001_sve o Alkoholu i Drogama

5/20/2018 001_sve o Alkoholu i Drogama

1/47

W W W . A U T O S K O L A - L . C O M

E - M A I L -

i h a d z o v i c @ h o t m a i l . c o m

G S M - 0 6 1 5 1 3 9 1 8

D O C . S V E O A K L O H O L U

D O C . S V E O D R O G A M A

Ismet Hadzovic

ALKOHOL I

DROGA


2/47

[VA INSTRUKTOR]

[E-MEIL-ihadzovic@hotmail. com-GSM-06-1 513 918-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Ismet Hadzovic

Evo malo smo bili off-line, ali to je sve bilo zbog zauzetosti kolinjem, raznim sastancima (nepolitikim) i loim vremenom koje je uzrokovalo nedostatak novih tekstova na naem iVaem MOTOTEKA moto portalu. Dolaskom zime, sve polagano zamire, sve osim nas. Paeto, imamo mi volje i novijih tekstova sa kojima bismo Vam malo popravili raspoloenje uove tmurne, kasno jesenske dane. Sezona je iza nas, nema vie vonje (dobro, uvijek ima

bena koje se i po zimi voze na motoru , neki se spremaju za Elefantentreffen), ali recimo daje za obian puk sezona gotova.

Danas Vam dosimo jedan tekst vezan uz stanje prometnica u susjednoj nam Bosni iHercegovini. Kako smo se ba odluili za ovaj tekst? Prema naim statistikama dosta ljudinas ita u susjednoj Bosni i Hercegovini i ovim putem ih srdano pozdravljamo. KakoMOTOTEKA moto portal obuhvaa gotovo sve vezano za promet, elimo naim tekstovima

pridonijeti i pomoi drugima u prometu, te pridonijeti zdravoj svijesti svakog vozaa na cesti.Stanje cesta u Bosni i Hercegovini iz mojega svojeg osobnog iskustva jednostavno reeno,

blaga je katastrofa. Za svaki odlazak put Sarajeva, Zenice, Tuzle, Mostara, Modrie, BanjaLuke inim razne pripreme, posebno psiholoke. Prema pisanjima prometnih portala stanjecesta svake je godine sve gore. Zato je tome tako? I kako mi moemo pridonijeti poboljanjui sigurnosti prometa?

Bosna i Hercegovina ima manje modernih autoputeva nego bilo koja druga europska zemlja


3/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

samo 20 kilometara od Sarajeva prema Zenici, a stalo se sa gradnjom negdje kod Visokoga.Da li su moda piramide zajebale stvar ili se Semir Osmanagi (bosanska inaica Lare Croft)

prebacio u neke druge vode, ne znamo, ali znamo da je Bosna jedina zemlja u Europi u kojojputovanje dugo 120 kilometara, kolika je razdaljina izmeu Sarajeva i veih gradova kao tosu Tuzla ili Mostar, moe trajati puna tri sata i to po dobrom i suhom vremenu. U posljednjih

pet godina na BiH cestama ivot je izgubilo vie od 2300 ljudi, vozaa motocikala,automobila, kamiona. Prema statistikama MUP-a i BIHAMK-a, svaki dan u BiH u prometu

poginu jedna do dvije osobe, dok godinje u prosjeku u prometu pogine oko 430 osoba.Znamo da je u Hrvatskoj prole godine smrtno stradalo 617 osoba, no u odnosu na brojregisriranih automobila i motocikala, Bosna i Hercegovina je, na alost, prema europskimistraivanjima, rekorder u broju poginulih u prometu.

U europskim istraivanjima kao drugi najei uzronik nesrea navodi se brza vonjaneprilagoena uvjetima na cesti. No, domaa istraivanja svakako su pokazala da je najei

uzrok prometnih nesrea loa cestovna infrastruktura te neispravnosti starost motocikala iautomobila. Takoer, u najveem broju sluajeva radilo se o neiskustvu i vonji podutjecajem alkohola. Zato bajkeri u Bosni i Hercegovini, ne pit alkohol i sjedat na svoje GPZ-e, GIXXERE, R jedinice i ostala uda! Opreza nikada dosta.


4/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Bosanski nindeUpravo ninde imaju najbolje reflekse. I takvi refleksi Vam trebaju na cesti. No, zajebi tereflekse koje moe nai samo u Japanu, mi smo ipak na Balkanu.Iako ni u jednom policijskom zapisniku za uzrok nesree nije navedena rupa nacesti, nitiiznimno loe (ne)odravanje cest, veliki broj sluajeva se dogodio zbog loih cesta i njihovog(ne)odravanja. Problem loih cesta i nakon vie od dvije tisue poginulih, jo dravne vlastinije nagnao da izdvoje vie sredstava za njihovo odravanje. A drava se pravda rijeima:Ako neko pri brzini od 150 kilometara na sat naleti na rupu, ko je kriv? Rupa ili voza?Prema usporedni sa Hrvatskom (grafikon) u BiH znatno vie ljudi pogiba na cestama unutarnaselja i na lokalnim cestama.

Ukoliko imate namjeru putovati u Bosni u Hercegovinu, znajte da je to prekrasna zemlja. Ukarti dolje, moete pronai koje su tzv. crne toke u toj zemlji. U FBiH ima 33 crne take i111 opasnih dionica.


5/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Regija


6/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Alkohol i brzina najei uzroci nesrea uregijiVonja pod utjecajem alkohola i neprilagoena brzina uvjetima na putu glavni su uzrocivelikog broja saobraajnih nesrea koje se dogaaju u zemljama zapadnog Balkana.

U Hrvatskoj se u prvih est mjeseci ove godine dogodilo 25.855 saobraajnih nesrea, u

kojima je poginula 301 osoba, dok ih je 1.858 tee i 8.627 lake povrijeeno, pokazujupodaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Broj poginulih u prvih est mjeseci ove godine vei je za 4,9 posto nego u istom periodu lani,dok je broj povrijeenih manji za 9,7 posto.

Najvie poginulih, 59, bilo je na podruju Zagreba i zagrebake upanije. Od ukupno 301poginule osobe - 174 su vozai, 64 putnika i 70 pjeaka. Od sedmero djece dvoje su poginulikao pjeaci, a petero kao putnici u vozilima.

S obzirom na to da se turistika sezona tek zahuktava, u naredna dva mjeseca oekuje se vei

broj nesrea, pogotovo na podruju upanija na Jadranu, ali i kroz Slavoniju gdje prolaziautoput Zagreb - Beograd, koji je uz autoputeve koji vode ka moru najznaajnijasaobraajnica u zemlji.

Nesree i gubitke Hrvatska pokuava smanjiti prevencijom, pa se novim izmjenama zakona osaobraaju, koje su polovinom juna stupile na snagu, za prekoraenje brzine, pijanstvo,vonju bez dozvole i jo neke prekraje predviaju novane kazne i do 15.000 kuna, odnosnovie od 2.000 eura, ali i zatvorske kazne do 60 dana, koje e biti dopuna ili zamjena zanovane kazne.

Alternativno su kazne zatvora propisane za est najteih prekraja -prekoraenje brzine za

vie od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima; odbijanje testiranja na alkohol, lijekove idroge; vonju s vie od 1,5 promila alkohola u krvi; vonju bez vozake dozvole ili vonju

pod zabranom.

Zbog novih propisa, 2.000 vozaa koji su prikupili devet negativnihbodova na devet mjeseci


7/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

ostalo je bez vozake dozvole, a, ukoliko im se to ponovi, morat e ii na vozaki ispit.

Iako je dozvoljeno 0,5 promila alkohola u krvi, vozai e, u sluaju i najmanjeg prekraja,biti stroije kanjeni ako im se u krvi nae i promil alkohola. Mladi i profesionalni vozai idalje se moraju pridravati "suhog reima" od 0.0 promila.

U Bosni i Hercegovini skoro da ne proe dan a da nema saobraajnih nesrea s traginimposljedicama. Njihov broj se poveava.

Prema podacima Uprave policije Federacije BiH, u maju se dogodilo 2.496 nesrea, to je za7,4 posto vie nego u istom periodu prole godine. Poginulo je 14 osoba, 151 je zadobila

teke a 542 osobe su zadobile lake tjelesne povrede.I u FBiH su najei uzroci nesrea neprilagoenost brzine uvjetima puta i vonja podutjecajem alkohola.

Najvie vozaa stradalo je u dobi od 21 do 24 godine. Od 6.370 kontroliranih vozaa 1.637 jeupravljalo vozilima pod utjecajem alkohola, dok je 487 osoba upravljalo vozilom bez

poloenog ispita.

Od 24.352 pregledana vozila iz saobraaja su zbog tehnike neispravnosti iskljuena 293vozila, dok je 681 vozilo u saobraaju uestvovalo bez vaee registracije.

Bez koritenja sigurnosnog pojasa tokom vonje otkrivena su 3.599 vozaa, a 576 ih jetokom vonje koristilo mobitel.

U FBiH je zbog nepotivanja Zakona o sigurnosti saobraaja podneseno 45 slubenihizvjetaja, koji su proslijeeni tuiteljstvima zbog izvrenih krivinih djela ugroavanjasigurnosti saobraaja.

U aprilu 2007. u Makedoniji je donesen novi zakon o sigurnosti u saobraaju, kojim jeuvedeno vie novina u vezi s polaganjem vozakog ispita, pravilima za vozae -poetnike,ali i stroije kazne za nepotivanje propisa.

Za lake prekraje, kao to je koritenje mobilnog telefona tokom vonje, za nepropisnoparkiranje i za prekoraenu brzinu kazna je 45 eura; za neupotrebu sigurnosnog pojasa i zanenoenje vozake dozvole - 20 i za vonju bez upaljenih farova - 35 eura.

Kod teih prekraja kazne su drastino vee. Najvea kazna - 400 eura - odnosi se na vonjupod djelovanjem alkohola. Slijede: prolaenje na crveno svjetlo, vonja bez dozvole ineproputanje pjeaka -po 300 eura i 250 eura za pogreno parkiranje u blizini pjeakog

prijelaza.

Uvedena je i kategorija voza poetnik, koja vai za osobe do 21 godine, dok za osobe kojesu vozaki ispit polagale poslije te dobi ovakav naziv vai u prve dvije godine vozakogstaa. Toj kategoriji nije dozvoljeno da ima ni 0,50 promila alkohola u krvi, to je inaedozvoljena granica za sve ostale, dok u nonim satima mogu upravljati automobilima samodo maksimalne kubikae od 75 kilovata i u prisustvu starijeg vozaa.


8/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Zbog velikog broja saobraajnih nesrea u kojima su uglavnom stradali vozai motocikala ibicikala zakonom je zabranjeno vozaima poetnicima da upravljaju tim prijevoznimsredstvima izmeu 22.00 i 06.00 sati.

Zakonom je uveden i novi sistem kanjavanja, pa vozai koji naprave laki prekraj mogubirati da li e platiti kaznu na licu mjesta ili e dobiti negativne poene. Limit je 100 kaznenihpoena tokom tri godine, poslije ega vozaka dozvola biva oduzeta i voza mora ponovnopolagati ispit te proi period poetnika, prenio je Tanjug.

U Makedoniji je novina i to na nekim raskrsnicama ima policajaca u civilu koji digitalnomkamerom registriraju eventualne prekraje, i to odmah predaju patroli saobraajne policije,

koja na licu mjesta zaustavlja vozae i kanjava za prekraje.


9/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Alkohol kao sredstvo ovisnosti - neke znaajke i prevencija u svjetlu modernihsaznanja

Uvod

Alkohol se od davnih vremena koristi kao prehrambeno i ljekovito sredstvo, ali i kao sredstvo

za uivanje i opijanje. U Austriji, primjerice, vie od 70% mladih pije alkohol vie od etiriputa godinje. Procjenjuje se da je oko 5% Austrijanaca ovisno o alkoholu, a da daljih 10,6%ima problematinu potronju (1).Rije alkohol je arapskog porijekla (al-kul) i znai otprilike "najfinije". Alkemiari su unjemu vidjeli "substrat svih stvari", to je kasnije preneseno u terminu "spiritus", pirit.Spoznaja da se isti "spiritus" nalazi u svim piima koje sadre alkohol dola je tek u 17.stoljeu. Tada je moderna znanost definirala kemijsku strukturu etilnog alkohola (C2H5OH).

Neposredno djelovanje alkohola

Slijedei podaci o djelovanju pojedinih koliina alkohola su orijentacijski.

0,2 do 0,5 promila:Smanjuje se sposobnost vida i sluha, panja, koncentracija, sposobnost reagiranja, kritinost isposobnost prosuivanja. Poveava se sklonost rizinom ponaanju.Iznad 0,5 promila:Poremeaj ravnotee i gubitak konica su sve vei, precjenjivanje samog sebe se poveava.Iznad 0,8 promila:Suzuje se vidno polje (tunelski pogled), euforija, sve vea otkoenost.1 do 2 promila:Smetenost, poremeaj govora, orijentacije, sve veeprecjenjivanje samog sebe zbogotkoenosti i gubitka kritinosti.

2 do 3 promila:Miina atonija, poremeaji svijesti, smetenost, povraanje.3 do 5 promila:Gubitak svijesti, gubitak pamenja, podhlaenost, gubitak refleksa, iznad 4 promila: oduzetost,koma, nekontrolirano mokrenje, zastoj disanja i smrt.

Naini pijenja

Pijenje moe bitiniskorizino, ako je umjereno i primjereno situaciji. imbenici kao dob,spol, koliina alkohola i okolina u kojoj se pije igraju pri tom vanu ulogu.Granica nekodljivosti

je ona ispod koje je konzumiranje alkoholnih pia bez opasnosti, a toe oko 16 g istog alkohola za ene i oko 24 g za mukarce. To odgovara 0,5 l piva ili 0,25 lvina ili 3 male rakije dnevno.Problematino pijenje je pijenje neprilagoeno situaciji: kad je alkohol u odreenimsituacijama povezan s rizikom (na poslu, u prometu, u trudnoi).Kronino pretjerano pijenje:granica ugroenosti" je preko 40 g istog alkohola za ene ili60 g za mukarce, to odgovara litri piva ili pola litre vina dnevno.Pijenje radi opijanjaili epizodno pretjerano pijenje: prijelaz s problematinog premaovisnom pijenju je tekui. Ovisnost o alkoholu ne odreuje se koliinom popijenog alkohola,ve je to bolest koja se definira pomou odreenih meunarodnih kriterija (vidi tablicu).


10/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Za dijagnozuOVISNOST O ALKOHOLU, koja se u svakodnevnom ivotu nazivaalkoholizam,Svjetska zdravstvena organizacijaje utvrdila slijedee kriterije:- jaka elja da se pije alkohol- tekoe da se kontrolira potronja

- stalno pijenje usprkos tetnih posljedica- pijenju se daje prednost pred drugim aktivnostima i obvezama- razvoj tolerancije- tjelesni sindrom ustezanja

Za dijagnozu su potrebna barem tri od ovih kriterija tijekom zadnje godine dana.

Rizici i oteenja

Rizici konzumiranja alkohola su na tjelesnom, psihikom i drutvenom planu. U osnovi trebarazlikovati kod svih posljedinih oteenja od alkohola posljedice za pojedinca od posljedicaza stanovnitvo i za drutvo.

Tjelesna i duevna oteenjaToksini potencijal alkohola moe nakoditi skoro svakom tjelesnom organu ljudskog tijela.Za vie od 60 bolesti je dokazano da su povezane s konzumiranjem alkohola.

Socijalne posljedice i trokoviKonzumiranje alkohola je jedan od najveih faktora rizika pobolijevanja. Odgovarajueveliko je i optereenje zdravstvenog sustava.Mnoge prometne nesree sa smrtnim posljedicama kao i mnoga nasilna kriminalna djela su

uvjetovani alkoholom. Vonja u pripitom stanju ima veliki udio u prometnim prekrajima.Veliki broj djece prisiljen je ivjeti u obiteljima u kojima je bar jedan roditelj ovisan oalkoholu.

Patoloko djelovanje alkohola na organizam

Alkohol izravno uzrokuje ili sudjeluje na neki nain u nastanku slijedeih bolesti:

Zloudni tumori

Srce i krvoilni sustavProbavni sustav

Imunoloki sustavivani sustav

Psihijatrijske posljedice

Posljedice za potomstvo

Usta, drijela i jednjaka; larinksa; guterae,jetre; dojke

Visoki tlak, kardiomiopatijaGastritis, pankreatitis, masna jetra, alkoholnihepatitis, ciroza jetreVii rizik od infekcijaAlkoholna polineuropatija, alkoholnademencija i atrofija mozga, Wernickeovaencefalopatija, sindrom Korsakow, alkoholnamiopatijaOvisnost o alkoholu, kriza ustezanja,alkoholni delirij, alkoholna halucinozaFetalni alkoholni sindrom, fetalni uinci

alkoholaolgende Erkrankungen werden durch chronischen Alkoholkonsum (mit)verursacht:


11/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Djelovanje na sposobnost upravljanja motornim vozilima - Farmakodinamika ifarmakokinetika alkohola

Nakon konzumiranja natate alkohol se apsorbira iz probavnog trakta u roku od 10 do 100minuta. U tom vremenskom rasponu dosie se najvia koncentracija u krvi, znai maksimalna

vrijednost promila" u krvi. Istovremeno se iz zdravog odraslog organizma eliminira od 0,1do 0,2 grama alkohola na litru krvi, znai 0,1 do 0,2 promile na sat.Ako kao jednu dozu" definiramo 0,2 l piva, 0,1 l vina i 0,02 l estokog pia imat emoslijedeu maksimalnu alkoholemiju (promile) alkohola u krvi (2):

Za ene:

Doza"

1234

5Za mukarce:

Doza"

12345

40 kg

0,450,851,251,7

2,1

50 kg

0,30,6

0,851,151,45

45 kg

0,40,751,151,5

1,85

60 kg

0,250,5

0,750,951,2

50 kg

0,350,71

1,35

1,7

70 kg

0,20,4

0,650,85

1

55 kg

0,30,60,9

1,25

1,55

75 kg

0,190,380,6

0,750,95

60 kg

0,270,550,851,15

1,4

80 kg

0,170,350,550,70,9

70 kg

0,250,5

0,750,95

1,2

90 kg

0,150,30,5

0,650,8

80 kg

0,20,450,650,85

1,05

100 kg

0,140,280,450,60,7

Drugim rijeima, mukarac teine 60 kg moi e popiti otprilike 0,4 dl piva, a mukarac

teine 90 kg 0,6 dl piva ili 0,3 dl vina, a da sjedajui za volan ne prekorai zakonomdozvoljenu granicu od 0,5 promila alkohola u krvi (vidi tablice). No, ipak, zna se da je 0,5promila samo zakonska granica, a da se vjerojatnost da se dogodi neka nesrea u prometu dvaputa vea nego kod 0,1 promila (3). Stoga se proporua voziti bez imalo konzumiranjaalkohola, iako se zakonski smije voziti i sa 0,5 promila, osim profesionalni vozai, koji nesmiju imati niti malo alkohola u krvi.

Prevencija

Europska Unija razradila je strategiju prevencije (European Alcohol Action Plan - EAAP) ipreporuila je zemljama lanicama (4).

Alkohol je tradicionalno sredstvo i moe biti predmet uivanja, ovisnosti ili opijanja.Prevencija mora voditi rauna o ovom. U osnovi prevencija alkohola nee braniti potronju,nego treba voditi tome da potronja ne vodi u probleme. Tako su u sreditu tri cilja:

-

-

-

prevencijasituaciji neprilagoenog pijenja alkohola(znai onda kad neposrednodjelovanje alkohola dovodi do rizika, kao u cestovnom prometu, u poslu, u koli,odnosno kad je konzumiranje neprikladno dobi ili okolnostima: mlade osobe, starijeosobe koji posebno osjetljivo reagiraju, konzumiranje u trudnoi, pri uzimanjulijekova ili kod nekih oboljenja i sl.Prevencija opijanjaje u uskoj vezi s prevencijom situaciji neprilagoenogkonzumiranja. Pijana osoba gubi kontrolu nad svojim inima, te ulaziu situacije kojenose posebne opasnosti.Prevencijakroninog visokorizinog pijenja(znai pijenja koje nadilazi koliinudefiniranu kao ugroavajuu). Radi se s jedne strane o prevenciji zdravstvenihproblema koji nastaju alkoholom, a s druge kronino visoka potronja igra veliku


12/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

ALKOHOL I MLADI U BIH Pozovi, mama, doktora

ulogu pri razvoju ovisnosti. Ovisnost se ne definira konzumiranom koliinom veodreenim kriterijima (vidi tablicu gore).

Postizanju ovih preventivnih ciljeva doprinose slijedee mjere:

Na raziniprevencije na planu odnosavanu ulogu imaju, naprimjer, dostupnost alkohola(naprimjer odredbe o zatiti mladei), ogranienje reklamiranja, politika cijena ilioporezivanja. Takve strukturne mjere moraju biti provedene na politikoj razini. Treba ihdopunjavati sa strukturnim mjerama na konkretnim poljima, kao naprimjer u koli, gdje jasna

pravila mnogo doprinose prevenciji. Stvaranje pozitivnih ivotnih uvjeta takoer doprinosiprevenciji problema povezanih s alkoholom. Pored mjera prevencije odnosa treba provesti imjereprevencije ponaanja. Svi napori oko jaanja kompetencija i osobnosti usmjereni su ktome da se problematino ponaanje vezano za alkohol sprijei i umanji. Informacije oalkoholu pruaju znanje o djelovanju i rizicima. Ovo znanje olakava donoenje odgovornihodluka i doprinosi drutvenom prihvaanju strukturnih mjera.

Posebno bismo u naoj zemlji trebali voditi rauna o mladima, koji su u naem drutvunaizgled sve vie izloeni prekomjernom i neprimjerenom pijenju. Pije se kad se ide nautakmicu radi raspoloenja", pije se kad se petkom ili subotom naveer odlazi nekamo nadruenje da bi se opustilo". Na taj nain se esto svaka zabava povezuje s opijanjem, ameuljudski odnosi, umjesto da budu leerniji", dugorono idu prema sve veem i veemotuenju.


13/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Rezultati istraivanja koje je proteklih godina proveo Zavodza javno zdravstvo Federacije BiH o ivotnim navikama stanovnitva BiH upozoravaju naneophodnost intersektorijalnih programa prevencije, primarno usmjerenih na kolsku djecu imlade.

Naime, istraivanja pokazuju kako je puenje vodea bolest ovisnosti u BiH, kako kod odraslih,tako i kod djece. ak 40 posto odraslog stanovnitva konzumira cigarete (50 posto mukarci i 30posto ene) te 15 posto djece u dobi od 13 do 15 godina (djeaci 17 posto, a djevojice 11 posto).

- Ono to nas u sektoru javnog zdravstva zabrinjava je to su djeca svakodnevno u svomokruenju izloena razliitim faktorima koji djeluju favorizirajue, odnosno podravaju loenavike koje prerastaju u bolest ovisnosti. Zabrinjava nas laka dostupnost cigareta, to zbog niskecijene, to zbog neefikasnog inspekcijskog nadzora, tako da mladi bez problema mogu kupiticigarete.

- Zanimljivo je i to da je 65 posto djece izjavilo kako su im roditelji puai i ako u obzir uzmemoi podatak da djeca eksperimentiranjem duhanskim proizvodima kreu prije desete godine, ondaimamo sve argumente zato s preventivnim programom trebamo poeti ve u predkolsoj dobi -kazala je dr. Aida Rami-atak iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Zabrinjavajui je podatak i da je ak 60 posto petnaestogodinjaka imalo kontakt s alkoholom,dok ih je 40 posto potvrdilo kako se povremeno ili redovno opija.

- Po ovim smo loim ivotnim navikama, na alost, sustigli zemlje u regiji. Raduje nas to je kodnas jo uvijek relativno nizak postotak puenja mladih u odnosu na neke zemlje, ali cilj nam je daon bude nula i tek tada trebamo biti u potpunosti zadovoljni. Treba prevenirati i unaprijeditizdravlje mladih prije nego to ih loe ivotne navike dovedu do niza bolesti - kazala je dr. AidaRami-atak.

Uz navedene loe navike graani BiH svoje zdravlje ugroavaju i neadekvatnom prehranom tenedovoljnom fizikom aktivnou. Oko 40 posto stanovnitva ima znakove hipertenzije ili


14/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

povienoga krvnog tlaka kao jednog od faktora rizika za nastanak kronine nezarazne bolesti.

Zbog neadekvatne prehrane vie od 20 posto graana BiH je debelo, a iznad 30 postoprekomjerno teko. Tek 15 odraslih bavi se nekim redovnim oblikom fizike aktivnosti, pri emuse misli na barem 30 minuta etnje.

Jo je zanimljiviji podatak da ni djeca nisu fiziki aktivna jer, prema istraivanjima, vie od 30posto kolske djece ne vjeba. Svi ovi podaci daju alarmantnu zdravstvenu sliku stanovnitvaBiH, koja upozorava na neophodnost preventivnih programa.

ZELENA TRAVA ZABORAVA

Da je trava (zelena ili malo manje zelena) vrlo opasna droga zna vrlo malo ljudi. Izmeu onihkoji znaju to je joint i kako razorno djeluje na karakter mladog ovjeka - nalaze se i biviovisnici. Oni gledaju narko svijet na drugi nain, rekao bih zreliji po pitanju droga nego ostali.Teka iskustva i pogled s rubova ivota otvaraju im neka nova saznanja i zbog toga su iskustvaovisnika dobra komponenta u zakljucima o narko temama. U razgovorima o djelovanjumarihuane mnogi od njih smatraju je velikim zlom.

Ameriki kriminolog EliotMeibl, uz konstataciju da je maruhuana opasna, dodaje da je to vrlopodmukla droga. Podmukla je zato to prevari! Problem je sljedei; Nekoliko jointa zaista neeprouzroiti vee tete i zbog toga je ukorijenjeno miljenje da je to laka neopasna droga,posebice i zato to je ovisnost o marihuani rijetka. Meutim, dui period puenja marihuanepretvara se u trajnu i nenadoknadivu tetu. Shema je poznata; zbog oteenja kratkoronememorije poinju problemi u koli, slabe ocjene, izostanci, drutvo koje pui joint odvaja se odire skupine. Slijede sastajanja po parkovima naputenim gradilitima i skrivenim prostorima.Grupa postaje kompaktna, svi ostali ne valjaju, roditelji su glupi, profesori su glupi... samonjihovo drutvo vrijedi. Povlaenje u grupu rezultira i drukijim ponaanjem, oblaenjem. estose dagaa naputanje kole. I sada ono najvanije; dogaa se promjena karaktera; trajno se guberadne navike, pua marihuane odbija svaku obvezu i svaku odgovornost. Postaje nepouzdana

neodgovorna osobaprema sebi i prema drugima. Cijela pria odvija se polako kroz vrijemeadolescencije kad je psiha najranjivija, postupno se, teko primjetno ali sigurno, karakter mijenjai marihuana pretvara mladog ovjeka u neradnika. Zato je podmukla. Ukoliko prestane smarihuanom i ne krene dalje stazom droga, zbog gubitka radnih navika bivi pua marihuanaostaje zauvijek slab radnik, slab u svakom poslu, nezadovoljan sobom i svojim okrujem. Akokrene dalje, prema heroinu jo gore!

alosno je, ali istinito da vei dio naih strunjaka o dugoronom djelovanju marihuane naadolescente ili ne zna ili zanemaruje taj vaan aspekt. Dogaa se (pa i u TV emisijama, dr.Torre, dr. Perasovi...) olako i neodgovorno ocjenjivanje marihuane samo po kratkoronomkonzumiranju. Meutim, nepoznavajui pogubno djelovanje marihuane kroz dui period na


15/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

mlade osobe - neodgovornim izjavama kao to je Perasovieva da je joint manje opasan odmlijeka oni ine velike tete u javnosti. Mnoge majke i oevi nee se zabrinuti kad otkriju daim se dijete drogira marihuanom. Dogodit e se velike tete, ak i ako ne krenu stazom drogadalje. Takav pristup strunjaka rezultat je povrnih i subjektivnih ocjena bez ozbiljnijihprouavanja i prakse u narko miljeu. Dovoljno je pogledati bezvoljne i napuene mladie idjevojke kojima je zabava, glazba i povrna komunikacija jedini interes u ivotu. Nita drugonjih ne zanima!

Dobro bi bilo da ti vrli strunjaci upitaju kojeg malo inteligentnijeg biveg ovisnika; to je

marihuna? Vjerojatno nisu htjeli upitati kao to nije pitao ni na predsjednik Mesi kad jesveano otvarao tvornicu duhana (itaj: tvornicu smrti) u Kanfanaru. Sramota!

esto se uje da su neki doktori, ininjeri, odvjetnici ... puili marihuanu, pa ipak uspjeli uivotu. To je tono, ali to su izuzetci. Ona golema veina puaa jointa ivotari na marginamadrutva -preesto na grbai svojih roditelja ili na socijalnoj skrbi.

Netko ree da svi mi imamo na dlanu itav svijet. Ima ga i ti, mladi ovjee uini sa svojimsvijetom to eli ali ne uzimaj joint u ruku ne isplati se!

FIZIKA PREDISPOZICIJA ZA OVISNOST

Tekstovi o fizikoj predispoziciji za droge vrlo su rijetki. Zato proitajte ovaj tekst!

Razlozi konzumiranja droga i ovisnosti detaljno su opisani u literaturi. Raspon razloga velik je,od radoznalosti, loeg drutva, uvjeta ivota, porodinog okruja do niza drugih razloga. Poznataje i esta klasifikacija takozvanih rizinih porodica: roditelji alkoholiari, rastavljeni roditelji,bogati roditelji koji nemaju vremena za dijeta, previe autoritetni roditelji i dr. Meutim,pokazalo se nakon dugogodinjih istraivanja da je skretanje na stazu droga vrlo malo zavisno onavedenim rizinim skupinama. I iz vrlo problematinih porodica mogu djeca postati odgovornei uspjene osobe iz najboljih i slonih obitelji moemo imati teke ovisnike. Postotciovisnika iz svih porodica u praktinom smislu malo se razlikuju. Odstupanja su minimalna i

navode na zakljuak da pretpostavke po modelu rizinih porodica treba uzeti s rezervom,odnosno samo kao uvjet boljeg ili loijeg odgoja. Naime, odgoj temelj prevencije od ovisnosti,vjerojatno bit e bolji i kvalitetniji u ureenoj i skladnoj porodici nego u rizinoj pa u tomsegmentu postoje razlike. Odgovornost koja se stjeedobrim odgojem glavna je preprekakonzumiranju droga i ovisnosti. Odgovorno dijete, vrlo vjerojatno nee krenuti stazom droga,posebice ako nema element fizikog priklona drogama - predispoziciju koja se rijetko spominje uliteraturi. Taj fiziki priklon ili otklon prema drogama ili bolje reeno predispozicija naeg tijelada drogu primi kao ugodu ili kao neugodu tema je ovog teksta.

Spomenuta predispozicija daleko je vaniji element nego to je to ope poznato.


16/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Fiziku predispoziciju najlake je objasniti u konzumaciji marihuane. Od deset osoba sedamosoba puei joint osjeti izvjesnu ugodu, a tri ostale osobe neugodu. Od te tri osobe jednoj e bitivrlo neugodno, povraat e. To su uopeni i grubi statistiki podatci (postoje znatno preciznijistupnjevi unutar grupe), koji jasno ukazuju da postoji fiziki element ugraen u naem sustavu.Ta predispozicija nema vezu s jakom ili slabom voljom (karakterom). Onih sedam osoba (70%)koje dobro primaju joint, fiziki je spremno za konzumaciju, a tri osobe vjerojatno nikada neepostati, ni konzumenti, ni ovisnici, jer im je fiziki odbojna. I u konzumaciji veine ostalih drogaslini su postotci, no kod nekih droga (kokain, meskalin, opijum i dr.) ima i veih odstupanja. Izgornjeg slijedi da konzumacija droga i ovisnost imaju dva elementa; voljni i fiziki. Neosporno

je da je nekome tee, a nekome lake izlijeiti se od ovisnosti neovisno o snazi volje.Aplicirajui navedeno na duhan, najpogubniju drogu, najmasovniju i najsmrtniju ovisnost usvijetu koja u Hrvatskoj odnosi 12.000 do 14.000 ivota godinje treba ukazati na opuzabludu da je za odbacivanje cigarete vana samo jaka volja. I kod duhanske ovisnosti vrlo jevana fizika predispozicija. Ukoliko je ta komponenta jaka ili vrlo jaka - snana volja modanee biti dovoljna za izljeenje. Nekad ni pod cijenu smrti, pua ne moe se rijeiti cigarete akoima jak fiziki priklon drogama. Imamo mnogo takvih primjera kada i nakon infarkta ilimodanog udara puai imaju lijeniku zabranu puenja oni znaju da im smrt kuca na vrata,ali i dalje pue. I brzo umiru! Tu nije samo u pitanju slaba volja ili slab karakter, nego i prejakfiziki priklon duhanu. Kod duhanske ovisnosti najsnaniji utjecaj na iroko miljenje da je

cigareta laka droga zapravo da i nije droga ima snani i bogati duhanski lobi. Velikimkapitalom duhanski lobi utjee na mase svim vrstama medija (posebice TV, filmovima iasopisima) i korumpira, manje ili vie Vlade svih zemalja. Poznat je primjer naeg predsjednikaStjepana Mesia koji je sveano otvarao najveu tvornicu smrti svojih podanika, tvornicu duhana(Adris, Kanfanar) u Istri. Sasvim je sigurno da je Mesi uinio veliku tetu Hrvatskoj ipridonio smrtnosti svog naroda. Ne znamo kakav mu je bio interes. Mi smo taj sramotni inosudili u hrvatskom tisku.

Duhan je daleko najsmrtnija droga koja svim dravama ini najvee tete. Spomenuti broj 12.000do 14.000 smrti godinje u Hrvatskoj od posljedica duhana skoro 100 puta vei je od broja smrtiheroinskih ovisnika. Heroin, najgora ilegalna droga koju je ovjek izmislio, godinje kod nas

proizvede oko 150 leeva to je mnogo, mnogo manje od duhana. 1.500.000 hrvatskih puaaproizvodi i golemu materijalnu tetu u privredi. Svaki dan puai ukradu 1 sat radnog vremenana ikpauze, daleko ee idu na bolovanje, bre umiru, imaju krai radni vijek, imaju slabijukoncentraciju. Puai sve to znaju, ali sistemom noja (glavu u pijesak) odbijaju svaku polemiku idrukije miljenje. Naalost, uinkovitog lijeka za duhanske puae nema. Najbolje rezultatepostie se djelovanjem na podsvijest, hipnozom, ali se na taj nain ne moe djelovati i na fizikepredispozicije. Uspjeh hipnoze u lijeenju najei je uz povoljnu fiziku predispoziciju, toznai da su za izljeenje vana oba elementa. U djelovanju nae Udruge po kolama iskustvaukazuju da na mlade ljude ne djeluje strah okantne slike rezultata duhana na plua, krvoilnisustav i drugo ili bra smrt. Po takvom pristupu nema uspjeha u prevenciji. Interesantno im jejedino to - to je cigareta sve manje u trendu i to razvijeni, kulturni svijet odbacuje duhan.


17/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Cigareta vie nije in, pua zagauje okruje, drutvo ga odbacuje, slab je, jer ne moe vladatisobom i glup, jer teti sebi i svima oko sebe. Cigareta u ustima i aica otrog pia u ruci vienije karakteristika kulturne osobe, nego primitivca. Po takvom pristupu i prezentaciji mladimanovog svjetskog trenda da je cigareta aut da je slabost i odraz nekulture, mogue je razbitiukorijenjeno miljenje da cigareta znai odraslost, uklapanje u drutvo odraslih. Na taj nainmogue je dio mladih privoliti da ne postanu robovi pogubnog duhanskog dima.

Na naim predavanjima ukazujemo i na fiziku predispoziciju za droge, odnosno na to da nekeosobe fiziki sklone drogama vrlo lako mogu upasti u ovisnost nakon svega nekoliko

konzumacija. Zbog toga opasno je svako probanje droga, opasna je i prva cigareta. Na krajusekvence o duhanu, treba naglasiti da je duhanska ovisnost po intenzitetu vrlo blizu heroinskeovisnosti.

Vraajui se na temu da postoji fizika predispozicija u odnosu na sve droge, i legalne i ilegalne,treba rei da literature o tome, praktino nema. Osim vrlo uopenih strunih medicinskihelaboracija o fizikoj predispoziciji, nismo naili na konkretnije podatke i ire onformacije.Obzirom na to da u Udruzi djeluje struan tim, te da pratimo aktualne svjetske trendove upodruju droga smatram da to podruje medicinski nije dovoljno proueno.

PREPOZNAVANJE DROGIRANJA

Nita na ovom lijepom planetu Zemlji ne dogaa se bez razloga. Tako je moda loa ocjena izmatematike vaeg sina razlog to je ove godine dobro rodila trava. Dobar urod, pojeftinio joint ove 2008. godine moe se nabaviti za svega pet kuna. Sini propuio, a znamo da marihuanaslabipamenje i stvara probleme u koli. Ako nastavi s puenjem ocjene e jo vie padati, a one moda poeljeti neto vie

Nije bez razloga ni to to e roditelji prepoznati da im se dijete drogira (ilegalnim drogama) teknakon dvije do etiri godine od dana prvog jointa. Taj statistiki podatak neosporan je, jer suvrena dugogodinja ispitivanja. Vrlo se esto dogaa da to i nije prepoznavanje od straneroditelja - nego priznanje djeteta da se drogira. U mnogo sluajeva ve je kasno vjerojatno je to

veigla i heroinska ovisnost.

Prve simptome narko staze lako je prepoznati. To je karakteristini miris duhana i roditelju nijeteko detektirati da dijete pui. Mnogi e odmahnuti glavom (posebice puai) smatrajui da to inije veliko zlo i da to nije nikakva narko staza. Ali, varaju se! Duhan je najsmrtonosnija droga(od posljedica duhana umire u Hrvatskoj godinje 13.000 osoba), a duhanska ovisnost je vrlojaka. Dokaz da je cigareta prvi korak na pogubnoj stazi droga je injenica da, takorei, nemaheroinskog ovisnika koji nije i ovisnik o duhanu. Alkohol e roditelji takoer lako prepoznati pokarakteristinom mirisu, ali i po pijanom stanju koje svi poznamo.


18/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

S ilegalnim drogama druga je situacija. Mi imamo znanstveno utemeljene simptome, alidetekcija je teka. Na primjer, za marihuanu simptomi su sljedei:Zakrvavljene oi, priljivost(pametovanje), ope stanje slino laganom pijanstvu, Proirene zjenice, nervoza, promijenjenaboja glasa. bahatost u komunikaciji s roditeljima.

Problem je u sljedeem: Jako napueno dijete snanim jointom (skunk, hai ili jaka afrikamarihuana) lako emo prepoznati. Izgledat e opijeno, teturat e, navedeni simptomi bit evidljivi No, ako je to slab joint kojeg je puilo nekoliko osoba i znakovi su slabi. Teko emoprimijetiti da su oi malo zakrvavljene, jer to moe biti i od prehlade, kao to moe biti i glas

promijenjen od prehlade. Proirene zjenice se po noi, kad se dijete vrati kui, teko zapaaju.Priljivost se moe pravdati dobrim raspoloenjem, kao i nervoza. A, bahatost prema roditeljaesto se dogaa u doba puberteta i ne mora biti posljedica marihuane. Dakle, zaista je tekoprepoznati navedene znakove, ako uzmemo u obzir i to, da uz uporabu narkotika dijete razvijasposobnost dobrog prikrivanja, laganja i prevare svake vrste. Zbog navedenog treba pozornostobratiti na sekundarne elemente: gubitak motivacije za obveze, zaboravljivost, pojaanu sklonostzabavi, poputanje u koli. Prepoznatljivi znakovi su i: miris zapaljenog lia, sitne sjemenke podepovima, travke, cigaretni papir (rizla).

Problem prepoznavanja prisutan je i kod konzumacije sintetskih droga. Simptomi su, na primjer,za ecstasy :Hiperaktivnost, povieno raspoloenje, razdraljivost, gubitak apetita, nesanica,

iroke zjenice, ubrzani puls, suha usta i nos, grenje miia.I opet moemo ponoviti:hiperaktivnost moe biti pojaana pubertetom, kao i razdraljivost. Gubitak apetita i nesanicamogu nastati, na primjer, zaljubljivanjem djeteta ili nekim drugim problemima (kola, ocjene isl.). Proirenje zjenica slabo je vidljiv znak, kao i ubrzani puls. Jo tee su vidljivi znakovi; suhausta i grenje miia. Obratimo pozornost na sekundarne znakove; na tablete grubo izraene,raznih boja (esto bijele sa smekastim tokicama) najee s utisnutim logoima, te na naglomravljenje.

Ukoliko analiziramo ozbiljnije droge kokain i heroin, situacija je takoer slina. Simptomikokaina su: esto mrcanje, hiperaktivnost, bezrazlona euforija, nesanica, slab apetit, osjeajvika energije, proirene zjenice, mogue halucinacije i paranoja, sklonost hedonizmu i

iscrpljujuoj nonoj zabavi.Kod konzumacije kokaina detekcija je problem, ne samo zbog teko primjetnih znakova, nego izbog toga to konzument kokaina uglavnom vie nije dijete nego uglavnom odrasla osoba.Obzirom da je to skupa droga koja djeluje samo pola sata do 45 minuta, ta droga, djetetu jemanje dostupna. Dakle, pred sobom imamo odraslu mladu osobu koja dobro i lukavo prikrivasvoje stanje. Ve smo spomenuli da narkoman zadrava lucidnost i da ima razvijen izvanredansmisao za prevaru i la svake vrste. Zbog toga ukoliko osoba nije dobro namrcanakokainom teko emo prepoznati drogiranost. Za detekciju kokaina treba obratiti pozornost na;crvenilo nosne sluznice, bijeli kristalni praak u maloj plastinoj vreici ili alufoliji, male


19/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

komadie sline kameniima u staklenim boicama ili plastinim paketiima, male metalnemreice, svijee i britvice.

Prepoznavanje heroinskog ovisnika neto je lake, ali glavna prepreka je subjektivnost i naivnostroditelja. Neracionalno promiljanje moje dijete to nee uiniti i bjeanje roditelja od svakeedukacije o drogama, temeljni je razlog prekasnog saznanja o drogiranju. esto je u pitanjupodsvijest, odnosno nojevsko guranje glave u pijesak iako roditelj nasluuje ono najgorepodsvjesno odbija takvu mogunost. Relativno lako moe se otkriti karakteristinu; usporenost,pospanost, promijenjenu boju glasa, karakteristino esto mrcanje i vidljive ubode po venama

od fiksanja, a neto tee je detektirati popratne znakove kao to su;uske zjenice, usporenodisanje i usporeni puls (kod jaih intoksikacija dubok san koji moe zavriti komom i smru).

Vano je obratiti pozornost na; igle ili price, nagorjele lice, limunsku kiselinu, stakleneampulice s vodom, razne vrpce, zavoje, vatice, pojas (takozvani Esmarchov pojas za stezanjenadlaktice pri ubrizgavanju u vene). Ali, uz sve ove znakove mogue je vrlo dobro prikrivanje,jer treba uzeti u obzir onu lucidnost i nevjerojatnu sposobnost narkomana za prikrivanje stanja.

Zapamtite: Nemojte biti naivni - povjerenje je dobro ali kontrola je mnogo bolja! Zatokontrolirajte svoje dijete; u obitelji, u koli i posebice kontrolirajte u kakvom se drutvu kree.

TEORIJA I PRAKSA PREVENCIJE

Upodruju prevencije zloporabe droga u Hrvatskoj, teorija i praksa dva su dijametralno oprenapojma. Teoretski smo izvrsni u praksi suprotno od izvrsnosti.

Imamo mnotvo akata i institucija; Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, Nacionalnustrategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga, mnotvo akcijskih planova, pravilnika, protokola,smjernica, elaboracija, ekspertiza, izvjea, provedbenih programa, statistikih podataka i sl.,ukratko stotine kilograma papira. Nije potrebno napominjati da se svake godine volumen(kubatura) ispisanih stranica rapidno poveava. O tom brdu administrativnih akata iz narkopodruja brine mnotvo dravnih slubenika u Ministarstvu, zdravstva i socijalne skrbi,

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvu unutarnjih poslova, te u Ministarstvuobitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Zatim tu su mnogobrojni Centri za socijalnuskrb (21) i jo mnogobrojnije ispostave, te Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga VladeRH, Nacionalna informacijska jedinica za opojne droge, Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabeopojnih droga, razna nia povjerenstva, komisije po potrebi i dr. Dok djelatnici tog monog,ujedinjenog administrativnog aparata proizvode nove akte, dopise, proglase, deklaracije i sl., viidunosnici pomno prate svjetska zbivanja, ne proputaju inozemne skupove, simpozije,konferencije, putuju, putuju...

Teoretski izvrsno!!! A, to je s praksom prevencije? Opravdava li praksa golema sredstvautroena u skupu i preveliku logistiku, u spomenute tone papira i u skupa putovanja dunosnika?


20/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Ne opravdava! U udbenicima osnovnih i srednjih kola o drogama, o drogiranju i o opasnostimaod droga nema, u praktinom smislu niega! Na jednoj ili najvie dvije stranice udbenika,jedva je spomena vrijedno koliko malo ima podataka o drogama. Uz duhan i alkohol, tek sespominju dvije ili tri droge bez najosnovnijih podataka. Zamiljeno je da razrednici na satovimarazredne nastave (SRO), uz rjeavanje razrednih problema, opravdanih i neopravdanih satova,izleta i sl. - educiraju uenike o drogama. To je potpuni promaaj. Ako i ostane koja slobodnaminuta na tim satovima, razrednici nisu u stanju prenijeti nikakvo znanje uenicima, jer ganemaju. Razrednici (uitelji/nastavnici) nemaju nikakvu edukaciju o narko svijetu, nikakavobvezni seminar po toj temi, ni neto slino. Dogaa se u kolama da jednom ili dva puta na

godinu doe vanjski savjetnik i odri predavanje uiteljima, ali zloporaba droga uvijek jezahvaena samo periferno. Teme su uglavnom; zdrav ivot, komunikacije, bullying, kreiranjeslobodnog vremena i sl., a u tim temama samo je posredno i sekundarno spominje suzbijanjezloporabe droga bez ikakvih konkretnih podataka.

Provedene ankete na nastavnikim vijeima u kolama potvrdile su potpuno neznanje uitelja ozloporabi droga. Na pitanje:Od ega se pravi hai?, preko 80% uitelja je od etiri ponuenaodgovora odabralo:Od afrike biljke hash (nepostojea biljka). A, da je hai proizvod odmarihuane zna skoro svaki adolescent. Komentar je suvian.

Dakle, po pitanju edukacije zdrave hrvatske mladei, drava je u potpunosti zakazala. A,

edukacija, temelj je prevencije. HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) takoer jezakazao u segmentu edukacije u suzbijanju zloporabe droga. Autori tog standarda (sve vieosporavanog) nisu vodili brigu o zdravlju i mentalnom zdravlju uenika. I budui naratajidobivat e podatke jedino od dilera i ovisnika. A, oni kau da je droga super, cool, potpunobezopasna... Ni Vladin ured, ni Povjerenstvo za suzbijanje zloporabe droga nisu nali shodnimsugerirati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta mogua rjeenja u HNOS-u po tom pitanju.Nita nije poboljano iako je i naa Udruga u nekoliko navrata inzistirala na uvoenju konkretneedukacije.

U razvijenim demokracijama, tamo gdje zakae drava, javljaju se civilne udruge. Pa, iako jeHrvatska daleko od razvijene demokracije, dogodilo se to i kod nas. U praksi, educiranje zdravih

mladih narataja skoro u potpunosti pokrivaju civilne udruge. Udruge odravaju javne tribine ozloporabi droga, izdaju biltene, knjige, snimaju i prikazuju edukativne filmove (i na TV), drepredavanja po kolama, mjesnim odborima i dr. Problem je u tome to se drava u prevencijioslanja na svoj glomazni administrativni aparat, i vie deklarativno nego stvarno podravadaleko uinkovitiji civilni sektor.

No, da ne bude sve tako crno u hrvatskom narko ozraju, osim crne toke prevencije zdravehrvatske mladei, treba spomenuti i ostale segmente narko svijeta. Treba rei da je briga oovisnicima daleko bolje pokrivena nego prevencija zdrave mladei (praksa s ovisnicima uCentrima za socijalnu skrb je dobra). No, i tu udruge pokrivaju segment resocijalizacije, anevladine terapijske zajednice najuinkovitije su u lijeenju ovisnika. Represivni dravni aparat


21/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

u prometu drogama (policija i carina) vrlo je dobar, odnosno na nivou razvijenih zemalja. Iakoje, kao i u drugim sektorima naeg drutva prisutno neprovoenje zakona, policija i carina biljeedobre rezultate u estim zapljenama droga i uhienjima grupa dilera.

Duhan

Droga broj 1. u Hrvatskoj neosporno je nikotin. U naojmaloj zemlji ima oko 1.500.000 ovisnika o duhanu, oko36% mukaraca i blizu 32% ena. Postotak puaa ne

opada. Jai smo u tome od razvijenih zemalja (oko 20%).Dodajmo tomu, da tamo postotak puaa opada, puapostaje graanin drugog reda, teti drugima, nekulturanje

Najvea zabluda u svijetu puaa duhanskih cigareta je, dase puenje moe kontrolirati i po elji bez problema prekinuti. No, ovisnost o nikotinu vrlo jejaka, tek neto slabija u intenzitetu od heroinske ovisnosti.

Rije "duhan" je balkanski turcizam arapskog porijekla i znai "dim". To je najeejednogodinja biljka iz porodice Solanaceae koja se od ostalih kultiviranih vrsta iz ove porodice

(paprika, paradajz, krompir i dr.) razlikuje po tome to joj je vodei alkaloid nikotin po emu je icijeli rod dobio naziv Nicotiana.U rodu Nicotiana identificirano je oko 70 vrsta ali samo dvijeimaju komercijalni znaaj: Nicotiana tabacum L. i Nicotiana rustica L. Nicotiana tabacumpotjee iz andskog dijela June Amerike, a danas se uzgaja u preko 120 zemalja na svih 5kontinenata, ukupne proizvodnje od preko 6 milijuna tona. Ljudi u velikom broju postajuovisnici iako nikotin nema neki prepoznatljivi psihotropni uinak.

Najee se upotrebljava kao cigareta ili lula za puenje, ali postoji i prah za mrkanje, tekomadii za vakanje.U svijetu postoji oko 1,2 milijarde puaa. Polovica njih umre prerano od raka, bolesti srca,emfizema i drugih bolesti povezanih s puenjem.

Iz analize strunjaka tijekom 20 do 30 godina istraivanja, pasivno puenje za 20 posto poveavarizik od raka plua.Dim cigarete u sebi nosi nikotin, smolu, ugljini monoksid i jo neke druge plinove. Samuovisnost izaziva nikotin, ali svi sastojci cigarete opasni su za ljudski organizam. Ovisnost se vrlobrzo stjee, a tolerancija je relativno visoka. Od nekoliko cigareta do etrdesetak dnevno, stie sebrzo.Uz pozitivni osjeaj stimulacije, kratkoroni negativniuinci su, ubrzan puls, povien tlak,hladnoa koe i povrinskog sloja, smanjuje se apetit. Izdrljivost i kondicija znatno su slabiji.Puai ee poseu za cigaretom u stresu, pri umoru ili kad su nesigurni.tetne posljedice duhana znatno su vee nego to to znaju puai. Ako i znaju, ne ele to priznatisami sebi. Hrvatska je u svjetskom vrhu po potronji duhana. Blizu 2100 cigareta (105 kutija)


22/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

popui prosjeno svaki graanin Hrvatske (teoretski; i puai i nepuai). To je zaistarespektabilna brojka. Ukoliko 105 kutija pomnoimo s 4,5 milijuna stanovnika i s prosjenomcijenom kutije cigareta dobit emo milijardsku vrijednost popuenog otrovnog dima. A, odposljedica nikotina u Hrvatskoj, godinje umire 14000 stanovnika. Posljedice su sljedee: eisrani infarkt, ei rak plua, infekcija plua, modana kap, stvaranje krvnih ugruaka,bronhitis, bolesti arterija (mogua gangrena uz amputaciju stopala i aka), ir na elucu, rakdrijela, ustaDuhanske posljedice se progresivno poveavaju u kombinaciji s alkoholom ili s drugimnarkoticima. Jasno je da i broj cigareta, kao i kvaliteta, utjeu na intenzitet posljedica. Vie

cigareta bra smrt. Svaka cigareta skrauje ivot za est do sedam minuta.Puenje cigareta prvi je korak u kretanju na stazu droga. Vrlo su rijetki heroinski ovisnici koji nepue cigarete i koji nisu puili u ranoj mladosti. Mladi puai u prosjeku slabiji su uenici,pokazuju devijantnija ponaanja od svojih vrnjaka, te su kasniji skloniji delikvenciji i kriminalu.Kod raanja, nikotinske ovisnice donose manju i laku djecu, koja su i sklonija obolijevanju odrazliitih infekcija. Povean je i rizik od spontanog pobaaja, kao i roenja mrtvog novoroena.Moralni aspekt puaa takoer je negativan, jer je nedvojbeno dokazano da pasivno puenje tetiokolini, pa su neduni nepuai u njihovoj blizini izloeni riziku obolijevanja od svih puakihbolesti i posljedica. Zbog toga etiki je nedopustivo puiti u zajednikim prostorijama. Puenjeuzrokuje velike tete svima, ovisnicima, okruju, zajednici i obitelji.alosno je i hipokritino to drava zbog ubiranja poreza na duhan, dozvoljava ubijanje i bolest

velikog broja svojih graana, odgovorna je za veliki broj prometnih nesrea zbog legalnogduhana, odgovorna je za izgorjele ume, stanove, i druge zgrade.U SAD i u drugim kulturnijim (naalost to moramo konstatirati!) zemljama znatno je jaakampanja protiv duhana nego kod nas. Sve ea zabrana je puenje ak i na ulicama.Ovisnici o duhanu uglavnom prestaju puiti od straha (infarkt, modani udar, rak, kad im se todogodi), a najee nakon smrti.Uvjeravanja da se "ne smije puiti!", nema nikakve svrhe, ak je i kontraproduktivno. Jedinoispravno je educirati, objektivno iznijeti podatke o dokazanim posljedicama. Pa tko eli, nekaizvoli!

AlkoholU Hrvatskoj ima oko 250.000 alkoholiara i oko jedan milijun osoba koje

imaju probleme zbog neumjerenog pijenja. Ukratko, svaki etvrti

graanin Hrvatske pati od posljedica alkohola. Treba naglasiti da je

alkoholizam, uz ovisnost o heroinu i duhanu, jedna od najteih i

najtvrdokornijih ovisnosti. Ovisnost o alkoholu manifestira se u

psihikom i fizikom smislu.

Alkoholizam, uostalom kao i ovisnost o drugim drogama nije samo bolest

alkoholiara ve i "bolest" njegove obitelji, radne okoline, susjedstva,

prijatelja. Alkoholizam je, to se tie agresije, ak i pogubniji nego ostale


23/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

ovisnosti. Vie nego kod ostalih ovisnosti dogaaju se fiziki obrauni u porodici, maltretiranja, batine,

agresivni alkoholiar velika je opasnost za djecu, suprunika i ostale lanove obitelji. Agresija u svezi

alkohola dogaa se uz ank, na ulici, svugdje

Alkohol je poznat od davnina, preko osam tisua godina. Upotrebljavao se i upotrebljava se kao

razbibriga, kao lijek i kao hrana. Na pitanje; zato tradicionalna, umjerena i povremena uporaba alkohola

prelazi u alkoholizam, u neumjerenu i stalnu konzumaciju, odnosno ovisnost - teko je odgovoriti.

Uostalom, oko pitanja: "Zato, ovisnost?", strunjaci desetljeima lome koplja, tisue stranica ispisana su

o razlozima drogiranja (pa i alkoholiziranja), no pravog odgovora jo nema. Odreeni imbenici u

nastajanju alkoholizma jesu; naslijee, psihika konstitucija i socijalno okruje, te manja otpornost na

tenzije, frustracije, patnje, neizvjesnost i sl. No, sve to samo je skup preduvjeta.

Problem prevencije ovisnosti o alkoholu je tradicija i kultura konzumacije alkohola povezana sa svim

vanijim ivotnim dogaajima, ali i s uobiajenim pijenjem uz jelo. Zato je granica razdvajanja koja dijeli

uobiajeno konzumiranje alkohola i ono prekomjerno koje s vremenom odvodi u ovisnost - esto teko

prepoznatljiva i varljiva.

Slika fizikih utjecaja alkohola sljedea je: Alkohol u poetku kratko vrijeme stimulira kontrakciju miia i

snagu, smanjujui umor, takoda alkoholizirana osoba nekritino zakljuuje da je jaa i spremnija na vee

napore. No, ubrzo nastaje opadanje miine aktivnosti. Male koliine alkohola stimuliraju srani mii, ali

nakon poveanja doze imaju toksine uinke na srce, direktno ili indirektno (preko vagusa) usporava se

rad srca, ire se krvni sudovi mozga, srca i koe. Alkohol ubrzava resorpciju mnogih tvari, stimuliradisanje i luenje mokrae. Gram alkohola razvija sedam kalorija, ali se to ne moe smatrati energetskom

vrijednou zbog svoje toksinosti.

Resorpcija alkohola nastaje ve u ustima, znatno jaa je u elucu, zavrava u debelom crijevu. Resorpcija

(fiziki proces) diktira nivo alkohola u krvi koji je maksimalan 30 do 50 minuta nakon unoenja alkohola u

organizam. Poslije 90 minuta slijedi ravnomjerno opadanje nivoa. Razgradnja alkohola (90%) dogaa se

u jetri, za jedan sat razgradi se oko 9 grama alkohola (jedan promil).

Nivo alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 promila (pripito stanje) izaziva poremeaj i depresiju inhibitornih

(koeih) centara u mozgu. Od 1,5 do 2,5 promila (pijano stanje) prava je alkoholna intoksikacija, a do

3,5 posto dominiraju narkotiki uinci. Kod 4 promila nastupa koma, gubitak svijesti i potpuna arefleksija

koja moe zavriti kobno.Fizika oteenja su velika i teka; atrofija i degeneracija elija modanog tkiva (najtipiniji u malom

mozgu), atrofije i oduzetosti miia, bolovi i parestezije u ekstremitetima i dr. este posljedice su katar

jednjaka, gastritis s povraanjima i stomanim grevima, masna infiltracija jetre s insuficijencijom

funkcije, ciroza (bujanje vezivnog tkiva jetre i propadanje elija), povienje krvnog tlaka, glavobolje...

este su i degenerativne promjene guterae, insuficijencija srca, i pad otpornosti cijelog organizma.

Slika psihikih oteenja jo je pogubnija. Alkoholiari kao i heroinski ovisnici vrlo brzo gube moralne

norme, otupljuju, bezvoljni su ali i esto agresivni, egocentrini, imaju smetnje u pamenju. Zbog

nesklada izmeu libida (elje) i slabe potencije, postaju agresivni i slabi seksualni partneri, postaju skloni

pedofiliji, homoseksualnim aberacijama, ekshibicionizmu Postoje, dodue neto rjee, alkoholne


24/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

psihoze (delirium tremens alcoholicum), amnezije fiksacije (nemogunost pamenja), konfabulacije

(iskrivljene retrospektive), te halucinoze, demencije i epileptini napadi.

Najnovija istraivanja koja su proveli ameriki znanstvenici sa sveuilita North Carolinaukazuju da tetne posljedice prekomjerne konzumacije alkohola na stanice mozga nastaju vrlobrzo.Dosad se smatralo da se neurodegeneracija ne javlja za vrijeme samog pijanstva, nego tek zavrijeme povlaenja alkohola iz tijela. No, studija je pokazala da je potrebno samo dva danaopijanja da se oteti dio mozga odgovoran za miris. Oteenja na ostalim dijelovima mozga

pojavljuju se nakon etiri dana. To bi trebalo zabrinuti i ljude koji vole popiti, a ne spadaju ukronine alkoholiare. Posebno velikom riziku izlau se adolescenti. Studija amerikihznanstvenika nadalje ukazuje da pretjerana konzumacija alkohola posebice kod tinejderauzrokuje potekoe u razvoju i funkcioniranju mozga.Eksperimenti koje su znanstvenici s University of Memphis proveli na ivotinjama pokazuju davisoke doze alkohola najveu tetu uzrokuju kod organizama koji su jo u razvoju. Po njihovommiljenju, ak i povremena izloenost visokim razinama alkohola moe dovesti do promjena ubiolokim funkcijama koje mogu imati dugotrajne implikacije. Istraivanje je pokazalo dakonzumacija alkohola u mlaoj dobi rezultira poveanom tolerancijom u odrasloj dobi, ali ioteenjima i mozga i jetre. Osim toga, rani poetak konzumacije alkohola poveava izglede zapojavu problema povezanih s alkoholom u odrasloj dobi.

Istraivanje kanadskih znanstvenika sa sveuilita McGill u Montrealu sugerira da alkohol nafunkcioniranje mozga utjee due nego to se misli.Znanstvenici kau da alkohol ima negativan uinak na neke funkcije mozga ak i kad seosobama koje su konzumirale alkohol ini da ne osjeaju nikakve posljedice. Ispitan je uinakalkohola na sloene funkcije kao to su apstraktno razmiljanje, planiranje te sposobnostkontroliranja ponaanja koje je posljedica dogaaja u okolini. Utvreno je da alkohol na ovefunkcije utjee ak i kad se koncentracija alkohola u krvi spusti na toliko nisku razinu da je ljudine osjete. Utjecaj alkohola je bio vei u trenucima kad je njegova koncentracija u krvi padalanego kad je bila na vrhuncu. Znanstvenici kau da ovo istraivanje ima vane implikacije naaktivnosti kao to je vonja automobila, pa se stoga osobama koje su konzumirale alkoholsavjetuje da priekaju najmanje 6 sati prije nego to sjednu za upravlja.

Prilog britanskih znanstvenika s Institute of Alcohol Studies je konstatacija da konzumacijaalkohola u mladoj dobi vodi u kriminal .

Izljeenje alkoholizma vrlo je teko zbog recidiva. U praktinom smislu to znai da alkoholiarnikada nije u potpunosti izlijeen nego uvijek na njega vreba opasnost recidiva. Samo "skidanje"s alkohola nije dovoljno. Za dugi tretman koji slijedi, potreban je jaki dravni angaman, stalnoulaganje velikih sredstava i ekipe sastavljene od psihijatara, psihologa, socijalnih profilastrunjaka i dr.Kasnije, nakon tretmana i "zalijeenja", bez klubova lijeenih alkoholiara, teko je oekivatitrajniju apstinenciju i pravu rehabilitaciju koja ukljuuje i ovisnikovu obitelj. Danas u Hrvatskojdjeluje 180 klubova lijeenih alkoholiara. Od ukupnog broja alkoholiara lijei se otprilike


25/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

svaki deseti, a tek svaki etvrti dolazi u klub lijeenih alkoholiara. U klubovima se, u timskomradu, susretima s drugim obiteljima i uz pomo strunjaka, esto moe brak i obitelj "vratiti i izonih zadnjih dubina", ak i kad se to vie ne ini moguim.Klubovi lijeenih alkoholiara postoje od 1935. godine od osnutka udruge bivih alkoholiarapod nazivom "Alkoholics anonymous". Osnivai su bili dvojica bivih alkoholiara, jedanbankar i jedan lijenik. U poetku su lanovi ostajali anonimni, ali se to kasnije izmijenilo i viese ne inzistira na anonimnosti. Klubovi niu u cijelom svijetu.

Marihuana

Kod nas se ova biljka iljastih listova naziva konoplja, latinski jojje naziv, Cannabis sativa, a najpoznatija je pod imenom

marihuana (dolazi od portugalskog maraguango, to oznaava

omamljujuu biljku). Ima jo mnotvo imena: ia, trava, mara,

marica, joint, grass, smoke, pot, mez, boo ya, doobie, herb, Mary

Jane, mjuta, pod, beng... esto je nazivaju indijska konoplja

(Cannabis sativa indica), to je kriv naziv ukoliko ta konoplja

zaista nije uvezena iz Indije. Naime, indica oznaava u ovom

sluaju regiju (Indiju) u kojoj se konoplja uzgaja, pa bi na primjer, konoplja uzgojena u Hrvatskoj imala

puni latinski naziv, Cannabis sativa croatica. O regiji u kojoj se uzgaja ovisi i postotak psihoaktivne

supstance, na primjer, konoplja uzgojena u Libanonu, Junoj Africi i Panami znatno je slabija od one iz

Maroka i Egipta.

Konoplja potjee iz Starog svijeta, ali danas je rasprostranjena po svim nastanjenim dijelovima globusa.

Ova, jednosezonska, prilino neatraktivna biljka uskih, zupastih listova, naraste do 120 centimetara, ali

je mogua i znatno vea visina. Uzgaja se na plantaama, na manjim povrinama i u zatvorenim

prostorima. Konoplja vrlo uspjeno raste na mediteranskoj klimi. Sadi se u proljee i treba joj nekoliko

(cca 4 do 6) mjeseci da naraste. Potrebno joj je mnogo sunca i mnogo vode. U krajevima s nepovoljnom

klimom, uzgaja se pod halogenim svjetiljkama. U takvim uvjetima naraste mnogo nia (oko pola metra),

ali ima jae i drukije djelovanje. Naziva se skunk. Obino se uzgaja, na primjer, Nizozemskoj i sl., u

zemljama gdje nema dovoljno sunca. Uinci skunka: jaa omamljenost, nema potrebe za komunikacijom,

nema onog bezrazlonog smijeha.

Jaa varijanta marihuane je i sinsemilla (sin-seh-me-yah).

Najvie THC-a (aktivna supstancija u cannabisu) u biljki imaju cvjetovi, zatim listovi. Od stabljika se kuha

aj, ali zbog malog postotka THC-a aj ima samo smirujue djelovanje.

Konoplja se koristi kao opojno sredstvo, najee u tri produkta: marihuana (ili marijuana), hai i

haiovo ulje.

Marihuana je zelena, siva, smea ili tamnosmea mjeavina osuenih i usitnjenih stabljika, listova,

cvjetova i sjemenki bogatih opojnom smolom, veinom enske biljke u cvatu ili poslije cvjetanja. Kod nas

je uobiajena zelena (made in Croatia!). Pui se kao joint, cista, s duhanom ili s raznim dodacima.


26/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Marihuana se pui i u luli, a tada se rijetko mijea s dodacima, i djeluje bre. Uinci su isti. Lule mogu biti

obine (za marihuanu), vodene (dim prolazi kroz hladnu vodu, rashlauje se i ne pee kad dode do grla),

napravljene kod kue od plastine boce cijevi, itd. Lula je neto zahtjevnija za puenje, jer dim iritira grlo.

Marihuana se konzumira i u hrani. Najei je oblik tzv. space cake, kola s marihuanom. Smrvljena trava

dodana je u margarin i peena. Kola ima poseban okus, ali onaj tko nije obavijeten da je to space cake,

nee primijetiti razliku. U kola ide vie marihuane, a uinci su neto blai. Postoji opasnost od

prejedanja, jer je potrebno oko sat i pol da marihuana konzumirana ovim putem pone djelovati, pa

osoba koja to ne zna moe pojesti previe. U tom sluaju mogua je munina u elucu. Kola djeluje oko

dva sata. Marihuana se moe staviti u bilo koje jelo (pizzu, maslac za mazanje, otopljenu okoladu,

palainke...). Mogue je vrhove (koji sadre najvie THC-a) staviti u med i ostaviti nekoliko mjeseci. Jedna

licica takvog meda djeluje kao i kola.

SIMPTOMI

-proirene zjenice,

-zakrvavljene oi,

-priljivost (pametovanje),

-ope stanje slino laganom pijanstvu,

-nervoza,

-promijenjena boja glasa.

POSLJEDICE-pad odgovornosti,-gubitak motivacije za obveze,-zaboravljivost,-pojaana sklonost zabavi,-bahatost u komunikaciji s roditeljima,-opasnost u prometu,-povean rizik prelaska na opasnije droge.

ZNAKOVI UPOTREBE-jak miris zapaljenog lia,-sitne sjemenke po depovima,-cigaretni papir,-crveni jastuii pod oima


27/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

Hai

HAI

Hai (ha, it,) uglavnom je samo mehaniki izdvojena smola

konoplje i oko deset puta je jai, no to zavisi od kvalitete. Umjetno

odgojena marihuana pod halogenim svjetlom, moe biti jaa od

haia slabe kvalitete. Hai nije previe est u upotrebi kod nas. Boje

je zelene, smee, pa i crne. Za proizvodnju jednog kilograma haia

potrebno je preko 280 kilograma marihuane. Najbolji i najskuplji je

nepalski hai (momia ili churrus). Hai se prodaje u oblicima kugli,ploa ili pogaa raznih dimenzija. Na tritu je mogue nai i male

komadie od, po cca jednog grama, odlomljenih od kugla ili ploa. Hai ima mnogo imena, ali ne toliko

kao marihuana. Takozvani Afganistanac smea je ili crna ploica i tei cca 250 do 300 grama, Kafur je iz

Sjeverne Afrike u obliku tapia, a Zeleni Turin ili Zeleno veselje, zeleni je prah slabe kvalitete iz Turske.

Hai moe biti i u tabletama. Pui se kao i marihuana, pomijean s duhanom, ili s opijumom i duhanom.

Hai se moe i piti, pomijean s alkoholom ili jesti sa eernim patama.

HAIOVO ULJEHaiovo ulje (bhanga) najjai je proizvod od cannabisa, tri doetiri puta jai od haia. Kod nas je vrlo rijetko u upotrebi i tekoga je nabaviti. Poela ga je prozvoditi amerika vjerska sekta"Bratstvo vjene ljubavi" tek oko 1970. godine. Proizvodi setoplim izluivanjem i filtriranjem smolaste tvari cannabisa uzdodatnu obradu acetonom, eterom i drugim otapalima. Dobiva segusto i tamno ulje, a uva se u staklenim teglicama. Koristi sepuenjem. Kap ili dvije ulja, kapne se u duhansku cigaretu ili serazmae po cigaret papiru. Izaziva jako ekstatino stanje s

doivljajima prepunih vizija. Postoji i potpuno prozirno haiovo ulje, jo jae od obinog.

Ecstasy

Ecstasy (bombon, bonkasa, ex) po upotrebi najnovija je droga uskupini amfetaminskih halucinogena. Njegova glavna supstanca,

MDMA otkrivena je u Njemakoj 1913. godine, a 1914. patentirala ga

je jedna farmaceutska kompanija kao lijek za smanjivanje apetita.

Meutim, zbog svojih negativnih uinaka MDMA nikada nije

plasirana na trite. Sredinom 70-tih godina ponovno je ta supstanca

aktualna i neki terapeuti u SAD koriste MDMA u psihijatrijskom

lijeenju, u oslobaanju od straha i tjeskoba, te u provoenju brane

terapije. MDMA relativno je jeftina u proizvodnji i osamdesetih

godina postala je dostupna na ulici. Poinje proizvodnja u tajnim


28/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

laboratorijima i masovna upotreba na amerikim sveuilitima. Dokazi o negativnim zdravstvenim

uincima, ukljuujui i oteenja mozga, doveli su do zabrane 1985. godine. MDMA uvrtena je meu

zabranjene droge ak i za primjenu u terapiji.

Ono to uobiajeno zovemo ecstasy ili bombon, tableta je teine cca 250 miligrama, no glavne supstance

MDMA ima samo oko 50 do 100 miligrama. Ostalo su vezivne tvari i ceste primjese: MDE, MDA, MDEA,

PMA, te amfetamin, cofein i dr. Postoje i kapsule, te elatinozne kuglice zvane Yelly Pearls, ali su kod nas

rijetke. Na tabletama koje mogu biti raznih boja, utisnuti su raznovrsni logoi: probodeno srce, propnuti

konji ferrarija, mitsubishi, sloni, zec, ptica, Versace, bik, srp i eki i brojni drugi. Po znaku moe se (ne

uvijek!) znati nain djelovanja, na primjer; ferrari je jak, dugo traje, daje vie energije - manje ljubavi i

prisnosti.; crveni Versace (moe biti i druge boje), krae traje, ali ima u sebi mnogo MDMA i zato daje

mnogo sree i ljubavi itd.

Bomboni u Hrvatskoj esto se koriste, u postotku znatno vienego u susjednim nam zapadnim zemljama; Italiji, Sloveniji,Austriji Relativno je lako nabaviti ih, gotovo jednako kao imarihuanu. Tijekom 2003. godine dogodila se ekspanzijahrvatskog trita i donedavna cijena od 50 do 60 kuna pala jeak do 25 kuna. Kupuje se, skoro redovito, nekoliko komada, acijena im tek neznatno pada pri kupovini vee koliine.

Neupuenima, dileri e objasniti karakteristike svojihbombona, uglavnom istinito, jer ele zadrati kupca. Osobe smalom tolerancijom uzimaju jednu, do eventualno dvije tableteza cijelu no, dok oni s razvijenom tolerancijom uzimaju i po

pet i vie.

SIMPTOMI:-hiperaktivnost,-povieno raspoloenje,-razdraljivost,-gubitak apetita, nesanica,

-iroke zjenice, ubrzani puls,-suha usta i nos,-grenje miica.

POSLJEDICE:-razvoj ovisnosti, psihike promjene,-depresija po uskraenju doze,-mogue psihotine reakcije,-iscrpljenost organizma, mravljenje,-rizik prelaska na jo opasnije-droge koje smiruju (heroin),


29/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

-fiksanje droge poveava rizik zarazehepatitisom ili AIDS-om.

NAJNOVIJA SAZNANJA:Giorgio Bronzelli, voditelj znanstvene ekipe za biotehnologijutalijanskog Nacionalnog istraivakog centra izjavio je da se ecstasy pokazao opasnijim nego tose do sada mislilo. Osim toksikolokog djelovanja ecstasy napada DNK i uzrokuje mutacije ioteenja na nasljednom materijalu. To moe ostaviti teke posljedice na budue nrataje.

ZNAKOVI UPOTREBE

Tablete grubo izraene, raznih boja (esto bijele sa smekastim tokicama) najee s utisnutimlogoima.

Speed

Speed (brzina) ulini je naziv za prilino irok spektar kemijske obitelji

metamfetamina. Ulina imena, jo su meth i chalk. Uinci su, na

centralni nervni sistem, jai nego kod amfetamina. Dugo su se ovi

spojevi upotrebljavali kao legalni lijekovi za smanjivanje tjelesne teine,

prehlade, astmu, migrene, epilepsiju... Posebno je interesantna njihova

uloga u Drugom svjetskom ratu, kad su se dijelili vojnicima britanskih,

njemakih i japanskih formacija. U amerikoj vojsci koriteni su tijekom

Korejskog i Vijetnamskog rata. Poznato je i to da je Hitler bio na speedu; redovito si je ubrizgavao doze

nekoliko puta dnevno od 1942. godine.

Restriktivnijim zakonima sedamdesetih godina prestala je legalna prodaja. Danas se na ilegalnom tritu

speed pojavljuje najee u dvije solucije, kao amfetamin (prah amfetamin sulfata) i metamfetamin

(prah metamfetamin klorida - naziv; crank). Standardna pakovanja prozirne su najlonske vreice s

prahom ili s kristaliima. Prodaje se i u obliku tableta, masne stvrdnute paste i kapsula. istoa praha je

6 do 10%. Kristalii(metamfetamin), slini ledu (ice) izazivaju jau reakciju i imaju dugotrajno djelovanje

(maksimalno i do 30 sati).

Speed nije toliko est i nije ga tako jednostavno nabaviti kao ecstasy. Cijena mu se kree izmeu 100 i150 kuna po gramu, ovisno o kvaliteti. Ulini speed redovito je razrijeen, pomijean sa sodom

bikarbonom ili sa eerom u prahu da bi se dobio vei volumen i teinu. Speed je najee u prahu

(slian je cocainu) - bijele je boje i ima grudvice koje se mrve prije upotrebe.

Jedan gram speeda dovoljan je jednoj osobi za cijelu noc. Problem za konzumenta je to to se mora

uzimati u nekoliko navrata, ukoliko je slabijeg djelovanja, pa nije zgodan za uporabu u klubovima (treba

ga nositi sa sobom, to je rizik!, za razliku od bombona koji se proguta - mnogo ga je jednostavnije

sakriti!). Detekcija u mokrai mogua je kod amfetamina 8 do 24 sata od upotrebe, a kod

metamfetamina 2 do 3 dana.

Uobiajena upotreba je mrkanjem, ali moe se konzumirati u hrani i piu (tada mu je djelovanje slabije i


30/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

poetak djelovanja je kasniji). Rjee se upotrebljava puenjem. Mogue je ubrizgavanje i to je

najsvrsishodniji nain u postizanju ugode. Ubrizgavanje je najopasnije, posebice zbog rizika predoziranja

i zbog zaraze koritenim iglama.

Djelovanje speeda poinjenakon 15 - 30 minuta. Trajanje je razliito (od 3 sata do ak 12 sati, ii e i do

30 sati) i zavisi od istoe i dodataka, ali i o osobnosti konzumenta (teina, tolerancija i dr.).

OPI SIMPTOMI

-poveana ivahnost,

-poveana agresivnost,

-isuena usta,

-povean tlak,

-rairene zjenice,

-mogue povraanje.

POSLJEDICE-teki poremeaji bubrega i plua,-oteenje jetre,-neishranjenost,-pojave ireva,

-smanjeni imunitet,-srane smetnje,-nesanica,-oteenje mozga.

ZNAKOVI UPOTREBE-boice tableta raznih boja,-smei do bijeli prah u malim plastinim vreicama.

Izvadci iz saetih materijala o amfetaminima koji se daju novim studentima veine sveuilitaSAD:

Amfetamini i metamfetamini uzrokuju ubrzan puls i ubrzano disanje, povien krvni tlak,nesanicu i gubitak apetita. Moe doi do znojenja, glavobolje, zamagljenja vida, vrtoglavice itjeskobe. Mogua su trajna oteenja bubrega i dinog sustava. Dugotrajno uzimanje velikih dozamoe dovesti do psihoze, koja ukljuuje halucinacije, opsjene i paranoju. Mogui su smrtnisluajevi.

2C-I

"Dananji bomboni vie ne pucaju kao stari", reenica je

koja se moe uti od iskusnih, dugogodinjih partyjanera.


31/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

U takvoj situaciji bilo je samo pitanje vremena kada e narko - marketing izbaciti na trite kvalitetniji

proizvod i kada e clubbing usvojiti novi "narko zain" svojoj glazbenoj ponudi. Po svemu sudei, ini se

da je upravo ove godine u opticaj baena udica zvana 2C-I (pie se jo i 2Ci i 2C-I).

Rije je o drogi "roaku" rairenije verzije halucinogena 2cb, jedne od brojnih kemikalija slinih obitelji

MDMA (ecstasy), samo sa snanijim i duim djelovanjem od nekada popularnije verzije 2cb-a i od samog

E-ja. 2C-I (2,5-dimethoxy-4-odophenethylamine) osamdesetih su godina prolog stoljea sintetizirali

kemiari Alexander i Anne Shulgin (odgovorni za stvaranje vie od dvije stotine psihoaktivnih supstanci).

Detaljnu dokumentaciju, nain pripreme i uinke, objavili su u svojoj kultnoj knjizi "Pikhal - A Chemical

Love Story".

Ovog ljeta se 2C-I naao na nekim od najveih glazbenih dogaanja sezone - ta nova droga masovno se

konzumirala na maratonskim tulumima u raskonim klubovima Ibize i na velikoj open air rock veselici

Glastonbury. Krajem 2003. godine 2C-I postaje i novom nonom ponudom Londona.

Partyjaneri opisuju 2C-I superlativima. "Ecstasy kojeg moe bolje kontrolirati, samo s boljim vizualnim

efektima", jedan je od opisa djelovanja ove droge od strane onih koji su je probali, dok drugi kau da 2C-I

djeluje kao LSD, samo to "gleda film umjesto da ga ivi". ini se i da 2C-I daje vie energije nego

ecstasy.

Shulgini su 2C-I testirali u razliitim dozama, opisujuu u "Pihkalu" uinke uz razliite doze. Primjerice, s

dozom od 15 miligrama Alexander je doivio vizualni efekt slian uzimanju droge 2cb. Uinak usporeuje

s "perzijskim tepihom, vrlo arenim i aktivnim". S jednim miligramom vie uinak postaje intenzivniji;vrhunac doivljaja boja dogaa se oko dva sata nakon uzimanja doze.

O posljedicama nakon uzimanja 20 miligrama Shulgin pie: "Idui dan spavao sam sjajno. Energija -

neobino dobra".

2C-I je u Britaniji klasificiran u grupu "tekih droga". Na trite zapada dolazi preko Indije, Azije i

"balkanskih ruta".

U Hrvatskoj 2C-I-a u iroj uporabi jo nema, ali po svemu se ini da e ga uskoro biti. Jer, po

poznavateljima narko - scen 2C-I definitivno je droga budunosti".

LSD

LSD (Lyserg Saure Diaethylamid), trip, acid, papir ili sliica,halucinogen je s najjaim djelovanjem na ovjeka, najmanje 100

puta jaem od cocaina ili pejotla. Dobiva se iz lizerinske kiseline

jednog parazita s rai. Sintetiziran je 1938. godine, a postao je

popularan ezdesetih godina u vrijeme "djece cvijea". Posljednjih

godina opet mu popularnost raste, iako ga je kod nas, poetkom

2002. godine prilino teko nai.

Proizvodnja LSD-a vrlo je jeftina. Za razliku od drugih droga, teina

mu se mjeri u mikrogramima (mikrogram je nezamislivo mala teina

- tisuciti dio miligrama). Bez mirisa je, uglavnom je to bijeli prah, ali


32/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

moe biti i otopina. U otopinu se namau papirici (sliice) i zatim sue. To je kod nas najei oblik.

Postoje jo i tablete, kapsule, kao i otopina na kocki ecera, u vakaoj gumi, potanskoj marki, ili u

elatini.

Standardna doza LSD-a je izmedu 50 i 150 mikrograma. Sliice sadravaju spomenutu dozu,no moe biti

i velikih varijacija, jer nema mogunosti provjere. Jaina se moe donekle razlikovati po imenima na

primjer: Macka, Hoffman, Aspirinix i dr... Cijena jedne sliice kree se izmeu 50 i 80 kuna (u zadnje

vrijeme tee ih je nabaviti, pa im cijena raste!). Kako je LSD jeftin u proizvodnji i djeluje u vrlo malim

koliinama, mikrogramima, mogunost dobivanja neke druge supstance na sliici, ne dolazi u obzir.

Dakle, ili ste dobili zaista LSD, ili je to obian, prazan komadi papira.

LSD se najee upotrebljava vakanjem sliica.

Poetak djelovanja (Onset) je 20 do 60 minuta nakon uzimanja, no zavisno o koliini hrane koju je

konzument uzeo prije, poetak djelovanja moe biti i nakon dva sata. Djelovanje je cca 8 do 16 sati; od

toga su oko pola vremena halucinacije. Zbog svog dugotrajnog djelovanja teko je prikrivati konzumaciju

i normalno ii u kolu ili na posao.

Na takozvanom platou, u vrijeme punog djelovanja, stvarnost je iskrivljena. Uinci su vrlo raznoliki;

poveanje energije, podizanje raspoloenja, poveanje osjetilnih efekata, produbljeni doivljaj glazbe,

duboka religozna ili spiritualna iskustva. Nemogue je predvidjeti djelovanje tripa. Sve moe proi u redu

kao dobar trip, ali mogue su i munine, hladnoa, te teke psihoze i konfuzije s dubokim psihikim

posljedicama. Oporavak je tada dugotrajan, a zabiljeeni su i sluajevi osoba trajno zarobljenih u stanjuparanoje i konfuzije. Lijeenja su trajala mjesecima.

Smrtonosna doza LSD-a kod ljudi nije poznata i u svijetu nije zabiljeen niti jedan sluaj smrti izravno

povezane s trovanjem LSD-om. No, poznati su brojni sluajevi samoubojstava izazvanih psihozom ili

halucinacijama pri upotrebi LSD-a.

LSD izaziva psihiku ovisnost i toleranciju. Neki osporavaju navedenu ovisnost zbog togato je LSD

prehalucinogen i ne moe se preesto upotrebljavati.

OPI SIMPTOMI

-udno ponaanje,

-smeteno stanje, dezorijentacija,-mogue halucinacije,

(stanje moe biti slino psihozi, ludilu),

-proirene zjenice,

-povean puls,

-oteana komunikacija,

-nepovezan govor.

POSLJEDICE-poveani rizik razvoja psihoze,


33/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

-oteenje funkcije mozga,-paranoja, strah, panika,-hladnoa,-povean rizik stradanja nesretnim sluajem,-sklonost uzimanja drugih droga,-flashbacks (naknadne halucinacije)

ZNAKOVI UPOTREBE-obojene kockice eera,

-elatinske kapsule,-komadici papira s crteom,-jak tjelesni miris.

Gljive

Gljive (svete gljivice) vrlo se rijetko pojavljuju na tritima droga u

Hrvatskoj. Cijene su im visoke, jedna doza suenih gljiva stoji cca

150 kuna, a kvaliteta je esto upitna. Skladitenje proizvoda

biljnog porijekla zahtjevno je i postoji velika mogunost da zbog

dugotrajnog transpotra ili stajanja, te nestrunog rukovanja,

glavne supstance izgube snagu. Uinci droge su tada nedovoljni.

Osim toga, mogue je da sredstva u prodaji pod imenom gljive -

nisu gljive, nego moda kaktusi ili neke druge vrste narko bilja.

Zbog minornog koritenja suenih gljiva na naem tritu, navest

emo samo osnovne karakteristike najpoznatijih. To su gljive; Psilocybe Mexicana, Psilocybe cubensis,

Amanita muscaria, te kaktus Peyote.

Psilocybe Mexicana, poznata pod indijanskim imenom Teonanacatl ('boja hrana"), najvaniji je

halucinogen od velikog spektra psilocybe gljiva. Zelenosmee je boje, s neugodnim mirisom na ueglu

mast. Malog je uzrasta, sluzava je i uzgaja se najvie u Meksiku. Stoljeima je koritena u vjerskim

obredima meksikih Indijanaca. Na narko tritu pojavljuje se kao suena gljiva. Upotrebljava se sporimvakanjem.

Glavna supstanca ove gljive, psilocybin, moe se izdvojiti i sintetizirati, te se u prodaji nalazi kao bijeli,

kristalni prah, tablete, kapsule ili bistre otopine. Djelovanje ovakvog proizvoda znatno je jae od

djelovanja suenih gljiva.

Uinci su dugotrajne halucinacije i snane euforije uprosjeku 12 do 15 sati, a najdue i 20 sati.

Dugotrajna upotreba rezultira toleranciju i psihiku ovisnost. ini se da ne izaziva fiziku ovisnost.

Psilocybe cubensis halucinogena je gljiva koja raste na izmetu zebua. Raste u Argentini i upotrebljava se

preteno vakanjem. Uzrokuje lagane halucinacije i poveanje ivahnosti.

Amanita muscaria, zvana gljiva ludara ili muhara, poznata je jo iz srednjeg vijeka po jakim i raznolikim


34/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

halucinogenim djelovanjima. Glavni sastojak je muscardin. Upotrebljava se posebno u Sibiru i Kamatki,

a rijetko se pojavljuje na drugim tritima. ea je upotreba vakanjem suhih gljiva ili jedenjem, te rjee

pijenjem u ajevima ili u hladnim napitcima.

Cocain

Cocain pod ulinim imenima; snjeko, bijelo, lajna, koka, cadillac,i dr... teka je

droga (hard drug) i pripada jakim stimulatorima. Nekada je to bila droga uskog

kruga elite, zbog svoje skupoe i kratkog trajanja (cca najvie 1 sat), ali danas je

rairena u svim slojevima. U Hrvatskoj se aktualna cijena bijelog praha cocaina,

bila do nedavno izmedu 500 i 600 kuna po gramu. Za one bogatije, kvalitetniji i

istiji cocain, stajao je vie, i do 900 kuna po gramu. No, 2006. godine cocainu

cijena pada.Raste ponuda i potronja.

Cocain se dobiva iz lia grma koke (cocier), na relativno jednostavan nain. Ta

zimzelena biljka, moe izrasti kao grm do visine od 6 metara, ili kao stablo

visoko do 12 metara. Vegetacijski ciklus je 40 do 50 godina. Koka raste poglavito u Junoj Americi, a

uzgaja se i u Africi, Australiji, na Cejlonu, u Indiji i u Indoneziji. List koke

elipsast je, glatke je povrine, ima glavno rebro i dva lana rebra. Listove

koke vakali su stanovnici Anda, stotinama godina prije dolaska panjolskih

osvajaca. vau je i danas, na isti nain.

Masovna ekspanzija cocaina dogodila se sedamdesetih godina, najprije na

rubovima drutva, u krugovima glazbenika, glumaca, umjetnika..., a zatim ire, putem glamour

industrije, javnih medija, filma, visoke tehnologije i profesionalnog sporta. Vrlo brzo proizvodnja i

prodaja cocaina, kralja meu svim drogama, postaje najvei business stoljea. Zahtjev svjetskog trita

danas se mjeri stotinama tona i milijardama dolara ili eura. Proizvodnja i distribucija cocaina

kontrolirana je snanom narko organizacijom u sprezi s visokom politikom. Nije tajna da neke vodee

banke, amerike, vicarske, austrijske, hongkogke i druge banke, te neke mone obitelji - ne samo da

peru cocainski novac, nego i izravno ulau kapital u proizvodnju cocaina.

Cocain se pojavljuje na tritu u obliku meuproizvoda, finalnog proizvoda i pripravka, odnosno kaococainska pasta, cocainska baza, cocain hydroclorid i crack.

Cocainska pasta, vlana je i pastozna smjesa, ili praak, bijele do smee boje, zavisno o stupnju

proiavanja. Kod nas je rijetka, a konzumira se puenjem, s primjesama duhana ili s marihuanom.

Dnevno je mogue popuiti do 40 grama paste.

Cocainska baza grumenasta je smjesa kristalne strukture. Moe biti u obliku paste i praha, sivo-bijele

boje. Sadri visoki postotak cocaina od 50 do 90%. U prodaji na ulici, dodaju se primjese, pa je postotak

istoe malen. Upotrebljava se puenjem mjeavine s duhanom u cigaretama ili u lulama.

Cocain hydroclorid je onaj poznati kristalni, bijeli prah iz filmova i glamour okruja. Bez mirisa je, gorak, u

dodiru s jezikom ili s desnima, izaziva peckanje i neosjetljivost. Lako se otapa u vodi i etanolu. Pojavljuje


35/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

se, osim praka, i kao otopina za ubrizgavanje, te kao kapsule i tablete. Iako cocain hydroclorid ima

temeljnu istou do 98%, ulina doza, zbog mnotva kasnijih primjesa, spada na 5 do 7% istoe.

Cocain hydroclorid najcee se umrkava. Praak se iletom ili noicem odvaja u retke, obino na

povrini ogledala ili stakla. Svaki redak sadri izmedu 20 i 30 miligrama droge. Zavisno o tome koliko

droge korisnik eli unijeti u organizam, uvlai se kroz nosnu upljinu odreeni broj redaka. Praak se

unosi cjevicom, smotanom novanicom ili liicom, tako da se jedna nosnica zaepi, a drugom se naglo

udahne bijeli sadraj. Umrkavanjem, cocain u krvotok ulazi kroz sluznicu, pa u sistem ne ulazi

cjelokupna koliina droge. Pribor moe biti ukrasni, licica je esto izraena od zlata i nosi se objeena

oko vrata. Poetak djelovanja je nakon 3 do 5 minuta, a prosjeno trajanje izmeu 30 i 40 minuta.

Ovisnik s velikom tolerancijom uzima doze i desetak puta dnevno, a moe potroiti i do 10 grama praka

dnevno. Kadkada se kristalna praina stavlja na zubne desni i ispod jezika, ispod onih kapaka, pa i na

spolne organe. Hidrokloridna forma topiva je u vodi i moe se ubrizgavati u vene. Srednja doza iznosi

oko 15 do 20 miligrama. Kod ubrizgavanja, eljeno stanje nastupa skoro trenutano, a djelovanje je

neto due nego kod umrkavanja.

SIMPTOMI

-esto mrcanje,

-hiperaktivnost, bezrazlona euforija,

-kriva optimistina procjena i percepcijaosobnog stanja i zbivanja u okolini,

-nesanica, slab apetit,

-osjeaj vika energije,

-proirene zjenice,

-mogue halucinacije i paranoja,

-sklonost hedonizmu i iscrpljujuoj nonoj zabavi

POSLJEDICE-jaka psihika ovisnost,

-sve slabiji radni uinak,-sve vei izdaci za kupnju droge,-fiziko propadanje, sklonost kriminalu-oteenje sluznice nosa umrkavanjem,i vena ubrizgavanjem droge,-opasnost zaraze hepatitisom i HIV infekcijom,-teka depresija i psihoze u odvikavanju,-sklonost promiskuitetu,-oteivanje ploda u trudnoi,-napad na DNK uzrokuje mutacije i oteenja na nasljednom materijalu, a to moe ostaviti teke


36/47

[VA INSTRUKTOR]


Ismet Hadzovic

posljedice na budue narataje,-smrt zbog prestanka rada srca ili modanih krvarenja.

ZNAKOVI UPOTREBE-crvenilo nosne sluznice,-bijeli kristalni praak u maloj plastinoj vreici ili alufoliji,-mali komadii slini kameniima u staklenim boicama ili plastinim paketiima, malemetalne mreice, svijee, britvice.

Crveni mak

Opijumski mak latinskog imena, Papaver somniferum,

jednogodinja je biljka s lomljivim stablom i granama, visine do

160 centimetara, ali izuzetno i do 2 metra. Cvjetovi su veliki, na

vrhu stabljike, ima etiri latice crvene ili bijele, zavisno o

podvrsti. ahura je okrugla ili konusna,plavozelenkaste,

svjetlozelene do tamnozelene boje. Postoji nekoliko podvrsta

Papaver somniferuma: album, glabrum, depressum, setigerum, i

dr...

Zasijecanjem ahura izluuje se mlijeno bijeli lateks, kojipoprima smeu boju. Tada se s ahure skida tupimnoevima i to

je sirovi opijum. Nakon suenja na suncu mijesi se u oblike kocaka ili tapia. Stajanjem, sirovi opijum

otvrdne i poprima gotovo crnu boju. Moe se uvati vie od 15 godina, a da pri tome ne izgubi na

kvaliteti. Sirovi opijum upotrebljava se puenjem.

Prije dvadesetak godina u socrealistikoj Hrvatskoj drogiranje je bilo ''pionirsko'', u zaetku, a

organizirani kriminal jo nije nalazio interes u trgovini drogama. Tadanji ovisnici sami su pronalazili ili

uzgajali mak, zarezivali glavice i suenjem proizvodili sirovi opijum. Tu smeu masu zatim su kemijski

topili i razrijeivali, i tako dobivali ''okicu'' opijum pogodan za ubrizgavanje. Takav opijum imao je gust

talog i morao se ubrizgavati polako, upotreba je bila neugodna zbog peenja, a ostavljao je oiljke i

oteenja vena.Nakon prodora heroina u nae prostore, opijuma u praktinom smislu vie nema na hrvatskom tritu.

Dananji, moderni ovisnici vie ne znaju postupak pripreme za ubrizgavanje opijuma koji je znatno

kompliciraniji nego za heroin. No, istina je koju veina dananjih ovisnika ne zna, da ubrizgani opijum

ima skoro identine uinke kao i heroin, tek neto slabije.

Upotreba opijuma puenjem takod

Documents

001_sve o Alkoholu i Drogama