00 UVODNI PRIKAZ RAZVOJA FORTIFIKACIJSKOG GRADITELJSTVA.pdf

7/28/2019 00 UVODNI PRIKAZ RAZVOJA FORTIFIKACIJSKOG GRADITELJSTVA.pdf

1/8

GRAEVINAR53 (2001) 8 537

UVODNI PRIKAZ RAZVOJA FORTIFIKACIJSKOG GRADITELJSTVA

Od poetaka nastajanja stalnih nase-lja meusobno se mijeaju i nadopu-njavaju njihove stambene i obram-

bene znaajke. Potrebu za zatitomod svih moguih atmosferskih nepo-goda stalno je pratila elja za obra-nom boravita od neprijateljski ras-

poloenih susjeda ili stranaca. Ljudiiz prapovijesti svoja su naselja formi-rali na skrivenim i nepristupanimmjestima, a utvrivali su ih zemlja-nim jarcima i nasipima, megalitskimkamenim gromadama ili gradinama

te drvenim palisadama. Te su prvo-bitne utvrde okruivale naselja ili suuvale prilaze naseljima na zatie-nim mjestima. Bile su to privremeneili trajne graevine, a u ravniarskim

predjelima obino su bile okrueneopkopima s vodom. Gradile su se odmlaega kamenog doba sve do poet-ka 19. stoljea, a odreene se obram-

bene graevine od betona i eljezagrade i danas kada su razvitkom naj-suvremenijeg naoruanja, posebno

avijacije, raketnih sustava i balisti-kih raketa, zaista izgubile svaku svr-hu. Iako se i dalje sve suvremenevojske u obrambenim zadaama ko-riste zemljanim ili kamenim iskopi-ma i nasipima za zatitu svojih voj-nika, radi se samo o privremenimzaklonima. Ujedno se grade i poseb-

na podzemna sklonita svrha kojihje iskljuivo sauvati ljudske ivote.To, meutim, s klasinim i pravimutvrdama nema gotovo nikakve ve-ze. Fortifikacijsko se graditeljstvo,naime, razvijalo usporedno s razvit-

kom naoruanja, a osim to je brani-lo stanovnitvo od napadaa imaloje i zadau zatite i uvanja odree-noga stratekoga prometnog pravca,granice, ili naselja.

S vremenom su mnoge obrambenegraevine poprimale zaista impozan-tne razmjere. Time je fortifikacijskograenje znaajno utjecalo na razvi-tak graditeljstva, a dugo vremena iodluujue na planiranje, razvoj teureenje naselja i gradova. Iako su

postojale pojedinane vrsto i dobrobranjene i osamljene graevine, utvr-ivala su se i cijela naselja, predjeli,

pokrajine, ak i cijele drave, kao toje to bio sluaj s Kineskim zidom.

Najee se susreu ostaci kamenihutvrenja nazvanih gradinama, kojese susreu od prapovijesnih vremenado srednjeg vijeka, a u nas posebnou krakim predjelima. No neki teo-retiari sve te improvizirane grae-

vine koje okruuju naselja u jednomili vie prstena nazivaju gradinama.Oblik im je uvjetovan konfiguraci-

jom zemljita, a obino su krunogili ovalnog oblika. Najee su zat-vorene i branjene sa svih strana, osim

u ravnicama kada se naslanjaju narijeke, jezera ili movare ili na strmeklisure u brdovitim i planinskim

podrujima. esto pri vrhovima brdaslue i kao pribjeita u opasnosti, a

ponekad samo kao straarska mjesta.

Stambene su graevine bile smjete-ne u sredini ili uzdu zatitnih zido-

Utvrde

Ilirsko-grka utvrda Tor u blizini Jelse naHvaru

INTRODUCTORY PRESENTATION OF THE HISTORY OFFORTIFICATIONS

Fortification building practices have been progressing from the very dawn of

history, ever since the formation of first permanent settlements. In these times,

such structures were most often shelters made of wood, earth or stone. Later on,

the protection of settlements was ensured by stone fortifications, and the defense

capability were increased through addition of towers. Romans developed a special

system of fortifications for the protection of their borders and, with the development

of feudalism, there also emerged a fortified castle or burg which protected feudal

lords and their serfs, and was often positioned on an inaccessible hill. As the arms

developed, so did the fortifications, which gradually turned into castles specially

designed for defense, and the newly emerging independent cities also fortified

themselves. The highest achievement in the construction of fortifications are

fortresses with bastions. Since the 19th century, all these fortifications have beensteadily losing their significance. Due to its specific position, Croatia has had a

large number of fortifications and fortified cities which had been built from the

ancient times to the end of Turkish threats. Many fortresses are nowadays in a

poor state of repair and some are completely demolished.

Primjer zamka na vodi - burg Sulfy narijeci Loiire


2/8

Utvrde

538 GRAEVINAR53 (2001) 8

va. Najprije su se utvrivale palisa-dama ispred kojih je bio iskopan rov.Poslije su se gradili zidovi razliitihvisina i irina, najprije od nevezana

kamena i zemlje, a zatim su se ojaa-vali drvom. Na mjestima lakeg pris-

tupa zidovi su obino viestruko oja-ani, a ulazi su posebno zatienigrudobranima i bonim zidovima.

Takvih i slinih utvrda ima posvudau Europi, posebno na Pirinejskom

poluotoku, gdje su najvie graeneod 8. do 3. st. pr. Krista. Ovisno o

primijenjenom materijalu imaju iposebna imena. Tako se na Baleari-ma nazivaju talayot, na Sardiniji nu-raghi, a kod Kelta oppidum. Slinegraevine imaju Volani, Latini iEtrurani. Osobito su este kod Ilira,a najbolje su sauvane one na podru-

ju Liburnije, Kvarnera i Istre gdje senazivaju kastelijerima.

Valja rei da se praktiki s poecimaprvih povijesnih civilizacija poinjugraditi vrste kamene utvrde. Gradese jo u Staroj dravi u Egiptu, a po-sebno je bila poznata utvrda Buhen(iz II. tisuljea pr. Krista) koja je

izgraena za obranu granice premaNubiji. Zna se da je sumerski Ur biovrsto utvren jo u III. tisuljeu

prije Krista, a da je Babilon (6. st.

pr. Krista) imao trostruke bedeme.Sline su utvrde postojale u Siriji,Palestini, u hetitskoj dravi i u Perziji,gdje je primjerice Suza u Elamu imalatrostruke zidine s kulama, kruni-tima i kazamatima (koji se u europ-skom graditeljstvu pojavljuju tek srazvitkom bastionskih utvrda u 16.stoljeu). Poznate su i dravidskeutvrde u Indiji jo iz III. tisuljea

pr. Krista. Naselja u staroj Grkojpoela su se utvrivati jo u brona-no doba, posebno za zatitu akropo-la, a osobito su monumentalne utvr-de bile u Troji, Mikeni i Tirentu.Znaajka je grkih zidina postojanjekiklopskih (megalitskih) kamenih

blokova nevezanih bukom, koje sugrki pomorci rairili po Sredozem-lju, posebno meu Ilirima.

Rimski su osvajai zadrali veinuprapovijesnih utvrda, esto ih uvr-ujui kamenim blokovima poveza-nim bukom, a na posebno izloe-

nim mjestima pojaavali su ih kula-ma. Inae u skladu sa svojom apenin-skom tradicijom znali su gradili i

posebne poljske utvrde ojaane an-evima i palisadama - nazvane val-

lum. Posebnu su panju poklanjaliutvrivanju graninog pojasa (lime-sa). Tu su gradili pravilne i istovjet-ne vojnike logore - castrum Roma-num. Postrojba u napredovanju gra-dila je posebne pokretne logore, atrajni su logori sluili za dopremu

pojaanja i prezimljavanje. Garnizo-ni i utvrde na vanim tokama bilisu zatita granica i stratekog susta-va cesta. Rimljani su posebno utvr-ivali gradove, a osobitu su panju

poklanjali zatiti i osiguravanju grad-skih vrata. Izvan gradova i vojnihlogora vana su strateka mjesta i

prometnice uvale brojne promatra-nice, graene u drvu i kamenu. aksu zidinama i kulama titili i branilisigurnost i veih ladanjskih vila, kaoto je to Dioklecijanova palaa uSplitu.

Kule su inae tipoloki najjednostav-nije i najstarije graevine, koje sustajale samostalno ili u sklopu veegobrambenog kompleksa, a sluile su

za obranu, zaklon i stanovanje. Raz-vojem artiljerije uvelike im se sma-njio obrambeni znaaj, iako su ve i

Rekonstrukcija utvrenoga dinastikoga grada iz mikenskog razdoblja

Ulazna kula u dvorac Trakoan


3/8

Utvrde

GRAEVINAR53 (2001) 8 539

prije esto bile samo simbolom tra-dicije ili snage u sklopu dvorova iladanjskih dvoraca. Nalazile su se usastavu utvrenoga feudalnoga grada(burga, zamka), u sastavu gradova

opasanih zidinama, u katelima i utvravama. Bile su krune, etvrtas-te, trokutaste ili mnogokutne. Sluilesu i kao sklonita za vrijedne pred-mete, municiju i namirnice te kaotamnice i promatranice. esto sukao glavni dio neke utvrde bile pos-ljednjim uporitem obrane.

Srednji vijek ima svoje karakteristineutvrde. Za Slavene je tipina utvrda

posebna gradina nazvana gradite.Feudalci titei sebe i kmetove od

trajnih napada grade posebne utvrdekoje slue za obranu i za stanovanje.Ta se utvrda naziva zamak ili burg,a u nas se jo naziva i grad (tvrdi,utvreni, stari i plemiki) pa ga trebarazlikovati od posebno utvrenihgradova i od naselja koji su serazvijali u njihovoj blizini i s vreme-nom se utvrdili i postali gradovi. Za-mak ili burg se redovito gradi nastrateki istaknutom i tee pristupa-nom poloaju. Na takvim se poloa-

jima tlocrt morao prilagoditi terenu,

to nije bio sluaj u ravnici gdje serazvijao mnogo slobodnije. Radi bo-lje obrane neki su zamkovi na prirod-no slabije zatienim mjestima imaliiskopane jarke napunjene vodom,

preko kojih se sputao most. Najva-niji je dio zamka bio etvrtasta ilikruna obrambena kula (franc. Do-njon, njem. Bergfried), koja je bila

podignuta na najistaknutijem mjestu,a sluila je za stanovanje ako u zam-ku nije bilo posebne zgrade za tu

namjenu.Burg je bio opasan zidinama, kojesu mjestimino bile ojaane kulama,redovito je bio graen od kamena, amnogo rjee od cigle. Nastanak ovihutvrda podudara se s razdobljem raz-vijena feudalizma, dakle od 12. do16. stoljea. Ispod zamkova ili pok-raj njih razvila su se posebna pod-graa (naselja graana), od kojih suneka takoer bila opasana zidinama.

Veliki problem svakog zamka biloje usklaivanje njegove stambene iobrambene funkcije i esto su stra-teki i vojni razlozi znatno smanji-vali njihovu udobnost. To je dijelomuspjeno rijeeno kod nekih utvrdanazvanih krak, po istoimenom dvor-cu (Krak des Chevaliers) u bliziniHolmsa u junoj Siriji koji su 1142.zauzeli kriari. Oni su po vlastitim i

bliskoistonim iskustvima sagradilidvostruku prstenastu utvrdu u kojojsu stambene i gospodarske zgrade

bile vrlo prostrane i udobne, a usustav su obrane bile ukljuene uraznim razinama i u vie odjeljaka.

S vremenom se mnogi zamkovi pre-ureuju i spajaju s naseljima nasta-lim u svojoj blizini, koji se takoeropasuju zidinama s brojnim kulama

pa im zamak slui kao izvjesna pre-dutvrda. Mnogi se postupno preure-uju u dvorce, poneki se, osobitonepristupani, naputaju, a feudalcigrade raskone dvorce na dostupni-

jim i ljepim mjestima unutar svojih

posjeda. Ulogu burgova esto zam-jenjuju kateli, etvrtaste graevineojaane kulama na pravilnim razma-cima i esto s prostranim dvoritem,koji se poinju graditi posebno na-kon 16. stoljea. Tih katela s raz-

Rekonstrukcija dvorca Krak des Chevaliers u junoj Siriji

Ruevine zamka Oki u blizini Samobora


4/8

Utvrde

540 GRAEVINAR53 (2001) 8

nim inaicama ima u svim dijelovi-ma Europe, a njihova je glavna zna-ajka da su iskljuivo namijenjeniobrani i da osim vojnikih posadanemaju drugih stanovnika. Stanov-nitvo se u njih moe skloniti u slu-aju opasnosti.

Razvoj vatrenog oruja u 15. stolje-u uvjetovao je promjene u gradnji

utvrda. Zamkove sada tite visokekule s ravnim platformama za smje-taj topova, bedemi se proiruju us-

porednim zemljanim nasipima, agrade se i posebne okrugle artiljerij-

ske kule (ravelini). Bogati talijanskigradovi, prvo Verona 1527. godine,izgrauju poseban bastionski sustavutvrda koji se vrlo brzo proirio pocijeloj Europi. Bastion (od srednjo-

vjekovnog lat. bastire = graditi, utvr-ivati) jest inae istaknut dio viestra-noga tvravnog bedema kojega dvijestranice poput klina izbijaju van, adruge se dvije veu s glavnim zidomtvrave. To omoguuje dranje pod

paljbom ne samo prostora ispred ut-vrde nego i svaki od njegovih dijelo-va, dakle vanjskih zidova i susjednih

bastiona. Naime sve vei domet i ra-zorna snaga artiljerije uinili su ne-

prikladnim obrambeni sustav viso-kih tvravnih kula. Prostor se utvrda

poeo zatiivati predtvravnim na-sipima i zidovima te ojaavati, poseb-no na uglovima - bastionima. Basti-onski se sustav utvrivanja s vreme-nom sve vie usavravao, a konane

su mu oblike dali francuski arhitektiPagan i Vaubon te Nizozemac S.Coehoorn u 17. stoljeu.

Neprestano poboljavanje artiljerijepokazalo je sve nedostatke dotada-njih stalnih utvrda, pa one postupnomijenjaju svoju namjenu. Krajem19. stoljea poinju se u gradnji ut-vrda primjenjivati beton i eljezo.Izmeu dva svjetska rata poduzima-

ju neke drave izgradnju kontinuira-nih utvrenih fronta koje su trebalesprijeiti voenje rata na vlastitom

teritoriju i zatititi industrijska pos-trojenja. Francuzi su izgradili Magi-notovu liniju, Finci Mannerheimovu,a Nijemci Siegfriedovu, uglavnom

bez vidljivih uinaka. S pojavomatomskog naoruanja fortifikacijskose graditeljstvo nalo pred novim

izazovima.Hrvatska je zbog svoga specifinog

poloaja na dodiru istoka i zapadaimala izuzetno mnogo izgraenihutvrda u svim razdobljima. Ostacinajstarijih fortifikacija nalaze se naobalama rijeka Dunava i Drave (Gr-adac u Vuedolu i Gradac u Sarvau)te na breuljcima (Slava brdo). Tosu zemljani nasipi, esto i s palisa-dama. U bronano i eljezno doba

Crkva utvrda u Vrboskoj na Hvaru

Ostaci utvrda u Iloku

Tlocrt utvrde iznad Knina


5/8

Utvrde

GRAEVINAR53 (2001) 8 541

takve su obrambene graevine svebrojnije, koji put i s vie obrua. Ukrakim krajevima to su utvrde odsuhozida (kastelijeri), a tu je zatitaulaza glavni dio obrane. Takve su se

utvrde uzdizale nad morem (Lubeni-ce), dolinama rijeka (Motovun) ilidublje u zaleu (Otoac). Graenesu od velikih tesanih blokova, odnos-no od lomljena nevezana kamena. Podutjecajem grkih pomoraca obogae-no je ilirsko iskustvo suhozida kiklop-skim zidinama, koje se susreu prigradnji gradskih zidina Apsorusa(Osora) i manje utvrde Tora pokrajJelse. Posebno je iz tog razdobljaimpresivna gradina karim-Samo-grad blizu ibenika, gdje je prirod-nim stijenama zatiena manja vrta-a sa piljom. Valja dodati da sugradinske utvrde (gradita) iz ranogasrednjeg vijeka (dakle one koje sugradili hrvatski doseljenici) jo ne-dovoljno istraene. Najznaajnije suMrsunjski lug kraj Slavonskog Bro-da i Sveti Petar kraj Ludbrega.

Iz rimskih vremena sauvani su ostacimnogih utvrda tada utvrenih gra-dova. To su: Parentium (Pore), Pola(Pula), Nesectium (Vizae u Istri),

Curicum (Krk), Apsorus (Osor), Ja-der (Zadar), Asseria (Podgrae krajBenkovca), Varvaria (Bribir), Bur-num (upljaja kraj Kistanja), Aequam(itluk kraj Sinja), Tilurium (Gardunkraj Trilja), Narona (Vid kraj Metko-via), Mursa (Osijek) i Cibalae (Vin-kovci). Spomenuli smo ve i velikuDioklecijanovu palau koja je, osimto je ladanjska carska rezidencija,ujedno i velika utvrda.

Iz bizantskog doba sauvane su do-

gradnje na gradskim zidinama Salo-ne, vojne utvrde blizu Nesactiuma,kula i zidine zaselka na Brijunima i

promatranica Toreta na ribolovnimpodrujima Kornata. Inae u vrije-me cara Justinijana (6. st.) bio jerazvijen i izgraen poseban sustavutvrda du istonojadranske obale ina otocima (limes maritumus).

U razdoblju hrvatskih narodnih vla-dara fortifikacijske se graevine gra-

de na nain starih slavenskih zemlja-nih nasipa, dijelom sve do 13. stolje-a. Ipak se ve u 9. stoljeu spomi-nju i zidane utvrde, primjerice Sisak.U Dalmaciji se grade utvrde i one

postaju stalna sredita plemenskihupa, poput Knina, Klisa i Nina.

U razdoblju od 12. do 16. stoljearazvijaju se brojni utvreni gradovikao neovisne komune. To su grado-vi kao Dubrovnik, Varadin i zag-rebaki Gradec. Ujedno se utvrujui brojni drugi gradovi na obali kojisu bili pod mletakom upravom.Burgovi (zamkovi) povlae se na

nepristupane vrhove i brane klance,planine i prolaze. To su, primjerice,Samobor, Otrc i Kalnik i Oki. Uispravama se mnogi zamkovi spomi-nju i prije provale Mongola 1241.godine, iako je taj napad dao jak

poticaj za njihovu gradnju. U ravni-arskim se predjelima grade zamko-vi kao to su: urevac, Ribnik, Bi-sag, Cernik, Jastrebarsko, Kaptol,Lovreina i Varadin. Na brdskimstrminama i u nepristupanim pred-

jelima: Belec, Grebengrad, PustaBela, Voin, Mrsingrad, Starigradkraj Ruice, Dobra Kua, Barlovi i

Novigrad na Dobri. Ravniarske su

Izgled starog zamka Zrinskih u akovcu (17. stoljee)

Crte ibenika iz 16. stoljea s tvravama iznad grada i tvravom Sv. Nikola na ulazu umorski prolaz


6/8

Utvrde

542 GRAEVINAR53 (2001) 8

utvrde esto branili jarci ispunjenivodom, kao to je to bio sluaj uKonjini. Mnogi se grade na klisu-rama iznad rijeka: Blagaj, Drenik,Ozalj, Slunj i Neven. Neki se gradenad ponorima (Pazin i Ogulin), a ne-ki na starim rimskim utvrdama (Ko-lovar, Boljun i ukor). Od svih sutih burgova najvei ve spomenutiSamobor te Ruica i Medvedgrad.

Medvedgrad je, to je inae rijedaksluaj, dijelom graen od klesanaca,

ba kao i Bedemgrad (Gorjanskih) iRibnik (Frankopana). Vanjski je

plat zamkova od priklesana kame-na, ali i od cigle, osobito u Slavonijii u Srijemu (Kolovar, Erdut i aren-grad). Drveni zamkovi (Britvi, Bla-gua...) nisu naalost sauvani.

Utvreni burgovi veinom su biliopasani zidom, a u njih se ulazilo

preko jarka pokretnim mostom krozkulu (Medvedgrad i Krstinja), a takula ponekad titi ulaz u grad (Zrin).

Rjee su kruna (kao Pakrac i Vi-kovci) ili nekog drugog presjeka (Bi-laj i aklovac), a najee kvadrati-na (Samobor, Stupanica, Dubovac,

Brinje i Modru). Kada u burgu ne-ma posebne stambene zgrade, stanu-

je se u obrambenoj kuli (Kloko,Karlobag, Perui i Gvozdansko).Ima gradova i bez obrambene kule,no tada je za stanovanje ureena

palaa (palas, hia).To su: Cesargrad,Kostel, Belec, Milengrad, Zelingrad,Kamengrad, Slunj i Grobnik.

O nekim posebnim graditeljskim istilskim vrijednostima gotovo je ne-mogue govoriti jer je utilitarnost ucijelosti nadvladala estetiku. No imamnogo lijepih romanikih i gotikih

doprozornika i dovratnika (Stupa-nica, Susedgrad, Veliki Tabor i Rib-

nik). Raskoniji su burgovi bili osli-kani zidnim slikama (Ozalj, Bronje,Medvedgrad). Inventar nigdje nijesauvan iako ga spominju povijesniizvori (Varadinske Toplice, Lupo-glav). Pojedinano su pronaeni ke-ramika i staklo (Medvedgrad, Gari),a likovno su znaajni penjaci s liko-vima anela i vitezova pranaeni uSusedgradu i Gudovcu te gotiki or-namenti pronaeni u Gariu.

Valja rei da su osnovne pojedinostiobrane u utvrenom gradu i burguvrlo sline, a mijenjaju se s obziromna razvoj oruja do 15. stoljea. Sve

je usmjereno na pojedinanu obranu.Rije je o teko pristupanom polo-aju s obrambenom kulom (DobraKua), postoje opkopi s pokretnimmostovima (Ozalj, Zadar) i krunita(Ilok). Zajedniki ivot u gradu omo-guio je bogatijima vlastitu obranu

pa oni unutar gradova podiu kule(Dubrovnik, Trogir). Valja istaknutida su posebne obrambene jedinicetvorili i samostani sa svojim karak-teristinim smjetajem unutar grado-va (Dubrovnik) i na osami (Mljet,Lepoglava). Takoer feudalci svoja

povremena boravita u gradovimautvruju kulama (Split) ili grade ci-

jele katele (Senj). Posljednje je uto-ite u obrani zamka obrambenakula, a u obrani grada citadela, kaoto je to sluaj u Krku. Ali njezinu

ulogu moe preuzeti i crkveni toranjili cijela crkva (Vrboska) s prsobra-nima, pukarnicama i zidanim ista-cima.

Razvojem topnitva zamkovi posta-ju nedostatni za obranu pa se osuv-remenjuju i pojaavaju, to je sluajkod primjerice Samobora, VelikogKalnika, Vinice, Cetina i Bosiljeva.Za ratovanja s Turcima, osobito pos-lije 16. stoljea, nastaju kateli koji

Kule Mineta (sprijeda) i Lovrijenac u Dubrovniku


7/8

Utvrde

GRAEVINAR53 (2001) 8 543

uglavnom slue za obranu. Oni seod stijenjenih i nepravilnih burgovarazlikuju jedinstvenim pravilnim

planom, to je uoljivo kod svihkatela pokraj Splita i u Lenkovievu

Nehaju kraj Senja iz 1558. godine.Valja rei da je u obrani od Turakaveliku ulogu imao Sisak, burg troku-tastog tlocrta s trima jakom cilindri-nim kulama, koji je gradio Petar izMilana uz pomo domaih majstoraod 1544. do 1550. godine.

Za stoljetnih su turskih ratova mno-gi utvreni zamkovi srueni da ne bi

pali u ruke neprijatelja. U Hrvatskojje bilo vie od sedamsto starih utvr-enih gradova (burgova), od ega je

golema veina odavno u ruevina-ma. Nekima se ak potpuno zameo itrag, a neki su porueni do temelja.Jo prije Drugoga svjetskog rata biloih je etrdesetak pod krovom, a sadih je, naalost, vrlo lako nabrojiti:Bakar, Bosiljevo, kapela grada Bri-nja, Crenik, Dubovac, urevac,Jastrebarsko, Klis, Nehaj, OgulinOzalj, Pazin, Ribnik, Severin naKupi, Sisak, Slaveti, Trakoan,Valpovo, Varadin i Veliki Tabor.

Njihova je rasprostranjenost inilaod Hrvatske veliki obrambeni pros-tor kao rijetko gdje drugdje, to je

posebno karakteristino za unutra-nji prostor Hrvatske u vrijeme feu-dalizma. Zemljopisni smjetaj zam-kova pokazuje da su planski utvri-vane strateki vane planine kao itokovi pojedinih rijeka. Tako su ni-zom utvrda bile utvrene rijeke Du-nav, Sava, Una, Korana, Lika, Sutla,Raa, Zrmanja i Cetina, a od planinaPapuk, Poeka gora, Psunj, Dilj-gora,

Moslavaka gora, Kalnik, Ivanica,Medvednica, Zrinska gora i MalaKapela.

Razvoj vatrenog oruja uvjetovaloje gradnju niih obrua zidina i po-javu bastiona, kao to je to sluajkod Cesargrada. U vrijeme turskihratova tvrave postaju glavni i naj-znaajniji tip fortifikacijskih grae-vina. One su sluile obrani naselja,

pokrajine ili cijele zemlje. Za obranu

zagrebake katedrale oko nje je sa-graena kasnorenesansna tvrava(1512.-1520.) sa est kula krunoga

presjeka i dvije kvadratine. Najva-nija je bila utvrda Karlovac, podig-nuta 1579. godine. Isticala se jedins-tvenim poloajem izmeu triju rije-ka, estokrakim oblikom s bastionimai opkopima najsuvremenijega fran-cuskog i panjolskog tipa, a s flaman-skim sustavom brana bilo je mogue

regulirati razinu vode u svim opko-pima. Tom je utvrdom u kontinen-talnoj Hrvatskoj zapoelo velikorazdoblje bastionskih fortifikacijskihgraevina. One su sa zvjezdastimviestrukim bastionskim obruima

postale osnovni tip obrane u nizin-skom dijelu Hrvatske tijekom 17. i18. stoljea. Niz brojnih utvrda hrvat-skih kontinentalnih utvrda zakljuu-

ju impozantne tvrave kao to su

Ulazno proelje u varadinski Stari grad

Zamak i dvorac Veliki Tabor


8/8

Utvrde

544 GRAEVINAR53 (2001) 8

Osijek i Slavonski Brod. Valja istak-nuti da su se bastionske utvrde ipaknajprije poele graditi na obali. Onesu djelo vojnog inenjera Gian Giro-lama Sanmichelija, koji je gradio

tvr

avu Sv. Nikola na otoiu predibenikom 1540. i kopnena vrata

(Porta terrraferma) u Zadru 1543. go-dine. Vjeruje se da ih je gradio po

nacrtima svog strica Michela. Za te je

utvrde znaajno da su prvi put u Dal-maciji graene ciglom, to je u unut-ranjosti Hrvatske, siromane kame-nom, bila praksa ve i u 14. stoljeu(Ilok). Vano je istaknuti i utvrdeDubrovnika. Utvrde koje je Dubro-vaka Republika izgradila oko Stonai svojih solana, koje su dugake goto-vo pet kilometara i opremljene broj-nim kulama, svrstavaju se u najdueeuropske utvrde. Dubrovake su zidi-ne i najbolje ouvane nae utvrde

uope. Za njih je dobrim dijelomzasluan ugledni graditelj i kipar

Michelozzo di Bartolomeo, koji jeplanirao obranu cijele Dubrovake

Republike. Radio je (1461.-1464.)na obnovi gradskih utvrda (Mineta,Bokar, Puncijela) i na stonskimutvrdama. Najpoznatije su mu djelozidine kopnene strane Dubrovnika s

predzi

em Minete, gdje je oblik iprimjena kazamata (sklonita za

vojnike i streljivo) prvi takav poku-aj u vojnom graditeljstvu uope.

Tijekom 17. stoljea u kontinental-

nom podruju Dalmacije nastajuposljednje velike bastionske utvrde.Istodobno se na otocima i uz moregrade osobito brojni kateli i kule. U18. i 19. stoljeu niu na otocima imale tvravice, koje grade Francuzi,Englezi i Rusi.Tunu sudbinu kontinentalnih bur-gova u unutranjosti Hrvatske pratesline sudbine i utvrda na jadranskojobali. Prestankom turskih opasnostii drugih prijetnji s mora krajem 18.

stoljea zapo

inje vrijeme nebrigeza te kamene svjedoke nae burne i

nesretne ratne povijesti. Zbog nedos-tatka novca utvrde polako ali teme

ljito propadaju, rue se neke kule ibedemi, primjerice u Trogiru, Splitui drugim gradovima, toboe radi po-ljepavanja. I mnoge postojee utvrde,iako vrijedni spomenici graditeljske

batine, i danas neodravane propa-daju.

Pokuat emo u jednoj seriji napisapredstaviti nae najpoznatije utvrde.Neemo prikazivati utvrde pojedinihgradova, posebno onih na obali, jersmo veinu utvrda ve opisali u na-

pisima o naim otocima ili drugdje.Neemo govoriti ni o lijepim malimutvrenim gradiima ni istarskog

priobalja, ni unutranjosti, koji mo-da zasluuju posebnu seriju. Nee-

mo dakle uope govoriti o utvrdamagradova, pisat emo iskljuivo o sa-mostojeim utvrdama, dakle zamko-vima (burgovima, utvrenim grado-vima), posebno o onima koji su bra-nili glavne strateke pravce na uzvi-sinama ili na prijevojima. Pisat emo io nekim katelima i o velikim i zna-ajnim tvravama. U odabiru e bitiodluujua njihova graditeljska vri-

jednost, ali i povijesna uloga i zna-aj. Pisat emo i o nekim utvrdamaod kojih su ostali samo ostaci i kojihodavno vie nema. Preskoit emoneke zamkove koje smo predstaviliu naoj seriji o dvorcima i perivo-

jima Hrvatskog zagorja i Slavonije.Kod njih je oito uz obrambenu bilaznaajna i njihova stambena vrijed-nost, a vjerojatno su nakon prestan-ka ratnih opasnosti uspjeno preure-eni. To su Trakoan, Valpovo,Varadin i Veliki Tabor. Vjerujemoda e upoznavanje s naom bogatomfortifikacijskom batinom biti

zanimljivo i dragocjeno graditeljskoi povijesno tivo.

Branko Nadilo

Ostaci zidina grada Korule

Documents

00 UVODNI PRIKAZ RAZVOJA FORTIFIKACIJSKOG GRADITELJSTVA.pdf