Click here to load reader
Upload
beenassa
View
720
Download
59
Embed Size (px)
Citation preview
^ITANKAza tre}i razred osnovne {kole
2 3
Vodi~zadatak
seti se {ta smo nau~ili
glumimo
pi{emo
gramatika
kwi`evnost
govorna ve`ba
re{avamo
istra`ujemo doma}i zadatak
smisli, ispri~aj i napi{i
razmisli
re~nik
^ITAMOpri~e i pesme o domu i porodici
U^IMO I VE@BAMO‡ vrste re~i (imenice i glagoli)‡ vrste re~enica (obave{tajne, upitne,
zapovedne i uzvi~ne)‡ potvrdne i odri~ne re~enice‡ vi{ezna~nost re~i‡ upravni i neupravni govor‡ gra|ewe re~i‡ vlastite i zajedni~ke imenice‡ pisawe velikog slova
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da od zadatih re~i sastavi{ poslovice‡ da napi{e{ kratak dramski tekst‡ da sa`eto prepri~a{ basnu‡ da napi{e{ kratku autobiografiju
1. NIGDE NIJE KÔ KOD KU]EUputstvoSvaka strana kwige ovedo`ivqaje nudi nove.
Dok pesme i pri~e ~ita{ti zami{qa{ i u`iva{.
Potom tra`i re~i va`ne,poruke i slike sna`ne.
A onda ih prepri~avaj,{ta sve zna~e ‡ obja{wavaj.
Najva`nije: sad ti smi{qajnovi naslov, drugi kraj,
pesmu kao pri~u kazuj,odglumi je, recituj.
Neka dobre re~i tvojeobraduju srce moje.
‡ vi{ezna~nost re~i‡ upravni i neupravni govor‡ gra|ewe re~i‡ vlastite i zajedni~ke imenice‡ pisawe velikog slova
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da od zadatih re~i sastavi{ poslovice‡ da napi{e{ kratak dramski tekst‡ da sa`eto prepri~a{ basnu‡ da napi{e{ kratku autobiografiju
4 5
Da mogu kao p~elicaleteti s cveta na cvettra`e}i kapqe medene,celi bih obi{la svet.
Ma kuda stigla daleko,u srcu ose}am svom,da bih se, kao p~elica,vratila u svoj dom.
Branko Halusa
Objasni {ta je to dom. Za{to je tebi dom va`an? Navedi tri razloga.
Dopuni. Ovo je . Ona
ima strofe. Svaka strofa ima
stiha. Pesmu je napisao pesnik .
Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.
Od zadatih re~i sastavi poslovice o domu.
Podseti se vrsta re~i i dopuni slede}e re~enice.
Re~i koje imenuju bi}a, predmete i pojave nazivaju se .
Re~i koje ozna~avaju radwu su .
Slede}e re~i iz pesme rasporedi po vrstama:`eqa, devoj~ica, p~elica, leteti, cvet, tra`iti, kapqa, obi}i, svet, sti}i, srce, dom, vratiti se
Imenice:
Glagoli:
Uz imenicu p~ela dodaj niz glagola.
Za{to devoj~ica `eli da bude kao p~elica?
[ta devoj~ica ose}a kada je daleko od svog doma?
Napi{i koje su dve tvoje velike `eqe.
domu
svuda
po|i
do|i
ali
dobroa
u
domusvud
najboqeje
ilustracija
ilustracija
Doma}i zadatakNa kraju ~itanke se nalaze pravila za dobro recitovawe. Pro~itaj ih i znacima odredi kako treba recitovati pesmu „@eqa devoj~ice“.Nau~i pesmu napamet.
pesma/pri~a
Re{i rebus.
@eqa devoj~ice
Vrste re~i
zuji
ilustracija
6 7
Stigô vrapcu cewen gostStigô vrapcucewen gost,s dugog putadrugar kos.
Tr~ka vrabac,stresa rosu,da pripremiru~ak kosu.
Rusomir Arsi}
So~no li{}esa livadei crvi}esitne, mlade.
Kos dremuckai cvrku}e:‡ Nigde nijekô kod ku}e.
Kako se do~ekuju gosti u tvojoj ku}i? Kako se pona{a{ kada ti drugovi do|u u goste?
Kako vrabac do~ekuje kosa?
Objasni {ta zna~i cewen gost. Pogledaj u re~niku na kraju kwige.
[ta zna~i re~ dremuckati?
Za{to je kos rekao: Nigde nije kô kod ku}e?
Seti se {ta smo u~ili o re~enicama i dopuni.
Re~enice kojima se ne{to saop{tava nazivaju se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Re~enice kojima se ne{to pita zovu se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Re~enice kojima se iskazuje zapovest nazivaju se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.
Na osnovu ove pesme smisli kratak tekst za glumu ‡ dramski tekst. Napi{i {ta }e da govore lica ‡ vrabac i kos.
Vrabac:
Kos:
Vrabac:
Kos:
Vrste re~enica
U re~niku na kraju ~itanke prona|i {ta zna~e re~i: cewen, tr~kati, dremuckati
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
nazivaju se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
vrapcu cewen gost
cewen, tr~kati, dremuckati
Razmisli {ta ove re~enice kazuju. Koji su znaci na kraju ovih re~enica? Kakvim ih glasom izgovara{?
Pro~itaj slede}e re~enice:
Ba{ ti je so~no li{}e!Tako se do~ekuju gosti!Ala si ti dobar doma}in!
Uzvi~ne re~enice
Sigurno si zapazio da se ove re~enice kazuju sa uzbu|ewem, divqewem ili ~u|ewem. To su uzvi~ne re~enice.
Uzvi~ne re~enice su one re~enice kojima se iskazuju jaka ose}awa: divqewe, radost, uzbu|ewe, zaprepa{}ewe i dr. Na kraju uzvi~nih re~enica stavqa se uzvi~nik.
Odredi vrste re~enica:
‡ Ura, idu gosti!
‡ Ko nam dolazi?
‡ Sti`u tetka, te~a i poklon~i} za mene.
‡ Po`uri, otvori im vrata!
8 9
Jednog predve~erja, pre nego {to }e se sakriti za breg, Sunce re~e: ‡ Danas mnogo proputovah i izmorih se. Ve} je vreme da legnem. Spava mi se. Laku no}! ^ula ga roda u vrbovom gnezdu, pa re~e svojim malima:‡ Sunce odlazi na spavawe. I ̀ abe se skrivaju u barama. I nama je, deco, vreme da legnemo. Laku no}! Na livadi je kosio kosac. Kad je ~uo posledwe rodine re~i, ostavio je kosu, iskopao rupu u sve`em senu i rekao:‡ Livado, danas sam mnogo kosio i umorio se. Sunce za|e. Rode se sabra{e po gnezdima. Ve} je vreme da i ja legnem. Laku no}! Na kraju livade grickao je travu zec. Kad je video da je kosac legao u seno, na}ulio je u{i i rekao: ‡ Lepo sam se najeo mlade deteline. Eno, kosac ne kosi. Sunce za|e. Rode se sakupi{e u gnezdima. Vreme je da i ja legnem. Laku no}! Kad je to ~ula jarebica, brzo je pod svoja krila sakupila jarebi}e i rekla: ‡ Eno, na{ sused zec ode na spavawe. Sunce za|e. Kosac vi{e ne kosi. Rode se prikupi{e u gnezdima. Vreme je i nama da legnemo. Laku no}! Ostao je samo laki vetri} da wi{e jo{ nepoko{enu travu na livadi i da svim zaspalim stanovnicima poqa {apu}e snene pri~e. A mese~ina, kao kakva dobra majka, pokri celo poqe svojim srebrnim pokriva~em.
Vidoe Podgorec
Koje doba dana nazivamo predve~erjem? Razmisli o tome {ta se doga|a u prirodi pred ve~e. [ta prime}uje{?
Podvuci u tekstu re~i kojima se opisuje mese~ina. Opi{i kako zami{qa{ mese~inu.
Prepri~aj ovu pri~u u samo dve re~enice.
Potvrdne i odri~ne re~enice
Dopuni re~enice.
Re~enice kojima se ne{to tvrdi zovu se re~enice.
Re~enice kojima se ne{to odri~e zovu se re~enice.
U slede}oj tabeli odri~ne re~enice pretvori u potvrdne, a potvrdne u odri~ne.
Napi{i kojim redom su odlazili na spavawe likovi iz ove pri~e.
1.
2.
3.
4.
5.
Pro~itajte u razredu ovu pri~u po ulogama.
DA Tvrdwa NE Odricawe
Sunce odlazi na spavawe.
Rode nisu zaspale.
Zec je na}ulio u{i.
Ne}u da spavam.
Laki vetri} wihao je travu.
predve~erje, kosac, kosa, sabrati se, na}uliti, snen
Podvuci deo teksta u kojem se govori o vetri}u. Opi{i kako zami{qa{ tu scenu?
ilustracija
Laku no}
10 11
Mnoge re~i u na{em jeziku imaju vi{e zna~ewa. Osnovno zna~ewe re~i glava je: deo tela ~oveka ili `ivotiwe, ali ova re~ mo`e da ima i druga zna~ewa.
glava um, pamet: Tvoja pametna glava brzo }e re{iti zadatak.
glava `ivot: Evo vukova, spasavajte glavu!
glava osoba, pojedinac: U selu je pedeset mu{kih glava.
glava li~nost koja rukovodi, vo|a: glava porodice, glava dr`ave.
glava predwi deo ne~ega: Glava kolone odmakla je daleko.
glava zaokrugqeni, loptasti deo nekih biqaka: glava (glavica) kupusa, glava (glavica) luka, glava (glavica) keqa.
glava zaobqeni i zadebqali kraj ili deo predmeta: glava eksera, glava gusala.
glava poglavqe u kwizi: glava romana.
Objasni koje zna~ewe ima re~ srce u slede}im re~enicama:
Srce mu je ubrzano kucalo.
Ti si moje srce.
Imao je srca da prepliva nabujalu reku.
U srcu Srbije nalazi se Beograd.
Najsla|e je srce lubenice.
Pravili smo srca i zvezdice od papira.
U `utom autu do|e jesen, donese gro`|e.
I li{}e mog jablanapozlati jesen rana.
Pro|o{e dani vreli,miri{u plodovi zreli.
Jesen je, jesen ranaod bakra sva istkana.
Sa grane lasta veli: „Skoro }u da se selim“.
U klupi |a~e pi{e: „Brzo }e magle, ki{e“.
„Pozna me jesen quti“, veli septembar `uti.
Jesen se, jesen ranaprostrla preko grana.
U `utom autu sti`ei `uto li{}e ni`e...
Du{an Kosti}
Сeptembar
Kojim se bojama opisuje rana jesen?
Свака строфа у овој песми је pesni~ka слика. Slikovito izra`avawe, naj~e{}e u stihu, naziva se poezija. Podvuci i objasni dve slike koje ti se najvi{e svi|aju.
Objasni stihove: Jesen je, jesen rana / od bakra sva istkana.
O ~emu razmi{qa lasta iz pesme? Za{to?
Za{to se quti septembar?
Doma}i zadatakPosmatraj omiqeno drvo u jesen. Kako ono izgleda? Napi{i sastav o tome.
Vi{ezna~nost re~i
pozlatitiistkatipozan
, ali ova re~ mo`e da ima i druga zna~ewa.
: glava porodice, glava dr`ave.
: glava (glavica) kupusa, glava (glavica) luka,
12 13
Seti se {ta je to basna. Koje si basne ~itao?
Gradski i poqski mi{ Gradski i poqski mi{ su bili dobri prijateqi, ali su se retko vi|ali, jer je jedan `iveo u gradu, a drugi u poqu. Jednog dana do|e gradski mi{ onom poqskom u goste. Ovaj ga lepo primi i radosno do~eka. Ku}ica je bila mala, ali bezbedno skrivena usred poqa, a poqe je mirisalo na sve`u travu i cve}e. Gost se divio lepoti prirode i radovao susretu sa prijateqem. Dugo su dva mi{a pri~ala, a onda je doma}in pozvao gosta za sto. Soba je bila skromno name{tena, a na stolu samo jedno jelo ‡ kukuruz. ‡ Odavno nisam jeo kukuruz ‡ re~e gost ‡ i priznajem da je sladak, ali ti treba da do|e{ kod mene i vidi{ kako gospodska trpeza izgleda. Poqski mi{, naravno, obe}a da }e do}i i isprati gosta. Kad je obavio sve poslove u poqu, prebaci zave`qaj preko ramena i krenu u grad da poseti prijateqa. Veselo je zvi`dukao gaze}i mekom travicom i u`ivao u toplom suncu. Za wim ostado{e poqa i seoski krovovi, a pred wim iskrsnu grad, veliki i pun zastra{uju}e galame. Kad je stigao do ku}e svoga prijateqa, poqski mi{ zakuca na vrata. Gradski mi{ mu otvori oprezno i pozva ga da brzo u|e. ‡ Tiho! ‡ opomenu ga odmah {apatom. ‡ Pro|i brzo kroz hodnik i gledaj dobro da te ne opaze! U|o{e u odaju zaista rasko{no name{tenu. U toj ku}i sve je blistalo od bogatstva i udobnosti, pa se poqski mi{ postide svoje skromne ku}ice u poqu. Pogled mu tada pade na veliku kri{ku `utog sira i htede da je dohvati, ali ga doma}in zgrabi za {apu i povu~e. ‡ Ne dodiruj! ‡ {apnu prestra{eno. ‡ To je mi{olovka! Ako se u wu uhvati{, gotov si! Kad je do{ao sebi od straha, poqski mi{ se na|e pred najbogatijom trpezom koju ni u snu nije mogao zamisliti. ^ega tu sve nije bilo! I sira, i pile}eg pe~ewa, i mleka, i {unke, i raznovrsnog vo}a! Trebalo je samo da pru`i {apu i izabere. Poqski mi{ to i u~ini, ali u tom ~asu ... oseti iza sebe neku drugu, ogromnu, prete}u {apu s kanxama, pa {mugnu u ugao. Bio je to ku}ni ma~or koga je privukao neo~ekivani plen. Ovo je bila posledwa kap! Poqski mi{ tiho otvori vrata i ute~e natrag u poqe, {apnuv{i svome prijatequ: ‡ Hvala ti za rasko{, bogatstvo i izobiqe! Meni je, ipak, va`nija zdrava glava na ramenu i moj mir u prirodi.
Lafonten
ilustracija
Prepi{i re~i kojima se opisuje ku}a poqskog mi{a?
Prepi{i re~i koje opisuju sobu i trpezu poqskog mi{a.
Podvuci re~enice koje opisuju ku}u i trpezu gradskog mi{a. Kako wih zami{qa{?
Prona|i re~enicu kojom se opisuje kako su se ose}ali mi{evi u poqu. Prepi{i je.
Prona|i i prepi{i re~enicu kojom se opisuju ose}awa i pona{awe mi{eva u gradu.
Napi{i {ta je za tebe pouka ove basne.
Smisli druga~iji naslov za ovu basnu.
Od zadatih re~i sastavi poslovicu.
Objasni {ta zna~i re~ glava u posledwoj re~enici basne.
Doma}i zadatakOvu basnu mo`emo podeliti na tri dela.
1. u gostima kod poqskog mi{a2. poqski mi{ putuje u grad3. u gostima kod gradskog mi{a
Prepri~aj svaki deo sa`eto (kratko), u {to mawe re~enica.
rasko{no, {mugnuti, ute}i
kao bez riba bez vode ~ovek slobode
14 15
Razgovor izme|u dva mi{a mo`e se preneti i na ovaj na~in.
Poqski mi{ je rekao gostu da se poslu`i. Gradski mi{ se zahvalio i rekao da odavno nije jeo kukuruz.
Ovo je primer neupravnog govora, jer re~i poqskog i gradskog mi{a nisu navedene ta~no onako kako su izgovorene.
Napi{i pravilno slede}e re~enice.
Meni je najlep{a moja ku}a re~e poqski mi{.
Meni je re~e poqski mi{ najlep{a moja ku}a.
Slede}u re~enicu prebaci u neupravni govor:
„Ako se uhvati{ u mi{olovku, gotov si!“ ‡ opomenu ga mi{ {apatom.
Narednu re~enicu prebaci u upravni govor.
Doma}in je upozorio gosta da je to mi{olovka.
Upravni govor mo`emo pisati na tri na~ina:
Poqski mi{ je rekao : „Izvoli, poslu`i se“.
„Izvoli, poslu`i se“, rekao je poqski mi{.
„Izvoli“, rekao je poqski mi{, „poslu`i se.“
1.
1. Re~i koje ozna~avaju imena su ...2. Re~i koje ozna~avaju radwu, stawe i zbivawe su...3. Na kraju zapovednih re~enica stavqa se ...4. Dva ili vi{e stiha u pesmi ~ine...5. Re~enice kojima se ne{to odri~e zovu se...6. Na kraju obave{tajnih re~enica stavqa se...7. Upravni govor se stavqa pod znake...
Neupravni govor
2.
3.
4.
5.
6.
7.
1.
2.
3.
Pro~itaj slede}u re~enicu:
Ba{ sam se najeo kukuruza, pa odlazim svojoj ku}i re~e gradski mi{.
1. stavi znake za upravni govor.
2. prebaci re~enicu u neupravni govor.
Izvoli, poslu`i se.Hvala! Odavno nisam jeo kukuruz.
Upravni govor
Re~i koje navodimo ta~no onako kako ih je neko izgovorio nazivamo upravni govor. Wih stavqamo pod znake navoda ili ih izdvajamo crticama. Znaci navoda mogu
izgledati ovako: „ “ , ›› ‹‹. Re~i kojima se u re~enici obja{wava ko govori zovu se pi{~eve re~i.
16 17
Generale silo qutaKad ti bude dosta rataSvrati ku}i dva minutaDa svom sinu bude{ tata
Oj frizerko ve{ta zverkoZnam da kosa nije slamaIpak idi {etaj s k}erkomCeo dan joj budi mama
Kako sve mogu da se dru`e roditeqi i wihova deca? Porazgovaraj o tome s drugom iz klupe.
Izmisli drugi naslov za ovu pesmu.
Smisli i napi{i jo{ jednu novu strofu za ovu pesmu. Neka roditeq iz tvoje strofe ima neko drugo zanimawe. Neka bude: u~iteqica, pekar, lekar....
Objasni kako razume{ stihove: Svrati ku}i dva minuta / da svom sinu bude{ tata.
Ceo dan joj budi mama
Napi{i poruku koju dobija{ iz ove pesme.
general, zverka, referat
Direktore lepi stvoreOkani se referataHajde ku}i pod prozoreBudi svojoj deci tata
Svet }e malo da pri~ekaI s frizurom i sa ratomDok se jedna sre}na k}erkaNaigra sa svojim tatom
Qubivoje R{umovi}
Od imenice glava nastala je ~itava porodica re~i. Objasni {ta zna~e neke od wih:
Od re~i GLAS izvedene su mnoge re~i, kao {to su imenice: oglas, glasa~, razglas i druge, i glagoli: oglasiti se, glasati, naglasiti, razglasiti.
Napi{i nekoliko imenica i glagola dobijenih od imenice RAD:
Napi{i nekoliko imenica i glagola izvedenih od imenice LIST:
Generale silo quta
Gra|ewe re~i
Doma}i zadatakProna|i na kraju ~itanke pravila za dobro recitovawe. Pesmu „Generale silo quta“ obele`i znacima. Nau~i je napamet. Kad je budete recitovali u odeqewu, neka svako kazuje po jednu strofu, a dodajte i stihove koje ste sami smislili.
glavowaizglavitiglavicapoglavicazaglavitipodglavitiglavatglava{glavniuglavitiglavoboqa{upqoglavbeloglavglavurda
imenice: glagoli:
18 19
Ja sam ro|en u selu i otkad znam za sebe ‡ radio sam. Ocu i majci, verovatno, moja pomo} nije mnogo zna~ila, ali ja sam uz wih i kopao, i ̀ eo, i plastio seno, i ~uvao stoku, i tresao i kupio {qive, i to sve bez gun|awa, ~ak sa velikom dozom ponosa. I slu{ao sam roditeqe, sve {to bi mi dali u zadatak trudio sam se da uradim. Od mene se nije moglo ~uti NE]U ili NE MOGU! Nisam bio posebno nagra|ivan za taj rad. Bilo je, naprosto, prirodno da radim, jer su i moji roditeqi radili, jer su i na{e kom{ije radile. Kad bi se posao zavr{io odrasli bi na{li na~in da se odmore, a ja bih sa drugarima ili samo sa bratom nastavio da se igram. Odrasli su imali svoje igre za odmor, a mi deca svoje. Kad bi do{lo vreme za novi posao, igra bi se privela kraju, nastavqalo se sa poslom. U tu `ivotnu vrte{ku, u jednom trenutku, ukqu~ila se {kola. Bio je to novi posao za mene. Otaqavao sam ga {to sam boqe mogao. Ali, pre {kole i posle {kole, onaj put do {kole, dug {est, i onaj iz {kole, dug osam kilometara, to je bila igra. I {to sam stariji, sve vi{e se se}am puta u {kolu i iz {kole, a sve mawe same {kole. Voleo sam da idem sam u {kolu. Onda sam se predavao ma{tarijama. Tako sam izmislio i nacrtao ~udesni tobogan, kojim bi se deca iz Gorweg Qubi{a vozila do {kole i natrag. Bila je to sjajno zami{qena sprava, pravi perpetuum mobile. Start bi bio ispod Nevoqe, i zbog prirodnog pada ne bi bila potrebna nikakva pogonska sila. Istovar dece u {kolskom dvori{tu. I dok bismo mi bili na ~asovima, {kolski poslu`iteq bi, uz pomo} milicije, podigao mehanizam tobogana na odre|enu visinu, sa koje bi se deca slobodnim padom i inercijom vozila nazad. (^inilo mi se tada da bi to morao biti posao poslu`iteqa, a milicija je po ceo dan {etkala besposlena, pa mi je to dobro do{lo da ih, bar u ma{ti, nekako zaposlim!)
Odgovori na pitawa:
Kako se zove pisac koji je ispri~ao pri~u o svom detiwstvu?
U kom selu je on ro|en?
Kakvu spravu je pisac izmislio kad je bio de~ak?
Kako se zove deda iz pri~e?
Koji je naziv sela u kojem je `iveo deda?
[ta je Qubivoje izumeo da bi znao da li }e na vreme sti}i u {kolu?
Nismo imali satove, pa se ~esto doga|alo da zakasnimo u {kolu. Kako to re{iti? Nije mi ni palo na pamet da molim oca da mi kupi sat. Nije ga ni on imao. Muka me je naterala da jednog jutra zabele`im na steni iznad puta crtu, tamo gde pada senka. Deda Stevan Brwo, koji je imao sat, bio je tog dana kod nas i znao sam da }u sti}i u {kolu na vreme. Zato sam i napravio onaj sun~ani sat na steni, da sutra, kad deda ne bude kod nas, kad odnese svoj sat u Gostiqe, znam po senci da li }u na vreme sti}i u {kolu, ili }u zakasniti. To su prihvatili i drugi |aci i uskoro je svako imao svoj sun~ani sat i, naravno, zaka{wavawe na ~asove se svelo na minimum. To ose}awe olak{awa i lagodnosti, to {to smo odmah znali na ~emu smo i koliko vremena mo`emo da provedemo u igri, to je bila nagrada za moj izumiteqski trud.
`eti, plastiti, doza, otaqavati, perpetuum mobile, prirodan pad, pogonska sila, poslu`iteq, slobodan pad, inercija, mehanizam, sun~ani sat
Moje detiwstvo
Da li zna{ {ta je autobiografija? Prona|i u re~niku na kraju kwige zna~ewe ove re~i.
Doma}i zadatakOvo je deo iz autobiografije pesnika Qubivoja R{umovi}a. Napi{i i ti kratku autobio-grafiju. Navedi o sebi {to vi{e va`nih podataka: ime, prezime, datum i mesto ro|ewa, imena roditeqa, mesto u kojem si proveo rano detiwstvo, va`ne doga|aje kojih se rado se}a{, zanimqivosti iz {kolovawa i drugo.
Qubivoje R{umovi} je ro|en 1939. godine u selu Qubi{u na planini Zlatibor. Napisao je mnoge kwige za decu, kao {to su: Ma {ta mi re~e, Jo{ nam samo ale fale, Nevidqiva ptica, Hajde da rastemo i druge.
20 21
Slede}e zajedni~ke imenice iz pesme „Generale silo quta“ rasporedi u tabeli po vrstama: rat, prozor, }erka, ku}a, tata, dan, minut, kosa, dete, sila, slama, sin.
zajedni~ke imenice koje imenuju bi}a: predmete: pojave:
Ozna~avaju li~na (vlastita) imena.Pi{u se velikim po~etnim slovom.
Ozna~avaju imena bi}a, predmeta i pojava sa zajedni~kim
osobinama. Pi{u se malim slovom.
Velikim po~etnim slovima se pi{u (dodaj nove primere): • imena, prezimena i nadimci qudi:
Jovan Jovanovi} Zmaj,
• imena naroda:
Srbin, Ma|ar, Francuskiwa,
• imena reka, planina, jezera i mora:
Crna reka, Stara planina, Pali}ko jezero,
• nazivi dr`ava, pokrajina, gradova i sela:
Republika Srbija, Vojvodina, Velika Plana, Ba~ko Petrovo Selo,
• nazivi praznika:
Nova godina, Bo`i}, Uskrs,
• vlastita imena `ivotiwa:
@u}a, Fifi,
• nazivi ulica i trgova:
Trg slobode, Cvetna ulica, ulica ^ika Qubina
• naslovi kwiga, novina, pri~a, pesama:
Je`eva ku}ica, [kolarac, Crvenkapa,
Pisawe velikog slova
a) imena qudiFilip, Ivana, Dijana
b) imena `ivotiwa[arac (kow), Xeki (pas), Cica (ma~ka)
v) imena zemaqa, sela, gradova, reka, planina, stanovnika, pri-padnika narodaEngleska, Ru{aw, Wujork, Morava, Tara, Srbin, Indijanac, Beogra|anin
g) imena nebeskih telaZemqa, Jupiter, Saturn
Re~i koje imenuju bi}a, predmete i pojave nazivaju se imenice.
Na primer, ku}a mo`e biti velika, mala, od cigala, od betona, od slame, ali sve ku}e imaju zajedni~ku osobinu ‡ da u wima `ive qudi.
zajedni~kevlastite
Imenice
Imenice
22 23
Mesec obuo ~izmice `ute,oblaci obukli plave kapute,pa cele no}i nebom jezde.Dole, u {umi, jedno me~ezami{qeno, ve} tre}e ve~e,gleda u zvezde.
Me~e se quti ve} tre}i dan{to ga teraju u zimski sani zami{qeno stalno }uti.Tata se quti, mama se qutii svi mu vele:„Otkad postoje med i p~ele,otkad postoje sunce i ve~enismo videli takvo me~e“.
„[ta }e{ da radi{“, mama ga pita,„kad li{}e sasvim, sasvim po`utii sneg napada iznad rita?“A me~e }uti.
„[ta }e{ da radi{“, baka mu veli,„kad svet od snega sasvim pobeli?“Tata se quti, mama se quti,a me~e }uti.
Odjednom, me~e qutito reklo{ta ga je peklo:
„Ne}u da spavam, ne}u, i ta~ka.Za{to ne spavaju zec i ma~ka?I ptica iznad na{ih glavaza{to ne spava?“
Objasni za{to se me~e qutilo.
Objasni {ta zna~i kada se ka`e: Ne{to me pe~e u du{i.
Napi{i {ta je me~e `elelo da radi.
Zamisli da si me~etu mama ili tata.Kako bi mu pomogao?
Recitujte ovu poemu po ulogama ili je odglumite.
A onda tiho, tiho re~e:„Ba{ mi je krivo {to sam me~e“.
Sad mama }uti i tata }utii svi su stra{no zabrinuti.Me~e se quti:
„Uze}u“, ka`e, „trotinet,idem me|’ decu, me|u svet.Ne}u da spavam. Ne}u, i ta~ka.[to ne spavaju zec i ma~ka?“
Mesec obuo ~izmice `ute,oblaci obukli plave kapute,pa cele no}i nebom jezde.A jedno me~e ve} tre}e ve~ene}e da spava. Gleda u zvezde.
Branislav Crn~evi}
Qutito me~e
Podvuci i objasni stihove za koje misli{ da su najboqi.
Da li zna{ {ta je poema? U re~niku na kraju kwige na}i }e{ zna~ewe te re~i.
jezditi, poema
24
SETI SE {ta smo nau~ili...
2525
2. Drug }e drugu da ubla`i tugu
^ITAMOpesme i pri~e o prijateqstvu
U^IMO I VE@BAMO‡ prosta re~enica ‡ subjekat i predikat‡ zna~ewe izraza‡ rod i broj imenica
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da odglumi{ jedan od likova iz basne‡ da napi{e{ sastav o svom drugu ili
drugarici‡ da nastavi{ jednu pri~u‡ da prepri~a{ pri~u‡ da prepri~a{ pri~u
26 2727
U samo}i Sre}a nam se ruga Nema ni{ta Bez najboljeg druga
Drug }e drugu Da ubla`i tugu Drug drugove U svatove zove
Ljubivoje R{umovi}
[ta je za tebe dobar drug? Razmeni mi{ljenje o tome sa drugom iz klupe.
[ta po tvom mi{ljenju zna~e stihovi: U samo}i / Sre}a nam se ruga?
[ta zna~e stihovi: Drug }e drugu da ubla`i tugu?
Podvuci re~i koje ozna~avaju pojmove va`ne za drugarstvo: po{tovanje, pomo}, ljubomora, iskrenost, prevara, ljubav, poverenje.
Smisli i napi{i kako }e{ da se zahvali{ drugu za ne{to {to je u~inio za tebe.
Napi{i kako }e{ drugu da se izvini{ zato {to si mu rekao ne{to ru`no.
Kako }e{ druga da ute{i{ kad dobije slabu ocenu?
Smisli drugi naslov za ovu basnu.
Odglumite likove iz ove basne. Podelite uloge i pro{irite razgovor.
[ta misli{, da li je pravedno to {to su mravi isterali cvr~ka? Obrazlo`i svoje mi{ljenje.
Kako je izgledao cvr~ak leti, kad je svirao?
Kako je izgledao cvr~ak zimi, dok je molio mrave da mu pomognu?
U samo}i
Podvuci jednom bojom subjekat, a drugom bojom predikat u re~enici: Mravi rade. Ka`i kakva je to re~enica. Objasni {ta ozna~avaju subjekat i predikat.
O ~emu je razmi{ljao kada su ga mravi oterali gladnog s praga?
Prosta re~enica se sastoji samo od subjekta i predikata.
subjekat predikat
Jedne zime do|e cvr~ak mravima i re~e: ‡ Molim vas, dajte mi malo `ita da ne umrem
od gladi! Mravi ga zapitaju: ‡ A {ta si letos radio? ‡ Svirao sam. ‡ Kad si letos svirao, a ti sad igraj da ti glad
pro|e!‡ reko{e mravi i istera{e cvr~ka napolje.
Lafonten
Za lisicu se ka`e da je lukava, a {ta se ka`e za mrava? [ta zna{ o cvr~ku? Jesi li ga nekada video ili ~uo?
Cvr~ak i mravi
Za lisicu se ka`e da je lukava, a {ta se ka`e za mrava? [ta zna{ o cvr~ku? Jesi li ga nekada video ili ~uo?
Cvr~ak svira.
28 2929
Tri miliona i jedan mrav `ive, rade i spavaju u mravqem gradu, ispod velike kru{ke, u hladu. Oni imaju ku}e na sprat, na tri, na devet spratova, oni navijaju budilnike na pet, da bi se na vreme probudili. Ta~no u pet zazvoni milion satova, tada mravi ustaju, galame, prave zbrku, obla~e se, peru zube u trku, kada zazvoni {est nema nikoga u gradu; svi su na radu.
Ujutro mravqe stare{ine po spiskovima prozivaju: mrav taj i taj. Mravi se po imenima odazivaju. Svak mora da ka`e: Tu sam! I: zdrav; kada se javi tri miliona i jedan mrav tada je spisku kraj.
Pre tri dana, tek {to se jutro zaplavilo, mravi se tri puta u grupe prestrojavali i tri puta se prebrojavali. Stare{ine su iz spiskova prozivali: mrav taj i taj. Mravi se, po imenima, odazivali. Kako god okrene{: tri miliona mrava! I kraj! [ta je sa jednim mravom? Zar spava?!
Seti se basne „Cvr~ak i mravi“. Zamisli druga~iji zavr{etak te basne.
Sutradan isto, i prekosutra isto, tri miliona mrava trese glavom: Tu ima ne{to ~udno! Tu ne{to nije ~isto!
To zanimqivo postaje, za{to, i koji mrav nedostaje?
Nema mrava koji je najvi{e pevao i galamio, on se, zbog ne~eg, osamio.
[ta mu je? ‡ ~udi se tri miliona mrava u mravqem gradu, ispod velike kru{ke u hladu. [ta mu je? Za{to samuje?
Podvuci u pesmi stihove koji opisuju kako izgleda mravqi grad. Opi{i kako ga ti zami{qa{?
Tri dana nije ni re~ prozborio, mravi koji sa posla ku}i hitaju wegovu majku pitaju: Da li se odobrovoqio? Da li je progovorio? Tri dana ni{ta nije ru~ao, sam je po gradu lutao i zami{qeno }utao, ili na stepeni{tu ~u~ao.
Svi se pitaju: [ta mu je? [ta mu je? Za{to samuje?
Sve je u mravqem gradu zbunio. Mrvicu keksa su mu nudili, a on se uzjogunio: nije ni prstom maknuo, niti ju je taknuo.
A jutros, tek {to se dan zaplavio neko je bu~no prozor otvorio i mravqem gradu javio:
Podvuci i objasni stihove u kojima se govori {ta mravi rade ujutru. Podvuci stihove koji kazuju kako su se pona{ali mravi kada su primetili da nema jednog mrava. Prona|i i podvuci stihove u kojima se govori o tome kako se pona{ao mrav koji je nestao. Kako ga ti zami{qa{?
„Progovorio je! Progovorio!“
Za{to je mrav tri dana }utao? [to nije ru~ao? [to je zami{qen gradom lutao? I na stepeni{tu ~u~ao?
‡ Pre nekoliko dana ‡ veli ‡ moj je tata oterao gladnog cvr~ka sa vrata. I, sada, ne}u ni da se maknem, dok ne dovedete cvr~ka da sa mnom ru~a ne}u ni{ta da taknem!
Pa sada u mravqem gradu, ispod velike kru{ke, u hladu, tri miliona mrava tr~ka i tra`i cvr~ka.
Branislav Crn~evi}
Mrav dobra srca
zaplaviti se,prestrojavati se, osamiti se,samovati, uzjoguniti se
30 3131
[ta misli{, da li je taj mrav pravedno postupio? Objasni za{to.
[ta zna~i imati dobro srce?
Napi{i sastav o svom drugu ili drugarici. Na str. 159 nalaze se pravila za dobro pisawe. Bilo bi korisno da ih koristi{. Neka ti u pisawu pomognu i pitawa sa ove strane.
Moj drug (drugarica)
Kako izgleda tvoj drug (drugarica): napi{i koliko je visok(a), koje boje su mu (joj) o~i i kosa, kako se obla~i i dr.
Navedi wegove(wene) lo{e i dobre osobine.
Napi{i {ta ti se u wegovom (wenom) pona{awu dopada, a {ta ti sene dopada.
Ispravi pogre{no napisana mala i velika slova u re~enicama:
U gradu mravogradu u ulici mira `iveo je
Mrav koga su zvali dobrodu{ko. on je @eleo
da pomogne cvr~ku koji se zvao veselo srce.
Ovo su neki izrazi nastali od imenice srce. Razmisli i napi{i {ta oni zna~e.
zlatno srce ‡
biti kamenog srca ‡ biti neosetqiv, nepopustqiv
imati meko srce ‡
zlo srce ‡
lavqe srce ‡
ze~je srce ‡
biti tvrdog srca ‡
biti bez srca ‡
biti nekome u srcu ‡
si{lo mu srce u pete ‡
slomiti nekome srce ‡
davati nekome od srca ‡
le`ati nekome na srcu ‡
biti daleko od srca ‡
Pi{emo sastav
32 3333
Nikad nisam video tako malu pticu. U~inilo mi se: list. Jedan prosu{eni list koji ukoso pada s grane. Ali, kad se o{trije zagledah ‡ ptica! U stvari ‡ malo repa, malo perja i {iqasti kqun koji je, prosto, ravnote`a repu. Da nije tog izdu`enog kquna, ptica bi bila nestabilna. Uzalud bi se do~ekivala na male no`ice. Pretegnuo bi rep. Boja? Kao prosu{eno li{}e. Malena. Skoro nevidqiva ptica. Glas ‡ kao kad se u vreli zejtin stavi u{tipak ‡ cvrkne. Nisam ni slutio da me poznaje. Ne boji se. Svakog dana ~eka u ogradskoj `ivici. ^eka da istresem mrve koje ostaju posle ru~ka. Uveren sam: u po~etku se pla{ila. I ko zna koliko je to trajalo. A sada? Ne boji se mog pokreta. Kad sa obe ruke iznosim trpezarijski ~ar{av. I tresem mrve. Prou~ila je, dakle, svaki moj pokret. Ona poleti. Let je kratak. Nizak. Ni dva metra visine. Sle}e sa `ivice. Sa najni`ih gran~ica. Dole}e iz prizemqa. I kquca mrve. Koliko li se dugo prikradala? Pro-veravala? Koliko li je dugo trebalo da se uveri da }e kroz prozor ‡ kad se otvori ‡ leteti samo mrve?
Danas sam je prvi put ugledao. Zaista, ne boji se! Crno oko. Kao ~iodica. Kao glavica ~iode. I malo sivog perja. I u tom perju malo rujevine. Na jednoj strani rep, na drugoj ‡ kqun. Zbog klackalice i ravnote`e. Siva ptica. I u tom vrtkawu, u~ini se: prosine malo rujnog perja. Malo rujevine na prsima. Sad i ja wu poznajem. Stojim kraj pro-zora. Gledamo se. Ptica se klati. Klati. Nakqucala se mrvica. Propr{orila perjem. Proteglila jedno krilce, proteg-lila drugo krilce. Skakutala. U grmi}, pa u `ivicu, pa natrag, u tri poleta i tri skoka, pod prozor. Upoznali smo se. Dobro. Vaqalo bi da proslavimo poznanstvo. Okre}em se i prilazim stolu. Uzi-mam suv kola~ koji stoji na okruglom poslu`avniku. Vanilica. To je vanilica sa orasima. Izabrao sam vanilicu. Nisam uzeo {tanglicu sa ledom. Sa belim, kao led, {e}ernim prelivom. Izabrao sam suv kola~ bez fila. Jer ima vanilica filovanih pekmezom. U stvari, dve vanilice, jedna na drugoj, spojene su premazom od pekmeza. Pekmez od kajsija je zlatast. Pekmez od {qiva je crno`ut. Uzimam, dakle, vanilicu. Mrvim je u {aci. Prilazim prozoru. I laganim pokre-tom ruke raspr{ujem obla~i} mrvica koji miri{e na vanilu. Ptica se nije ni pome-
[ta zna~i re~ samo}a? Kada ti samo}a prija? Kada ti samo}a ne prija? Razgovaraj o tome s drugom iz klupe.
Samo}a
rila. Toliko je poverqiva. Pitoma. A ja o tome nisam imao pojma! Ptica nije ni poletnula. Dozvolila je da je po{e}erim mrvicama slatkog kola~a. Da, sad i ptica miri{e na vanilu. ‡ Ne znam kako se zove ptica ‡ pri~am sa planincem, ~ovekom koji `ivi u planini i poznaje ptice. ‡ Grmu{a! @ivi u grmu. Nisko pole}e. Ne}e u visinu. ‡ Ne, nije grmu{a ‡ osmehnu se planinac. ‡ Znam dobro tu pticu. Zove se cari}! ‡ Cari}! Siguran si da je to ptica cari}? ‡ Siguran? Pita{. To ti je kao {to tebe gledam. U planini nema mawe ptice od cari}a. Car nije. A cari}, vaistinu, jeste. Carstvo mu je veliko kao bagremov hlad. Ogra|eno je vrzinom. Na wemu `bun leskova pru}a. U tom prostoru raste `buwi~wak bokvice, dva stru~ka plave vodopije. Vetar naveje lawsko li{}e. To je cari}evo carstvo. Ponekad, dugo u no}, stojim pored osvetqenog prozora. Napoqu mrak. Ali svetlost koja pada sa prozora obasjava kuti} `ive ograde u kojoj `ivi ptica. Svetlost prodire kroz zavese i pada kao mre`a na ogradicu i `buwe. Ne mogu da vidim pticu. Ali otud, iz `ivice, ose}am da me neko gleda. Ili je to uobra`ewe. Ili, stvarno, mala ptica, potpuno sama, opomiwe kako ni ja vi{e nisam osamqen, kao {to ni ona nije sama kad sam ja tu, kraj prozora, pored we.
Branko V. Radi~evi}
cvrknuti, `ivica, ~ioda, vrtkawe, prosinuti, rujevina, rujan, propr{oriti, {tanglica, zlatast, poletnuti, vaistinu, vrzina, `buwi~wak, bokvica, vodopija, uobra`ewe
34 3535
Prona|i u pri~i i razli~itim bojama podvuci re~enice kojima se opisuju: ‡ izgled ptice ‡ glas ptice‡ pokreti ptice‡ cari}evo carstvo
Napi{i kako zami{qa{ pticu iz pri~e.
Podeli pri~u na tri dela i svakom delu daj naslov.
1.
2.
3.
Po ~emu se vidi da pisac i ptica vi{e nisu usamqeni?
Pro~itaj jo{ jednom posledwe pasuse iz ove pri~e koji opisuju no}. Koja ose}awa u tebi izaziva ta slika?
U tabelu rasporedi slede}e imenice po rodu i broju: mrve, oko, cari}, pera, grana, kola~i.
Imenice mogu biti mu{kog, `enskog i sredweg roda: ma~ak, ma~ka, ma~e. Mogu da budu u jednini i u mno`ini: ma~ka ‡ ma~ke.
Rod i broj imenica
mu{ki rod `enski rod sredwi rod
jednina
mno`ina
Novi frizerski salon
Zbog velikog interesovawa pokazanog za novogodi{we frizure, maske za maskenbal i sli~no, u~enica III razreda Vawa ]iri} otvorila je u svom stanu frizerski salon. U wemu }e zainteresovani mo}i da se isfriziraju po povoqnoj ceni i da kupe maske za predstoje}e praznike. U otvarawu salona pomogle su joj drugarice iz odeqewa, a prva mu{terija bila je wena sestra od tetke, koja je po`elela da na novogodi{woj sve~anosti izgleda kao Pipi Duga ^arapa.
Kako glasi naslov vesti?
[ta se dogodilo?
Ko su u~esnici doga|aja?
Kada se to dogodilo?
Gde se dogodilo?
Zbog ~ega se dogodilo?
Ko je autor fotografije?
Po ~emu fotografija odgovara vesti?
Ko je autor ove vesti?
Odgovori na slede}a pitawa u vezi sa objavqenom ve{}u.
Beograd, 11. novembar
foto:N. Markovi}
Pro~itaj ovu vest objavqenu u {kolskim novinama:
Q. Popovi}
36 3737
Bruji veselo vodeni~ki to~ak, glas mu putuje sun~anim poqima i gubi se u staroj bukovoj {umi, punoj ti{ine i vla`nih sjenki. U vodenici drijema mlinar Tri{a, star i dobro}udan ~i~ica. Pokraj wega sjedi wegov debeli ma~ak, i on tako|e drijema.
‡ Djeda‡Tri{o ‡ javi se ma~ak pospan i lijen ‡ djeda‡Tri{o, ~uje{, ulovi mi jednog mi{a.
‡ Mi{a! Kakvog mi{a, ro|eni? ‡ za~udi se djeda. ‡ Nikad nisam lovio mi{eve. A, hvala bogu, ima ih dosta u na{oj vodenici, jo{ }e ti brkove odgristi kako uvijek spava{... Ne}u, lovi sam!
‡ Onda mi ispeci poga~u. ‡ Ne}u ni to. ‡ Ne}e{! Onda, brate, idem ja u hajduke.
Ovako se vi{e ne da `ivjeti. Mrzi me da za mi{evima jurim. A hajduci, ~ujem, samo dembeli{u u {umskoj hladovini.
‡ Hm! Ne bih rekao. Hajduk mora biti spreman sti}i i ute}i, a ti? ... Uostalom, mo`da }e te hajduci opametiti, pa }e{ biti vredniji.
‡ I ba{ ne}e{ da mi pe~e{ poga~u? ‡ Ne}u; ko bi qen~inu uvijek hranio. Idi
pa lovi. ‡ Dobro, djeda‡Tri{o, onda zbogom.
Pra{taj so i hqeb koji zajedno pojedosmo, ja odoh u goru zelenu. I nemoj mnogo da tuguje{ za mnom.
Ode ma~ak na vrata, a starac ostav{i sam po~e{a se po bra{wavoj kosi i obori glavu.
A ma~ak pre|e uskim brvnom preko potoka, provu~e se kroz {u{tav zreo kukuruz i zaputi se u pust sumra~ni bukvik.
‡ Pazi, otkud ovaj hajduk? ‡ za~udi se jedan kos i `urno odlijete ispod tiha zelena svoda.
‡ Oho‡ho, ve} se na prvom koraku vidi ko je pravi hajduk ‡ obradova se ma~ak i oholo podi`e brk. ‡ Idem da potra`im kakvu hajdu~ku dru`inu, mo`da im je potreban haramba{a.
U golu kamewaru, punom jazbina, ma~ak nabasa na debela prugasta jazavca. Qe{kario je jazo pred ulazom u svoju jamu, sun~ao se i po svoj prilici smi{qao nekakav lopovluk.
‡ Dobar dan, {areni {umski stanovni~e, ne zna{ li mo`da gdje se ovdje nalaze hajduci? Stupio bih u wihovu slu`bu.
‡ Hajduci? Pa gdje }e biti hajduci, ako ne ovdje ‡ uskliknu veseli jazo. ‡ Ba{ si do{ao na pravo mjesto. Mi jazavci najve}i smo hajduci pod nebeskom kapom. Grde nas qudi na dva dana hoda uokolo, zovu nas i razbojnicima, {teto~inama i lopovima. Kako vidi{, mi smo ti vrlo znamenit i ~uven narod. ^uveniji smo od mudre lisice, a i medvjedu smo slavu pomra~ili.
‡ Gle, gle, od srca se radujem. Vaqda }ete i mene primiti u svoje juna~ko dru{tvo?
‡ Ta kako i ne bismo tako brkata hajduka. Nego, ovaj, kako da ka`em, da ti nisi kakav ro|ak psima?
‡ Psima? [ta govori{! Nema qu}ih
[ta je vodenica? Kako ona izgleda? Pro~itaj pesmu Svitac p{eni~ar i vodeni~ar Dobrice Eri}a sa strane 40. Ko su bili hajduci? Ako ne zna{, prona|i zna~ewe ovih re~i na kraju kwige.
neprijateqa nego {to smo mi i psi. ‡ Dobro, onda }e{ ve~eras s nama u
kukuruz. Vidje}emo koliko vrijedi{. Ubrzo sunce utonu za visoku planinsku
kosu, kroz li{}e za{ume hladan vjetri} i modar sumrak u|e u {umu. Ma~ak se sjeti djeda‡Tri{e i do|e mu tu`no:
‡ Eh, sada moj djeda sjedi sam na pragu vodenice, a mene tamo nema.
Kad se prva sova di`e i ne~ujno poletje ispod grana, jazavci krenu{e u kra|u. Ma~ak se sjeti kako bi sad divno bilo spavati uz huk vodeni~kog to~ka, bi mu `ao {to nije poslu{ao djedu i tu`an po|e s wima. Kad izi|o{e iz {ume, ugleda{e na jednom kraju wive nalo`enu vatru. To je gazda wive lo`io da upla{i {teto~ine. Najstariji jazavac prima~e se ma~ku i sa strahom upita:
‡ Boji{ li se ti onog crvenog sun~eva ro|aka {to jede suve grane tamo u }o{ku wive?
‡ Koga? ‡ za~udi se ma~ak. ‡ Aha, to ti misli{ na vatru. Pa to je moj najboqi drug za hladnu no}.
‡ Tvoj drug! ‡ prestra{i se jazavac. ‡ A, zato li se tebi o~i sijaju u mraku... E, onda ti prvi idi u kukuruz, mi }emo za tobom.
Ali tek {to za|o{e u wivu i po~e{e da {u{te lome}i suve stabqike, psi od vatre nadado{e stra{an lave` i jurnu{e put kradqivaca. Gazda se prenu iz polusna, zgrabi pu{ku i opali u no}. Prestra{eni jazavci jurnu{e put {ume, a ma~ak se od straha pomete i dade se u bijeg prema potoku. Za wim se nadade krupna ~upava psina bijesno lome}i kukuruz. Bje`e}i pred wim kao slijep, ma~ak jedva pogodi preko brvna na potoku, dotr~a do vodenice i zagrebe uz brvna pod krov.
‡ Jao, jao, otvaraj, dragi djeda‡Tri{o! ‡ Ko je to? ‡ ~u se iznutra star~ev glas. ‡ Ja, tvoj ma~ak.
Ma~ak oti{ao u hajduke
38 3939
Podeli ovu pri~u na 4 dela: 1. U vodenici 2. S jazavcima3. U kra|i 4. Povratak
Prepri~aj ukratko svaki deo prema datim naslovima.
Navedi sve likove iz pri~e.
Koje su osobine ma~ka? Obrazlo`i.
[ta je ma~ak nameravao da uradi?
Kakva su wegova shvatawa?
[ta misli{ o ma~ku?
[ta misli{ o deda Tri{i?
Kako je deda Tri{a postupao prema ma~ku?
Podvuci one delove teksta iz kojih mo`e{ da zakqu~i{ da ma~ak voli deda Tri{u. Objasni za{to je deda Tri{a pustio ma~ka da se vrati u vodenicu.
[ta misli{ o tom postupku deda Tri{e? Da li se sla`e{ s wim?
Prona|i lepe opise u pri~i i podvuci ih: opis vodenice, ma~kov put do {ume, opis jazavca ispred jame, zalazak sunca u {umi, opis no}i.
Ispri~aj kako zami{qa{ slike iz ovih opisa.
Napi{i pravilno re~enicu:su ma~ak prijateqi deda bili Tri{a i
Objasni zna~ewe re~enica:
Najve}i smo hajduci pod nebeskom kapom.
Grde nas qudi na dva dana hoda uokolo.
Medvedu smo slavu pomra~ili.
Podelite ovu pri~u po ulogama: deda Tri{a, ma~ak, jazavac, pisac.
Ve`bajte izra`ajno ~itawe.
‡ Ne primam hajduke. Idi pa tra`i drugog jataka.
‡ Otvaraj, premili djeda, pusti me samo unutra, nikad mi vi{e hajdu~ija ne}e pasti na um. Provrijedni}u se, polovi}u sve mi{eve... Jao, evo, psa. Otvori, slatki ~i~ice!
Odobrovoqen, ~i~a Tri{a otvori vrata, otjera psa i pusti ma~ka unutra.
I ma~ak je zaista odr`ao svoju rije~. Pitajte samo mi{eve koji `ive u okolini ~i~a‡Tri{ine vodenice. Pitajte, ako ima jo{ kojeg u `ivotu.
hajduk, vodenica, dembelisati, biti spreman sti}i i ute}i, ute}i, pra{taj, brvno, bukvik, svod, haramba{a, pomesti se, zagrepsti, jatak
Branko ]opi}
Doma}i zadatakSmisli i napi{i jo{ jedan doga|aj iz `ivota deda Tri{e i wegovog ma~ka.
Re{i rebus.
40 4141
U krilu jedne poto~are ve} tri nedeqe `ivotare
Jedan mlad svitac p{eni~ar i jedan stari vodeni~ar.
Pre toga je svitac lutao svetlucaju}i po p{enici
A vodeni~ar bra{no gutao i ~amovao u vodenici.
Jedne ve~eri, tihe i proste kad im ve} be{e samo}e dosta
Starac pozva svica u goste svitac zavole starca i osta.
Zapali svitac `i`ak u du{i brkatog starca, biv{e delije
I od tada mu `rvaw pevu{i mnogo lep{e i veselije.
Udan starac xakove nosi prosipa bra{no i kupi zrnca
Svitac mu drema u sne`noj kosi i slu{a pesmu wegovog srca.
U suton stari mlinar ve~era a svitac mu nad sofrom sjaji
Da li si nekada video svica? Kako on izgleda? Zna{ li {ta je to vodenica? Ko je vodeni~ar? Svoje znawe proveri u re~niku na kraju ~itanke.
svitac, p{eni~ar, poto~ara, `ivotariti, ~amovati, prost, `i`ak, delija, `rvaw, udan, sofra, popac, }ilim, iva
Podvuci stihove koji opisuju usamqenost svica i vodeni~ara.
Podvuci stihove koji najboqe pokazuju koliko se svitac i vodeni~ar vole.
Objasni {ta zna~e stihovi:
Zapali svitac `i`ak u du{i
brkatog starca, biv{e delije.
Objasni za{to su vodeni~aru tvrdi zalogaji sla|i od meda i {e}era.
Kakve misli i ose}awa u tebi izaziva ova pesma?
Kakva je vodenica iz pesme?
A kako zami{qa{ vodeni~ara?
[ta su za tebe nerazdvojni prijateqi?
Zamisli i opi{i slede}e dve slike iz pesme:
Pa su mu tvrdi zalogaji sla|i od meda i {e}era.
Potom, kad popac dune u frulu starac prilegne na }ilim trave
A svitac mu zapali lulu i svetluca mu oko glave.
Tako `ive u senci ive na koju sle}u jata bezbrojna
Svitac p{eni~ar i vodeni~ar dva prijateqa, nerazdvojna. Dobrica Eri} Potom, kad popac dune u frulu
starac prilegne na }ilim trave A svitac mu zapali lulu i svetluca mu oko glave.
Svitac p{eni~ar i vodeni~ar
42 4343
Kowe ja{u do dva pobratima, beg Kostadin i Kraqevi} Marko; beg Kostadin besedio Marku: „Pobratime, Kraqevi}u Marko, da ti meni o jeseni do|e{, o jeseni, o Dmitrovu danku, a o mome krsnome imenu, pa da vidi{ ~asti i po{tewa, a i lepa, brate, do~ekawa i gospodske |akonije redom“. Al’ besedi Kraqevi}u Marko: „Ne hvali se, be`e, do~ekawem! Kad ja tra`ih brata Andrija{a, ja se desih u dvoru tvojemu o jeseni, o Dmitrovu danku, a o tvome krsnome imenu, video sam tvoje do~ekawe, i videh ti do tri ne~ove{tva“. Al’ besedi be`e Kostadine: „Pobratime, Kraqevi}u Marko, ta kakva mi ne~ove{tva ka`e{?“ Veli wemu Kraqevi}u Marko: „Prvo ti je, brate, ne~ove{tvo: do|o{e ti do dve siroticeda j’ nahrani{ hleba bijeloga i napoji{ vina crvenoga; a ti veli{ dvema sirotama: „Id’ odatle, jedan qudski gade! Ne gad’te mi pred gospodom vina!“ A meni je `ao, be`e, bilo, `ao bilo dveju sirotica, pa ja uzeh do dve sirotice, odvedoh ih dole na ~ar{iju,
Marko Kraqevi} je veliki junak, za{titnik slabih i branilac pravde. O wemu su ispevane mnoge pesme i napisane pri~e. Da li zna{ neku od wih? Razgovaraj o tome sa drugom iz klupe.
Ozna~i u pesmi prvo, drugo i tre}e ne~ove{tvo bega Kostadina.
Za{to je beg Kostadin siroticama prvi put rekao: Id’ odatle, jedan qudski gade! Ne gad’ te mi pred gospodom vina!
nahranih ih hleba bijeloga i napojih vina crvenoga, pa pokrojih na wih ~isti skerlet, ~isti skerlet i zelenu svilu, pa ih onda poslah dvoru tvome,a ja, be`e, gledam iz prikrajka kako }e{ ih onda do~ekati; a ti uze jedno siro~adi, uze wega za lijevu ruku, drugo uze za desnicu ruku, odnese ih u dvore za stole: „Jed’te, pijte, gospodski sinovi!“ Drugo ti je be`e, ne~ove{tvo: {to su bili stari gospodari,
pa su svoju haznu izgubili, i na wima stari skerlet be{e, one me}e{ u dowu trpezu; a koji su novi gospodari i odskora haznu zametnuli i na wima novi skerlet be{e, one me}e{ u gorwu trpezu, pred wih nosi{ vino i rakiju
i gospodsku |akoniju redom. Tre}e ti je, be`e, ne~ove{tvo: ti imade{ i oca i majku, nijednoga u astala nemada ti piju prvu ~a{u vina“. Narodna epska pesma
Kako se beg Kostadin odnosio prema gospodi za trpezom?
Za{to je beg Kostadin drugi put siroticama rekao: Jed’ te, pijte, gospodski sinovi!
Kako se odnosio prema roditeqima?
Napi{i koje osobine Marka Kraqevi}a dolaze do izra`aja u ovoj pesmi.
Koje sve osobine i postupke u `ivotu smatra{ ~ove~nim?
Marko Kraqevi} i beg Kostadin
krsno ime, do~ekawe, ne~ove{tvo, pokrojiti, skerlet, hazna, astal
Epske ili juna~ke pesme govore o va`nim doga|ajima i junacima.
44 4545
„Dobro“, saglasi se mrav, „samo pri~ekaj da odnesem ku}i ovaj tovar. Ba{ si dobrodo{ao, jer sam zalutao. Hajde, pomozi mi da na|em put.“
Ali svitac re~e:„Ne mogu da ti pomognem, jer moram da tra`im
prijateqa.“Sa tim re~ima izdi`e svoj fewer~i} i ode.Jedne letwe ve~eri svitac je opet leteo
tamo-amo sa svojim uzdignutim, plavi~astim fewer~i}em. [ta li to on opet tra`i?
„Jo{ tra`i prijateqa.“„Pa zar ga ve} nije na{ao?“„Nije.“Draga deco, vi svi znate kako se mo`e ste}i
prijateq; nau~ite i svica, jer on stalno leti unaokolo tra`e}i ga.
Kako je samo umoran! Sun Ju \in
Jedne letwe ve~eri izlete svitac iz trave, podi`e svoj plavi~asti fewer i po~e da leti tamo-amo.
„[ta li to tra`i?“„Prijateqa on tra`i!“Jer, svi imaju ponekog, imaju mnogo prijateqa, a on ni
jednog jedinog. A kakva je sre}a imati prijateqa i igrati se s wim.
Tako je po`eleo da i on ima jednog prijateqa i po|e da ga potra`i. Leteo je, tako, leteo kad ~u u travi neko {u{tawe. Izdi`e fewer da pogleda {ta je i spazi ska-kavca kako uzbu|eno `uri nekud.
„Skakav~i}u, skakav~i}u“, pozva ga svitac.„[ta ho}e{?“, odazva se ovaj.„@eli{ li da mi postane{ prijateq?“„@elim.“„E pa, onda, hajde da se igramo“, obradova se svitac.„Dobro“, saglasi se skakavac, „ali malo kasnije,
moram sada da potra`im svog brati}a. Vrlo je nesta{an. Negde se izgubio, a ve} je mrak. Jo{ se nije vratio ku}i, pa je majka vrlo zabrinuta. Poslala me je da ga prona|em. A ti si ba{ stigao u pravi ~as. Hajde, osvetli mi put i pomozi da ga na|em.“
„E, ne mogu da ti svetlim“, odgovori svitac, „moram da idem da tra`im prijateqa.“
Di`u}i svoj plavi~asti fewer~i} svitac odlete daqe.
Opet je leteo tako okolo kad ~u u travi neki {um. Podi`e fewer~i} da vidi {ta je to, kad ugleda jednog mrava koji je grabio napred, nose}i veliki tovar.
„Hej, ti!“, pozva ga svitac. Mrav se odazva.„Ho}e{ li da mi bude{ prijateq?“„Ho}u“, odgovori mrav.„Onda po|i sa mnom da se igramo.“
Doma}i zadatakPrepri~aj ukratko ovu pri~u poslede}em planu:1. Svitac polazi da tra`i
prijateqa2. Susret sa skakavcem3. Susret s mravom4. Svitac i daqe tra`i prijateqa.
Za {ta je skakavac molio svica?
Glavni lik ove pri~e je:
Ostali likovi u ovoj pri~i su:
Vreme radwe ove pri~e je:
Mesto radwe ove pri~e je:
Posavetuj svica! Reci mu kako da na|e prijateqa.
Svitac tra`i prijateqe
[ta ka`e{ kad `eli{ da s sprijate-qi{ sa nekim?
Prona|i u pri~i i podvuci one re~enice koje svitac nije trebalo da ka`e.
Razmisli zbog ~ega je va`no imati prijateqa.
46
SETI SE {ta smo nau~ili...
46
4747
3. LEPA RE^ GVOZDENA VRATA OTVARA
^ITAMOpri~e i pesme o tome {ta se sve mo`e posti}i lepim re~ima
U^IMO I VE@BAMO‡ re~i koje imaju razli~ite oblike, a isto ili sli~no zna~ewe‡ re~i koje imaju isti oblik, a razli~ito zna~ewe‡ zna~ewe glagola (radwa, stawe, zbivawe)‡ zapovedne re~enice‡ glagolska lica‡ pro{lo, sada{we i budu}e vreme
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da napi{e{ pri~u‡ da re{i{ glagolske ukr{tenice‡ da ilustruje{ jednu pesmu‡ da napi{e{ vest‡ da sa drugovima dramatizuje{ i odglumi{ pri~u‡ da napi{e{ ~estitku‡ da napi{e{ bajku
48 4949
Tra`im puno po{tovawe Za gra|ane rastom mawe Nek odrasli dobro ~ujuOdsad da me svi po{tuju
Vi{e niko ni u {ali Da me nije zvao mali
Odrasli su vaqda vlast [to imaju ve}i rast Nek ozbiqno shvate mene I nek po~nu da me cene
[ta zna~i re~ po{tovawe? [ta je nepo{tovawe? Seti se nekog doga|aja prilikom kojeg si shvatio da neko nekoga ne po{tuje.
po{tovawe, vlast, ceniti, ravnopravnost
Po dva imena
VIKA ili VEWA ili DREKA KLEKA
]EBE ili ZE^I] ili DEKA ZEKA
SESTRA ili SMR^A ili SEKA SMREKA
MRQA ili DEDA ili FLEKA DEKA
SVESKA ili ODJEK ili TEKA JEKA
Du{an Radovi}
Me|u navedenim re~ima (u `utom okviru) prona|i i upi{i one re~i sa istim ili sli~nim zna~ewem koje najvi{e odgovaraju slede}im re~ima:
Vi{e niko ni u {ali Da me nije zvao mali
Tra`im puno po{tovawe Za gra|ane rastom mawe Mu}nuo sam i ja glavom Ravnopravnost tra`im s pravom
Vi{e niko ni u {ali Da me nije zvao mali
Vladimir Andri}
Koja bi pravila za boqe odnose predlo`io odraslima i deci?
1.
2.
Zbog ~ega je de~ak iz ove pesme nezadovoqan?
[ta sve de~ak tra`i od odraslih? Prona|i i podvuci stihove u kojima se o tome govori i objasni ih.
Re~i mogu da imaju razli~ite oblike a isto ili sli~no zna~ewe. Na primer: tama/mrak, u~enik/|ak, hrabar/smeo, radostan/veseo.
brdo ‡
ku}a ‡
trapav ‡
hodati ‡
gledati ‡
plakati ‡
pri~ati ‡
ta{na ‡
Tra`im po{tovawe
Re~i koje imaju razli~ite oblike a isto ili sli~no zna~ewe
povetaraczgodanolujaqubitikikotati seizmi{qotinakrasan
vihorbrodosmehivati seneistinadivanobo`avatisme{kati seIspravi nepravilno napisana velika
i mala slova u re~enici:
Devoj~ica jana iz novog Sada {aqe pismo drugarici ani u Selo brze}e na kopaoniku.
lep ‡
la|a ‡
vetar ‡
voleti ‡
smejati se ‡
la` ‡
Smisli re~i razli~itog oblika koje imaju isto ili sli~no zna~ewe sa slede}im re~ima:
50 5151
[umica, {to se dizala gordoi nebo htela dosti}i pre ‡spu{tenih stoji sada glava;a sneg, kô zastor zaboravapao je preko we.
Glasovi zvona daleko brujei odjek tiho odbija breg.I kao nebeske tice,krupne, svilene pahuqicepadaju. Veje sneg.
Du{an Vasiqev
Kad pomisli{ na zimu, koje re~i ti padnu na pamet? Razmeni mi{qewe s drugom iz klupe.
Dve re~i mogu da imaj isti oblik, a da zna~e razli~ito.
Na primer: Moja drugarica se zove Kosa, a kosa joj je plava. Deda je nao{trio kosu i iza{ao na planinsku kosu.
Prona|i u re~niku i objasni razli~ita zna~ewa imenica:
grad ‡ _____________________________________ grad ‡ _______________________________________ luk ‡ ________________________________________ luk ‡ _______________________________________
Sva je priroda obukla belo:pitome doline i gordi breg;i jedna grlica malau svom gnezdu zadrhtala.Pao je prvi sneg.
I divqe zveri pognute glavepolaze u svoj spremqeni zbeg,a zemqa umorno drema.Nigde sada `ivota nema,jer pade prvi sneg.
Prona|i u pesmi i ispi{i lepe re~i kojima pesnik slika:
1. prirodu
2. grlicu
3. divqe zveri
4. {umicu
5. glasove zvona
6. pahuqice
Ispri~aj kako zami{qa{ te slike.
Po{to zna{ da se grlice krajem leta sele na jug, {ta misli{ da se dogodilo s grlicom iz pesme?
Doma}i zadatak Napi{i pri~u u kojoj }e{ koristiti re~i: vrabac, grana, mrvice hleba, sneg, ma~ka.
ZimaRe~i istog oblika a razli~itog zna~ewa
Glagoli
Napoqu veje, a ja sedim u sobi i ~itam.
Glagol veje ozna~ava zbivawe u prirodi. Glagol sedim ozna~ava stawe. Glagol ~itam ozna~ava radwu.
Glagoli su re~i koje kazuju radwu, stawe i zbivawe.
radwa stawe zbivawe
De~ak _______________ . Pas _______________.
Ptica _______________. Ki{obran _________.
Ma~ka ______________.
Devoj~ica ___________.
Pogledaj sliku i dopuni re~enice glagolima koji ozna~avaju radwu, stawe i zbivawe.
Kad pro~ita{ re~enice, shvati}e{ {ta sve mo`e da zna~i kosa. Ispi{i na linijama zna~ewa imenica kosa.
Kosa ‡ `ensko ime; kosa ‡ _____________________________________________________________
kosa ‡ _______________________________________ kosa ‡ _____________________________________
zbeg,zastor, brujati
Celoga dana ki{i i duva.
52 5353
‡ Ima{ li {ta za jelo?
‡ Ja nemam ni{ta.
‡ Donesi klin i malo vode!
‡ Ba{ ti je dobra ~orba!
Na osnovu pri~e napi{i recept za klin-~orbu.
Odglumite ovu pri~u u odeqewu, ali tek {to je dopunite. Na primer: putnik je jo{ ne{to tra`io od babe..., baba je imala unuka itd.
U{ao neki putnik u jednu ku}u i tamo zatekao babu. On je zamoli: ‡ Bako, molim te, ima{ li mi {ta za jelo? ‡ Nemam ni{ta ‡ obrecnu se baba. ‡ A ti mi daj lonac, jedan ve}i klin i malo vode, da napravim klin-~orbu. Baba, `ele}i da vidi kako se od klina pravi ~orba, brzo mu sve donese. Putnik metne klin u lonac, naspe vode i sve stavi na vatru. Kad se voda ugrejala, on zai{te od babe malo soli. Baba mu donese i on posoli ~orbu. Kad voda provre, on zai{te malo bra{na. Baba mu i to dade, samo da vidi od ~uda kakva }e to biti klin-~orba. On bra{no stavi u vodu i zamuti, pa zai{te i jedno jaje. Kad je i wega razbio u ~orbu, zai{te malo masti da je pomasti. Zatim skine ~orbu sa vatre, klin izvadi i baci, a ~orbu pojede.
Narodna pri~a
Zna{ li kako se kuva ~orba? Razmeni mi{qewe s drugom iz klupe.
obrecnuti se, klin, zaiskati
Doma}i zadatakOpi{i neki svoj do`ivqaj u kojem si se pokazao snala`qivim.
Za{to je putnik od babe tra`io klin?
Za{to je baba donosila putniku sve {to je tra`io za ~orbu?
Svrstaj glagole prema tome {ta ozna~avaju: svanuti, raditi, spavati, venuti, pevati, pisati, disati, grmeti, sevati.
radwa: __________, _____________, ___________.
stawe: __________, ____________, ____________.
zbivawe: _______, _____________, ___________.
Koje osobine ima putnik iz pri~e? Iz kojih wegovih postupaka to zakqu~uje{?
Klin-~orba
Koje osobine ima baba u pri~i? Iz kojih wenih postupaka se to vidi?
Napi{i upitne re~enice za slede}e odgovore.
Nemam.
Imam samo jednu.
U devet sati.
Posmatraj ovu sliku i o woj napi{i po jednu od sve ~etiri vrste re~enica.
Odredi koje su vrste slede}e re~enice.
54 5555
Jednom su se Sunce i svirepi Severac prepirali oko toga ko je od wih ja~i. Dugo su se tako prepirali i najzad odlu~ili da isprobaju svoju snagu na putniku koji je u to vreme jahao velikim drumom. ‡ Pazi ‡ rekao je Severac ‡ kad se sru~im na wega, odmah }u mu skinuti ogrta~! ^im je to izgovorio, odmah po~e duvati iz sve snage. Ali, {to je vi{e duvao Severac, to se putnik ja~e uvijao u svoj ogrta~: on je prokliwao nevreme, ali je ipak jahao sve daqe i daqe. Severac se qutio, besneo, bacao na jadnog putnika i sneg i ki{u. Prokliwu}i Severac, putnik je obukao svoj ogrta~ i ~vr{}e zategnuo pojas. Onda se i sam Severac uverio da ne mo`e skinuti ogrta~ sa putnika. Sunce, videv{i nemo} svog protivnika, nasme{ilo se, izvirilo iza oblaka, ogrejalo i osu{ilo zemqu i jadnog polusmrznutog putnika. Osetiv{i toplotu Sun~evih zrakova, putnik je sam skinuo svoj ogrta~, umotao ga i privezao za sedlo. ‡ Vidi{ ‡ reklo je onda Sunce svirepom Severcu: „Milo{}u i dobrotom mo`e se mnogo vi{e uraditi nego qutwom“.
Narodna pripovetka
svirep, severac, sru~iti se, milost
Oko ~ega su se prepirali Sunce i vetar?
Kako se ose}a{ kada je prema tebi neko dobar? Kako se tada pona{a{? Kako se ose}a{ i kako se pona{a{ kada te neko napada?
[ta je Sunce uradilo za putnika?
Kako se putnik tada pona{ao?
Rasporedi slede}e glagole u ukr{tenice na glagole radwe, stawa i zbivawa.
Za{to je Sunce pobedilo?
Podvuci u pri~i re~enicu za koju misli{ da je poruka ovog teksta i objasni je.
Vetar i Sunce
Kako je vetar isprobao svoju snagu na putniku?
sevakuvasadidrema
grmisklawaigraveje
stojiose}asawa~ita
spavamrznesvawivasvi}e
Zamisli da ti je putnik ispri~ao {ta mu se dogodilo. Napi{i wegovu pri~u u tri re~enice.
R
A
D
W
A
S
T
A
W
E
Z
B
I
V
A
W
E
56 5757
Putuju}i po svetu, sveti Sava nai|e na nekog ~oveka gde stoji kraj nabujala potoka i jau~e.
‡ [to kuka{, ~ove~e? ‡ upita ga. ‡ Svetitequ, tu je bilo brvno, a sada ga nema. Ne mogu da
pre|em preko. Sveti Sava mu re~e: ‡ Za pametna ~oveka postoji uvek mnogo na~ina da ide napred,
a za glupaka samo jedan. Kad svetiteq ode, ~ovek pomisli kako mo`da ima drugih
prelaza nizvodno ili uzvodno, a i mogao bi i sam da postavi novo brvno ili kakvo kamewe, pa da pre|e potok.
‡ Hvala, svetitequ ‡ poradova se ~ovek, pa prionu na posao.
Simeon Marinkovi}
Sveti Sava je bio veliki srpski prosvetiteq. @iveo je pre osam vekova. Smatra se da je putovao po narodu i u~io ga dobru i napretku. [ta jo{ zna{ o Svetom Savi?
Objasni za{to je ~ovek kukao.
Podvuci u pri~i ono {to je ~oveku poru~io sveti Sava. Objasni poruku svetog Save.
prosvetiteq, svetiteq, prionuti
[ta je ~ovek odlu~io da uradi po{to je sveti Sava oti{ao?
Smisli tri na~ina na koje bi mogao da se popne{ na neko brdo:
1.
2.
3.
Smisli i napi{i {ta bi pitao ~oveka iz ove pri~e.
Napi{i {ta bi pitao svetoga Savu.
Rasporedi slede}e re~i u zadatu tabelu: zahvalnost, izvini, `eqa, ~estitam, hvala, izviwewe, sve najboqe, molba, ~estitka, dobar dan, molim, pozdrav.
I}i kao bez glave. Napraviti veliki nered.
Imati glavu u torbi. Misliti o nekome, ne~emu.
Di}i ku}u na glavu. Dosaditi nekome.
Popeti se nekome na glavu. Biti potpuno uprqan.
Motati se po glavi. Biti mnogo zbuwen, smeten.
Biti zamazan od glave do pete. Pazi {ta radi{!
Pamet u glavu! Biti u velikoj opasnosti.
Pove`i izraze i wihova zna~ewa kao {to je zapo~eto.
Sveti Sava poma`e ~oveku da se sna|e
qubazne re~i {ta izra`avamo wima? re~i kojima se izra`ava nequbaznost zameni qubaznim re~ima koje imaju isto ili sli~no zna~ewe
hvala zahvalnost buqiti ‡
lupetati ‡
cerekati se ‡
bubati ‡
cmizdriti ‡
blejati ‡
58 5959
Svako popodne, vra}aju}i se iz {kole, deca su odlazila u xinovu ba{tu i igrala se. Bila je to velika, prekrasna ba{ta, puna meke zelene trave, iz koje je tu i tamo virio pokoji cvet, lep kao zvezda. A u prole}e bi procvetalo dvanaest breskvinih drveta i rasulo se u cveti}e sli~ne ru`i~astim biserima, i tako bi ba{ta blistala u {a-renilu koje bi smenila tek jesen bogata plodovima. Pti~ice su skakutale po granama i pevale tako umilno da su deca prestajala da se igraju i zaneseno slu{ala wihov poj. ‡ Kako smo sre}ni ovde! ‡ uzvikivala su deca razdragano. Jednog dana xin se vratio. Sedam dugih godina bio je u poseti kod svog prijateqa kornvolskog xina, i kad je ispri~ao sve {to je imao, a imao je malo, jer su xinovi }utqi-vi, odlu~io je da se vrati u svoj zamak. Kad je stigao, video je svoju ba{tu punu dece. ‡ [ta radite vi ovde? ‡ uzviknuo je srdito, a deca, ~uv{i to, upla{i{e se i razbe`a{e. ‡ Moja ba{ta je samo moja, i ni~ija vi{e. Ne}u nikome dopustiti da se u woj igra i u`iva. Onda je podigao svuda unaokolo visok zid i stavio tablu s natpisom: Ulaz strogo zabrawen. On je zaista bio veoma sebi~an xin. Sirota de~ica nisu imala vi{e gde da se igraju. Ostao im je samo put, ali pun pra{ine i o{troga kamewa. Odmah posle {kole otr~ala bi pred visoki zid i `alosno obi-
lazila oko wega, razgovaraju}i samo o ba{ti u kojoj im sebi~ni xin nije vi{e doz-voqavao da se igraju. ‡ Kako smo sre}ni bili tamo! ‡ jadala su se deca. Onda je do{lo prole}e, priroda se pro-budila i okitila zemqu cve}em, a ptice su pevale. Jedino je u ba{ti sebi~nog xina jo{ vladala zima. Pticama se vi{e nije
[ta zna~i biti sebi~an? Kako se pona{a onaj koji je nesebi~an?
Sebi~ni xin pevalo u pustoj ba{ti, a i drve}e je zabo-ravilo da procveta. Samo jednom je jedan divan cvetak podigao glavu i provirio iz trave, ali kad je video tablu s natpisom, toliko se ra`alostio zbog sirote de~ice da je ponovo kliznuo u travu i nastavio da spava. Zadovoqni behu samo Sneg i Mraz i radosno su uzvikivali: ‡ Prole}e je zaboravilo ovu ba{tu i mi }emo carevati ovde cele godine. Sneg je pokrio travu, a Mraz je drve}e uvio u srebro. Onda su pozvali u dru{tvo Severni Vetar, koji je doleteo uvijen u krzno i, urlaju}i kroz ba{tu, okretao po ceo dan petlove na dimwacima. ‡ Ovo je divno mesto! ‡ uzviknuo je Severni Vetar razdragano. ‡ Bilo bi {teta da ne pozovemo i Grad u posetu. I Grad, ledenog daha, obu~en u sivo, do{ao je i tri dana neprekidno bubwao po krovu zamka, dok nije porazbijao skoro sve crepove, a onda je po~eo da juri po ba{ti {to je br`e mogao. ‡ Ne mogu da razumem za{to je Prole}e tako zakasnilo ‡ govorio je xin sede}i pored prozora i gledaju}i u svoju belu hladnu ba{tu. ‡ Ipak se nadam da }e se vreme promeniti. Ali Prole}e nikako nije dolazilo, a ni Leto. Jesen je svim ba{tama donela svoje zlatne plodove, ali u xinovu ba{tu nije svratila, niti joj poklonila i jedan jedini plod. ‡ On je suvi{e sebi~an ‡ rekla je Jesen. Tako je tamo vladala Zima, a Severni
Vetar, Grad, Mraz i Sneg kovitlali su se oko drve}a. Jednog jutra, le`e}i budan u krevetu, xin je ~uo toliko qupku i prijatnu muziku, da je pomislio: to moraju biti kraqevi svira~i, sigurno prolaze pored zamka. U stvari, to je bio mali vrap~i}, koji je pevao pored prozora. Ali pro{lo je tako mnogo vremena otkako je xin slu{ao ptice u svom vrtu, da mu je cvrkut vrap~i}a sada zvu~ao kao najlep{a muzika. Grad, koji je dotad stalno igrao iznad wegove glave odjednom prestade, a Severni Vetar prekide svoj stra{ni fijuk i umiri se. Kroz otvoreno krilo prozora ulazio je neki ugodan miris. ‡ Izgleda da je Prole}e najzad stiglo! ‡ povika xin sko~iv{i s kreveta i pogleda napoqe. [ta li je ugledao? Video je ~aroban prizor: kroz malu rupu na zidu deca su se provukla u ba{tu i se-dela na granama drve}a. Na svakom drvetu koje je mogao videti kroz prozor sedelo je po jedno dete. Od radosti {to su se deca vratila, drve}e je opet procvetalo i blago wihalo granama iznad de~jih glava. Ptice su letele po ba{ti i razdragano cvr-kutale, a cve}e je provirivalo kroz zelenu travu i zadovoqno se sme{ilo. Bio je to divan prizor. Samo u jednom, najdaqem kutu ba{te, Zima je jo{ vladala. Tamo je stajao jedan de~a~i}, toliko malen da nije mogao da dohvati grane drveta, i obilazio je oko wega gorko pla~u}i. Siroto drvo bilo je jo{ pokriveno Mrazom i Snegom, a Severni
60 6161
Izdvoj (obele`i) u pri~i slede}e opise i ka`i kako ih do`ivqava{:
‡ opis rascvetale xinove ba{te‡ opis xinove ba{te zimi‡ ~aroban prizor koji je xin video kroz rupu na zidu.
Prona|i i podvuci re~enice koje govore o tome kako su se deca ose}ala.
Navedi re~i i postupke koji pokazuju:
‡ xinovu sebi~nost
Kako, po tvom mi{qewu, xin u istoj pri~i mo`e biti i sebi~an i nesebi~an?
Kako se priroda pobunila protiv xina?
Da li se sla`e{ s mi{qewem da decu treba voleti?Obrazlo`i svoj odgovor.
Oskar Vajld
‡ xinovu nesebi~nost i dobrotu
Objasni kada je srce sebi~nog xina omek{alo.
sebi~an, nesebi~an, srdito, jadati se, kovitlati se, fijukati, prikrasti se, u taj mah
Vetar je besno fijukao oko wega. ‡ Popni se, mali de~a~e ‡ reklo je drvo saviv{i svoje grane {to je moglo ni`e. Ali, de~a~i} je bio premalen. Kad je to video, srce sebi~nog xina je omek{alo i ispunilo se ne`no{}u. ‡ Kako sam bio sebi~an! ‡ uzviknuo je. ‡ Sad znam za{to Prole}e nije do{lo u moju ba{tu. Stavi}u ovog de~a~i}a na vrh drve-ta, sru{i}u zid i moja ba{ta posta}e mesto gde }e se deca ve~ito igrati. ‡ Uistinu, bio je vrlo tu`an zbog svoje ranije sebi~nosti. Polako se spustio niza stepenice, pa`qivo otvorio vrata i u{ao u ba{tu. Ali, ~im su ga ugledala, deca su se upla{ila i razbe`ala se, a u ba{ti je opet
zavladala Zima. Samo mali de~ak nije pobegao. Wegove su o~i bile pune suza, pa nije video kad se xin pojavio. Xin se pri-krao iza wegovih le|a, uzeo ga blago u ruke i stavio na drvo. U taj mah drvo je procve-talo, pti~ice su doletele na wegove grane i zacvrkutale i mali de~ak je zagrlio xina i poqubio ga. Ostala deca, videv{i da xin vi{e nije zao, potr~ala su u ba{tu, a sa wima je do{lo i Prole}e. ‡ Ovo je odsad va{a ba{ta, de~ice ‡ re~e xin, pa uze veliku sekiru i sru{i zid. U podne, kad su se qudi vra}ali iz gra-da, ugledali su xina kako se igra s decom u najlep{oj ba{ti koju su ikad videli.
62 6363
U osvitku zore, kroz sumra~ak tavni,pokrivene snegom po~ivaju ravni.
A studeni lahor kroz doline mirnepreko pustih poqa kad‡i‡kada pirne ‡
i s vihorom lakim seoca se hvata,pa zasipqe snegom i strehe i vrata.
A u selu jo{te u prozorje milono}, vedra i hladna, ne podi`e krilo.
Iz daqine samo lisica se krade,pa koko{i vreba i pili}e mlade ‡
i od wenih {apa i tuna i tamou prvome snegu trag se vidi samo... Vojislav Ili}
Kako izgleda priroda kada padne sneg? Kako se ti tada ose}a{?
Zamisli da svaku strofu ove pesme treba da naslika{. Opi{i kako bi svaku pesni~ku sliku pojedina~no naslikao. Koje bi detaqe istakao? Koje bi boje upotrebio.? Daj naslov svakoj slici.
Objasni {ta zna~e stihovi: Pokrivene snegom po~ivaju ravni.
Popuni prazna mesta odgovaraju}im re~ima:
Zima je bila .
Vetar je , a pahuqe padale su kao .
Smisli i dopi{i jo{ neke re~i koje se rimuju sa zadatim re~ima:
mirne, pirne
hvata, vrata
milo, krilo
krade, mlade
Prvi sneg Izaberi dve strofe iz pesme koje ti se najvi{e svi|aju. Prepi{i ih ovde latinicom.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
sumra~ak, tavan, ravan, pirnuti, streha, krasti se, tuna
MOJ DNEVNIK
Zamisli da vodi{ dnevnik. Ovde zapi{i jedan svoj zimski do`ivqaj.
64 6565
Podvuci sva pitawa u tekstu koja je Pudik postavqao roditeqima.
Drugom bojom podvuci savete koje su mu davali majka i otac.
Napi{i kako je majka vrabica branila Pudika od ma~ke.
@iveo je tako `utokquni vrabac. Zvao se Pudik. @iveo je iznad jednog prozor~eta, ispod strehe, u toplom gnezdu od ku~ine, mahovine i drugog materijala. Da leti ‡ jo{ nije probao, ali krilima je ve} mahao i stalno je izvirivao iz gnezda: hteo je {to pre da sazna kakav je ovaj beli svet i ho}e li mu se svideti.
‡ [ta je, {ta? ‡ pitala je vrabica mama. On bi stresao krilima i cvrkutao gleda-
ju}i na zemqu: ‡ Crna je, precrna! Doleteo je otac, donosio bubice Pudiku i
hvalio se: ‡ Xiv, xiv! A Pudik je gutao bubice i mislio: „Na {ta
li su ponosni?! Dali mi crva s no`icama, velika stvar!“
I sve je izvirivao iz gnezda, razgledao sve.
‡ ^edo, ~edo! ‡ sekirala se majka. ‡ Pazi, strmoglavi}e{ se.
‡ ^im, ~im? ‡ pita se Pudik. ‡ Ma kako ~im? Pa{}e{ na zemqu, ma~ka
‡ hop! I proguta te! ‡ obja{wavao je otac odlaze}i u lov.
Tako je to bilo, a krila se nisu ̀ urila da porastu.
Jednom po~e da duva vetar, a Pudik pita: ‡ [ta je, {ta je to? ‡ Fiju, dunu}e vetar i baci}e te na zemqu
‡ ma~ki ‡ obja{wavala je majka. To se Pudiku ne dopada, pa }e:
Zamisli da treba da se brine{ o nekome ko je mla|i od tebe. [ta bi mu rekao, kako da se ~uva od raznih opasnosti?
streha, ku~ina, strmoglaviti se, grozota, zatiqak, raskriliti se ‡ A za{to se quqa drve}e? Neka prestane, pa }e vetar stati.
Majka je poku{avala da mu objasni da to nije tako, ali on nije poverovao. Voleo je da sve obja{wava na svoj na~in.
Prolazi kraj wih seqak, razmahao se rukama.
‡ Mora da mu je krila o~upala ma~ka ‡ re~e Pudik ‡ samo su mu ko{~ice ostale!
‡ Pa to je ~ovek, svi su oni bez krila! ‡ ka`e mu vrabica.
‡ A za{to? ‡ Kod wih ti je tako, oni `ive bez krila.
Vrap~i}Uvek su na nogama, ska~u, razume{?
‡ A zbog ~ega? ‡ Kad bi imali krila, oni bi nas lovili,
kao {to tata i ja lovimo mu{ice... ‡ Grozota ‡ re~e Pudik ‡ grozota, glupavo!
Svi moraju imati krila. Pa na zemqi je gore nego u vazduhu!... Kad ja odrastem, ve} }u udesiti da svi lete.
Pudik nije verovao mami. On jo{ nije znao da oni koji mami ne veruju r|avo prolaze. Sedeo je na samoj ivici gnezda i iz sveg glasa pevao.
Pevao je on, pevao, i ‡ preturio se iz gnezda. Vrabica brzo za wim, a ma~ka, ri|a, zelenih o~iju ‡ odmah se tu stvori.
Upla{io se Pudik. Raskrilio se, klatio se na sivim no`icama i cvrku}e:
‡ ^ast mi je, ~ast mi je... A vrabica ga gura u stranu. Sva se nakostre-
{ila ‡ stra{na, hrabra. Kqun je otvorila i
ciqa ma~ki u oko. ‡ Daqe, daqe. Leti, Pudik, leti na pro-
zor, leti... Strah podi`e sa zemqe vrap~i}a. On
posko~i, zamaha krilima i ‡ jedan, dva! Evo ga na prozoru!
Tada je i mama doletela ‡ bez repa, ali presre}na. Sela je kraj wega, kqucnula ga u zatiqak i ka`e mu:
‡ [ta sam ti govorila, {ta? ‡ Pa {ta }e{ ‡ ka`e Pudik. ‡ Ne mo`e{
se svemu odjednom nau~iti! A ma~ka sedi na zemqi, ~isti {ape od
perja, gleda ih ‡ ri|a, zelenih o~iju ‡ i `alosno mjau~e:
‡ Me‡e‡kan, tako me‡e‡kan vrap~i}, kao mi‡i‡{i}... Mijau‡u...
‡ I, ako zaboravimo da je mama ostala bez repa, sve se dobro svr{ilo...
Maksim Gorki
66 6767
Koje su osobine majke vrabice? Po ~emu to zakqu~uje{?
Dramatizujte ovu pri~u i odglumite je u odeqewu.
Za{to je mama ostala bez repa?
Navedi sve likove iz ove pri~e.
Koje su osobine vrap~i}a Pudika iz ove pri~e? Po ~emu to zakqu~uje{? Smisli druga~iji naslov za ovu pri~u.
U re~enici: Vrabac leti podvuci subjekat crvenom bojom, a predikat plavom. Objasni {ta ozna~ava subjekat, a {ta predikat.
Kakav savet bi ti dao Pudiku?
Zamisli da vrap~i} Pudik slavi prvi ro|endan. Napi{i mu ~estitku. Ne zaboravi da je adresira{. Smisli i napi{i kako se preziva i koja mu je adresa.
Glagolska lica
Pro~itaj slede}i razgovor.
— Kom{ija, jesi li video u parku mog sina Vladu? — Da, tr~i, tr~ao je i tr~a}e za loptom. — Kako to, kom{ija? — Tako, lepo. Ako je jo{ tamo gde sam ga video, on tr~i za loptom. Ako je sa drugovima oti{ao
da se pewe na drvo, onda je tr~ao. Sve dok ga ti ne pozove{ ku}i, on }e tr~ati za loptom.
glagolska lica sada{we vreme pro{lo vreme budu}e vremeJA tr~im sam tr~ao }u tr~atiTI si tr~aoON tr~i
MI }emo tr~ati
VI ste tr~aliONI tr~e
Popuni slede}u tabelu:
jednina mno`ina prvo lice ‡ ja pi{em prvo lice ‡ mi pi{emo
drugo lice ‡ ti pi{e{ drugo lice ‡ vi pi{ete tre}e lice ‡ on, ona, ono pi{e tre}e lice ‡ oni, one, ona pi{u
Glagolska vremena ‡ pro{lo, sada{we i budu}e vreme
Glagoli ozna~avaju radwu (stawe, zbivawe) koja se doga|a
u trenutku govora ‡ u sada{wem vremenu ‡
radwu koja je vr{ena u pro{losti ‡ u pro{lom vremenu ‡ i
radwu koja }e se dogoditi u budu}nosti ‡ u budu}em vremenu.
jed
nina
mno
`in
a
Glagoli se mewaju po licima. Glagol mo`e biti u prvom, drugom i tre}em licu jednine ili mno`ine.
68 6969
Bio car, pa imao tri sina i jednu k}er, koju je ~uvao kao o~i u glavi. Kad djevojka odraste, jedno ve~e zamoli se ocu svome da joj dopusti da izi|e s bra}om malo pred dvore u {etwu; i otac joj dopusti. Ali tek {to izi|e pred dvor, u jedan mah doleti iz neba zmaj, {~epa djevojku izme|u bra}e i odnese je u oblake. Bra}a otr~e br`e‡boqe ocu i ka`u mu {ta je bilo, i reknu mu da bi oni rado svoju sestru potra`ili. Otac im dopusti da idu da je tra`e, i da im svakome po kowa i ostalo {to treba za put; i tako oni otidu. Po dugome putovawu nai|u na jedan ~ardak koji niti je na nebu niti na zemqi. Pomisle da ne}e u onome ~ardaku biti wihova sestra, pa se odmah stanu dogovarati kako bi se na w popeli. I poslije dugoga promi{qawa i dogovarawa dogovore se da jedan od wih svoga kowa zakoqe i od kowske ko`e da
skroje oputu, pa pritvrdiv{i jedan kraj od we za strijelu, da puste odozdo strijelu iz luka da se dobro za ~ardak prihvati kako bi se uz wu popeti mogli. Mla|a dva brata reknu starijemu da on svoga kowa zakoqe, ali on ne htjede. Onda najmla|i zakoqe svoga; od ko`e wegove skroji oputu, jedan kraj od we ve`e za strijelu, pak je pusti iz luka u ~ardak. Kad do|e da se pewe uz oputu, opet najstariji i sredwi ne htjednu se peti, nego se popne najmla|i. Popev{i se gore, stane i}i iz jedne sobe u drugu. I tako nai|e na jednu sobu u kojoj vide svoju sestru gdje sjedi, a zmaj joj metnuo svoju glavu u krilo i spava. Ona, kad vide brata svojeg, upla{i se i po~ne ga tiho moliti da bje`i dok se nije zmaj probudio. Ali on ne htjedne, ve} uzme buzdovan, pa razmahnu wime i udari zmaja u glavu. A zmaj
se iza sna ma{i rukom na ono mjesto gdje ga je on udario pa re~e djevojci: ‡ A, ovdje me ne{to ujede. Kad ona opet rekne, a carev ga sin jo{ jednom udari u glavu, zmaj opet re~e djevojci: ‡ Opet me ne{to ovdje ujede. Kad on tre}i put zamahne da ga udari, onda mu sestra poka`e da udari u srce, i on udari onamo. I kako ga udari, zmaj ostane na mjestu mrtav, a careva ga k}i sturi s krila, pa potr~i bratu svome te se s wime poqubi. Pa uzev{i ga za ruku, stane ga voditi kroz sve sobe. Najpre ga uvede u jednu sobu u kojoj je bio krilatast vranac za jaslima privezan s cijelim takumom od ~istoga srebra. Potom ga odvede u drugu sobu u kojoj je za jaslima stajao krilatast |ogat s takumom od suhoga zlata. Najposlije ga odvede u tre}u sobu gdje je za
jaslima bio krilatast kula{ i na wemu takum dragim kamewem oki}en. Kad pro|e te sobe, onda ga sestra odvede u jednu sobu u kojoj je djevojka jedna sjedila za zlatnim |er|efom i zlatnom `icom vezla. Iz te sobe odvede ga u drugu u kojoj je druga djevojka zlatne `ice ispredala. A najposlije uvede ga u jednu sobu u kojoj je tre}a djevojka biser nizala, a pred wom na zlatnoj tepsiji od zlata kvo~ka s pili}ima biser kqucala. Sve ovo obi{av{i i vidjev{i vrati se natrag u onu sobu gdje je mrtav zmaj le`ao, pa ga izvu~e napoqe i baci na zemqu. A bra}a, kad ga vide, umalo ih groznica ne uhvati. Potom najmla|i brat spusti najprije sestru svoju bra}i, pa onda sve tri djevojke, jednu za drugom. Spu{taju}i djevojke bra}i, svaku je namjewivao ~ija }e koja biti. A kad spusti tre}u, on wu za sebe namijeni. Bra}a wegova, zavide}i mu {to je on bio junak, te je sestru na{ao i izbavio, presijeku oputu da on ne bi mogao si}i. Onda na|u u poqu jedno ~oban~e kod ovaca, preobuku ga i mjesto brata svoga ocu povedu, a sestri svojoj i djevojkama o{tro zaprijete da nikomu ne kazuju {ta su oni u~inili. Poslije nekoga vremena dozna najmla|i brat na ~ardaku da se bra}a wegova i ono ~oban~e onijem djevojkama `ene. Onaj isti dan u koji se najstariji brat vjen~ao, on uzja{e na vranca; pa, ba{ kad su svatovi iz dvora izlazili, doleti me|u wih, te svoga brata mlado`ewu udari buzdovanom da se odmah s kowa premetnuo. Onda odleti opet u ~ardak.
[ta je to ~ardak? Ako ne zna{ zna~ewe ove re~i, prona|i ga u re~niku na kraju ~itanke. Kako izgleda ~ardak ni na nebu ni na zemqi?
^ardak ni na nebu ni na zemqi^ardak ni na nebu ni na zemqi^ardak ni na nebu ni na zemqi
70 7171
Wegove osobine su:
Smisli i napi{i bajku u kojoj }e glavni likovi biti: krilati kow, vitez koji ima ~udotvorni ma~ i za~arana princeza, pretvorena u vranu. (Pogledaj na str. 159 uputstvo za pravilno pisawe pismenih sastava).
Nabroj likove iz bajke.
Kad dozna da mu se sredwi brat `eni, a on u ono isto vrijeme kad su svatovi iz dvora i{li doleti na |ogatu, te i sredwega brata udari tako da se dvaput premetnuo; pa izme|u svatova opet odleti.
Naposqetku doznav{i da se ~oban~e wegovom djevojkom `eni, uzja{e na kula{a i odleti u svatove. Ba{ kad su iz dvora izlazili, mlado`ewu udari buzdovanom da se triput premetnuo.
A svatovi |ipe da ga uhvate, ali on ne htjedne ni bje`ati, nego se poka`e da je on najmla|i carev sin i da su ga bra}a od zavisti ostavili na onome ~ardaku u kojemu je on sestru na{ao i zmaja ubio. A to sve zasvjedo~i i sestra i one djevojke.
Kad to car ~uje, on se naquti na svoja dva sina i otjera ih odmah od sebe, a wega o`eni djevojkom koju je sam izabrao i ostavi ga nakon sebe da caruje.
oputa, pritvrditi, buzdovan, sturiti, krilatast, vranac, jasle, takum, |ogat, kula{, |er|ef, premetnuti se, |ipiti
Srpska narodna bajka
Podeli ovu bajku na 8 delova prema slede}im naslovima. Svaki deo odvoj linijom i obele`i brojem.
1. Zmaj otima devojku od bra}e. 2. Bra}a sti`u do ~ardaka. 3. Najmla|i brat se pewe na ~ardak. 4. Najmla|i brat ubija zmaja na ~ardaku. 5. Obilazak soba na ~ardaku. 6. Bra}a izdaju najmla|eg. 7. Osveta najmla|eg brata. 8. Car saznaje istinu.
Prepri~aj ukratko bajku prema ovim naslovima.
Objasni deo iz bajke za koji misli{ da je najuzbudqiviji.
Glavni lik u bajci je
Prona|i i podvuci opise kowa sa ~ardaka. Kojim re~ima su opisani?
Drugom bojom podvuci opise soba u kojima su bile devojke na ~ardaku. Ispri~aj kako zami{qa{ ove sobe.
Ovo je srpska narodna bajka. Wen autor nije poznat. Nastala je u narodu i prenosila se s kolena na koleno usmenim putem, pri~awem. Autori nekih bajki su poznati pisci. Zbog toga ih zovemo autorskim bajkama.
Pi{emo sastav
72 7373
NEVI\EN PRONALAZAK
Danica Vasi} iz Kraljeva bavi se pronalaza~kim radom. Nedavno je prona{la nevidljivi papir. Javno prikazivanje svog pronalaska izvr{ila je na ~asu matematike, kada je nastavnik tra`io doma}e zadatke. Danica je izjavila da je ona u stvari napisala doma}i zadatak, ali na nevidljivoj hartiji. Nastavnik je bio odu{evljen, me|utim, interesovali su ga detalji. Pitao je Danicu za{to se bar brojke ne vide, hartija nije ni va`na u doma}em zadatku, a Danica mu je rekla da je ona verovatno usput prona{la i nevidljivo mastilo, tako da je to samo uve}alo njenu slavu u {koli.
Ljubivoje R{umovi}
Da si pronalaza~ ‡ nau~nik i da radi{ na pronala`enju neke ~udesne naprave, {ta bi to bilo?
Podvuci u tekstovima re~enice kojima su opisani ~udni de~ji pronalasci.
Napi{i {ta ti misli{ o tim pronalascima.
Zamisli da si novinar. Smisli i napi{i vest o tome kako je neko prona{ao ne{to neobi~no ili sme{no. Neka ti slede}a pitanja pomognu u pisanju.
Naslov vesti
[ta se dogodilo?
Ko je u~esnik u doga|aju?
Kada se doga|aj iz vesti desio?
Gde se to dogodilo?
Kako se odvijao doga|aj?
Autor vesti
Iseci iz novina i ovde zalepi neke zanimljive vesti.
Vesti
NEVIDLJIVA PTICA To{a Baj, Sremac pred{kolskog uzrasta iz Beo~ina, javlja nam da je iznad Fru{ke gore video nevidljivu pticu. Po njegovim re~ima, nevidljiva ptica je ista kao i vidljiva, s tom razlikom {to je nevidljiva.
74
SETI SE {ta smo nau~ili...
7575
4. KO SE VOLI TAJ SE PI[E
^ITAMOpri~e i pesme o qubavi
U^IMO I VE@BAMO‡ prideve (opisne i prisvojne)‡ kwi`evne i nekwi`evne re~i‡ narodne umotvorine (zagonetke)‡ rod i broj prideva
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da odgovori{ na pismo‡ da napravi{ mali re~nik nekwi`evnih
re~i‡ da smisli{ zagonetke‡ da re{i{ rebuse‡ da od pesme napravi{ pri~u
76 7777
[ta o~ekuje{ da pro~ita{ u qubavnoj pesmi?
Kapa
Ova kapa je `uta, a ja bih volela da je crvena. Ona je velika, a ja bih volela da je mala. Debela je, a ja bih da je tanka. Kapa je sestrina, a ja bih volela da je Janina, jer ja sam Jana.
Odgovori na slede}a pitawa:
Kakva je kapa? ____________________________ Kakva bi trebalo da bude? _______________________
^ija je kapa? _______________________________ ^ija bi trebalo da bude?_______________________
Pridevi su re~i koje stoje uz imenicu i ozna~avaju wenu osobinu.
Smisli i upi{i na linije jo{ neke opisne i prisvojne prideve o kapi.
Kakva je?(opisni pridevi) `uta,
^ija je? (prisvojni pridevi) sestrina,
Bio jednom jedan masla~ak.I bio na nebu beli obla~ak.
Obla~ak gore, masla~ak dole.Glede}i se, po~e{e da se vole.
Do|o{e vru}ine ne~uvenei masla~ak po~e da vene.
Obla~ak pritr~a brzo u pomo}:ki{a je lila sve do u pono}.
I kad god je bilo potrebe,obla~ak dava{e sve od sebe.
Od blagorodne, tople ki{emasla~ak rastao sve vi{e, vi{e,
i{ao sve daqe od ovog sveta,nadrastao je sva drveta,
i jednoga je dana masla~akne`no dotakao beli obla~ak.
Milovan Danojli}
Kako su po~eli da se vole obla~ak i masla~ak?
U kakvoj nevoqi je bio masla~ak?
Kako mu je pomogao obla~ak?
Objasni {ta zna~i stih: Obla~ak dava{e sve od sebe.
Objasni po ~emu se vidi da se obla~ak i masla~ak vole.
Doma}i zadatakZamisli da je obla~ak dobio ovakvo kratko pismo.
Cvetna livada, u prole}eDragi moj obla~ku, Danima ve} nema ki{e. Zemqa je suva, a ja sam mnogo `edan. Sawam te kako dolazi{.
Molim te, pomozi mi! Voli te
tvoj masla~ak
Smisli i napi{i pismo, odgovor obla~ka.
Qubavna pesma
Pridevi
Kwi`evne i nekwi`evne re~i
^esto se u govoru ~uju re~i koje nisu pravilne. One mogu drugima biti nerazumqive. Zato je va`no mnogo ~itati, usvajati nove re~i i na taj na~in negovati pravilan kwi`evni jezik.
glediti se, ne~uven, nadrasti
Opisni pridevi ozna~avaju kakvo je ne{to.
Prisvojni pridevi ozna~avaju pripadawe, to jest ~ije je ne{to.
Gde je gre{ka‡ Slonovi ne voluda ih noge bolu.Kad se samo setui oni poletuda ne idu pe{ke.
I tu nema gre{ke.Gde je gre{ka?‡ Ne ka`e se volunego vole,i ne mo`e bolunego bole,
I ne ide setunego setei nevaqa letunego lete!
Du{an Radovi}
78 7979
Crveno, maleno, cara s kowa skinulo.
Mlada sam i zelena, lepa i malena; ko me takne, kune me.
Crven jarac po ko{ari ska~e.
Prona|i re{ewa zagonetki i upi{i ih.
Nebo je ne{to sasvim, sasvim {iroko,pa ipak mo`e da stane u svako oko,jer oko je ve}e,i jo{ ve}e,i najve}e od svega,ve}e od grada,od brega,ve}e od moga tate...
U wega mo`e da stane sto miliona zvezda.U wega ptice dolete.U wega putevi svrate.U wega uplove brodovi.Dogegaju se ku}e i trgovi.U wega dojure autobusii dotr~e svi moji drugovi.
Na {ta pomisli{ kada ~uje{ re~ ‡ majka? [ta tada oseti{?
Za{to je oko u ovoj pesmi ve}e od svega?
(adogaj, kizej, avirpok)
( )
( )
( )
Pridevi koji opisuju loptu.
Smisli zagonetku za Sunce, koriste}i neke prideve koje si naveo.
(Sunce)
Smisli zagonetku za loptu. Koristi neke prideve koje si napisao.
(lopta)
Objasni stih u kojem de~ak za oko ka`e: U wega dotr~e svi moji drugovi.
Za{to je de~aku tata ve}i od brega i od grada?
Za{to je de~aku mama ve}a od celog sveta i ve}a od oba oka?
Jer oko je kao stotinu morai jo{ jedanput toliko.Wega nikada nije prope{a~io niko,ni oplovio niko,ni obleteo niko.
Jedino ako mama u moje oko do{eta,tad nema mesta za nebo,za ptice,i mora {iroka,jer mama je ve}a od neba i ve}a od celog sveta,i ve}a od oba oka.
Miroslav Anti}
Pogledaj uputstvo za dobro recitovawe na strani 159 i ozna~i kako bi ovu pesmu trebalo izra`ajno ~itati ili recitovati.
Podvuci sve prideve u ovim zagonetkama. Napi{i prideve za opis Sunca i za opis lopte.
Pridevi koji opisuju Sunce.
[ta je najve}e
Zagonetke
Doma}i zadatakProna|i u zbirci narodnih umotvorina jo{ neke zagonetke i prepi{i ih. Pore|aj ih po te`ini: 1. lake, 2. te{ke i 3. najte`e.
80 8181
ne`an ‡ grub sebi~an ‡
pametan ‡ govorqiv ‡
hrabar ‡ srame`qiv ‡
Ima jedna neobi~na Uredna i fina Nevi|ena nikom sli~nazove se Marina
Sreli smo se jutros rano U liftu a sami Na nju mislim neprestano Sve sam rekô mami
[ta misli{, kako se ose}a onaj koji je zaljubljen? Kako se on pona{a?
gubav
Prona|i i podvuci re~i koje opisuju Marinu. Kako ti zami{lja{ Marinu?
Objasni kako se pona{a zaljubljen de~ak iz pesme. Kako bi se pona{ao ti da si zaljubljen?
Objasni {ta zna~e stihovi: Ose}am se kao gubav Ali mi je sjajno.
Smisli i napi{i {ta bi o pona{anju de~aka kazala Marina.
Pridevi se sla`u sa imenicom uz koju stoje i zbog toga imaju oblike za mu{ki, `enski i sredwi rod. Tako|e, kao i imenice, imaju oblike za jedninu i mno`inu.
Saznao sam preko Sime Koliko je stara Na{ao sam njeno ime Na spisku stanara
Stanuje na tre}em spratu ^esto ide dole Ima brata mamu tatu Iz iste smo {kole
Deda ka`e to je ljubav Sla`em se potajno Ose}am se kao gubav Ali mi je sjajno
Dragomir \or|evi}
jednina mno`ina
mu{ki rod UREDAN de~ak UREDNI de~aci
`enski rod UREDNA devoj~ica UREDNE devoj~ice
sredwi rod UREDNO dete UREDNA deca
jednina mno`ina
mu{ki rod `enski rod sredwi rod mu{ki rod `enski rod sredwi rod
lep lepo lepe
vesela vesele
visok visoki visoka
srame`qiva srame`qiva
hrabro hrabri
U tabelu upi{i prideve u odgovaraju}em rodu i broju koji se sla`u sa imenicama de~ak, devoj~ica i dete.
Prona|i i napi{i prideve koji imaju suprotno zna~ewe:
Rod i broj prideva
Prva ljubav
Napi{i opisne i prisvojne prideve na osnovu obja{wewa:
koji pripada Marku:
koji ima malu du`inu:
pun snage:
koji nikom ne ~ini zlo:
koji pripada u~iteqici:
koji pripada {koli:
82 8383
Sav zanesen, de~ak je posmatrao kako se nadimaju o~eve grudi, a bezobli~na u`arena masa, na vrhu duge staklarske cevi, pretvara u staklenu zdelu za vo}e i kola~e.
‡ Kad porastem i ja }u postati staklar! ‡ re~e mali{an jednoga dana, a otac ga, odlo`iv{i posao, zbuweno pogleda.
‡ Za staklare su potrebna jaka plu}a, a ti jedva uspeva{ da ugasi{ ro|endansku sve}u. Nije to posao za tebe, sinko! Be`i od staklarske pe}i kao od kuge dok ti nije spr`ila lice i du{u... ‡ staklar za}uta i s tugom se zagleda u de~akove modre o~i. Takve u porodici nikada niko nije imao, niti je iko bio tako providan i tanak. ‡ Idi, igraj se, dete... ‡ otac uzdahnu. ‡ I ne dolazi vi{e ovamo!
Ali, de~ak nije bio u stawu da poslu{a wegov savet. Sjaj i prozirnost stakla privla~ili su ga vi{e od bilo ~ega na sve-tu. U blesku rose video ga je, u bojama duge, u snu. ^ak mu je i potok li~io na neko te~no staklo koje skaku}e preko kamewa i koje se negde u daqini pretvara u stakleno jezero naseqeno prozra~nim jezerskim vilama. Je li ~udo {to kradomice nastavi da odlazi u staklaru? [to zanemari i san i igru? Ali, bez obzira na to koliko se trudio, grudva na vrhu duvaqke nije se pretvarala u pehar ili zdelu. Mrtva i mutna, visila je neko vreme, zatim se otkidala i padala na tlo kao neka nakazna vo}ka.
Br`e od suvog li{}a niz planinsku reku, oticali su dani, meseci, godine. Ali, de~ak nije odustajao. Delimi~no zbog tvr-doglavosti, delimi~no zbog pri~a starih staklara da u ruda~i `ivi ~arobwak koji se pojavquje jednom u sto godina, onome ko ga ugleda daruju}i sposobnost da od stakla na~ini sve {to `eli: od staklenog cveta do ptice.
‡ Kad bi mi se, makar na trenutak, uka-zao! ‡ sawario je mali{an i iz sve snage duvao u cev sve dok staklena masa nije po~ela da se {iri kao mehur. Ali, da od mehura napravi zdelu nije mu polazilo za rukom, i on se zare~e da vi{e ne}e odlazi-ti u staklaru. Pa ipak, ve} sutra tamo ode kao da ga noge same nose.
Ponekad mu se ~inilo da u staklu vidi ne~ije lice kako se sme{i, ali to nije trajalo du`e od trenutka, i sme{ak se gasio kao da ga nije ni bilo. No, i pored neuspeha, de~ak je u staklaru odlazio sve ~e{}e i ostajao sve du`e. Jedne no}i on vide kako provejava krupan i vla`an sneg i zatrpava kro{we drve}a i plo~nike. „Ne na~inim li no}as stakleni cvet prozra~niji od mehura sapunice, vi{e ni-kada ne}u kro~iti u staklaru!“, promrmqa de~ak u sebi i zamo~i cev u vrelu, `itku masu.
Ve} su ga grudi bolele od naprezawa, a grudva nikako da se po~ne {iriti. Tek pred zoru on vide kako se staklena masa uvija i
Da li zna{ kako se u fabrikama izra|uju predmeti od stakla? Ko su duva~i stakla?
preobra`ava u stakleni cvet kakav nikada niko nije video. Van sebe od radosti on savi dugu svetlucavu dr{ku, napravi za wu postoqe i odlo`i cvet na policu. Zatim uze drugu grudvu i za~udi se. Kao da je od pene bilo na~iweno, staklo se po~e tawiti i pretvarati u pticu dugog repa u kome su se prelivale najne`nije i najblistavije dugine boje. „Da napravim jo{ jednu pre nego {to majstori u|u u staklaru...“, pomisli. Ali, kada se stakleni mehur ra{iri, on vide kako se, umesto u pticu, tmasta i bezobli~na grudva preobra`ava u devoj~icu tako prozra~nu i blistavu da su ga od sjaja wenog lica o~i bolele.
Kao op~iwen stajao je neko vreme i zurio u wu.
‡ Aj, kad bi progovorila ili koraknula... ‡ uzdahnu i istovremeno se naruga samom sebi: ko je jo{ video staklo koje kora~a ili govori? Samo budala mo`e po`eleti ne{to {to ne biva...
‡ Ko to ka`e? ‡ staklena devoj~ica se zakikota, posko~i i malim hladnim prstom
dota~e de~akov obraz, pa po~e da raste. Bila je ve} skoro de~akove visine, kad mali staklar ~u korake radnika koji su dolazili na posao.
‡ E, sva{ta! ‡ progun|a de~ak. ‡ Ve} je po~elo da mi se privi|a staklo koje raste i govori! ‡ mali{an nadlanicom protrqa o~i, uveren da sawa, ali devoj~ica je i daqe stajala kraj wega i prekorno ga pos-matrala.
‡ A {to ne bi govorilo? ‡ re~e qutito.‡ Zato {to je to nemogu}e! ‡ odvrati
de~ak.‡ Pa, ti veruj da je nemogu}e, ako ti se to
svi|a! ‡ svojom malenom {akom ona dota~e de~akovo rame i osmehnu se. ‡ A sad me vodi tvojoj ku}i, jer uskoro }e radionica biti puna qudi.
‡ [ta da ka`em roditeqima? ‡ zabrinu se mali{an. ‡ Zapawi}e se kad te vide...
‡ Ne}e me videti! ‡ odvrati devoj~ica. ‡ Ja }u biti vidqiva samo za tebe... ‡ ne~ujno, ona po|e za de~akom i isto tako ne~ujno u|e u wegovu ku}u.
Staklareva qubav
84 8585
Od toga dana de~akova majka nije mogla sopstvenim o~ima da poveruje. Je li taj nasmejani de~ak, koji sve br`e izrasta u mladi}a, weno slaba~ko, smrknuto dete? [ta se to s wim doga|a? S kim on to u mraku razgovara? Poku{avala je da sazna. Ali, na sva wena pitawa sin je }utao i ras-tao, o~iju punih nekog tihog, radosnog sjaja.Zajedno s wim rasla je i devoj~ica, ne`na i prozirna kao da ju je vodena vila rodila, i bila stalno uz de~aka: u ku}i, u {koli, na javi i u snu. Majstori iz staklare ~inili su sve da doku~e ko mu to u radu poma`e. Takve staklene cvetove, ptice i pehare
nikada niko nije uspeo da napravi. Da nije ~arobwak iz ruda~e tu ume{ao svoje prste? Od koga je mom~i} sve to nau~io? Uzalud su se trudili da prokquve wegovu tajnu. Mali staklar je }utao, a dani su se kao cvetovi ru`e otvarali.Kraj reke, dok je posmatrao oblake kako se ogledaju u vodi, on pomisli kako od wega nema sre}nijeg momka na svetu i istog trena oseti kako mu kroz grudi promile jeza. [ta ako Svetlooka ode kao {to je i do{la? Ako, jednostavno, i{~ezne?‡ Bi}e{ uvek sa mnom? ‡ pro{aputa boja`qivo. ‡ I vole}e{ me ve~no?‡ Dok me ne udari{ ili ne gurne{, zapamti! Qubav je krhkija od stakla. Za wu je potreb-no mnogo strpqewa, mnogo ne`nosti... ‡ Lepotica od stakla se osmehnu, a mladi} ubrzo zaboravi i svoju strepwu i wenu opo-menu.Letele su nedeqe i meseci kao zlatne strelice i on poverova da }e uvek tako biti. Pod wegovim prstima staklo se savi-jalo u gran~ice, u svetlucave vlati trave, cvetove puzavica i wegova slava je rasla. Qudi su iz daleka dolazili da vide we-gove tvorevine od stakla, da im se dive.‡ Od ove grudve napravi}u pau~inu s kapi-ma rose. Na dnevnom svetlu blista}e kao biseri... ‡ re~e mali staklar jedne no}i, ali mu posao ne po|e za rukom i Svetlooka se, nehotice, nasmeja.‡ Ta ti pau~ina li~i na rezance... ‡ re~e, a on je, u qutini, ne razmi{qaju}i, gurnu.Istoga ~asa ~u se neki reski zvuk kao da
Grozdana Oluji}
Jednom bojom podvuci re~i koje je otac govorio de~aku.
Drugom bojom podvuci re~enice koje govore o tome {ta je de~ak `eleo i video u svojim snovima.
Kojim re~ima je opisana ptica od stakla koju je napravio de~ak?
Objasni dve posledwe re~enice iz bajke.
Opi{i devoj~icu od stakla.
Prona|i u pri~i i prepi{i najlep{e re~enice o qubavi.
staklar, staklara, staklarev, staklarski, staklast, staklen, kradomice, ruda~a, `idak, tmast, prokquviti, tvorevina, rezak
se staklo lomi i on, sav o~ajan, vide kako se devojka pretvara u gomilicu staklenog praha i u struji vazduha izle}e kroz pro-zor.‡ Oprosti mi, vrati se! ‡ povika mladi} van sebe od tuge i zaprepa{}ewa i potr~a za staklenim prahom koji se sve br`e osipao, i na kraju nestao...Uzalud ju je zvao, uzalud za wom tr~ao. Ni u san mu nije svra}ala, a dani su se kao sne`ne pahuqe kovitlali. Jedino mu se, s
vremena na vreme, ~inilo da je u sjaju stak-la vidi, a onda i to prestade i on poverova da je sve bio samo san.Polako po~e da je zaboravqa, o`eni se, izrodi decu.Ve} mu i belina kosu na ~elu pokri, kad jedne no}i opazi kako se wegov najmla|i sin iskrada i odlazi u staklaru. Zatim ugleda wegov prvi stakleni cvet i tihi, radosni sjaj u o~ima i ne pitaju}i ni{ta shvati da pri~a ne prestaje da se ponavqa.
86 8787
Koji je za tebe najuzbudqiviji tre-nutak u ovoj poemi?
Za{to?
Podvuci u poemi i objasni stih kojim se opisuje pona{awe oficira s la|e dok se princeza davila u moru. Zatim podvuci stih koji do~arava izgled oficira u trenutku kada je princeza spasena.
Drugom bojom podvuci stihove kojima se prikazuje lik razbojnika Ka|e.
Napi{i osobine razbojnika Ka|e.
Da li ti je neki deo poeme bio sme{an? Za{to?
Kako do`ivqava{ slede}i opis:Umiri se more, zataji vetar, stade la|a...?
Ispri~aj kako se pona{ao princezin otac po{to ju je Ka|a spasao.
Napi{i kako se spasena princeza ose}ala. O ~emu je sve razmi{qala?
Doma}i zadatakOvu poemu pretvori u kratku pri~u. Daj pri~i druga~iji naslov.
Zamisli la|u na olujnom moru. Kako to izgleda?
Zamislite
Zamislite, deco, jedno veliko more,i u tom moru jednu veliku la|u,i na la|i okrugle prozore,i na jednom prozoru ‡ princezu Na|u.
Zamislite sad, deco, to isto more,i u tom moru istu veliku la|u,i na la|i iste okrugle prozore,i na drugom prozoru ‡ razbojnika Ka|u.
Zamislite onda: bura ide,vetrova fijuk i talasi,i jedan talas princezu skidei po~e mladi `ivot da gasi.
Zamislite, deco, sto talasa,ve}ih sto puta od svake princeze,mo`e i ajkula svakoga ~asana modrom talasu da se doveze.
Strahom i bolom obuzet,pojavi se otac princezini re~e:‡ Onaj bi}e mi zet,ko spase mladi `ivot wezin!
Zamislite, deco, puna la|a,sve oficiri, prin~evi, admirali...I svi }ute, svi drhte, samo Ka|asko~i ‡ i more ga zali.Ka|a izvali stra{nu psovkuna ra~un vetra, na adresu `ivota, na ime mora,
izbe`e smrti mi{olovkui spase princezu iz valova.
Zamislite sad: otac taj,kraq sigurno, a car verovatno,podi`e Ka|u u zagrqaji poqubi ga non{alantno.
‡ Ovo je k}er moja, a `ena va{a ‡ princeza mila Na|a!‡ A ja sam, s dopu{tewem, izvinite na smetwi, razbojnik Ka|a!Umiri se more, zataji vetar, stade la|a...
Puni straha, puni stida, prepuni jeze ‡ svi gledahu u pravcu princeze.
‡ Hrabri Ka|a, re~e bleda princeza, ja sam va{a Na|a...Izvinite, tata, na ovom svetu sva{ta se doga|a!
Du{an Radovi}
Za{to su svi gledali u pravcu princeze?
Re{i rebuse.
razbojnik, modar, zet, admiral, val, non{alantno
88 8989
Da li si ~itao kwigu, gledao film ili televizijsku seriju o devoj~ici po imenu Pipi Duga ^arapa? Kako je zami{qa{?
Jednog popodneva Pipi iza|e u vrt o~ekuju}i Tomija i Aniku. Ali po{to se ni Tomi ni Anika ne pojavi{e, Pipi odlu~i da ode i vidi {ta je s wima. Na|e ih u wihovom vrtu, u seniku. Ali, nisu bili sami. Sedeli su sa mamom ‡ gospo|om Setergren ‡ i jednom veoma prijatnom starom tetkom koja im be{e do{la u posetu. Wih dve su pile kafu, a deca sok.
Tomi i Anika pohita{e u susret Pipi. ‡ Do{la nam je tetka Laura ‡ re~e Tomi. ‡
Zato nismo do{li k tebi. ‡ Izgleda prijatno ‡ re~e Pipi i proviri
kroz lisnate grane. ‡ Moram da porazgovaram s wom. Volim stare dobre tetke.
Anika se malo uznemiri: ‡ Mo ... mo`da je ... boqe da ne govori{
mnogo ‡ re~e ona. Anika se setila kako je Pipi jednom do{la k wima na kafu i kako je toliko mnogo pri~ala da se Anikina mama sasvim ozlovoqila zbog toga. A Anika nikako nije `elela da iko bude zle voqe zbog Pipi, koju je toliko volela.
‡ Da ne razgovaram s wom? ‡ re~e Pipi za~u|eno. ‡ Mo`e{ biti sigurna da }u razgovarati. Ta zar ne treba da budemo qubazni prema gostima? Kada bih samo sedela i }utala kao zalivena, ̀ ena bi mogla pomisliti da imam ne{to protiv we.
‡ Ali, jesi li sigurna da zna{ kako se razgovara s tetkama? ‡ upita Anika upla{eno.
‡ Treba ih zabaviti, razveseliti, eto
tako se s tetkama razgovara ‡ odgovori Pipi nakon kratkog razmi{qawa. ‡ Upravo to nameravam sad da u~inim.
Pipi u|e u senik. Najpre se pokloni gospo|i Setergren, a onda pogleda staru gospo|u podigav{i obrve.
‡ O, koga to vidim! Pa, to je tetka Laura ‡ re~e ona. ‡ I to lep{a nego ikad ranije! Mogu li da dobijem malo soka da mi se ne osu{i grlo u slu~aju da mo`da povedemo razgovor?
Ovo posledwe re~e Tomijevoj i Anikinoj mami. Gospo|a Setergren joj pru`i ~a{u soka i re~e:
‡ Mala deca treba da se vide, ali da se ne ~uju!
‡ Uh ‡ re~e Pipi ‡ nadam se da qudi imaju i o~i i u{i. Pa, iako volim da gledam oko sebe, treba, vaqda, i u{i ne{to da rade. Ali, ima i takvih koji misle da u{i postoje samo zato da se wima mrda.
Gospo|a Setergren ne obrati pa`wu na Pipine re~i: okrenu se staroj gospo|i.
‡ Kako se ose}a na{a mala tetka Laura? ‡ upita gospo|a Setergren srda~no.
Tetka Laura je izgledala zabrinuto. ‡ Ne vaqa, ni{ta ne vaqa ‡ odgovori ona.
‡ Stalno sam ne{to uznemirena i nervozna. ‡ Ba{ kao i moja baba ‡ re~e Pipi i umo~i
biskvit u sok. ‡ Nervirala se i uzrujavala za najmawu sitnicu. Ako bi, na primer, i{la ulicom, pa bi joj, recimo, pala cigla na glavu, toliko bi skakala, jaukala i galamila da bi ~ovek mogao pomisliti da se desila neka nesre}a. Ili, zamislite, jednom je tako bila sa tatom na balu, igrali su rokenrol. Tata je, znate, vrlo sna`an ~ovek, pa kad je zavitlao babu, ona je preletela preko cele sobe i na{la se nasred basa. Tada je po~ela opet da vri{ti i galami. Tata ju je zgrabio za ruku, prebacio preko prozora napoqe i dr`ao je neko vreme tako da visi, sa ~etvrtog sprata, ne bi li se malo smirila. Ali, nikad ne verujte da to poma`e! „Pusti me, pusti me da padnem!“, vriskala je baba. I tata je, naravno, tako i u~inio. Ali, zamislite, ni
to nije pomoglo! Tata ka`e da nikad nije video `enu koja se toliko nervirala za najobi~niju sitnicu. Uh, te{ko je to kad neko ima slabe nerve ‡ zavr{i Pipi sa izrazom sau~e{}a i zamo~i drugi keks u sok.
Tomi i Anika se zabrinuto uzvrpoqi{e u svojim stolicama. Tetka Laura zbuweno po~e da vrti glavom, a gospo|a Setergren po`uri da ka`e:
‡ Nadamo se da }e tetka Lauri ubrzo biti boqe.
‡ Svakako, svakako ‡ re~e Pipi ute{no. ‡ I mojoj babi je bilo boqe. Posle je bila zdrava kô dren; uzela je sredstvo za smirewe.
‡ Kakvo sredstvo? ‡ zainteresova se tetka Laura.
‡ Lisi~ji otrov ‡ odgovori Pipi. ‡ Uzela je jednu ka{iku lisi~jeg otrova. Mislim da je ba{ to re{ilo stvar. Od trenutka kad je popila taj lek, pet dana je sedela nepomi~no i nije prozborila ni jednu jedinu re~. Bila je nepomi~na kao ... kao kiselo mleko! A posle, ka`em vam, zdrava kô dren! Od tada vi{e nikakve vriske niti skakawa! Kad bi joj posle ponovo padale cigle na glavu, i to jedna za drugom, ona bi samo mirno sedela i od sveg srca se smejala. Zato verujem da i tetka Laura mo`e da ozdravi. Jer, kao {to rekoh, moja baba je ozdravila.
Tomi se do{uwa do tetka Laure i {apnu joj na uho:
‡ Ne obra}ajte pa`wu na wenu pri~u, tetka Laura. Ona sve to izmi{qa! Uop{te nema baku.
Pipi zabavqa tetka Lauru
90 9191
Stara gospo|a klimnu glavom u znak razumevawa. Ali, Pipi je imala dobre u{i i ~ula je {ta je Tomi {apnuo tetka Lauri.
‡ Tomi je potpuno u pravu ‡ re~e Pipi. ‡ Nemam ja nikakvu babu. Ona, jednostavno, ne postoji. A za{to bi i postojala kad je tako nervozna?
Tetka Laura se okrenu gospo|i Seter-gren:
‡ Zna{, ju~e mi se desilo ne{to vrlo neobi~no...
‡ Ali, to sigurno nije tako neobi~no kao ono {to se meni prekju~e dogodilo ‡ uveravala je Pipi tetka Lauru. ‡ Po{la sam vozom na izlet. Voz je ve} bio u punoj brzini kad ‡ kroz otvoren prozor ulete u moj kupe jedna krava sa putni~kom torbom oka~enom o rep. Namesti se na sedi{tu naspram mene i po~e da prelistava red vo`we da vidi kad }emo sti}i u Videnburg. Upravo sam jela sendvi~ ‡ bila sam ponela masu sendvi~a s ribom i kobasicama ‡ a onda mi pade na um da je mo`da i ona gladna te joj ponudih jedan. Ona uze sendvi~ s ribom i promuka ne{to za sebe.
‡ To je bilo zaista neobi~no ‡ re~e tetka Laura prijateqski.
‡ Da, zaista, vrlo ~udna neka krava ‡ re~e Pipi. ‡ Zamislite, da uzme sendvi~ s ribom kraj tolikih sendvi~a sa kobasicama!
Gospo|a Setergren i tetka Laura na-stavi{e da piju kafu, a deca sok.
‡ Da, da ... {ta sam ono htela da ispri~am kad me je prekinula na{a mala prijateqica? ‡ re~e tetka Laura ... a, da, o jednom ~udnom doga|aju ju~e...
‡ Kad ve} govorimo o neobi~nim do-ga|ajima ‡ opet }e Pipi ‡ sigurno }ete se smejati kad budete ~uli o Agapiju i To{i. Jedanput kad je tatin brod uplovio u luku Singapur, morali smo da uzmemo jo{ jednog mornara. Odlu~ili smo se za Agapija.
Agapije je bio visok dva i po metra i tako mr{av da su mu kosti zve~ale kao rep neke qutite zmije-zve~arke. Crna gusta kosa dopirala mu je do pojasa, a u ustima je imao samo jedan `alac, to jest zub. Ali je zato `alac bio toliko duga~ak da je visio preko brade. Tata je smatrao da je Agapije u`asno ru`an i najpre nije hteo da ga primi na brod, ali posle se predomislio i rekao da bi, najzad, moglo biti i dobro da Agapija imamo na brodu ‡ ako ustreba da se zapla{e kowi. I tako ti mi stignemo do Hong Konga. Tamo smo morali da primimo jo{ jednog mornara. Tu smo uzeli To{u. I on je bio visok dva i po metra, imao je crnu, gustu kosu koja mu je dopirala do pojasa i jedan jedini veliki `alac u ustima. Agapije i To{a su, u stvari, veoma, veoma mnogo li~ili. Naro~ito To{a. Bili su sli~ni kao blizanci.
‡ Ba{ je to ~udno! ‡ izjavi tetka Laura. ‡ ^udno? ‡ upita Pipi. ‡ [ta je tu ~udno? ‡ Pa, to da su bili toliko sli~ni ‡
odgovori tetka Laura. ‡ To je zaista ~udno. ‡ Ama, ne ‡ uzvrati Pipi. ‡ Tu nije bilo ba{
ni~eg ~udnog. Jer oni i jesu bili blizanci. Obojica. I to od samog ro|ewa.
Pipi gotovo prekorno pogleda tetka Lauru i produ`i:
‡ Ne razumem kako ti to misli{, mala moja tetkice Laura. Zar je lepo da se tu
prepire{ i i{~u|ava{ {to su dva sirota blizanca slu~ajno malo sli~na? Nisu oni za to krivi. Ne misli{, vaqda, tetkice, da bi neko dobrovoqno izgledao kao Agapije. Ili kao To{a, ako ti se to vi{e svi|a.
‡ Ali, za{to onda pomiwe{ ~udne do`ivqaje? ‡ Eh, kad bih ja na ovom poslu mogla bar za
trenutak da do|em do re~i ‡ re~e Pipi ‡ imali biste vi {ta da ~ujete o ~udnim do`ivqajima. Eto, zamislite, na primer, ovo: i Agapije i To{a su hodali sa ukr{tenim palcima na nogama. Ne{to vrlo neprirodno. Pri svakom koraku desni palac bi im se sudario s levim. Pa de, reci, zar to nije bio ~udan do`ivqaj? Palci su smatrali da jeste.
Pipi uze jo{ jedan biskvit. Tetka Laura ustade da ide.
‡ Ali, tetka Laura je trebalo da nam ispri~a o svom ~udnom ju~era{wem do`ivqaju ‡ re~e gospo|a Setergren.
‡ Mislim da }u to ostaviti za drugi put ‡ re~e tetka Laura. ‡ Uostalom, kad malo boqe razmislim o celoj stvari, mo`da to i nije bilo tako ~udno.
Ona se oprosti sa Tomijem i Anikom. Zatim pomilova Pipi po ri|oj glavi.
‡ Do vi|ewa, mala moja prijateqice ‡ re~e tetka Laura. ‡ Ti si u pravu. ^ini mi se da se ve} ose}am boqe. Vi{e uop{te nisam nervozna.
‡ O, kako mi je milo zbog toga ‡ re~e Pipi i bu~no poqubi tetka Lauru. ‡ Zna{, mala tetka Laurice, tata je bio vrlo zadovoqan kad smo dobili To{u u Hong Kongu. Jer smo uz pomo} wih dvojice, rekao je tata, mogli da popla{imo dvostruki broj kowa.
Astrid Lindgren
senik, `alac
92 9393
Prona|i u tekstu i podvuci re~enicu iz koje saznaje{ {ta Pipi ose}a prema tetkama.
Prona|i i podvuci Pipino mi{qewe o tome kako treba razgovarati s tetkama.
Prona|i u tekstu re~enice koje ukazuju na to kako se tetka Laura ose}ala na po~etku razgovora s Pipi i podvuci ih.
Kako se Pipi obra}a tetka Lauri na po~etku razgovora?
Kako se tetka Laura ose}ala na kraju susreta s Pipi?
Napi{i ukratko o ~emu je sve Pipi pri~ala tetka Lauri.
Prona|i ona mesta u pri~i koja svedo~e o tome da je Pipi ma{tovita devoj~ica i ozna~i ih jednom bojom.
Podvuci drugom bojom delove pri~e koji pokazuju da je Pipi duhovita.
Objasni iz kojih Pipinih postupaka mo`e{ da zakqu~i{ da Pipi ima dobro srce.
Objasni po ~emu se vidi da se Pipi ose}a slobodno i sigurno u opho|ewu s odraslim osobama.
Objasni za{to Anika i Tom obo`avaju Pipi.
Smisli i napi{i naslov za svaku pri~u koju je Pipi ispri~ala tetka Lauri.
[ta ti se najvi{e svi|a kod Pipi Duge ^arape? Objasni za{to.
Pro~itajte u odeqewu ovaj tekst po ulogama.
Doma}i zadatak Prona|i u biblioteci kwige o Pipi Dugoj ^arapi: Pipi Duga ^arapa i Pipi Duga ^arapa na obalama ju`nog mora. Nadamo se da }e{ u`ivati!
Deca mogu da polete Treba samo da se seteTreba samo da po`ele Da zamahnu da se vinu Kao ptice ne`ne bele Ka zvezdama u visinu
Da zamisle Da se sete Kuda `ele Da polete...
Qubivoje R{umovi}
Zamisli da ima{ krila. Kuda bi `eleo da odleti{? Pitaj druga iz klupe {ta bi on `eleo.
vinuti se
Podvuci u pesmi sve re~i koje govore o tome {ta treba deca da urade da bi poletela. Napi{i ~ime ~ovek mo`e zaista da poleti.
Ovde zapi{i jednu svoju veliku `equ.
[ta misli{, {ta bi moglo da spre~i ostvarewe te `eqe?
Deca mogu da polete
Navedi dva na~ina na koje mo`e{ da ostvari{ svoju `equ:
1.
2.
94
SETI SE {ta smo nau~ili...
9595
5. TAJNE SVETA
^ITAMOpri~e i pesme o qudima i svetu koji nas okru`uje
U^IMO I VE@BAMO‡ ritam‡ pisawe re~ce NE uz glagole, imenice i prideve‡ pisawe re~ce LI‡ re~i s umawenim i uve}anim zna~ewem‡ pisawe skra}enica‡ narodne umotvorine‡ obi~ajne pesme
TVOJ ZADATAK ]E BITI‡ da jednu pri~u ispri~a{ na tri na~ina‡ da prepri~a{ pri~u‡ da zamisli{ nastavak pri~e‡ da napi{e{ tekst za strip kojim je ilustrovana basna‡ da napi{e{ basnu koriste}i zadate re~i‡ da napi{e{ tekst za strip kojim je ilustrovana basna‡ da napi{e{ basnu koriste}i zadate re~i
96 9797
P~elica zujka,Vetri} lahori,Potok u goriGlasno `ubori;Loza se vije,U rosi mije,Pti~ice pojePesmice svoje;[umica istaPomalo lista,Sve se ponavqa:Prole}e s’ javqa.
A `arko sunceZlati vrhunceFru{ke nam goreOsvetkom zore;Zirne{ li kud,Lepota svud.Sve se ponavqa:Prole}e s’ javqa.
Tamo u traviZumbul se plavi:Tu u zabaviVredni su mravi;I cvr~ak cvr~i,Travicom tr~i,Te tako slavi@ivot naravi;Leptirak {ariCve}em letari;
I sve {to gmi`e@ivqe se di`e;Sve se ponavqa:Prole}e s’ javqa.
Gle, dece maleGde se u gajuU zagrqajuQube i {ale!Blago toj deci ‡ ‡ To je prole}eBla`ene sre}e.
Kad se seti{ prole}a, na koje re~i pomisli{? Razgovaraj o tome s drugom iz klupe.
Pisawe re~ce NE uz glagole, imenice i prideve i pisawe re~ce LI
Napi{i pravilno ove re~ice:
Janeznamdaliho}uiline}u.
Nemogudaiza|emjernemamvremena.
Gdejeneradtujenered.
Prole}nica
Jovan Jovanovi} Zmaj
Ova pesma je slika prole}a koja se sastoji iz 4 dela. Prona|i u pesmi i podvuci stihove koji do~aravaju:
sliku {ume u prole}e • sliku sunca •
sliku livade • sliku de~je radosti.
Objasni slede}e detaqe iz pesme:
Doka`i stihovima iz pesme da se u prole}e sve `ivqe kre}e.
U ovoj pesmi se javqa refren. To su sti-hovi koji se ponavqaju, obi~no na kraju svake strofe. Refrenom se nagla{ava odre|ena misao. U ovoj pesmi refren glasi:
Sve se ponavqa: Prole}e s’ javqa.
Ritam je ravnomerno ponavqawe stihova, rima i dr. u pesmi. Ritam doprinosi tome da pesma lepo zvu~i. Ova pesma po ritmu podse}a na neku veselu igru u prirodi: na ska-kutawe, tr~karawe, letuckawe, }arlijawe.
^itaj pesmu naglas i pokretima ruke prati wen ritam.Uporedi ritam ove pesme sa ritmom poeme Zamislite. Sigurno zapa`a{ da se ritmovi razlikuju. Poema Zamislite je napisana u laganom ritmu bajkovitog pripovedawa.
^itaj uporedo obe pesme i upore|uj strofe jedne pa druge pesme i iznesi zapa`awa o wi-hovom ritmu.
Uz glagole
Ne se pi{e odvojeno kada neko ne{to: ne radi, ne peva, ne zna, ne ume.
Uz glagole
Izuzetka ~etiri znam: ne}u, nemoj, nemam, nisam.
Uz imenice i prideve
Re~ca ne se uvek pi{e sastavqeno uz imenice i prideve: nevoqa, neznawe, nemiran, neraspolo`en, neprijateq, nered, nepismen, nepoznat.
Kad se pita...
Li se pi{e odvojeno kad se pita: Da li? Je li? Jesi li?
zujkati, lahoriti, viti se, miti, osvetak, zirnuti, narav, {ar
A `arko sunce zlati vrhunce
Leptirak {aricve}em letari.
98 9999
Bila jedna bistra, plava i velika bara. Po celoj bari rasla je trska, samo u sredini nije.
Usred bare bilo je pravo vodeno ogledalo. A u gustoj {umi trske imala je roda gnezdo. No}u je spavala u gnezdu, a dawu je stajala na jednoj nozi usred vodenog ogledala i kqunom ‡ {arala po vodi!
Svi koji slu{aju ovu pri~u sad }e re}i: znamo za{to je roda {arala kqunom po vodi! Tra`ila je `abu da je ulovi!
Ali ‡ nije tako.Jer, ovo nije pri~a o takvoj rodi.Roda, o kojoj je ova pri~a, CRTALA je
po vodenom ogledalu! Crtala je najlep{e leptire koji postoje na svetu! Mo`da je crtala i neke koji pre nisu postojali, ali POSTALI SU kad ih je roda nacrtala.
Roda je crtala po vodenom ogledalu, po povr{ini vode. I slika se odmah GUBILA. Naslikan leptir brisao se sa vode br`e nego {to bi pravi leptir mogao da odleti!
A kad roda nacrta leptira i on nestane, otplovi, potone ili odleti, roda ka`e: Sre}an ti put!
I crta novog leptira. Jo{ lep{eg.A KAD je lovila `abe?Ova roda ‡ nije lovila `abe!A {ta je onda ru~ala?Ni{ta nije ru~ala.Od ranog jutra pa sve dok se dan beli,
roda je crtala leptire.A uve~e, kad potamni dan, potamni i
vodeno ogledalo. Tada roda nije mogla da
crta, i mogla je da lovi `abe, ali `abe se no}u sakriju ‡ ne mo`e{ ih uloviti.
Zato je roda ve~erala ono {to ima: malo vodene trave i poneki trskin list. I bila je sre}na i zadovoqna u svom gnezdu misle}i na nov dan i leptire koje }e crtati.
Volela je roda kad pored we proleti neki odistinski leptir. O, zadivqeno je gledala za wim i {aputala: Veliki svet je lep zato {to na wemu ima malih leptira!
Jednoga dana ‡ dok je roda crtala leptira kqunom po vodenom ogledalu ‡ proleti tim putem prvi leptir.
Roda je {aputala za wim: Kako je svet lep!
Ali, i `aba je videla leptira. I `aba je gledala za wim. Ali, `aba je sko~ila i leptira uhvatila. Dr`i `aba leptira za oba krila, a roda vi~e:
‡ Pusti leptira! ‡ ali `aba nije htela i spremala se da ga proguta. A roda u dva skoka dohvati `abu! E, sad je `aba bila u rodinom kqunu! Ukqe{tena kao orah u krckalicu! Samo joj je virila glava. I jo{ je uvek dr`ala leptira za oba krila.
@aba je htela da moli rodu da je pusti, ali nije mogla da govori, jer bi joj leptir odleteo!
I roda je htela da ka`e `abi da pusti leptira, ali nije mogla da govori, jer bi joj `aba pobegla.
Samo leptir, kome je `aba dr`ala krila, mogao je da govori i rekao je:
[ta zna{ o ptici rodi? Da li si ~itao neku pri~u ili pesmu o woj?
Pri~a o dobroj rodi
‡ Dobra rodo! Ho}e{ li pustiti `abu ako `aba pusti mene?
A dobra roda klimnula je glavom da ho}e.
Samo, {ta vredi, `aba je bila glupa i ni{ta nije razumela. @aba tu nije videla KORIST za sebe, mislila je: ako ja pustim leptira, a roda pusti mene ‡ svi }e ostati gladni! Boqe je da ja progutam leptira i da se naru~am, a roda neka proguta mene, pa neka se naru~a!
Glupa ̀ aba! Nije se setila da joj ne vredi ru~ak u stomaku kad je neko proguta!
‡ Glupa `abo! Zini, da ja odletim! Onda tebe roda ne}e pojesti! ‡ qutito je povikao leptir.
@aba nije htela da zine, ali je morala ne{to da pita, jer ni{ta nije razumela. Ali, ~im je otvorila usta ‡ leptir odlete.
A dobra roda pusti `abu i zapreti joj svojim lepim crvenim kqunom da drugi put leptire ne dira.
Ali, ko bi znao da nam ka`e da li je `aba to razumela... Mi znamo da je pobegla, a ‡ gde, to ne znamo. Mo`da da pita nekoga ono {to ne zna.
A mo`da da pri~a `abama kako postoji roda koja ne lovi `abe! I da ih pozove da gledaju tu rodu.
Onako, izdaleka. Za svaki slu~aj.
Stojanka Grozdanov-Davidovi}
{arati
100 101101
ZUB I ZUBI]
Mawi zubi} nego zub.
Tawi pruti} nego prut.
Ni`i stubi} nego stub.
U`i puti} nego put.
Kra}i klin~i} nego klin.
Mla|i sin~i} nego sin.
Du{an Radovi}
[ta je roda radila dawu?
[ta je roda radila no}u?
U ~emu je roda najvi{e u`ivala? Podvu-ci u pri~i re~enice koje o tome govore.
Objasni po ~emu se jo{ ova roda razlikovala od drugih roda.
Kako se `aba na{la u rodinom kqunu?
Za{to je roda rekla `abi da je glupa?
Navedi re~i i re~enice iz pri~e koji-ma }e{ dokazati da je ova roda dobra.
Prepri~aj ukratko ovu pri~u na 3 na~ina: kao da je pri~a roda, kao da je pri~a `aba i kao da je pri~a leptir.
Rodina pri~a
@abina pri~a
Leptirova pri~a
Re~i sa umawenim zna~ewem ‡ umawenice
Napi{i umawenice od slede}ih re~i:
Mala `aba je
Mala roda je
Mali leptir je
Mali medved je
Malo selo je
Malo }ebe je
Kada je pomalo `ut, tada je `u}kast.
Kada je pomalo siv, tada je
Kada pomalo grizem ja tada grickam.
Kad pomalo pevam ja tada
Re~i sa umawenim zna~ewem, koje ozna~avaju da je neki pojam umawen su umawenice. Umawenice su imenice, a umaweno zna~ewe mogu imati i neki glagoli i pridevi.
102 103103
Domovina se brani lepotom
Domovina se brani rekomI ribom u vodiI visokom tankom smrekom[to raste u slobodi!
Domovina se brani cvetomI p~elom na cvetuMakom i suncokretomI pticom u letu.
Domovina se brani kwigomI pesmom o nebuSestrinom suzom, maj~inom brigomI onim bra{nom u hlebu.
Domovina se brani lepotomI ~a{}u i znawemDomovina se brani `ivotomI lepim vaspitawem.
Qubivoje R{umovi}
Ova pesma je rodoqubiva. Rodoqu-bive pesme su one u kojima se govori o qubavi prema domovini i svom narodu.
Objasni zna~ewe stiha: Domovina se brani rekom.
[ta je to domovina? Kako se zove tvoja domovina?
Od kojih opasnosti domovina treba da se brani? Objasni i dopi{i svoje mi{qewe.
Od neprijateqa, siroma{tva, nasiqa,
kra|e, nerada, sva|e, nesloge, zaga|enosti,
nekulture, nepravde,
[ta zna~i stih: Domovina se brani kwigom?
Za{to se pesma zove Domovina se brani lepotom?
Re~i sa uve}anim zna~ewem ‡ uve}anice
imenica umawenica uve}anica
ku}a ku}ica ku}etina
kapa
ptica pti~urina
zgrada
voda
glava glavurda
noga
momak
zec
medved
buba
komad
Napi{i umawenice i uve}anice od zadatih re~i: Re~i sa uve}anim, a ponekad i pogrdnim zna~ewem, koje ozna~avaju da je neki pojam uve}an su ‡ uve}anice.
smreka, ~ast, vaspitawe
Re{i rebuse.
104 105105
Zaqubqene cipele
Bio jednom jedan par cipela, mu` i `ena. Desna cipela, koja je bila gospodin, zvala se Nikola, a leva, wegova gospo|a, zvala se Tina.
@ivele su u jednoj lepoj kartonskoj kuti-ji, umotane u svileni papir. Bile su veoma sre}ne i nadale se da }e tako `iveti zau-vek.
Kad, jednog lepog dana, prodava~ica ih uze iz kutije i dade jednoj gospo|i da ih proba. Ova ih je obula, pro{etala nekoliko koraka u wima i, videv{i da joj savr{eno pristaju, re~e:
‡ Kupujem ih!‡ Da Vam ih spakujem? ‡ upitala je
prodava~ica.‡ Nema potrebe ‡ odgovorila je gospo|a ‡
zadr`a}u ih na nogama.Platila je i iza{la u svojim novim ci-
pelama.I tako su Nikola i Tina ceo dan proveli
hodaju}i, a da se nijednom nisu videli. Na{li su se tek uve~e u nekom mra~nom plakaru.
‡ Tina, jesi li to ti?‡ Ja sam, Nikola!‡ Sva sre}a! Ve} sam se upla{io da sam
te izgubio!‡ I ja isto. Gde si bio celog dana?‡ Ja? Na desnoj nozi.‡ A ja sam sve vreme bila na levoj.‡ Sad mi je sve jasno ‡ re~e Nikola. ‡
Svaki put kad si ti bila napred, ja sam bio pozadi, i obrnuto, kad si ti bila pozadi, ja sam bio napred. Zato se celog dana nismo videli.
‡ Zar }emo sad stalno tako `iveti? ‡ upla{i se Tina.
‡ Bojim se da je tako!‡ U`asno! Celog dana da te ne vidim,
mili moj Nikola! Nikad se s tim ne}u po-miriti!
‡ Slu{aj ‡ re~e Nikola ‡ imam ideju: po{to sam ja uvek na desnoj, a ti uvek na levoj nozi, svaki put kad budem krenuo napred, ja }u malo skrenuti ka tebi. Tako }emo se pozdravqati. Va`i?
‡ Va`i!
Sutradan, tokom celog dana, Nikola je ~inio kako je obe}ao Tini. Gospo|a koja je nosila cipele nije mogla da napravi ni tri koraka, a da wena desna noga ne zaka~i levu petu i ‡ tras! ‡ svaki put bi se na{la na zemqi.
Veoma zabrinuta, istoga dana oti{la je do doktora.
‡ Doktore, ne znam {ta mi je. Sapli}em samu sebe.
‡ Sami sebe sapli}ete?‡ Da, doktore! Pri skoro svakom koraku
desna noga mi zaka~i levu petu, sapletem se i padnem.
‡ Vrlo ozbiqna stvar ‡ re~e doktor. ‡ Ako se nastavi, mora}emo da Vam odse~emo desno stopalo. Izvolite recepte za lekove: ko{ta}e Vas deset hiqada franaka. Meni za pregled dugujete dve hiqade franaka i sutra do|ite na kontrolu.
Uve~e, u plakaru, Tina je upitala Nikolu:‡ Jesi li ~uo {ta je kazao doktor?‡ Jesam, ~uo sam.‡ U`asno! Ako gospo|i odseku desno
stopalo, ona }e te baciti i bi}emo zauvek razdvojeni! Moramo ne{to da preduzmemo!
‡ Da, ali {ta?‡ Slu{aj, imam ideju: po{to sam ja na le-
voj nozi, sutra }u ja skretati ka tebi svaki put kad budem krenula napred! Va`i?
‡ Va`i!Tina odr`a obe}awe, tako da je tokom
celog sutra{weg dana leva noga udarala u desnu petu i ‡ tras! ‡ gospo|a bi se na{la na zemqi. Jo{ zabrinutija, ponovo ode kod doktora.
‡ Doktore, sve mi je lo{ije. Sad mi leva noga udara u desnu petu!
‡ Stawe se pogor{ava ‡ re~e doktor. ‡ Ako se nastavi, mora}emo da Vam odse~emo oba stopala! Izvolite recept za lekove. Ko{ta}e Vas dvadeset hiqada franaka. Meni dugujete tri hiqade za pregled i obavezno mi se sutra javite.
Uve~e je Nikola upitao Tinu:‡ Jesi li ~ula?‡ ^ula sam.‡ [ta }e biti s nama ako gospo|i odseku
oba stopala?‡ Ne smem ni da pomislim!‡ Tina, tako te volim!‡ I ja tebe, Nikola!‡ Nikad te ne}u napustiti!‡ Ni ja tebe, Nikola!I tako su wih dvoje u mraku razgovarali ni
ne slute}i da gospo|a koja ih je kupila {eta ne~ujno hodnikom u papu~ama, jer od brige nije mogla da zaspi. Prolaze}i pored plakara ~ula je ceo wihov razgovor, a kako je bila veoma pametna odmah je sve shvatila.
‡ Tako dakle ‡ pomisli ona. ‡ Nisam ja bolesna, ve} se moje dve cipele vole! Kako su slatke!
Uzela je tada lekove koje je platila trideset hiqada franaka, sve pobacala u kantu za |ubre, a sutradan rekla svojoj ku}noj pomo}nici:
‡ Zapamtite ovaj par cipela! Ja ih vi{e ne}u obuvati, ali svakako `elim da ih sa~uvam. Dobro ih o~istite, nama`ite, pazite da uvek budu uglancane i nemojte ih slu~ajno odvajati jednu od druge!
Kad je ostala sama, ku}na pomo}nica pomisli:
„Gospo|a mora da je poludela kad ho}e da ~uva cipele koje vi{e nikad ne}e obuvati!
Zamisli pri~u s naslovom Zaqubqene cipele. [ta o~ekuje{ da }e se doga|ati u woj?
106 107107
Za jedno petnaestak dana, kad ih gospo|a bude zaboravila, ja }u ih ukrasti!“
Petnaestak dana kasnije ona ih je, kradom, uzela i obula. Ali, ~im ih je obula i ona stade samu sebe saplitati. Jedne ve~eri, dok je silazila pomo}nim stepeni{tem da baci |ubre, Nikola i Tina po`ele{e da se poqube i ‡ bum! tras! cangr! ‡ ku}na pomo}nica se zaustavila na odmori{tu, kose pune otpadaka iz |ubreta, dok joj se niz ~elo, kao lokna, spiralno spu{tala kora od jabuke.
„Ove cipele su za~arane“, pomisli ona. „Nikad ih vi{e ne}u obuti. Da}u ih mojoj hromoj ro|aki!“
Tako je i uradila. Ro|aka, koja je bila hroma, gotovo ceo dan je provodila sede}i na stolici, skupqenih stopala. Kad bi negde i krenula, bilo je to tako laganim ko-rakom da nikako nije mogla da se saplete. A cipele su bile veoma sre}ne, jer su sad, ~ak i dawu, bile jedna pored druge.
Vreme je prolazilo. Na`alost, po{to je bila hroma, ro|aka je jednu cipelu kvarila mnogo br`e nego drugu.
Jedne ve~eri Tina re~e Nikoli:‡ Ose}am kako mi |on postaje tanak, sas-
vim tanak! Uskoro }u se probu{iti!‡ Ne, to ne sme{ da dozvoli{! ‡ re~e
Nikola. ‡ Ako nas bace, opet }emo biti razdvojeni!
‡ Znam ja to vrlo dobro ‡ re~e Tina ‡ ali {ta da radim? Starewe ne mogu da izbegnem!
I zaista, osam dana kasnije, Tinin |on se probu{io. Hroma devojka kupila je nove
cipele, a Nikolu i Tinu bacila u |ubre.‡ [ta }e sad biti s nama? ‡ upita Niko-
la.‡ Ne znam ‡ uzvrati Tina. ‡ Kad bih samo
bila sigurna da se ne}emo razdvojiti!‡ Pri|i bli`e ‡ re~e Nikola ‡ i ve`i
moju pertlu za tvoju. Tako nas nikad ne}e razdvojiti.
I Nikola i Tina sveza{e svoje per-tle. Zajedno su ih izbacili u kantu za sme}e na ulici, zajedno ih je kamion za |ubre odvezao i ostavio na nekom pus-tom zemqi{tu. @iveli su tu zajedno sve do dana kad su ih jedan de~ak i jedna devoj~ica prona{li.
‡ Jao, pogledaj! Cipele koje se dr`e podruku!
‡ Mora da su mu` i `ena ‡ re~e devoj~ica.
‡ Po{to su bra~ni par ‡ re~e de~ak ‡ sad }emo ih poslati na svadbeni put!
De~ak uze cipele, prikuca ih, jednu pored druge, za jednu dasku, odnese ih do obale reke i spusti ih u vodu, koja ih ponese ka moru. Dok su se cipele udaqa-vale, devoj~ica im je mahala maramicom dovikuju}i:
‡ Zbogom cipele, i sre}an put!Tako su Nikola i Tina, koji nisu vi{e
ni{ta o~ekivali od `ivota, otputovali na divan svadbeni put.
Pjer Gripari
Prepri~aj ovu pri~u. Za prepri~avawe koristi slede}i podsetnik:
• cipele u kutiji • gospo|a kupuje cipele• prvi dan na nogama • u plakaru • prvi do-govor • drugi dogovor • gospo|a saznaje tajnu• kra|a • kod ro|ake • na |ubri{tu • svad-beni put
Podvuci i objasni one re~enice iz pri~e iz kojih mo`e{ da zakqu~i{ da su cipele zaqubqene.
Kako cipele pokazuju jedna drugoj svoju qubav?
Doma}i zadatakSmisli i ukratko napi{i {ta se daqe dogodilo sa zaqubqenim cipelama.
Skra}enice
zaqubiti se, pristajati, pomiriti se, spiralno, hrom
Neke re~i skra}ujemo pri pisawu. Obi~no su to one re~i koje ~esto upotrebqavamo. Skra}ujemo ih po odre|enim pravilima.
Neke re~i skra}ujemo tako {to pi{emo samo prvo slovo, bez ta~ke, ili prvo slovo i neki suglasnik iz re~i, tako|e bez ta~ke. Takve su, na primer, skra}enice za re~i kojima se ozna~avaju mere. One se mogu pisati i }irilicom i latinicom.
m (m) metar, cm (cm) santimetar i centimetar, mm (mm) milimetar, l (l) litar, kg (kg) kilogram, g (g) gram
Bez ta~ke se pi{u i slede}e skra}enice koje se ~esto sre}u: dr doktor, g|a gospo|a, a sastoje se od prvog slova i kraja skra}ene re~i.
Neke re~i skra}ujemo tako {to pi{emo samo prvo slovo ili nekoliko slova skra}ene re~i i iza wih stavqamo ta~ku: g. gospodin i godina, r. razred, str. strana, br. broj
Skra}enice se prave i od nekoliko re~i ili od izraza, s ta~kom na kraju: tj. to jest, npr. na primer. Neke skra}enice su sastavqene od po~etnih slova, naziva i pi{u se velikim slovima bez ta~aka i razmaka: O[ osnovna {kola.
108 109109
Jednom ogladni vuk i nigde nije mogao za sebe uloviti ru~ka nego se privu~e k jednoj avliji u kojoj su bila zatvorena jagnjad. Ali nikako nije mogao da usko~i nego ih je zvao:
‡ O, jagnji}i, moji mladun~i}i! Tako nam lijepe na{e ljubavi, neka do|e jedan od vas da mi izvadi jednu kost {to mi je zapala u grlo.
Odgovore mu jagnjad:‡ Mi bismo drage volje da je avlija otvorena, nego idemo zvati ~obane da otvore, i oni }e ti najbolje i
najve{tije kost izvaditi. Narodna basna
Vuk i jagnje
Seti se {ta su basne. Koje basne zna{?
Ispri~aj kako zami{lja{ gladnog vuka.
Kako zami{lja{ jagnjad?
Objasni vukove namere.
Napi{i {ta misli{ o odgovoru jagnjadi.
[ta su jagnjad nameravala?
Smisli i napi{i pouku ove basne.
Navedi zbog ~ega je ova pri~a basna.
1.
2.
3.
Smisli i napi{i basnu u ko-joj }e{ upotrebiti slede}e re~i: medved, veverica, vuk, kru{ka, drvo, grana, le{nik, {apa.
Daj basni naslov.avlija
110 111111
Lav i ~ovek
[ta zna~e izrazi: bori se kao lav, sna`an kao lav, lavqe srce?
Stara lavica othranila je nasred pustiwe sina, mladog lava. Usadila mu je u grudi mr`wu prema ~oveku, koji mu je ubio oca i dva brata.
Kada je mladi lav dorastao i osetio da mu je snaga golema, oprosti se s materom obe}av{i da ne}e imati mira dok ne na|e i ne uni{ti svoga najve}eg neprijateqa, ~oveka.
Dugo je putovao, neprestano tra`e}i ono za ~im je po{ao. Jednom na pu~ini pe{~anog mora susrete veliku `ivotiwu duga savijena vrata, obraslu mrkom dlakom, a sa dve grbe na le|ima. Odmah je srdito zapita:
‡ Ti si ~ovek, je li?Kamila uzdahnu i mirno mu odgovori:‡ Ne ja, ~ovek je druk~iji. Ti nalazi{ da
sam ja sna`an stvor. I jesam. Niko ne mo`e tako dugo izdr`ati glad i `e| kao ja. Niko me ne mo`e sti}i kad se zaputim ovom pe{~anom pustiwom. Ali ja sam ipak ~ovekov rob, ja pred wim kleknem kad ho}e da me uzja{e. On upravqa svom mojom snagom na svoju korist, a zato mi dopu{ta da se mogu hraniti bodqi-kavim ~kaqem. A posle moje smrti ~ovek mi odere ko`u, od koje napravi sebi {ator da se zakloni od sunca i zla vremena.
Lavi} se zamisli, pa ode daqe. Sad nai|e na neku ~udnovatu `ivotiwu. Na ~elu je imala dva roga. Vrat joj je bio debeo i jak. Kad joj se lav pribli`i, ona sna`no lupi nogom o zemqu.
„To }e biti ~ovek“, pomisli lav. Pa odmah upita:
‡ Jesi li ti ~ovek?‡ Ja ~ovek? Quto se vara{, dragi moj. Ja
sam sluga wegov, a on gospodari nad svima nama. Natakne mi jaram na vrat, pa mu moram orati i najve}e terete vu}i. Meso mi pojede, a od ko`e pravi sebi opanke.
Lav se namr{ti i ode daqe.Idu}i tako za~uje neki topot. Zemqa
kao da se potresla i, evo, dotr~a stasita, ponosita, plemenita `ivotiwa. Sve joj odskakuje duga griva na vratu, a ostrag joj se previja dugi rep.
‡ Ha, ti si ~ovek! ‡ re~e lav.Kow r`u}i zastade, pa tu`no re~e:‡ Nisam, ja sam sluga ~ovekov.‡ Zar ti wegov sluga? A kako si ponosit!‡ Takav sam kad sam sam. Ali kad sam u
blizini ~oveka, onda nemam ponosa. On mi turi `vale u usta, zauzda me i uzja{e, a ja ga moram nositi kud god je wemu drago. U ~oveka je mo}, a mi smo svi ni{tavni prema wemu.
Sad se lav od{uwa u neku {umu. ^uo je udarce kao da neko drva cepa. Pribli`i se tamo da vidi {ta je. Tu vide nekog omaweg, prema sebi neznatnog stvora. Sad je ba{ oborio gorostasnu jelu, samo je ostao dowi deo stabla, dva pedqa visok nad zemqom. Lav upita tog neznanca da li je gde video ~oveka.
‡ Ti ~oveka tra`i{? ‡ odgovori ~ovek. ‡ [ta bi s wim?
‡ Ubio mi je oca i dva brata, pa ho}u da mu se osvetim.
‡ Pa lepo je to od tebe, zaista lepo.Ta je pohvala lavu godila. I on ispri~a
sve {to je ~uo o svome ocu i svojoj bra}i. Jo{ zamoli ~oveka neka samo nastavi svoj rad.
^ovek je ba{ zasekao u paw, pa zamoli lava da mu pomogne. A lav upita kako }e mu pomo}i.
‡ Nemam klina da ga metnem u ovaj rascep, nego budi dobar, pa turi svoju {apu unutra.
‡ Ho}u, drage voqe.^im lav turi {apu u procep, ~ovek
izvu~e sekiru, a lavova {apa se ukle{ti u pukotini. Lav je bio uhva}en.
Tad mu tek ~ovek re~e da je on ~ovek.‡ Vidim ja ve} {ta je ‡ uzdahnu lav. ‡ Da
je to po snazi, ti ne bi bio tako stra{an, ali to ~ini tvoja pamet. A sad }e{ me ubi-ti, je li?
‡ Ne}u te ubiti. Pusti}u te da ode{, pa da pri~a{ kako je ~ovekova pamet ja~a od najja~ih sila, ali da katkada ima i milos-tivo srce. Jer ina~e ne bi bio ~ovek.
Arapska narodna pri~a
~kaq, jaram, opanak, stasit, ostrag, turiti, `vala, zauzdati, ni{tavan, gorostasan, pedaq
112 113113
Pitalice
Pitali Kraqevi}a Marka: ‡ [ta bi ti ~inio kada bi se na{ao ja~i
junak od tebe? ‡ Onda bih ja bio jo{ ja~i.
Pitali mi{a: ‡ U kojem selu najboqe `ivi{? ‡ U onome gde ma~aka nema.
Za{to je lav mrzeo ~oveka i hteo da mu se osveti?
Prona|i u pri~i i podvuci re~enice kojima se opisuju `ivotiwe koje je lav sreo na putu.
Podvuci drugom bojom {ta su `ivotiwe pri~ale o ~oveku.
Kako je ~ovek dokazao da je ja~i od lava?
Izaberi poslovicu koja najvi{e odgovara ovoj pri~i i objasni weno zna~ewe.
• Ko brzo sudi, brzo se i kaje.• Um caruje, snaga klade vaqa.• Ko lako veruje, lako se i prevari.
[ta zna~i imati milostivo srce?
Ka`e se da je ~ovek najja~i na planeti Zemqi. Objasni ~ovekovu odgovornost za `ivot na Zemqi.
Obi~ajne narodne pesme opevaju doga|aje iz svakodnevnog `ivota i obi~aje povezane s wima. Pevale su se na svadbama, slavama, pri uspavqivawu deteta, na poqu, prilikom setve i `etve. U wih spadaju i zdravice i tu`balice. Obi~ajne pesme izra`avaju razna ose}awa: radost, qubav, ne`nost, tugu.Najpoznatije obi~ajne pesme su svatovske. Nekada su svatovi na kowima i{li po mladu, a mlado`ewi, nevesti, kumovima i deveru svatovi su pevali pesme.
Tri se snega na brdu beqahu,jedan lawski, a drugi polawski,a tre}i je od ove godine.
Tu mi raste perunika belaTu prolaze ki}eni svatovi.
Svi svatovi peruniku beru.Ne bere je Pavle mlado`ewa,Ve} on igra kowa do neveste.
Brzalice
Le`i kuja `uta ukraj `uta puta... ^etiri ~av~i}a na ~an~i}u ~u~e}i ciju~u... Crn jarac, crn trn‡crn brsti trn... Devet puta reci benevreci...
Smisli i ovde napi{i dve brzalice u kojima ima glasova | i x.
Narodne umotvorine
Smisli i ovde napi{i jednu pitalicu.
Navedi koja ose}awa u tebi izaziva ova pesma.
Obi~ajne pesme
Kako zami{qa{ ki}ene svatove?
Kako zami{qa{ mlado`ewu, a kako nevestu?
Za{to mlado`ewa Pavle nije zastao da bere peruniku?
Kako izgleda brdo pored kojeg prolaze svatovi?
lawski, polawski, perunika, ki}en, igrati (kowa)
114 115115
Bio neki bogat seqak bez sre}e, pa po{ao u svet da je potra`i. Na putu sretne jed-nog starca sede brade do pojasa, pa upita: „Zna{ li, starino, da mi ka`e{, gde je moja sre}a?“ ‡ U radu, odgovori mu starac. Seqak se ne zadovoqi ovim odgovorom, ve} po|e daqe. Opet sretne na putu drugog starca sede brade do pojasa, pa ga upita: „Zna{ li, starino, da mi ka`e{, gde je moja sre}a?“ ‡ U redu, odgovori mu starac. Seqak se ne zadovoqi ni ovim odgovorom, ve} po|e daqe. Malo zatim sretne na putu tre}eg starca sede brade do pojasa, pa i wega upita, gde mu je sre}a. A on mu od-govori da je ona u po{tewu. Vrdne seqak glavom, pa se namrgodi i po|e daqe. Nije bio odmakao ni za jedan pu{komet, a on opet sretne jednog starca sede brade, pa i wega upita za sre}u; a on mu odgovori, da je ona u dobrom zdravqu. Ne zadovoqi se seqak ni ovakvim odgovorom, ve} nastavi put. Zamalo, pa opet sretne jednog starca, te i wega upita za sre}u, a ovaj mu rekne da je sre}a u mirnom, lepom i zadovoqnom `ivotu.
Seqak je o~ekivao, da mu ovi starci poka`u mesto gde se wegova sre}a nalazi, a oni mu odgovaraju ne{to sasvim deseto. Zato naumi da produ`i put daqe. Putuju}i tako sretne opet jednog starca, sede kose i brade, pa ga upita za sre}u, a on mu od-govori da se ona nalazi u umerenosti i ~istoti. Ovaj ni za to nije hteo da ~uje, ve}
[ta tebe ~ini sre}nim? Kako se tada ose}a{? Razgovaraj o tome s drugom iz klupe.
Prona|i u pri~i i podvuci sve ono {to su mudri starci odgovarali seqaku na pitawe gde je wegova sre}a.
Podvuci i objasni poruke svetog Save.
Drugom bojom podvuci re~i koje govore o tome {ta se dogodilo kada je seqak poslu{ao savete.
Sveti Sava i seqak bez sre}epo|e daqe. Najzad sretne jednog kalu|era, s velikom sedom kosom i bradom i svetiteqskim licem (a to je bio sveti Sava), te i wega upita: „^asni o~e, ja sam ~ovek bez sre}e, pa evo gde po|oh u svet da je potra`im, no te molim da mi poka`e{ gde je mogu na}i“. ‡ Na}i }e{ je u sebi samom, odgovori mu sedi kalu|er (sveti Sava). „Ako si pametan, ti si sre}an, a ako si lud, ti si i bez sre}e. Ako si pametan, ti }e{ slu{ati savete, opomene i poruke pametnih starih qudi, koji su mnogo koje{ta preturili preko glave; a ako si bez pameti, ne}e{ nikoga slu{ati i bi}e{ bez sre}e.“
U kalu|era je seqak imao veliku nadu da }e mu bar on re}i gde mu je sre}a. Ali kad mu i on ovako odgovori, odlu~i da daqe ne pu-tuje, nego da se vrati ku}i, pa da poslu{a savete ovoga kalu|era i onih staraca, koji mu odgovarahu gde mu je sre}a. Kad je do{ao ku}i, on je u woj uveo rad, red, po{tewe, dobro zdravqe, miran, lep i zadovoqan `ivot i umerenost i ~istotu. Posle ovoga sve mu se okrenulo naboqe. Ku}a mu je propevala. ^eqad mu je bila vesela, stoka napredna, imawe rodno, on zadovoqan i sre}an. Zato je vi{e puta govorio: „E qudi, ko bi to mislio, ko bi se tome nadao, ko bi to verovao da je sre}a bila u meni (u mojoj pameti i mojim rukama)? A ja po{ao po svetu, kao mahnit, da je tra`im, od nemila do ne-draga, i da je na|em. Hvala onome duhovniku, {to me pou~i i vrati. Da ne be{e wega, ja bih propao tra`e}i sre}u, i nikad je i nigde ne bih na{ao izvan sebe“.
Narodna pri~a
Napi{i i objasni {ta je seqak poru~ivao drugim qudima.
starina, vrdnuti, pu{komet, ~istota, otac, mahnit, nedrag, i}i od nemila do nedraga
116 117117
Jedan maleni cvet jo{ ni progovorio nije a ve} je znao sve tajne Sunca i sve {to zemqa krije.
Jedan maleni cvet jo{ nije ni prohodô a ve} je umeo sam da se hrani svetlo{}u, vazduhom i vodom.
Jedan maleni cvet ne zna da ~ita i pi{e, al’ zna {ta je `ivot, {ta je svet, i miri{e, miri{e.
Branko Miqkovi}
Seti se cveta koji voli{. Napravi spisak re~i koje bi upotrebio da ga opi{e{.
Prona|i i podvuci stihove koji kazuju {ta je znao i {ta je umeo maleni cvet.
[ta misli{, koje su tajne Sunca koje zna maleni cvet?
Objasni {ta ose}a{ prema malom cvetu. Zbog ~ega?
Razmisli i napi{i {ta je to zbog ~ega se divimo ovom cvetu.
Napi{i venac prideva uz imenicu cvet.
Razbrajalice
Bumbardeliparseo carna kantar,`aripan,pelivan,merili ga po vas dan, pade pa se skqusii re~e mu ‡ tu si.
Poslovice
Pro~itaj i objasni {ta zna~e slede}e poslovice:
Ko je lud, ne budi mu drug.
Bez muke nema nauke.
Ispeci, pa reci.
Napi{i jednu razbrajalicu koju koristi{ u nekoj igri.
Pesma o cvetu Narodne umotvorine
delipar, `aripan, pelivan, skqusiti se
118 119119
Jedan ~ovjek, idu}i iz varo{i ku}i, jahao na magarcu, a wegov sin, mom~i} od desetak‡petnaest godina, i{ao pored wega pje{ice. Sretne ih jedan ~ovjek i rekne: „To nije pravo, brate, da ti ja{i{, a dijete da ide pje{ice; tvoje su noge ja~e od wegovih“. Onda otac sja{e s magarca i posadi sina na w.
Malo daqe sretne ih drugi ~ovjek, pak re~e: „To nije lijepo, mom~e, da ti ja{i{, a otac da ti ide pje{ice; tvoje su noge mla|e“. Onda uzja{u obojica i po|u malo tako, ali ih sretne tre}i ~ovjek, pak re~e: „Kakva je to budala{tina: dva matora magarca na jednoj slaboj `ivotiwi! Pravo bi bilo da ~ovjek uzme batinu, pa da vas obojicu {}era“.
Onda sja{u obojica i po|u pje{ice, otac s jedne strane, sin s druge, a magarac u srijedi. Sretne ih ~etvrti ~ovjek, pak re~e: „Ala ste vi ~udna tri druga! Zar nije dosta da dvojica idu pje{ice? Ne bi li lak{e bilo da jedan od vas ja{i?“ Onda otac re~e sinu: „Mi smo obojica svakojako jahali na magarcu, sad vaqa da magarac ja{i na nama“. Pak onda obale magarca na zemqu, te mu jedan sve`e predwe noge, a drugi stra`we, pa ga onda uzmu na kolac me|u se i tako ga ponesu. A kad se qudi koji su ih sretali i stizali stanu sad jo{ ve}ma smijati i ~uditi, onda otac, ujedanput, baciv{i magarca na zemqu i po~ev{i ga drije{iti, povi~e: „Ta onaj je svaki ~ovjek lu|i od ovoga magarca koji ’o}e svemu svijetu da ugodi. Ja }u s mojim magarcem da ~inim kako sam i najprije po mojoj voqi ~inio, a qudi neka govore {ta im drago“. Pa onda uzja{i na magarca, a sin pored wega pje{ice, i tako oti|u ku}i.
Narodna pripovetka
[ta zna~i narodna izreka: Svetu se ne mo`e ugoditi? Kako je razume{? Razgovaraj o tome s drugom iz klupe.
varo{, posaditi, {}erati, srijeda, obaliti, stra`wi, kolac, ve}ma, drije{iti
Prona|i u pri~i i podvuci primedbe koje su qudi davali ~oveku i wegovom sinu.
[ta misli{, kako se ~ovek ose}ao kada su mu drugi govorili: To nije pravo, brate, da ti ja{i{, a dijete da ide pje{ice; tvoje su noge ja~e od wegovih?
Kako se sin ose}ao kad su mu rekli: To nije lijepo, mom~e, da ti ja{i{, a otac da ti ide pje{ice; tvoje su noge mla|e?
Za{to je ~ovek rekao: Ta onaj je svaki ~ovjek lu|i od ovoga magarca koji o}e svemu svijetu da ugodi.
Svijetu se ne mo`e ugoditi
Doma}i zadatak Zamisli da si de~ak iz pri~e. Ispri~aj i napi{i ovu pri~u u prvom licu, kao da se dogodila tebi.
120
SETI SE {ta smo nau~ili...
120