija - nabrojati načine prenošenja informacija- objasniti nastajanje društvenih normi prenošenjem informacija

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Nelv , kommunikáció, cselekvés I., II. Tankönyvkiadó, Bp., 1991.Szociálszichológiai szöveggyűjtemény II. Kommunikáció, kommunikációkutatás. Tankönyvkiadó, Bp., 1987.Roman Jakobson: Hang – jel – vers. Gondolat Kiadó, Bp., 1972.Émil Durkheim: A társadalmi tények magyarázatához. Közgazdasági és Jogi Könyvkiadó Bp., 1978V. Afanaszjev: Társadalmi információ és társadalomirányítás Kossuth Könyvkiadó, 1976.A jel tudománya Gondolat, Bp., 1975.Fülöp Géza: Az információ. Bp., 1996.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:G. Cullmann, M. Denis-Papin. A. Kaufmann: A hír tudománya. Az információelmélet alapjai. Gondolat. Bp., 1973.C.G. Jung: Az ember és szimbólumai. Göncöl kiadó, Budimpešta, 1993.A nyelv és a nyelvek. Gondolat. Bp., 1989.Székely Pál: Állat az állatnak üzen. Biokommunikáció. Natura, Budapest, 1986.


Način polaganja ispita:Usmeno (diskusije)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70aktivnost 0,50završni usmeni ispit 1,80

Ukupno 3

POVIJEST KULTURE 1-2. KOD: MADK06 MADK07

Okvirni sadržaj predmetaLjudski govor, ljudski jezici. Nastajanje jezika, srodnosti. Zanimljivosti iz povijesti pisma. Poglavlja iz povijesti knjiga. Zanimljivosti iz povijesti prijenosa informacija i telekomunikacije. Osobitosti masovne komunikacije. Eksplozija informacija, informacijska revolucija. Primjeri iz znakovnih sustava glazbene i umjetničke komunikacije. Film kao umjetnička komunikacija.Poglavlja iz povijesti odijevanja. Poglavlja iz povijesti gastronomije. Stari mađarski blagdani.Odijevanje i gastronomija mađarskog naroda. Blagdani u životu mađarskog naroda.

CiljKolegij uvodi polaznike u povijest ljudske komunikacije. Naglašeno se bavi oblikovanjem jezika, širenjem pismenih sustava. Kolegij daje uvid u svijet telekomunikacije i masovne komunikacije, odnosno u izvjesne forme umjetničke komunikacije (glazba, filmska umjetnosti). Dio predavanja posvećen je i prikazu povijesti kulture odijevanja i gastronomije.


- objasniti pojam ljudske komunikacije kroz povijest- predočiti povijesni razvoj oblikovanja jezika - predočiti povijesni razvoj pisma- analizirati načine kulturnog razvoja putem telekomunikacija- analizirati forme umjetničke komunikacije, poput glazbe i filmske umjetnosti- usporediti hrvatsku i mađarsku kulturu odijevanja kroz povijest- usporediti hrvatsku i mađarsku gastronomiju

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara. Kolokvij. Seminarski rad.

Popis literature p otrebne za studij i polaganje ispita: Bevezetés az emberi kommunikáció történetébe – szöveggyűjtemény. Szeged, 1993.Sz.: T. Molnár GizellaMinerva képes enciklopédia II. és IV. kötet vonatkozó fejezetei. Bp., 1975.Antal László: Nyelvek nyomában. Bp., 1975.Bálint Sándor: Karácsony, húsvét, pünkösd. Bp., 1989.Bihari-Pócs: Képes magyar néprajz. Bp., 1985.Blond: Évezredek asztalánál. Bp., 1971.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:F. R. Paturi: A technika krónikája. Bp., 1991.Karen Brookfield: Az írás. Bp., 1995.M. Eliade: Vallási hiedelmek és eszmék története I-II-III. Bp., 1995.N. B. Glasenapp: Az öt világvallás. Bp., 1981.Petőcz Károly: Az emlékeztetőtől a nyomtatott betűig. Békéscsaba, 1984.Szilvitzky Margit: Az öltözködés története. Bp., 1974.






Ukupno 3

NADGLEDANA PRAKSA KOD: MADN13

Okvirni sadržaj predmetaGrupe informacijskih književnih vrsta. Kulturna tipologija „tvrde“ i „meke“ publicistike. Tisak. Vijesti u medijima. Članak. Komentar. Kritika. Feljton. Eseji.

CiljKako nedostaju stručnjaci na području komunikologije koji su u stanju djelovati na mađarskom jeziku, bilo putem tiska ili audiovizualno, ovo stručno usmjerenje pripremilo bi studente da na tom području steknu praktično znanje kako bi mogli stručno obavljati te djelatnosti.Cilj ovog kolegija je oblikovanje suvremenog pogleda na organizaciju kulture i medija, upoznavanje najvažnijih pitanja ovih područja, te pripremanje za uspješnu primjenu načela opće znanosti komunikologije.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija, student će steći:- sposobnost lingvističke analize osnovnih medijskih tekstova,- sposobnost individualne interpretacije i aplikacije medijskih vrsta komunikacije,- osnovne kompetencije u audiovizualnom novinarstvu,- sposobnost kreativne reprodukcije bitnih informacija u multimedijima,- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije mađarskog

govornog područja

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata vježbi nema ispita; ocijene se utvrđuju na nadgledanoj praksi putem pismenih zadataka (50%), multimedijskih vježbi i jezičnih izlaganja (50%)

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Balázs Géza: Újságíró ismeretek. Biográf, Budapest, 1993.Balázs Géza (ur.): Médiaismeret. DIUOE, Budapest, 2005.Domokos Lajos: Press. A nyomtatott és az elektronikus újságírás elmélete, gyakorlata. Budapest, 2002.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Osztovits Ágnes: Bevezetés a kulturális újságírásba: kézikönyv kezdőknek. KKE, Budapest, 2003. Bernáth László (ur.): Műfajismeret. Sajtóház, Budapest, 2000.Bernáth László: Tanuljunk könnyen, gyorsan újságot írni! Dóm, Budapest, 1996.

Bodovna vrijednost predmeta:2 ECTS boda

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Kontinuirano praćenje prakse, pismeni zadaci.

OSNOVE MULTIMEDIJA 1-2. KOD: MADK10 MADK12

Okvirni sadržaj predmetaTisak. Grupe informacijskih književnih vrsta. Intervju. Publicistika. Vijest. Članak. Komentar. Priprema rukopisa. Vrste radijskih emisija. Stvaranje TV-emisija. Uporaba PC-a u informacijama i u informiranju. Povijest mađarskog tiska, radija i televizije u Hrvatskoj. Zakon o informiranju u Hrvatskoj.

CiljKolegij daje naputak u snalaženju kako u tisku, tako i u audio-vizualnim medijima. Ne iscrpljuje se samo u teorijskim pripremama studenata, nego će se oni, pomoću analiza i prakse, osposobljavati da unutar jedne književne vrste budu u stanju i samostalno progovoriti i ispoljiti se.


- nabrojati načina komunikacije putem multimedija- objasniti prijenos informacija putem tiska i audio-vizualnih medija- analizirati stilove izričaja mađarskog i hrvatskog jezika- planirati prijenos informacija unutar sredstava masovnog priopćavanja- demonstrirati stilove izražavanja

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata seminara. Kolokvij. Kontrolne zadaće.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Horvátországi magyar sajtótermékek ismerete(Upoznavanje mađarskog tiska u Hrvatskoj)Gyurgyák János: Szerkesztők és szerzők kézikönyve, Osiris, Budapest, 1996.(Priručnik urednika i autora, Osiris, Budimpešta, 1996.)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Magyar nyelvű sajtótermékek, rádió- és tévéműsorok. (Izdanja na mađarskom jeziku, radio i TV-emisije)





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75zadaci na seminarima 1,00seminar 1,25

Ukupno 3

MARKETING 1-2. KOD: MADK16 MADK17

Okvirni sadržaj predmetaTržište, tržišne kategorije, tržišne veze. Nastajanje i razvoj marketinga, elementi marketinga. Potražnja-ponuda i balansna cijena. Klasični tržišni odnosi. Razvoj tržišta, karakteristike modernog tržišnog gospodarstva, tržišne strukture. Osobitosti tržišnog gospodarstva. Institucionalni i sadržajni razvoj marketinga. Mjesto marketinga u organizacijama. Specifičnosti razvoja marketinga u okviru Europske unije. Nove tendencije u razvoju marketinga (non profit marketing, zeleni marketing, potrošaštvo). Analiza marketinškog okoliša. Makro i mikro okoliš organizacije: gospodarski regulativi, pravne pretpostavke. Društveni kulturalni čimbenici, utjecaj demografskih, geografskih, tehnoloških uvjeta na funkcioniranje organizacije. Uloga javnog mnijenja. Metode mjerenja konkurentske situacije. Non profit sfera i konkurencija. Oblikovanje marketinške komunikacije.

CiljTijekom podučavanja marketinga je opći cilj da polaznici usvoje marketinški stav koji je u promijenjenim okolnostima kulturalne sfere neophodan stručnjaku, ako želi djelovati u sferi promijenjenih odnosa kulture i obrazovanja. Osim toga, polaznicima se omogućuje usvajanje spoznaja iz područja marketinga te tako i prepoznavanje tržišnih pojava, određivanje mogućih smjerova promjena i fleksibilno prilagođavanje tržišnim promjenama.Specifični cilj predmeta je da gore navedena teoretska znanja polaznici mogu primijeniti i u praksi. Potrebno je upoznati organizacijske tipove kulture, njihove karakteristike i steći uvid u funkcioniranje pojedinih institucija u odgovarajućem području. Tom cilju služe proučavanje studija slučajeva na praktičnim satovima i vježbe.


- definirati pojam marketinga- nabrojati osnovne pojmove vezane uz teoriju marketinga- prikazati nove tendencije u razvoju marketinga kao posljedicu socijalnih

promjena, poput non-profit marketinga, zelenog marketinga, potrošaštva i dr. - analizirati društvene i kulturološke čimbenike, utjecaj demografskih,

geografskih, tehnoloških uvjeta na funkcioniranje organizacije- dokazati važnu ulogu javnog mnijenja u marketingu- analizirati oblikovanje marketinške komunikacije- analizirati funkcioniranje pojedinih institucija u vidu marketinškog djelovanja- demonstrirati komunikacijske pojave u marketingu

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata seminara. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Hoffman Istvánné: Modern marketing. Universitas, Bp., 1990.Sándor Imre: Marketingkommunikáció. KJK, Bp., 1987. Scipione, Paul A.: A piackutatás gyakorlata. Springer Hungarica, Bp., 1994.Marketing és Menedzsment. Az MC Országos Piackutató Intézet és a JPTE folyóirataOgilvy, D.: A reklámról. Park Könyvkiadó, Bp., 1993.Ogilvy, D.: Egy reklámszakember vallomásai. Park Könyvkiadó, Bp., 1995.Sándor Imre-Németh Márta: Public Relations. Kísérleti Kézikönyv, Bp., 1993.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Tanulmányok a non-profit kutatások területéről. 1. kötet. szerk. Kuti Éva-Marschall Miklós, Budimpešta, 1991.Bayer József: Piac, verseny, stratégia. Vinton Kft., Bp., 1991.Veres Zoltán: Szolgáltatásmarketing. Műszaki Könyvkiadó, Bp., 1998.Porter, M. E.: Versenystratégia, Akadémiai Kiadó, Bp., 1993.


Način polaganja ispita:Usmeno (seminarski rad)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70aktivnost na nastavi (referat, zadaci) 0,40kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija) 0,90

Ukupno 2

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA KOD: MADK15

Okvirni sadržaj predmetaJezična relativnost. Teorija govornog akta. Obraćanje. Analiza razgovora. Uvjerljiva komunikacija. Mjerenje značenja. Kanali neverbalne komunikacije. Funkcije neverbalne komunikacije. Socijalne reprezentacije.

CiljCilj predmeta je upoznavanje studenata s psihološkim aspektima komunikacije.


- definirati pojam socijalne psihologije - povezati socijalnu psihologiju s teorijom prijenosa informacija- objasniti socijalni utjecaj na komunikaciju današnjice- povezati psihologiju pojedinca kroz njegove reakcije na informacije s

psihologijom istog u skupini- objasniti primjenu socijalne psihologije u medijima- objasniti važnost jezika i pravilnog izražavanja za potpunu komunikaciju

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara. Kolokvij. Seminarski rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:J.P. Forgas: A társas érintkezés pszichológiája. Gondolat, Bp., 1989.A. Rebuol és J. Moeschler: A társalgás cselei. Osiris, Bp., 2000.E. Goffmann: A hétköznapi élet szociálpszichológiája. Gondolat, Bp., 1981.Pléh-Síklaki-Terestyéni (szerk.) Nyelv-kommunikáció-cselekvés 1-2.Tankönyvkiadó, Bp., 1991.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:László János: Társas tudás, elbeszélés, identitás. Kairosz. Budapest, 1999.Horányi Özséb: Kommunikáció 2. KJK. Budapest, 1978. 69-89.





Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10referat 0,90kontinuirana provjera znanja (u obliku kolokvija) 1,00

Ukupno 3

TISKOVNI ŽANROVI KOD: MADK18Okvirni sadržaj predmetaVrste pisanog i elektroničkog novinarstva, mogućnosti njihove klasifikacije. Poznati medijski sustavi. Elementi koji određuju novinske vijesti, dnevne novosti i kratke vijesti. Struktura vijesti u tiskanim i elektroničkim novinama. Pojam “lead”-a i vrste. Izvješće, reportaža. Publicističke medijske grupe. Komentar, analiza, osvrt i crtica. Kolumna, recenzija, kritika i esej. Tehnika skupljanja informacija. Vrsta intervjua.

CiljOpći cilj predmeta služi teoretskom utemeljenju uredničke prakse. Polaznici mogu sudjelovati u radu tiskanih i elektroničkih novina te se tako suočiti s teoretskim zahtjevima koje stvaraju pojedine novinske vrste. Specifični cilj predmeta je praktično usvajanje pisanja i uređivanja vijesti.Sadržaj predmeta: pojam novinskih vrsta, načela njihove klasifikacije, formalni i sadržajni zahtjevi u odnosu na pojedine vrste. Mjesto i uloga informatičkih i publicističkih vrsta u novinarstvu. Posebna očekivanja u vezi vrsta elektroničkog novinarstva.


- definirati vrste tiskovnih medija- objasniti formalne i sadržajne zahtjeve pojedinih vrsta tiskovnih medija- objasniti ulogu tiskovnih medija u odnosu na ostale vrste medija- objasniti ulogu informatičkih i publicističkih vrsta u novinarstvu- usporediti elektroničko novinarstvo s ostalim vrstama medija- demonstrirati jezični izričaj u tiskanim medijima

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja:1 sat predavanja i 2 sata seminara. Eseji, članci.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Domokos Lajos: A nyomtatott és az elektronikus újságírás elmélete. Budapest, 1994. Balázs Géza: Újságírás, rádiózás. Budapest, 1995.Balázs Géza: Újságíró ismeretek. Budapest, 1993. Újságíró kézikönyv kelet-közép-európai újságírók számára. Budapest, 1992.Bernáth László (szerk.): Sajtókönyvtár - Műfajismeret. Budapest, 1995.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Barthes, Roland: A napihír struktúrája;U: Hankiss Elemér (szerk.): Strukturalizmus I. Budapest, é.n.Joób Emőke: A magyar napihírek összetétele; U: Voigt Vilmos, Szépe György, Szerdahelyi István (szerk.): Jel és közösség. Szemiotikai tanulmánygyűjtemény. Budapest, 1975.Hankiss Elemér: Az információhiányról; in uő. Társadalmi csapdák. Diagnózisok. Budapest, 1983.


Način polaganja ispita:Pismeno



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00zadaci na seminarima 0,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25završni pismeni ispit 1,25

Ukupno 3

OPIS IZBORNIH PREDMETAKOMUNIKOLOŠKI SMJER

3.1.5 Diplomski studij komunikacijskog smjera – izborni predmeti

ISTRAŽIVANJE FOLKLORA KOD: MADI03 MADI04

Okvirni sadržaj predmetaUpoznavanje upitnika i aspekata istraživanja različitih folklornih vrsta. Metode rada s kazetofonom i videom. Prijepis snimljene građe i njeno arhiviranje.

CiljCilj predmeta je da slušači upoznaju tehniku skupljanja folklornog materijala, da usvoje one metode uz pomoć kojih mogu snimiti pouzdane, znanstvenim zahtjevima udovoljavajući recentne folklorne vrste po područjima Baranje i Slavonije gdje žive Mađari sa ciljem da omoguće znanstveno bavljenje tim materijalom i da ga spase od zaborava.


- nabrojati načine skupljanja materijala- nabrojati metoda obrade materijala - prikazati načine postave muzejskog materijala- opisati folklor mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj - opisati osnovne folklorne vrste etnografske vrijednosti- demonstrirati obradu materijala koja zadovoljava znanstvenim uvjetima rada- usporediti mađarsku i hrvatsku folklornu baštinu

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara. Kolokvij. Seminarski rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Različiti upitnici


Način polaganja ispita:Pismeno (kontrolne zadaće)




Ukupno 3

KOMUNIKACIJSKE VJEŽBE 1-2 KOD: MADI01 MADI02

Okvirni sadržaj predmetaOblikovanje utiska. Tretiranje konflikata. Stav vođe. Javni nastup. Analiza ponašanja. Interakcije u grupama.

CiljCilj je kolegija, da polaznici na praktičnim satovima usvoje temelje učinkovite komunikacije. Vježbanje se s jedne strane odvija putem tematskih vježbi situacija verbalnih i neverbalnih komunikacijskih sposobnosti polaznika, s druge strane putem prirodnih procesa grupne dinamike koji nastaju na satovima i koji pridonose oblikovanju samospoznaje.


- definirati pojam komunikacije- analizirati teorije komunikacije- opisati verbalne i neverbalne komunikacijske uzorke - demonstrirati verbalne i neverbalne komunikacijske situacije

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja2 sata vježbi. Kolokvij.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Forgas, J. P.: A társas érintkezés pszichológiája. Gondolat, Bp., 1989.Pease, A.: Testbeszéd. Park Kiadó, Bp., 1989.


Način polaganja ispita:Usmeno (seminarski rad)



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 2,00

Ukupno 3

OPIS IZBORNIH PREDMETANASTAVNIČKI SMJER

3.1.6. Diplomski studij nastavničkog smjera – izborni predmeti

STILISTIKA MAĐARSKOGA JEZIKA KOD: MADN05

Okvirni sadržaj predmetaPojašnjenja stila: smjernice i škole. Povijesna određenost stila. Dijelovi područja stilistike: pragmatika, semantika i dijaloška metoda. Stil i norma. Stil i tekst. Stil i kontekst. Stil i utjecaj. Teorijska i praktična pitanja književnih vrsta i stilistike teksta. Struktura stila. Sustav formi. Određivanje jezične slike. Vrste jezičnih slika. Slojevitost stila. Stilistika akustičnih sredstava. Stilska vrijednost glasova. Područje riječi. Područje rečenice. Stilistika konstrukcije rečenice: paralelizam i proširene rečenice.

CiljU kolegiju se nastoje prikazati bogate stilske varijacije mađarskoga jezika. Povijesno i socio-kulturološko određivanje pojmova želi se poduprijeti sa suvremenim jezično teorijskim, društveno-sociološkim i kognitivnim pristupima. Stil se razmatra sa stanovišta pragmatike, teorije dijaloga semantike i tekstologije. U okviru kolegija potrebno je njegovati načine razmišljanja različitih teorijskih škola. Cilj je predmeta da prikaže slikovno bogatstvo stila, skladnu slojevitost, kako u slučaju jezičnih elemenata manjih od rečenice, tako i u slučaju obimnijih tekstualnih jedinica. Zadatak kolegija je utvrđivanje složenoga odnosa sustava stila i teksta.


- definirati pojam stilistike - opisati stilske varijacije mađarskog jezika - dokazati važnost društveno-socioloških i kognitivnih metoda istraživanja u

stilistici- demonstrirati povezanost pragmatike, semantike i tekstologije sa stilistikom- opisati glavne postavke teorijskih škola stilistike- opisati bogatstvo stila kako na manjim elementima iskaza, tako i u slučaju

većih tekstualnih jedinica- testirati odnos sustava stila i teksta- usporediti hrvatski i mađarski jezik s aspekta stilistike

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara. Kontrolne zadaće

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Tolcsvai Nagy Gábor: A magyar nyelv stilisztikája. Bp., 1996. 121–132., 176–221.Kemény Gábor: Bevezetés a nyelvi kép stilisztikájába. Bp., 2002. 92–120.Fónagy Iván: Alakzat, Gondolatalakzat. Világirodalmi lexikon I, 146-7 és III, 637-40. Fónagy Iván: A költői nyelv hangtanából. Akadémiai, Bp., 1989 (2. kiad.), 17-31. Szabó Zoltán: Kis magyar stílustörténet. 1982.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Fónagy Iván: Íráskép. Világirodalmi lexikon V, 123-42. Szathmári István: Az alakzat mint szervező erő. U: Retorikai-stilisztikai alakzatok. Bp., 2003.Zalabai Zsigmond: Tűnődés a trópusokon. Bp., 1986.


Način polaganja ispita:Pismeno.



Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50kontrolne zadaće 0,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 2

MAĐARSKI JEZIK U ODGOJU I U OBRAZOVANJU* KOD: MADN19Okvirni sadržaj predmetaU ovom se kolegiju naglasak stavlja na upoznavanje onih srednjoškolskih udžbenika koji se najviše upotrebljavaju u Hrvatskoj i u inozemstvu. Na seminarima se proučavaju metode i terminologija odabranih udžbenika

CiljCilj ovog kolegija je osposobljavanje studenata za hospitaciju, i upoznavanje ih s teorijom i metodikom mađarskog jezika u nastavi.

Ishodi učenjaZavršetkom kolegija studenti će moći sudjelovati u nastavi mađarskog jezika.

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:B. Nagy Ágnes – Szépe György (szerk.): Anyanyelvi nevelésitanulmányok I. Iskolakultúra könyvek 29. (sorozatszerk.: Géczi János), Pécs, 2002.B. Nagy Ágnes – Szépe György (szerk.): Anyanyelvi nevelésitanulmányok II. Iskolakultúra könyvek 2x. (sorozatszerk.: Géczi János), Pécs, 2006.Medve Anna (2002): Van róla fogalmunk? A magyar grammatika oktatásáról nem csak„magyargrammatikusoknak”. Modern Nyelvoktatás, 2–3. 50–56.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Medve Anna (2005): Egy készülő tananyag: részletek és dilemmák, avagy anyanyelvi neveléstetőtől talpig. In: B. Nagy Ágnes – Szépe György (szerk.): Anyanyelvi nevelésitanulmányok I. Iskolakultúra könyvek 29. (sorozatszerk.: Géczi János), Pécs, 116–138.B. Nagy Ágnes – Farkas Judit (2005): Hogyan érdemes generatív mondattant tanítani középiskolában?Modern Nyelvoktatás, XI. 14–28.B. Nagy Ágnes – Farkas Judit (jelen kötet): Generatív mondattan az oktatásban II. Öszszetettmondatok elemzése középiskolában.Bánréti Zoltán (1997): Nyelvtan, kommunikáció, irodalom tizenéveseknek (NYKIT).Nodus Kiadó, Veszprém


Način polaganja ispita:Procjena znanja na kolegiju vrši se kontinuirano svaki tjedan kroz praćenje rada studenata na satu na tjednim zadatcima; pisane provjere sadrže vježbe na području mađarskog jezika u nastavi. Konačna ocjena ostvaruje se prema broju prikupljenih bodova tijekom cijelog semestra.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Uspješnost izvedbe kolegija prati se kroz studentske ankete koje izrađuje Fakultet i Sveučilište, te kroz ankete koje priprema predavač za svoje potrebe.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 0,80kontinuirana provjera znanja 0,50

Ukupno 2

*Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata Na diplomskom studiju mađarskog jezika i književnosti slušaju se predavanja i seminari. Uvjet za upis u oba smjera diplomskog studija mađarskog jezika i književnosti jest svjedodžba preddiplomskog studija.U studentske obveze uključena je i nadgledana praksa u petoj godini studija (10 semestar), a sudjelovanje u istraživanjima do diplome iznosi 60 sati (4 ECTS boda).

3.4. Predmeti koje studenti mogu izabrati s drugih studijaStudenti mogu kao izborne kolegije birati bilo koji kolegij koji je u ponudi Fakulteta, odnosno Sveučilišta.

3.5. Izvođenje nastave na stranom jezikuSvi navedeni kolegiji mogu se izvoditi i na hrvatskom i na mađarskom jeziku.

3.6. Kriterije i uvjete prijenosa ECTS bodovaKriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova, odnosno pripisivanje bodovne vrijednosti kolegija koje studenti mogu izabrati na drugim studijima na sveučilištu ili drugim visokim učilištima određivat će voditelj odsjeka i voditelji katedri uz konzultaciju nastavnika koji sudjeluju u izvođenju programa, i to pojedinačno za svaki slučaj te na osnovu opisa studijskog programa, a prema odredbama Pravlnika o studiranju Filozofskog fakulteta u Osijeku.

3.7. Način završetka studijaDiplomski studij završava s prikupljenih 120 ECTS bodova, obavljenu praksu, sudjelovanje u istraživanjima i obranu diplomskog rada.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti kojim su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studijUvjete pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij, određuje se Pravilnikom o studiranju Sveučilišta.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA4.1. Mjesta izvođenja studijskog programaStudijski program mađarskog jezika i književnosti izvodi se u prostorima Filozofskog fakulteta u Osijeku, te nastavnim bazama za provođenje praktične nastave (Osnovne škole, Školski centar i Uredništva MKÚ).

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studijaDaleko najveći dio nastave i pratećih aktivnosti (konzultacije, ispiti itd.) diplomskog studija održavat će se u prostorima Filozofskog fakulteta, tj. u raspoloživim učionicama te nastavničkim kabinetima i seminarskoj knjižnici. Budući da se u nastavi daje prednost interaktivnom odnosu nastavnika i studenata te samostalnom radu studenata, za izvođenje nastave predviđa se pored standardne opreme učionica i uporaba informatičke tehnologije s posebnim naglaskom na multimedijalnost pristupa. Koristit će se postojeća kompjuterska, video i audio oprema na Fakultetu. Predviđa se nabava dodatne opreme (kompjutora, LCD projektora, opreme za usmeno prevođenje, knjiga, časopisa, korpusa i sl.) koja će se financirati iz sredstava Fakulteta i uz pomoć odgovarajućih mađarskih institucija.

4.3. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

Dr. sc. Károly Lábadi, izv. prof.Sveučilište Szent István, Gödöllő[email protected]

ŽivotopisRodio se 15. veljače 1950. u Bácsgyulafalva, od majke Medve Erzsébet i oca Lábadi Pála. Oženjen je suprugom Lábadiné Kedves Klára i imaju odraslog sina. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, a maturirao je u Subotici 1969. godine. Iste godine se upisao na Odsjek mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Nakon ženidbe preselio se u Baranju. Postao je član uredništva, pa urednik i za kratko vrijeme i glavni urednik Magyar Kepes Ujsaga Bio je godinu dana profesor mađarskog jezika maturantima u Srednjoškolskom centru u Belom Manastiru. Također je nekoliko godina bio aktivni član predsjedništva Saveza Mađara u Hrvatskoj. Sa suprugom zajedno osnovao je 1983. godine Etnografsku i mjesnu zbirku u Lugu. Osim toga, kao član komisije za njegu tradicije Saveza Mađara u Hrvatskoj, sudjelovao je u stvaranju i održavanju i drugih muzejskih zbirki. U domaćim i inozemnim listovima i časopisima, od 1973. godine kontinuirano publicira o etnografiji Mađara u Baranji. Iz tog područja objavio je veći broj članaka, studija i knjiga. Od 1. rujna 1993. djeluje kao suradnik Etnografskog odjela muzeja Janus Pannonius u Pečuhu, gdje je istraživao folklor povijesne Baranje kao samostalni istraživač. Na sveučilištu Janus Pannonius u Pečuhu održao je nastupno predavanje 1995. godine i tako je stekao diplomu mađarskog sveučilišta. Na sveučilištu u Debrecenu je 1997. godine doktorirao iz područja etnografije s kvalifikacijom summa cum laude PH. D. Tema je bila : Pučki život i interetničke veze Mađara u Dravskom trokutu. Od 1. siječnja 1994. vodio je istraživanja u okviru Mađarske akademije znanosti. Od 1999 do 2001 godine vodio je istraživanje pod nazivom “Raspršenost”. Tijekom svoje muzealne djelatnosti organizirao je četiri značajne izložbe. Godine 1994. postaje urednik i osnivač mjesečnika Horvatorszagi Magyarsag, godišnjaka Rovatkak koji dokumentira raspršenje Mađara. Između 1997. i 2000. godine bio je zamjenik ravnatelja i etnografski istraživač u Gradskom muzeju u Godollou. Bio je i stručni savjetnik OTKA programa.za proslavu stogodišnjice muzeja u Godollou. Od 2000. godine je docent i šef odsjeka Humane znanosti na sveučilištu Szent Istvan u Godollou. Član je uredništva od osnivanja etnografskog časopisa Gyorfy Istvan Neprajzi tarsasag. Od 1991. je godine član Društva mađarski znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj. Mađarska ga Akademija je 2003. godine izabrala za člana Javnog tijela Mađarske akademije. Mađarsko mu je etnografsko društvo odalo priznanje i dobio je nagradu Ortutay za istraživački rad ELTE sveučilišta u Budimpešti. Savez poznavanja domovine ga je odlikovao zlatnom medaljom.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:KnjigeIstennek népei a Drávaszögben. HunCro. Eszék, 2000., 624. o.Laskó. Száz magyar falu könyvesháza. Bp., Megjelent a magyar állam millenniumára. 175 o.Grassalkovich Antal, a templomépítő. Gödöllői Városi Múzeum, Gödöllő, 2003., 128 o.Szétszóratásban. A drávaszögi magyarság sorsüldözöttsége a háborúban 1991–1998. TIMP Kft.–MESZ, Budapest–Zágráb, 2004., 694 o.

Studije:A drávaszögi magyarok háborús üzenetei.U: Folklorisztika 2000-ben I.

Tanulmányok Voigt Vilmos 60. születésnapjára. ELTE Bölcsészettudományi Kar, Bp., 2000. 171–177. o.

Magányos élet, interetnikus élet a Drávaszögben.U: Néprajzi Látóhatár, Ünnepi írások a 80 esztendős Nagy Olga tiszteletére. Budapest–Miskolc, 2001., 523–529. o.

A horvátországi magyarság helytörténeti és néprajzi gyűjteményei. U: Horvátországi Magyarság, 8–9. sz., 2001., 30–40. o.

Kossuth Lajos emlékezete. U: Gödöllői Szolgálat, XI. évf. 35. sz. (szept. 26.), 2002., 2–13. o.

Elöregedőben, fogyatkozóban. Magyarok Horvátországban.U: Kincses Kalendárium a 2003-as esztendőre. 108. évf. Cental Kft. Bp. 2003., 92–98. o.

A Gödöllőiek találkozása a nép művészetével. U: A Gödöllői Művésztelep 1900–1920. Gödöllő. 2003., 139–149. o.

Gesetze über die Sprache und die sprachlichen Rechte in Kroatien. U: Die Sprache und die kleinen Nationen Ostmitteleuropas. Band 21. Europa Institut, Budapest, 2003., 133–148. o.

Nyelvtörvények, nyelvi jogok Horvátországban.U: Nyelvi jogok, kisebbségek, nyelvpolitika Kelet-közép-Európában. Szerk.: Nádor Orsolya és Szarka László. Akadémiai Kiadó, Bp., 2003. 176–189. p.

„Örökségem”. Szekeres Erzsébet varrott faliképei.U: Magyar Iparművészet, 2003/3. 37–39. p.

Utószó.U: Lábadiné Kedves Klára: Földön látszik, égen jár. Ezeregy találós kérdés Baranyából. Móra, Bp., 2003.

Magyar házsorsok a Kárpát-medencében I–II.U: Szabad Föld, 60. évf., 2. sz. (2004.jan. 9.), 3. sz. (2004. jan. 16), 16. o.

A nép művészetének megtalálása. U: „…csak néztem és gyönyörködtem.” Népművészet a gödöllői művésztelepen. Szerk.: Lábadi Károly. Gödöllői Városi Múzeum, Gödöllő, 2004., 19–23. p.

A határon túli magyarság sorskérdései Katona Imre életművében. U: Oppidum Csongrád 2004. Csongrád, 2004., 45–48. o.

Erkölcsi és vallási élet a Drávaszögben.U: Népi vallásosság a Kárpát-medencében 6. Veszprém, 2004., 183–195. o.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:Katona Imrével) Erdők, mezők, vad ligetek. Drávaszögi magyar népballadák. Forum

Könyvkiadó, Újvidék, 1980., 452. p.Hold letette, Nap felkapta. Drávaszögi magyar találósok. Eszék, 1982., 176 p.Laskaiak. 2., bővített kiadás. Magyar Képes Újság, Eszék–Laskó, 1984., 72 p.Ahogy rakod tüzed. Drávaszögi magyar proverbiumok. Horvátországi Magyarok

Szövetsége, Eszék, 1986., 352 p.(Katona Imrével) Szedem szép rózsámat. Népi mondókák, versek, dalok a

Drávaszögből és Szlavóniából. Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1986., 356 p.Kopácsi vízi élet. Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1987., 152 p.Meg vagyok én búval rakva. Ács Gedeon élete és feljegyzései a XIX. századi

drávaszögi népéletről. Jugoszláviai Magyar Művelődési Társaság – Forum Könyvkiadó, Újvidék, 1992., 144 p.

Oskolák a régi Drávaszögben. Pannónia Könyvek – Pécsi Tudománytár. Pécs, 1993., 130 p.

(Katona Imrével) Egy szép dologrul én emlékezem. Csöbrös István kopácsi énekeskönyve. A Magyar Nyelv, Irodalom és Hungarológiai Kutatások Intézete – Forum Könyvkiadó. Újvidék, 1993., 208 p.

Istennek hajlékai a Drávaszögben. A Ráday Gyűjtemény Tanulmányai 5. Ráday Intézet, Budapest, 1994., 128 p.

Kopács, a víz melletti falu. HMDK, Budapest, 1994., 640 p.Drávaszög Ábécé. Néprajzi és folklór tájlexikon. HunCro, EszékBudapest, 1996., 523

p.(Fuszenecker Ferenccel) Drávaszög 1997. Fotóalbum. HunCro, Eszék, 1997., 56 p.

Kárpát-medencei ismeretek. Szent István Egyetem, Gödöllő, 2005. (egyetemni jegyzet)

Zsombor Lábadi, PhD hallgató[email protected] 7624 Pécs, Szigeti út. 17.

ŽivotopisRođen je u Osijeku 1974. godine. Oženjen je i otac je jednog djeteta. Srednju školu pohađao je u Pelmonostoru i Pečuhu. Godine 1993. upisao se na Odsjek mađarskog jezika i književnosti Sveučilišta u Pečuhu. Tijekom studija se u prvom redu bavio lingvistikom i teorijom književnosti. Pri završetku studija počeo je raditi za mađarske novine u Hrvatskoj. Od 1995. godine objavljuje, piše o umjetničkim, književnim jezičnim vezama Hrvatske, Mađarske i drugih susjednih zemalja, osobito Slovenije. Objavio je više članaka u Horvaorszagi Magyarsag-u. Pisao je kritiku o novom velikom hrvatskom leksikonu (Encyclopedia Croatica) i o dvojezičnoj zbirci studije Hrvatska/Mađarska, stoljetne književne i likovno umjetničke veze.Kao student lingvistike, zadnjih je godina pratio promjene u politici prema manjinama u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj. U seminaru profesora Szepea iznio je svoje mišljenje o provođenju sporazuma o manjinama u Hrvatskoj, Sloveniji i Vojvodini, prevodio je zaključke sporazuma i dodao im svoje bilješke. Uključio se i u rad Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i odslušao šest semestara.Svoj diplomski rad je pisao o knjizi Milorada Pavića Hazardski rečnik. Nakon završetka studija upisao se u program komparativne književnosti i teorije umjetnosti Odsjeka za književnost pod vodstvom prof. Beate Thomke. Tijekom svog doktorskog studija održao je više seminara i predavanja iz područja komparatistike i teorije književnosti (Vježbe iz poetike, Uvod u književnost). Prevodio je stručne tekstove s engleskog i hrvatskog. Pisao je više samostalnih tekstova koji se bave problemom identiteta objavljenih u Hungarologiai Közlöny-u (Üzenet, Rovátkák, Kalligram itd.). U okviru doktorskog studija sudjelovao je na više znanstvenih savjetovanja među kojima se ističe Konferencija o kulturalnom i regionalnom identitetu održana u rujnu 2001. godine u Pečuhu. na kojoj je sudjelovao s referatom o prošlosti mađarske književnosti izvan granica Mađarske.Godine 2002. je kao doktorand stekao apsolutorij. Tema disertacije je životno djelo Sziveri Jánosa, značajnog člana generacije Symposiona. Prilazi temi komparatističkom metodom u okviru teorije identiteta. Obrana radnje se očekuje sredinom 2005 godine. Trenutačno predaje na Nastavničkom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu.

Popis radova:Két kritika: Rovátkák, 1995; Gábor Zoltán: Elmondom.U: Somogy ,1996., 4. sz.Évezredes horvát-magyar irodalmi és képzőművészeti kapcsolatok.U: Horvátországi Magyarság, 1996., októberEncyclopedia Croatica.U: Horvátországi Magyarság, 1996., decemberGondolatok Garaczi László színpadi játékáról.U: Napút, 1999., 5. sz.Élettörténet és önazonosság. U: Hungarológiai Közlemények, 2001., 1. sz. Közösségek, nyelvek, maximák. U: Hungarológiai Közlemények, 2001., 2.sz.Útban a kultúra poétikája felé. U: Üzenet, 2002., márciusAz új historizmus. U: Aetas, 2003./3-4.Egy örökkévaló pillanat U: Kalligram, 2004., május

Znanstveni skupoviRegionális és kulturális identitás 2001, u Pečuhu.

4.5. Popis nastavnih baza za izvođenje praktične nastave

Nastavna baza Adresa SuradnikŠkolski centar 31000 Osijek Anna Pálinkás, prof. mađarskog jezikaOsnovna škola Zmajevac

31308 Zmajevac Mr. Anikó Máté dir.

Osnovna škola Lug 31328 LugNovi red bb

Árpád Keresztes dir.

Uredništvo MKÚ 31000 Osijek János Andócsi prof.

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaOptimalan broj je 5-20 studenata.

U diplomskom studiju od 2008. godine do 2010./11. potrebno je otvoriti još tri radna mjesta za docenta, izvanrednog ili redovnog profesora i 4 za vanjske suradnike iz Pečuha.

4.7. Procjena troškova studija po studentuProcjena troškova studija po studentu iznosi 17.547,00 kn u jednoj akademskoj godini.

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaKvaliteta i uspješnost studijskog programa pratila bi se od strane studenata. Upitnikom, ljestvicom ili nekom drugom tehnikom prikupljali bi se podaci na osnovi kojih bi se moglo utvrditi kako studenti vide studij mađarskog jezika i uvjete studiranja, kako studij potiče kognitivni, akademski i osobni razvoj, te koliko studij zadovoljava njihove potrebe i očekivanja. Evaluacija studijskog programa omogućila bi uvid u radne i komunikacijske odnose studenata i nastavnika te osoblja u knjižnici i studentskoj referadi.S druge strane, nastavnici bi koristeći neki od modificiranih instrumenata koji se već koriste na svjetskim sveučilištima mogli utvrditi angažiranost studenata, uloženi napor i vrijeme, a to su najbolji prediktori akademskog uspjeha.

Documents

· Web viewaktivnost na nastavi (referat, zadaci)0,40 kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija)0,90 Ukupno 2 SOCIJALNA PSIHOLOGIJA KOD: MADK15 Okvirni sadržaj predmeta Jezična