01 02 VATRO OZUJAK - 213.191.137.190213.191.137.190/Dokumenti/VV/2008/03_2008.pdf · dopune Zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se

2716 18 42

Vatrogasni vjesnik,Glasilo za zaštitu od požara i vatro-

gastvo

Našička 14, 10000 Zagrebtel: +385(1)3689-160fax: +385(1)3025-026

Internet adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

e-mail: [email protected]

Nakladnik:Hrvatska vatrogasna zajednica

Za nakladnika:mr. Željko Popović, načelnik HVZ

Nakladnički savjet:

mr. Ante Sanader, predsjednik Savjeta

Đuro Poldrugač, zamjenik predsjed-nika Savjeta

Mijo Brlečić, dipl. ing.Berislav Hengl, dipl. ing.Mladen Jurin, dipl. ing.

mr. sc. Miroslav KirinčićStjepan Kovaček, dipl. ing.

Miše MiloslavićĐuro Petrić

mr. Željko PopovićGabriel Špehar, ing.Nikica Tramontana

Urednik:mr. sc. Miroslav Kirinčić

Uredništvo:Đulijano Grum, dipl. ing.

(požari i intervencije)mr. Željko Popović

(struka i praksa)Branko Smrekar, dipl. ing.

(obrazovanje u sustavu zaštite i spašavanja)

mr. Neven Szabo(vatrogasna operativa)

mr. Mario Starčević(vatrogastvo u svijetu)

Gabriel Špehar, ing. (vatrogasne organizacije)

Županijskidopisnici-koordinatori:

Asim Čabaravdić, Istarska županijaBoris Ožanić,

Požeško-slavonska županijaBerislav Hengl,

Osječko-baranjska županijaNikola Tramontana,

Primorsko-goranska županijaĐuro Gajdek,

Sisačko-moslavačka županija

Denis Ružić, Grad ZagrebDragutin Rendić,

Koprivničko-križevačka županijaDamir Marenić,

Zagrebačka županijaJosip Levatić, Varaždinska županija

Krešimir Jelić,Vukovarsko-srijemska županija

Stručni suradnik:Sandra Bodakoš

Priprema i tisak: Grafi ka Markulin

Omotnica:Požar broda Und Adriyatik

Godišnji pregled požara .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Požari raslinja uz granicu .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Eruptivni požari ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Pametna odjeća .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Vatrogasni brodovi i plovila ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Lokomotiva dobrovoljnog vatrogastva .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Gjuro Stjepan Deželić ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Nova vozila ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Dani zaštite i spašavanja .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Propisi: vodni doprinos .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Županijske vijesti .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .Dodatak: Program aktivnosti Vlade RH ..... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

711182127323639425153

I - XII

Sadržaj

ožujak [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik

Uvodnik

3

Nakon sjednice Skupštine Hr-vatske vatrogasne zajednice,

što je održana 30. siječnja 2008. godine u Jastrebarskom, ubrzane su aktivnosti u pogledu nekoliko pitanja važnih za hrvatsko vatro-gastvo. Ta pitanja odnose se na izmjene i dopune rješenja dvaju zakona te na prijedlog Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice. Navedena tri akta razmotrena su i donijeti su određeni zaključci na sjednicama koordinacija vatroga-snih zajednica županija, održanih tijekom druge polovice veljače 2008. godine. Valja istaknuti da je o svim navedenim pitanjima postignut visoki stupanj suglasja, odnosno sve dosadašnje sporne odredbe, kako iz prijedloga Sta-tuta, tako i iz prijedloga zakonskih rješenja usuglašene su s velikom većinom vatrogasnih zajednica županija.

Veći dio protekle godine vodile su se rasprave u pogledu izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu, iz-mjena i dopuna Zakona o fi nanci-ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pri-jedloga novog Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice. Namjera nam je svima zajedno, s novim predsjednikom na čelu, okončati te rasprave i na narednoj sjednici

Skupštine, koja se planira održati ti-jekom svibnja – Mjeseca zaštite od požara, usvojiti navedene akte, koji su vrlo važni za djelotvornu pro-vedbu vatrogasne djelatnosti i funk-cioniranje vatrogasne organizacije. U sklopu održavanja naredne sjed-nice Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice planira se i svečano otvo-riti nove uredske prostore ili kako to već mnogi nazivaju Vatrogasni dom HVZ.No, ponajprije valja pojasniti prijedloge zakonskih rješenja i Sta-tuta Hrvatske vatrogasne zajednice.Zakon o vatrogastvu

Predsjedništvo Hrvatske vatro-gasne zajednice je, neposredno

prije održavanja sjednice Skupštine, donijelo odluku da se sačine izmjene i dopune Zakona o vatrogastvu koje neće zadirati u ustroj već će se njima samo poboljšati neke odredbe i ispra-viti pogreške. Temeljem prijedloga Radne grupe, koju sačinjavaju pred-stavnici koordinacija vatrogasnih zajednica županija i Hrvatske vatro-gasne zajednice, najvažnije izmjene odnose se na slijedeće:

- korekcija članka 21. koji utvr-đuje kadrovske uvjete za vatrogasce s posebnim

ovlastima i odgovornostima ( predlaže se neobveznost obnove stručnih ispita, te da se zapovjedni-cima koji samostalno vode vatrogasne intervencije stručna zvanja propisuju aktom o unutarnjem ustroju vatro-gasne postrojbe ),

- nastojati, putem lokalne samo-uprave, utvrditi benefi cije za dobro-voljne vatrogasce;

- utvrditi institut ovrhe čije rje-šenje bi inspektori za vatrogastvo mogli izdati, nakon nadzora, teme-ljem kojeg bi se naplatila neisplaćena sredstva;

- poboljšati sustav fi nanciranja putem premija osiguranja i sredstava općekorisnih funkcija šuma,

- izmijeniti članak 58.a na način da se Odluka o minimalnim fi nan-

cijskim standardima za decentralizi-rano fi nanciranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi odnosi na sve općine i gradove, a ne samo na one koji su osnivači javnih vatroga-snih postrojbi,

- slijedom toga korigirati članak 43. i 45. tako da sredstva koja će za vatrogastvo uprihoditi pojedina jedi-nica lokalne samouprave budu nami-jenjena za ukupno vatrogastvo.

Statut HVZ

Izmjene i dopune Statuta HVZ sači-njene su još 2006. godine. One nisu

zadirale u ustroj Hrvatske vatrogasne zajednice, ali su bile brojne jer je bilo dosta nedorečenosti, preklapanja nadležnosti između pojedinih tijela Hrvatske vatrogasne zajednice. Po-jedini sadržaji bili su prenormirani, dok neki nisu bili obuhvaćeni ili su to bili u nedovoljnoj mjeri. Budući da se putem tih izmjena i dopuna zadi-ralo u više od 50% članaka, Predsjed-ništvo HVZ se opredijelilo da Radna grupa sačini cjeloviti tekst Statuta, koristeći već sačinjene izmjene i do-pune Statuta iz 2006. godine.

Navedene izmjene i dopune Sta-tuta HVZ, koje su implementirane u pročišćeni tekst Statuta, ne zadiru u ustroj već utvrđuju, pojašnjavaju i usklađuju:

- članstvo u Hrvatskoj vatroga-snoj zajednici,

- kvorum za donošenje Statuta,- predstavljanje i zastupanje,- izbor dužnosnika HVZ,- verifi kaciju predstavnika VZŽ u

tijelima i odborima HVZ,- nadležnosti Predsjedništva i

Skupštine HVZ u pogledu izbora i verifi kacija,

- struktura Predsjedništva i Ope-rativno-tehničkog stožera,

- način razrješenja predstavnika VZŽ u tijelima i odborima HVZ,

- struktura, djelokrug rada i nad-ležnosti Kolegija Predsjedništva i potpredsjednika HVZ,

Ususret promjenama

Vatrogasni vjesnik [ 2008 ]

Uvodnik

4 ožujak

- zastupljenost članica u Skupštini HVZ, te način glasovanja pri izboru dužnosnika HVZ i donošenja Statuta HVZ,

- nadležnosti u Stručnoj službi HVZ,

- usklađivanje odredaba kojima se utvrđuje fi nanciranje HVZ sa Za-konom o vatrogastvu.

Radna grupa u cijelosti je proči-stila tekst Statuta i dostavila je Pred-sjedništvu na usvajanje.

Zakon o fi nanciranju…

Treće, a po mišljenju mnogih, i najvažnije pitanje su izmjene i

dopune Zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se namjerava osigurati dio sredstava (minimalne potrebe) za fi nanciranje vatrogastva svim jedinicama lokalne samou-prave, a ne samo onim gradovima i općinama koji su osnivači ili suo-snivači javnih vatrogasnih postrojbi, kako je to bio slučaj do sada. Ističem minimalne potrebe jer bi svi gradovi i općine, sukladno potrebama zaštite od požara i svojim mogućnostima, trebali dodatno izdvajati fi nancijska sredstva za fi nanciranje provedbe va-trogasne djelatnosti.

Taj prijedlog ima uporište i u drugim propisima. Naime, počevši od odredaba Ustava Republike Hr-vatske i članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi („Narodne novine“ broj: 33/01., 60/01. i 129/05.) jedinice lokalne sa-mouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lo-kalnog značaja, a između ostalog i poslove protupožarne zaštite.

Nadalje, člankom 3. Zakona o va-trogastvu („Narodne novine“ broj: 116/99., 117/01., 96/03., 139/04.- pro-čišćeni tekst i 174/04.) utvrđena su prava i obveze općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava u pogledu skrbljenja o potrebama građana na svom području, te za organiziranjem djelotvorne vatrogasne službe.

Dakle, temeljem navedenih odre-daba razvidno je da obvezu provedbe vatrogasne djelatnosti i organiziranja

vatrogasne službe imaju sve jedinice lokalne samouprave a ne samo one koje imaju osnovanu javnu vatro-gasnu postrojbu. Zbog toga bi va-ljalo, temeljem toga Zakona i Odluke o minimalnim fi nancijskim standar-dima za decentralizirano fi nanciranje redovite djelatnosti javnih vatroga-snih postrojbi, osigurati minimalna sredstva svim gradovima i općinama za provedbu vatrogasne djelatnosti. Slijedom te odluke Država bi svim gradovima i općinama doznačivala sredstva temeljem utvrđenih krite-rija: broj stanovnika i turista, povr-šina, objekti I. i II. kategorije ugrože-nosti.

Drži se da bi 8% poreza na do-hodak (sada se putem Odluke o mi-nimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirano fi nanciranje re-dovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi izdvaja 5%) bilo dovoljno za fi nanciranje minimalnih potreba ukupnog vatrogastva. Ne treba zabo-raviti činjenicu da Država sada s 5% poreza na dohodak fi nancira vatro-gastvo u 65 gradova i 61 općini, što obuhvaća 59,96 % stanovnika i 30,06 % površine Hrvatske, dok bi s 8% po-reza na dohodak Država fi nancirala minimalne standarde za provedbu vatrogasne djelatnosti na cijelom po-dručju Hrvatske.

Ističem, po ko zna koji put, da često spominjane posebne potrebe za provedbu protupožarne ljetne se-zone na priobalju treba i nadalje rje-šavati temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hr-vatsku, a ne putem redovitih vatroga-snih postrojbi. Dakle, ne povećavati redovne vatrogasne snage, kao što se to čini u nekim županijama, već te probleme valja rješavati privremenim mjerama budući da su i problemi se-zonskog karaktera.

Minimalni fi nancijskistandardi

Slijedom usvojenih izmjene i dopuna Zakona o fi nanciranju

jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samo-uprave sačinila

bi se i nova Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirano fi nanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, koja bi u sebi sadržavala sve općine i gradove u Hrvatskoj. Dakle temeljem nje bi se fi nancirao minimalni (podvlačim minimalni) standard za provedbu vatro-gasne djelatnosti. Samim time i naziv odluke bi se promijenio u Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirano fi nanciranje vatro-gasne djelatnosti iz članka 1. Zakona o vatrogastvu u općinama i gradovima.

Prilikom prezentacije tabličnog prikaza raspodjele fi nancijskih sred-stava po općinama i gradovima došlo je do nezadovoljstva jednog dijela vatrogasnih zajednica županija jer temeljem tog izračuna (dakle ne konačnom prijedlogu) za pojedine općine i gradove utvrđen je manjak fi nancijskih sredstava u odnosu na sadašnje dotacije. Valja istaknuti da Hrvatska vatrogasna zajednica neće predlagati ništa što bi rezultiralo smanjenjem fi nancijskih sredstava bilo kojoj vatrogasnoj postrojbi, ali će se svakako boriti za ispravljanje nepravednog sustava fi nanciranja vatrogastva što je rezultiralo ve-likim razlikama u stupnju zaštite od požara pojedinih općina i gradova. Pojednostavljeno rečeno, gradovima s jakim fi skalnim kapacitetima Dr-žava putem navedene odluke fi nan-cira (ili većim dijelom sufi nancira) redovito djelovanje javne vatrogasne postrojbe. Uz to ti isti gradovi, koji u pravilu imaju znatna proračunska sredstva, mogu vrlo solidno (što je jako dobro) fi nancirati i dobrovoljno vatrogastvo putem vatrogasnih zajed-nica. S druge strane ruralne sredine i manji gradovi ne mogu zadovoljiti niti najosnovnije potrebe u pogledu fi nanciranja vatrogastva. Slikovito prikazano u županijskim centrima su dobro opremljene i profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe s vatrogasnim vozilima ne starijim od dvije-tri godine nabavljenim putem državnog programa (još jedan vid


Uvodnik

5

pozitivne diskriminacije), dok je u ostalim dijelovima županija opre-mljenost vatrogasnih prostrojba ne-primjerena.

Zbog toga je i opredijeljenje da određena sredstva Država dozna-čuje svim općinama i gradovima temeljem određenih kriterija (broj stanovnika, površina, objekti I. i II. Kat.,…), dakle da fi nancira mini-malne potrebe za provedbu vatro-gasne djelatnosti iz sredstava koja bi se akumulirala na državnoj razini. Odstupilo se od prijedloga da Država ustupi svima određeni postotak po-reza na dohodak, jer ista stopa po-reza na dohodak ne mora značiti niti približno ista fi nancijska sredstava u jednakim gradovima (ovisi o gospo-darskim aktivnostima).

Nakon izračuna iskazan je minus za određeni broj gradova i općina. Valja istaknuti da je to izračun a ne prijedlog, ali također treba skre-nuti pozornost da nije slučajno što je došlo do toga. Naime, koefi cijent broja profesionalnih vatrogasaca na 1000 stanovnika u pojedinim jedini-

cama lokalne samouprave kreće se od 0,41 do 12,6. Ili, pojednostavljeno re-čeno, ako se usporedi te gradove (op-ćine) broj profesionalnih vatrogasaca u odnosu na broj stanovnika kreće se u omjeru 1:30, što je i rezultiralo tim "minusom".

Valja istaknuti da je na svim ko-ordinacijama zaključeno da će se za iskazani minus morati naći rješenje prije nego što se prijedlog izmjena i dopuna Zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Odluke o minimalnim fi nancijskim standardima za decen-tralizirano fi nanciranje vatrogasne djelatnosti uputi na usvajanje unutar Hrvatske vatrogasne zajednice, te nakon toga na donošenje nadležnim državnim tijelima.

Često puta na sjednicama sami sebe kritiziramo za inertnost i spo-rost donošenja određenih odluka, a posebice za usvajanje zakonskih i podzakonskih prijedloga kao pri-mjerice navedenih u ovom tekstu. Nemajući namjeru opravdavanja, ipak treba istaknuti da je vatrogastvo

u Hrvatskoj ustrojeno dosta hetero-geno, odnosno da postoje različiti modeli organiziranja vatrogasne službe od županije do županije, a ta-kođer i različito organiziranje ureda vatrogasnih zajednica županija. Sli-jedom toga predstavnici vatrogasnih zajednica županija, koji odlučuju u donošenju navedenih odluka u tije-lima Hrvatske vatrogasne zajednice, dosta su opterećeni modelom ustroja vatrogastva i vatrogasne zajednice u svojoj županiji te teško prihvaćaju modele koji nisu identični njihovom. To, između ostaloga, ima za poslje-dicu sporost donošenja navedenih prijedloga i odluka.

No, raduje činjenica, da je na sjednicama koordinacija vatrogasnih zajednica županija postignut visoki stupanj suglasja. Dakle, svi navedeni prijedlozi usuglašeni su s velikom većinom vatrogasnih zajednica žu-panija, što je dobar temelj da se u narednom razdoblju ti prijedlozi i usvojene na sjednicama nadležnih ti-jela Hrvatske vatrogasne zajednice.

mr. Željko Popović

Sudionici Koordinacije u Hrašću

Vatrogasni vjesnik [ 2008 ]6 ožujak

Tisućama godina ljudi slave početak proljeća. Posvuda su u središtu sim-

boli plodnosti - jaja, zečevi, pilići, janjad, rode, svjetlo i voda. Simboli i običaji iz vremena prije rođenja Krista zadržali su se sve do danas. Oni se ponekad među-sobno jako razlikuju. Ipak, bilo s kršćan-skog ili svjetovnog stajališta, jedno stoji: Uskrs je svečanost posvećena životu.

Pretpostavlja se da današnje slavljenje Uskrsa ima svoje početke kod starih Germana, ali to nitko ne može potvrditi. Sigurno je jedno: oduvijek se slavio po-vratak proljeća. To vrijedi i za Rimljane; njihova je godina započinjala u ožujku. Proljeće je vrijeme buđenja prirode; po-novno oživljavanje livada, šuma i polja poslije zimske ukočenosti. Dani postaju duži od noći. Svjetlo istiskuje tamu. Za-počinju mjeseci obilja i rasta. Priroda pokazuje svoju raskoš, snagu i prije svega plodnost. Usjevi niču, većina životinja dobiva mladunčad. S proljećem život pobjeđuje zimsku smrt. U kršćanskoj religiji život pobjeđuje smrt uskrsnućem Isusa.

Plodnost je središnja tema Uskrsa. U tom pogledu ni kršćanska vjera nije ništa promijenila. Gotovo svi simboli odnose se na rast, rasplođivanje, a putem toga i na preživljavanje. Uskrs je zapravo svet-kovina obožavanja plodnosti. Njezin naj-poznatiji simbol je jaje.

Uskrsno jaje

Oduvijek je jaje očaravalo ljude diljem svijeta. Dok je samo još prividno

beživotno, iz njega se poslije kratkog vremena rađa novi život. Neke religije u jajetu vide čak i postanak svijeta.

Jaje nije samo obvezni sastavni dio uskrsne kuhinje - od prženog do tvrdo kuhanog - ono se kao donositelj sreće sa-kriva i traži, zaorava se u zasijanu njivu, njegove ljuske se raznose po dvorištu i u staje, kako bi raslinje i životinje dobro napredovale.

Osim toga, umjetnički urešena jaja već stoljećima ukrašavaju uskrsne sto-love. U nekim krajevima Češke i Slo-vačke obljepljuju ih sitnim slamnatim uzorcima, na sjeveru Njemačke fi nom se iglom stružu religiozne teme na pret-hodno obojenoj ljusci jajeta ili se bojama za tekstil (batik*) na jaje nanose šareni motivi. U Litvi i na zapadu Austrije (Inn-sbruck) još se uvijek izrađuju uskrsni cvjetni ukrasi od urešenih jaja i suhog cvijeća ili obojene blanjevine.

Najdragocjenija jaja izrađivao je za carsku obitelj ruski dvorski zlatar i draguljar Peter Carl Fabergé. Umjesto boja za tekstil on je upotrebljavao zlato i emajle, umjesto slame najplemenitije kamenčiće. U unutrašnjosti jaja zlatara Fabergéa uvijek je bilo i poneko iznena-đenje za članove carske obitelji: jednom pile s malenom zlatnom krunom na glavi, drugi puta umanjena carska kočija od zlata …..

Uskrsni zec & Co

Neosporno je uskrsni zec kao do-nositelj uskrsnih darova postao

simbol br.1. Kao što to biva i on ponegdje ima konkurente. Kao on sam - njegovo rasplođivanje je već postalo poslovično – pa su i njegovi suparnici na glasu u pogledu plodnosti: pijetao u zapadnoj Češkoj, Austriji i dijelovima Njemačke. U Švicarskoj i nekim drugim dijelovima Njemačke tu ulogu dijele kukavica, ždral i tetrijeb.

Plodnost zečeva više i nije tako oblju-bljena uz uskrsno veselje. Ali je zato po-vezana s drugim događanjima. Snježne ili seksi zečice česte su riječi u svijetu erotike, a dugonogi simbol poznatog časopisa za muškarce već je postao dio medijske povijesti.

Uskrsne igre

Uz Uskrs postoje i prigodne igre. Uz ponegdje uobičajeno traženje uskr-

snih jaja u kući, u vrtu ili u prirodi, na prvom su mjestu igre s jajima.

U utrci s jajima natjecatelj mora zadr-

žati sirovo jaje na čajnoj žličici i pri tome prevaliti unaprijed određenu udaljenost. U drugoj igri, kotrljanju jaja, potrebna je više sreća nego spretnost. Sudionici u igri kotrljaju jaja niz strminu. Čije se jaje najdalje otkotrlja i pri tome najmanje ošteti, taj je pobjednik.

Nadaleko je poznato tucanje uskrsnih jaja. U toj igri jaja se, jedno s drugim, tucaju svojim zaobljenim vrhovima. Čije jaje ostaje najdulje cijelo, taj je po-bjednik.

Uskrsna vatra

Uskrsna vatra je događanje povezano s polarnim svjetlom, a održala se

na sjeveru Europe. Zapaljene lomače bile su nekada kopije Sunca, koje je poslije izjednačenja dana i noći ponovno steklo prevlast.

Brojni običaji i predaje, vesele igre i samogradnje polako nestaju iz našeg svetkovanja Uskrsa. Umjesto radosnog pozdravljanja svijetlih i plodonosnih mjeseci koji dolaze, danas često gledamo prigodničarske fi lmove na televiziji uz obilje kalorija iz tvornice bombona i čokolade. Da ne bi trebalo biti tako po-tvrđuju brojne stare knjige s napisima o Uskrsu, pobudama za igru i za sa-mogradnju. Nekada ljudi nisu tom pri-godom obilno jeli i pili, već su početak proljeća svetkovali tamo, gdje se je i dogodio: veselo, u probuđenoj prirodi. Danas bi možda rekli: velikim uskrsnim posijelom, uz igru, pa i jelo i piće.

* batik je tehnika penganja, kod čega se rastopljeni pčelinji vosak prikladnim alatom (na primjer pribadačom zabo-denom u komad lozinog drva ili na drugi način) brzim pokretima nanosi u željenim ornamentima na ljusku ja-jeta. Napengana jaja kuhaju se u vodi s bojom na laganoj vatri, sve dok se vosak ne otopi.

Izvornik: INTERMEZZOPripremio Željko Medvešek

USKRSUskrsni blagdan je više od obilate čoko-ladne svečanosti s kršćanskom pozadinom.

Umjetnički oblikovane staklene kugle, koje u ovom slučaju poručuju “radostan Uskrs”

Svako jaje, koje je izradio Peter Carl Fabergé, udružuje znanje 40 razli-čitih obrtničkih zvanja, između ostalog kovinorez-bara i granulatora, emajlera i giljošera (gravera)


Požari i intervencije

7

GODIŠNJI PREGLED BROJA POŽARA ZA 2007.GODINU I USPOREDBA S 2006. GODINOM

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 8.945 požara, od kojih 3.490 na objektima (2.787 na građevinama i 703 na prometnim sredstvima), te 5.455 požara raslinja, s opožarenom površi-

nom od 67.992 hektara.Tijekom 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabilježen je ukupno 7.117 požara, od kojih 3.543 na objektima (2.807 na građe-

vinama i 736 na prometnim sredstvima), te 3.574 požara raslinja, s opožarenom površinom od 18.782 hektara.

Tablica 1. Broj požara

Godina Ukupno požara Objekti Raslinje Opožarena površina u

hektarimaIOP

ha/požaru2007. 8945 3490 5455 67.992 12,462006. 7117 3543 3574 18.782 5,26

Usporedbom s prethodnom godinom, razvidno je da je u 2007. godini zabilježeno:povećanje ukupnog broja požara za 25,7%,• smanjenje broja požara građevina za 0,7%,• smanjenje broja požara prometnih sredstava za 4,5%,• povećanje broja požara raslinja za 52,6%, uz 3,6 puta veću opožarenu površinu,• indeks izgorjele površine (IOP) po nastalom požaru raslinja je 2,4 puta veći.•

Grafi kon 1. Broj požara po kategorijama u 2007. i 2006. godini

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

broj po

žar

građevine prometna sredstva raslinje

mjesto nastanka

2007.

2006.

Materijalna šteta U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 8.945 požara, dok je

ukupna materijalna šteta iznosila jednu milijardu i 15,34 milijuna kuna.Tijekom 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabilježen je ukupno 7.117 požara, dok je ukupna materijalna šteta iznosila

170,38 milijuna kuna.

Tablica 2. Pregled materijalne štete u požarima prema mjestu nastanka u 2007. i 2006. godini

broj požara mat.šteta/mil. kn tisuća kn/požar

ukupno2007. 8.945 1.015,34 824,12006. 7.117 170,38 23,9

građevine2007. 2.787 103,25 37,052006. 2.807 63,65 22,68

promet2007. 703 47,90 68,142006. 736 21,41 29,09

raslinje2007. 5.455 864,20 158,422006. 3.574 85,32 23,87

šume2007. 576 720,62 1.251,082006. 250 9,97 39,88



8 ožujak

Iz tablice 2. razvidno je u 2007. godini, u odnosu na 2006. godinu:šest puta veća ukupna materijalna šteta u požarima,• veća materijalna šteta u požarima građevina za 62,2%,• 2,2 puta veća materijalna šteta u požarima prometnih,• 10,13 puta veća materijalna šteta u požarima raslinja,• 72,3 puta veća materijalne štete u požarima šuma.•

Način izazivanja požaraTijekom 2007. godine nehatom je izazvano 7.003 požara (78,3% od ukupnog broja), namjernih požara je 485 (5,4%), a na

neutvrđen način izazvano je 1.237 požara (13,8%).U 2006. godini nehatom je izazvano 5.269 požara (74,0% od ukupnog broja), namjernih požara je 594 (8,3%), a na neutvrđen

način izazvano je 1.048 požara (14,7%).

Tablica 3: Način izazivanja požara

Godina Ukupnopožara Nehat Dječja igra Namjerno Prirodna

pojava Neutvrđeno

2007. 8945 7003 127 485 93 1237

2006. 7117 5269 138 594 68 1048

Iz tablice 3 i navedenih udjela, razvidno je u 2007, u odnosu na 2006. godinu, da je broj nehatno izazvanih požara razmjerno povećan. Kako je prikazano, u obje godine tri od četiri požara izazvani su nepažnjom ili tehničkom neispravnošću. Uočava se manji broj požara, u odnosu na 2006. godinu, koji su izazvani s očitom, odnosno utvrđenom namjerom, ali i povećanje broja požara kojima način izazivanja nije utvrđen.

Namjerno izazvani požari najčešći su na građevinama: u 2007. godini 47,4 %, a u 2006. 48,8% namjernih požara.U obje godine požari raslinja najčešće izbijaju zbog nepažnje: u 2007. 61,9%, a 48,5% u 2006. godini.Na otvorenom prostoru najčešći uzrok nehatnog požara je spaljivanje biljnog otpada: u 2007. godini 1.920 požara (ili 44,3%),

te u 2006. godini 1037 požara (ili 40,6%).Na grafi konu 2. uočava se u posljednje dvije godine naglo povećanje udjela namjernih požara raslinja i zadržavanje broja na-

mjernih požara građevina u granicama oko 2,2% u odnosu na ukupni broj požara.

Grafi kon 2. Relativni udjeli namjernih požara raslinja i građevina u razdoblju od 1998. do 2007. godine

0,0%

0,5%

1,0%

1,5%

2,0%

2,5%

3,0%

3,5%

4,0%

4,5%

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

požari raslinja- namjera

požari građevina- namjera



9

Na grafi konu 3. razvidno je da udjel nehatno izazvanih požara raslinja u posljednjih nekoliko godina opada, dok je udjel ne-hatno izazvanih požara građevina u posljednjih nekoliko godina u blagom porastu.

Grafi kon 3. Relativni udjeli nehatno izazvanih požara raslinja i građevina u razdoblju 1998. do 2007. godine

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

požari raslinja- nehat

požari građevina- nehat

Ozlijeđene i smrtno stradale osobe u požarima:Do 31. prosinca 2007. godine, u požarima u Republici Hrvatskoj smrtno je stradala 51, a ozlijeđeno 112 osoba, dok je u istom

razdoblju 2006. godine Hrvatskoj smrtno stradala 31, a ozlijeđeno 102 osoba.

Požari šumaU razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine, od ukupno 5.455 požara raslinja, nastalo je 576 požara šuma u kojima

je opožaren 19.121 hektar šumske površine.U istom razdoblju 2006. godine od ukupno 3.574 požara raslinja, nastalo je 250 požara šuma u kojima je opožareno 1.694

hektara šumske površine.

Tablica 4.

Godina Ukupno požara na otvo-renim prostorima

Ukupno požara šuma

Opožarena površina šuma/ha

Odnosha/požaru

2007. 5455 576 19121 33,22006. 3574 250 1694 6,8

Iz prikazanih podataka razvidno je povećanje broja požara šuma zabilježenih tijekom 2007. godine za 2,3 puta, uz 11,3 puta veću opožarenu površina, a indeks izgorjele površine po požaru nastalom na šumskom zemljištu je 4,9 puta veći u odnosu na 2006. godinu.

Tablica 5: Pregled broja požara raslinja i požara šuma po mjesecima OTVORENI PROSTOR ŠUME

mjesec 2006. 2007. 2006. 2007.I 170 4,8% 335 6,1% 6 2,4% 29 5,0%II 331 9,3% 345 6,3% 19 7,6% 46 8,0%III 536 15,0% 637 11,7% 51 20,4% 70 12,2%IV 280 7,8% 538 9,9% 18 7,2% 78 13,5%V 113 3,2% 206 3,8% 3 1,2% 31 5,4%VI 231 6,5% 362 6,6% 6 2,4% 25 4,3%VII 826 23,1% 1378 25,3% 79 31,6% 169 29,3%VIII 207 5,8% 806 14,8% 8 3,2% 66 11,5%IX 163 4,6% 253 4,6% 6 2,4% 28 4,9%X 250 7,0% 227 4,2% 13 5,2% 15 2,6%XI 210 5,9% 161 3,0% 17 6,8% 12 2,1%XII 257 7,2% 207 3,8% 24 9,6% 7 1,2%

3.574 100% 5455 100% 250 100% 576 100%

U tablici 5 prikazani su podaci o broju požara raslinja i požara šuma nastalih po mjesecima tijekom 2006. i 2007. godini. Iz prikazanih podataka u tablici razvidno je:

isticanje maksimuma broja požara raslinja u srpnju i 2006. i 2007. godine. Kao i prethodnih godina (uobičajena dva mak-• simuma: jedan tijekom veljače/ožujka i drugi tijekom srpnja/kolovoza) razvidno je iz tablice da se u obje godine uočavaju neznatna odstupanja.



10 ožujak

broj požara šuma u obje promatrane godine prati trend karakterističan za višegodišnje prosjeke. • Tablica 6: Pregled ukupnog broja požara te požara na građevinama i prijevoznim sredstvima po mjesecima

UKUPNO GRAĐEVINE PROMETNA SREDSTVA

mjesec 2006. 2007. 2006. 2007. 2006. 2007.

I 604 8,5% 649 7,3% 269 9,7% 387 13,8% 45 6,4% 47 6,4%

II 676 9,5% 617 6,9% 228 8,2% 295 10,5% 44 6,3% 50 6,8%

III 868 12,2% 946 10,6% 265 9,5% 283 10,1% 44 6,3% 49 6,7%

IV 529 7,4% 865 9,7% 266 9,5% 193 6,9% 61 8,7% 56 7,6%

V 339 4,8% 499 5,6% 219 7,9% 163 5,8% 74 10,5% 63 8,6%

VI 484 6,8% 602 6,7% 183 6,6% 184 6,6% 57 8,1% 69 9,4%

VII 1.111 15,6% 1.698 19,0% 219 7,9% 197 7,0% 101 14,4% 88 12,0%

VIII 423 5,9% 1.046 11,7% 165 5,9% 162 5,8% 75 10,7% 54 7,3%

IX 408 5,7% 488 5,5% 172 6,2% 178 6,3% 63 9,0% 67 9,1%

X 509 7,2% 486 5,4% 209 7,5% 198 7,1% 50 7,1% 61 8,3%

XI 515 7,2% 447 5,0% 248 8,9% 231 8,2% 38 5,4% 74 10,1%

XII 651 9,1% 602 6,7% 344 12,3% 336 12,0% 51 7,3% 58 7,9%

7.117 100,0% 8.945 100,0% 2.787 100,0% 2.807 100,0% 703 100,0% 736 100,0%

Obje promatrane godine pokazuju identične trendove koji su ujedno usklađeni s višegodišnjim prosječnim trendovima: znatan maksimum ukupnog broja požara u srpnju i kolovozu, manji maksimum u ožujku i travnju. Sasvim je razu-mljivo da broj požara raslinja u znatnoj mjeri utječe na te trendove.

Požari na građevinama u obje promatrane godine nastaju uglavnom u razdoblju od studenog do ožujka, odnosno tijekom hladnijeg dijela godine. U 2006. godini tijekom siječnja, veljače, ožujka, studenog i prosinca (pet mjeseci) nastalo je 1.354 požara ili 48,6% od ukupnog broja požara na građevinama, dok je u 2007. godini tijekom navedenih mjeseci nastalo 1.532 požara ili 54,6% od ukupnog broja požara na građevinama.

Mjesečna raspodjela požara na prometnim sredstvima u obje promatrane godine ne pokazuje značajnija odstu-panja od višegodišnjih trendova. Od travnja do rujna 2006. godine zabilježen je 431 požar ili 61,3%, a u istim mjese-cima 2007. godine 397 požara ili 53,9%, od ukupnog broja požara prometnih sredstava.

Važno je na kraju naglasiti da je 2007. godina zabilježena kao do sada najteža godina. Pogibija dvanaest vatrogasaca na otoku Kornatu ostavit će dubok ožiljak u hrvatskom vatrogastvu.

Đulijano Grumpomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika



11

Tijekom 2007. područje Dubrovačko-neretvanske župani-je (DNŽ) imalo je proporcionalno najmanji broj požara

u odnosu na druge županije priobalja. Naime, stanovnici te županije znaju kakve štete i nevolje uzrokuju požari i većina ih poduzima potrebite preventivne radnje koje se odnose na neposredno izazivanje požara. Ono požara što izbije plod su nebrige pa i namjere manjeg broja pojedinaca.

Međutim, tijekom 2007. velike probleme uzrokovali su po-žari raslinja pristigli s područja drugih država, slikovito rečeno požari koji su „nadirali“ preko dugačke državne granice. Požari pristigli s područja uz južnu granicu BiH i uz zapadnu u CG u DNŽ zahvatili su ukupno 8311 hektara površine pa su, uz troš-kove gašenja, napravili velike posredne štete u gospodarstvu, prvenstveno u turizmu. Stradale površine bile su prekrivene raslinjem rijetkih šuma čempresa i drugih šuma, maslinika, vi-nograda (toplina ih „uguši“), makije, gariga i kamenjare.

Specifi čnosti

U odnosu na druge dijelove Hrvatske pa i šire, u prostoru DNŽ-e neke posebnosti zahtijevaju dodatne mjere i rad-

nje u pogledu zaštite od požara:turizam kao glavna gospodarska grana juga Hrvatske • povećava požarne rizike zbog velikog broja turista,karakteristično tople zime s dosta oborina i izrazite •

ljetne suše, koje za posljedicu imaju visok udio zimze-lene vegetacije podložne požarima i vjetrovi koji daju biljeg vremenu i klimi i tako pojačavaju opasnost od požara raslinja,zaštićeni dijelovi prirodne baštine, kojih je na području • Županije 43, i potencijalno vrijednih još 16, obuhva-ćaju 29,9% kopnenog dijela županije,opasne tvari u količinama koje pripadaju rizičnoj sku-• pini, a nalaze se na području delte Neretve u lučkim i drugim tranzitnim terminalima,požari raslinja koji, nošeni sjevernim vjetrovima preko • duge kopnene državne granice s Bosnom i Hercego-vinom i Crnom Gorom, ugrožavaju usko izduženo pri-obalje DNŽ-e (ukupno 164 km ili 8 % kopnene granice RH).

Sve navedeno, pojedinačno i skupno, uz druge potenci-jalne opasnosti zahtijevaju snažnu zaštitu od požara i razgra-natu mrežu dobro organiziranih vatrogasnih postrojbi. Izrazito izduženo i razvedeno područje Županije od krajnjeg jugoi-stoka, od rta Oštro na Prevlaci na vratima Bokokotorskog za-ljeva, preko sjevernog Otrić Seoca do zapadnog otoka Sušaca na pučini Jadranskoga mora, ima razdaljinu blizu 200 km. U tome izduženom, otočnom i poluotočnom prostoru DNŽ-e živi svega 122.870 stanovnika (za usporedbu grad Rijeka ima

POŽARI RA SLINJA UZ GRA NICUOsvrt na požare raslinja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uzduž državne granice saBosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom tijekom 2007.



12 ožujak

144.043, grad Split 188.694 stanovnika). U tim okolnostima obrana područja od požara organizirana je kroz 6 JVP-a, 36 DVD-a i jednu DIP, s tim što se tijekom ljetnih mjeseci organi-ziraju pojačanja sezonskim dislokacijama i vatrogascima. Sve te postrojbe tijekom najvećeg požarnog opterećenja obavljaju 24 satno operativno dežurstvo na čak 23 lokacije (za usporedbu milijunski Zagreb ima 5 ispostava JVP).

Područje najjužnije hrvatske županije teritorijalno je orga-nizirano u 5 gradova i 17 općina, a po broju stanovnika je na 15. mjestu od 20 hrvatskih županija.

U DNŽ-i 9 gradova i općina graniči s Bosnom i Hercego-vinom, a od toga 1 općina graniči i s Crnom Gorom.

DNŽ-a graniči s jednom općinom u CG, a u BIH s 1 op-ćinom u RS, i 4 općine u FbiH, od kojih 3 pripadaju jednom a jedna drugom županiji/kantonu.

Područje uzduž južne granice u BiH slabo je naseljeno, ustvari uglavnom nenaseljeno, a u inače malo sela, poslije rata živi malo, uglavnom starijih ljudi.

Sporazum

Sve to je važno znati zbog složenosti provođenja Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BIH o suradnji u zaštiti

od prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Sa CG nije potpisan sličan sporazum.

Sporazumom su uređeni okvirni uvjeti suradnje: planiranje i provedba preventivnih mjera za zaštitu od • poplava, potresa, požara, plovidbenih nezgoda, radio-loških opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih katastrofa,međusobno obavještavanje o opasnostima, nastanku i • posljedicama katastrofa,međusobna pomoć pri zaštiti, spašavanju i uklanjanju •

posljedica katastrofa,obrazovanje i osposobljavanje pripadnika civilne za-• štite, vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa i stručnjaka za zaštitu i spašavanje kroz informativne sastanke, tečajeve, obuke, seminare i drugo te organi-ziranje i obavljanje zajedničkih vježbi za zaštitu i spa-šavanje, razmjena znanstvenih i tehničkih podataka te drugih • dokumenata bitnih za zaštitu od katastrofa, suradnja pri razvitku i proizvodnji opreme za spaša-• vanje.

Karakteristike pograničnog područja

Područje uzduž granice RH s BIH i CG nalazi se u brdskom, dinarskom, krškom i kopnenom sustavu gdje je teška pro-

hodnost i gotovo nepristupačno podneblje. Krško područje karakterizira nedostatak površinskih voda. Zbog toga je važna uporaba zrakoplovstva i retardanata kao sredstva za sprječava-nje i gašenje požara na teško dostupnim područjima.

Kao što je naglašeno u ovome podneblju prisutni elementi mediteranske klime s posebno izraženim duljim sušnim raz-dobljima i visokim temperaturama. Izloženost suncu, nagib obronka i kut sunčevih zraka utječe na povećanje topline i suše pa su time požarom jako ugroženi južni, jako strmi pristranci priobalnih brda, na čijim padinama je smješten kontinentalni dio Županije.

Stalna pojava je vjetar. Zbog razlike u zagrijanosti kopna odnosno mora, važan element za širenje požara je vjetar, naj-češće sjeverni.

U širem graničnom prostoru uzduž DNŽ susreću se dva tipa raslinja koja se razlikuju po stupnju zapaljivosti i brzini širenja požara. Jedan je brdski sredozemni (eumediteranski) pojas, sa



13

primorskim vazdazelenim šumama i šikarama sa raslinjem bo-gatijim eteričnim uljima i visoke temperature tijekom i noći i dana, a drugi u BiH brdski polusredozemni (submediteranski) pojas s listopadnim šumama i šikarama i većim temperaturnim razlikama između dana i noći, te se može reći da su ta područja nešto otpornija na posljedice požara. Upravo uskim, brdskim, prirodnim graničnim prostorom prolazi i državna granica.

Vremenske prilike pogoduju nastajanju i širenju požara ra-slinja. Dugotrajna suša tijekom ljetnih mjeseci pravilo je koje ni ljetni pljuskovi ne mogu ublažiti kada se spoje s jakim stalnim ili jakim vjetrovima. Stalni vjetar je dnevni zmorac i maestral koji uz pomoć sunca isušuje raslinje a jaki je vjetar bura koja nesmiljeno nosi i razmahuje vatre do dimenzija velikih po-žara.

Požari uz granicu nastaju od vatri i požara na teritoriju BiH koji se prošire na područje RH. Požari u pograničnom po-dručju uglavnom se gase neposredno uz rijetke kuće a ostali nesmetano gore. Kako je to uglavnom listopadno raslinje ono nije podložno nepopravljivim štetama. Naime, za razliku od crnogorice, ono se već sljedećeg proljeća obnovi. Granica nije

samo državna nego i prirodna i klimatska granica. Na satelitskim snimcima vidi se koliko je požara prijetilo

uskom priobalnom području DNŽ.Malobrojni stanovnici uglavnom se bave stočarstvom. U

oskudici zbog suše pale osušene površine na kojima nakon požara izraste mlada trava kojom se prehranjuju domaće živo-tinje. Ti običaji nekad nisu bili opasni, jer bi se vatre dolaskom hladnije noći primirile ili same pogasile. Međutim, u uvjetima klimatskim promjena i globalnog zatopljena postaju opasne budući da se ne mogu same zaustaviti. Nekada su obilne noćne rose držale bar noću određenu vlažnost i sprječavale širenja vatri. Prirodni činitelj sprječavanja požara danas su svedeni na minimum, te se požari prošire i prođu kroz listopadno raslinje i tako raspaljeni stižu u RH u uski pojas i raslinje koji nije ot-porno na požar.

Uzduž graničnog područja vodile su se teške ratne opera-cije pa još uvijek prijete zaostala eksplozivna sredstva iz Do-movinskog rata.

Sve te okolnosti oblikuju zahtjevne situacije u kojima tre-baju intervenirati vatrogasci.

Tijekom 2007. područje DNŽ zahvatilo je 11 većih požara raslinja koji su se razvili iz područja BiH i CG.

Dubrovačko-neretvanska županija – Požari raslinja pristigli preko državne granice u 2007.

Datum Vrijeme Požar Grad/općina ha u RH Prešao iz

1. 14.03.07 22:30 Plat Župa dubrovačka 35 Federacija BiH

2. 17.07.07 20:25 Debeli brijeg Konavle 555 Crna Gora

3. 19.07.07 06:40 Trnovica Dubrovačko pri-morje 541 Federacija BiH

Požar Debeli brijeg, općina Konavle. Iz područja Crne

Gore 17. srpnja 2007.sjeverno od graničnog prijelaza Debeli brijeg, požar raslinja proširio se u RH također preko minskih polja, uz povre-mene snažne detonacije. Najprije je zahvatio po-dručje sela Bani, gdje je u noćnim satima na drama-tičan način zaustavljen, potom je sljedećih dana u valovima nadolazio preko granice prijeteći selima Vodovađa i Dubravka. U



14 ožujak

4. 21.07.07 04:00 Šibenica Metković 70 Federacija BiH

5. 21.07.07 10:18 Čepikuće Dubrovačko pri-morje 230 Federacija BiH

6. 25.07.07 17:00 Glušci Metković 10 Federacija BiH

7. 28.07.07 16:00 Sanković Metković 20 Federacija BiH

8. 29.07.07 05:30 Zažablje Zažablje 1800 Federacija BiH

9.

Župa dubrovačka, Dubrovnik, Konavle

04.08.07 19:00 proboj u Zavrelje Župa dubrovačka

3476 Federacija BiH

04.08.07 20:30 proboj u Postranje Župa dubrovačka

04.08.07 22:00 proboj u Plat Župa dubrovačka, Konavle

05.08.07 05:00 Proboj iz Ivanice Dubrovnik

05.08.07 17:00 proboj iz Golubova kamena Dubrovnik

10 05.08.07 21:08 Duba-Stravča Konavle 764 Republika Srpska

11 06.08.07 11:30 Ivan Križ - Stravča Konavle 810 Republika Srpska, Federacija BiH

Ukupno ha u RH 8311

Požar Plat, općina Župa dubrovačka. Požar raslinja koji je izbio 14. ožujka 2007. u prostoru BiH i

koji se širio prema urbanom području RH karakterizira činje-nica da se širio preko miniranog područja. U vremenskim uvjetima gašenja, koji su druga-čiji u odnosu na ljetne, pješačkim i zračnim djelovanjima uspjelo ga se zaustaviti. U RH izgorjelo je 35 ha po-vršine.

Granica, zona zahvaćena požarom

Požar Plat

Debeli brijeg, Bani

Mine (crveno) uzduž granice sa CG, zahvaćeno požarom kod Bana



15

konačnici je požar potpuno zaustavljen u napredovanju prema Konavoskim selima dok je u području Crne Gore a potom i BiH još nekoliko dana gorio. U području RH izgorjelo je 555 ha kako šume tako i niskog raslinja.

Požar Trnovica, općina Dubrovačko primorje. Preko toga područja gotovo redovito se iz BiH šire požari

raslinja nošeni burom. Po-dručje je dijelom obraslo listopadnim raslinjem koje ne stradava jako i samo se obnovi, istina u degradi-ranom obliku, ali se stva-raju uvjeti za ponovno go-renje. Taj požar nije nanio velike štete ali je stvorio velike troškove budući da se trebao gasiti kako se ne

bi proširio na područje koje se nije u stanju samo obnoviti. Ne treba napominjati kako je i to područje pod minama. Požar se 19. srpnja 2007. proširio s područja BiH u RH zahvativši 541 ha površine.

Mine (crveno) oko Trnovice

Trnovica, duboko u kršu

Požar Šibenica, grad Metković. Šibenica je područje neposredno s jugoistočne strane

grada Metkovića. Prostor je bio obrastao borovom šumom i drugim vrijednim raslinjem i spada u zaštićena područja. Jedan u nizu požara koji su ti-jekom prošlih godina zahvaćali to područje došao je iz BiH 21. srpnja 2007. opasno zaprije-tivši rubnim dijelovima grada. U požaru je izgorjelo 70 ha bo-rove šume.

Požar raslinja nadomak grada Metkovića

Požar Čepikuće, općina Dubrovačko primorje. Požar u istome

podneblju i u istim okolnostima kao i požar u Trnovici zau-stavljen je podalje od naseljenih mjesta a 21. srpnja 2007. zahvatio je 230 ha uglavnom degradiranog raslinja i gariga.Požari Trnovica i Čepikuće

Čepikuće

Požar Glušci, grad Metković. Dana 25. srpnja

2007. požar raslinja zahvatio je na po-dručju RH koje gra-vitira selu Glušci 10 ha crnogoričnog ra-slinja.

Požar Sankovići Samo nekoliko

kilometara južno od požara u Glušcima 28. srpnja 2007. požar raslinja pri-stigao s područja BiH zahvatio je oko sela Sankovića 20 ha crnogoričnog ra-slinja.

Požar Zažablje, općina Zažablje. Taj dugotrajni

požar stigao je na po-dručje RH 29. srpnja 2007. i opustošio je općinu Zažablje, posebno područje u zaleđu sela Mlinište, Mislina i Bađula opasno zaprijetivši

Požar raslinja Sanković, Metković

Požar raslinja Glušci, Metković

Požar raslinja Zažablje



16 ožujak

samim mjestima. Izgorjelo je 1800 ha listopadnog raslinja i vrlo vrijedne crnogorične šume.

Požar prijeti selima u podnožju

Požar Župa dubrovačka, Konavle, DubrovnikPožar raslinja koji je započeo u području BiH 4. kolovoza

2007. učinio je velike štete i troškove na područjima općina Župa dubrovačka i Konavle i gradu Dubrovnik. Na području te tri jedinice lokalne samouprave izgorjelo je 3476 ha raznolikog raslinja, od vrijednih šuma primjerice rijetke šume čempresa, prastare makije, listopadne šume do makije i gariga, više obje-kata, uz nekoliko povreda itd. Osim izravnih šteta i troškova, požar je nanio neprocjenjivu štetu ugrozivši i usporivši turi-stičku i ugostiteljsku djelatnost.

Plan zaustavljanja požara nije dao željene rezultate onog trenutka kada je pod nerazjašnjenim okolnostima nastao drugi požar na prioritetnom području gdje su zadržane znatne snage a potom kada je u području BiH odjednom u širini od više kilometara bočno od početnog požara došlo do širenja vatre, koja je tako razmahana na više mjesta prešla preko državne granice u RH.

Uočavanje požara u BiH iza brdskog lanca kojim se proteže državna granica

Neposredno mjesto gorenja oko 1 km od granice BiH

Proboj požara preko državne granice iznad Zavrelja

Proboj požara preko državne granice preko Golubova kamena pa do Mokošice

Požar Duba-Stravča, općina Konavle. To je jedan u nizu požara koje nije bilo moguće gasiti na-

padom odmah po uočavanju zbog minskih polja. Dana 5. ko-lovoza 2007. požar raslinja pristigao je iz RS nošen burom u područje sela Duba i Stravča gdje je zaustavljen tek na prila-zima brdskih putova. U RH zahvatio je 764 ha uglavnom listo-padnog raslinja. Duba - Stravča Minska polja (crveno) zahvaćena

požarom



17

Požar Ivan križ – Stravča, općina Konavle. Taj se požar proširio s područja RS i FBiH na zapadnom

dijelu granice, u odnosu na prethodni požar, zahvativši 810 ha raslinja.

Problemi i rješenja

Postavlja se pitanje zašto su se ti požari toliko razvili i zašto se u svim tim požarima nije pristupilo gašenju odmah po

nastajanju? Na pitanje lakonskim odgovorom može se uputiti na poslje-

dice dugotrajne suše, orkansku buru, mine uz granicu, druge države, nadležnost, objektive okolnosti itd.

Pitanje nije novo. Npr., najveći požar zabilježen u RH je požar raslinja 2000. godine kada je razmahali požar iz BiH u općini Dubrovačko primorje zahvatio 9135 ha, dok se površina u BiH nije nikada izmjerila. Tada je u jednom požaru izgorjelo više nego 2000. ukupno uz granicu.

Stoga se intenzivno radi na stvaranju uvjeta kojim bi se po-boljšala situacija.

Požari u graničnom pojasu u BiH nastaju utjecajem prirode, prvenstveno djelovanjem gromova. Kada je u pitanju čovjekov utjecaj tada je to nehaj malobrojnih stanovnika, uglavnom sta-rijih koji još razmišljaju na način koji je bio prihvatljiv u nji-hovome djetinjstvu, jer za sprječavanje šteta bilo je više radno sposobnih ljudi koji su mogli poduzeti gašenje. Na nastajanje požara utječu i ljudi koji misle da rat još traje te namjerno pale kako bi napravili štetu.

Požari koji izbiju u pograničnom području u dubini od neko-liko kilometara u BiH manje-više odmah se iz RH uočavaju bilo sa zemaljskih osmatračnica bilo iz zračnog izviđanja ili dojavom građana odnosno posada brojnih zrakoplova čiji je koridor uz granicu.

U području BiH uz južnu granicu u dubini od nekoliko ki-lometara upravo u onome području koji je potencijalno opasan za RH u pravilu požar se gasi oko kuća i sela, dok brdski teško dostupni prostori ne pripadaju prioritetima. Ako su povoljni vjetrovi, požar se brzo širi preko granice u RH, a u pravilu su povoljni, jer vjetar iz pravca mora, zmorac i maestral ne pro-diru duboko preko brdskih masiva u kontinent. Uz to oni nikad ne dostižu olujnu snagu za razliku od bure koja puše orkan-skom snagom u pravcu mora, baš u pravcu RH.

Ono požara uz južnu granicu u BiH što se gasi oko kuća rješavaju slabo opremljene i nedovoljne vatrogasne snage. Po-znato je da požari razmahani brdima ne predstavljaju veliku brigu jer na listopadnom raslinju neće biti velike štete budući da će se s proljeća oporaviti, a ako i bude štete, malo je stanov-nika koji bi pored svojih egzistencijalnih problema još brinuli i o tome.

Teško prohodno krško područje, uz to zagađeno minama, demotivira svaku pomisao odgovornih čelnika da možda i po-troše neki novac za poboljšanje stanja.

RH je zainteresirana za djelotvorno gašenje požara već na području BiH jer time sprječava štete na crnogoričnom raslinju koje je osjetljivije na požare. Zainteresirana je i zbog turističkog kontinuiteta koji je strateški interes.

Još u bivšem zajedničkom državnom sustavu postrojbe iz RH gasile su u pograničnom području štiteći na taj način svoje područje.

Radi toga je potpisan spomenuti Sporazum i Standardni operativni postupak u gašenju požara raslinja. Održane su si-mulacije i zahtjevna vježba ali kako je razvidno bez opipljivih rezultata.

Procedura koja bi trebala osigurati postrojbama iz RH da gase u BiH manjkava je zbog sporosti u provođenju. Pored toga treba postojati konkretan poziv iz BiH za pomoć. Vođenje in-tervencijom je u nadležnosti odgovorne osoba iz BiH, a iz nave-denog je razvidno da oni i nisu toliko na šteti te takvi događaji ne spadaju u prioritete. Opasnost na neobilježenim područjima zagađenim minama odbija odgovorne osobe da preuzmu rizik. Nemogućnost djelovanja zrakoplovstva van granica RH uma-njuje djelotvornost. Nedorečena je odgovornost zapovjednika iz RH u drugoj državi itd.

Općine i gradovi u RH u dijelu obveza zaštite od požara ugrađuju i mjere koje se dotiču pograničnog područja, Skup-ština DNŽ donijela je Program mjera zaštite od požara po-graničnog područja kojim se koordinira aktivnosti zaštite od požara za što su osigurana fi nancijska sredstva. Program obu-hvaća izgradnju novih i održavanje postojećih protupožarnih putova, izgradnju novih i održavanje postojećih protupožarnih vodovodnih sustava, ozelenjivanje opožarenih površina, nadzor prostora, preventivno-operativne vatrogasne aktivnosti itd.

Htjeli priznati ili ne to je ipak državni problem i država mora do kraja riješiti sve pravne i fi nancijske nedorečenosti, osigurati da zrakoplovstvo može brzo i legalno reagirati na po-dručju druge države da bi zaštitila svoje interese. Nadalje, treba pomoći lokalnoj samoupravi da zajedno s lokalnom upravom graničnih područja druge države podignu zaštitu od požara na višu razinu.

Dakle, BiH je suverena država i kao takva nadležna je za svoj teritorij. To što s njezina teritorija dolazi do opasnosti i na-stajanja šteta u RH pokušava se riješiti, ali nema napretka. Ako u konkretnom prostoru u BiH nastaje opasnost, a „domaćin“ nema mogućnosti spriječiti je ili umanjiti, logično je da povjeri ugroženome, u ovome slučaju RH, da to uradi. Ako „domaćin“ zbog subjektivnih ili objektivnih razloga to ne odradi onda je logično da oštećeni, pravne i fi zičke osobe, počnu podnositi ra-čune za nastalu štetu.

Miše Miloslavić

Iako se u Hrvatskoj tek u posljednje vri-jeme počelo više govoriti o načinu ši-

renja požara otvorenog prostora, pozna-tom pod nazivom eruptivnom požar, ova je tema u svjetskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi, što se odnosi na problematiku požara otvorenog prostora, prisutna već cijeli niz godina. Razlog je prije svega taj što se smatra da su upravo eruptivni požari krivi za veliki broj vatrogasnih nesreća koje su se dogodile pri gašenju požara otvorenog prostora.

Svake četiri godine u portugalskom gradu Figueira da Foz održava se svjetska znanstvena konferencija u potpunosti posvećen istraživanjima što se odnose na požarime otvorenog prostora (Inter-national Conference on Forest Fire Rese-arch). Godine 2006. bio sam nazočan toj konferenciji i imao prilike slušati uvodno predavanje profesora Domingos Xavier Viegasa na temu ponašanja eruptivnog požara, a posjetio sam i Centar za istra-živanje šumskih požara u mjestu Lousã (Laboratório de Estudos sobre Incen-dios Florestais). Profesor Viegas vodeći je svjetski znanstvenik u tom području, a laboratorij Centra za istraživanje šum-skih požara posebno je opremljen za izučavanje problematike eruptivnog po-žara. Prof. Viegas bio je i poseban gost

na seminaru Hrvatske vatrogasne zajed-nice i Udruge profesionalnih vatrogasaca što je održan u Splitu od 3. do 7. veljače 2008. godine. Tijekom njegova boravka u Splitu, razgovarali smo satima o istra-živanjima što se odnose na ponašanje požara otvorenog prostora i posebno o eruptivnim požarima. Kako sam pro-fesor Viegas ističe i u Portugalu se pristu-pilo intenzivnijem istraživanju tog efekta tek nakon nekoliko velikih vatrogasnih nesreća za koje je na kraju ustanovljeno da su vjerojatno nastali kao posljedica eruptivnih širenja požara.

O eruptivnim požarima ili, kako je meni draže kazati o modelu širenja po-žara raslinja koji uključuje i eruptivni efekt, može se napisati cijela knjiga, ali je meni osnovna namjera ovim kratkim tekstom razjasniti temeljnu zabludu koja se uz spomen eruptivnog požara javlja kod većine ljudi. Moram priznati da sam u početku mog bavljenja tom problema-tikom istu zabludu imao i ja. Problem mi je razjasnilo detaljno proučavanje fi -zikalnih zakonitosti koje se javljaju kod ovog efekta ali i razgovori s prof. Vie-gasom, pa ovim tekstom dio tih saznanja namjeravam podijeliti i s čitateljima ovog uvaženog časopisa.

Osnovna zabluda koja se javlja u pogledu s eruptivnih požara je ta da se smatra kako je to neka posebna, speci-jalna vrsta požara. Većina ljudi smatra da postoji ‘’obični požar’’ i ‘’eruptivni požar’’. Često sam čuo izjavu tipa: ‘’Ja u svojoj praksi nikada nisam vidio erup-tivni požar.’’ ili ‘’Eruptivni požari kod nas se ne javljaju često.’’

Istina je potpuno suprotna. Svaki požar se ponaša po zakonima eruptivnog požara samo što, na sreću, eruptivni efekt najčešće nije uvijek izražen i intenzivan, pa nam se čini da ga nema. Ali krenimo od početka.

Požari raslinja

Požari otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare rasli-

nja, složena su prirodna pojava u kojoj se isprepleću različita termodinamička i aerodinamička događanja. Na njih zna-čajno utječe konfi guracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta. Požari raslinja pri-rodne su pojave vremenski i prostorno dosta promjenjive, a često i teško pred-vidive, pa se matematički najčešće i modeliraju iskustvenim (empirijskim) i polu-iskustvenim (semi-empirijskim) modelima izvedenim na temelju dugo-godišnjeg proučavanja njihovog širenja. Zbog toga je i dan danas kod izučavanja širenja požara otvorenog prostora važno eksperimentiranje na fi zičkim modelima (skaliranim maketama terena i vegetaci-je), a često se organiziraju i eksperimen-talna paljenja na prirodnim poligonima.

Prije nešto više od 30 godina ame-rički znanstvenik Richard Rothermel postavio je polu-iskustveni matematički model širenja požara raslinja koji je više-manje dominirao u svim analizama ponašanja požara. Rothermel je kazao da brzina širenja požarne fronte ovisi o vrsti vegetacije, nagibu terena, te brzini i smjeru puhanja vjetra. Njegova osnovna postavka bila je ta da je ta brzina širenja požara stalna (konstantna) ukoliko se vegetacija, nagib terena i vjetar ne mi-jenjaju. Ukoliko, primjerice, požar na


Struka i praksa

18 ožujak

Svaki požar može biti i eruptivni požarProf.dr.sc. Darko Stipaničev, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

travnatoj podlozi dođe na teren nagiba 14%, a vjetar puše uz padinu (u smjeru širenja vatre) brzinom od 5.5 m/s na vi-sini od 10 m, požarna fronta će se prema Rothermelovom modelu širiti uz padinu brzinom od približno 20 m/min, s tim da je Rothermel kazao da će brzina biti ista i na početku padine i na kraju padine, bez obzira koliko je padina duga. Drugim riječima kazano jednadžba kojom se određuje brzina širenja požara isključivo ovisi o tri vrijednosti: nagibu terena – ve-getaciji – meteorologiji.

Međutim, primijećeno je da u prirodi to baš i nije tako. Brzina širenja požarne fronte na kraju padine veća je od brzine kojim se požar počeo uspinjati uz padinu. I to svaki put, kod svakog požara, bez ob-zira što se niti nagib padine, niti vegeta-cija, niti vjetar nisu mijenjali. Požar se uz padinu ne kreće stalnom brzinom, već ubrzano. U jednadžbu kojom se odre-đuje brzina širenja požara potrebno je dodati i četvrtu vrijednost – vrijeme, pa umjesto Rothermelovog trokuta: teren – vegetacija – meteorologija, imamo četve-rokut: teren – vegetacija – meteorologija – vrijeme.

Eruptivni efekt

Ta nadopuna matematičkog modela širenja svakog požara, koja uključuje

i ubrzanje požarne fronte, naziva se erup-tivni efekt i prvi ju je matematički izveo, te brojnim pokusima dokazao prof. Vie-gas. Danas se zbog toga u stručnim kru-govima taj model često i naziva Viegasov model širenja požara. On je u stvari pro-širenje osnovnog Rothermelovog mode-la širenja požara na način da uključuje i efekt ubrzanog kretanja požara, te zbog toga bolje i točnije opisuje stvarna doga-đanja. Sam Viegas je svoj model nazvao eruptivni požar (eng. eruptive fi re), što je i unijelo zabludu i pomisao da se radi o posebnoj vrsti požara, iako bi točnije bilo kazati model širenja požara koji uključu-je i eruptivni efekt.

Naglasimo još jedanput da se erup-tivni efekt javlja uvijek, kod svakog po-žara, ali često ubrzanja u širenju požara i nisu toliko velika pa ih je teško i primije-titi, pa se promatraču čini da eruptivnog efekta nema. Međutim, u određenim si-tuacijama ubrzanja mogu biti tolika da brzina širenja požara na kraju padine bude i stotinu puta veća od brzine kojom

je požar krenuo uz padinu. U tim sluča-jevima može se kazati da se požar razvio u eruptivni požar. Takvi slučajevi su od posebnog interesa, zato što se lako može dogoditi da se pojava ne prepozna na vri-jeme, pa može rezultirati katastrofom.

Eruptivni efekt može biti uzrokovan nagibom terena ali i vjetrom. Prof. Vi-egas je pokusima dokazao i izmjerio tu dvostruku prirodu eruptivnog efekta, pa se razlikuje eruptivni efekt izazvan padinom koji će se javiti i u slučajevima kada nema vjetra, ako je nagib padine dovoljan i eruptivni efekt izazvan vje-trom koji se javlja i na ravnom terenu ako je brzina vjetra dovoljna. Oba se efekta mogu potpomagati, pa je sigurno najgora situacija kada je terena dovoljno nagnut, a vjetar puše u smjeru padine. Ukoliko teren ima oblik klanca ili ka-njona tada je efekt još dodatno pojačan, a prof. Viegas je sve te slučajeve detaljno ispitao, matematički opisao i provjerio na brojnim zabilježenim i dokumentiranim slučajevima velikih požara raslinja.

Što se u biti fi zikalno događa kod eruptivnog efekta? Zašto požarna fronta ubrzava? Pretpostavimo da u prvom trenu vjetra nema. Ukoliko se požar kreće po ravnom terenu brzina njegovog širenja bit će više-manje stalna i ovisit će prije svega o značajkama vegetacije, a oblik požarne fronte bit će kružni. Do-laskom do padine ili nagnutog klanca, požar se u početku nastavlja širiti ula-znom brzinom. Međutim, vrlo brzo vi-

sina plamena na početku požarne fronte počinje rasti, a brzina širenja požara po-staje sve veća i veća. Razlog je pojava u tehnici poznata kao pozitivna povratna veza. Vatra na vrhu kontinuirano se pot-pomaže toplinom iz plamena ispod sebe, pa se gorenje na početku požara stalno pojačava a požarna fronta ubrzava. Po-većanjem intenziteta gorenja pojačava se i strujanje zraka u njegovoj blizini što još više potpomaže gorenje na početku požara i još više povećava brzinu širenja požarne fronte.

I tako redom, jedan efekt potpomaže drugog, pa požar vrlo brzo nekontroli-rano eruptira. Zato ga je Viegas i nazvao eruptivni požar, iako se u Americi ovaj efekt često naziva i ‘’blow-up’’ što se hr-vatski može prevesti kao eksplodirajući, uvećavajući ili napuhavajući požar. Zabi-lježeno je da se brzina požara, u odnosu na brzinu kojom je požar došao na ulaz padine ili klanca, može povećati i više od 100 puta. Takav nagli razvoj velike količine topline uzrokuje pojavu vrlo jakih vjetrova koji proizvode zvuk sličan zavijanju ili huku dolazeće lokomotive. To su svjedočili i brojni svjedoci koji su preživjeli nalet takvog ubrzanog kretanja požarne fronte.

Prisustvo vjetra koji puše u smjeru padine ili u smjeru uspona klanca sve to još dodatno pojačava, na način da pri-vidno povećava nagib terena. Zbog pu-hanja vjetra plameni jezici su polegnuti pa padina ili klanac izgledaju prividno


Struka i praksa

19

prolaze posebnu obuku što se odnosi na prepoznavanje uvjeta u kojima se erup-tivni požar može pojaviti. Kao najjed-nostavnije pravilo, kojega se lako držati, navodi se da se požar raslinja, pogotovo lakih i brzo zapaljivih goriva poput suhe trave ne gasi s padine iznad po-žara ili s mjesta u gornjem višem dijelu nagnutog klanca iznad požara, ukoliko između požarne fronte i gasitelja po-stoji dovoljno gorive tvari.

Štoviše, savjetuje se izbjegavanje polo-žaja poput grebena i platoa iznad klanca ili strme padine. Velika količina topline i toplih plinova koju razvija eruptivni požar može svojim naglim dolaskom ugroziti živote vatrogasaca i na takvim mjestima. Uz to, posebno je opasno uko-liko vjetar puše u smjeru nagiba padine ili nagiba osnovne osi klanca. Događalo se da stradali zbog konfi guracije terena često i ne vide požar do trenutka kada se on eruptivnom brzinom penje uz padinu ili klanac, a tada je najčešće već kasno. Prof. Viegas, često ističe da je poseban problem podcjenjivanje požara travnatih površina, a one su u odnosu na eruptivni požar izuzetno opasne.

I na kraju, naglasimo ono što svi znamo a to je da je posao vatrogasaca od izuzetnog društvenog značaja a po svojoj naravi to je i potencijalno opasan posao. Svaki požar, a pogotovo požar raslinja, često se ponaša drugačije nego li se u prvi tren čini da će se ponašati, ali se i tada ipak ponaša po prirodnim, fi zikalnim za-konima. Na nama znanstvenicima je da ih što bolje izučimo i razumijemo kako bi savjetima, objašnjenjima i dodatnom obukom vatrogascima ukazali na po-tencijalno opasne situacije u kojima bi se, gaseći požare raslinja, mogli naći. A na društvu je da to podrži. Upravo zbog toga, potaknuti djelovanjem portugal-skog laboratorija za izučavanje šumskih požara pokrenuli smo inicijativa koja bi trebala rezultirati osnivanjem hrvatskog Centra za izučavanja požara otvorenog prostora pri Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. U njegovim bi se laboratorijima, uz suradnju i svih drugih u Hrvatskoj koji o toj problematici nešto znaju, tre-bala provoditi detaljna istraživanja po-žara prirodnog raslinja hrvatskog prio-balju i otoka.

još više nagnuti, nego li su stvarno, čime je efekt erupcije brži i jači, pa ne treba velika duljina padine da do eruptivnog efekta dođe. Uz prisustvo vjetra eruptivni požar se javlja i u klancima u kojima ne bi bio toliko intenzivan da vjetra nema.

Brzina dolaska do eruptivne faze ovisi i o vegetaciji na padini ili u klancu. Što je gorivo lakše to će do erupcije prije doći. Najopasnija je suha travnata pod-loga u kojoj do eruptivne faze dolazi i nekoliko puta brže nego, na primjer, na padini koja je obrasla grmolikom vege-tacijom ili šibljem. Ukoliko je na padini šuma malim udjelom prizemne travnate podloge tada je dolazak do eruptivne faze još sporiji, pa se često dogodi da na šumovitim obroncima eruptivni efekt i ne bude toliko intenzivan, iako su nagib i duljina padine znatni.

Obrana od eruptivnog požara

Kako se braniti od eruptivnog poža-ra? Nikako. Količina energije koja

se pri eruptivnom efektu oslobađa tolika je da se požar u toj fazi jednostavno ne može gasiti. Posljedica eruptivnog efek-ta je istovremeno gorenje velikog dijela padine ili klanca. Vegetacija na vrhu se upali prije nego prestane gorenje vegeta-cije na početku. Količina topline koja se oslobađa pri eruptivnom efektu jednaka je ukupnom zbroju količine topline oslo-bođene izgaranjem vegetacije na cijeloj padini, odnosno u cijelom klancu koji gori, a tu se radi o ogromnim količinama


Struka i praksa

20 ožujak

toplinske energije i u slučaju vrlo oskud-ne vegetacije.

Zamislimo situaciju nagnutog klanca poluzatvorenog s gornje strane u kojem se razvio eruptivni efekt, a vjetar puše u smjeru osi klanca. Veliki dio energije iz-garanja vegetacije na cijelom potezu koji gori biti će vjetrom ‘’nabijen’’ u gornji poluzatvoreni dio klanaca. Ilustrirati ćemo primjerom o kakvim se energijama može raditi i u slučaju relativno oskudne vegetacije. Neka je površina od 50.000 m2, obrasla travnatom vegetacijom me-diteranskog tipa s prosječno 0.6 kg/m2. Gornja toplinska moć takvog goriva je oko 18.000 kJ/kg. Uz 12% vlage u gorivu prosječna toplinska energija oslobođena u prostor izgaranjem takvog goriva je oko 5.500 kJ/m2, što znači da bi istovre-meno gorenje površine od 50.000 m2, što otprilike odgovara području od 350 x 145 m, oslobodilo količinu topline od 275.000 MJ, odnosno oko 76 MWh. O kakvoj se energiji radi najbolje ilustrira podatak da je energija od 76 MWh do-voljna da žarulja od 100 W neprekidno gori 87 godina !

Jedino obrana od požara u eruptivnoj fazi je ne naći se na putu njegovog širenja. Eruptivni požar se ne može zaustaviti. Od eruptivnog požaru treba se skloniti. Portugal je zemlja koja po konfi guraciji terena i tipu vegetacije ima dosta mjesta na kojima se eruptivni požar može poja-viti. Zbog toga svi portugalski vatrogasci


Struka i praksa

21

Spasioci, koji tijekom svojih akcija rade pod najtežim uvjetima, izloženi su bolnim i po zdravlje opasnim optere-ćenjima. Uz psihičko opterećenje cijelo tijelo trpi od vrućine, para, mišićnih naprezanja ili opasnih tvari svake vrste, koje se mogu razviti pri jednom požaru. Često se voditelj jedne navalne akcije pita u kakvom se tjelesnom stanju nalaze čla-novi njegove skupine. Zahvaljujući istra-živačkim radovima Švicarskog centra za elektroniku i mikrotehnologiju CSEM na temu komunicirajuća odjeća moglo bi se brzo dobiti odgovor na takva pitanja. Još bolje: Sa zaštitnim, daljinski upravljivim nadzorom nad navalnim osobljem, moći će se izbjeći nezgode, do kojih može doći zbog trenutnog tjelesnog stanja spasilaca u akciji ili zbog opasnosti kojima su izlo-ženi pripadnici navalne skupine.

Ciljevi

U veljači 2006. pokrenut je ProeTEX (Protection e-textiles), projekt koji

novčano pomaže od Europska komisija ima 23 sudionika. Cilj im je povećanje sigurnosti i djelotvornosti spasilaca na način da se opskrbe prenosivim osjetni-cima i prijenosnim sustavima, s kojima se mogu u opasnim situacijama nadzirati njihove tjelesne funkcije, položaj i uvjeti u okolini.

Područje primjene takve pametne odjeće proteže se na aktivnosti pri suzbi-janju požara u urbanom i industrijskom okruženju, djelovanju u sklopu suzbijanja šumskih požara i spašavanja na vodi i u moru, pri uporabi maski za disanje, ak-cijama potrage u opasnom okruženju, ukratko: u svim vrstama djelovanja spa-silačkih navalnih snaga.

Uz to, primjena može biti djelotvorna i u području zdravstva, športa ili stručnih aktivnosti svake vrste.

Projekt ProeTEXProjekt ProeTEX slijedi druge pro-

jekte kao Wealthy, MyHeart i Biotex, u kojima je CSEM prikupio opsežna znanja i iskustva na području prenosive elektro-nike i pametne odjeće. Cilj tog projekta

je razvoj praktične odjeće za pripadnike spasilačkih službi kao i nadzornih su-stava za ozlijeđene osobe. Sve to temelji se na mikro i nanotehnologiji i ugradnji osjetnika i pripadajućeg komunikacij-skog ustrojstva u tekstil.

Istraživači su radi toga razvili pa-metnu odjeću povezujući međusobno osjetnike i tekstil. Primjenom sučelja u odjeći moguće je nadzirati zdravstveno stanje sudionika u navalnoj akciji i na vri-jeme prepoznati moguće rizične činitelje u njihovoj izravnoj okolini. Na taj način može se nositelja takvog sklopa odmah obavještavati ili u kritičnom slučaju upo-zoriti. To vrijedi i za voditelje akcije, koji se bežičnim prijenosom prikupljenim podacima mogu svakog trenutka upo-znati sa stanjem u događanjima.

Uloga CSEM-a

Zadaća CSEM-a u sklopu tog projek-ta je razvijanje novih bio-osjetnika,

izvedba (što manjih) modula za priku-pljanje i prijenos fi zioloških podataka, oblikovati razvrstavanje na taj način stvo-rene mreže i ugradnja u prenosiv modul za prikupljanje i prijenos elektroničkih podsustava, pomoću kojih će se podaci po potrebi voditi dalje i do – u slože-

nim situacijama - središnjeg nadzornog sustava. Ubuduće će biti moguće kom-binirati pasivne zaštitne mjere osobne zaštitne opreme s aktivnim postupcima neprekidnog zaštitnog nadzora navalnog osoblja.

Posebni zahtjevi

Sustav razvijamo u suradnji s Pariš-kom vatrogasnom brigadom kao i

partnerima iz Državne uprave za zašti-tu i spašavanje stanovništva i jedinica-ma talijanske civilne zaštite”, objašnjava usklađivač za razvoj posebne odjeće i prikladnih tekstilnih gradiva na CSEM-u u Neuenburgu, Jean Luprano.

U pogledu vatrogastva znanstvenici su vodili računa o posebnim okolno-stima, ali i o jednostavnom rukovanju. Posao vatrogasca je, naime, već sam po sebi veoma zahtjevan. Tako, u njegove uobičajene zadaće spada uporaba osobne opreme, kaciga, radioprijamnik, maska za disanje kao i nošenje gipkih cijevi ili raznovrsnog alata. Ako se, osim toga, mora još misliti i na to da treba uključiti sustav osjetnika ili ako taj sustav zbog svojeg opsega ili mase otežava pokretlji-vost vatrogasca, to svakako ugrožava nje-govu djelotvornost. Prema tome sustav

TEHNOLOGIJAPametna odjeća: Budućnost je već ovdje!


Struka i praksa

22 ožujak

mora biti u najvećoj mogućoj mjeri jed-nostavan za korisnika, kako bi ga mogli prihvatiti i primjenjivati svi pripadnici navalnih postrojbi.

“Zato se on uklapa potpuno auto-matski. Samostalno prepoznaje stanje i spaja u aktivan i automatski komuni-kacijski način traganja”, objašnjava Ga-briela Dudnik, osoba odgovorna za ra-zvoj elektronike i njezinu integraciju u ProeTEX-u.

Otpornost svih sastavnica također je odlučujuća značajka, jer sustav po de-fi niciji mora funkcionirati pod krajnje teškim uvjetima i u “neprijateljskom” okruženju.

Zadaća sustava

Sustav ima različite zadaće. Između ostaloga treba biti u stanju informira-

ti navalnu skupinu da je jedan od sudio-nika ozlijeđen ili je u besvjesnom stanju i naznačiti mjesto na kojem se on trenutno nalazi. Nadalje, mora postojati moguć-nost utvrđivanja, nalazi li se vatrogasac u teškoćama, da li je pod prekomjernim psihičkim opterećenjem odnosno da li mu prijeti opasnosti iz okoline.

Uz to sustav treba osigurati komu-nikaciju između navalnih snaga koje djeluju na požarištu kao i između njih i primjerice voditelja akcije. On treba pre-nositi podatke o zdravstvenom stanju, razini psihičkog opterećenja sudionika akcije, njihovu pokretljivost i njihov po-

ložaj na mjestu događanja. I konačno mora omogućiti priku-

pljanje podataka iz okoline, koji će za-jedno s osobnom zaštitnom opremom doprinositi sprječavanju ozljeđivanja ili nezgoda uslijed opeklina, vatrenog udara (fl ash over), “pregrijavanja” organizma, odnosno povećanja tjelesne temperature iznad 41°C (hipertermija), eksplozije, strujnog udara, kemijske, biološke, radi-ološke i atomske ugroze, djelovanja kise-lina ili drugih izjedajućih gradiva.

Mjereni parametri (karakteristične veličine)

High-tech sustav koji je razvio CSEM povezivat će međusobno “e-textiles”-osjetnike, priključnu tehniku, bežične prijenosne naprave kao i opću opskrbu električnom energijom. Osobna zaštitna oprema pripadnika vatrogastva tako sa-drži sve sastavnice, potrebne za najrazli-čitije zadaće. U to spada:

neprekidan nadzor životnih parame-tara (biološki potencijal, promjene u di-sanju, kucanje srca, krvni tlak),

neprekidan nadzor bio-osjetnicima sastava znoja, stanja dehidracije, elektro-lita, pokazatelja psihičke (pre)optereće-nosti kao i pojedinih krvnih parametara i opskrba kisikom,

nadzor i raščlamba opće aktivnosti (stanke i kretanja),

nadzor unutarnje temperature u osobnoj zaštitnoj opremi uz pomoć tek-stilnih osjetnika,

otkrivanje vanjskih kemijskih utje-caja, otrovnih plinova ili para,

bežična niskonaponska komunikacija uz pomoć antena ugrađenih u tekstilu,

proizvodnja električne struje (foto-naponske i termoelektrične) kao i pohra-njivanje pričuva energije.

Vatrogasac budućnosti“Trenutno radimo na razvoju do-

njeg rublja i kaputa za zaštitu od vatre. Kasnije će se istraživati i druga rješenja”, naglašava Guy Voirin, osoba odgovorna za projekt u CSEM-u.

Podaci se prikupljaju na različitim razinama. Tako se preko donjeg rublja, koje naliježe uz tijelo nositelja, mogu mjeriti životno važni parametri kao puls, disanje i tjelesna temperatura. Kaput za zaštitu od vatre sadrži osjetnike koji mjere unutarnju i vanjsku temperaturu, aktivnost nositelja kao i toplinski tok. Kaput je, nadalje, opskrbljen mjeračem ubrzavanja koji prikuplja podatke o kre-tanjima, a može biti i tako opremljen, da je moguće pomoću GPS sustava odrediti trenutni položaj njegovog nositelja.

Čizme trebaju poslužiti za otkrivanje kemijskih ili otrovnih gradiva.

Kaciga je predmet slijedećeg pro-jekta. Putem nje bi vatrogasac trebao biti obazrivo, ali i sigurno i djelotvorno obavještavan o trenutnim postupcima i posebno o mogućim prekoračenjima graničnih vrijednosti, koje bi ga mogle ugroziti. Osjetnik smješten u unutraš-njost kacige mogao bi, osim toga, kao zaštitnu mjeru neprekidno slati obavijest o krajnje opasnim povišenjima tempe-rature. Poznato je naime, da se u ljudi s prekomjerno visokom tjelesnom tempe-raturom (više od 40°C) pomućuje moć rasuđivanja, a time i sposobnost logičke pronicljivosti.

Svi su osjetnici sustava umreženi. Za povezivanje sastavnica sustava između donjeg rublja i kaputa dovoljan je samo jedan utikač. To je ujedno i jedini ručni zahvat, koji mora učiniti vatrogasac pri oblačenju pametne odjeće.

Analogna mjerenja se po potrebi pretvaraju i prenose u upravljački sklop, koji je sadržan u primjenskom modulu (određenom smislu “mozak” sustava). Pretvorene i raščlanjene informacije šalju

Jedini ručni zahvat pri oblačenju je spajanje utikača

se dalje preko antena u tekstilu odjeće do mjesta nadzora i upravljanja. Radi pouz-danog emitiranja u krugu od 360o (koje zbog mogućeg položaja čovječjeg tijela i primjerice zbog maske za disanje nije uvijek zajamčeno), kaput će se vjerojatno opskrbiti s još jednom antenom, za koju još nije određen točan položaj.

Problem loše kakvoće prijenosa na određenim mjestima (javne garaže, tu-neli i sl.) mogao bi se riješiti tako, da svaki vatrogasac sa svojom opremom bude ujedno i jedna vrsta komunika-cijskog releja, koji će lančano skrbiti za siguran prijenos podataka do mjesta pri-jama.

Zbog potrebne udobnosti nošenja nijedan sastavni dio – osim upravljačkog modula – ne smije biti u krutoj izvedbi. Opskrba električnom strujom, jednom kasnije, obavljat će se pomoću savitljive baterije, koja je trenutno još u fazi ra-zvoja. Osim toga treba biti omogućeno i skidanje svih tih dijelova s odjeće , zato jer se odjeća treba povremeno prati i s druge strane, jer se određene sastavnice moraju tijekom uporabe održavati i/ili možda izmijeniti.

Zajednički rad

Kod takve vrhunske tehnologije važnu ulogu imaju i partneri (bilo

državne ustanove ili industrija), koji trebaju ispitati praktičnu primjenu, ali i istraživati tržište. “Želimo razvijati ko-risne proizvode i ne pokrećemo istraži-vanje samo radi istraživanja”, ističe Jean Luprano.

Samo pokusi pod stvarnim uvjetima mogu pritom znanstvenicima pomoći u razvoju djelotvornog sustava. “Naši kontakti, prije svega s pariškim vatrogas-cima, omogućuju nam ciljano usmjereno istraživanje u smislu razvoja praktično primjenjivog sustava”, naglašava dalje Jean Luprano.

Na pitanje, zašto je odabrana baš pariška vatrogasna brigada, Luprano to potkrepljuje njihovom spremnošću na svaku suradnju. Glasovita brigada nije samo poznata i uvažavajuća na svim stranama, njihove su navalne snage (a to su zapravo pripadnici francuske vojske) poznate po spremnosti za pružanje svake pomoći, ali i na pozitivnu kritiku.

Globalni sustav upravljanja

Sustav se trenutno nalazi u fazi ispi-tivanja. Pariški vatrogasci ispitat će

ga u vježbama i ponovljeno u požarnoj kući, ali još ne i u istinskoj primjeni.

“Uz razvojne tehničke pojedinosti naš sustav mora savladati i administrativne zapreke. Sigurnost i pouzdanost sustava mora biti zajamčena, ne samo u odnosu na korisnika, nego i u očima osigurava-telja”, objašnjavaju znanstvenici CSEM-a.

Ne radi se samo na razvoju sastavnica za ugradnju u odjeću, nego i na razvoju programske opreme za prikupljanje i pri-jenos podataka. Ta programska oprema mora biti primjenjiva izravno na mjestu događanja, na primjer uz pomoć prije-nosnog računala, smještenog u vozilu za vođenje navalne akcije. U idealnom slu-čaju ustrojstvo sustava omogućit će da se u cijelosti može ugraditi u opći sustav upravljanja navalnim akcijama vatro-gasne postrojbe. Središnja koordinacija i nadzor nad podacima mogao bi tada uslijediti na razini središnjica za uzbu-njivanje.

Ogromne prednosti te tehnologije su u njezinoj svestranosti. Na njoj se mogu zasnovati brojne inačice, bilo za indu-striju ili za široko tržište. Tehnologija se dalje razvija, posebno uvođenjem druge komunikacijske generacije s kojom se može zaobići “valne smetnje” izazvane određenim arhitektonskim zaprekama.


Struka i praksa

23

Za maštu nema granica

Razvoj sustava te vrste podsjeća na fi lmove kao Robocop ili na igre kao

Robofi refi ghter kao znanstvena fantasti-ka, a u stvarnosti predstavlja sigurnosnu dobit za spasilačke snage. Neovisno o djelovanju navalne skupine na najista-knutijoj navalnoj liniji, statistički podaci potvrđuju da, nažalost, mnogi pripadni-ci vatrogasnih postrojbi pri izvršavanju svojih zadataka “jednostavno” umiru zbog zastoja srca, bilo na putu do mje-sta akcije ili odmah nakon nje. Sudionik opremljen pametnom odjećom nadziran je od početka službe i izravno je vidljivo, je li on spreman za sudjelovanje u akciji. Ako nije, može (ga) se povući iz akcije i time izbjeći moguća neželjena doga-đanja. Zamislivi su i drugačiji akcijski sinopsisi: Potvrđivanje navalne skupine u akciji, automatski zahtjev za pojača-njem, prijenos slike s mjesta događanja do vodstva akcije, prijenos tehničkih in-formacija skupinama koje se nalaze na najistaknutijoj navalnoj liniji, daljinsko upravljanje… Sigurno je da mogućnosti djelovanja tehnike u tom području mogu biti ograničavane samo čovjekovom ma-štom.

Izvornik: SF-Z 12/2007Pripremio Željko Medvešek


Struka i praksa

24 ožujak

Service4fi re

Kako bi se zajamčila najveća moguća radna sigurnost i raspoloživost va-

trogasnih vozila neminovan je nepreki-dan nadzor i ispitivanje stanja i funkci-onalnosti cjelokupne opreme. Pojačano održavanje zbog izbjegavanja ispada i radova popravaka ne smije pak voditi do većih troškova za to potrebnog osoblja – zato je i ovdje dobrodošla automatiza-cija.

Na temelju veoma brzog rasta broja elektroničkih sastavnica u vozilima i na opremi te sve većoj raspoloživosti be-žičnih usluga kao GPRS (bežični servis za primjenu preko GSM-a) dobivene su u automatizaciji postupaka održavanja potpuno nove mogućnosti. Rosenbauer ih je prvi učinio pristupačnima za svoje korisnike sa servisnim portalom servi-ce4fi re.

Serijska sabirnica CAN-Bus kao izvor informacija za utvrđivanje stanja

Pomoću telematik modula ugra-đenog u vozilo na raspolaganju su putem CAN-Busa važni pogonski podaci koji se pokretnom radiovezom prenose na ser-visni portal tvorničke službe za odnose s korisnicima. U prenošene podatke ubrajaju se, između ostaloga, oni koji se odnose na donji postroj vozila kao pri-jeđeni kilometri, brzina vrtnje motora, razina rashladne vode ili tlak ulja, zatim podaci koji se odnose na vatrogasne ure-đaje kao sati rada, količina protoka crpke ili radni parametri generatora, ali i u po-jedinostima geografski prikazi (GPS po-datci) o putovima i mjestima djelovanja. Time je zajamčena visoka kakvoća doku-mentacije o korištenju vozila i uporabi opreme.

Automatska izvješća putem raču-nalne mreže

Na portalu poduzeća ti se podaci ra-ščlanjuju i uspoređuju sa zadanim vrijed-nostima. Tako se preventivno uočavaju mogući uzroci ispada vozila/opreme iz rada i/ili nepravilnosti, kao i izvori tro-šenja materijala ili pogrješke na osjetni-cima. Kad su takva odstupanja kritična slijedi automatsko obavještavanje nad-ležnog djelatnika u vatrogasnoj postaji s uputama o mjerama koje treba poduzeti. Tako se može osigurati najbrže moguća pomoć, prije ispada odnosno kvara na vozilu i vatrogasnoj opremi. Osim toga na web-u su svi važni prikupljeni podaci na pregledan način dostupni korisni-

cima. Tako su npr. vožena brzina, tem-peratura crpke ili radni napon obrađeni i prikazani grafi čki tijekom vremena.

Na taj je način dosadašnja servisna knjižica zamijenjena elektroničkim do-kumentom (dnevnikom) u kojem su pri-kazani svi, za održavanje važni, činitelji. Umjesto radova održavanja u utvrđenim vremenskim razmacima, sada se može uzeti u obzir stvarno opterećenje vozila i pojedinih dijelova opreme – činitelj, koji održavanje čini gospodarstvenijim i isto-vremeno je zajamčena najbolja moguća radna sigurnost.

Ušteda kroz najbolje moguće po-

stupke servisiranjaPrimjenom portala za pružanje

usluga service4fi re višestruko će dopri-nijeti boljem radu vatrogasnim druš-tvima i postrojbama. Zahvaljujući servi-ce4fi re povećana je pogonska sigurnost i raspoloživost vozila i istovremeno to predstavlja rasterećenje proračuna kori-snika, jer su zahvaljujući pro-aktivnom održavanju na vrijeme izbjegnuti radovi popravka.

Manji broj ispada i ušteda u troško-vima održavanja vatrogasnih vozila vodi automatski do većeg zadovoljstva u ko-risnika – a to je cilj svakog proizvođača, pa i Rosenbauera. Osim toga, može se


Struka i praksa

25

saznanjima dobivenim primjenom ser-vice4fi re doći do točnijih podataka o stvarnim uvjetima u primjeni vozila i odgovarajuće tome izvršiti potrebne iz-mjene u razvoju, proizvodnji i servisi-ranju svojih proizvoda.

GPRS, General Packet Radio Service = prijenos podataka bežičnim putem kroz GSM mrežu.

GPS, Global Positioning System = sa-telitski navigacijski sustav

GSM, Global System for Mobile co-mmunications = opći sustav za mobilnu komunikaciju

Izvornik: SFZ 12-2007 Pripremio Željko Medvešek

BERIJA Be-200

Na tržištu letjelica za gašenje poža-ra konkurira više proizvođača Uz

Bombardiera, Lockheeda, Martin Marsa javljaju se sada i Rusi. Oni nude zrako-plov s turbo mlaznim pogonom za gaše-nje vodom.

Berija Be-200 je amfi bijska letjelica, jedna od najneobičnijih i najsvestranijih koje su predstavljene posljednjih godina. To je manja i u znatnoj mjeri prerađena inačica zrakoplova Berija Be-42. Be-200 može polijetati s tla i s vodene površine. Moguća područja primjene su nadzor mora, zaštita okoliša, suzbijanje požara iz zraka, prijevoz putnika i roba.

Prototip se zakotrljao u rujnu 1996., a prvi probni let imao je 24. rujna 1998. Za izvoz nudi se osim sa Progress moto-rima još i s pogonskim motorima Rolls Royce ili Allison, a ovisno o području primjene može biti različito opremljen. Ograničeno odobrenje kao zrakoplov za gašenje požara dobio je 10. kolovoza 2001., a puno odobrenje od strane ruskih vlasti uslijedilo je 29. prosinca 2003.

Stroj posjeduje trostruki razvučen (redudantni) sustav upravljanja zrako-plovom pomoću računala (fl y-by-wire) i opširnu zrakoplovnu elektroniku (avi-onik) sa šest 15x20 cm zaslona u boji u pilotskoj kabini.

Za akcije suzbijanja požara Be-200

Berija Be-200: Tehnički podatciduljina: 32,05 mraspon krila: 32,78 mvisina: 8,9 mpovršina krila: 117,44 m2izmjere kabine (d x š x v): 18,7 m x 2,4 m x 1,8 m

pogonski motori: dva turbo mlazna motora Progress D-436TP, svaki sa po 73,6 kN

masa praznog zrakoplova: 25 120 kgnajveća poletna masa: 37 200 kg s tla i 43 000 kg s vodenajveća brzina: 750 km/h na 7000 mputna brzina: 550 do 610 km/hbrzina pri slijetanju: 185 km/hbrzina pri polijetanju: 220 km/hbrzina pri uzimanju vode: 160 do 19’ km/hnajviša radna visina: 8000 mstopa uzlaznog nagiba: 8 m/sdoseg sa 7,5 t opterećenja: 1700 kmdoseg u preletu: 3850 kmbroj članova posade: 2

nosivost: do 64 putnika ili 8000 kg tereta u kabini ili 12 m3 vode za gašenje u spremnicima

može u 8 spremnika ispod poda kabine preuzeti iz mora ukupno 12 tona vode. Dodatno se može u kabini instalirati 6 spremnika s dodatcima za gašenje. Pu-njenje spremnika izvodi se tijekom kli-

zanja iznad površine vode kroz 4 vodena ulaza i traje samo 18 sekunda. Zrakoplov ima ispod oba krila po jedan plovak za stabilizaciju na vodi.

SUZBIJANJE POŽARA IZ ZRAKA

Inačice:Be-200: osnovna inačica • Be-200schS-E: inačica s europskim odobrenjem• (planirano do prosinca 2007.)Be-210: planirana inačica sa 72 putnička mjesta• Be-220: vojna inačica za nadzor mora• Be-250: planirana inačica kao letjelica za rano upozoravanje•

Ruska zrakoplovna industrijaTvornica zrakoplova IAPO utemeljena je 1932. u Irkutsku, nedaleko Bajkalskog jezera. Irkut Grupa, u koju spada

IAPO, od 2000. je u većinskom privatnom posjedu desetak vodećih poslovnih ljudi. Država sudjeluje sa 14,7 posto putem IAPO-a, proizvođača vojnih pa sada i putničkih zrakoplova Suhoj u Grupi, koja obuhvaća još tvornicu zrako-plova Berija, konstrukcijski ured za zrakoplove srednjeg dometa, udjel kod jednog proizvođača zrakoplovne elektronike i u marketinškoj zajedničkoj tvrtki (join venture).

Velika očekivanja Grupe su u proizvodnji amfi bijskog zrakoplova Berija Be-200 s mlaznim motorima, koji može u manje od 20 s preuzeti s površine mora/jezera dvanaest tona vode za gašenje. Planira se prodaja 320 zrakoplova te vrste. Rusko ministarstvo za zaštitu od katastrofa već je naručilo sedam takvih letjelica, a pomoć pri prodaji u svijetu pruža i europska aeronautička tvrtka EADS N.V. (European Aeronautic Defence and Space Co.). Osam zrakoplova opremljenih s Rolls-Royce turbinama kupila je američka tvrtka za suzbijanje požara Hawkins & Powers.

Prije kratkog vremena Rusija je svoje dugove Pariškom klubu dijelom poravnala sa četiri Be-200 isporučena Por-tugalu. Irkut inače opskrbljuje s vojnim zrakoplovima SU-30MK i drugim inačicama iz niza Suhoj Kinu, Indiju, Vene-zuelu, Siriju i druge zemlje. Zanimljivo je da Ruske zračne snage nisu naručivale nove zrakoplove u pogonima Irkuta još od 1991. godine.

Izvornik: www.welt.de/..., www.russland ohne zensur, www.lexikon-portal.de/Berijew_Be-200,www.de.wikipedia.org./wiki/Feuerl..., www.de.wikipedia.org./wiki/Berijew_Be-200 i dr.

Pripremio Željko Medvešek


Struka i praksa

26 ožujak

Zrakoplov Berija Be-200

Berija Be-200 rvb21…


Struka i praksa

27

Kolika je trajnost jednog akumulatora za komunikacijski uređaj?

Uz redovitu njegu oko 1000 ci-kličkih punjenja/pražnjenja (kod NiCd akumulatora nešto više, a kod NiMH i Li-ionskih je nešto manji broj ciklusa). Preduvjet dugovječnosti je izbjegavanje memory eff ecta*, hladno i suho mjesto uskladištenja, onemogućavanje pre-komjernog ispražnjenja. Nadalje treba izbjegavati mehanička oštećenja i voditi računa o čistoći kontakata.

Kako izbjegavati sposobnost zapamći-vanja (memory eff ect) ?

Ta pojava poznata je prije svega kod NiCd akumulatora, manje kod NiMH i uopće je nema kod litij-ionskih akumu-

latora. Puniti treba samo ispražnjene akumulatore, odnosno primijeniti uređaj za punjenje koji napaja samo ispražnjeni akumulator i iskapča ga po napunjenosti (zaštita od prepunjivanja). Ne smije se puniti akumulator s nepoznatim i neo-dređenim stanjem napunjenosti jer on to “pamti” (zato i naziv “memory”), a posljedica toga je skraćenje njegove traj-nosti.

Je li za prizivač (pager) preporučljiv akumulator ili baterija?

Pitanje je opravdano, ako postoji mo-gućnost odabira. Usporediti treba troš-kove, uzimajući u obzir da za bateriju nije potreban uređaj za punjenje, da ima veću trajnost (ali samo jedno pražnjenje, dok je kod akumulatora i do 1000 ciklusa!), ali je važan činitelj i očuvanje okoliša. Prema svemu ipak se preporučuje pri-mjena akumulatora.

Kako i gdje ukloniti u otpad istrošeni akumulator?

Budući da je prije svega, kadmij jako otrovan, neuporabivi akumulatori ne smiju se odlagati u obično (kućno) smeće! Svaki prodavač odnosno isporu-čitelj dužan je preuzeti natrag neupora-bivi akumulator odnosno treba ga odlo-žiti na mjesto određeno za prikupljanje posebnog otpada.

Pametni uređaj za punjenje s visokovri-jednom sastavnicom za raščlambu i pri-premu akumulatora protiv vraćanja u pr-vobitno stanje (memory – eff ekt); punjenje moguće i u vozilu

Ručni refl ektor s priborom tvrtke sunday batteries (Austrija)

Kakva je budućnost aku-tehnologije?Poslije litij-ionske sada u primopre-

dajnu bežičnu tehniku ulazi i laganija litij-polimerna tehnologija. Velike nade polažu se srednjoročno još i na spre-mnike za pohranu električne energije u sada još neusavršenoj tehnologiji dvo-slojnih kondenzatora (do 12 000 ciklusa punjenja/pražnjenja!) i na gorivne ćelije s danas još nezamislivim kapacitetima.

Memory eff ect = sposobnost zapam-ćivanja/visoka sposobnost vraćanja u prvobitno stanje

Izvornik: Der Salzburger Florian 02/2007 i www.sundaybatteries.at

Pripremio Željko Medvešek

Italija je davne 1939 godine kada se pripremala za rat, donijela Zakon o

zaštiti talijanskih luka, temeljem koje-ga vatrogasci u lukama dobivaju znatne ovlasti u pogledu preventivne kontrole brodova i tereta, ali i represivnu zaštitu luka. Taj zakon nije se bitno mijenjao do danas. Temeljem zakona objedinjeni su gradski i lučki vatrogasci, te su kategori-zirane luke u tri kategorije.

Luke prve kategorije međunarodnog su i nacionalnog značaja, te vatrogasne postrojbe u svom sastavu trebaju imati vatrogasne brodove. Luke druge kate-gorije i nacionalnog su značaja trebaju imati vatrogasne čamce.

Lukama treće kategorije nije po-

trebna zaštita, ali pomoć mogu dobiti iz luke prve i druge kategorije.

Primjerice Trst i Venecija su ušle u prvu kategoriju, Rijeka (Fiume) u drugu, a Pula (Pola) u treću.

Nabavu brodova fi nanciralo je mi-nistarstvo fi nancija, a opremanje bro-dova fi nancirala je lokalna uprava grada kojoj su brodovi dodijeljeni. Ministar-stvo trgovačke mornarice fi nanciralo je održavanje brodova. Ministarstvo rata obučavalo je posade brodova. Posade su morale završiti vatrogasnu obuku u Va-trogasnoj školi u Rimu, a zatim Morna-ričku školu u Puli i Napulju te praktičku obuku u Veneciji.

Zaštita Riječke luke od 1942. do 1945.

Riječkom 21. vatrogasnom korpusu (21 corpo VF Fiume) dodijeljena su

dva čamca.Čamci su 1942. preuređeni u malom

brodogradilištu 3.MAJ i u njih su ugra-đene pumpe od 3000 l/min i topovi za vodu te četiri tlačna izlaza za gašenje na kopnu. U čamce je ugrađen i rezervoar s pjenilom.

Talijanska je mornarica obučila šest mornara vatrogasca koji su vršili službu u smjenama na čamcu, a ostala posada dolazila je u slučaju požara iz vatrogasne vojarne. Čamci su često bili dislocirani

VATROGASNI BRODOVI I PLOVILAZaštita Riječke luke i vatrogasni brodovi

AKUMULATORI U RADIOTEHNICI


Struka i praksa

28 ožujak

u lukama Opatija, Martišnica, Baroš i Riječkoj luci, te bi u svakoj luci vatro-gasci dobivali i vatrogasno spremište za obitavanje posade i vatrogasaca i držanje opreme. Hrana im je dovožena iz Vatro-gasne vojarne Centar.

Jedan je čamac služio za gašenje i spa-šavanja, a drugi je imao ulogu logistike, odnosno odvozio spašene i ranjene, do-vozio je nove snage, opremu, sredstva i po potrebi se uključivao u gašenje. Kada je jedan čamac bio dislociran u drugu luku ili je bio u remontu matična luka nije ostajala bez zaštite.

Čamci su se iskazali u gašenju lučkih i industrijskih postrojenja Rijeke i Sušaka tijekom savezničkog bombardiranja.

Tijekom bombardiranja Rijeke i Sušaka jedan čamac djelovao je na po-dručju Luke Sušak, a drugi na području Riječke luke. Gasilo se pomoću topa ili su se povlačile cijevne pruge na kopno iz tlačnih izlaza. Tijekom velike ratne opa-snosti nikada čamci nisu zajedno djelo-vali, ali svaki od čamaca je za logističku podršku dobio motornu jedrilicu i stalne posade od šest vatrogasaca.

U listopadu 1943. kada je bombar-dirana Opatija, jednim od čamaca spa-šavalo se djecu morskim putem, a u stu-denome 1944. gasio se požar njemačkog ratnog broda Kieibitz ex Ramb III.

Zaštita riječke lukeod 1945. do 1960.

U sastavu riječke Vatrogasne postroj-be jedan od čamaca služio je do po-

četka šezdesetih. Njime se gasilo požare parobrodova, drvenih brodova (barkasa) i njihovih tereta u Riječkoj luci, a najče-šće u luci Porto Baroš. Često se gasilo skladište ugljena za opskrbu brodova na Riječkom lukobranu.

Posljednji izvještaj o sudjelovanju u gašenju vatrogasnog čamca požar je na brodu Olav Claus 4. svibnja 1960.

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, izgradnjom modernih lučkih tegljača koji imaju opremu za gašenje, čamac preuzima Lučka kapetanija u čijoj fl oti je do početka Domovinskog rata.

Zaštita luke od 1960. do danas

Šezdesetih godina gore strojarnice broda uglavnom u remontnim bro-

dogradilištima, za razliku od pedesetih kada ponajviše gore tereti. Tih godina nabavljena su četiri moderna tegljača sa sustavima za gašenje na moru i lukama, sve se više koristi modernije vrste pjeni-la, nabavljaju se prvi izolacijski aparati na komprimirani zrak, iako su kisikaši ostali u upotrebi.

Sedamdesetih godina zabilježeni

su požari s ljudskim žrtvama, gorile su mnoge strojarnice brodova, tereti u skladištima, lučka skladišta, brodovi u izgradnji. Tada su nabavljena još četiri tegljača za gašenje požara i spašavanje na moru. Vatrogasci nabavljaju najmoder-niju opremu, veliki broj izolacijskih apa-rata, kompresore, nova vozila, zaštitna termo odjela. Kontinuirano se uvježba-vaju vatrogasci, odlazi se na upoznavanje brodova, organiziraju vježbe u brodogra-dilištima, Luci, brodovima. Vatrogasci su postali bitan činitelj sigurnosti na moru, brodovima, luci, i brodogradilištima ri-ječkog područja. Aktivno su sudjelovali u kreiranju i opremanju lučkih tegljača. Tri tegljača dobila su najviša vatrogasna odlikovanja za hrabrost. Tih godina ri-ječki vatrogasci umalo su dobili brod, ali je ipak odlučeno da postojeća koncepcija nije loša. Čak se predlagalo da na jednom tegljaču stalno, kao član posade, bude iskusni zapovjednik vatrogasnog odje-ljenja, ali to se nije nikada realiziralo.

Tih godina izgubljena je „luke zbri-njavanja“ za nasukavanje gorećih bro-dova Punta Tanka na otoku Krku zbog izgradnje pogona petrokemije i naft o-voda, a i zaljev Preluka nije više pogodan zbog blizine naseljenog mjesta.

Od početka sedamdesetih pa do kraja devedesetih gorilo je na desetine glisera i

Mali vatrogasni brod brzina preko 30 milja


Struka i praksa

29

jahti i to uglavnom nakon točenja goriva, a u pravilu kod drugog ili trećeg poku-šaja paljenja motora. Uglavnom posade su bile opečene, a bilo je dosta i smrtnih slučajeva, a olupina trupa često i potone tako da se događaju i eko incidenti. Na-žalost te požare nije imao, a i danas nema tko gasiti.

Osamdesetih godina naglo pada broj požara na brodovima. Pomorci se počinju obučavati za gašenje požara na brodovima. Sustavi i oprema za gašenje na brodovima su efi kasniji, zaštitnu opremu gasitelja mora imati svaki brod, inspekcijske kontrole su strože. Zbog si-gurnosti na moru poštuju se međuna-rodna pravila i dogovori. Na brodovima se redovito održavaju vježbe požara na brodovima. Sudjelovanje pomoraca u požarima brodova znatna je.

Povećao se broj požara na linijskim trajektima. Te požare uglavnom je gasila posada broda u samom začetku. Često izbijaju požari plovila u turističkim ma-rinama. Vatrogascima ti požari stvaraju probleme jer se teško gase s kopna, a ne-maju u svom sastavu vatrogasne brodove i čamce.

Početak posljednjeg desetljeća srećom prošao je bez tragičnih i ve-likih požara na moru i kopnu na našem području, ali se zbog toga ne smijemo opustiti. Požari s kopna dolaze do mora. Sve je veća potreba da se ti požari gase s morske strane.

U požarima brodova od 1945. do danas u Riječkom akvatoriju je gorjelo 115 brodova, poginulo je 39 ljudi, ozli-jeđeno je 55 ljudi, te je ozlijeđeno 6 va-trogasaca

Vatrogasni brod

Za gašenje na plovnim objektima (brodovima, plovilima, čamcima, i

td ) te u priobalju upotrebljavaju se va-trogasni brodovi. Vatrogasni brodovi su specijalno konstruirani i opremljeni s nekoliko monitor mlaznica i priključ-cima za tlačne cijevi. Imaju mogućnost gašenja vodom, pjenom, prahom. Moni-tori su tako postavljeni da mogu pravil-no gađati susjedni plovni ili neki drugi objekt. Domet mlaza im može biti i do 120 m. Osim što raspolažu s opremom za gašenje požara, vatrogasni brodovi ima-ju opremu za spašavanje na moru, eko opremu, te brzi transport ljudi i opreme vodenim putem. Vatrogasnim brodom upravljaju stalne vatrogasne posade, a prilikom gašenja požara zapovijeda va-trogasni zapovjednik.

Vatrogasni čamac

Manje vatrogasne postrojbe za zašti-tu luka u svom sastavu mogu imati

vatrogasne čamce koji su po obliku i br-

zini slični gliserima sa snažnim motori-ma. Na sebi imaju ugrađene vatrogasne pumpe s topom i nekoliko tlačnih izlaza. Posjeduju i rezervoar s pjenilom. Imaju spasilačku i eko opremu. Osim gašenja trebali bi imati mogućnost spašavanja na moru, saniranje manjih eko akcidenata te prijevoza ljudi i opreme na požar plo-vila ili desantiranje vatrogasaca na ko-pno. Vatrogasni čamac mora imati mo-gućnost tegljenja manjeg drugog čamca i imati prostor za smještaj posade. Može djelovati sam ili kao logistička podrška vatrogasnom brodu. Vatrogasni čamac nema stalne posade već posada dolazi iz vatrogasne postrojbe.

Tegljači

Tegljači su brodovi koji služe za te-gljenje brodova ili drugih plove-

ćih objekata. Oceanski tegljači služe za opskrbu naft nih platformi i u slučaju požara na platformi ili tankeru svojim snažnim mlazovima iz daljine hlade ili gase platformu ili brod. Tegljači su pred-viđeni da u slučaju požara na moru ili u luci mogu gasiti nastali požar. Posjeduju snažne motore i pumpe za vodu, topove za vodu, pjenu i prah, tlačne izlaze, imaju sustav za samohlađenje svoga trupa, pa se s tegljača mogu provesti cijevne pruge na kopno ili na neki drugi brod. Imaju mogućnost stavljanje u tegalj zapaljenog broda iz luke i usput ga hladiti. U slu-čaju požara na nekom brodu na tegljač se mogu ukrcati vatrogasne ekipe radi gašenja požara. Vatrogasci moraju biti obučeni za takve akcije. Tegljač može na-

Florian u akciji

Veliki vatrogasni brod u akciji


Struka i praksa

30 ožujak

stupati sam ili njime zapovijeda stožer za gašenje u kojem je i rukovodilac teglja-ča. S tegljačem ne zapovijeda vatrogasni zapovjednik. Ako zapovjednik tegljača procijeni da postoji opasnost po ljude tegljač ne mora poslušati zapovijed. Me-đutim, kada bi vatrogasci posjedovali va-trogasni brod, imali bi drugačiji pristup cijeloj situaciji, te mogu djelovati čak i na granici rizika. Zbog toga tegljači nisu vatrogasni brodovi, ali se mogu nazvati brodovi za gašenje, osim ako je tegljač u vlasništvu vatrogasne postrojbe. Veliki nedostatak jesu teškoće koje se javlja-ju pri gašenju malih plovila i gašenja u plitkim vodama. Luke u kojima su stalno prisutni tegljači nemaju potrebu za svoju zaštitu imati velike vatrogasne brodove. Tegljači gase i spašavaju uz naknadu i spadaju pod profesionalne spasioce, do-laze na gašenje, traganje i spašavanje po vlastitoj procijeni ili po pozivu.

Plastični i gumeni motorni čamci

Ti čamci ne pripadaju vatrogasnim čamcima iako često služe u vatroga-

stvu, uglavnom zbog toga što su jeft ini, a vatrogasne postrojbe ne mogu nabaviti vatrogasne čamce. Oni se mogu vrlo lako zapaliti tijekom gašenja i spašavanja ne-kog gorućeg plovila i imaju još mnogo tehničkih, taktičkih te drugih nedosta-taka. Neke vatrogasne postrojbe ugradile su pumpu i manji top za vodu, te imaju mogućnost gašenja. Koriste se i plivaju-će pumpe, a u nekim mjestima uz obalu takav čamac je predan vatrogascima na upotrebu od strane lokalne vlasti, i služi za prijevoz liječnika, bolesnika u hitnim

slučajevima itd. S obližnjih manjih otoka u slučaju požara ukrcavaju vatrogasnu tehniku i opremu i kreću na gašenje. Te-meljem takve organizacije ne može se računati na plovilo u slučaju požara ako je čamac na nekom drugom zadanom mu zadatku, osim ukoliko postrojba ne posjeduje još jedan. Najčešće gumeni i plastični čamci nalaze se u postrojbi na prikolici te se dovoze i spuštaju u vodu u trenutku odlaska na intervenciju.

Plastični i gumeni čamci u vatroga-stvu su dobri ukoliko se upotrebljavaju za logističku podršku vatrogasnog mo-tornog čamca ili broda, za spašavanja na vodi, za brzi prijevoz ljudi i ronilaca, izviđanja, desantiranja, prijevoz posada vatrogasnog broda ili čamca itd.

Vatrogasni eko čamac tipa FLORIJAN

Osnovna uloga tog tipa vatrogasnog čamca je zaštita turističkih marina

prve kategorije i služi kao eko čamac i vrlo je dobar radni čamac za akvatorije za koje je predviđen. Mobilan je i relativ-no brz za kratke razdaljine. Koncipiran je tako da na njega može stati i kontejner za otpad, ima eko opremu, može preu-zeti jahtu u tegalj, posjeduje pumpu za vodu, top za vodu i pjenu te rezervoar s pjenilom.

Iskustvo je pokazalo da u gašenju zapaljenog plovila na otvoreno more nema potrebnu brzinu. Eko brodovi su u vlasništvu turističkih marina i često ih vatrogasne postrojbe koriste za ga-šenje s time da je za dobivanje tog čamca potrebna određena procedura to jest pristanak vlasnika marine u što se troši

dragocjeno vrijeme, a i vatrogasci koji se ukrcavaju nemaju baš neku obuku za ga-šenje i spašavanje na moru. Tim čamcem upravlja zaposlenik marine koji ima va-trogasnu obuku i najčešće je član nekog lokalnog DVD- a te uz manje probleme uglavnom dobro funkcionira.

Plovila u pričuvi

Središnjica za traganje i spašavanje na moru posjeduje popise plovila koje su

im dostavile ispostave lučkih kapetanija i u slučaju potrebe traganja i spašavanja na moru može angažirati plovilo ili brod za te potrebe. To su plovila u privatnom vlasništvu različitih namjena za turistič-ke ili privredne svrhe, te plovila pomor-ske policije, lučke kapetanije i vojske. U trenutku potrebe ta plovila izlaze iz luke ili se već nalaze negdje na otvorenom moru u blizini potrebe za traganjem i spašavanja. Ta organizacija je odlična za samo traganje i spašavanje te se tako spasi mnogo ljudi u nesrećama na moru. U slučaju požara uglavnom izvrši spaša-vanje, ne upuštajući se u gašenje. Praksa pokazuje da se nerado uzimaju vatrogas-ci na plovilo radi gašenja nekog plovila iz nekoliko razloga. Prvi je jer znaju da će, ako se upusti u gašenje, morati uči u rizik s vlastitim brodom. Drugi je što na takva plovila vatrogasci moraju pre-nijeti svoju opremu, pumpe, cijevi, dišne sprave, kante pjene, mješač, mlaznice, pa prilikom te manipulacije opremom pa i gašenja s opremom koja nije prilagođe-na brodu dolazi do štete na plovilu. Štetu koja je nastala nitko ne nadoknađuje i nema nadoknade za trud, pa vlasnici ra-dije izbjegavaju takve situacije.

Zato bi vatrogasci na priobalju i u unutarnjim vodama trebali posjedovati svoja vatrogasna plovila.

Nabava vatrogasnog broda

Za nabavu vatrogasnog brod treba uzeti u obzir mnoge okolnost. Način

nabave uglavnom je uvijek sličan. Ponaj-prije se formira inicijativni odbor sastav-ljen od vatrogasnih stručnjaka. Odbor donese načelnu odluku o strategiji, vrsti i taktici vatrogasnog plovila. Zatim se pozivaju zainteresirane organizacije koje sudjeluju u razmatranju nabave plovila: vatrogasna postrojba, Hrvatska vatro-gasna zajednica, gradska uprava, župa-nijska uprava, a ako je nabava na razini države sudjeluje i nekoliko ministarsta-va, Državna uprava za zaštitu i spašava-

Mali vatrogasni brod pumpa 22000 l min.


Struka i praksa

31

nje, Središnjica za traganje i spašavanje na moru, lučke kapetanije, lučke uprave, pomorske škole, i td.

Taj tim ljudi skuplja sve podatke te stvara koncept o nabavi. Dogovaraju se o tipu i veličini broda i njegovom dizajnu, fi nanciranju projekta broda i izgradnje broda, opremanju broda, obuke posade, dodatnih troškova koji će se javljati pri realizaciji plana, kupovine i izgradnje veza u luci, i eventualno o izgradnji va-trogasnog spremišta.

Posada na brod dolazi ili iz vatrogasne postrojbe sa službenim vozilom, koji po-sadi mora biti na raspolaganju zbog ko-munikacije na kopnu, ili iz postaje koja je izgrađena u blizini veza broda.

Iz proračuna vatrogasne postrojbe i grada treba osigurati plaće i opremu mornara, stalnu obuku i trening ekipa, plaćanje veza,održavanje vatrogasnog spremišta na obali ili prijevoz mornara iz postrojbe, svakodnevno održavanje broda, manje servise i popravke i td. Ku-povinu broda i velike kvarove i remonte trebala bi preuzeti država, a mogu se troškovi rasporediti i na više ministar-stva i županiju.

Ukupni troškovi ovise o veličini broda, a veličina broda ovisi o stupnju zaštite i tehničke opremljenosti broda kao što su veličina i snaga pumpe, broj mlazova, pjena, prah, CO2, samozaštita broda, pro-stor za posadu, ronilačka oprema i td.

Radi utvrđivanja veličine broda treba napraviti elaborate o opasnosti i taktici pri gašenju na obali, moru i unutarnjim vodama, kao što su rafi nerije, lučka skla-dišta, terminali, vrste luka, brodogradi-lišta, opasni tereti, tankeri te ostali tipovi velikih i malih brodova, gašenje požara otvorenog prostora, te da li će plovila biti dodijeljena profesionalnim ili do-brovoljnim vatrogasnim postrojbama. U elaborat ulazi i veličina prometa, te pro-cjena opasnosti. Valja podsjetiti da su u nas kategorizirane marine i zračne luke te prema kategoriji moraju imati zadani im stupanj zaštite.

Iz taktičkih razloga vatrogasna po-strojba mora imati više od jednog plo-vila. Izgled plovila ovisi o mjestu i opa-snosti gdje se koristi. Veliki vatrogasni brodovi na moru moraju imati moguć-nost gašenja visokih brodova, a brodovi u unutarnjim vodana nemaju te potrebe jer su brodovi koje gase male visine.

Obuka posada

U vatrogasnim postrojbama uglav-nom se radi u četiri smjene te bi

trebalo obučiti četiri nautičara i četiri strojara bez obzira na veličinu plovila te još dvojicu u pričuvi u slučaju odsustva. Ako postrojba posjeduje više od jednog broda ili plovila broj obučenih ljudi se uvećava. Veliki vatrogasni brodovi, po-

put tegljača imaju posadu do 12 obuče-nih ljudi u jednoj smjeni.

Obuka mora biti jedinstvena i te-meljita te se može podijeliti u nekoliko segmenata: nautička i strojarska obuka, vatrogasna obuka gašenja požara velikih i malih brodova i brodica, gašenje na kopnu i priobalju, spašavanje na moru, preživljavanje na moru, čovjek u moru i td, te praktička obuka s vatrogasnim bro-dovima i brodicama.

Zaključak

Republika Hrvatska opredijelila se za turističku i pomorsku orijentaci-

ju zemlje. Počeo se primjenjivati ZERP. Uskoro se donosi zakon o pomorskoj straži u interesu očuvanja Jadrana, nje-govih žitelja i turista, što je trajni interes Hrvatske. Sada je trenutak da vatrogasci pokrenu donošenja pravila o kategoriza-ciji luka i protupožarnu zaštitu na moru i vodama, lukama i priobalju. Ukoliko se vatrogasci ne uključe u rješavanje tih problema, vatrogasne brodove dobit će neka druga služba. Vatrogasci će riskirati svoje živote, a drugi će donositi odluke, često ne uvažavajući vatrogasne zapo-vjednike, što je razvidno i iz prakse su-radnje sa zrakoplovnim snagama.

Slavko Suzić

Tegljač sirius JPS


Reportaža

32 ožujak

rješavaju osnivanjem lokalnih javnih va-trogasnih postrojbi koje bi fi nancirala Država. Danas, kada se još uvijek nizom vrsnih primjera nastoji uvjeriti Državu da je pametnije decentralizirati sredstva za lokalnu zaštitu od požara nego otva-rati apetite za osnivanjem novih profesi-onalni postrojbi i otvarati, političkim po-godovanjem, sve veći jaz između javnih i dobrovoljnih postrojbi, javnih koje fi nancira Država i dobrovoljnih koje fi -nancira lokalna zajednica, DVD Stupnik upravo pokazuje da je jedini zdravi način održavanja lokalne zaštite od požara upravo razvoj lokalnog vatrogastva koje će se kvalitetno održavati decentralizi-ranim sredstvima s razine Države svim jedinicama lokalne samouprave.

O borbi za pravicu dobrovoljnog va-trogastva rječito govori i primjer Ivice Klemenčića, protiv kojega je 2003. go-dine, samo dvije i pol godine od osni-vanja DVD-a Stupnik, podignuta pre-kršajna prijava zbog neodgovarajuće i nepotpune vatrogasne opreme Društva. Tih godina je na temelju nalaza Inspek-cije za zaštitu od požara podignuto niz prekršajnih prijava protiv predsjednika dobrovoljnih vatrogasnih društava di-ljem Hrvatske. U toj hajci na dobrovoljce Ivica Klemenčić se “usudio” javno pro-govoriti o tom problemu, dok su odgo-

Lokomotiva dobrovoljnog vatrogastva

O istinskoj, izvornoj, srčanoj preda-nosti spašavanju i zaštiti žitelja svo-

je lokalne zajednice svjedoče pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stu-pnik, nadomak Zagreba. Unatoč isku-stvima za ogled, unatoč činjenicama da su ti vrijedni Stupničani u samo nekoli-ko godina svojom upornošću, ponajprije njihova predsjednika Ivice Klemenčića, uspjeli izgraditi ogledni hrvatski va-trogasni dom i organizirati stalnu do-brovoljnu vatrogasnu stražu, tek se na višegodišnje vapijuće pozive čelništva tog društva dužnosnicima hrvatskoga vatrogastva da posjete Društvo, odazvao urednik Vatrogasnog vjesnika. Urednik se, stoga, ispričava vatrogascima Dobro-voljnog vatrogasnog društva Stupnik što nije pravodobno reagirao i ukazao na probleme i primjerne rezultate stupničke oaze dobrovoljnog vatrogastva.

Vatrogasna pravica

Začudnom su snagom, posebno pred-sjednika Društva, vatrogasci Stu-

pnika uspjeli, gotovo revolucionarnom snagom, skršiti otpore osnivanju i odr-žavanju Društva i njegovu operativnom postavljanju na noge. Gotovo nevjerojat-no zvuči da su ti uporni momci u samo 7 godina uspjeli osnovati Društvo, održati ga u okružju nepovoljnom za dobrovolj-

no vatrogastvo, izgraditi suvremen va-trogasni dom i organizirati dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu za usluge koje je zainteresiran i grad Zagreb.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stu-pnik po svemu je bilo predziđe decentra-lizacije hrvatskoga vatrogastva. Osno-vano u godinama grčevitih pokušaja da se ostane pri centraliziranom vatrogastvu u Hrvatskoj Društvo je pokazalo da se i čistog obraza mogu postići iznimni re-zultati. Stupnički vatrogasci, predvođeni njihovim predsjednikom, odabrali su tr-noviti put istine i konstruktivnog ukazi-vanja na zablude pokušaja centraliziranja vatrogastva i uništavanja dobrovoljstva. Premda su možda mogli “ugrabiti” više sredstava i pokoje novo vozilo stupnički vatrogasci odlučili su se za put koji je da-leko teži, ali ima zdrave temelje za razvoj. Oslanjanje na politički i državno-upravni utjecaj u razvoju Društva predsjednik I. Klemenčić je odbacio kao bolesne te-melje, ne samo za razvoj DVD-a Stupnik, već i za razvoj cjelokupnog dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj. Opredijelio se za argumentiranu borbu za racionalno i djelotvorno vatrogastvo u službi lokalne zajednice. Taj put je zaista bio težak. Ostaci pokušaja centralizacije vatroga-stva još se i danas osjećaju u nastojanjima da se lokalni problemi zaštite od požara


Reportaža

33

vorne institucije taj problem pokušavale rješavati različitim kompromisima. U ljeto 2003. za Arenu, u rubrici Razgovor tjedna, Ivica Klemenčić javno progovara o problemima u hrvatskome vatroga-stvu, u povodu podizanja prekršajnih prijava protiv predsjednika i zapovjed-nika dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ivica Klemenčić u intervju za Arenu kaže: “Prijavljen sam kao predsjednik jer su zapovjednik i zamjenik pod mojom nadležnošću, a navodno nemaju odgo-varajuće kvalifi kacije. Druga je prijava zbog neposjedovanja potrebne opreme... To znači da naše društvo postoji samo dvije godine, da nas fi nancira općina s 450 tisuća kuna godišnje te da nemamo dovoljno novca i ne možemo u kratkom roku nabaviti sve što je potrebno. Trebali bismo imati cisternu, kombi i navalno vozilo, a imamo samo navalno. Riješili smo uzbunjivanje putem mobitela info-linijom, a praksa je pokazala da izlazimo van za manje od pet minuta s kom-pletnom posadom od šest ljudi. Točno je, nemamo opremu propisanu Pravil-nikom o minimalnoj opremi, formalno jesmo u prekršaju, ali kad je inspekcija to ustanovila, postojali smo tek godinu i pol dana... Navalno vozilo je iz 1958. godine, ali smo ga prilagodili i možemo njime rješavati sve intervencije. Do-datnom opremom, koju smo montirali na vozilo i s odgovarajućom količinom

vatrogasnih cijevi, riješili smo probleme cisterne. Naime, naselje je pokriveno ma-gistralnim vodovodom pa bez problema dolazimo do vode. Operativno smo spo-sobni, nedostaju nam neke stvari koje ne možemo napraviti preko noći, ali imamo srednjoročni plan... Ovo je prijelomnica do suvremenije organizacije vatrogasaca, pa i nekih drugih službi, a pritisak na DVD-e je pokušaj dokazivanja da neke naše udruge i samostalan angažman nisu dovoljni. S druge strane, mislim da je jak utjecaj struktura u državnoj upravi koje si nastoje osigurati stalni posao... I tehnologija i suvremeni zahtjevi gašenja i spašavanja idu naprijed. Ne može se reći da država ne ulaže, ali ne ulaže na pravi način. Vrlo je loša organizacija va-trogastva jer se ne zna tko je zadužen za njegov razvoj. S jedne strane imamo Hr-vatsku vatrogasnu zajednicu, a s druge službu unutar MUP-a koja bi trebala uskoro ući u Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, i one se bore za ovlasti i svoje mjesto unutar društva... Naša je glavna preokupacija gradnja vatrogasnog doma da bismo zaštitili opremu koju držimo u mojoj šupi. Duša me boli zato što je sedam zaštitnih odijela koja koštaju po pet tisuća kuna u prostoru s miševima. Zato sam spreman uhvatiti se u koštac s birokracijom koja skače po glavi onima kojima ne bi smjela... Dobili smo loka-ciju za gradnju doma, gotovi su procjena

ugroženosti i plan zaštite od požara, a opremu prikupljamo. Nažalost, inspek-cija to ne uvažava i nitko se ne može oteti dojmu da je njena namjera sasvim druge prirode. Mislim da je dobila zadatak da dokaže kako su DVD-i nesposobni za ono što zakon od njih očekuje. Ako je to i istina, za to su najmanje krivi ljudi koje se poziva na odgovornost... Našu dobru volju i htijenje birokracija koči, ne dopu-štajući nam da se uhodamo”. Pročitavši taj intervju upitao sam se, kao urednik Vatrogasnog vjesnika, zašto Ivica Kle-menčić nije te iskrene i direktne riječi izrekao putem vatrogasnog glasila. I, shvatio sam da je Ivica, kao obazriv čo-vjek, pomislio da bi uredniku i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici takve konstatacije, izrečene u Vatrogasnom vjesniku, mogle naštetiti u hrvanju s ministarstvom, od-nosno državnom upravom. Eto, takav je Ivica Klemenčić, ali i njegovi vatrogasci. Nepokolebljivi, čista obraza i nadasve pažljivi i puni ljubavi prema bližnjem.

Ovaj uvod u znatnoj mjeri ukazuje na činjenicu da, zaista vrijedni rezultati va-trogasaca DVD-a Stupnik, nisu slučajni. O osnivanju Društva, izgradnji Vatroga-snog doma, uspostavi stalnog dežurstva, te o problemima i planovima urednik je razgovarao proteklog prosinca s Ivicom Klemenčićem, predsjednikom, Josipom Vađićem, zapovjednikom i Goranom

Ivica Klemenčić, Josip Vađić, Miljenko Domović i Goran Tomečak


Reportaža

34 ožujak

Tomečakom, tajnikom Društva. Pred-sjednik I. Klemenčić prekaljeni je vatro-gasac s navršenih 40 godina vatrogasnog staža. Sa 16 godina postao je članom DVD-a TOP Kerestinec u kojoj je tvrtki radio 22 godine. Potom je, do osnivanja DVD-a Stupnik bio članom DVD-a Ke-restinec. Zvanje vatrogasnog dočasnika stekao je 1968. godine. Inženjer je elek-trotehnike. Nakon dugogodišnjeg rada u tvrtki MG Rijeka u mirovinu je zbog bolesti otišao prije dvije godine. Zapo-vjedniku Josipu Vađiću tek je 21 godina. Završio je srednju ugostiteljsku školu, a potom se prekvalifi cirao za vatrogasca. Sada studira na Visokoj školi za sigur-nost-smjer zaštite od požara. Tajniku Goranu Tomešaku 28 je godina, poli-cajac je u Policijskoj postaji Centar u Za-grebu i također studira na Visokoj školi za sigurnost.

Osnivanje Društva

Općina Stupnik svojim je područjem klinasto ušla u područje Zagreba na

jugozapadnom ulazu u Grad. Stoga nije ni čudno da se Stupnik posljednjih dese-tak godina ubrzano razvijao, posebice u pogledu otvaranja proizvodnih, uslužnih i trgovačkih tvrtki. Danas općina Stu-pnik ima 3800 stanovnika, od kojih su njih 1000 uposleni, ponajviše u Zagrebu. Na području općine registrirano je 120

pravnih osoba - tvrtki. Međutim, tako veliki broj pravnih osoba donio je Općini samo glavobolje u pogledu eventualnih požara, ali ne i pogledu sredstava kojima bi se moglo kvalitetno organizirati vatro-gastvo na tom području. Naime, kako je od prošle godine porez na dobit postao prihod Državnog proračuna, smanjio se i proračun općine Stupnik, pa i sredstva koje Općina izdvaja za stupničko vatro-gastvo. Od premije osiguranja Društvo je za 2006. godinu dobilo samo 486 kuna, jer samo 4 tvrtke imaju osiguranje od po-žara. U slučaju požara područje općine Stupnik moglo je do osnivanja Društva računati na pomoć ispostave JVP Zagreb u Novom Zagrebu, vatrogascima koje je trebalo do 20 minuta da stignu do Stu-pnika ili, pak, pomoć DVD-a Kerestinec, vatrogascima kojeg je također trebalo dvadesetak minuta do Stupnika. Pored toga općina Stupnik jedina na području Zagrebačke županije nije imala DVD.

Dakle, požarno opterećenje Općine svakako je nalagalo da se osnuje vatro-gasna postrojba za područje Stupnika. Stoga je na inicijativu skupine građana, predvođenih Ivicom Klemenčićem, 31. ožujka održan inicijativni sastanak na temu osnivanja DVD-a za područje te općine, a potom je 16. travnja 2000. odr-žana i osnivačka Skupština DVD-a Stu-pnik.

Nazočnih 37 članova Skupštine iza-brali su za predsjednika DVD-a Ivicu Klemenčića, za zapovjednika Darka Ra-zuma, za tajnika Dubravka Miholića i za blagajnika Nenada Frankovića. Zapo-činje se s organiziranim radom i okuplja-njem novih članova Društva. Aktivnosti se fi nanciraju iz proračuna Općine te uz pomoć Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije i drugih sponzora. Krajem 2000. Društvo je brojalo 46 članova, a 27 čla-nova steklo je zvanje vatrogasca. Društvo je 2001. nabavilo vatrogasno vozilo Ma-girus, proizvedeno 1958. te se prionulo njegovu uređenju. To je Društvo prvo u Hrvatskoj aktiviralo VIP.profi sms uslugu davanja uzbune za vatrogasce direktno na njihove mobilne telefone. Danas Društvo broji 135 članova, od koji su njih 50 operativno osposobljeni, liječnički pregledani i osigurani, 40 ih je podupi-rućih, 25 je članova vatrogasne mladeži te 28 članova vatrogasnog podmlatka. Vatrogasna postrojba DVD-a godišnje izlazi na 50-tak različitih intervencija, od požara stambenih i gospodarskih obje-kata, požara raslinja i smeća, do požara dimnjaka i tehničkih intervencija. Va-trogasna oprema i navalno vozilo do li-stopada 2007. kada je useljen Vatrogasni dom, bili su smješteni u kući i dvorištu predsjednika Društva.


Reportaža

35

Vatrogasni dom

Od samih početaka rada Društva prostor za spremište vatrogasne

opreme i vozila te rad bili su prioritet. Stoga se otpočelo, na čelu s I. Klemen-čićem već 2000. ozbiljno razmišljati o izgradnji vatrogasnog doma i idejnom rješenju. Pa, premda je to bio prioritet, predsjednik Društva nikako nije želio što brže i bilo kako pristupiti tom projek-tu, već je studiozno proučavao primjere projekata i izgrađenih domova u nas i u Njemačkoj i Austriji, kako bi se izgradio što bolji vatrogasni dom koji bi služio i vatrogasnoj operativi, ali i razvoju druš-tvenog života DVD-a i lokalne zajednice. Dakle, prema ideji I. Klemenčića projek-tno rješenje izradila je tvrtka Hidroco-mmerce, Zagreb u srpnju 2002, a iste je godine to rješenje prihvatilo Općinsko vijeće te dodijelilo zemljište za izgradnju vatrogasnog doma na Ciglenici. Građe-vinska dozvola dobivena je u prosincu 2005, da bi već u listopadu 2007. Dom bio i otvoren. Vatrogasni dom se nalazi u samom središtu Općine što omogućava izlaz u svim smjerovima, odnosno omo-gućen je izlaz na tri pravca, dok standar-di zahtijevaju mogućnost izlaza na dva pravca. Na lokaciji Doma postojala je mlaka koju su vatrogasci sanirali tako da je uređeno jezero koje uz vizualni efekt ima ulogu sabirališta oborinskih voda i služi kao prirodni izvor za punjenje va-trogasnih vozila.

Vatrogasni dom ima dva segmenta: operativni i društveno-edukativni, koji su i fi zički odvojeni. Dom ima ukupno 1014 metara četvornih prostora. U pri-zemlju je smještena garaža za tri vatro-gasna vozila s pomoćnim prostorima - garderobom s 30 ormarića, radionicom, sanitarnim čvorom, višenamjenska dvo-rana s učionicom i spremišta. U prize-mlju je i mala dvorana za vježbanje. Uz ulazni prostor nalazi se dispečerska soba s pogledom na ulazni prostor i na garažu s unutarnje strane. Na katu se predviđeni prostori za potrebe vatrogasne postrojbe, prostor dnevnog boravka te buduće spa-vaonice. Prostor na katu je projektiran kao promjenjiv te se raspored može pri-lagoditi potrebama. Tijekom 2006. op-ćina Stupnik za izgradnju vatrogasnog doma izdvojila je 2.650.000,00 kn s kojim sredstvima je Dom podignut, zatvoren fasadnim elementima te je uređen krov i krovni otvori.Završeni su radovi na izgradnji tornja, postavljeni su prozori i vrata te je na tornju instalirana vatro-

gasna sirena. Izgrađeni su pregradni zi-dovi u prizemlju objekta te je Vatrogasni dom dobio izvana svoj konačan izgled, koji je zaista impresivan. S obzirom da je radi promjene zakonskih odredbi pro-račun Općine Stupnik bio u 2007. manji u odnosu na 2006, manji je i proračun DVD-a te je za izgradnju Doma Općina u 2007. izdvojila 1.300.000 kuna kojim su sredstvima izvršeni ostali radovi (prezidi, elektroinstalacije, vodovodne, kanaliza-cijske i toplinske instalacije), montirana su garažna vrata, postavljena stolarija. Do sada je za izgradnju Doma utrošeno 4 milijuna kuna, a samo za uređenje oko-liša bilo je planirano 1,6 milijuna kuna, a radovi su učinjeni uglavnom dobro-voljnim radom. Veliki je zalogaj pred-stavljalo asfaltiranje prostranog parki-rališta na kojem se mogu izvoditi vježbe i natjecanja,što je učinjeno u suradnji s Općinom. Sam izgled i struktura Doma je impresivna, te je za preporučiti kao ogledni projekt i za vatrogasne domove u drugim mjestima. Vatrogasni dom je i službeno useljen u listopadu 2007. a 15. rujna je u Domu održano i vatrogasno natjecanje 2. Kup Stupnika, te 21. rujna proslava Dana općine Stupnik.

Od 1. studenoga 2007. u Domu je uvedeno stalno dežurstvo, predviđeno Planom zaštite od požara, što je znatan operativni zalogaj, ne samo u stru-kovnom, već i u fi nancijskom pogledu.

Premda su vatrogasci Stupnika odra-dili ogroman posao, pred njima je još mnogo izazova. Valja dovršiti unutarnje uređenje prostora Doma, ali i prionuti nabavci novog vatrogasnog vozila, jer

50 godina stari Magirus te kombi, što je nabavljen 2007, nisu dovoljni za ambici-ozne stupničke vatrogasce.

Uz naglasak na razvoj operativnog rada Društvo se orijentiralo na rad s mla-dima. Danas Društvo ima 50-tak članova vatrogasne mladeži i podmlatka. Znatna se briga posvećuje i natjecanjima te je u kolovozu 2006. osnovana natjecateljska ekipa seniora. Pored operativnih poslova stupničkim vatrogascima od iznimne je važnosti rad s lokalnom zajednicom i njenim subjektima te provođenje pre-ventivne zaštite od požara u suradnji s građanima Stupnika. Vatrogasci ističu da ih je u svim vatrogasnim projektima svojom potporom pratila Općina Stu-pnik.

O značaju što ga stupnički vatrogasci pridaju tradiciji i društvenim kontak-tima s lokalnom zajednicom ukazuje i podatak da je DVD Stupnik fi nanciralo obnovu kipa sv. Florijana starog 100 go-dina u Kapeli sv. Benedikta u Stupniku, sagrađenoj prije 350 godina.

Uz čestitke stupničkim vatrogas-cima, kao i vijećnicima općine Stupnik koji su dali potporu izuzetno vrijednom projektu izgradnje Vatrogasnog doma i uspostave stalnog dobrovoljnog vatro-gasnog dežurstva urednik od srca prepo-ruča svima koji imaju prilike da posjete Vatrogasni dom u Stupniku i uvjere se u suvremeni pristup organiziranju prostora i sadržaja rada vatrogasne operative, ali i društvenih sadržaja koji su od interesa za cijelu lokalnu zajednicu.

Priredio M. Kirinčić


Povijest

36 ožujak

Domoljubna misija Gjure Stjepana Deželića (1)

Ivanićke uspomene

Iznimno popularni javni djelatnik, pisac i publicist Đuro Stjepan Deže-

lić (Ivanić Grad,1838. – Zagreb,1907.) nadaren posebnom enciklopedijskom intelektualnošću, posvetio je sve svoje umne, fi zičke i organizatorske sposob-nosti na sveopćem kulturno-povijesnom i političkom buđenju hrvatskog puka u odsudnim vremenima izrazite germani-zacije i mađarizacije Hrvatske, boreći se uvijek za hrvatsku svijest i dušu hrvat-skog naroda.

On je pripadao prvom redu hrvat-skih vođa-domoljuba, među kojima su bili Ljudevit Gaj, Ante Starčević, Josip Juraj Strossmayer i drugi koji su cijeli život služili sveopćem narodnom buđenju i poučavanju. Prema svojim djelima i organiziranim aktivnostima, posebno u vrijeme kad obnaša dužnost gradskog senatora i zamjenika grado-načelnika Zagreba (1871.- 1907.), on je ostao najuglednija, najzanimljivija i najangažiranija osoba druge polovice 19. i početka 20. stoljeća u Zagrebu i najokretniji propagator narodne kul-ture.

Popularan kao toranjSvetog Marka

U eseju o Gjuri Stjepanu Deželiću, njegov suvremenik, slavni hrvat-

ski književnik Antun Gustav Matoš, pored ostalog će zapisati u Hrvatskoj smotri,davne 1908. godine:

„On je najtipičniji hrvatski prosvije-ćeni i svjesni građanin u Tukididovom klasičnom značenju, bivši istodobno pisac, političar i organizator, Deželić je upravo Zagrepčanin. Već odavna se u tom tužnom i veselom gradu ništa ne pokrenu bez naročitog njegovog dio-nikovanja…Pod Rambergom spasio je svoj grad od krvoprolića; na Mirogoj je nosio mrtvog Gaja; bio je perovođa

prve naše izložbe 1864; išao je za li-jesom Šenoe, Preradovića i Mažura-nića; oplakao je ruševine strašnog po-tresa 1880.; osnivao je škole, klaonicu, bio je popularan kao toranj Sv.Marka. Šenoine stare i poštene senatore gledali smo mi fakini i đaci u tome dobričini, zdravom, snažnom, crnomanjastom gospodinu kudrave kose i brade, čistog hrvatskog tipa.“

O njegovoj popularnosti u narodu najrječitije govore i riječi dr.Lavoslava Šrama, jednog od gradonačelnika Za-greba, izrečene u samom gradskom za-stupstvu, kada je nesebično gradskim zastupnicima rekao:

„Ja poznam u gradu Zagrebu našem, samog jednog muža, kojeg riječ može djelovati na naše pučanstvo više nego sve oblasti, više nego svi gradski stražari; ja poznam muža, koji je tako popularan, kao nijedan od nas četrde-setorice, koji ovdje sjedimo, pod kojega ugled, znanje i moć možemo mirne duše povjeriti naš imetak i naš život, a to je senator gospodin Đuro Deželić.“

Takvu popularnost, zbog koje ga

Strossmayer naziva i gradskim guber-natorom (a ne senatorom) Deželić je zaslužio isključivo neumornim radom, još osebujnijim književnim, posebno novinarskim i uredničkim djelovanjem i zalaganjem za domoljubnu političku misao u Hrvata te moderan gospo-darski ugled i izgled grada Zagreba. Kako navodi jedan od njegovih prvih biografa B.Brusina, upravo Deželiću imamo zahvaliti moderno uređenje javnih gradskih trgova i ulica, poime-nice Akademičkog, Sveučilišnog, Nad-biskupskog i Iliričkog trga, zatim Draš-kovićeve ulice, Mirogojskog groblja te novog sajmišta, gradske pučke škole na Kaptolu kao i ostalih pučkih škola u Zagrebu i brojnih humanitarnih usta-nova koje je osnivao.

U hrvatskom narodu Đuro Sjepan Deželić osat će zapamćen i kao otac hr-vatskog vatrogastva, prvi predsjednik Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajed-nice koji je punih 30 godina (1876. – 1906.) aktivno sudjelovao u stvaranju suvremene vatrogasne stručne i huma-nitarne organizacije, kao nezaobilaznog dijela bogate hrvatske tradicije, kulture i povijesti. Jedno od najvećih životnih priznanja, uz ovo vatrogasno, bit će i proglašenje Đure Stjepana Deželića, prvim začasnim članom Družbe Braće Hrvatskog zmaja, čuvarice spomenika kulturne baštine Hrvata.

Korijeni - iz kronike obitelji Deželić

O korijenima obitelji Deželić, najsta-rijim poznatim precima i njihovom

doseljavanju u Ivanić Grad, doznajemo iz obiteljske kronike dr. Velimira De-želića, starijeg, sina Gjure Deželića, koji je prikupljene podatke i istraživa-nja ostavio kao umnoženi rukopis u samo 25 otisaka članovima obitelji pod naslovom“Deželići – Prilog povijesti jed-

„Tko svoju domovinu, svoj narod ljubi, taj se veseli svakome njezinu napredku, taj ga po najboljoj mogućnosti podupire te prinosi na oltar domovine osobne svoje žrtve. To je prvi zahtjev patriotizma.

A vatrogastvo je divna i upravo zamjerna zadaća: da čuva narodno blagostanje od požara i po tome diže gospodarstvo do-movine, pak braneći i život čovječji, vatrogastvo je svojim čovjekoljubljem eto ponajčvršća poluga humanizma.“

Gjuro Stjepan Deželić


Dodatak

I

OBJAVLJENO U NN 27/2008

Na temelju članka 3. stavka 5. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 58/93, 33/05 i 107/07), Vlada Re-publike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. veljače 2008. godine donijela:

PROGRAM AKTIVNOSTIU PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA OD INTERESA ZA

REPUBLIKU HRVATSKU U 2008. GODINI

UVOD

Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Program aktivnosti) temeljni je dokument koordinacije godišnjih aktivnosti državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i regionalne samouprave, udruga građana te drugih organizacija u provedbi mjera zaštite od požara. Koordinaciju aktivnosti pro-vodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Program aktivnosti koncipiran je uvidom u situaciju temeljenu inspekcijskim nadzorom te organizira zaštitu od požara u ljetnoj sezoni. Ista se vodi s državne razine pa ga donosi Vlada Republike Hrvatske i prenosi svoje ovlasti na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje.

Program aktivnosti podijeljen je na slijedeće cjeline:

NORMATIVNE I OPĆE PRETPOSTAVKE U ZAŠTITI OD POŽARA, I. AKTIVNOSTI U PRIPREMI LJETNE PROTUPOŽARNE SEZONEII. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI S CILJEM SMANJENJA OPASNOSTI OD NASTANKA III. I ŠIRENJA POŽARARAZVOJ I UVOĐENJE NOVIH SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARAIV. AKTIVNOSTI UTVRĐENE DRŽAVNIM PLANOM ANGAŽIRANJA VATROGASNIH V. SNAGA I SNAGA KOJE SUDJELUJU U GAŠENJU POŽARAOPERATIVNE AKTIVNOSTIVI. FINANCIRANJE I IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PROGRAMAVII.

NORMATIVNE I OPĆE PRETPOSTAVKE U ZAŠTITI OD POŽARAI.

Nalaže se županijama, gradovima i općinama, koje još nisu usvojile Plan zaštite od požara dužne su isto 1. žurno provesti. Sve županije, posebice županije na priobalju te gradovi i općine u njihovom sastavu dužne su žurno, teme-ljem iskustava tijekom protekle požarne sezone, izvršiti usklađivanje svih podataka i odrednica iz važećih planova zaštite od požara.

Izvršitelji zadatka: Predstavničko tijelo županija, gradova i općina (donošenje planova), Poglavarstvo županija, gradova i općina (usklađivanje podataka)

Rok: 15. travnja 2008. godine

Općine odnosno gradovi koji, sukladno člancima 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nisu još pro-2. pisali potrebne agrotehničke mjere kao i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, dužni su takve mjere propisati u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara.

Izvršitelj zadatka: Poglavarstvo županija, gradova i općina Rok: 15. travnja 2008. godine


Dodatak

II ožujak

Nalaže se gradonačelnicima gradova i načelnicima općina da temeljem analiza rada provedu promjene i 3. ažuriranje u sastavu Stožera zaštite i spašavanja.

Izvršitelj zadatka: Poglavarstvo gradova i općina Rok: 15. travnja 2008. godine

II. AKTIVNOSTI U PRIPREMI PROTUPOŽARNE SEZONE

Državna uprava za zaštitu i spašavanje dužna je tijekom travnja organizirati i održati radni sastanak sa svim 4. izvršiteljima i sudionicima u provedbi zadaća Programa aktivnosti. Na sastanku će se razmotriti tijek pro-vedbe zadaća i daljnja aktivnost u pripremama za sezonu.

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeSudjelovatelji: Subjekti provedbe zadaća Programa aktivnosti

Županije su dužne održati sjednice županijskih Zapovjedništava zaštite i spašavanja za pripremu protupo-5. žarne sezone u 2008. godini. U svrhu pravodobne pripreme protupožarne sezone na sjednicama:

temeljem analiza rada provedu promjene i ažuriranje u sastavu Stožera zaštite i spašavanjaa) usvojiti Plan rada Stožera zaštite i spašavanja,b) usvojiti Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara (s ažuriranim popisom) na tom c) području,usvojiti Plan operativne provedbe Programa aktivnosti za područje županije te za to osigurati odgo-d) varajuća sredstva,usvojiti Županijski fi nancijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara. U navedeni e) plan potrebno je predvidjeti sredstva kojima će biti podmireni troškovi upućivanja vatrogasaca i teh-nike na dislokacije iz kontinentalnog na priobalni dio Republike Hrvatske, a koji će biti refundirani iz Državnog proračuna redovitim putem nakon dostavljenih računa.

Izvršitelj zadatka: Poglavarstvo županijaSudjelovatelji: Područni uredi za zaštitu i spašavanje

Vatrogasne zajednice županijaRok: 15. travnja 2008. godine

Poglavarstva županija, gradova i općina, Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima 6. prirode i zaštićenim područjima na županijskoj razini te Hrvatske šume d.o.o dužni su, temeljem Planova operativne provedbe Programa aktivnosti za građevine i otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i širenja požara izraditi planove motrenja, čuvanja i ophodnje te propisati mjere zabrane nekontroliranog i ne-ovlaštenog pristupa i boravka na tim prostorima ili građevinama za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnost od nastanka požara. Sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe osiguravaju pravne osobe koje su vlasnici ili korisnici površine ili građevine kojima upravljaju. Sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe za prostore u vlasništvu fi zičkih osoba osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.Izrađene planove i propisane mjere dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje i županij-skom vatrogasnom zapovjedniku, najkasnije do 15. svibnja 2008. godine.

Izvršitelji zadatka: Poglavarstvo županija, gradova i općina,Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zašti-ćenim područjima na županijskoj razini,Hrvatske šume d.o.o.



Dodatak

III

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik, izradit će smjernice, temeljem kojih 7. će županijski vatrogasni zapovjednici sastaviti Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara za područje županije. Plan treba sadržavati popise vatrogasnih vozila, uređaja, opreme i sredstava s osnovnim podacima i popise profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasca s osnovnim podacima (koji udovoljavaju odredbama članka 22. Za-kona o vatrogastvu i podzakonskih akata). Vozila, uređaji, oprema, sredstva i vatrogasci će se angažirati u slučaju nastanka složenijih vatrogasnih intervencija i upućivati na intervenciju temeljem članka 36. Zakona ili putem preventivnih dislokacija na ugrožena područja. Županijske vatrogasne zajednice su dužne za pro-vedbu ove točke izvršiti smotru predloženih vatrogasnih vozila, uređaja, opreme, sredstava i vatrogasaca. Navedeni Plan županijski vatrogasni zapovjednici dužni su dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, glavnom vatrogasnom zapovjedniku.Hrvatska vatrogasna zajednica je dužna izraditi Plan angažiranja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, kojim će se procijeniti i utvrditi snage dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi (vatrogasnih vozila, uređaja, opreme, sredstava i vatrogasaca), za angažiranje pri složenijim vatrogasnim intervencijama na području cijele države temeljem članka 36. Zakona o vatrogastvu ili putem preventivnih dislokacija na ugrožena područja. Vatro-gasci moraju udovoljavati odredbama članka 22. Zakona o vatrogastvu i podzakonskih akata.Navedeni Plan Hrvatska vatrogasna zajednica dužna je dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, glavnom vatrogasnom zapovjedniku.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeHrvatska vatrogasna zajednicaVatrogasne zajednice županije


Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik utvrdit će sastav i zadaće Opera-8. tivnog vatrogasnog zapovjedništva Republike Hrvatske te Operativnog vatrogasnog zapovjedništva za kon-tinentalni i priobalni dio Republike Hrvatske.Temeljem analiza dosadašnjih požara otvorenog prostora i usvojenih Planova operativne provedbe Pro-grama aktivnosti Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik izradit će Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara.

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje Sudjelovatelj: Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 15. svibnja 2008. godine

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Vatrogasne zajednice županija dužne su organizirati i održati infor-9. mativno-savjetodavne sastanke s predstavnicima poglavarstava jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te drugih zainteresiranih za zaštitu od požara, na kojima će se razmotriti i analizirati tijek priprema i provedbe aktivnosti zaštite od požara pred turističku i žetvenu sezonu sukladno obvezama proizašlim iz ovog Programa aktivnosti.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeVatrogasne zajednice županija

Rok: 15. svibnja 2008. godine

Zadužuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje za sezonsko planiranje, pripremanje i provođenje sa-10. vjetovanja i seminare za dodatno osposobljavanje zapovjednika operativnih vatrogasnih zapovjedništava, te zapovjednike i članove zapovjedništava zaštite i spašavanja u svrhu učinkovitije provedbe svih planiranih aktivnosti.

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeSudjelovatelj: Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 15. svibnja 2008. godine

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će Program za provedbu 11. informativno promidžbenih aktivnosti u cilju podizanja razine protupožarne kulture i upoznavanja pučanstva s opasnostima od nastanka požara i posljedicama koje požari izazivaju.U okviru programa razraditi, predložiti i organizirati objavljivanje poruka sa sadržajem vezanim uz zaštitu


Dodatak

IV ožujak

od požara kroz emisije televizijskih i radio postaja te članaka u tisku, pripremiti predavanja, razgovore i reportaže na temu zaštite od požara, odnosno tiskati letke i plakate s porukama i odgovarajućim slikovnim rješenjima uz te poruke i sl. Posebnu pozornost usmjeriti informiranju pučanstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i područne (regionalne) samouprave pri spaljivanju biljnog i drugog otpada. U suradnji s uredništvima televizijskih i radio postaja te tiskovnih medija izraditi priloge i članke koji će se objaviti u po-sebnim programima ili prilozima (npr. za poljoprivredu, o turizmu, o zaštiti okoliša, i sl.).Provedbu programa informativno-promidžbenih aktivnosti prioritetno voditi kroz Hrvatsku vatrogasnu za-jednicu.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeHrvatska vatrogasna zajednica

Sudjelovatelj: Hrvatske šumeRok: 15. svibnja 2008. godine

Hrvatski centar za razminiranje, u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Planom razmini-12. ranja uvrstit će područja koja je potrebno razminirati u svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja požara.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje

Sudjelovatelj: Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 30. travnja 2008. godine

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će elaborat vježbe koja će se 13. provesti u mjesecu svibnju – Mjesecu zaštite od požara. Cilj vježbe koordinacije snaga zaštite i spašavanja kao dio priprema za protupožarnu sezonu.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje Hrvatska vatrogasna zajednica


Prije početka protupožarne sezone s Operaterima zračnih luka i zračnih pristaništa pravodobno i točno utvr-14. diti način korištenja bez naknade za avione i helikoptere koji se koriste u akcijama gašenja požara.

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo mora, prometa i infrastruktureSudjelovatelj: Ministarstvo obraneRok: 31. svibnja 2008. godine

Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. obvezuje se na neposrednu suradnju s Državnim centrom 112, na 15. način da sve zaprimljene dojave od strane pilota o uočenim požarima prosljeđuju navedenom Centru.

Izvršitelj zadatka: Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.Rok: trajno

Nalaže se Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, u suradnji sa Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, izrada 16. Standardnog operativnog postupka za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 kod požara otvorenog prostora te uvrštenje istog u Državni plan iz točke 8. ovog Programa.

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeSudjelovatej Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 15. travnja 2008. godine


Dodatak

V

III. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI S CILJEM SMANJENJA OPASNOSTI OD NASTANKA I ŠIRENJA POŽARA

Hrvatske šume d.o.o, u suradnji sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi, vatrogasne zajednice općine, 17. grada odnosno područja, dužne su izraditi godišnji Plan u skladu sa Šumsko-gospodarskom osnovom po-dručja i pristupiti izgradnji protupožarnih prosjeka kroz posebno ugrožene šume Republike Hrvatske, a iz-gradnju dovršiti tijekom tekuće godine. S tim u vezi, obvezuju se Hrvatske šume d.o.o da prilikom izrade Šumsko-gospodarske osnove područja utvrde dužine (km) i točne lokacije izgradnje protupožarnih prosjeka kroz posebno ugrožene šume i šumska zemljišta.Hrvatske šume d.o.o će ovogodišnji Plan (uz supotpis nadležnog županijskog vatrogasnog zapovjednika) dostaviti teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje do 30. travnja 2008. godine.

Izvršitelji zadatka: Hrvatske šume d.o.o,Šumarska savjetodavna služba

Sudjelovatelji: Vatrogasne zajednice županijaRok: 30. travnja 2008. godine

Hrvatske željeznice dužne su, uz željezničke prometne pravce koji prolaze kroz područja razvrstana u veliki i 18. vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara te one koje su od posebnog značaja, tretirati, odnosno čistiti pružni pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati požar i omogućiti njegovo širenje. Obaviti nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara uz željezničke pruge na području priobalja te, po potrebi, poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu podizanja stupnja zaštite od nastajanja i širenja požara.Godišnji plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske željeznice


Hrvatske ceste d.o.o. i Županijske uprave za ceste te Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka – Zagreb 19. d.d, Autocesta Zagreb- Macelj d.d. i Bina-Istra d.d. dužne su izraditi Godišnji plan čišćenja cestovnog pojasa od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari koje bi mogle izazvati požar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje, uz javne prometnice koje prolaze kroz šume razvrstane u veliki i vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara te one koje su od posebnog značaja. Osobitu pažnju potrebno je posvetiti na cestovne pravce lokalnog značaja, a koje su tijekom turističke sezone pojačano opterećene prometom (prilazi autokampovima, javnim plažama, kulturno povijesnim lokalitetima i sl.). Temeljem navedenog Godišnjeg plana provoditi redovna čišćenja cestovnog pojasa.Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdit će cestovne pravce i odmorišta za vozila koja prevoze opasne tvari tijekom ljetne sezone te provesti nadzor nad istima.Zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da s obvezama ove zadaće upozna ostale subjekte koji upravljaju, grade i održavaju prometnice i objekte od državnog, županijskog i lokalnog značaja.Godišnji plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,Hrvatske ceste d.o.o.Županijske uprave za ceste,Hrvatske autoceste d.o.o.Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.Autocesta Zagreb- Macelj d.d.Bina-Istra d.d.

Rok izrade plana:Rok provedbe:

15. travnja 2008. godine31. svibnja 2008. godine

Nalaže se Javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim po-20. dručjima na županijskoj razini da za posebno štićena područja, posebice priobalja, nacionalne parkove, parkove prirode, stroge rezervate, posebne rezervate, park – šume, zaštićene krajolike, spomenike prirode i


Dodatak

VI ožujak

spomenike parkovne arhitekture provode dodatne preventivne mjere zaštite od požara određene procjenom ugroženosti od požara te sustavno poboljšavati zaštitu od požara određenu odgovarajućim planovima.Za provedbu ove točke osigurati dostatna fi nancijska sredstva iz planiranih sredstava javnih ustanova (za nacionalne parkove i parkove prirode) i proračuna jedinica područne (regionalne) uprave.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo kulture,Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zašti-ćenim područjima na županijskoj razini


Nadležna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sustavno provoditi praćenje stanja odlagališta otpada 21. na svom području i poduzimati mjere za sanaciju nekontroliranih “divljih” odlagališta. Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji sa inspekcijama Mini-starstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dužne su u okviru svojih nadležnosti u svrhu kontrole provedbe mjera zaštite od požara, osobito na jadranskom području, izvršiti pregled odlaga-lišta otpada na kojima se kontrolirano odlaže komunalni otpad.Posebnu pozornost potrebno je posvetiti provedbi mjera uređenja lokacija i zdravstvene zaštite odlagališta otpada određenih posebnim propisima, odnosno poduzimanju odgovarajućih mjera u smislu uređenja, osi-guravanja, čuvanja ili zabrane korištenja odlagališta, te ostalih mjera za sanaciju nekontroliranih “divljih” odlagališta.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,Poglavarstvo županija, gradova i općina na jadranskom području


Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna je u okolici elektroenergetskih objekata i ispod trasa elektroenergetskih 22. vodova koji prolaze kroz područja razvrstana u veliki i vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara te one koje su od posebnog značaja, tretirati, odnosno čistiti prostor od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle iza-zvati požar i omogućiti njegovo širenje. Obaviti nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na trasama i pripadajućim elektroenergetskim građevinama na priobalnom i otočnom području te narediti odgovarajuće mjere u cilju podizanja stupnja zaštite.Plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Državnom inspektoratu te teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje.

Izvršitelj zadatka: Hrvatska elektroprivreda d.d.Rok: 31. svibnja 2008. godine

Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova da obavi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara i tehno-23. loških eksplozija, posebno onih subjekata koji predstavljaju poseban gospodarski, poljoprivredni, turistički ili interes za zaštitu prirode i okoliša, a vezani su uz nadolazeću turističku i žetvenu sezonu.

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo unutarnjih poslova Rok: 31. svibnja 2008. godine

Sve inspekcijske službe državne uprave dužne su provesti inspekcijski nadzor provedbe zadaća Programa 24. aktivnosti u svojoj nadležnosti najkasnije do 15. lipnja 2008. godine te o rezultatima nadzora izvijestiti Dr-žavnu upravu za zaštitu i spašavanje. Inspekcijska tijela državne uprave ovlaštena za nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara dužna su dosljedno provoditi odredbe Zakona o zaštiti od požara, Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakona o vatrogastvu, Zakon a o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Zakona o javnim cestama i drugih zakona i odluka kojima su propisane mjere zaštite od požara te zbog povrede odredbi navedenih Zakona i odluka podnositi optužni prijedlog i prekršajne naloge za koje su zakonom ovlaštena, kako bi se omogućilo pravodobno i dosljedno kažnjavanje subjekata koji ne provode mjere zaštite od požara.


Dodatak

VII

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo unutarnjih poslova (t. 23.),Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (t. 18. i 19.),Ministarstvo kulture (t. 20.),Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (t. 21.),Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (t. 17.),Državni inspektorat (t. 22.)

Rok: 15. lipnja 2008. godine

RAZVOJ I UVOĐENJE NOVIH SUSTAVA, TEHNIKA I TEHNOLOGIJA U ZAŠTITU IV. OD POŽARA

Zadužuje se DUZS da, sa zadaćom stalnog poticanja, razvijanja i uvođenja novih metoda, tehnika i tehno-25. logija za gašenje požara, izradi Godišnji plan znanstveno-tehničkog unapređenja protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj.Plan za 2008. godinu DUZS izradit će najkasnije mjesec dana po donošenju ovog Programa i obuhvatit će nove, te projekte razvoja koji su u tijeku temeljem prethodnih Programa aktivnosti. Na poziciji Programa aktivnosti u Državnom proračunu za 2008. godinu Godišnji plan znanstveno-tehničkog unapređenja protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj bit će prikazan kao posebna podpozicija.Plan za 2009. godinu i potrebe za fi nanciranjem projekata DUZS će izraditi najkasnije do 30. listopada 2008. godine.

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeSudjelovatelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

Ministarstvo unutarnjih poslova,Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,Hrvatska vatrogasna zajednica,Državni hidrometeorološki zavod,Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,Institut za fi ziku Sveučilišta u Zagrebu,Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

Rok: kako je navedeno

Zadužuju se Ministarstvo kulture i Državna uprava za zaštitu i spašavanje da nastave započete radnje i re-26. alizaciju drugog dijela Programa za uspostavu integralnog protupožarnog nadzornog sustava u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske.Uvođenje i operativnu uporabu uskladiti s odgovarajućim aktivnostima i terminima iz navedenog Nacio-nalnog programa.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo kultureDržavna uprava za zaštitu i spašavanje,Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode

Sudjelovatelji: Ministarstvo unutarnjih poslova,Ministarstvo obrane,Ministarstvo fi nancija,Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,Hrvatske šume d.o.o.

Rok: 31. prosinca 2008. godine


Dodatak

VIII ožujak

AKTIVNOSTI UTVRĐENE DRŽAVNIM PLANOM ANGAŽIRANJA VATROGASNIH V. SNAGA I SNAGA KOJE SUDJELUJU U GAŠENJU POŽARA

Nalaže se Državnom hidrometeorološkom zavodu da, svakodnevno određuje stvarni i prognostički indeks 27. opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru. Dobivene vrijednosti će svakodnevno, od 1. lipnja – 31. listopada 2008. godine, dostavljati Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (Državnom centru 112 i Vatrogasnom operativnom središtu).Polutjedne i tjedne prognoze vremena, s posebnim naglaskom na mogućnost pojave munja u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada Državni hidrometeorološki zavod će dostavljati Državnoj upravi za zaštitu i spaša-vanje (Državnom centru 112 i Vatrogasnom operativnom središtu) i poduzeću Hrvatske šume d.o.o. Državni hidrometeorološki zavod dužan je svakodnevno izračunavati kratkoročnu prognozu za područje zahvaćeno velikim šumskim požarom, a posebno u svezi promjene smjera i brzine vjetra. Vatrogasno ope-rativno središte će, temeljem dobivenih informacija, određivati slijed aktivnosti vatrogasnih snaga i opreme za moguće akcije gašenja požara, odnosno prosljeđivati indekse i druge potrebne podatke nadležnim za-povjedništvima.U pripremi sezone posebnu pozornost posvetiti prilagodbi i poboljšanju postojećih te razvoju i pripremi novih metoda izračunavanja indeksa opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru.

Izvršitelj zadatka: Državni hidrometeorološki zavod Rok: 31. svibnja 2008. godine

Nalaže se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da utvrditi načine i uvjete korištenja plovila (remorkeri, 28. brodice, trajekti, hidrogliseri i sl.) u akcijama gašenja požara i spašavanja ljudi i dobara uz obalu i na otocima te dopuniti planove njihovih korištenja i upisnike plovila te iste dostavi teritorijalno nadležnom područnom uredu za zaštitu i spašavanje i davateljima usluga. Na terenu osigurati mogućnost žurne uspostave veza između nadležnog tijela pružatelja usluga i korisnika (županijski vatrogasni zapovjednici, odnosno nadležno zapovjedništvo).

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo mora, prometa i infrastruktureRok: 15. svibnja 2008. godine

Ministarstvo obrane se zadužuje da, u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, sukladno 29. Državnom planu angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara utvrdi uvjete i način uporabe protupožarnih namjenskih organiziranih snaga (PP NOS) Hrvatskog ratnog zrakoplovstva; Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice koji djeluju u sustavu Vatrogasnog zapovjedništva Re-publike Hrvatske. Temeljem utvrđenih uvjeta donijeti Plan uporabe OS RH u protupožarnoj sezoni kao dio Državnog plana angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara.Za sezonu 2008. spremnost NOS OS RH planirati za 20. svibnja, trajanje sezone od 1. lipnja do 31. listo-pada, a izmještanje provesti temeljem zapovijedi načelnika GS OS RH, sukladno prosudbi ugroženosti od požara.

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo obrane, Državna uprava za zaštitu i spašavanje


Zadužuju se poglavarstva gradova i općina da sukladno Planu motriteljsko-dojavne službe u svim gradovima 30. odnosno općinama na jadranskom području prije i tijekom turističke sezone te na žitorodnim područjima pred žetvenu sezonu, ustroje i opreme potrebnom opremom izviđačko-preventivne ophodnje, koje će na licu mjesta poduzimati mjere za uklanjanje potencijalnih izvora opasnosti, odnosno pravovremeno otkrivanje, javljanje i gašenje požara u samom začetku. U svrhu usklađivanja plana ophodnji i njihovih aktivnosti na području županije obvezno uključivati županijske vatrogasne zapovjednike.Hrvatske šume d.o.o. i Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zašti-ćenim područjima na županijskoj razini zadužuju se da, temeljem indeksa opasnosti, u danima velikog i vrlo velikog razreda opasnosti od nastanka i širenja požara otvorenog prostora, obvezno planiraju i provode danonoćno dežurstvo, odnosno provode povećanje broja ophodnji i broja ekipa.Za građevine i površine koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje uspostaviti odgovarajuću čuvarsku službu.Usklađeni županijski plan motriteljsko-dojavne službe, izviđačko-preventivnih ophodnji i popis građevina i


Dodatak

IX

površina koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje dostaviti Područnom uredu za zaštitu i spašavanje i županijskom vatrogasnom zapovjedniku najkasnije do roka predviđenog za provedbu ove točke.

Izvršitelji zadatka: Poglavarstva županija, gradova i općina,Hrvatske šume d.o.o.Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zašti-ćenim područjima na županijskoj razini

Sudjelovatelj: Vatrogasne zajednica županijaRok: 31. svibnja 2008. godine

Temeljem već izrađenih Procjena i Planova zaštite od požara te pozitivnih rezultata provedbe Projekta za-31. štite otoka, nastaviti s istim i tijekom ljeta 2008. godine za Korčulu, Hvar, Brač, Lastovo, Vis, Dugi Otok i Mljet te poluotok Pelješac. Projekt zaštite otoka u 2008. godini, temeljeno na Procjeni i Planu zaštite od požara, proširiti za područje poluotoka Prevlaka. Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Ministarstvo unutarnjih poslova će, u suradnji sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima, procijeniti potrebu proširenja Projekta iz prethodnog stavka na druga područja od posebnog interesa.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje,Poglavarstva gradova i općina,Ministarstvo unutarnjih poslova

Sudjelovatelj: Hrvatska vatrogasna zajednicaRok izrade Procjene:Rok za ustroj postrojbi:

15. travnja 2008. godine15. lipnja 2008. godine

Utvrditi načine i uvjete korištenja raspoložive teške (građevinske) mehanizacije za eventualnu žurnu izradu 32. prosjeka i probijanja protupožarnih putova radi zaustavljanja širenja šumskog požara. Uz navedeno, planirati načine i postupke brzog premještanja navedene mehanizacije, prvenstveno na priobalju. Za potrebe žurnog prebacivanja navedene mehanizacije s kopna na otoke i obratno predvidjeti sudjelovanje OS RH – NOS HRM (s odgovarajućim sredstvima i osposobljenim i uvježbanim ljudstvom).Popis raspoložive teške (građevinske) mehanizacije s razrađenim planom aktiviranja (angažiranja), odmah po isteku roka za izvršenje, dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje te županijskom vatrogasnom zapovjedniku.

Izvršitelji zadatka: Poglavarstvo županija, gradova i općinaMinistarstvo obrane

Sudjelovatelj: Vatrogasne zajednica županijaRok: 15. svibnja 2008. godine

Za potrebe intervencije gašenja požara i izrade šumskih prosjeka u akcijama sprječavanja širenja nastalog 33. požara pri pravnim osobama koje gospodare šumama planirati, osposobiti i opremiti s odgovarajućom opremom i sredstvima veze radne ekipe šumarskih djelatnika. Sredstva veze moraju biti usklađena sa su-stavom veza vatrogasnih postrojbi.Popis ekipa s opremom te Plan angažiranja dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje i županijskom vatrogasnom zapovjedniku najkasnije do 15. svibnja 2008. godine.

Izvršitelj zadatka: Hrvatske šume d.o.o.Rok: 15. svibnja 2008. godine

Prije početka požarne sezone izvršiti pripravu, odnosno otklanjanje nedostataka na vozilima, opremi i tehnici 34. potrebnoj za djelovanje na požarima. Po završetku sezone zapisnički utvrditi oštećenu opremu i tehniku. Temeljem navedenog zapisnika, načiniti selekciju i procjenu popravka te planirati i provesti sanaciju nužne opreme i tehnike.


Dodatak

X ožujak

Izvršitelji zadatka: Poglavarstvo županija, gradova i općina,Državna uprava za zaštitu i spašavanje,Ministarstvo obrane

Sudjelovatelj: Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 31. svibnja 2008. godine

Temeljem procjena ugroženosti, sukladno planovima zaštite od požara županije, grada i općine, u suradnji 35. s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te Hrvatskom vatrogasnom zajednicom osnovati, ustrojiti i opremiti utvrđeni broj vatrogasnih postrojbi s odgovarajućom opremom. Radi dodatnog popunjavanja vatro-gasnih postrojbi za vrijeme pojačane opasnosti od požara, odnosno za potrebe gašenja požara na cijelom priobalju i otocima, planirati i provesti od 1. lipnja do 30. rujna 2008. godine privremeno dodatno zapošlja-vanje vatrogasaca u vatrogasnim postrojbama prema modelu i broju izvršitelja kako je provedeno u 2007. godini. Tako zaposlene vatrogasce dodatno osposobiti i opremiti potrebnom opremom.Na područjima za koje se ustrojavaju privremene jedinstvene vatrogasne postrojbe iz točke 31. ovoga Pro-grama, dio dodatno zaposlenih vatrogasca bit će u službi navedene postrojbe.Plan rasporeda po vatrogasnim postrojbama, broj i popis s osnovnim podacima vatrogasaca predviđenih za privremeno zapošljavanje te program dodatnog osposobljavanja i opremanja dostaviti na suglasnost Dr-žavnoj upravi za zaštitu i spašavanje najkasnije do 30. travnja 2008. godine.

Izvršitelji zadatka: Hrvatska vatrogasna zajednicaPoglavarstvo županija jadranskog područja te gradova i općina u sastavu tih županija


Temeljem procjena opasnosti od požara na priobalnom području te moguće ispomoći iz susjednih župa-36. nija, a uzimajući u obzir organiziranost vatrogastva i pokrivenost pojedinih područja vatrogasnim snagama (javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljne vatrogasne postrojbe pojačane dodatno uposlenim vatrogascima) i opremom, utvrditi vatrogasne snage i potrebnu vatrogasnu tehniku, opremu i sredstva, koja će se iz unu-trašnjosti, početkom ljetne požarne sezone planski dislocirati na posebno ugrožena područja. Navedene vatrogasne snage, prije njihova upućivanja na ugrožena područja, osposobiti za gašenje požara na otvorenom prostoru mediteranskog područja.Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će do 15. svibnja 2008. godine Plan dislokacije. Temeljem Plana dislokacije Hrvatska vatrogasna zajednica dužna je provesti dislo-kaciju snaga i do 15. lipnja izvijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje o provedenom. Plan dislokacije mora sadržavati podatke o razdoblju dislokacije, broju ljudi, vozila i specifi čne opreme, mjestu i načinu smještaja i prehrane, planiranim redovnim zadaćama (ophodnja, motrenje i sl.), rasporedu redovnog javljanja i Vatrogasnom operativnom središtu (izvješćivanja o stanju i događanjima), načinima i sredstvima komuniciranja, procjenu troškova za svaku pojedinu lokaciju ugroženog područja te iznosu osiguranih sredstava za tu namjenu u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području provodi dislokacija vatrogasnih snaga.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje,Hrvatska vatrogasna zajednica


Nalaže se Ministarstvu obrane da, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te 37. Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, inicira sklapanje Tehničkih sporazuma sa susjednim zemljama u regiji o uporabi protupožarnih zračnih snaga na intervencijama gašenja požara i provedbi protupožarnih vježbi u graničnom području.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanja,Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Sudjelovatelj: Ministarstvo obraneRok: 31. svibnja 2008. godine

Vozila iz Vladina Programa nabave, koja će sukladno odredbama sklopljena ugovora biti isporučena do kraja 38. svibnja, prioritetno rasporediti jedinicama lokalne samouprave prije početka požarne sezone.


Dodatak

XI

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanjeRok: 15. lipnja 2008. godine

VI. OPERATIVNE AKTIVNOSTI

Pripadnike Državnih intervencijskih postrojbi dodatno osposobiti i opremiti odgovarajućom opremom za 39. gašenje šumskih požara i sustavom veza, te provesti obuku dodatnog broja vatrogasaca javnih vatrogasnih postrojbi kojima se popunjava Državna intervencijska postrojba. Obuka mora obuhvaćati uporabu helikop-tera pri svim vrstama intervencija, a posebice pri gašenju šumskih požara na nepristupačnim terenima u lošim vremenskim uvjetima. Obvezuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje da će u suradnji sa Ministarstvom obrane izraditi Plan obuke iz prethodnog stavka .Za potrebe većih intervencija tijekom ljetne požarne sezone planirati i provesti popunu intervencijskih po-strojbi (dislokacija snaga i tehnike na priobalje) osposobljenim pripadnicima vatrogasnih postrojbi (profesio-nalnih i dobrovoljnih). Radi kvalitetne koordinacije zajedničkog djelovanja na terenu, planirati i do 1. svibnja 2008. godine provesti osposobljavanje pripadnika OS RH (zapovjednika satnija, vodova i desetina) u Učilištu vatrogastva i zaštite i spašavanja. Uz navedeno, za pripadnike Državnih intervencijskih postrojbi planirati i provesti obuku i za druge vrste in-tervencija (akcidenti, tehničke intervencije i dr.).

Izvršitelj zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje Sudjelovatelj Hrvatska vatrogasna zajednicaRok: 31. svibnja 2008. godine

Do početka sezone osposobiti vatrogasne snage te ostale snage zaštite i spašavanja za intervencije u 40. kojima sudjeluju zrakoplovi i helikopteri; za spašavanje na teško pristupačnim područjima; spašavanje iz vatrenog okruženja, prijevoz ozlijeđenih te traganje i spašavanje unesrećenih. Za provedbu osposobljavanja Ministarstvo obrane će po potrebi i sukladno mogućnostima staviti na raspolaganje Državnoj upravi za za-štitu i spašavanje letjelice.Obvezuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje izraditi Plan obuke i dostaviti ga Ministarstvu obrane najkasnije mjesec dana prije planiranih aktivnosti radi osiguranja planske uporabe zrakoplova.

Izvršitelji zadatka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje Ministarstvo obrane


Izvršiti dodatno specijalističko osposobljavanje protupožarne zrakoplovne skupine s dovoljnim brojem po-41. sada (letačko osoblje) i opsluživanje (tehničko osoblje) protupožarnih zrakoplova (Canadair i Air tractor) i helikoptera za gašenje šumskih požara, uzimajući u obzir maksimalno naprezanje (sati leta) posada. Uz navedeno, kontinuirano osposobljavati tehnički sastav zrakoplovnih grupa odgovarajućim brojem stručnih djelatnika prema potrebnim specijalnostima za održavanje letjelica.

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo obraneRok: 15. svibnja 2008. godine

Za provedbe zadaća iz ovoga Programa, tijekom protupožarne sezone, osigurati najveći mogući broj 42. ispravnih zrakoplova i helikoptera i dovoljan broj (za korištenje maksimalnih dnevnih resursa zrakoplova i helikoptera) osposobljenih posada s odgovarajućim letačko-tehničkim osobljem. Okvirni broj zrakoplova i helikoptera je:

• 4 (četiri) zrakoplova tipa Canadair CL 415;• 4 (četiri) helikoptera MI8-MTV1;• 4 (četiri) izviđačko-navalna zrakoplova Air Tractor AT-802F;• 1 (jedan) helikopter za izviđanje i rukovođenje iz zračnog prostora (BELL 206B);• 1 (jedan) zrakoplov PC-9 PILATUS za izviđanje i nadzor požarišta.

U razdoblju izvan ljetne protupožarne sezone imati u stanju ispravnosti i spremnosti najmanje 1 (jedan) zra-koplov Canadair CL 415 i 1 (jedan) helikopter MI8-MTV1.


Dodatak

XII ožujak

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo obrane Rok: 15. svibnja 2008. godine

Pratiti stanje i korištenje resursa postojećih aviona tipa »Canadair« CL-415 i »Air tractor« AT 802F i helikop-43. tera te, sukladno potrebama, žurno poduzimati odgovarajuće aktivnosti u svrhu pravodobnog servisiranja, nabavke potrebnih rezervnih dijelova, alata, opreme, goriva, maziva i zaštitnih sredstava.Izvršitelj zadatka obvezuje se da o stanju i tijeku priprema zračnih snaga za protupožarnu sezonu, izvijesti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje najkasnije do 30. travnja 2008. godine.

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo obrane Rok: tijekom godine

VII. FINANCIRANJE I IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA

Za provedbu ovog Programa u dijelu osiguranja potrebnih fi nancijskih sredstava, Ministarstvo fi nancija će 44. sredstva koja su za tu namjenu osigurana u Državnom proračunu za 2008. godinu – pozicija Programa ak-tivnosti doznačivati Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje u skladu s odredbama članka 3. i 4. Zakona o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu. Državna uprava za zaštitu i spašavanje će, sukladno rokovima za izvršenja aktivnosti, dobivena sredstva angažirati, odnosno proslijediti navedenim izvršiteljima. Ministarstvo fi nancija će potrebna fi nancijska sredstva dostaviti i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske sukladno njihovu fi nancijskom planu za 2008. godinu – sredstva za protupožarnu zaštitu.

Izvršitelj zadatka: Ministarstvo fi nancija

Izvršitelji zadataka obvezni su dostaviti ime i prezime, funkciju i broj telefona osobe za koordinaciju zadaća 45. Programa aktivnosti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje do 31. ožujka 2008. godine. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao resorno tijelo iz područja vatrogastva te zaštite i spašavanja, zadužuje se za koordiniranje, praćenje, usklađivanje i usmjeravanje svih aktivnosti vezanih uz provedbu ovoga Programa.

Inspekcijske službe državnih tijela dužne su dostavljati mjesečna izvješća Državnoj upravi za zaštitu i spa-46. šavanje o provedbi zadaća Programa aktivnosti tijekom svibnja (do 5. lipnja) i lipnja (do 5. srpnja).

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradit će i dostaviti Vladi Republike Hrvatske izvješće o realizaciji 47. Programa aktivnosti do 15. svibnja 2008. godine.Svi izvršitelji zadataka iz ovoga Programa obavezni su izvijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, o tijeku provedbi svojih zadaća najmanje deset dana prije roka navedenih u stavku I. ove točke (5. svibnja).

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradit će izvješće o realizaciji Programa aktivnosti do 15. studenog 48. 2008. godine.Pored navedenog, ministarstva i nositelji zadataka izvan ministarstava, obvezni su o svim obavljenim ak-tivnostima iz ovog Programa, zajedno s fi nancijskim izvješćem o sredstvima korištenim iz Državnog prora-čuna, dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje s krajnjim rokom do 5. studenoga 2008. godine.


Povijest

37

ne porodice.“ Iz njega je očevidno „da se ime Deželić spominje u Hrvatskoj i to među plemićkim obiteljima u Goričkoj županiji iza godine 1500., u kojoj su tada najvažniji gradovi-utvrde bili Budački i Klokoč. Osobito se ime Deželić nalazi vezano uz toponime Goricu i Klokoč.“

Pred turskim osvajanjima tijekom 16. stoljeća dolazi do velike migracije Hrvata iz tih predjela, a nakon stvaranja Vojne krajine, većina obitelji s prezi-menom Deželić, naselila je područje između Ivanić Grada i Čazme, posebno selo Palančani. Podrijetlo Gjure Stje-pana Deželića, seže iz tog mjesta, pet-naestak kilometara udaljenog od Ivanić Grada. U crkvenim knjigama, zapisano je tako i ime Matije Deželića (1708. – 1760.), graničara-seljaka u Palnčanima. U toj velikoj i uzornoj seljačkoj zadruzi živjelo se u slozi, a jedan od članova Josip II Deželić (1760. – 1817), unuk Matije, prvi se izdvojio iz zadruge i otišao u tadašnju Ivanić Tvrđu (danas Ivanić Grad) gdje je izučio čizmarski obrt. Iz njegove mnogočlane obitelji potječe Imbro (Emerik - Mirko) De-želić (1807. – 1878.), otac Gjure Stje-pana Deželića, omiljeni krojački maj-stor u Ivanić Gradu.

Prestankom ratnih opasnosti do ra-zvojačenja Vojne krajine, Ivanić Grad, smješten na samom rubu te Krajine (1871), razvija se kao slobodna vojna općina pod direktnim zapovjedniš-tvom Varaždinskog generalata, kao

vojno uporište ali i trgovačko središte u kojem obrtnički stalež ima poseban značaj i ugled. Mladi Imbra Deželić, učio je krojačku vještinu kao kalfa i kod poznatog zagrebačkog krojača Jo-sipa Kiseljaka 1827. godine, gdje osim što upoznaje gradski život susreće i poznate sugrađane, zemljake, među kojima i Blaža Šoštarića, koji je tada završio studij prava te njegova ujaka, svećenika i Ilirca Ivana Šveara. Po povratku u Ivanić Grad on se oženio s kćerkom stolara Mirka Kranjčića, mladom Janom. O njihovim prvim da-nima i svom najranijem djetinjstvu, u Ivanićkim uspomenama, svojevrsnim memoarima, objavljenim u kalendaru Dragoljubu, Gjuro Stj. Deželić je za-pisao:

„Ja sam svagdje bio ponosan na ivanićke lončare, možda zato što sam se rodio u Lončarskoj ulici, u Golu-bićkinoj kući jednokatnici. Tu su moji mladenci roditelji unajmili dvorišnu tijesnu sobicu s kuhinjicom, stan tada dovoljan za sretan život i za krojački obrt koji su oboje zajednički vodili. Dosta je bio prostran i kasnije za nji-hovo dijete, sina jedinca.

Kad sam navršio dvije i pol godine, kupili su u srednjoj varoši za 94 srebrna forinta drvenu jednokatnicu, kuću s dva prozora. Razizemno je imala sobu i nadzemni podrum, a na prvom katu sobu, kuhinju i prostrani hodnik. Još

su onda bili tako siromašni da nisu imali ni jednog kositrenog pladnja, a moda je bila imati pune police kositra. Jeli su žlicom od rumena roga od kakva su se radili i ženski češljevi. Takve su žlice bile nešto uglednije od limenih i drvenih. Meni su za zajutrak dali ku-hano mlijeko, a sami su jeli prevreli sir s kruhom ili što mesa ako je ostalo od sinoć. U jesen donesoše na stol punu zdjelu šljiva bistrica ili bresaka što su jeli s kruhom i zasladili čašicom ra-kije.

Moj je otac bio muški i ženski krojač. Radio je za građane i seljake oba spola. Mati je bila na glasu švelja i pralja bijele rubenine. Sajmovnom se trgovinom otac nije bavio jer je bio sla-bunjav i boležljiv. I tako su se moji ro-ditelji mučili tankom iglom, a iglene uši slabo hrane. Za zaslužbinu su umjesto novaca znali primati i živež. Radili su i na veresiju. Pod izlikom nove prodaje išli bi na zaprežnim kolima u mjesecu kolovozu i rujnu utjerivati dug. Zare-dali su po župama Bregi, Čazma, Dra-ganac, Dubrava Ivanska, Križ, pa po selima Dubrovčaka, Oborovo, Prozorje (Dugo Selo). Obično bi i mene sobom poveli da se vozim, Tako sam od rane mladosti poznavao svako selo spo-menutih župa“- navodi u svojim sje-ćanjima na dječaštvo u Ivanić Gradu Gjuro Stj. Deželić.

Dok je dječak Đuro bio abecedarac,

Ivanić-Grad, Stari čardak (Koprićev – Deželić), crtež olovkomIvan Milat (Kutina, 1922), akademski slikar. Na početku studija u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje kiparstvo, a kasnije prelazi na slikarstvo, gdje je i diplomirao u klasi prof. Otona Postružnika


Povijest

38 ožujak

učenik početnog razreda ivanićke Ele-mentar schule, otac Imbro se teško razbolio a obitelj se našla u besparici i bezizglednoj situaciji. Tada im je pri-skočio u pomoć župnik Nikola Vuči-novec, koji je moralno i materijalno po-mogao, dok krojač Imbro nije ozdravio i nastavio radom. Taj odnos župnika posebno je impresionirao malog Đuru i njihovo daljnje druženje bit će kasnije presudno za njegovu odluku da nastavi školovanjem za svećenika. Uz mjesnog župnika, svojom dobrotom i blagošću te izravnim utjecajem na odgoj ističe se i mjesni učitelj Stjepan Posezi, jedan od ivanićkih uglednika. Na tvrđavskom nasipu, nedaleko obala rijeke Lonje on je s učenicima, obrađivao školski vrt i provodio slobodno vrijeme. Tu su se djeca igrala, učila plivati, kupala, do-znavala zgode iz bogate povijesti mjesta i slušala rodoljubne pjesme starijih, posebno davorije, nakon ustoličenje bana Josipa Jelačića i velike proslave održane u cijelom mjestu i okolnim selima te na samom gradskom trgu. Pored glazbenih sastava, vojne muzike i seoskih hegeduša i djeca su svirali sa

svojom muzičkom bandom u kojoj je mali Đuro svirao piščala.

U njegovom dječačkom odrastanju, osim navedenih događaja i ljudi, po-seban događaj za pamćenje bio je i veliki požar koji je zahvatio dio Ivanić Grada. Dječaku su zauvijek ostale stra-vične slike gašenja požara, u kojem je plamen gutao male drvene kuće, stiješnjene u uskim uličicama, dok su nemoćni mještani pokušali starim razvalnim oruđem, iz stare carske vo-jarne, ugasiti požar.

Na pragu mladenačkog života Đuro je doživio i svoju prvu neuzvraćenu ljubav. Njegova školska generacija rado se okupljala u kući trgovca Bulata gdje su naučili mnoge društvene igre a sam Đuro i po prvi put počeo igrati šah. No njegov razlog dolaska bila je mlada Marica Bulat, koja unatoč obostranim simpatijama, ostade neuzvraćena ljubav. Jer majka Janica svojem je sinu namijenila poziv svećenika, a trgovac Bulat htio je svoju kćer što bogatije udati.

Kako je učitelj Stjepan Posezi mladog Đuru ocijenio kao najboljeg

đaka u njegovoj generaciji, Đurini ro-ditelji, unatoč oskudnim materijalnim prilikama, odlučili su Đuru poslati na školovanje u Zagreb. U Zagrebu je živio Janin otac Mirko Kranjčić, koji je stigao kao udovac, a zatim se oženio po drugi put Marom Haramustek, se-strom kanonika zagrebačkog Haramu-steka. Kanonik je bio poznat i ugledan kao jedan od hrvatskih delegata u Ugarsko-hrvatskom parlamentu u Po-žunu (Bratislavi) gdje je držao govore protiv mađarizacije hrvatskih zemalja.

Tako je u jesen 1850. godine, tri-naestogodišnji Gjuro Sjtepan Deželić, s ljubavlju prema rodoljublju, s pre-dodžbom o društveno korisnim oso-bama spremnim služiti puku, poput njegova učitelja i neutaživom željom za znanjem, stigao u tridesetak kilome-tara udaljeni Zagreb, u dom svog djeda u Novoj Vesi, spremajući se za daljnje, svećeničko školovanje i novi život, pun nepoznanica.

Đuro Gajdek

Čardak Koprić-Deželić u Ivanić-GraduPred kućom ove drvene kuće stoji prof. dr. Josip Badalić (snimljeno krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća)


Noviteti

39

Dva nova vozila MG Rijeke

Riječka tvrtka MG Rijeka predstavila je

21. veljače 2008. na Au-tomotodromu Grobnik svoja dva nova vatro-gasna vozila koja pred-stavljaju najnovija dosti-gnuća razvojnog tima i u pravom smislu su vozila 21. stoljeća. Riječ je o velikom navalnom in-dustrijskom vozilu, vri-jednom čak 3,5 milijuna kuna, namijenjenom za Jadranski naft ovod te malom urbanom vozilu pogodnom za gašenje požara u starim grad-skim jezgrama, koje je vrijedno 350 tisuća kuna, i kojemu tek predstoji prezentacija u Hrvatskoj.

- Ova vozila su pot-puno naši proizvodi i u njih je ugrađeno znanje, kao i tehnička i dizajnerska rješenja tehničkog i razvojnog tima MG Rijeka. Ovim vozilima naša se tvrtka dokazuje kao vodeći proizvođač vatrogasnih vo-zila u ovom dijelu Europe i u tehničko-razvojnom smislu kao ravnopravan par-tner bilo kojem proizvođaču u Europi, kazala je direktorica MG Rijeke Korina Barešić, koja je potom predstavila i dio voznog parka novih vatrogasnih vozila

te vatrogasne opreme koju proizvodi MG Rijeka, među kojom i mlaznice, moni-tore i naprtnjače. Barešić je dodala kako vozila i oprema riječkog MG-a svoje na-ručitelje ima i u mnogim europskim ze-mljama, među kojima i u Nizozemskoj. Riječ je o drugom vatrogasnom vozilu za JANAF jer je prvo, slično ovom novom, isporučeno prije godinu dana.

Na prezentaciji novih vozila bili su nazočni, među ostalima, zamjenik pred-

sjednika HVZ Mijo Brlečić, zamjenik načelnika HVZ Slavko Gauš, zamjenik ravnatelja DUZS Damir Trut i pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika To-mislav Vuko.

Vatrogasno vozilo za JANAF izra-đeno je na podvozju MAN (6x6). Kon-strukcija nadogradnje je od inox-a oblo-ženog aluminijskim limom. U vozilo je ugrađena vatrogasna pumpa CMU 8.500 l/10 bara s CAFS-om, proizvođača Wa-terous, USA, zatim spremnik vode od 4.000 litara od inox-a, spremnik pjenila B od 5.000 litara od inox-a, spremnik pjenila A od 300 litara od inox-a, spre-mnik praha 2x500 kg s monitorom i vi-tlima. Upravljanje nadogradnjom vozila je putem LCD monitora.

Malo urbano vatrogasno vozilo izra-đeno je na podvozju Eff edi s motorom Iveco Daily. Nadogradnja je izrađena od aluminijske konstrukcije obložena alu-minijskim limom. U vozilo je ugrađena vatrogasna pumpa s visokim tlakom 100 l/40 bara, spremnik vode od umjetnih materijala za 1.000 litara, spremnik pje-nila za 20 litara, brzonavalno vitlo 13/60 m s pištolj mlaznicom, 2 dišna apa-rata, ljestve i mnogo druge vatrogasne opreme.

performansi za zaštitu vatrogasaca od požara, udara, probijanja, dima, agresivnih tekućina i kemikalija u gašenju požara infrastruktura. Ka-ciga zadovoljava normu EN 443/97 opcije E2 i E3. Školjka kacige izra-đena je od ubrizganog copoliamida integriranim nosačima za dodatnu opremu: prednja ploča, viziri, set za masku, nosači za svjetiljku, remen za nošenje. Masa kacige je 1450 gr. Ima sustav za brzo fi ksiranje i potpunu stabilnost kacige.


Noviteti

40 ožujak

opremu načinjen je stabilnih alumi-nijskih profi la. U vozilo je ugrađen sustav za gašenje POLY CAFS SL 100 sa spremnikom vode od 100 litara, načinjen od nehrđajućeg čelika, na-valno vitlo, vitlo za izvlačenje, termo kamera i druga vatrogasna oprema.

Mi Star isporučio MSA-Gallet kacige

Javna vatrogasna postrojba Zagreb nabavila je putem Mi Stara iz Za-

greba kacige za gašenje požara F1SF MSA-Gallet. To su kacige visokih

Vozilo za gašenje požara raslinja

Zigler Zagreb isporučio je Jav-noj vatrogasnoj postrojbi Drniš

srednje vatrogasno terensko vozi-lo za gašenje požara raslinja ( TLF 16/30-1,5). Vozilo je izrađeno na podvozju MAN–TGM 13.280 4x4 BL. Vozilo ima kabinu za 1+2 va-trogasca. Nadogradnja je tipa Zie-gler-Alpas. Ugrađena je vatrogasna pumpa FP 10-2000-1HH, spremnik vode od 3000 litara, spremnik pjene od 150 litara, sustav za brzu navalu, Alco –monitor voda /pjena i Warn-vitlo za izvlačenje.Prostor za opre-mu sastoji se od stabilne aluminijske konstrukcije od laganih alu profi la. Vatrogasna pumpa je protoka 1600 l/min pri tlaku od 8 bara. Visokotlačna pumpa je protoka 250 l/min pri 40 bara i 300 l/min pri 30 bara.

Tunelsko vatrogasno vozilo

Zigler Zagreb isporučio je speci-jalno vatrogasno vozilo za tunele

prema posebnim zahtjevima naruči-oca Bina Istra. Vozilo je izrađeno na podvozju ISUZU NKR K 85, dozvo-ljene ukupne težine 3500 kg. U kabi-nu stanu dva vatrogasca sa izolacij-skim aparatima Draeger. Prostor za

Zigler Zagreb isporučio dva nova vozila


Aktualnosti

41

Seminar za vatrogasne zapovjednike iz BiH

Između Vlade RH i Vijeća ministara BiH potpisan je Sporazum o suradnji

u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih ka-tastrofa koji uređuje okvirne uvjete su-radnje na tome polju. Suradnja poglavito uređuje planiranje i preventivne mjere, međusobno obavješćivanje i pomoći pri požarima, industrijskim i drugim civili-zacijskim katastrofama.

Prošlogodišnji požari uzduž granice pokazali su mnoge manjkavosti u pro-vedbi Sporazuma. Kako bi Sporazum u praksi mogao zaživjeti jedan od članaka predviđa obrazovanje i osposobljavanje vatrogasaca i drugih pripadnika ekipa i stručnjaka zaštite i spašavanja kroz sa-stanke, seminare, vježbe itd.

Temeljem Sporazuma Državna uprava za zaštitu i spašavanje RH i Mini-starstvo sigurnosti BiH sporazumjele su se u pogledu Standardnog operativnog postupka koji uređuje uvjete suradnje u pružanju prekogranične pomoći u ga-šenju požara na otvorenom prostoru. SOP nalaže da su za vođenje akcije pružanja pomoći nadležna tijela države primateljice, dok se zadaće povjeravaju isključivo voditeljima postrojbi države pošiljateljice. Stoga se valjalo upoznavati s praktičnim operativnim radnjama.

U RH postupak traženja i slanja po-strojbi i opreme započinje pozivom s te-rena prema Vatrogasnom operativnom središtu, odnosno Državnom centru 112 (DC 112) u Zagrebu koji potom stupa u vezu s Operativnim centrom Državne granične službe (DGS) u Sarajevu u BiH, koji dalje komunicira sa svojim terenom. Isti postupak u BiH kreće obrnuto, s te-rena se uspostavlja kontakt s DGS u Sa-rajevu, a ovaj s DC 112 u Zagrebu itd.

Na osnovu navedenog voditelj Dr-žavne potkomisije iz RH T. Vuko osmi-slio je tematski seminar. U prostorima Vatrogasnog operativnog središta u Di-vuljama od 5. do 7 veljače 2008. godine održan je Seminar pod nazivom Seminar o gašenju požara otvorenog prostora.

Sudionici seminara bili su 23 vatro-gasna zapovjednika iz graničnih prostora Bosne i Hercegovine, iz gradova Livno, Neum, Velika Kladuša, Bihać, Laktaši, Banja Luka, K. Dubica, Lastva, Gradiška, Bileća, Prijedor, Šamac, Tomislavgrad, Derventa, B. Brod, Brčko, Ljubuški i Ča-pljina. Čelni ljudi iz lokalne samouprave uzduž granice poslavši svoje najodgo-vornije stručnjake na seminar pokazali su razumijevanje za te pogranične pro-bleme.

Program seminara sastojao se od nastavnih tema: Organizacija vatroga-stva u RH, obrazovanje u vatrogastvu u RH, uporaba helikoptera i kanadera pri gašenju požara na otvorenom, gašenje i opasnosti pri požaru na otvorenom, in-tervencije s opasnim tvarima i ispitivanje i certifi ciranje vatrogasne opreme, teh-nike i sredstava za gašenje.

Predavači su bili T. Vuko, N. Puljević, D. Turković, S. Purgar, D. Knežević, Ž. Boričević i M. Miloslavić.

Nakon završetka Seminara polaznici su dobili certifi kate koje im je uručio na-čelnik Vatrogasne škole S. Purgar.

Svi polaznici iskazali su zadovoljstvo sadržajem Seminara te su pozdravili kontinuitet u bavljenju tom temom. Vo-ditelj potkomisije iz RH za međudržavnu suradnju T. Vuko predložio je a voditelj potkomisije iz BiH M. Trivić i drugi za-povjednici prihvatili su, da se obiđu sve uzduž granične lokalne uprave i vatro-gasne postrojbe kako bi se utvrdile ne-posredne operativne teškoće i pokušalo izravno na terenu riješiti probleme do ovogodišnje sezone požara raslinja.

MM


Aktualnosti

42 ožujak

U povodu Međunarodnog dana ci-vilne zaštite i Dana civilne zaštite Repu-blike Hrvatske, Državna uprava za zaštitu i spašavanje u Osijeku je od 29. veljače do 1. ožujka organizirala manifestaciju Treći dani zaštite i spašavanja.

Dvodnevni program započeo je pola-ganjem vijenaca za sve poginule, nestale i umrle pripadnike sustava zaštite i spa-šavanja kod spomen obilježja stradalni-cima Domovinskog rata na Trgu slobode u Osijeku u nazočnosti predstavnika Državne uprave za zaštitu i spašavanje, tajnice Grada Osijeka Jadranke Nikolov i predstavnika službi zaštite i spašavanja.

Okrugli stol

Nakon polaganja vijenaca održan je Okrugli stol o Postignućima i prav-

cima razvoja sustava ZiS-a, s naglaskom na klimatske promjene s oko osamdese-tak sudionika. Klimatske promjene koje pogađaju i Hrvatsku na različit način i s različitim intenzitetom ugrožavaju ljud-ske živote i imovinu. Namjera Okruglog stola bila je ukazati na cjelovitu problema-tiku u pogledu svjesnosti, opremljenosti i obučenosti različitih ustanova za poslje-dice koje izazivaju klimatske promjene te da se na jednom mjestu što više, koliko je to u sadašnjim uvjetima moguće, siste-matizira ta problematika. Na Okruglom stolu sve prisutne pozdravili su Stjepan Huzjak, pomoćnik ravnatelja DUZS i Josip Sajko, zamjenik zapovjednika CZ RH. Uvodno izlaganje o klimatskim pro-mjenama i ekstremnim meteorološkim

događajima podnijela je Ksenija Zani-nović iz DHMZ-a. Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda Osijek, govorio je o obrani od poplava u Osječko-baranj-skoj županiji. Tema izlaganja Berislava Hengla, pročelnika Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije, bila je Poža-ri otvorenog prostora u tendenciji rasta na kontinentu. Denis Čosić, tajnik Crve-nog križa Osijek, govorio je o priprema-ma MTS-a i djelovanju u katastrofama, a Pavao Britvić, pomoćnik ravnatelja DUZS u svom izlaganju Težišna posti-gnuća i razvoj sposobnosti sustava ZiS-a, nazočnima je ukratko objasnio ulogu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te ukazao na rezultate u dosadašnjem radu i upozorio na probleme s kojima se susreće.Valja očekivati da će Okrugli stol biti poticajem daljnjem izučavanju fenomena klimatskih promjena, što će dati nove kvalitete organiziranju, pri-premanju i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara. Radi informiranja sudionika za-štite i spašavanja i informiranja javnosti pripremljen je Vodič kroz Okrugli stol s obrađenim temama.

Svečana sjednica

U dvorani Vijećnice Osječko-baranj-ske županije održana je svečana

sjednica DUZS-a na kojoj je ravnatelj Đuro Poldrugač dodijelio godišnje na-grade DUZS-a Tomislavu Vuki, pomoć-niku glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje, Državnoj intervencijskoj po-

strojbi Dubrovnik i Hitnoj medicinskoj pomoći Gospić. Priznanja su uručena Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Požega, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Sla-tina i Marku Boriću, djelatniku Hrvat-skog autokluba.

Na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića organizirana je prezentacija službi zaštite i spašavanja. Tehničke mo-gućnosti i materijalni resurse predsta-vili su Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, PU Osječko-baranjske, Dobro-voljna vatrogasna društva i JPVP grada Osijeka, Učilište vatrogastva zaštite i spa-šavanja, Služba Civilne zaštite, radio-klu-bovi, Hrvatska gorska služba spašavanja, Veleučilište Velika Gorica i tvrtke AEKS, Vatropromet, Ziegler, Drager Safety, Werkos Osijek, Teh-projekt inženjering.

Vježba Drava 2008

U sklopu obilježavanja Dana zaštite i spašavanja organizirana je združe-

na pokazna vježba Drava 2008. Vježba je održana na dravskoj obali u blizini Zim-ske luke i pješačkog mosta. Sam događaj okupio je zavidan broj građana koji su promatrali zanimljivu simulaciju nesre-će. Simulacija je započela improvizira-nim sudarom dvaju brodova, putničkog i teretnog, pri čemu je došlo do zapaljenja oba te zagađenja rijeke. Na putničkom brodu nalazilo se nekoliko desetaka put-nika, koji su prilično realno dočaravali nesreću. Brodovi šalju poziv za pomoć u centar 112 Osijek koji uzbunjuje hitne službe i nastavlja s koordinacijom dje-lovanja svih službi zaštite i spašavanja. Ubrzo se formira Stožer zaštite i spaša-vanja koji koordinira akcijom spašavanja budući da se radi o nesreći većih razmje-ra. Kako postoji opasnost od istjecanja brodskog goriva u rijeku Dravu te do njezinog zagađenja širih razmjera saziva se i Eko stožer Županije čiji članovi izlaze na teren te utvrđuju načine sprječavanja zagađenja i eventualne sanacije ako bi zagađenje nastupilo.

Pripadnici JPVP Grada Osijeka i DIP DUZS-a gase brod i spašavaju unesre-ćene s broda korištenjem užeta i speci-jalne opreme za podizanje i spašavanje. Osječka JPVP nadalje postavlja ekološke brane preko rijeke Drave nizvodno od akcidenta kako bi se spriječilo veće one-čišćenje. U Vježbi je prvi puta upotrije-

Treći dani zaštite i spašavanja u Osijeku

Tomislav Vuko, Mladen Jurin, Goran Violić i Stjepan Simivić


Aktualnosti

43

bljen vatrogasni čamac JPVP Osijek i specijalna brana za sakupljanje onečišćenja na rije-kama koju vatrogasci odnedavno posjeduju. Dio pripadnika JPVP Grada Osijeka i Belog Manastira, uz pomoć prijenosne opreme, za-počinju s gašenjem kao i s ispumpavanjem vode koja nadire kroz ošte-ćenje na brodu. Poli-cijsko plovilo osigurava mjesto nesreće na rijeci i koordinira traženjem i spašavanjem. Spa-sioci Ronilačkog kluba Mursa iz Osijeka i ro-nioci MUP-a vrše pre-gled stupnja oštećenja brodova. Hitna medi-cinska pomoć obavlja trijažni postupak ozlije-đenih osoba. Na mjesto intervencije dolazi i specijalizirana tvrtka AEKS d.o.o. s autocisternom i opremom za uklanjanje ugljikovodika s površine vode. Pripadnici civilne zaštite PU ZiS Osijek na obali u blizini nesreće podižu šatore u kojima se organizira psi-hološka pomoć, prva pomoći i trijaža ozlijeđenih, te privremena mrtvačnica i utvrđivanje identiteta mrtvih. Podiže se i šator za stožer i informiranje javnosti. Za potrebe izviđanja i praćenja eventualnog zagađenja rijeke i za traženje unesre-ćenih u vodi koristi se sustav besposadne letjelice tvrtke PASTOR.

Cilj vježbe bio je usklađivanje djelo-vanja službi zaštite i spašavanja u gradu Osijeku kao i provjera znanja i vještina pojedinih pripadnika različitih službi. Isto tako u Vježbi su isprobana mate-rijalna sredstva i tehnika koja služi za spašavanje ljudi i imovine u slučajevima prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Si-mulacija je trajala četrdesetak minuta, a u nju su bili uključeni Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Služba za vatrogastvo, PU Osječko-baranjska, VZŽ Osječko-ba-ranjske, JVP gradova Osijek i Beli Mana-stir te DVD-i Retfala, Donji Grad, Gornji Grad i Energa Đakovo, Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, Društvo za podvodne aktivnosti Mursa, Ministarstvo mora i prometa, Lučka ka-

petanija, Služba za civilnu zaštitu, župa-nijski Eko-stožer, Hrvatske vode, AEKS d.o.o. i Hrvatski radioamaterski savez. Koordinaciju vježbe vodio je Područni ured DUZS Osijek, a detaljan i dobro pripremljen elaborat izradio je uime Službe za vatrogastvo Mladen Vinković, načelnik Odjela operative i vatrogasnog dežurstva dok je logističku potporu dala Služba za civilnu zaštitu DUZS.

Posebnu pohvalu valja uputiti čla-novima Gradskog društva Crveni križ

Osijek koji su pokazali brojnost, obuče-nost i spremnost da sudjeluju u zaštiti i spašavanju kao i smjelim osječkim vatro-gascima koji su tom prilikom pokazali izvanredna znanja u radu s alpinističko-speleološkom opremom i opremom za radove na vodi (čamac i brana) čime su zvanično započeli s novim poglavljem u razvoju vatrogasne struke.

Berislav Hengl


Aktualnosti

44 ožujak

Europa već dugi niz godina 1. ožujka obilježava Dan zaštite i spašavanja,

što je nekada bio Dan Civilne zaštite. Taj je dan i Hrvatska izabrala kao svoje sre-dišnje obilježavanje prikaza rada i aktiv-nosti na planu ukupne zaštite pučanstva i vrijedne imovine, kroz objedinjavanje ukupnog djelovanja svih službi – policije, hitne medicinske pomoći, Gorske službe spašavanja, Crvenoga križa i vatrogastva, odnosno struktura vlasti nadležnih za provođenje zaštite i organiziranje službi koje toj svrsi moraju dati posebnu važ-nost.

Na području Požeško-slavonske žu-panije Dan zaštite i spašavanja obilježen je kroz nekoliko sadržaja, pripremljenih u Područnom uredu DUZS Požega, te u suradnji sa svim subjektima zaštite i spašavanja, kao i nadležnim općinskim, gradskim i županijskim organima vlasti. Dan uoči 1. ožujka, u velikoj Županijskoj vijećnici, pod predsjedanjem župana dr. Rastislava Navratila, održana je svečana sjednica Županijskog stožera zaštite i spašavanja, uz nazočnost predstavnika svih struktura koje pojedinačno djeluju u slučaju potrebe. Tako su uz čelne ljude Županije, bili nazočni predstavnici PU, GSS-a, medicinske službe, vatrogasaca, te nažalost, veoma mali broj čelnih ljudi gradova i općina.

Poslije pozdravnih riječi i uvodnih napomena župana dr. R. Navratila, su-dionicima svečane sjednice obratio se u ime Područnog ureda DUZS Požega na-

čelnik Odjela zaštite i spašavanja Mirko Košturijak. On se posebice osvrnuo na provedene aktivnosti u minulih godinu dana, naglasivši kako su svi subjekti toga sustava dali puni doprinos ukupnoj si-gurnosti ljudi i njihove imovine na po-dručju Požeško-slavonske županije. Ta-kođer je naglasio kako su putem Centra 112 objedinjeni pozivi za sve službe, pa se distribucijom poziva na teren upućuju upravo one snage koje najučinkovitije mogu doprinijeti rješavanju nastale situ-acije. Upravo je koordinacija djelovanja temeljni uvjet za cjelovito funkcioniranje službe zaštite i spašavanja i djelotvorne učinkovitosti u svim uvjetima i u svakom trenutku.

Bitno je isto tako – istaknuo je M. Košturijak – da se izmjenama i dopu-nama Zakona od sredine prošle godine sustav počeo prilagođavati europskim normama, pa je došlo do jačanja lokalne uprave u smislu uređenja, planiranja, or-ganiziranja, fi nanciranja i provođenja za-štite i spašavanja na lokalnom području. U Županiji se organiziraju intervencijske specijalističke postrojbe, kao i jedinice opće namjene, a u narednom razdoblju valja ojačati kadrovsku i materijalnu osnovu svih tih postrojbi.

Tijekom proteklih godinu dana pro-vedene su brojne redovite, ali i izvanredne aktivnosti. Treba istaknuti dvije uspješne potrage za nestalim osobama, provedbu mjera za ublažavanje posljedica suše, organiziranje i provođenje velike vježbe

Obilježen Dan zaštite i spašavanjazaštite i spašavanja Babin vir 2007., kao i velik broj uspješnih protupožarnih in-tervencija. Djeluje se i na normativnom reguliranju sustava zaštite i spašavanja, imenovanjima odgovornih osoba, a po-sebice na osiguranju materijalne osnove u opremanju jedinica, te provode odgo-varajuće promidžbene aktivnosti.

Svakako valja naglasiti kako je sre-dišnja proslava Dana zaštite i spaša-vanja u Republici Hrvatskoj održana u Osijeku, gdje je uz svečanu sjednicu upriličen Okrugli stol na temu zaštite i spašavanja i održana velika vježba. Ne smije se zanemariti da je upravo na sve-čanosti u Osijeku pročelnik Područnog ureda DUZS Požega Cvjetko Obradović primio posebno priznanje, koje je kao jedinoj Područnoj službi u Hrvatskoj do-dijeljeno za ostvarene rezultate od strane ravnatelja DUZS Hrvatske.

Zaključni dio obilježavanja Dana za-štite i spašavanja održan je u subotu, 1. ožujka, na središnjem požeškom Trgu Svetoga trojstva. Na izložbenom pro-storu predstavljene su postrojbe koje djeluju u sustavu zaštite i spašavanja i provedena demonstracija djelovanja u slučaju potrebe. Bili su tu vatrogasci, pri-padnici GSS-a, članovi Crvenog križa, kao i stručne osobe iz Područnog ureda DUZS i Centra 112, dijeleći propagandni materijal i objašnjavajući građanima za-nimljive pojedinosti iz djelovanja službi zaštite i spašavanja.

B. O.

DIP-u Dubrovnik Godišnja nagrada DUZS

Na prijedlog povjerenstva za provo-đenje postupka za dodjele nagrada

i priznanja sudionicima zaštite i spašava-nja i odlukom ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Đura Poldrugača, Državna intervencijska postrojba Du-brovnik dobitnik je godišnje nagrade DUZS-a.

Nagradu su u Osijeku, na svečanoj sjednici u sklopu Dana zaštite i spaša-vanja preuzeli zapovjednik postrojbe DIP-a Stjepan Simović i Goran Violić, pročelnik PUZS Dubrovnik, u čijem sa-stavu djeluje DIP.

Preustrojem vatrogastva u RH 2000. g. dolazi do osnivanja Državnih inter-vencijskih postrojbi (DIP) na priobalju,

te je tada osnovan i DIP Dubrovnik. Po-strojbu čine profesionalni vatrogasci –in-struktori, s dugogodišnjim iskustvom.

Od ustrojavanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) 2005., kao krovne organizacije za zaštitu i spaša-vanje u RH, DIP Dubrovnik djeluje u sa-stavu Područnog ureda za zaštitu i spaša-vanje Dubrovnik.

DIP djeluje u raznim vrstama inter-vencija zaštite i spašavanja, posebno onih složenijih, većih i zahtjevnijih razmjera, te sudjeluje kao pomoć na području drugih zemalja po nalogu glavnog vatro-gasnog zapovjednika RH.

DIP djeluje u akcijama gašenja po-žara te koordinira gašenje sa zračnim

snagama. Tijekom požarne sezone za-povijeda na vatrogasnim dislokacijama, otocima i poluotocima, te prihvaća i raspoređuje vatrogasce s kontinentalnog dijela RH.

DIP također provodi obuku protu-požarnih namjenski organiziranih snaga OS RH, kojima daje instrukcije u gašenju većih šumskih požara. DIP je sudjelovao na više međunarodnih vježbi među ko-jima valja istaknuti najveću do sada NATO civilnu vježbu IDASSA 2007.

2007. godina posebno je bila teška za vatrogastvo u RH, a isto tako i za dje-latnike i sve one vatrogasce koji su bili dislocirani u DIP Dubrovnik. Tijekom cijele 2007. godine DIP je imao veliki


Aktualnosti

45

broj intervencija gašenja šumskih požara koji su bili velikih razmjera, a posebno bi stavili naglasak na slijedeće intervencije gdje su djelatnici DIP Dubrovnik nad-ljudskim snagama vršili gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine.

Između brojnih intervencija naročito valja istaknuti sljedeće:

poplava HE Dubrovnik,• požar u Župi dubrovačkoj,• požar na brdu Srđ,• više požara u Metkoviću,• požari u Konavlima,• požar u Hutovu i Neumu (BiH) i• sudjelovanje na najtežoj inter-• venciji u RH požaru Kornata

Zapovjednik DIP i pročelnik PUZS Dubrovnik ističu posebno dobru su-radnju sa svim profesionalnim i dobro-voljnim vatrogasnim postrojbama na području Dubrovačko-neretvanske žu-panije.

mr. Goran Violić

Muzej vatrogastva u Rijeci

Vatrogasci Rijeke prionuli su ostva-renju Projekta: Vatrogasni muzej u

Rijeci. Na inicijativu Komisije Vatroga-sne zajednice primorsko-goranske žu-panije za očuvanje baštine otpočelo se s pripremama za osnivanje muzeja. Poseb-no aktivni članovi Komisije na tom pro-jektu su Slavko Suzić i Sanjin Blažević, zapovjednik smjene, odnosno voditelj smjene Javne vatrogasne postrojbe Rije-ka, te Mladen Sćulac, zapovjednik JVP Opatija. Povod za razmišljanje o osniva-nju muzeja u Rijeci u kojem bi se prezen-tirala vrijedna povijesna građa ne samo riječkog, već i hrvatskoga vatrogastva svakako je i JVP Rijeka, koja je najstarija vatrogasna postrojba u Hrvatskoj i koja je 26, siječnja obilježila 145. obljetnicu osnivanja.

Suočeni s činjenicom da se predmeti vezani uz vatrogastvo sve više otuđuju i dolaze u privatne ruke, došli smo na ideju da bi bilo dobro osnovati muzej u kojemu bi se vatrogasna baština čuvala na primjeren način. Nedavno smo posjetili muzej u Mantovi u kojemu je izložena oprema vatrogasaca i mogu vam reći da je to jedan od najposjećenijih muzeja u Italiji. Siguran sam da bi i riječki muzej posvećen vatrogastvu bio privlačan posjetiteljima, između ostalog i Talijanima jer je tradicija riječkog vatrogastva vezana uz talijansku.Naglasio

bih i da je na ovom području vatrogastvo pratilo razvoj industrije, pa sukladno tome i ono pripada industrijskoj baštini. Tvornica papira, recimo, imala je svoje vatrogasce, no danas ne znamo što se dogodilo s tom opremom i namjera nam je prikupiti arhivsku građu Tvornice papira koja se odnosi na vatrogastvo. U tome, kao i u izradi elaborata i koncepta muzeja o kojemu razmišljamo, pomaže nam viša kustosica Muzeja grada Rijeke Nada Sabljić-Butorac, a sa svojom nakanom želimo upoznati i Odjel za kulturu Grada Rijeke.Mislimo da bi bilo dobro da se uključi i Turistička zajednica, jer doista imamo što pokazati i smatramo da bi se Rijeci isplatilo imati jedan takav muzej – ističe Slavko Suzić.

Voditelj smjene riječkog JVP-a Sa-njin Blažević, ujedno i zapovjednik DVD-a Halubjan u Viškovu, podsjeća da je u Varaždinu 1994. godine otvoren Muzej hrvatskog vatrogastva, koji se ipak uglavnom temelji na lokalnoj varaždin-skoj zbirci. U Tehničkom muzeju u Za-grebu također postoji Odjel vatrogastvu, a razni predmeti razbacani su i po etno-grafskim zbirkama, od kojih su neke pri osnovnim školama i bez sustavne regi-stracije. Zbog takve situacije mnogi pred-meti završili su u privatnim kolekcijama, ili su bačeni ili čekaju na prašnjavim tavanima da ih netko pronađe.Privatnu zbirku vatrogasne opreme posjeduje

i Sanjin Blažević, a predmeti koje je sakupio jednom bi trebali biti izloženi u riječkom muzeju. Vrijedne vatrogasne kacige, sablje, sjekire, vozila i pumpe, ali i zastave, medalje, or-deni i slično, samo su dio bogate zbirke budućeg muzejskog postava. U dvorištu riječkog JVP-a čuva se, na primjer, atrak-

tivna vatrogasna kočija iz 1887. godine. Dugu tradiciju vatrogastva ima i Opatija, čije je Dobrovoljno vatrogasno društvo sačuvalo dio vatrogasne prošlosti, iz-među ostalog dvije vatrogasne kočije s kraja 19. stoljeća. Prema riječima zapo-vjednika JVP-a Opatija Mladena Šćulca povijest opatijskog vatrogastva također bi našlo svoje mjesto u muzeju vatroga-stva u Rijeci. U kratkim crtama povijest hrvatskog vatrogastva iznio je Hinko Mance, zamjenik zapovjednika JVP-a Rijeke, koji je podsjetio da DVD Sušak djeluje od 1899. godine, a još starija društva imaju Delnice i Fužine. Zbog povijesnih razloga i čestih smjena vlasti na ovim prostorima, mnogo je vrijednih predmeta zauvijek izgubljeno. Svaki novi osvajač uništavao je arhive, no poneki primjerak vatrogasne opreme iz austro-ugarskih vremena i razdoblja kad je Ri-jeka bila pod Italijom ipak su sačuvani.

Kad je riječ o mogućem prostoru bu-dućeg muzeja vatrogastva u Rijeci, naši sugovornici smatraju da bi kotlovnica bivše tvornice bila idealna. Stvarnom muzeju, ukoliko do njegove realizacije dođe, prethodit će virtualni muzej koji je pokrenula Hrvatska vatrogasna zajednica i u koji se otpočelo puniti arhivsku građu i predmete iz povijesti vatrogastva.


Aktualnosti

46 ožujak

Međunarodna vatrogasna vježba u Mađarskoj

U malom Mađarskom gradu Balaton-foldvarra kod jezera Balaton održan

je sastanak Povjerenstva za međunarod-nu vatrogasnu vježbu pod imenom “Ba-laton 2008.”. Nazočni su bili predstavnici Republike Mađarske koje je predvodio Heizler Gyorgy, i predstavnici Republike Hrvatske koje je predvodio pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Dar-ko Lovrić. U Hrvatskoj delegaciji bili su: Ivica Markač, zapovjednika protupožar-ne eskadrile, Slavko Tucaković, vatro-gasni zapovjednik VZ Koprivničko-kri-ževačke županije, Ivan Skec, pročelnika Područnog ureda DUZS Koprivnica i Milan Penzara, djelatnik JVP Grada Ko-privnice.

Na sastanku je utvrđeno da će se Vježba održati 13., 14. i 15. svibnja ove godine. Za 13. svibnja predviđen je do-lazak kanadera i helikoptera u Republiku Mađarsku, te pripadnika intervencijske postrojbe i glavnog stožera koji će biti smješten u zračnoj luci i bazi Balatonfol-dvarra. Istoga dana održat će se i probne vježbe kanadera i helikoptera na jezeru Balaton.

Vježba će se odvijati na više lokacija i sadržavati će više elemenata protupo-žarnog i inog djelovanja predviđenih planom vježbe. Od šumskog požara i požara otvorenog prostora do izlijevanja

opasne tvari koja je nastala uslijed su-dara dviju cisterni. Gasit će se požari sa zemlje i iz zraka, mjeriti koncentracije opasnih i otrovnih plinova specijalnim vatrogasnim vozilom, evakuirat će jedno naselja (osnovne škole), i desantirati va-trogasne intervencijske snage. U vježbu će se uključiti snage RH s 11 vatrogasnih vozila i 33 vatrogasca.

- Očekujemo da će na vježbi biti pri-sutan veliki broj gledatelja koji će imati

priliku vidjeti na djelu brzinu, spretnost i učinkovitost hrvatskih vatrogasaca u vježbi sa svojim mađarskim kolegama, istaknuo je Slavko Tucaković jedan od začetnika i pobornika Međunarodne vježbe.

Na fotografi ji detalj sa sastanka hr-vatske i mađarske delegacije u Balaton-foldvarra

D. Rendić

Petnaestak izmjena i dopuna pojedi-nih zakonskih propisa, uglavnom

usmjerenih na bitna fi nancijska pitanja, predloženo je od strane čelništva Hr-vatske vatrogasne zajednice. Ima i nekih tehničkih pitanja, kojima bi se uredilo djelovanje ukupnog vatrogastva u Repu-blici Hrvatskoj, ali za većinu pripadnika vatrogasnih postrojbi u najvećem broju županija bitne su četiri ključne predlo-žene izmjene i dopune, a one se odnose na ravnopravniji položaj svih županija u fi nanciranju profesionalizma i dobro-voljnosti. O tim su se izmjenama i dopu-nama jednoglasno izjasnili i najodgovor-niji predstavnici društava i zajednica u Požeško-slavonskoj županiji. Posebno je važno naglasiti da je upravo tim fi nancij-skim pitanjima poklonjena pozornost i proteklih godina, ali različitim lobijskim

Osigurati ravnopravnosti drugim ‘marifetlucima’ to jednostvno nije moglo proći’. Sada se na tome teme-lje i prijedlozi najviših institucija vlasti, pa valja očekivati da će konačno prevla-dati razum i osigurati ravnopravniji po-ložaj svih struktura u vatrogastvu naše domovine.

Kada je riječ o prijedlozima izmjena i dopuna zakonskih propisa, ponajprije se to odnosi na četiri ključna pitanja – po-vratak PDV-a, raspodjelu sredstava koja za zaštitu šuma izdvajaju Hrvatske šume, ravnomjerniju raspodjelu novca iz Pro-računa Hrvatske na sve gradove i općine, te raspodjelu sredstava iz premije osigu-ranja. Svaku od tih očekivanih promjena valja i malo pojasniti.

Plaćanje PDV-a zakonski je utvrđeno, ali i predviđen je povrat. Do sada je bilo više izmjena i dopuna toga propisa, pa su upravo vatrogasna društva ‘zakinuta’, jer

je omogućen povrat PDV-a pri nabavci opreme i materijala, dok na obavljene usluge povrata nije bilo. To znači da je ulaganjem više stotina tisuća kuna u iz-gradnju spremišta, u kapitalni popravak vozila i za neke druge usluge, onemo-gućen povrat PDV-a. Sada se predlaže, a očekivanja su i da će to Vlada i Sabor napokon prihvatiti, da se povrat PDV-a omogući za uložena sredstva pri nabavci vozila i opreme, za kupljeni materijal, ali i za plaćene usluge. Drugi dio se odnosi na raspodjelu sredstava iz premije osi-guranja, jer su ukupni iznosi uplaćivani i korišteni isključivo u mjestima sjedišta pojedinih tvrtki. Konkretno, to znači da je INA sa sjedištem u Zagrebu odgova-rajući iznos uplaćivala samo u Zagrebu, dok ostala područja, a koja također ‘brane i opslužuju vatrogasci’ na terenu nisu dobivala ništa. Sada se to želi rav-


Aktualnosti

47

nomjernije raspodijeliti po županijama u kojima će iznos premije osiguranja biti usmjeren u zajednice i društva na tomu području. Dodatni je prijedlog da se za početak svi novci iz premije osiguranja objedinjavaju na posebnom računu HVZ-a i prema odgovarajućim kriteri-jima usmjeravaju u svaku županiju. To će za male i siromašne županije značiti dodatni namjenski prihod, kojega do sada nije bilo, a obveza je usmjeriti novce u opremanje vatrogastva.

Što se tiče izdvajanja Hrvatskih šuma po dosadašnjim kriterijima sva priku-pljena sredstva u iznosu od preko deset milijuna kuna usmjeravana su u sedam priobalnih županija. Kao da u ostalom dijelu Hrvatske nema šumskih površina s vrijednim sastojinama. Sada bi se to pro-mijenilo, pri čemu bi se izradili posebni kriteriji, prema kojima bi odgovarajuće iznose dobile praktički sve županije. U tim kriterijima vodilo bi se računa o ukupnim šumskim površinama, ugrože-

nosti od požara, te vrijednosti šuma, pa bi i kontinentalne županije, u kojima se izuzetno puno skrbi o zaštiti šuma od požara, dobile odgovarajuća sredstva.

Možda najznačajnije izmjene i do-pune odnose se na preraspodjelu novca koji su do sada isključivo dobivali gra-dovi i općine u kojima su ustrojene pro-fesionalne vatrogasne postrojbe. U prin-cipu riječ je o najbogatijim gradovima i općinama u tek šezdesetak sredina, dok preostalih petstotinjak gradova i općina s te osnove nije dobivalo niti jednu kunu. To znači da su ‘bogati’ dobivali, a ‘siro-mašni’ su se i nadalje morali snalaziti kako znaju i umiju. Prijedlog te izmjene i dopune zasniva se na odredbama Ustava Republike Hrvatske da su sva područja jednako odgovorna za sustav zaštite od požara na svome području i doista nije logično da netko dobiva ‘kruha preko pogače’, dok je drugima onemogućeno da ravnomjerno koriste namjenska sred-stva za vatrogastvo. Istina, velikih otpora

ima i bit će ih, jer povlašteni se ne žele odreći svojih pogodnosti, ali će zasi-gurno – ukoliko se takav model prihvati – i oni biti prisiljeni ‘uklopiti se’ u mjere ravnopravnosti. To će značiti da oni koji su imali ‘velike apetite’, nesrazmjerno se širili kroz brojnost profesionalnih po-strojbi, neće više moći nekontrolirano trošiti novac. Morat će se uklopiti u iznose koji će im prema posebnim kri-terijima pripadati. S druge strane, oni koji su bili razumniji, štedljiviji i skro-mniji, imat će mogućnost da iz dijela toga novca, uz već uobičajene iznose iz lokalnih proračuna, porade na jačanju materijalne, kadrovske i organizacijske sposobnosti društava i zajednica, jer će raspolagati s više novca nego do sada.

Te četiri bitne naznake drugačijega promišljanja u pogledu fi nanciranja uku-pnog hrvatskog vatrogastva, napokon će osigurati daleko ravnopravniji položaj malih i velikih.

Boris Ožanić

Neprimjereno fi nanciranje vatrogastva

Govoreći o nepravednom i neko-rektnom fi nanciranju vatrogastva

u Hrvatskoj Velibor Topolovec, tajnik DVD-a Novi Vinodolski na Skupštini tog Društva rekao je: “Iako će nam mož-da neki zamjeriti što iz godine u godinu ponavljamo, ali i nadalje smo uvjereni u nepravdu koja naš grad i naše vatroga-stvo prati kada je u pitanju fi nanciranje s razine Države.

Da nije žalosna, bila bi smiješna či-njenica da Država pomaže bogatim gra-dovima, a male gradove, poput našeg, ostavlja da se sami brinu za svoje vatro-gastvo koje nije ništa manje uspješno od onog profesionalnog. Sve su naše intervencije odrađene apsolutno pro-

fesionalno u kratkom vremenu i s mi-nimalnim posljedicama. Ponovno ću se zapitati: zar Rab i Cres nisu hrvatski otoci isto kao Krk i Lošinj. Zar Otočac nije hrvatski koliko i Gospić, zar Čabar, Vrbovsko i Ravna Gora nisu isto hrvatski koliko Delnice. I na koncu zar Novi Vi-nodolski nije u istoj Državi u kojoj je Crikvenica, jer Crikvenica za svoje va-trogastvo dobiva preko 2 milijuna kuna godišnje od Države, a Novi Vinodolski niti jednu jedinu lipu.

Sretna je okolnost da naše dobro-voljno vatrogasno društvo uživa maxi-malno uvažavanje od svih struktura vlasti koje su do sada vodile naš grad. Uz sva redovna izdvajanja za učinko-

vitu vatrogasnu djelatnost u Gradu, garnitura aktualne vlasti ušla je i u rje-šavanje dva velika projekta koja su ne-ophodna za daljnji razvoj vatrogastva, a to su izgradnja novog Vatrogasnog doma i nabavka novog vatrogasnog vo-zila. U proračunu Novog Vinodolskog za 2008.godinu za vatrogastvo je osigurano 2.300.000,00 kn. Svojim radom i zalaga-njem naša postrojba, članstvo i mladež pokušavaju zadržati ukazano povjerenje i opravdati sredstva koja se u nas ulažu.

Iskreno se nadamo da će državne strukture konačno progledati kada je u pitanju ravnomjerno i pošteno fi nanci-ranje operativnog vatrogastva.

Posjet nuklearnoj elektrani Paks

Suradnja na županijskoj razini izme-đu vatrogasnih zajednica Osječko-

baranjske i mađarske Županije Baranya (Baranya Megyei Tuzoltoszovetseg) traje već dugi niz godina. Potpisivanje i raz-mjena Sporazuma između dvije vatroga-sne zajednice objavljeno je u Sigetvaru u Republici Mađarskoj, 26. svibnja 2001. godine.

Nakon mnogobrojnih aktivnosti ti-jekom protekle godine, koje su se ogle-

dale kroz međusobna sudjelovanja na vatrogasnim natjecanjima, vatrogasnim vježbama, stručnim savjetovanjima i tehničkim pomoćima prilikom visokih vodostaja Drave i Dunava, početkom 2008. godine vatrogasci Baranya Megye pozvali su vatrogasce Osječko-baranjske županije u obilazak nuklearne elektrane Paks.

NE Paks udaljena je od hrvatske granice 75 km, a zračna linija do Belog

Manastira je 90 km, a do grada Osijeka 120 km. Instalirani kapacitet te elektrane je 1900 MWe i ona je presudna za do-bivanje električne energije u Mađarskoj budući da obuhvaća 40% ukupne proi-zvodnje električne energije. Elektrana se rasprostire na površini od 400 ha i sastoji se od 4 nuklearna reaktora od kojih svaki ima kapacitet od 475 MWe. U planu je proširenje kapaciteta s još jednim nukle-arnim reaktorom.


Aktualnosti

48 ožujak

Prilikom posjeta domaćin nas je upoznao s poviješću izgradnje elektrane kao i o tehničkim podacima vezanim za proizvodnju električne energije. Prvi re-aktor pušten je u pogon 1982. godine, pa su zatim otvarani 1984., 1986. i 1987. go-dine. Nakon obilaska same proizvodnje unutar elektrane organiziran je posjet va-trogasnoj postrojbi koja se nalazi u krugu elektrane. Postrojba je počela s radom 1992. godine i danas je u njoj uposleno 73 vatrogasca. To je najbolja opremljena postrojba u Republici Mađarskoj i svi vatrogasci održavaju vrlo visoki stupanj fi zičke i psihičke pripremljenosti.

Nakon posjeta zahvalili smo doma-ćinu na otvorenosti kojom nas je primio i dopustio da saznamo nešto posve novo o čemu bi vatrogasci morali biti pot-puno upoznati kako bi znali i adekvatno reagirati u slučaju nuklearnih nesreća. Osobito one postrojbe koje se nalaze u blizini ovakvih postrojenja. (U idućem broju donosimo tekst o nuklearnim ne-srećama).

Dražen Hećimović

120 godina DVD-a Grubišno Polje

U subotu 17. studenog 2007. godine pod pokroviteljstvom grada Gru-

bišnog Polja vatrogasci DVD-a Grubiš-no Polje svečano su obilježili 120 godina svoga uspješnog rada.

U prostorijama Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman u Grubišnom Polju održana je svečana sjednica povodom velikog jubileja. Sve-čanosti su bili nazočni predstavnici 25 vatrogasnih društava, gradonačelnik Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh, tajnik Hrvatske vatrogasne zajednice Gabriel

Špehar, predsjednik i zapovjednik Vatro-gasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Đuro Petrić i Željko Jambrek, direktor Vatroprometa Nenad Radojčić, te mnogobrojni predstavnici ustanova i privrednih organizacija.

Predsjednik DVD-a Grubišno Polje Ivan Krajačić pozdravio je nazočne, a tajnik DVD Grubišno Polje Nenad Ma-tijašević o dugom povijesnom putu gru-bišnopoljskih vatrogasaca upoznao je nazočne goste i članove DVD-a.

Kao najznačajniji događaji u dugoj

povijesti navedeni su: nabava ručne vozne štrcaljke 1891. godine i proslava 40 godina postojanja DVD Grubišno Polje 1927. godine. Najveći uspjeh i šezdese-togodišnja želja članova DVD Grubišno Polje rezultirala je gradnjom vlastitog vatrogasnog doma od 1951. do 1958. godine s dvadesetpetmetarskim tornjem

ukupne površine 500 m2

. Zgrada ima jedan kat, dvije garaže, dvoipolsobni stan i nekoliko prostorija. Članovi su ga sami izgradili uz utrošenih 43000 radnih sati. 1965. godine kupuje se prva a 1982. druga vatrogasna cisterna. Proslava 100 godina DVD Grubišno Polje održana je 1987. godine uz svečani mimohod i ve-liku javnu vježbu.

Tajnik VZG Grubišno Polje i za-povjednik DVD Grubišno Polje Ivica Sokolić upoznao je nazočne sa stanjem obučenosti i opremljenosti članstva, kao i sa stanjem vatrogasne tehnike. DVD Grubišno Polje ima 61 člana, od kojih 3 vatrogasna časnika, jednog višeg po-časnog vatrogasnog časnika, 26 vatro-gasnih dočasnika i 18 pripadnika vatro-gasne mladeži.

Slavljenicima je čestitao gradona-čelnik Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh te im uručio Povelju Grada Grubišno Polje. Tajnik HVZ Gabriel Špehar predao je u ime HVZ povelju s plaketom Mirka


Aktualnosti

49

Kolarića. Istom prigodom gradonačelnik je uručio predsjedniku DVD Grubišno Polje zastavu poželjevši Društvu mnogo uspjeha u budućem radu.

Na svečanoj sjednici uručene su va-trogasne spomenice HVZ za 50 godina rada u vatrogastvu Malounek Zdravku i Herman Vjekoslavu.

Zlatne medalje primili su Trandler Franjo, Trandler Josip, Palko Željko, Ma-lounek Zdravko, Herman Vjekoslav, So-kolić Ivica i Matijašević Nenad.

Srebrne medalje primili su Koruc

Ivica, Kisela Ivan, Zita Vlado, Tuček Vla-dimir, Toth Šandor, Bernat Zlatko i Do-brinčić Zlatko.

Brončane medalje primili su Kovač Goran, Novotny Darko, Pretula Marko, Martinović Zoran, Kanjski Slavko, Pre-tula Ivan, Vereš Goran, Krajačić Ivan, Bu-kovac Mario, Polić Tomislav, Matijašević Miroslav, Petak Adela, Ružička Zdenko, Herout Vlado, Čoić Dražen, Šamu Da-nijel, Poljak Damir i Poljak Pero.

Nakon završetka svečane sjednice u Župnoj crkvi Sv. Josipa održano je misno

slavlje i posveta zastave koje je predvodio velečasni Imbro Valjak. Po završetku mise gosti i članovi DVD Grubišno Polje u Vatrogasnom domu upoznali su se sa spomen sobom DVD Grubišno Polje u kojoj se nalaze dragocjeni dokumenti i slike iz vatrogasne povijesti Društva.

Na fotografi ji s lijeva na desno: Nenad Matijaševć, Ivan Krajačić i Ivica Sokolić

Nenad Matijašević

Posljednji pozdrav Ivanu Košaku

U Belom Ma-nastiru je

u 61 . godini ži-vota 17. siječnja 2008. godine na-kon duge i teške bolesti preminuo dugogodišnji član DVD-a Beli Ma-nastir Ivan Košak.

Rođen je 10. siječnja 1947. godine u mje-stu Belica u Međimurskoj županiji. Kao osnovnoškolac došao je s roditeljima u Baranju poslije Drugog svjetskog rata i tu pronašao novi dom. Prve poslovne korake otpočeo je sa sportašima u ta-dašnjoj sportskoj ustanovi SOFK-i kao tajnik. Uspostavljanjem samoupravnih interesnih zajednica 1976. godine obav-ljao je poslove tajnika SIZ-a stanovanja u kojim poslovima je prepoznat kao vr-hunski stručnjak. Od značajnijih funk-cija obavljao je poslove predsjednika Mjesne zajednice Belog Manastira, a u vrijeme Domovinskog rata u Čakovcu 1991. godine osniva Zavičajno društvo

Međimuraca, koje je pružilo utočište svi-ma koje je zadesila ratna oluja, ljudima svih narodnosti, s prvom toplom riječi, prvom utjehom. Želja za povratkom u Baranju ostvarila mu se 1997. godine i već tada je organizirao uspostavu Fonda u stambenom gospodarstvu. Zahvalju-jući njegovim nastojanjima registrirano je trgovačko društvo Stanouprava d.o.o. Beli Manastir. Kao direktor tog društva postigao je izuzetne uspjehe u očuvanju stambenog fonda i zaštiti najmoprimca i za to nagrađen priznanjima najuspješniji poduzetnik 2001. godine od Zavoda za poslovno istraživanje RH te plaketu naj-uspješniji poduzetnik za 2005. godinu od Instituta Biznis Inteligent iz Zagreba.

Sa svojim vatrogasnim korijenima koji potiču iz rodnog Međimurja, počeo je kao vatrogasac u Luču 1963. godine, te ga je njegov vatrogasni duh vodio sve do posljednjeg dana života. Obnašao je dužnost predsjednika DVD-a Beli Ma-nastir od 1985. Bio je tajnik DVD-a Beli Manastir (1989.-1991), osnivač i tajnik prvog SIZ-a protupožarne zaštite općine

Beli Manastir, član Predsjedništva bivšeg Vatrogasnog saveza općine Beli Manastir kao i predsjednik VZ Baranja od 1999. godine, dopredsjednik VZŽ Osječko-ba-ranjske županije te član Skupštine HVZ. Radio je na razvoju suradnje vatrogasaca Hrvatske i Mađarske, posebice između Grada Mohača i Belog Manastira kao i Županije Baranya i Osječko-baranjske županije. Tijekom okupacije Baranje do njene mirne reintegracije sudjelovao je u ponovnom pokretanju rada vatroga-snih društava, Javne profesionalne vatro-gasne postrojbe i Vatrogasne zajednice u Baranji. Za svoj rad odlikovan je vi-sokim odličjima: Brončanom medaljom (1978.), Srebrnom medaljom (1999.), Zlatnom medaljom (2003.), Poveljom i plaketom s likom Đure Deželića.

Nad njegovim odrom u ime svih va-trogasaca Baranje od Ivana se oprostio toplim riječima njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik Franjo Bartolić, zapo-vjednik VZ Baranja.

Stjepan Kožić

Kipovi sv. Florijana u Zagorju

U proteklom vremenu druženja s mnogim vatrogasnim društvima u

hrvatskom zagorju, naišli smo i na pita-nja npr. “gdje bi si mogli nabaviti kipić Sv. Florijana?”. A upravo stoga što nam se blagdan Sv. Florijana bliži, jer svibanj će doći začas, pokušali smo se raspitati o tome gdje se prigodni kipovi mogu na-baviti.

U svom svakodnevnom novinar-skom poslu došli smo do podatka o jednom obiteljskom obrtu u srcu naj-većega marijanskog svetišta, onoga u

Mariji Bistrici. Obiteljski obrt Gimeka svoju tradiciju lijevanja obojenih me-tala njeguje već dvadesetak godina. Josip Ivak, kao najstariji majstor toga zanata, tim se poslom bavi već tride-setak godina.

– Pa, ja sam desetak godina radio u ljevaonici u Zlatar Bistrici, da bi se nakon početnih iskustava i učenja od-lučili na svoj, obiteljski posao u Ma-riji Bistrici – rekao nam je Josip, koji svoje iskustvo već prenosi na svoga sina Roberta.

– Osim drugih vrsta naših proi-zvoda, u tih smo dvadesetak godina proizveli podosta kipova Sv. Florijana, uglavnom za vatrogasna društva i za-jednicu u Mariji Bistrici, no, kako su oni zadovoljni našim radovima, počeli su upiti i s drugih strana – rekao nam je Robert Ivak, vlasnik obrta Gimeka.

Da bi se uvjerili u kvalitetu nji-hovih proizvoda, prisustvovali smo i procesu proizvodnje.

– Prvo se izrađuje model u kalupu s pijeskom, gdje dobivamo tzv. otisak


Aktualnosti

50 ožujak

od pijeska. Zatim, rezultat toga je šu-pljina koja se puni vrućom talinom aluminija, ali i drugim materijalima, kao što su bronca. Isto tako, kipove možemo napraviti i od poliestera, ali onda kipove lijevamo u silikonskoj gumi – objašnjava nam Robert. Otac i sin, Josip i Robert objašnjavaju nam također kako je potrebno oko mjesec dana da bi kip bio spreman za ispo-ruku. – Inače, naši se kipovi sv. Flo-rijana boje njegovim tradicionalnim bojama. Dakle, u crvenoj. No, mi ga možemo obojiti i drugim bojama. Sve po želji – rekli su nam Josip i Robert. U njihovoj obiteljskoj radionici u Ma-

riji Bistrici mogli smo tom prilikom pogledati i ostale proizvode koje oni izrađuju za zagorske vatrogasce, kao što su vatrogasne sjekirice, privjeske za ključeve, modele plaketa i drugo. Naravno, kipove sv. Florijana izrađuju u svim veličinama i kao što smo spo-menuli, od različitih materijala. Više informacija možete saznati na In-ternet adresi www.gimeka-ljevaona.hr, a možete im i pisati na e-mail adresu: [email protected].

Dean Stulić


Zakoni i propisi

51

VATRU GASI – BRATA SPASI, ALI PRIJE TOGA VODNI DOPRINOS (DRŽAVI) PLATI!

Da bi vatru gasili i brata spasili prije svega neophodno je da izgra-dimo i nove (suvremene) vatrogasne domove, garaže odnosno

spremišta koji će zamijeniti naša stara zdanja u kojima radimo u nea-dekvatnim uvjetima. A da bi za te objekte dobili građevinsku dozvolu uvjetovani smo (od 16. veljače 2006.) plaćanjem visokih iznosa vod-nog doprinosa kao novog javnog davanja (ako vam je jednostavnije či-tajte: nameta) i to ni manje ni više nego našoj državi za koju obavljamo vatrogasnu djelatnost koja je kao stručna i humanitarna djelatnost, vjerovali ili ne, od njezinog interesa.

Stoga pokrećem inicijativu (kad to već nije predviđeno Uredbom o visini vodnog doprinosa) da se u članku 49. Zakona o vatrogastvu doda novi stavak 3. koji bi glasio:

„Jedinice lokalne samouprave, dobrovoljna vatrogasna društva i javne vatrogasne postrojbe oslobađaju se od plaćanja vodnih na-knada (vodnog doprinosa i naknade za uređenje voda) propisanih Zakonom o fi nanciranju vodnog gospodarstva.“

Obrazloženje inicijative

Zakonom o fi nanciranju vodnog gospodarstva (NN br.107/95, 19/96, 88/98, 150/05; u nastavku: Zakon) propisana je obveza plaćanja

vodnog doprinosa. Navedeni se doprinos plaća na gradnju građevina, sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa (NN 14/06, 35/06 i 39/06) koju donosi Vlada Republike Hrvatske, a obveznici su investitori u smislu propisa o gradnji.

Osnovica za plaćanje doprinosa je prostorni metar stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz čl. 2 ili 3 čl. 5b Zakona, odnosno, razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine stvarnog obujma nove građevine, odnosno, razlike iz-među stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nado-građuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.

Za prometnice i druge otvorene građevine: osnovica je četvorni metar tlocrtne površine.

Za produktovode i druge vodove: osnovica je dužni metar.Obračun i naplatu obavljaju Hrvatske vode, a plaća se temeljem

rješenja.Zbog burne reakcije javnosti u Republici Hrvatskoj, Uredbom

o izmjeni Uredbe o visini vodnog doprinosa (NN br. 35/06) izmi-jenjena je visina vodnog doprinosa te visina navedenog doprinosa trenutno iznosi:

Tarifni br. Osnovica Jedinica Zona A Zona B Zona C

1. Poslovne prostorije,osim proizv.pogona m3 70,00 42,00 21,00

2. Stambene građevine za stalno stanovanje: m3

a)Obiteljske kuće do 400 m2 30,00 20,00 7,50b)Ostale stambene građ. za stalno stan. 4,00 28,00 10,50

3. Stambene građevine za povr. stan. m3 56,00 35,00 17,504. Objekti društvenog stand. i religijski objekti m3 17,50 10,50 3,505. Proizvodni pogoni m3 12,50 7,50 2,506. Prometnice m2 4,90 1,40 0,707. Produktovodi M 10,50 7,00 3,508. Telekomunikacijske kanalizacije M 21,00 14,00 7,009. Otvorene poslovne građevine m2 35,00 21,00 7,00

10. Druge otvorene građevine m2 17,50 10,50 3,50Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina za koje se zahtjev

za izdavanje građevinske dozvole podnosi od 16. veljače 2006. pa nadalje. Izdavanje građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog projekta uvjetovano je plaćanjem vodnog doprinosa.Vodni doprinos se plaća u 3 zone:

Zona A - Zagreb i zaštićeno obalno područje mora,� Zona B - ostalo područje Hrvatske,� Zona C - područja posebne državne skrbi.�

Naknada za uređenje voda

Naknada za uređenje voda još je jedan namet još ljepšeg naziva (prije: slivna vodna naknada) plaća se na:

poslovni prostor koji je namijenjen obavaljanju gospo--

darskih i drugih djelatnosti, uključujući djelatnosti ne-profi tnih osoba, te tijela Republike Hrvatske, jedinica po-dručne i lokalne samouprave,stambeni prostor, uključujući kuće za odmor i garažni - prostor,izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište,- objekte komunalne infrastrukture, na sportske objekte i - druge nekretnine u javnoj uporabi,zemljište pod prometnicama, te pod dalekovodima i pro-- duktovodima,šume i šumsko zemljište,- zemljište koje pripada pomorskom dobru na koje je izdana - koncesija.

Ovu naknadu (koliko ih samo ima) plaćaju pak vlasnici ili drugi nositelji ovlasti korištenja ili upravljanja nekretninama. (Tarifa na-knade za uređenje voda namjerno se izostavlja jer ne predstavlja značajno fi nancijsko opterećenje kao što je to slučaj kod vodnog do-prinosa).

Inicijativu za dopunu članka 49. stavka 3. predlažem s razloga jer se na području Republike Hrvatske vrlo rijetko grade nove gra-đevine (vatrogasni domovi, garaže, spremišta i sl.) u svrhu obavljanja vatrogasne djelatnosti propisane člankom 1. Zakona o vatrogastvu. Kao investitori u pravilu se pojavljuju jedinice lokalne samouprave, dobrovoljna vatrogasna društva ili javne vatrogasne postrojbe a ko-jima je plaćanje vodnog doprinosa (od 16. veljače 2006.) dodatno fi -nancijsko opterećenje (uz ionako skupu tehničku dokumentaciju) te u praksi iznosi i nekoliko desetaka tisuća kuna (ovisno o volumenu građevine).

Nadalje, dopunu predlažem i stoga što je Uredba o visini vodnog doprinosa izrazito restriktivnog karaktera jer određena oslobađanja od plaćanja vodnog doprinosa Uredbom uopće nisu predviđena od-nosno propisana. Navedeni objekti (vatrogasni domovi) mogli bi se svesti pod tarifni broj 4 jer u smislu Uredbe izraz »Objekti društvenog standarda i religijski objekti« su škole i druga učilišta, ustanove za predškolski odgoj, dječji vrtići i dnevni boravci, bolnice, klinike, poliklinike i domovi zdravlja, objekti studentske prehrane, objekti javne prehrane (javne kuhinje), muzeji i vjerski hramovi. Zatvoreni poslovni prostori koji su namijenjeni obavljanju drugih djelatnosti osim gospodarskih, uključivo djelatnosti neprofi tnih osoba, te tijela Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) samouprave i

jedinica lokalne samouprave izjednačeni su s objektima društvenoga standarda i religijskim objektima“.

Napose, svima nam je poznato da je odredbom stavka 2. članka 1. Zakona o vatrogastvu propisano da je „vatrogasna djelatnost stručna i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku“ a stavkom 2. članka 6. istog Zakona da su „dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice od interesa za Republiku Hrvatsku“.

Dosljedno navedenom, dopuna stavka 3. članka 49. Zakona o va-trogastvu predlaže se navedenom odredbom stimulirajućeg karktera i između ostalog što javna davanja (vodni doprinos i naknadu za uređenje voda) ne bi trebali plaćati oni subjekti koji imaju zakonsku obvezu obavljati stručnu i humanitarnu djelatnost od državnog inte-resa kao što je vatrogasna.

Milan Šulter


Najave

52 ožujak

Povjerenstvo za natjecanja, što je održano 28. veljače 2008. utvrdilo je sljedeće odluke:

5. Državno natjecanje vatrogasne mladeži Hr-• vatske održati će se u Makarskoj od 16. do 18. svibnja ove godine. Sve vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba dužne su prijaviti broj natjecateljskih desetina koje će sudjelovati na natjecanju vatrogasne mladeži i to 10 članova mladeži i 2 voditelja po desetini u Hrvatsku va-trogasnu zajednicu i zapovjedniku VZ Splitsko-dalmatinske županije. Sve vatrogasne zajednice županija i Grada Za-• greba koje nisu u prošloj 2007.g. održale izlučna županijska natjecanja, dužna su to učiniti do 15. travnja ove godine.Državno natjecanje odraslih održati će se u • Splitu. Predložena su dva termina i to do 27. do 29. rujna i 03. do 5. listopada. Točan datum odr-žavanja objavit će se u sljedećem Vatrogasnom vjesniku.Održavanje 3. KUP-a HVZ-a organizirati će se • na slijedeći način tako da se do kraja ožujka mje-seca održi sastanak predsjednika povjerenstva s predstavnicima domaćina KUP-a HVZ-a. Ter-mini održavanja su:

2. KUP Dalmacije i 1. kolo 3. KUP-a � HVZ-a - 31. svibnja 2008.- mjesto odr-žavanja još nije defi nirano29. Memorijal «Mirka Kolarića» i 2. kolo � 3. KUP-a HVZ-sa - u subotu 07. lipnja 2008.g. u Varaždinu,11. Memorijal «Gjure Stjepana Deželića» � i 3. kolo 3. KUP-a HVZ-a u nedjelju 15. lipnja 2008.g. u Ivanić Gradu25. KUP Posavine i 4. kolo 3. KUP-a � HVZ-a – u subotu 30. kolovoza 2008.g. u Desnom Trebarjevu,6. KUP Grada Đakova i 5. završno kolo � 3. KUP-a HVZ-a u subotu, 13. rujna 2008. u Đakovu.

Seminari za dosadašnje vatrogasne suce kao i • ispiti za nove održat će se poslije Državnog na-tjecanja odraslih, tj. krajem 2008.g. i početkom 2009.g. radi usklađivanja i eventualnih izmjena Pravilnika CTIF-a i početka novog ciklusa na-tjecanja.

Za vatrogasne suce koji će biti određeni za su-• đenje na državnim natjecanjima i 3. KUP-u HVZ-a održat će se seminari. Za dosadašnje va-trogasne suce slične seminare mogu organizirati i vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba prije početka natjecateljske sezone.

Povjerenstvo za natjecanja HVZ-a donijelo je za-ključak da za produženje statusa vatrogasnog suca treba svaki sudac zadovoljiti članak 13. Pravilnika o polaganju ispita za vatrogasnog suca. Prije početka održavanja se-minara za vatrogasne suce potrebno je dostaviti popis vatrogasnih sudaca i potvrdu o suđenju na pojedinim na-tjecanjima u razdoblju od zadnje provjere putem preslike članske knjižice ili rasporeda sudaca na spomenutim natjecanjima. Obavijest Povjerenstva za natjecanja svim sucima koji žele produžiti status vatrogasnog suca da se uključe u rad natjecateljskih desetina kao suci, natjecatelji ili voditelji.

Obvezno je prisustvovanje seminaru za produženje statuta vatrogasnog suca. Testiranja za dosadašnje va-trogasne suce neće se provoditi.

Sva pojašnjenja daje predsjednik Povjerenstva-Mijo Brlečić.

1. Vatrogasna natjecanja u 2008.i ispiti za vatrogasne suce

2. Memorijal Marije Badl – Krapinske Toplice

I ove godine DVD Krapinske Toplice organizira natjecanje u spretnosti rukovanja sa starim vatrogasnim kolima, koje će

se održati u subotu 10. svibnja ove godine. Na natjecanju mogu sudjelovati sva društva koja posjeduju stara vatrogasna vozila, ali i ako ne posjeduju, mogu se natjecati na vozilu u vlasništvu DVD-a Krapinske Toplice koja su stara 138 godina.

Prijave se primaju do 1. svibnja ove godine uz koti-zaciju od 450 kuna. Svaki sudionik dobiva medalju i pri-godno priznanje, najstarija ekipa dobiva pehar, najbolja ekipa dobiva prelazni pehar, a prva tri mjesta dobivaju pehare. Osim toga, najstariji od vatrogasaca sudionik dobiva prikladno priznanje. Prijave se mogu izvršiti na brojeve telefona predsjednika društva Nikole Kurunda 098/17-39-439, ili na broj g. Salatka Josipa 098/575-050.

3. Stručni posjet u Mađarsku

Hrvatska vatrogasna zajednica organizira stručni posjet pod nazivom Vatrogastvo u Republici Mađarskoj radi

upoznavanja s radom i ustrojem profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i njihovih vatrogasnih zajednica u susjednoj Repu-blici Mađarskoj.

Stručni posjet organizira se 2. i 3. travnja 2008. godine, a svaka vatrogasna zajednica županje, odnosno VZG Za-greba može uputiti po dva svoja predstavnika.

Županijske vijesti

Brodsko-posavskaSkupština DVDSlavonski Kobaš

U nazočnosti predsjednika VZŽ Brodsko-posavske Milana Šultera,

direktora Vatroprometa Nenada Radoj-čića, predsjednika i zapovjednika Vatro-gasne zajednice općine, mnogobrojnih mještana, te gostiju i uzvanika iz dobro-voljnih vatrogasnih društava s kojima Dobrovoljno vatrogasno društvo Slavon-ski Kobaš uspješno surađuje, početkom veljače održana je 78. redovita Skupština DVD-a. Ovdje je ulaganje u moderni-zaciju opreme, školovanje, te sustav-no opredjeljenje za rad s vatrogasnom mladeži rezultirao odličnim rezultatima te osvajanjem značajnih priznanja na Općinskom i Županijskom natjecanju. Planom rada u ovoj godini predviđa se sanacija i uređenja društvenih prostorija, izobrazbu vatrogasnih kadrova, nabavka skupne i osobne zaštitne opreme za pri-padnike vatrogasne postrojbe, uključuju-ći i kupnju, vozila za prijevoz vatrogasaca i opreme. Plan je težak, prema riječima Mije Delića, predsjednika i Marka Jago-dara, zapovjednika VP DVD 157 tisuća kuna.

KarlovačkaSkupština u Pravutini

Dobrovoljno vatrogasno društvo Pra-vutina održalo je sredinom siječnja

godišnju Skupštinu.Predsjednik Društva Jure Andrišević

u svom je izvješću naveo da su članovi prošle godine uređivali prostorije, kon-trolirali aparate za gašenje, hidrante, tlačne cijevi, održali pokaznu vježbu gašenja visokim tlakom i aparatima za prah. Natjecateljska ekipa sudjelovala je na Kupu VZO Netretić, Pokalu PGD Štrekljevec, Pokalu općine Semič, Pokalu PGD Brezovica, Kupu Lipnik, Pokalu PGD Lokvica, Pokalu PGD Črešnjevec, Međunarodnom kupu Jurovski Brod, Kupu DVD Ribnik, Županijskom natje-canju u Karlovcu. Vatrogasci su tijekom prošle godine gasili požare u Brihovu (gorio sjenik), Zaluki Lipničkoj (požar na njivama) te u Maloj Paki (paljenje ko-rova).

U 2007. četiri vatrogasca su osposo-bljena za dočasnika I. klase, četiri vatro-gasca za časnika te dvojica za časnika I. klase. Tajnik Ivan Lukač izvijestio je da

DVD Pravutina ima 150 članova (18 pri-mljenih tijekom godine).

DVD Bukovlje

DVD Bukovlje jedno je od dva vatro-gasna društva u općini Generalski

Stol. Osnovano je 4. rujna 1977. godine, pedesetak, pretežito mladih članova. Vodi ga predsjednik, iskusni vatrogasac,

Ivan Fudurić, uz tajnika Marinka Kri-vačića, zapovjednika Davora Krivačića i blagajnika Željka Luketića.

Krajem siječnja u lijepom Vatro-gasnom domu u Bukovlju održana je godišnja Skupština kojoj su se odazvali i predstavnici susjednih vatrogasnih društava. Lani su vatrogasci gasili osam požara, od toga čak šest šumskih, svi u

ožujak [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 53


Županijske vijesti

Perjasici na području općine Barilović. U gašenju je sudjelovalo trideset i šest vatrogasaca. Veliki trud tijekom pro-tekle vrlo sušne godine uložen je u do-premu vode domaćinstvima u Bukovlju, ali i žednima u okolnim mjestima: Zve-čaju, Trnovu, Protulipi, Lipovom Pesku, Mračinu, Generalskom Stolu i Perjasici. Prevezli su 206 cisterni, s više od mi-lijun litara vode. To pokazuje da su puno koristili, ali i dobro održavali svoju staru TAM cisternu. Za posebno zalaganje brončanom Vatrogasnom plamenicom nagrađeni su: Davor, Goran i Dragutin Krivačić, Marko, Josip i Miroslav Stoj-ković, Goran Luketić i Luka Fudurić. Priznanje za desetogodišnje članstvo do-bili su: Josip i Marko Stojković, Dragutin Krivačić, Boris i Goran Luketić te Luka Fudurić.

Novcem se gospodarilo marom do-brog domaćina, a glavni izvor prihoda dolazi iz Općinskog proračuna i od na-jamnine prostora.

Društvo se još brinulo o nabavci i održavanju nužne vatrogasne opreme, o zdravstvenim pregledima i osiguranju članova, te je uređivalo okoliš Doma. Su-djelovali su na vatrogasnim susretima i vježbama, a za svibanjski župski blagdan Gospe Fatimske u Bukovlju su organizi-rali narodno veselje.

Vatrogasci ne zaboravljaju ni šestoro svojih kolega i mještana koji su u Domo-vinskom ratu založili živote za neovisnu Hrvatsku. Njima u počast su na Vatroga-snom domu postavili spomen – ploču.

Skupština je prihvatila i prijedlog da se, u suglasnosti s DVD-om Generalski Stol i Općinskim poglavarstvom, uskoro osnuje samostalna Vatrogasna zajed-nica.

Ante Jozo Ramić

Skupština DVD-a Zagorje

Po vodstvom predsjednika Franje Ko-lića održana je 56. godišnja Skupšti-

na DVD-a Zagorje. Iz podnesenog izvje-šća razvidno je da su članovi DVD-a bili osobito vrijedni u dogradnji Vatroga-snog doma. U prošloj godini provedena je preventiva u kućanstvima, obilježena je hidrantska mreža, redovito su se odr-žavala vozila i nastupilo se na nekoliko natjecanja.. Tijekom godine vatrogasci su sudjelovali na dva požara gospodar-skih objekata s preko 60 članova DVD-a. U ovoj godini planiraju se preventivne djelatnosti, natjecanja i tečajevi osposo-bljavanja vatrogasnih kadrova, te uselje-

nje u dograđeni dio doma. Na Skupštini su članovima dodijeljene diplome za 10 i 20 godina rada u DVD-u.

Mladen Žilić

Koprivničko-križevačkaUspješan rad

U petak 22. veljače održana je Skupšti-na DVD-a Podravka u Podravkinom

rekreacijskom centru. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Zvonimira Gudana, izvješće o radu Društva za 2007. g. podnio je tajnik Zlatko Vratić. Upoznao je prisut-ne da su u prošloj godini imali svega dva

požara, natjecateljska ekipa osvojila prva mjesta na gradskom i županijskom va-trogasnom natjecanju te je osigurala su-djelovanje na ovogodišnjem Državnom natjecanju. Društvo broji 87 članova, a za-povjednik Goran Kresl upoznao je nazoč-ne s planom rada za ovu godinu u kojoj se planira združena vježba na pogonima Mesne industrije Danica. Predsjednik VZ grada Koprivnica Ivan Golubić obratio se skupu i čestitao natjecateljskoj ekipi na postignutim uspjesima, upoznao ih s radom zajednice grada i VZŽ, te s planovima za 2008. godinu. Od gostiju nazočni su bili županijski za-povjednik Slavko Tucaković, tajnik VZ grada Kopriv-nice Josip Krček, predsjednik na-tjecateljske komi-sije VZ Županije Stjepan Varmuža

i delegacija IDVD Plive.Na fotografi ji detalj sa Skupštine

DVD-a PodravkaD. Rendić

Prekvalifi kacija vatrogasaca

U utorak 26. veljače započela je na-stava za prekvalifi kaciju 26-torice

vatrogasaca koji nisu imali potrebnu stručnu spremu. Završetkom nastave os-posobit će se za profesionalne vatrogas-ce. Nastava koja se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela u trajanju od oko 650 nastavnih sati provodit će se u prvom dijelu u Koprivnici i Đurđevcu, te u dru-gom dijelu od oko 550 sati u Zagrebu.

Budućim profesionalcima predavači su predsjednik VZŽ Kopriv-ničko-križevačke Marijan Kicivoj, županijski zapo-vjednik Slavko Tucaković i Ivan Tomašek, za-mjenik zapovjed-nika JVP Đur-đevac. Polaznici za prekvalifi kaciju su iz Koprivnice, Đurđevca, Križe-vaca, Grubišnog

Polja, Pitomače i Bjelovara.- Prvi dio nastave najprije će se odr-

žati u prostorijama JVP Koprivnica, a kasnije u Đurđevcu. Polaznici nakon završetka nastave moći će se zaposliti u profesionalnim vatrogasnim postroj-bama gradova i fi rmi, rekao nam je Slavko Tucaković

Na fotografi ji detalj s prekvalifi kacije

D. Rendić

Županijske vijesti

Krapinsko-zagorska

DVD Brestovec Orehovički

U prostorijama DVD-a Brestovec Orehovički održana je 66. Skup-

ština Društva. Mnogobrojne čestitare dočekali su Dragutin Gulija, predsjednik Društva, zapovjednik Damir Habjanec i Vlado Kobeščak, tajnik Društva.

– Naš DVD nezaobilazan je čimbenik svih društvenih događanja na kojima se okuplja veliko mnoštvo mještana Bre-stovca Orehovičkog- rekao je u uvodu 66. godišnje skupštine DVD-a Brestovec Orehovički tajnik Vlado Kobeščak. U zadnjih nekoliko godina Društvo je za-počelo s obnovom svojih prostorija, pr-venstveno uređenjem garaže. Uredili su vodovodni priključak, postavili novu električnu mrežu. Nabavili su zaštitne kacige, brentače i radnu odjeću za djecu i mladež, kojih ima više od polovice uku-pnog broja aktivnih članova. Društvo je prošle godine sudjelovalo u vježbama VZO Bedekovčine i na Općinskom na-tjecanju, a ostvarili su i vrlo dobar re-zultat na Županijskom natjecanju u Mi-hovljanu.

– Za sljedeću godinu planiramo ure-diti garažu i spremište za vatrogasnu opremu, nabaviti zaštitnu opremu koja nam nedostaje, a velika nam je želja na-bavka novog navalnog vozila, rečeno je na Skupštini. Osim toga, u planu DVD-a Brestovec Orehovički formiranje je A i B odjeljenja djece i mladeži za buduća na-tjecanja. Društvo su pozdravili načelnik Općine Bedekovčina Rajko Vidiček i Željko Odak, predsjednik VZO Bede-kovčina. Odlukom Izvršnog odbora, počasnim doživotnim predsjednikom DVD-a proglašen je Stjepan Herceg, koji je ujedno dobio i priznanje za 60. godišnji rad u Društvu. Priznanje za 30 godina primio je Josip Šaronja, a za 20 godina priznanja su primili Ivan Švenda, Ivica Topolovec, Krešo Galic, Damir Ha-bjanec i Vlado Kobeščak. Osim DVD-a Vukovo selo, Orehovica, Poznanovec, Bedekovčina i Kebel te drugih prijatelj-skih društava, iz susjedne Slovenije re-dovito na skupštine dolaze predstavnici PGD-a Šentvid pri Grobelnom. Tom je prilikom potpisana Povelja o trajnoj su-radnji DVD-a Brestovec Orehovički sa slovenskim društvom.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Brestovcu Orehovičkom

Dean Stulić

Tek nam je 28 godina

Tek nam je 28 godina, čulo se u druš-tvu pripadnika najmlađeg Dobrovolj-

nog vatrogasnog društva u Hrvatskom za-gorju, DVD-a Dubrovčan Ravnice. To je društvo osnovano u lipnju 1980. godine, a predsjednik Ivica Petek kao zaslužnog spominje Mladena Cvetka koji se odva-žio na, kako se onda mislilo, «nemoguću misiju». Ipak, nakon 28 godina dolaskom pred njihove prostorije, mnogi su se usu-dili reći kako su učinili puno više od ne-kih puno starijih, ali i fi nancijski «jačih» vatrogasnih društava u Zagorju. Dovolj-no je samo spomenuti da su za uređenje vatrogasnog doma i spremišta utrošili 5 tisuća kuna. Da, dobro ste pročitali.

–Prije 28 let tu je rasla kopriva, a sad, vidite i sami - rekao nam je predsjednik Petek. Doista, imaju se i čime pohvaliti. Prostorije izgledaju skromno, ali po-sebno ukusno uređeno. Tu je zajednička sala koju ponekad iznajmljuju za potrebe mještana, odlično opremljena kuhinja i garaže.

–Sve smo to sami uredili svojim do-brovoljnim radom u slobodno vrijeme- rekao nam je Petek. U uređenju prosto-rija Društva puno su im pomogli i dr. sc. Ivan Martinić, profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a predsjednik ta-kođer zahvaljuje Josipu Juraniću, zidaru koji je puno slobodnog vremena uložio u Društvo te Dragutinu Biščanu na nese-


Županijske vijesti

bičnoj fi nancijskoj pomoći. U svom vo-znom parku posjeduju VW kombi vozilo za prijevoz vatrogasaca, TAM cisternu sa spremnikom vode od 5 tisuća litara, ali i pomalo «oldtimer» kombinirano vozilo marke Opel Blitz dobiveno donacijom iz austrijskog mjesta Villach. No, ono je kompletno uređeno u protekloj godini i spremno za sve vatrogasne zadaće. DVD Dubrovčan Ravnice ima u svom sastavu 54 člana, od kojih je 6 njih u sastavu Pro-fesionalne postrojbe i velika je pomoć društvu u programima osposobljavanja. Društvo ima u svom sastavu i 17 pri-padnika mladeži od 12 do 16 godina koji se marljivo spremaju za nadolazeća natjecanja. Društvo je u protekloj godini sudjelovalo u 6 intervencija na otvo-renim prostorima te na nekoliko čišćenja okolnih bunara, a sudjeluju i u drugim aktivnostima VZ Općine Veliko Trgo-višće, čiji su član. Svečanost povodom 28. Skupštine došli su uveličati pred-stavnici mnogobrojnih prijateljskih dru-štava, a riječi pohvale uputili su mnogi. Među ostalima nazočne na Skupštini pozdravili su Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ, Dražen Sinković, županijski zapo-vjednik, predstavnik DUZS Bartol Ivan i predstavnici susjednih i prijateljskih društava. Priznanja za prošlogodišnji rad primili su pripadnici djece i mladeži, njih 17, te Zdenko Šimec, Ivan Režek, Mladen Cvetko i g. Iveković.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine DVD-a Dubrovčan Ravnice

Dean Stulić

Skromni i vrijedni

Prošloga mjeseca svoju su skupštinu održali i članovi DVD-a Pavlovec,

inače u sastavu zabočke vatrogasne za-jednice. Društvo ima 120 članova, od kojih je čak 14 žena u stalnom i pričuv-nom sastavu. U Društvu su 48 članova djece i mladeži, čijim su radom posebno ponosni. „Sve što smo zacrtali u prošloj godini, većinom smo i izvršili“, čulo se na izvještajnoj Skupštini, koju je članovi-ma Društva i gostima prenio predsjednik Nikola Turk. Tom su prilikom naglasili kako ne raspolažu sa stalnim izvorima prihoda, ali svojim radom i zalaganjem članstva u slobodno vrijeme, posebno ženskog, uspijevaju napraviti jako puno za svoje Društvo. Osim što su redovito uređivali svoje prostorije i okoliš, odra-dili su i organizaciju tradicionalnog ma-

lonogometnog turnira i vrijedno i mar-ljivo pripremali su se za sva natjecanja za koja imaju spremne ekipe. Upravo u tome prednjači također ženski dio član-stva, koji će ove godine u Splitu pred-stavljati „boje zagorskih vatrogasaca“ na Državnom natjecanju. Ove godine DVD Pavlovec računa na 170 tisuća kuna sred-stava koje im je obećalo vodstvo Grada Zaboka i s čime namjeravaju kompletno urediti svoj dom.

Uspješne žene iz Pavlovca

Uvijek dobrodošlu fi nancijsku pomoć najavio je i stalni predavač pri VZ

KZŽ Rudolf Zajec, najaviši pomoć za na-bavku opreme za vježbanje za natjecanje i time izmamivši veliki pljesak uspješne i uvijek dobro raspoložene ženske ekipe. –Već ovaj tjedan dobivate prvi dio sred-stava potrebnih za pripremu i nastup na Državnom natjecanju - rekao je Zajec. To će im zasigurno olakšati probleme u pri-premama za natjecanja. VZ Grada Za-boka, po riječima Rudolfa Zajeca, vrlo je zadovoljna s radom DVD-a Pavlovec na svim područjima realizacije programa u kojima oni brojno i kvalitetno učestvu-ju. Također Zajec napominje kako su u VZG Zaboka svjesni da bi za realizaciju plana rada DVD-a Pavlovec bilo potreb-no više fi nancijskih sredstava, ali u ovom trenutku daju koliko najviše mogu. Na-grade i odlikovanja tom su prilikom uru-čena najuspješnijima za rad u Društvu za 40, 20 i 10 godina rada. Rad Društva pozdravili su predstavnici susjednih i

prijateljskih društava iz Zagorja, ali i iz DVD-a Plešce u Primorsko-goranskoj županiji u koji će se već krajem lipnja uputiti mnogobrojna djeca i mladež za-bočkih vatrogasaca na nezaboravni izlet u netaknutu prirodu.

Na fotografi ji ženska ekipa DVD-a Pavlovec

Dean Stulić

Skupština DVD-a Specijalna bolnica Krapinske Toplice

Punih 45 godina prošlo je od osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva

Kupališno Lječilište, Bolnica, Industrij-sko dobrovoljno vatrogasno društvo bol-nica i sada DVD Specijalna bolnica. Da-tum je 25. srpnja 1962., a organizacija je osnovana, između ostaloga, radi zaštite pacijenata i slabo pokretnih pacijenata», rečeno je na Skupštini Društva održanog u Specijalnoj bolnici u Krapinskim To-plicama. DVD Specijalna bolnica u Kra-pinskim Toplicama član je Vatrogasne zajednice zdravstva Hrvatske i redovito održava susrete i razmjenjuje iskustva i znanja s drugim sličnim vatrogasnim društvima u Hrvatskoj. To društvo u sa-stavu VZ Općine Krapinske Toplice, ima u svom sastavu 45 članova. Od toga broja 15 njih je operativnih, 16 pomažućih i 13 pričuvnih. U sastavu imaju jednog poča-snog, ali i 3 žene.

Protupožarna preventiva u bolnički zgradama je dobra, a također i suradnja s vatrogasnom postrojbom, njezinim čla-


Županijske vijesti

novima i osobljem bolnice, rečeno je na skupštini. DVD Specijalna bolnica Kra-pinske Toplice sudjelovalo je na 23. su-sretu vatrogasaca zdravstva u Popovači. Društvo je sudjelovalo i na raznim natje-canjima. Od intervencija Društvo je za-bilježilo jedan požar u bolničkoj kuhinji i dvadesetak tehničkih uzbuna zbog pre-velike temperature na tavanu stare bol-ničke zgrade i slično. Vatrogasci Speci-jalne bolnice Krapinske Toplice imali su 11 redovitih i dvije pokazne vježbe. Od vježbi valja izdvojiti onu za Dan općine, u kojoj su imali i jednu stvarno ozlije-đenu osobu. 1. Memorijalu Marije Badl u organizaciji DVD Krapinske Toplice, bolnički vatrogasci osvojili su 1. mjesto u konkurenciji 7 ekipa. Prošle godine os-posobljeni su: jedan vatrogasac 1. klase, jedan dočasnik 1. klase te 4 vatrogasca. Prošle 2007. godine nabavili su potrebne vatrogasne radne i svečane odore za čla-nove. U 2008. godini DVD Specijalna bolnica Krapinske Toplice planira pre-ventivno pregledavati sve bolničke pro-storije i prolaza te voditi brigu o svojoj opremi koja je prijeko potrebna za even-tualnu pomoć pacijentima i osoblju bol-nice.

Dean Stulić

Skupština DVD-aSv. Križ Začretje

DVD Sveti Križ Začretje jedno je od najstarijih u Hrvatskom Zagorju.

Ove će godine, naime, proslaviti 125. rođendan. Nakon što je dosta godina u tom društvu vladala svojevrsna stagnaci-

ja, pa čak je prijetila i opasnost od gaše-nja, unatrag nekoliko godina dolaskom mladog i perspektivnog predsjednika Miljenka Šoštarića, to se društvo počelo oporavljati, Čak što više, osjeća se i lagani rast aktivnosti, i posebno opremljenosti i osposobljenosti. Intenzivno se počelo ra-diti na obnavljanju mladeži DVD-a.

– Prošle smo godine u našim prosto-rijama održali i prvi Božićni domjenak za naše članove, njihove obitelji i prija-telje te tako započeli jedan novi vid dru-ženja mještana. Kako ove godine slavimo visoku obljetnicu 125. godina posto-janja, cilju nam je pučanstvo upoznati s našom poviješću putem monografi je koju ćemo predstaviti na slijedećoj Skup-štini- rekao je Miljenko Šoštarić, pred-sjednik Društva. On je također najavio dalje opremanje i uređenje vatrogasnih prostorija i posebne sportske aktivnosti za sve svoje članove, posebno nogomet i plivanje, čime se nadaju privući još više mladih u svoje okrilje. Ratko Mušica, za-povjednik Društva, posebno je spomenuo i 6 intervencija u prošloj godini, ali nije zaboravio najaviti usavršavanja, nabavku opreme i formiranje dvaju odjeljenja djece i mladeži iz Svetog Križa Začretja. Posebnu pohvalu vatrogascima uputio je općinski načelnik Ivan Kranjčić, koji je pohvalio oporavak Društva, ali i obnovu suradnje između domaćeg društva i su-sjednog DVD-a Brezova koja je «zamrla» proteklih godina. S njima će ove godine održati i jednu zajedničku pokaznu vježbu, ali i organizirati zajedničko ospo-sobljavanje za nove vatrogasce. Domaće

su vatrogasce pozdravili i čestitali na do-sadašnje radu predstavnici JVP Krapina, DVD-a Pavlovec, Bedekovčina, Brezova, Žrnovnica, Brezovica i drugih, a svoje su čestitke izjavili i čelni gasilci iz Sloven-skih Konjic iz Slovenije. Na Skupštini su iz ruku Jerka Krajačića, tajnika VZ KZŽ, 13 novih vatrogasaca 1. klase DVD-a Sv. Križ Začretje primili zaslužena priznanja za uspješno osposobljavanje.

Na fotografi ji M. Šoštarić i J. Krajačić

Dean Stulić

Skupština VZ KZŽ

Kontinuirani rast članstva, oprema-nje postrojbi i stalna briga o obra-

zovanjuNa sam dan spomena na sv. Valentina

u Mariji Bistrici održana je 15. Skupština Vatrogasne zajednice Županije. Misu za zagorske vatrogasce i goste održao je velečasni Zlatko Koren, rektor sve-tišta Majke Božje Bistričke. U kapeli sv. Petra, u kojoj je održana Skupština, on je pozdravio zagorske vatrogasce i nji-hove visoke goste i ukratko ih upoznao sa poviješću i sadašnjošću poznatog hr-vatskog marijanskog svetišta. Na njenom početku odana je počast preminulim vatrogascima s Kornata, ali i pokojnom predsjedniku HVZ-a Marijanu Mlina-riću, Josipu Skuliberu i Josipu Maršiću iz DVD-a Tugonica-Podgrađe, Mladenu Ciprišu iz DVD-a Marija Bistrica, Toniju Starešini iz DVD-a Kumrovec, Robiju Cvetku iz DVD-a Konjščina i Božidaru Jakušiću iz DVD-a Zlatar Bistrica.

Sjednicu je otvorio Ivica Glas, pred-sjednik VZ KZŽ. Osim što zajednica ove godine bilježi 15 godina postojanja, Glas je naglasio kako Zajednica okuplja 82 DVD-a i dvije javne vatrogasne po-strojbe koji djeluju na području 32 grada i općina u Zagorju, sa 5658 članova, kojih je 60 u javnim postrojbama. Vatrogasna zajednica Zagorja može se pohvaliti sa 760 djece u dobi od 6 do 12 godina, a 740 njih učlanjeni su kao pripadnici mladeži od 12 do 16 godina. 2029 operativnih članova ima zvanje vatrogasac, dok ih je 692 vatrogasaca prve klase. Nadalje, 630 zagorskih vatrogasaca ima zvanje vatro-gasnog dočasnika, a 332 su dočasnika prve klase, 270 vatrogasni časnici, i 124 vatrogasci prve klase. VZ KZŽ također ima 60 viših vatrogasnih časnika, 15 viših vatrogasnih časnika prve klase i 50 počasnih viših vatrogasnih časnika. Svi


Županijske vijesti

oni djeluju mnogobrojnom i vrlo kvali-tetnom opremom, od kojih valja izdvo-jiti 28 auto-cisterni, 50 navalnih vozila, 3 vozila za gašenje šumskih požara, 19 lakih navalnih vozila, 7 lakih terenskih navalnih vozila, 70 kombi vozila i jednu auto-ljestvu. Zagorski vatrogasci posje-duju i jednu auto-platformu te mnogo vrijedne specijalne vatrogasne opreme, a novi županijski zapovjednik je Dražen Sinković iz Zaboka.

Priznanja za najistaknutije

Na Skupštini su, priznanja VZ KZŽ iz ruku Ivice Glasa primili Marijan

Berić iz DVD-a Kačkovec za posebni do-prinos u osposobljavanju za specijalnosti i Franjo Pavlek iz DVD-a Mihovljan za odličnu organizaciju Županijskog natje-canja. Posebnu Vatrogasnu plaketu VZ KZŽ iz ruku predsjednika Zajednice Ivi-ce Glasa dobio je Marijan Lovrenčić, žu-panijski zapovjednik proteklih 8 godina.

– Osam godina je prošlo i ja sam za-dovoljan. Posebno sam ponosan na sve generacije vatrogasaca koje smo školo-vali i ovo je prilika da se zahvalim svima s kojima sam radio, a radio sam s puno dobrih ljudi- rekao je Lovrenčić, dodavši kako zagorska vatrogasna zajednica jako dobro funkcionira.

S općinom Marija Bistrica nazočne je upoznao načelnik Stjepan Muhek. Sjednici VZ KZŽ bio je nazočan Branko Smrekar, pomoćnik ravnatelja DUSZ i ravnatelj Učilišta vatrogastva i zaštite i spašavanja.

– Pripremili smo jedan novi sustav školovanja vatrogasaca sa novim zani-manjima, pripremamo Visoku vatro-gasnu školu, odnosno, stvaramo jednu

Vatrogasnu akademiju te ćemo tako ja-čati našu učinkovitost. Isto tako, želimo u mlade usaditi jedan sustav vrijednosti kojega nam napada sveprisutna globa-lizacija. A to su obitelj, društvo, čovjek, domovina, Bog- rekao je Smrekar na svečanoj sjednici. Usput je podsjetio na-zočne kako je Alojzije Stepinac bio tajnik DVD-a, a njegova braća predsjednik i zapovjednik.

– Ni vatrogasci nisu ono kaj su nekad bili, jer, gledajući ovakav način prezenta-cije mislim da bi se i oni u Saboru mogli ugledati na vas. Županija pozorno prati rad vatrogastva u Zagorju i cijenimo vaš rad- rekla je Sonja Borovčak, županica KZŽ, najavivši i dalje dobru suradnju i pomoć županije.

– Nastojati ću putem mandata u Sa-boru pomoći vašoj zajednici koliko bude trebalo i koliko budem mogla-rekla je okupljenima Danica Hursa, saborska zastupnica, ne zaboravivši spomenuti kako su njezina baka i djed govorili kak su u selu najvažniji župnik, liječnik i vatrogasac. Sve nazočne u ime čak 5 zajednica, ali i kao načelnik HVZ-a, pozdravio je mr. Željko Popović, koji ih je upoznao s budućim aktivnostima HVZ-a, između ostaloga najavivši dr-žavna natjecanja mladeži u Makarskoj i natjecanje za odrasle u Splitu. Pohvalio je VZ KZŽ sa svojim članicama, na čelu s predsjednikom Glasom, rekavši kako ona provodi sve zacrtane ciljeve na od-govarajući način. Po prvi puta gost skup-štine VZ KZŽ bio je Jordan Žaja, tajnik VZ Šibensko-kninske županije, koji je čuvši izvješće pohvalio rad vatrogasaca Hrvatskog zagorja.

– Mislim da ćemo onome koji uspije

ujediniti hrvatsko vatrogastvo u jednu jedinstvenu vatrogasnu kuću izgraditi spomenik, jer taj će biti blaženi među nama. Sve činimo kako bi zaštitili druge, a ništa nismo napravili da bi zaštitili sebe - rekao je u svom emotivnom go-voru Žaja. On je tom prilikom poklonio upravitelju Svetišta MBB u Mariji Bistrici Zlatku Korenu sliku šibenske katedrale, rekavši kako će putem nje obitelji stra-dalih vatrogasaca u tragediji na Kornatu biti stalno prisutni u ovom svetištu.

Ruže za žene vatrogasce

Velečasni Zlatko Koren je zajedno s Ivicom Glasom Vlasti Hubicki, biv-

šoj i Sonji Borovčak, sadašnjoj županici Krapinsko-zagorske županije, poklonio ruže za Valentinovo. No, isto tako, ruže su dobile i sve žene vatrogasci i supru-ge zagorskih vatrogasaca koje su također bile pozvane na 15. Skupštinu u Mariji Bistrici.

Dean Stulić

Laz Bistrički,Druškovec, Mihovljan

Protekloga su mjeseca svoje skupšti-ne održali dobrovoljna vatrogasna

društva u Lazu Bistričkom, Druškovcu i Mihovljanu. Tradicionalno okupljanje povodom sv. Florijana i hodočašće u Svetište Majke Božje Bistričke u Mariju Bistricu, obvezne su aktivnosti svih za-gorskih društava, pa tako i navedenih. DVD Mihovljan posebno ističe «svoje» Miholjske dane, koji su zahvaljujući nji-hovoj organizaciji zabavnog programa izuzetno posjećeni. Osim vježbi, članovi mihovljanskog društva uspješno su su-djelovali u gašenju 6 požara na područ-ju općine. Nazočne vatrogasce na toj je skupštini pozdravio Ivica Glas, predsjed-nik VZ KZŽ.

DVD Druškovec u prošloj je godini odradio sve postavljene zadaće i planove, a na Skupštini se iz izvješća vidjelo kako su trenutno dobro opremljeni. Prošle su godine nabavili i novo navalno vozilo i zaštitnu opremu, tako da su sada spremni za obavljanje svih zadaća i za potrebe eventualnih intervencija na svom po-dručju. Također, vodstvo DVD-a Druš-kovec zadovoljno je suradnjom s op-ćinskim vlastima koja za njih redovito izdvaja fi nancijska sredstva predviđena Zakonom. Prisutne vatrogasce tom su prilikom pozdravili načelnik općine


Županijske vijesti

Hum na Sutli Božidar Brezinščak-Bagola i Dražen Sinković, županijski vatrogasni zapovjednik.

U Lazu Bistričkom vodstvo tamoš-njeg DVD-a također je na svojoj Skup-štini članove i goste izvijestilo o svojem radu u protekloj godini. Uz redovna izdvajanja, od općinskih vlasti DVD je dobio na dar i opremu vrijednu oko 15 tisuća kuna, u što ulazi 10 vatrogasnih kaciga s refl ektorima i 5 pari zaštitnih rukavica. Društvo je ove godine boga-tije i za 4 nova člana, od kojih je jedan i Tomislav Petranović, župnik župe Laz. Članove Društva tom je prigodom u ime VZ KZŽ pozdravio njezin tajnik Jerko Krajačić.

Dean Stulić

Vrijedni vatrogasci Orehovice

Protekloga su mjeseca svoje izvje-štajne godišnje skupštine održala

mnogobrojna dobrovoljna vatrogasna društva diljem Hrvatskog zagorja. Spo-menuti ćemo neka. Tu su primjerice članovi i vodstvo DVD-a Orehovica u sastavu VZ Općine Bedekovčina, koje također borbu vodi s fi nancijskim sred-stvima, ali zahvaljujući svojim vrijednim „mužima“ uspijeva odraditi većinu zacr-tanih ciljeva. U izvješću koje je podnio predsjednik Tomica Meštrović, vidljivo je kako Društvo vrijedno radi na uređe-nju svojih prostorija i okoliša, a isto tako i aktivno sudjeluje na općinskim i župa-nijskim natjecanjima. U ovoj radnoj go-dini, Društvo namjerava kompletno ure-diti svoj dom, a pri tome misle zamijeniti staro krovište, garažni prostor, spremište i ostale prostorije te i dalje intenzivno ra-diti na okupljanju i povećanju broja djece i mladeži u svom društvu.

D. Stulić

MeđimurskaSkupština DVD-aMali Mihaljevec

Dana 23. veljače 2008. održana je 76 godišnja Skupština DVD-a Mali

Mihaljevec. Nažalost poglavari Općine nisu se odazvali Skupštini.

Prošle godine Društvo je zabilje-žilo dvije intervencije, jednu otvorenog prostora i jednu kuhinje stambenog objekta.

Vatrogasci Društva organizirali su preventivne preglede po domaćinstvima,

natjecanja djece i mladeži VZO, sudje-lovali su na natjecanjima VZO, VZMŽ, igrama mladeži i KUP-u HVZ-a u Ivanić Gradu.

Tijekom žetvene sezone organizirane su preventivne ophodnje i dežurstva.

Dobrovoljnim radom uredili su stazu za vježbe mladeži kod igrališta NK Mali Mihaljevec.

Na Skupštini su spomenicu za 30 go-dina primili Dragutin Branilović, za 20 godina Kristijan Horvat i za 10 godina: Miljenko Peras, Saša Babić, Denis Me-sarić, Nenad Trupković i Davor Mesarić

Diplome za položeni ispit za zvanje vatrogasac primili su Vedran Kovačić, David Bestijanić, Suzana Čanadi i Mo-nika Mezga.

Damir Novak

OsposobljavanjeSv. Juraj na Bregu

Vatrogasna zajednica Općine Sveti Juraj na Bregu bila je organizato-

rom tečaja za zvanje vatrogasac. Tečaju je pristupilo 7 članova i 17 članica dobro-voljnih vatrogasnih društava Brezje -1,

Lopatinec -1, Mali Mihaljevec -4, Vuče-tinec -2, Zasadbreg -14 i iz susjedne op-ćine DVD Knezovec -2 člana. Teoretski dio obavio se u Osnovnoj školi u Zasad-bregu , a praktični dio na asfaltiranom dijelu iza škole. Predavanja i vježbovni dio obavili su licencirani predavači Me-đimurske županije.

Završnom ispitu pristupili su svi po-laznici, koji su prvo izvodili vježbovne radnje, a zatim i usmeno odgovarali. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca Ivan Krištofi ć ocijenio je uspješnim završetkom tečaja i obznanio rezultate s kojima su i sami sudionici bili zadovoljni. Predsjednik VZO Sveti Juraj na Bregu Damir Novak čestitao je svim sudionicima na uspješno obavljenom ispitu i pozvao ih na naredna osposo-bljavanja koja će se organizirati na razini Općine, Županije i Države. Nazočnima se obratio i predsjednik DVD-a Zasad-breg Josip Kovač uz riječi zahvale.

Na fotografi ji detalj s tečaja

D. Novak


Županijske vijesti

Osječko-baranjskaBiskup posjetio vatrogasce

U sklopu redovite tzv. biskupske vi-zitacije župe sv. Mateja Apostola u

Bizovcu, pomoćni biskup Đakovačke i Srijemske biskupije msgr. Đuro Gašpa-rović, dana 14. veljače ove godine, među ostalim institucijama i udrugama, posje-tio je i DVD Bizovac.

To je prvi puta u 82 godine postojanja Društva da ga posjećuje jedan biskup, što svakako predstavlja veliku čast te poticaj za daljnji rad. Tom prigodom nazočni članovi Društva, na čelu s predsjednikom Stjepanom Sršićem, ukratko su upoznali biskupa Gašparovića, u čijoj je pratnji bio i domaći župnik vlč. Marin Knežević, o svom radu, o povijesti Društva, kao i o problemima s kojima se susreću u svom djelovanju.

Biskup je pohvalio rad svih vatroga-saca, naglasivši da je i to jedan od djelo-tvornih načina provođenja u život i djelo Kristove i biblijske poruke kako smo svi dužni pomagati jedni drugima, posebice stoga što su vatrogasci često u situaci-jama izlaganja vlastitog života opasno-stima, kako bi pomogli unesrećenima pri požarima, prometnim udesima ili nekim drugim sličnim situacijama. Još jednom zahvala msgr. Đuri Gašparoviću za po-sjetu i svaku riječ potpore, ohrabrenja i njegov biskupski blagoslov.

Stjepan Sršić

Požeško-slavonskaDeset odjeljenja u Kamp HVZ

Od prvih godina kako je u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici provedeno

organizirano okupljanje mladeži tijekom ljetnih mjeseci, najprije u Novom Vino-dolskom, a posljednjih desetak godina u Fažani, nadomak Pule, pripadnici mla-dog vatrogasnog naraštaja s područja Požeško-slavonske županije sudjeluju u radu Kampa HVZ-a. Korištenjem ras-položivog bungalova i podizanjem veli-kog šatora, zadnjih je godina osigurana mogućnost da tijekom srpnja i kolovoza u Kampu Fažana sudjeluje svake godine deset odjeljenja mladeži.

Na temelju odluka nadležnih tijela VZ Požeško-slavonske županije, izra-đeni su kriteriji za odlazak u Kamp, pri čemu se uvijek vodi računa da prioritet imaju ekipe DVD-a čija mladež nije bila

u Kampu ili ona koja je odlazak u Fažanu koristila manje puta. Također se skrbi o ostvarenim rezultatima, pri čemu je bitno da ekipa mladeži nastupa na op-ćinskom ili gradskom natjecanju. Isto tako je utvrđeno da pobjednička muška i ženska ekipa sa županijskog natjecanja kao nagradu dobiva odlazak u Kamp, što je slučaj svake druge godine. Isto tako je proporcionalno korištenje Kampa ras-podijeljeno na područja obje vatrogasne zajednice – VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik.

Uvažavajući sve kriterije, predstoje-ćega će ljeta u Fažanu putovati ekipe mla-deži iz DVD Kutjevo, čije obje ekipe su bile pobjednici županijskog natjecanja, dok će u ostalih osam smjena u Kampu HVZ-a boraviti mladež iz DVD Badlje-vina, DVD Brezine, DVD Ruševo, DVD Podgorje, DVD Kaptol, DVD Ivandol, DVD Alilovci i DVD Čaglin. Ukoliko u narednih petnaestak dana neka od spo-menutih ekipa odustane od putovanja u Istru, smjene će se popunjavati iz popisa pričuva, na kojemu su još 22 odjeljenja vatrogasne mladeži.

Sjednica tijelaVZ Požeško-slavonske županije

Potkraj veljače, zbog razloga štednje i domaćinskog ponašanja prema

skromnim sredstvima s kojim raspolažu rukovodna tijela VZ Požeško-slavonske županije i tijela područnih zajednica VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, održana je zajednička sjednica svih rukovodnih ti-jela. Na okupu su se našli članovi Pred-sjedništva, Zapovjedništva i Savjeta mla-deži VZŽ, kao i članovi Predsjedništva VZ Požeštine. Na toj zajedničkoj sjednici su o brojnim točkama dnevnoga reda odlučivali ‘u paketu’, a bilo je riječi o više od 25 točaka i pitanja od bitnog značaja za VZ Požeško-slavonske županije i VZ Požeštine.

U prvom dijelu zajedničke sjednice tri tijela VZŽ Požega raspravljeno je dvadesetak tema, pri čemu je uz uobi-čajeno uvažavanje i usvajanje zapisnika s protekle sjednice, bez posebne ra-sprave usvojeno i izvješće o provedenim aktivnostima u proteklome razdoblju, prihvaćena su izvješća o aktivnostima i fi nancijska izvješća, te ocjena skupštin-skih aktivnosti u dva prva mjeseca ove godine. Razgovaralo se i o sudionicima hodočašća u francuski Lourdes i Ma-

riju Bistricu, o aktivnostima u Mjesecu zaštite od požara, suradnji sa školama i drugim institucijama, o organiziranju se-minara za voditelje «Vatrogasne mreže», a podnijeto je i cjelovito izvješće sa sjed-nica tijela HVZ-a i Koordinacije regije Slavonije i Baranje u svezi rješavanja fi -nancijske i statusne problematike u hr-vatskom vatrogastvu.

Na ovoj zajedničkoj sjednici pri-hvaćen je Program Vlade RH i utvrđene obveze vatrogasne organizacije, te dis-lokacija ljudstva i tehnike na priobalje i formiranje interventnih postrojbi. Po-seban naglasak dat je operativnim ak-tivnostima u područnim zajednicama u operativnim aktivnostima, ažuriranju brojeva mobilnih uređaja operativnih članova i umrežavanju zapovjednika sre-dišnjih DVD-a u županiji. Utvrđeno je i područje djelovanja pojedinih središnjih i ostalih DVD-a i JVP Požega u poža-rima na otvorenom prostoru, te u slučaju tehničkih intervencija, a prezentirana je i operativna spremnost vatrogasnih po-strojbi na području VZŽ. Raspravljeno je i o prijedlogu novog ustroja vatroga-stva u VZ Požeško-slavonske županije, odnosno preustrojbi središnjih DVD-a, te o školovanju novih vatrogasnih teh-ničara. Pozornost je poklonjena i ponudi požeškog APP-a za održavanje vatroga-snih vozila, o čemu će pojedinačno odlu-čivati predstavnici pojedinih središnjih i ostalih DVD-a u Požeštini i županiji.

Predstavnici Savjeta mladeži posebno su razmotrili odvijanje priprema za dr-žavno natjecanje ekipa mladeži u Makar-skoj, koje se polovicom svibnja održava u Makarskoj i na kojemu nastupa čak šest ekipa s područja VZ Požeško-sla-vonske županije. Isto tako je pozornost bila usmjerena na prihvaćanje kriterija i redoslijed odlaska ekipa ženske i muške mladeži u Kamp HVZ-a tijekom pred-stojećega ljeta.

Odmah nakon sjednice županijskih tijela, održana je i sjednica istovjetnih tijela VZ Požeštine, na kojoj su usvojeni zapisnik s prethodne sjednice, te prihva-ćena izvješća o fi nancijskom poslovanju i o rebalansu proračuna za 2007. godine, zatim izvješća odgovarajućih inventurnih komisija, donijeta je odluka o isknjiženju osnovnih sredstava i sitnog inventara (storniranje pojedinih stavki), usklađena je osnovica za izračun plaće i neopore-zivih naknada djelatnicama VZP-e, a


Županijske vijesti

obavljen je i dogovor o tradicionalnom susretu s predstavnicima VZO Jalžabet iz Varaždinske županije.

O svim tim temama zasigurno će još biti riječi u narednom razdoblju, ali na zajedničkoj sjednici vatrogasnih tijela županije i Požeštine utvrđene su osnovne smjernice i uokvireno područje djelo-vanja. Tako će dio zaključaka imati svoj učinak u vrlo kratkom vremenskom raz-doblju, dok će za drugi dio trebati nešto više vremena i realizacija će biti vidljiva u narednih nekoliko mjeseci.

Skupštine pri kraju

Proteklo dvomjesečno razdoblje na početku 2008. godine uobičajeno

je bilo namijenjeno održavanju redovi-tih izvještajnih skupština. Sve je počelo još sredinom siječnja, da bi do polovice ožujka najveći broj skupština bio održan. Pri tomu valja istaknuti da je središnja pozornost usmjerena na rad i djelovanje središnjih, stožernih DVD-a na područ-jima gradova i općina cijele Požeško-sla-vonske županije. U skladu s programom održavanja izvještajnih skupština, uz veći broj ostalih DVD-a, skupštine su održali pripadnici središnjih društava u Brestovcu, Čaglinu, Jakšiću, Kaptolu, Kutjevu, Pakracu i Velikoj. S obzirom da DVD Lipik slavi 110-tu obljetnicu osni-vanja, dogovoreno je da će uz proslavu jubileja biti i radni, izvještajni dio po-četkom travnja, dok će se posljednje ne-djelje ožujka na okupu naći i pripadnici DVD Požega. Preostalo je i održavanje izvještajnih skupština u nekoliko manjih DVD-a u pojedinim općinama i na po-dručju gradova.

Na svim skupštinama pozornost je uz izvješća o radu u protekloj godini i osiguranju potrebitih fi nancijskih sred-stava, bila usmjerena na programe rada u ovoj godini, pri čemu je prioritet na provođenju preventive, djelovanju ope-rativnih postrojbi, opremanju neop-hodnom osobnom i skupnom opremom, osposobljavanju kadrova, održavanju smotri, vježbi i natjecanja, kao i nastupi ekipa na ovogodišnjim državnim natje-canjima u Makarskoj i Splitu. U tomu će imati punu potporu općinskih i gradskih vlasti, čiji najviši predstavnici su bili na-zočni većini skupština stožernih, ali i ostalih DVD-a svoga područja. Najzna-čajnija je fi nancijska potpora u okvirima zakonskih propisa, ali i dobra suradnja sa

svim subjektima, ponajprije gospodar-stvom, školama i drugim institucijama.

Dogovoreni su i termini održavanja izvještajnih skupština u zajednicama. Tako će 11. travnja biti skupština u VZ Pakrac-Lipik, tjedan dana kasnije plani-rano je održavanje izvještajne skupštine u VZ Požeštine, dok bi se izvještajna skupština VZ Požeško-slavonske župa-nije trebala održati 25. travnja 2008. go-dine. I na tim će skupovima u središtu pozornosti biti ocjena rada i aktivnosti u minuloj godini, razmotrit će se planovi za narednih godinu dana, te raspraviti o aktualnom stanju u vatrogastvu župa-nije, ali i cijele Hrvatske.

Boris Ožanić

Obljetnice u 2008. godini

Uvažavajući stajališta najviših vatro-gasnih tijela u Republici Hrvatskoj,

da se svakih deset godina obilježavaju ‘pune’ obljetnice, a tek nakon stote obljet-nice i one ‘polovične’ kao petogodišnji-ce, u VZ Požeško-slavonske županije u 2008. godini svoje ‘pune i petogodišnje’ jubileje bilježi trinaest DVD-a. Tek tri društva obilježit će u ovoj godini svoje jubilarne obljetnice, pa će tako 80 godina od osnivanja i kontinuiranoga rada pro-slaviti DVD Orljavac u općini Brestovac na području VZ Požeštine, kao i DVD Prekopakra u VZ Pakrac-Lipik. Ipak, najvišu obljetnicu – 130 godina od osni-vanja i djelovanja obilježit će jedno od najstarijih DVD-a u županiji – stožerno DVD Pakrac.

Svakako valja spomenuti ‘poluobljet-nicu’ od 125 godina DVD Lipik, koja će uz izvještajnu godišnju skupštinu biti obilježena 5. travnja ove godine, dok bi 115 godina svoga rada trebali skromno obilježiti DVD Kaptol i DVD Kutjevo, te 105 godina DVD Ruševo iz općine Čaglin. U ovoj će godini 85 godina rada proslaviti DVD Badljevina u VZ Pakrac-Lipik, zatim 75 godina djelovanja DVD Djedina Rijeka iz općine Čaglin i DVD Zagrađe s područja grada Pleternica, dok će 55 godišnju obljetnicu imati pripad-nici DVD Požeška Koprivnica s područja grada Pleterenice i DVD Zakorenje s područja općine Brestovac. I na kraju svakako valja zabilježiti 25-tu obljetnicu DVD Alilovci iz općine Kaptol.

Dio ovih obljetnica DVD-a članovi i njihovi brojni gosti proslavit će u po-

sebnoj prigodi, dok će dio jubileja biti obilježen u okviru održavanja drugih vatrogasnih svečanosti. No, sigurno je da će sve spomenute obljetnice imati svoje prigodno obilježavanje u lokalnoj sredini i šire, pri čemu će temeljna pozornost biti usmjerena na skromne svečanosti, usmjerene daljnjem jačanju vatrogastva u pojedinoj sredini. To i jeste najbolja po-tvrda humanosti i pune opredijeljenosti vatrogasaca prema ljudima i njihovoj vrijednoj imovini, što je u osnovi i bio razlog osnivanja DVD-a davnih godini. Valja svima jubilarcima, bez obzira da li je riječ o ‘punim ili poludesetljetnim’ obljetnicama poželjeti da ustraju na uzu-sima koje su njihovim precima bili do-voljni da se opredijele za djelatnost bez koje nema razvoja, te im čestitati ‘male i velike’ jubileje uz želje za još uspješnijim godinama koje predstoje.

Ekipe mladeži putujuu Makarsku

Prošle jeseni u Pleternici je održano Županijsko vatrogasno natjecanje za

ekipe muške i ženske mladeži, na kojemu je nastupilo preko 50 ekipa s područja VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, kao po-dručnih zajednica u Požeško-slavonskoj županiji. Bilo je to zanimljivo i dosta ne-izvjesno natjecanje, jer su sve ekipe doš-le na natjecanje sa željom da ostvare što bolje rezultate. No, kao i uvijek i na svim natjecanjima, neki su bili bolji. Tom su prigodom, poslije zbrajanja rezultata, u muškoj konkurenciji na pobjedničko po-stolje stale ekipe muške vatrogasne mla-deži iz Kutjeva, Požege i Velike, dok je u ženskoj konkurenciji poredak bio slije-deći: DVD Kutjevo, DVD Bektež i DVD Brestovac. Ovih šest ekipa steklo je pra-vo nastupa na Državnom vatrogasnom natjecanju mladeži, koje će polovicom svibnja biti održano u Makarskoj.

Iako je ostalo još podosta vremena do putovanja u Dalmaciju, u svim druš-tvima čije će ekipe nastupiti na ovom značajnom nadmetanju mladih vatro-gasaca, započele su pripreme. To se u prvom redu odnosi na organizacijska pitanja – program i način putovanja, osi-guranje sve potrebite opreme, prehrana i smještaj ekipa i voditelja, prijave i slično. Dio tih poslova već se obavlja, drugi dio bit će ostvaren u narednom razdoblju, a vrlo brzo započet će i natjecateljske pri-preme ekipa – vježbe za poligonu i stazi


In memoriam Franjo Miklauč

Iz naših redova otišao je još

jedan veliki va-trogasac. Uime Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novi Vinodolski od Franje Miklauča oprostio se taj-nik Društva Ve-

libor Topolovec sljedeći riječima:“Ovo nije kraj, riječi su koje mi va-

trogasci posljednjih mjeseci izgovaramo sa suzama u očima, riječi su s kojima se u ovom tužnom trenutku obraćam tebi, dragi naš Franjo, dragi naš predsjedniče!

Petak je, 2. studenog 2007. leta, pet do tri zapolne, radno vrime polako pasiva. Prva smena se polako presučiva, a drugaj već prišla na tvon i našem Vatrogasnom domu. Telefon mi zvoni, poručak da je prestalo kucat tvoje veliko srce, iz tvog doma na placi, najprvo gre va tvoju drugu kuću na krasi. Muk, tišina, po-gledi nevjerice, priopćavam dečkimi još jednu tužnu besedu, ovog tužnog 2007. leta. Pasal je naš predsjednik!

Ali veruj mi Franjo ti nas nikad nećeš napustit. Tvoj lik se nemore zbrisat znašeg vatrogasnog društva, ono ča ostavljaš ni prolazno, ono ča ostavljaš trajat će za-vavik. Tvojih 49 let neprekidnog i ak-tivnog dela va našem Društvu i va vatro-gastvu je vridnost ka se nemore zmirit, skun se dičimo, mi ke si stvoril, sa kun se more dičit naš grad ki si toliko volil i saki

Županijske vijesti

za štafetu. S obzirom na dosta dobre re-zultate koje su ostvarile pojedine ekipe na prošlim nadmetanjima na razini Hr-vatske, zatim na nekim većim natjeca-njima mladeži u međunarodnim okvi-rima, dobra pripremljenost svih ekipa pruža nadu i očekivanje da će i ovom pri-godom u Makarskoj, bar neke od ekipa polučiti vrijedne rezultate.

Deset odjeljenja u Kamp HVZ

Od prvih godina kako je u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici provedeno

organizirano okupljanje mladeži tijekom ljetnih mjeseci, najprije u Novom Vino-dolskom, a posljednjih desetak godina u Fažani, nadomak Pule, pripadnici mla-dog vatrogasnog naraštaja s područja Požeško-slavonske županije sudjeluju u radu Kampa HVZ-a. Korištenjem ras-položivog bungalova i podizanjem veli-kog šatora, zadnjih je godina osigurana mogućnost da tijekom srpnja i kolovoza u Kampu Fažana sudjeluje svake godine deset odjeljenja mladeži.

Na temelju odluka nadležnih tijela VZ Požeško-slavonske županije, izra-đeni su kriteriji za odlazak u Kamp, pri čemu se uvijek vodi računa da prioritet imaju ekipe DVD-a čija mladež nije bila u Kampu ili ona koja je odlazak u Fažanu koristila manje puta. Također se skrbi o ostvarenim rezultatima, pri čemu je bitno da ekipa mladeži nastupa na op-ćinskom ili gradskom natjecanju. Isto tako je utvrđeno da pobjednička muška i ženska ekipa sa županijskog natjecanja kao nagradu dobiva odlazak u Kamp, što je slučaj svake druge godine. Isto tako je proporcionalno korištenje Kampa ras-podijeljeno na područja obje vatrogasne zajednice – VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik.

Uvažavajući sve kriterije, predstoje-ćega će ljeta u Fažanu putovati ekipe mla-deži iz DVD Kutjevo, čije obje ekipe su bile pobjednici županijskog natjecanja, dok će u ostalih osam smjena u Kampu HVZ-a boraviti mladež iz DVD Badlje-vina, DVD Brezine, DVD Ruševo, DVD Podgorje, DVD Kaptol, DVD Ivandol, DVD Alilovci i DVD Čaglin. Ukoliko u narednih petnaestak dana neka od spo-menutih ekipa odustane od putovanja u Istru, smjene će se popunjavati iz popisa pričuva, na kojemu su još 22 odjeljenja vatrogasne mladeži.

Primorsko-goranskaOsposobljavanjevatrogasne mladeži

Savjet vatrogasne mladeži Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske župa-

nije započeo je sustavno osposobljavanje mladeži. Prvi u ciklusu, kojim bi trebalo biti osposobljeno djestotinjak pripadni-ka mladeži između 12 i 17 godina, odr-žava se za požarna područja Liburnije i Kastavštine, a pohađa ga pedesetak kandidata iz dobrovoljnih vatrogasnih društava: Halubjana, Klane, Krasa i Škal-nice.

Tečaj je u nazočnosti županijskog va-trogasnog zapovjednika, predsjednika i zapovjednika dobrovoljnih vatrogasnih društava te voditelja mladeži dana 17. veljače započeo u Vatrogasnom domu u Škalnici gdje će se održavati teoretski dio. Vatrogasne vježbe paralelno će se održavati u vatrogasnim domovima u Klani i Gornjim Srokima. Predavači i in-struktori voditelji su vatrogasne mladeži iz DVD-a Halubjana, Kastva, Klane te Opatije.

Osposobljavanje se provodi temeljem Pravilnika o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova i traje mjesec dana. Nakon osposobljavanja kandidati polažu ispite iz predmeta: go-renje i gašenje, vatrogasna preventiva, vatrogasne sprave i oprema, vatrogasna taktika i vatrogasne vježbe te stječu prvo vatrogasno zvanje vatrogasna mladež.

Klaudijo Filčić


Županijske vijesti

čovik ki va njen živi. Na hiljade i hiljade intervencij, na požarin i drugin nesrićan va kin si spašaval ljudi, njihove kuće i se ća su imeli, odelal si brižno, sabrano, onako po tvoju, nikad nisi marel zase ni za svoj život. Život ki si živel po svoju.

Rođen va Novome 6. rujna 1945. leta, ko ratno dite. Živiš uz mater mimu ku smo si jako voleli. Ovdi si va školu hodil, ovdi si postolarski zanat zučil. A va to vrime volel si se ča i tvoji pajdaši skin si se družil. Zapivat, popit i doma ne prit. Mima sej jadila, a jutroj bilo se po staron. Jako si volel teć za loptun. Igral si va svome Vinodolu od malih nog do ve-teranih skin si okolo hodil i vavik sa simi dobar bil. Jako si volel i naš mesopust va kon si sašta sopal i advitor bil. I neka mi niki ne zamiri ča se na ovaj način opra-štan od tebe, malo po tvoju, malo po moju, jel smo mi dva vavik tako divanili i vavik se jako dobro sporazumili.

U Dobrovoljno vatrogasno društvo Novi Vinodolski pristupaš 1958. godine. Od svog uključenja u rad našeg Društva, aktivno i marljivo odrađuješ sve zadaće s kojima se susrećeš. Tvoj vatrogasni put prelaziš stepenicu po stepenicu od va-trogasca do dočasnika, preko časnika do višeg vatrogasnog časnika. Prepoznat kao vrijedan i sposoban vatrogasac od tadaš-njeg rukovodstva Društva, 1976. godine postaješ prvi profesionalni vatrogasac u Novom Vinodolskom. Postaješ zapo-vjednikom postrojbe DVD-a i profesio-nalne jezgre koja djeluje do 1984. godine. Formiranjem općinske Profesionalne va-trogasne jedinice u Crikvenici dekretom postaješ djelatnikom te Postrojbe u kojoj obnašaš funkciju zapovjednika smjene. Prolaziš sve golgote i transformacije u kojem se je našlo naše vatrogastvo. Po rasformiranju Profesionalne vatrogasne jedinice Crikvenica početkom Domo-vinskog rata ponovno radiš u jezgri u Novome do 1993. godine i ulaska vatro-gastva u Ministarstvo unutarnjih poslova koje ponovno formira Postrojbu u Cri-kvenici, a ti ponovno postaješ zapovjed-nikom smjene. Godine 2000. formirana je Javna vatrogasna postrojba Grada Cri-kvenice u kojoj radiš do mirovine u koju odlaziš boreći se s opakom bolesti 2004. godine. Usprkos činjenici da su tvoj pro-fesionalni vatrogasni put diktirali za-koni i novi propisi, ostaješ vjeran svom Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u kojem si ponikao kao vatrogasac.

Godine 1988. bio si jedan od rijetkih koji je uopće vjerovao da će naše Društvo preživjeti u okolnostima koje su se doga-đale. Stao si uz mladu generaciju koja je

stasala i uz nas ostaješ do danas. Sve te godine ostaješ prvi čovjek DVD-a Novi Vinodolski na funkciji predsjednika Društva koje je danas jedno od najsnaž-nijih u Republici Hrvatskoj.

Nažalost, imali smo još puno zajed-ničkih planova. Odlaziš prerano, a mi koji ostajemo iza tebe danas ti obećavamo da ćemo nastaviti onako kako si nas učio, marljivo, uporno, nikada ne odustajući do željenog cilja. Kada smo bili uvjereni da si pobijedio bolest s kojom si bio su-očen, ona je ipak bila jača od tebe dragi naš Franjo.

DVD Novi Vinodolski ostaje bez člana s najvećim aktivnim stažom, Vi-nodol ostaje bez svoga đenta, odlazi još jedan vjerni placar, ostala su mesopu-starska zvona i bandira, ostal je zadnji novljanski fi ćo bez svog šofera dede, ostala je rodbina bez uzornog bratića, ostale su cure z butige na križu bez naj-draže mušterije, a milka s obitelji bez svoga Franje.

Dragi sugrađani opraštamo se od malog, ali velikog čovika. Kolege va-trogasci pristigli iz svih krajeva Lijepe naše, opraštamo se od velikog vatrogasca koji je za svoj rad u operativi odlikovan brončanom, srebrnom i zlatnom pla-menicom, za svoj doprinos u stvaranju DVD-a Novi Vinodolski brončanom, srebrnom i zlatnom medaljom i najvišim Odlikovanjem za posebne zasluge.

Dragi moj presidente, kako san te samo ja zval, pozdravi nan: deda Roku, Tomu, Mirka, Jasmina, Josu i dečke s Kornata, počivaj i odmori se va našem cimiteru, neka ti je laka ova naša pri-morska gruda.

Skupština DVD-aNovi Vinodolski

U Domu kulture u Novom Vinodo-lskom održana je 23. veljače 2008.

Izvanredna izborna Skupština DVD-a Novi Vinodolski. Uz dvjestotinjak na-zočnih na Skupštini bili su i brojni gosti: pomoćnik glavnog vatrogasnog zapo-vjednika Tomislav Vuko, županijski va-trogasni zapovjednik Slavko Gauš, član Predsjedništva HVZ-e Zlatko Križanić, dogradonačelnik Novog Vinodolskog Miljenko Žanić sa suradnicima, pred-stavnici gospodarstva, proizvođača va-trogasne opreme i medija. Skupštini su bile nazočne i 24 delegacije dobrovoljnih vatrogasnih društava i postrojbi iz cijele Hrvatske, a posebno valja istaknuti dele-gaciju DVD-a Vodice.

Skupština je imala i karakter izvan-redne izborne Skupštine. Naime, pro-tekle godine DVD Novi Vinodolski ostao je ,zbog prerane smrti, bez dugo-godišnjeg predsjednika Franje Miklauča, a tragičnom smrću napustio je Društvo i dopredsjednik Josip Ježić.

Izvješće o radu podnio je tajnik Društva Velibor Topolovec. Uz najzna-čajnija događanja u protekloj godini posebno je istaknuo preuzimanje novog navalnog vozila iz Programa Vlade RH i usvajanje Idejnog rješenja novog vatro-gasnog doma u Novom Vinodolskom. V. Topolovec posebno se osvrnuo na nepravednost i nekorektnost u fi nanci-ranju vatrogastva na teritoriju Republike Hrvatske.

U izvješću zapovjednika Postrojbe


Županijske vijesti

istaknuto je da su 116 intervencija odra-đene samostalno, te da je postrojba su-djelovala na 4 intervencije van područja Novog Vinodolskog.

Na Skupštini je prezentiran Plan rada za 2008. godinu, a u kojem se poseban značaj pridaje pripremama za ljeto 2008. i nastavku aktivnosti na izgradnji novog vatrogasnog doma.

Za novog predsjednika do izborne Skupštine izabran je dugogodišnji za-povjednik DVD-a Želimir Butorac, za dopredsjednika Marko Deranja, za v.d. dozapovjednika Boris Rečan. Na upra-žnjeno mjesto u Upravnom odboru iza-bran je predstavnik Grada - Alen Bru-keta.

Nazočne na Skupštini pozdravili su i pomoćnik glavnog vatrogasnog za-povjednika Tomislav Vuko i dogrado-načelnik Miljenko Žanić istaknuvši da je danas funkcioniranje Grada Novog Vinodolskog gotovo nezamislivo bez DVD-a Novi Vinodolski čiji članovi su-djeluju u svim događajima na području Grada. Posebno je vrijedna mladež Društva kojoj je Gradsko vijeće dodije-lilo godišnju nagradu za 2007. godinu.

Na Skupštini su dodijeljene spome-nice za 30 godina rada: Alenu Blaževiću i Miloradu Rubčiću za 10 godina, Vladi-miru Šubertu, Ognjenu Sokoliću i Mar-tini Rečan. Diplome za završen tečaj za zvanje dočasnik uručene su Alenu Blaže-viću, Davoru Doriću, Renati Topolovec, Dariji Butorac, Sofi ji Blažević i Tereziji Petrinović.

Velibor Topolovec

Pohvale DVD-u Ravna Gora

Državnom i vatrogasnom himnom, te minutom šutnje za sve umrle i

poginule vatrogasce i branitelje, uz po-zdravne riječi predsjednika Josipa Burića u Domu kulture u Ravnoj Gori počela je redovna godišnja skupština DVD Ravna Gora. Osim članova skupštine nazočni su bili i predstavnici vatrogastva iz Ku-pjaka, Starog Laza, Stare Sušice, Delnica, Vrata, Skrada, Krašića, Pisarovine, Jabla-na, Plesci, Njivica, Pule, Donje Kupčine i Novog Vinodolskog, te predstavnici, javnog, kulturnog, gospodarskog, po-litičkog i sportskog života Ravne Gore kao i predsjednik VZ PG županije Hinko Mance.

Na Skupštini DVD-a Ravna Gora, kojoj su bili nazočni predsjednik VZGPŽ i mnogobrojni predstavnici

društava, Josip Burić, predsjednik, na-zočne je upoznao s održavanjem vježbi, kako starijih vatrogasaca tako i mladeži. Zajedničke vježbe održane su u Starom Lazu, Kupjaku i u Staroj Sušici. Bili su Ravnogorci i na natjecanjima mladeži na županijskom u Omišlju i na Memorijalu Marijan Majetić u Plescima. «B» ekipa je bila na Memorijalu «Goran Gašparc» u Delnicama. «A» ekipa je sudjelovala na Županijskom natjecanju na Kantridi. I jedne i druge i treće samo su sekunde dijelile od osvajanja odličja za jedno od prva tri mjesta. Ipak uspjeh je bio dobar. Burić je svoje izlaganje nastavio prikazom stanja opreme i tehnike, što je ocijenjeno dobrim time što će se za 120. obljetnicu Društva koja će se obilježiti za Dan Općine Ravna Gora, nabaviti jedno terensko navalno vozilo kao i 25 novih svečanih odora.

Zapovjednik Dražen Krepenc izvije-stio je o 32 intervencije što je 24 inter-vencija manje nego godinu ranije. Za-

bilježene su 3 uspješne intervencije na stambenim objektima, 11 gašenja trave, 12 intervencija gašenja požara dimnjaka, 4 tehničke intervencije i 2 slučaja ga-šenja vozila. Za uspjeh na natjecanjima pohvalio je njihove voditelje: Darija Er-javca, Vladimira Burića, Anđeljka Van-činu i Dejana Vančinu.

Rad ravnogorskih vatrogasaca pozi-tivno je uz pohvalu ocijenio predsjednik VZ PG županije Hinko Mance obećavši potporu u nabavi novog vozila.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Ravnoj Gori

M.B.Wolf

Uspješan rad vatrogasaca

U Domu kulture u Starom Lazu odr-žana je Skupština DVD-a Stari Laz.

Skupštinu je otvorio predsjednik Velimir Stipeć, a zapovjednik Dalibor Pleše izvi-jestio je o radu Društva. Društvo u svo-


Županijske vijesti

jim redovima ima 38 članova od kojih su 8 vatrogasnih dočasnika i 10 članica.

Dalibor Pleše predstavo je novi Plan rada za 2008. godinu u kojemu se planira održati čak 10 do 15 vježbi, ali i sudjelo-vati na obilježavanjima obljetnica u su-sjednim vatrogasnim društvima.

Za provedbu Plana treba osigurati 60 tisuća kuna, a čak 30 tisuća odnosi se na postavljanje centralnog grijanja u spremištu. Goranu Cuculiću je za po-sebne zasluge u radu uručeno priznanje kojega mu je predao predsjednik Velimir Stipeć.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Starom Lazu

M.B.Wolf

Potpora vatrogascima u Tršću

Intervencija na požaru stambenog objekta Klepac, gašenje požara silosa

Finaldrva, dva požara dimnjaka, osigura-vanje radova na Lakirnici Finvest-corpa, trodnevno osiguranje brdske auto utrke te dostava vode udaljenim domaćinstvi-ma samo su dio aktivnosti vatrogasaca u 2007. godini, rečeno je na Skupštini DVD-a Tršće kojoj je, uz ostale, bio na-zočan i čabarski gradonačelnik Marijan Filipović. Uz to realizirana je i zajednička vježba u organizaciji JVP Delnice i VZG Čabra u Hrvatskom. Mladi su sudjelova-li na županijskom natjecanju u Omišlju. Vatrogasci su se zahvalili Ivici Čopu i tvrtki Ingra za donaciju prepreka za na-tjecanje mladeži, a nisu zaboravili ni tra-gediju na Kornatima donirajući 5 tisuća kuna. Oboljelom članu Cvjetku Volfu donirali su tisuću kuna.

Vrijedni vatrogasci za nabavu novog vozila već su osigurali oko 150 tisuća kuna.

Tršćani ove godine pripremaju svečano obilježavanje 100. obljetnice Društva koju će obilježiti krajem kolo-voza. Na skupštini u Tršću čabarski gra-donačelnik Marijan Filipović obećao je potporu i kao gradonačelnik i kao mje-štanin, ali i privatni poduzetnik.

Na fotografi ji Livio Andlar i Marijan Filipović na Skupštini u Triću

M.B.Wolf

Akcija: Ravnopravnostu vatrogastvu

Tajnik DVD Novi Vinodolski, Ve-libor Topolovec raspravljajući na

Skupštini DVD-a Ravna Gora, potaknuo je nazočne na razmišljanje o fi nanciranju dobrovoljnog vatrogastva u malim sre-dinama ustvrdivši da iz državne riznice vatrogastvo mora ubuduće dobiti više sredstava, jer situacija u dobrovoljnom vatrogastvu postaje sve složenija, odgo-vornosti sve veće, a sredstava iz općin-skih i županijskih proračuna premalo je. Topolovec već dugo radi u vatrogastvu i bio je na važnim funkcijama i uvijek se zalagao da se rad u malim sredinama vrednuje bolje te da se primjereno fi nan-cijski prati. Do sada se u tome nije uspje-lo već se živjelo od obećanja.

Prema riječima Topolovca broj mladih u malim sredinama opada pa je i logično da nema ni mladeži u DVD-ima ni na natjecanjima. U tome trebaju po-moći političari, jer se zakonskim odred-nicama mogu poboljšati uvjeti rada i života u malim sredinama, kao što su mjesta u Gorskom kotaru, pa će i ljudi u tim mjestima ostajati, a time i djeca. No, nije samo u tome problem, mišljenja je Topolovec pa kaže:

“Mislim da bi svi morali biti manje skromni i da bi trebali temeljem našeg posla koji obavljamo i mnogo poslova koje planiramo obaviti, i fi nancijska sredstva morala biti puno veća. Da bi mogli privući mlade nije samo dovoljno imati brentaču, već mladima treba nešto više pružiti, organizirati im druženje s ostalima, a to sve košta. Općine i žu-panijska Zajednica nam pomažu, ali na višoj razini postoji neravnomjerna ras-

podjela sredstava. Sredstva odlaze u ve-like gradove i veće sredine, gdje postoji jako profesionalno vatrogastvo, a male su sredine ostavljene da se same snalaze. U svom izvješću na Skupštini u Novom Vinodolskom rekao sam da mi nikada neće biti jasno po čemu Rab i Cres nisu hrvatski otoci, a Krk i Lošinj jesu. Nikad neću shvatiti da Delnice jesu hrvatske, a Ravna Gora, Vrbovsko i Čabar nisu. Na primjer, Crikvenica za svoje vatrogastvo dobiva od Države 2.5 milijuna kuna, a Novi Vinodolski niti jednu jedinu lipu. Dakle, moramo se organizirati ne če-kajući naše vatrogasne institucije da ri-ješe problem. Ne smijemo više tolerirati takvu raspodjelu sredstava na razini Hr-vatske.

Primjećujem, da će nadzor nad va-trogastvom biti sve rigorozniji, sve će se više od nas tražiti, a mi te uvjete nećemo moći zadovoljiti i jednostavno ćemo nestati jer nitko neće htjeti biti na čelu društva koje ne zadovoljava osnovne uvjete. Pozivam Vas da se uključite u Ak-ciju Ravnopravnost u vatrogastvu na ra-zini Hrvatske priznavanjem svim vatro-gascima pravedne raspodjele državnog novca. Vi u Ravnoj Gori “koštate” ove godine 280 tisuća kuna, a toliko Državu koštaju dva profesionalna vatrogasca. Mislim da DVD Ravna Gora vrijedi više od dva profesionalca, ne samo Ravnoj Gori već i Gorskom kotaru i Hrvatskoj u cjelini. Pokušajmo sami sebi izboriti bolje sutra za male sredine.”

Mirko Božidar Wolf


Velibor Topolovec

Županijske vijesti

Virovitičko-podravskaNova donacija stiglau Gradinu

U subotu 9. veljače u Vatrogasnom domu DVD-a Gradina, koje postoji

od 1911. godine, održana je Skupština. Prošle godine su vatrogasci od sponzora Hrvoja Biuka primili na dar kip svetog Florijana, uradak fi rme "Vrisje" d. o.o. iz Virovitice, a i sami su darivali svoje pobratime vatrogasce iz Berkovca istim takvim kipom svetog Florijana. Radnim akcijama izgradili su vatrogasni poligon, neophodan za vježbalište. Uz pomoć žu-panijskog zapovjednika Milana Majetića i Franca Kropea i njegove supruge Ur-sule Krope, Gradini je donirano naval-no vozilo Magirus-Deutz s potrebnom opremom. Vozilo su 24. siječnja iz Ker-pen-Sindorfa, pokraj Kölna iz Njemačke dovezli Milan Majetić, Dražen Peić, Ivi-ca Dolinac i Mladen Lebinac, vatrogasci DVD-a Gradina. Zahvaljujući donatori-ma mladež DVD-a je 2007. bila u Kam-pu Fažani. Na području Općine u 2007. izbila su tri požara, koja su pogašena, srećom bez veće materijalne štete. DVD raspolaže s četiri ispravna vatrogasna vo-zila: Creina, traktorska cisterna, vatroga-sno vozilo FORD kombi s kompletnom opremom, dar pobratimskog društva iz Berkovca, upravo dopremljeno vozilo

Magirus-Deutz i vatrogasna kamionska cisterna. Društvo ima vozni park, ali ne i adekvatne garaže, pa koriste slobodne garaže Osnovne škole Gradina. Zbog toga su u planu za 2008. godinu predvi-djeli izgradnju adekvatne garaže u svo-jem dvorištu.

Novi počasni članovi DVD-a Gra-dina su bračni par Franc i Ursula Krope, donatore vozila Magirus-Deutz i posred-nici za donaciju Forda Milan Majetić, i Ivica Kovačević, tajnik Vatrogasne zajed-nice Virovitičko-podravske županije.

Milan Majetić, zahvalivši se na po-časnom članstvu, najavio je sljedeću do-naciju vatrogasnog vozila za DVD Bre-zovicu, pa će tako općina Gradina biti bogatija za još jedno vozilo. To je također dar Ursule i Franca Krope. Sjednici su bili nazočni i najstariji članovi DVD-a Luka Mihaljević, član DVD-a Gradina od 1946., ranije dugogodišnji predsjednik. Karlo Meheš vatrogasac od 1946., Jurišić Franjo vatrogasac od 1948. i dr.

Na Skupštini podijeljene su zahval-nice svim članovima DVD-a. Za 10 go-dina članstva diplome i medalje primili su Mladen Lebinac, Josip Lukačević, Marijo Milković, Mario Mikulić i Da-nijel Teri. Franji Jurišiću, na Skupštini je uručena diploma i zlatna medalja. Do-nator kipa svetog Florijana Hrvoje Biuk dobio je kipić vatrogasca, a maketu dr-

venih vatrogasnih kola donator Dragan Špoljarić koji je obećao da će s mješta-nima, počasnim članovima, Općinskom skupštinom i DVD-om Gradina fi nanci-rati gradnju vatrogasnog spremišta, kao nužnu slijedeću investiciju. Uz tu inve-sticiju naveo je realizaciju radova na iz-mjeni krovišta mjesne Crkve svetog Ilije Proroka i izgradnju nogometnog igra-lišta s tribinama.

Barica Mihoković

Na Državno natjecanjes tri ekipe

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kladare održalo je 23. veljače 2008.

godišnju vatrogasnu Skupštinu, 78. po redu, u Domu Mjesne zajednice. Kladar-ski vatrogasci započeli su izgradnju vla-stitog vatrogasnog doma i spremišta, u kojem namjeravaju za dvije godine pro-slaviti 80. godišnjicu rada. Prošle godine uspjeli su novi prostor staviti pod krov.Ove godine planiraju izgradnju vatroga-snog tornja, uvođenje vode, struje, plina i daljnje radove na dovršenju zgrade. Dio radova, prekrivanje krovišta i uređenje okoliša obavili su dobrovoljnim radnim akcijama članstva. Kako spadaju u sre-dišnje vatrogasno društvo raspolažu s većinom potrebne opreme, a nedostaju im odijela za osobnu zaštitu vatrogasaca. Društvo ima 20 operativnih vatrogasaca


Županijske vijesti

i neophodna su im najmanje još tri va-trogasna zaštitna odijela. Nedozvoljeno je na požarišta odlaziti u kombinezoni-ma, pa u ovoj godini planiraju nabaviti barem još tri kompletna odijela sa zašti-tom od toplinskog isijavanja, jer na poža-rište mogu izaći samo ispitani, liječnički pregledani i opremljeni s odgovarajućom vatrogasnom opremom. Na Općinskom vatrogasnom natjecanju u 2007. godini održanom u Grabrovnici DVD Kladare sudjelovalo je s 5 natjecateljskih odjelje-nja i svih 5 uvrstili su se na Županijsko natjecanje. Na Državno vatrogasno na-tjecanje iz Kladara u Makarsku u 2008. godini odlazi ekipa mladeži 12 – 16 go-dina sa osvojenim prvim mjestom na Županijskom natjecanju u Zdencima.

Za odrasle, na Županijskom natje-canju u Velikoj Črešnjevici sudjelovali su s tri ekipe. Ekipa “B” osvojila je 2. mjesto, a ekipa “A” treće mjesto, tako da će s dvije ekipe odraslih sudjelovati na Državnom natjecanju u Splitu. Uz to, ekipa mladeži u 2007. nastupila je na turniru u Ko-privnici na Susretu mladeži Republike Slovenije i Hrvatske u Garešničkom Brestovcu, gdje su kao županijski prvaci predstavljali Virovitičko-podravsku žu-paniju. “B” ekipa, nastupila je na Među-narodnom turniru u Desnom Trebarjevu u Sisačko–Moslavačkoj županiji, koje se boduje kao KUP HVZ.

Tijekom godine zabilježeno je 7 in-tervencija, od kojih jednu manju u selu Kladare, a sve ostale bile su intervencije požara otvorenih prostora u kojima su s ostalim društvima VZO sudjelovali u gašenju s 53 člana i 74 radnih sati. Na-glasak daju preventivi, jer svaki požar je neizvjestan, opasan i skup. Tijekom go-dine osam članova položilo je tečaj za va-trogasce I klase. Od 2007. godine imaju u funkciji i kodno alarmiranje. U 9. mj. 2007. imali su 2. po redu vatrogasnu berbu vinograda, i odgovarajući odaziv članstva, što je njihova specifi čnost. Zdrav Fras, zapovjednik Vatrogasne za-jednice općine Pitomača i zapovjednik DVD-a Kladare izrazio je želju da i ova godina bude puna pozitivnih aktivnosti sa što manje vatrogasnih intervencija.

Skup je pozdravio Neven Milanović, tajnik Vatrogasne zajednice općine Pi-tomača i zapovjednik DVD-a Velike Črešnjevice. Naglasio je da je Vatrogasna zajednica općine Pitomača, po rezulta-tima i ljudstvu, na prvom mjestu u Viro-vitičko–podravskoj županiji, s posebnim naglaskom na središnja društva DVD-a

Pitomače, Turnašice, Velike Črešnjevice i Kladara, te povećanoj odgovornosti, po planu zaštite od požara za općinu Pito-mača. Posebno je naveo da u Pitomači ne postoji okosnica od 4 profesionalno zaposlena vatrogasca po planu zaštite od požara od 2002. godine. Pitomača bi morala zbog udaljenosti od Virovitice imati profesionalnu ekipu vatrogasaca, koji su plaćeni iz Državnog proračuna, jer lokalna samouprava to nije u stanju fi nancirati.

Na Skupštini diplome za zvanje va-trogasac I. klase primili su Mateja Fras, Darko Miloš, Josip Tambolaš, Dražen Badanjek, Matija Miloš, Marko Šubić, Stjepan Tišljar i Martin Šubić.

Za 10. godina vatrogastva medalje i diplome primili su Darko Tkalčec i Antonio Fras. Za 30 godina diplomu i medalju primili su Zdravko Fras, Željko Zlatar, Željko Šubić, Ivan Tambolaš, Mirko Brlas i Tomislav Fras. Za 40 go-dina medalju i diplomu primio je Antun Špiranec

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Kladarama

Barica Mihoković

Skupština DVD-a Pitomača

Skupština DVD-a Pitomača održana je 17. veljače 2008. Vatrogasnom domu

u Pitomači. U protekloj godini svi napori usmje-

reni su nabavi novijeg navalnog vatro-gasnog vozila. Staro vozilo TAM zbog previsokog ulaganja nije se moglo regi-strirati. Pomogli su prijatelji iz DVD-a i Javne vatrogasne postrojbe Virovitica koji su privremeno ustupili svoje vatro-gasno vozilo Magirus. Zahvaljujemo se

na razumijevanju DVD-u i Javnoj po-strojbi Virovitica, na sjednici je rekao Željko Živko, predsjednik DVD-a Pito-mača. Tijekom godine 4 člana završilo je tečaj za vatrogasca I. klase, 4 člana za va-trogasnog dočasnika I. klase, a primljeni su i 5 novih članova.

Livijo Lauš zapovjednik DVD-a Pito-mača podvukao je da je protekla godina za cijelo vatrogastvo RH i za DVD Pito-mača jedna od težih godina po broju po-žara i izlazaka na intervencije. Do 2007. prosjek intervencija bio je 15, a protekle godine taj se broj popeo na 29 interven-cija. Od tog broja 15 intervencija bilo je u Pitomači, 6 u Otrovancu, 4 u Staro-gradačkom Marofu, 2 u Dinjevcu, 1 u Starom Gradcu i jedna u Maloj Črešnje-vici. Zabilježeni su 6 tehničkih interven-cija, 11 požara otvorenog prostora i 12 požara stambenih i gospodarskih zgrada. Održano je deset taktičkih vježbi.

Muška A ekipa sudjelovala je na Općinskom vatrogasnom natjecanju u Grabrovnici. Prošle godine zapovjedno vozilo Puch i Ivan Ilinčić, član DVD-a Pitomača bili su na poluotoku Pelješcu na dislokaciji vatrogasnih snaga na pri-obalju. Povremeno su bila i još 2 vatro-gasca na gašenju velikih požara, kod Metkovića i Dubrovnika. Organizirano je dežurstvo tijekom ljetnih mjeseci, po-sebno žetve.

Dražen Rengel, pročelnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje Virovitičko - podravske županije, rekao je da se vidi pomak u DVD-u Pitomača. Dobivanjem makar i na posudbu vozila MAGIRUS operativno su ojačali. Pohvalio je rad pi-tomačkog Dokumentacijskog centra kao nastavak rada pokojnog Ivice Šimuno-vića, osnivača tog centra. Prema procje-


Županijske vijesti

nama i planovima u Pitomači trebala bi biti stacionirana profesionalna jezgra od 4 vatrogasca.

Iz pobratimljenog DVD Maksimir iz Zagreba skupu su bili nazočni Franjo Kelbas predsjednik, Gordan Horvat, bla-gajnik i Mladen Horvat, spremištar.

Skupu su bili nazočni i pobratimi vatrogasci DVD-a Vukovar: Černok Stjepan, počasni član, Dorokaži Silvestar, predsjednik DVD-a, Tarle Mario i Kelava Ivan članovi. DVD-i Vukovar i Pitomača potpisali su Povelju o suradnji.

Skupu se obratio Miroslav Perinić predstavnik DVD-a Kloštra Ivanića, podvukavši da za vatrogastvo uvijek nedostaje novac. Dosta je dobrovoljnih priloga. Vrijeme je da proradi svijest da vatrogasci nisu prosjaci. Znamo koliko se daje za nogomet i druge sportove. Znamo da je u Republici Hrvatskoj u 2007. godini kupljeno 210 vatrogasnih vozila, a da Pitomača nije dobila ništa. Ovo vatrogastvo to ne zaslužuje. Ne do-zvolimo da pojedinci drže ruku u našim džepovima. Da vatrogastvo stagnira vi-dimo i po tome da ni načelnik pitomačke općine nije među nama. Nekad su va-trogasci bili elita društva, a danas? Po-hvalio je rad Dokumentacijskog centra i naglasio da i ne znamo što sve o našem vatrogastvu skrivaju arhivi u Beču i Bu-dimpešti.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine

Barica Mihoković

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

U nedjelju 17. veljače 2008. Vatro-gasna zajednica općine Pitomača

organizirala je polaganje ispita vatroga-sne mladeži dobrovoljnih vatrogasnih društava Velike Črešnjevice, Kladara i Turnašice. Sudionici su u Domu DVD-a Velike Črešnjevice polagali ispite prema programu za vatrogasnu mladež iz pred-meta: uvod u vatrogastvo, osnove zašti-te od požara i vatrogastva, smjernice za voditelje vatrogasne mladeži i aktivnosti vatrogasne mladeži.

Predavači na tečaju bili su Neven Milanović, Zdravko Fras i Josip Nemet. Pred ispitnom komisijom u sastavu Milan Majetić i Zdravko Fras, ispite je položilo dvadeset dvoje mladih članova DVD-a Velika Črešnjevica, trinaestero iz DVD-a Turnašica i jedanaest članova iz DVD-a Kladare.

Barica Mihoković

ZagrebačkaSkupština DVD Krašić

Dobrovoljno vatrogasno društvo Krašić održalo je 16. veljače 113.

Skupštinu, koju je otvorio predsjednik Društva Davorin Stepinac, a tajnik Druš-tva Ivica Brebrić dao je iscrpan pregled rada Društva u protekloj godini. U ko-lovozu su organizirali vatrogasnu vježbu na kojoj je sudjelovalo 27 ekipa. U pro-

tekloj godini 19 vatrogasaca završilo je tečaj za zvanje vatrogasac.

Tijekom prošle godine uređena je pomoćna prostorija uz dom (postavljene su i zabetonirane strop gredice, postav-ljena rasvjeta). Nabavljena su specijalna zaštitna odijela za gašenje požara, alu-minijske ljestve te uređen vatrogasni kombi za hitne intervencije. Uređena je i prostorija za održavanje sastanaka te za čuvanje arhivskog materijala. Obojeni su stropovi, popločen hodnik, uređen namještaj, postavljen šank. Pri tome su se istaknuli Ivan Tržački, Željko Ilijanić, Josip Cipurić i Božidar Ćuk koji su sve poslove odradili besplatno.

Vatrogasno društvo Krašić ima 111 članova: 68 aktivnih, 11 pričuvnih, 10 podupirajućih, 11 članova vatrogasne mladeži te 10 članica ženskog odjeljenja. Sredstva za rad crpili su iz dotacija, najma prostorija, organizacije domjenaka, pri-jevozu vode, članarine te prihoda od va-trogasnih zabava.

Za tekuću godinu Društvo planira nabaviti vatrogasnu opremu, servisirati vozni park, pobrinuti se za liječničke preglede, školovati kadrove u organiza-ciji Vatrogasne zajednice općine Krašić, odazivati se natjecanjima, kontrolirati hidrantsku mrežu te nastaviti s aktivno-stima na uređenju Vatrogasnog muzeja.

Josip Fabina


Županijske vijesti

Skupština DVD Rakitje

Na Skupštini koju je vodio pred-sjednik DVD-a Robert Matijašec

tajnik DVD-a Goran Križanac pročitao je izvještaj, a izvještaj o radu vatrogasne mladeži u protekloj godini pročitala je voditeljica mladeži Karmen Matijašec. Potom je uslijedilo izvješće zapovjedni-ka DVD-a Dario Devčić.

Skupštini su, uz članove DVD-a i mještane Rakitja bili nazočni načelnik Svete Nedelje Krunoslav Markovinović, vijećnici Drago Prahin i Ivica Pavlić, predsjednik VZG-a Sveta Nedelja Goran Škarić, delegati VZG-a Drago Francetić i Marijo Švigir, potpredsjednik RA-CVIAC-a, te predstavnici DVD¬-a.

Na Skupštini s uručene zahval-nice Josipu Obrazu, predstavniku RA-CVIAC-a te tvrtki Pastor. Predsjednik VZG-a Sveta Nedelja Goran Škarić uručio je diplome Dariju Zajec za zvanje vatrogasac i Damiru Ćoso za zvanje va-trogasnog dočasnika, te priznanja čla-novima DVD-a Rakitje za 10 godišnji rad u vatrogasnoj zajednici. Priznanja su dobili: Goran Križanac, Dražen Ko-šarač, Marino Kuzmić, Krešimir Lenard i Mladen Stojanović.

Gradonačelnik Krunoslav Markovi-nović najavio je uskoro osnivanje javne vatrogasne postrojbe grada Sveta Ne-djelja.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Rakitju

Damir Marenić

Skupština DVD-a Kerestinec

Kerestinečki vatrogasci održali su svoju 54. Skupštinu. Predsjednik

Društva Goran Škarić uputio je nazoč-nima pozdrave dobrodošlice. Skupšti-ni su bili nazočni Miroslav Benić uime Gradskog poglavarstva Svete Nedelje, zapovjednik VZG-a Nevenko Čižmešija, delegati VZG-a Ivica Petravić i Damir

Marenić i predstavnici DVD-aUmjesto dosadašnjeg zapovjednika

Nenada Širanovića Društvo će voditi Martin Čižmešija, inače profesionalac u JVP Samobor, dok će umjesto dosa-dašnje tajnice Društva Martine Čakanić administrativne poslove preuzeti Ivan Špehar.

Plaketama Društva nagrađeni su sponzori 11. Kupa Kerestinec: Goda-Ke-restinec, Goreaplus, Trgofortuna, S-Atea, Termovod-montaža, V.S.T, Zagrebački centar za zaštitu od požara i zaštitu na radu, Brković d.o.o., Drager safety, Po-glavarstvo Zagrebačke županije, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, po-glavarstvo Grada Sveta Nedelja, VZG Sveta Nedelja.

Počasno članstvo u DVD-u Kere-stinec za izuzetne zasluge dobio je zagre-bački centar za zaštitu od požara i zaštitu na radu d.o.o.

Nagrađeni su i članovi koji su se isti-cali tijekom godine: Stjepan Klemenčić i Ivana Režić.

U ime VZG Sveta Nedelja zapo-vjednik Čižmešija uručio je diplome za vatrogasna zvanja: Ivana Režić postigla je zvanje vatrogasac I. klase, a Dario Kle-menčić zvanje vatrogasnog dočasnika.

Dopredsjednik VZG Sveta Nedelja Ivica Petravić uručio je vatrogasne spo-menice za 10 godina Dušku Blagojević, Mladenu Čižmešija, Antoniu Širanović, Ivanu Špehar. Spomenicom 20 godina nagrađeni su Ivica Klemenčić i Mario Čižmešija. Tajnik VZG Sveta Nedelja Damir Marenić u ime Vatrogasne zajed-nice Županije zagrebačke uručio je va-trogasne spomenice 30 godina Damiru i Davoru Klemenčić.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine u Kerestincu

Damir Marenić


Županijske vijesti

Skupština DVD Strmec

Već tradicionalno, prve subote u ve-ljači strmečki vatrogasci odrađuju

godišnju Skupštinu. Domaćim vatrogas-cima Skupštini su se pridružili i pred-stavnici desetak vatrogasnih društava s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije te predstavnici KUD-a , Lovač-kog društva te Stari Kotači. U odnosu na prošlu godinu, Društvo je ostalo bez 9 aktivnih članova koji zbog poslovnih obveza više ne mogu dati sve od sebe, ali su odlučili postati podupirajući članovi. Sada Društvo broji 33 aktivna i 20 podu-pirajućih članova. Prošla godina ostat će zapamćena po nabavci vatrogasnog vo-zila. Jest da je rabljeno, ali je u dobrom stanju. Uz pomoć grada Dom je napokon dobio i krov te su uređene prostorije.

Društvo je sudjelovalo na 17 inter-vencija. Članovi Društva Marko Mati-jević i Matej Vlašić sudjelovali su u ga-šenju požara na zadarskom priobalju u sastavu intervencijske postrojbe VZG Sveta Nedelja. Natjecateljske ekipe su-djelovale su na 14 natjecanja i postigle solidne rezultate, a i sami su organizirali 2. Kup Strmca na kojem su se okupile 23 vatrogasne ekipe.

Prošlogodišnji prihodi od 227 tisuća kuna bila su dostatna sredstva za na-predak Društva. Najviše novaca utro-šeno je za nabavku vatrogasne opreme. Za ovu godinu predviđena su sredstva u visini od 144 tisuća kuna.

U novi Upravni odbor izabrani su: Drago Francetić, predsjednik, Ivica Pe-travić, dopredsjednik, Dean Katušić, tajnik, Marko Domitrović, zapovjednik, Hrvoje Francetić, dozapovjednik, Davor Galic, blagajnik, Josip Katušić, spremi-štar, Davor Bišćan i Marko Matijević, članovi.

Tijekom 2008. godine planira se or-ganizacija 3. Kupa Strmca, nabava va-trogasne opreme, školovanje i edukacija članova te pokazne vježbe i sudjelovanje na natjecanjima.

Za posebne zasluge u radu Društva priznanja su primili Dražen Županić, Re-nata Šikac, Mladen Šikac, Goran Škarić i Nevenko Čižmešija. Uvjerenja i Diplome za zvanje vatrogasaca primili su Marko Matijević, Hrvoje Francetić, Antonio Gec, Marko Domitrović i Ivica Petravić koji je uz završeno školovanje za specijal-nost postao i vatrogasni dočasnik I klase. Posebnu nagradu i zlatni prsten Društva za uloženi trud opremanja navalnog vo-zila primila je Suzana Stevanović.

Damir Marenić

Svetonedeljšćani željnoočekuju dva nova vozila

Prostor vatrogasnog doma skoro je bio premaleni da bi primio sve uzvanike

koji su došli na 82. godišnju Skupštinu DVD Sveta Nedelja. U ime Gradskog poglavarstva Skupštini je bio nazočan Miroslav Benić, a bila je nazočna i done-davna gradonačelnica dr. Ines Balint.

Vatrogasnu zajednicu predstavljali su Marko Domitrović i Nenad Širanović te predsjednik Vatrogasne zajednice Goran Škarić. Dijelu Skupštine bili su nazočni i gradonačelnik Svete Nedelje Krunoslav Markovinović te Dragutin Straga i Ra-tomir Slavić.

Nazočne je pozdravio predsjednik Društva Marijo Švigir, a tajnik Društva Dario Ratešić izvijestio je da Društvo, osim što je radilo na unapređenju vatro-gastva, nabavci opreme, natjecateljskom dijelu, nije zaboravila i starije i bolesne članove kojima su početkom godine uru-čene i prigodne košarice

Iz izvješća koje je podnio zapovjednik Društva Nevenko Čižmešija razvidno je da je Društvo odradilo 28 intervencija, od toga 12 tehničkih intervencija, 6 po-žara otvorenog prostora, 2 požara au-tomobila, 3 požara stambenog objekta, 2 požara skladišta, te požari ugostitelj-skog objekta ,trgovine i termo-lakirnice. Članovi su sudjelovali na Vježbi Orešje 2007., dva puta tjedno održavale su se vježbe članova ispred Vatrogasnog doma te na poligonu DVD-a, organizirali su i 6. Kup „Pavla Ivanca“,a po prvi puta bili su i sudionici Kampa mladeži u Fažani.

U 2008. godini planira se nabavka vatrogasnih vozila, vatrogasne opreme, rad sa djecom i mladeži, školovanje članova, organizacija 7. Kupa te sudje-

lovanje na vatrogasnim natjecanjima i obljetnicama. Spomenicama za 10 go-dina rada nagrađeni su Robert Dragozet, Tomislav Marušić, Dario Ratešić, vatro-gasnim spomenicama 30 godina rada nagrađeni su trenutno najstariji aktivni članovi Mladen Prahin i Damir Marenić. Brončane vatrogasne plamenice dobili su Goran Čačković, Dario Ratešić, Ivo Skopljak, Dražen Šeketa. Brončane va-trogasne medalju primila je blagajnica DVD-a Marija Kovačić, dok su srebrne vatrogasne medalje dobili Nevenko Čižmešija, Boris Nađenović, Mladen Prahin, Marijo Švigir. Branko Šeketa dobio je diplomu za zvanje vatrogasac I. klase, Ivan Lacković za vatrogasnog do-časnika te Željko Šmerek za vatrogasnog dočasnika I. klase.

Na fotografi ji detalj sa Skupštine DVD-a Sveta Nedelja

Damir Marenić

Školovanje uVZG Sveta Nedelja

Školovanje polaznika za vatrogasna zvanja vatrogasac, vatrogasac I. klase,

vatrogasni dočasnik te vatrogasni doča-snik I. klase, koje je započelo 3. studeno-ga 2007. godine, završilo je 27. siječnja 2008. godine. Kao i prijašnjih godina, uz članice Zajednice: DVD Sveta Nedelja, Strmec, Rakitje i Kerestinec, školovanju su pristupili i članovi DVD-a Stupnik iz susjedne općine. Uz predavače Danielu Dekanić, Ivu Skopljak, Maria Čižmešija, Nevenka Čižmešija te Gorana Škarića, uz administrativnu potporu tajnika Za-jednice Damira Marenića školovanje je uspješno privedeno kraju. Osim učioni-


Županijske vijesti

ce u Vatrogasnom domu DVD-a Sveta Nedelja, za potrebe nastave korišteni su poligoni DVD-a Sveta Nedelja te DVD-a Stupnik. Polaznici su iskušali i simulator JVP Zagreb u Savskoj gdje su bili pod budnim okom instruktora Mate Franče-ševića. Pismeni ispit s uspjehom je zavr-šilo njih 16, dok su dva polaznika pala. Na poligonu DVD Sveta Nedelja trebalo je pokazati znanja i u praktičnom dijelu.

S uspjehom je vatrogasna zvanja po-stiglo 13 polaznika dok su trojica pala na praktičnom dijelu.

Za zvanje vatrogasca položili su: Damir Jelić - DVD Stupnik , Damir Kle-menčić - DVD Stupnik, Tomislav Perić - DVD Stupnik, Dario Zajec - DVD Ra-kitje.

Za zvanje vatrogasac I. klase položili su: Miljenko Domović - DVD Stupnik,

Ivana Režić - DVD Kerestinec, Branko Šeketa - DVD Sveta Nedjelja.

Za zvanje vatrogasni dočasnik po-ložili su: Damir Ćoso - DVD Rakitje, Dario Klemenčić - DVD Kerestinec te Ivan Lacković - DVD Sveta Nedjelja.

Za zvanje vatrogasni dočasnik I. klase položili su: Ivica Petravić - DVD Strmec te Željko Šmerek - DVD Sveta Nedelja.

Na fotografi ji detalj s praktične obuke

Damir Marenić

Seminar za operaterevatrogasne mreže

U prostorijama vatrogasnog doma DVD Sveta Nedelja održan je se-

minar za operatere Vatrogasne mreže za područje zapadnog dijela Zagrebačke

županije. Tako su se tu našli predstav-nici Zajednica Pisarovina, Dubravica, Zaprešić, Jakovlje, Sveta Nedelja, Samo-bor, Brdovec, Klinča Sela, Jastrebarsko te samostalnih DVD-a Bistra, Luka, Marija Magdalena i Stupnik. Seminaru su bili nazočni i predsjednik Vatrogasne zajed-nice Zagrebačke županije Stjepan Ptićek. Predavač je bio Ivica Sikra iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

U Vatrogasnu mrežu do sada je upi-sano oko 22000 članova što je premašilo sva dosadašnja očekivanja te se s bu-dućim operaterima očekuje još veći po-rast upisanih članova i podataka.

U ime domaćina nazočnima se za-hvalio zapovjednik Zajednice Nevenko Čižmešija dok je zahvalu u ime HVZ-a prenio Ivica Sikra.

Damir Marenić


Documents

01 02 VATRO OZUJAK - 213.191.137.190213.191.137.190/Dokumenti/VV/2008/03_2008.pdf · dopune Zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se