01*0, Katoli ki vjeronaukpoznaje sadržaj i temeljnu strukturu Biblije, razumije da je u Crkvi Biblija prihvaćena Božja riječ, vrednuje utjecaj koji je Biblija izvršila na povijest

Katoli!kivjeronauk!"#$%&'()

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3Ljuba Duvnjak, prof., Tehni4ka 5kola Zagreb, Zagrebizv. prof. dr. sc. Bla6enka s. Valentina Mandari7, Katoli4ki bogoslovni fakultet Sveu4ili5ta u Zagrebuizv. prof. dr. sc. Ante Pavlovi7, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagrebizv. prof. dr. sc. Ivica Pa6in, Katoli4ki bogoslovni fakultet u 8akovu, Sveu4ili5te J.J. Strossmayera u OsijekuTihana Petkovi7, dipl. teolog, Osnovna 5kola Vladimira Nazora Daruvar, Daruvarizv. prof. dr. sc. Ru6ica Razum, Katoli4ki bogoslovni fakultet Sveu4ili5ta u Zagrebu (voditeljica)Ivica 9ivkovi7, prof., Gimnazija 9upanja, 9upanja!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$':, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*;.+Dalibor Ad6i7, Agencija za odgoj i obrazovanjeGordana Barud6ija, Agencija za odgoj i obrazovanjeSabina Marun4i7, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Boris Joki7Tomislav Re5kovac),<$'!.' .%%*-'$#)%* ()*+!$, *#-$, (.+/'$,9eljko Bo6i7, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki7 (voditelj)Branislava Baranovi7Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti7 Dedi7Branka VukRu6ica Vuk ",.)+*#Vesna =ondi7

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"'",%&$2'$ -30)%!"('

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

Sadr!aj A. OPIS PREDMETA, 4444

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA KATOLI"KI VJERONAUK, 5555 C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA KATOLI"KI VJERONAUK, 6666 D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, 9999 E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA I ME#UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 111111113333 F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA, 111111114444

G. VREDNOVANJE ISHODA U"ENJA U PREDMETU KATOLI"KI VJERONAUK, 111111117777 DODATAK A– IZDVOJENO MI$LJENJE, 118118118118

— NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KATOLI"KI VJERONAUK

‒4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA

Svrha je Katoli!koga vjeronauka u "koli u!enicima pru#iti postupno i sustavno upoznavanje i produbljivanje kr"$anskoga nauka i vjere koja im omogu$ava izgradnju i ostvarenje zrele osobnosti. U!enje i pou!avanje omogu$ava u!enicima svjesno, odgovorno i zrelo razmi"ljanje i vladanje s obzirom na religiju i vjeru. Ostvariti tako artikuliranu svrhu zahtijeva od u!enika prihva$anje religije i vjere kao sredi"njega podru!ja ljudske stvarnosti, razumijevanje bitnih sadr#aja kr"$anske vjere te poznavanje mogu$nosti oblikovanja vlastitoga #ivota na na!elima kr"$anske vjeroispovijesti. Pritom se u vjeronauku u "koli ne radi samo o poznavanju i shva$anju va#nosti religije i vjere nego i o mogu$nosti njezina prihva$anja. Iz takva pristupa religiji i vjeri, posebno kr"$anskoj, proizlazi da je mjesto vjeronauka u odgojno-obrazovnome sustavu znak prihva$anja i po"tovanja religiozne dimenzije odgoja i prisutnosti religije u dru"tvu i kulturi, kao i povijesne uloge i doprinosa kr"$anstva i Katoli!ke crkve u razli!itim podru!jima razvoja i napretka hrvatskoga i europskih naroda, napose u kulturi, znanosti, umjetnosti, graditeljstvu i "kolstvu. Katoli!ki vjeronauk u tome je pogledu utemeljen ne samo teolo"ki nego i antropolo"ko-pedago"ki te povijesno-kulturolo"ki.

%kola polazi od zahtjeva za cjelovitim odgojem u!enika i za potpunim ostvarenjem u!eni!kih potencijala. Odgoj i obrazovanje nudi u!enicima mogu$nost pronala#enja odgovora na mnoga pitanja o !ovjeku, #ivotu i svijetu te mogu$nost prepoznavanja i prihva$anja vrijednosti bitnih za njihov razvoj. Vjeronauk svojim ciljevima, sadr#ajima i odgojno-obrazovnim ishodima na poseban na!in pridonosi cjelovitomu odgoju i obrazovanju. Promi!u$i temeljna ljudska prava i slobode te dobro u!enika u njihovoj individualnosti i dru"tvenosti, vjeronauk pridonosi promicanju op$ih odgojno-obrazovnih ciljeva, odnosno temeljnih znanja i vrijednosti demokratske, humane i pluralne "kole. Vjeronauk svojim ciljevima, odgojno-obrazovnim ishodima, sadr#ajima te iskustvima u!enja pridonosi promicanju svih temeljnih vrijednosti kurikuluma, osobito solidarnosti, odgovornosti, identiteta, integriteta i po"tovanja. Pridonosi tako&er ostvarivanju temeljnih kompetencija kurikuluma, osobito osobnomu razvoju, osobnoj i dru"tvenoj odgovornosti te gra&anskoj kompetenciji i razvoju kulturne svijesti. Sve te zada$e nemogu$e je promatrati bez sadr#ajne utemeljenosti vjeronauka u "koli koje na poseban na!in pose#e u izvore postojanja !ovjeka i njegova stalnog tra#enja odgovora na pitanja odnosa Boga i !ovjeka. 'ovjek, koji je stvoren na sliku Bo#ju, u vjeronauku $e otkrivati svoja temeljna ljudska prava, po"tovanje drugih, razvijat $e pravednost prema !ovjeku i dru"tvu, njegovati brigu za o!uvanje okoli"a, po"tuju$i pritom razvoj !ovjeka i svijeta, a "to mu mo#e slu#iti za ispunjenje kona!ne svrhe: postati savr"en !ovjek, rije!ima kr"$anske vjere: postati svet.

Katoli!ki vjeronauk, stoga, na sustavan i cjelovit na!in posreduje i tuma!i kr"$ansku objavu i vjeru Crkve. On omogu$ava u!eniku da pro"iruje i oboga$uje svoja duhovna obzorja, da svjetlom razuma i vjere kriti!ki promi"lja i usvaja kr"$ansku poruku, da izgra&uje duhovnu, religioznu i moralnu zrelost, stje!e znanja, usvaja stavove i vrednote kr"$anske vjere u susretu s otajstvom Trojedinoga Boga, osobito u susretu s Isusom Kristom, Otkupiteljem i Spasiteljem, u svjetlu kr"$anske objave, tradicije i nauka Crkve.

Katoli!ki vjeronauk konfesionalno je obilje#en ali istodobno, ekumenski i dijalo"ki, otvoren prema drugim konfesijama i religijama te prema nereligijskim pogledima na svijet. U!enicima pru#a mogu$nost upoznavanja temeljnih sadr#aja kr"$anske vjere koji pridonose razvoju njegove duhovne, moralne i eti!ke svijesti, kao i oblikovanju kriti!koga pristupa prema #ivotu i svijetu koji ga okru#uje. Omogu$ava argumentirano i kriti!ko promi"ljanje o !ovjeku, svijetu, Bogu i #ivotu, pro"iruje obzorja djeteta i mlade osobe nude$i mu va#nu perspektivu u tra#enju odgovora na temeljna #ivotna pitanja. Omogu$ava u!enicima razvijati i oblikovati vlastite vjerske stavove. Poma#e izgra&ivati i razvijati eti!ko-moralnu svijest i savjest, moralna na!ela i vrijednosti kao "to su sloboda, odgovornost, pravednost, solidarnost, poduzetnost, sno"ljivost, dijalog i drugo. Promi!e aktivno zauzimanje i sudjelovanje u!enika u izgradnji, o!uvanju i promicanju op$ega dobra, pravednosti i solidarnosti, kulture mira i civilizacije ljubavi. Odgaja u!enike za ekumenizam te me&ureligijski i me&ukulturni dijalog, promi!u$i vrijednosti kao "to su otvorenost i me&usobno po"tovanje te suradnja s drugima i druk!ijima. Omogu$ava u!enicima kriti!ko promi"ljanje o utjecaju kr"$anstva na razvoj op$e i nacionalne kulture. U tome pogledu vjeronauk omogu$ava u!enicima upoznavanje, !uvanje i razvijanje vlastitoga te upoznavanje i po"tovanje tu&ega kulturnog, nacionalnog i religioznog identiteta u suvremenome pluralisti!kom dru"tvu te globaliziranome svijetu.

Vjeronauk njeguje interdisciplinarni dijalog i me&upredmetnu suradnju s drugim nastavnim predmetima unutar dru"tveno-humanisti!koga, ali i s nastavnim predmetima drugih odgojno-obrazovnih podru!ja. Vjeronau!ni su


‒5

sadr#aji povezani gotovo sa svim podru!jima znanja, te time vjeronauk za u!enike postaje va#an interpretacijski klju! za razumijevanje ne samo religijskih sadr#aja nego i razumijevanje cjelokupne stvarnosti.

U formalno-pravnome i organizacijskome smislu Katoli!ki vjeronauk u "koli redovni je i obvezni nastavni predmet za u!enike !iji ga roditelji ili skrbnici slobodno izaberu, izvodi se s dva sata tjedno u okviru redovne nastave, pod jednakim uvjetima kao i ostali obvezni nastavni predmeti u "koli. Vjeronauk se pou!ava tijekom svih odgojno-obrazovnih ciklusa. Kurikulum se prilago&ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu

iskustava u!enja te vrednovanje postignu"a djece i u!enika s te#ko"ama, a s ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u!enika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava

u!enja i vrednovanje postignu"a darovite djece i u!enika.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA KATOLI"KOGA VJERONAUKA

Katoli!ki vjeronauk treba omogu$iti da svaki u!enik:

● razvije sposobnost postavljanja pitanja o Bogu, !ovjeku, svijetu, smislu i vrijednostima #ivota, normama ljudskoga djelovanja te sposobnosti smislenoga predstavljanja i obja"njavanja odgovora koji na ta pitanja dolaze iz Objave i vjere Crkve

● spozna i razumije kr"$ansku vjeru te svjesno i odgovorno donosi #ivotne odluke

● poznaje sadr#aj i temeljnu strukturu Biblije, razumije da je u Crkvi Biblija prihva$ena Bo#ja rije!, vrednuje utjecaj koji je Biblija izvr"ila na povijest !ovje!anstva, argumentirano raspravlja o povezanosti Biblije i kulture te Biblije i konkretnoga #ivota

● pronalazi vlastiti put oblikovanja #ivota prema kr"$anskoj vjeri te po tome osposobljen artikulirati #ivot iz perspektive religijske i vjerske dimenzije

● upozna liturgijska i crkvena slavlja, sakramente i molitvu kao duhovno-kr"$anski na!in #ivota i zajedni"tva

● razumije da je Katoli!ka crkva, kao zajednica vjernika, naslonjena na tradiciju Crkve, nositeljica Objave Bo#je i navjestiteljica Radosne vijesti

● shvati da je pripadnost Katoli!koj crkvi, u okviru konkretne crkvene zajednice, poziv na odgovorno kr"$ansko djelovanje i vladanje u Crkvi i dru"tvu

● poznaje temeljna obilje#ja drugih konfesija, religija i svjetonazora te promi!e razumijevanje i po"tovanje druk!ijih razmi"ljanja, stavova i odluka prihva$aju$i su#ivot

● pozna i vrednuje ulogu i doprinos kr"$anstva, osobito doprinos Katoli!ke crkve, kulturnomu, obrazovnomu, znanstvenomu i gospodarskomu razvoju i napretku hrvatskoga dru"tva i cijele zapadne civilizacije u pro"losti i sada"njosti, izgra&uju$i pritom vlastiti stav odgovornosti, poduzetnosti i sudioni"tva

● razvije religijsku pismenost i religijsku komunikacijsku kompetenciju kako bi se osna#io u suo!avanju s razli!itim #ivotnim situacijama te kriti!ki promi"lja i argumentirano obrazla#e va#nost osobnoga odgovornog djelovanja u Crkvi i dru"tvu.


‒6

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETA KATOLI"KI VJERONAUK

Sadr#aji, iskustva i ishodi nastavnoga predmeta Katoli!ki vjeronauk daju u!enicima mogu$nost za kriti!ko promi"ljanje i produbljivanje te dono"enje osobnih, smislenih odluka i izbora u pitanjima vjere i morala. Temeljni sadr#aji i ishodi nastavnoga predmeta Katoli!ki vjeronauk strukturirani su u !etiri domene koje omogu$avaju vjerou!iteljima kvalitetno planiranje procesa pou!avanja i u!enja:

● 'ovjek pred pitanjem Boga i smisla #ivota

● Kr"$anska vjera i #ivot

● Moral i odgovorna sloboda

● Crkva u me&ukulturnome i me&ureligijskome dijalogu.

Domene obuhva$aju sva podru!ja u!enja i pou!avanja Katoli!koga vjeronauka, me&usobno se pro#imaju u sadr#ajnome i funkcionalnome smislu i pridonose razvoju konceptualnoga znanja i mi"ljenja primjenjivoga na bilo koju temu ili sadr#aj u ovome nastavnom predmetu. Domene omogu$avaju da se znanje o razli!itim temama iskustveno stje!e, neprestano nadogra&uje i bude primjenjivo u #ivotu. Klju!na sastavnica religijskoga pou!avanja i u!enja povezana je s idejom vlastitoga istra#ivanja: u!enici u!e u religiji, od religije kao i o religiji. Kontekst pou!avanja i u!enja promi!e spoznaju i znanje, ali isto tako i vladanje i stavove. Budu$i da vjeronauk ne posreduje samo informacije o vjeri i religiji, nego poti!e ja!anje u!enikova identiteta i ohrabruje ga u dono"enju odluka i izbora u podru!ju vjere i morala, stoga je u!enik, njegova situacija i iskustvo, nezaobilazan kriterij za izbor odgojno-obrazovnih ishoda i sadr#aja. %to se, naime, odgojno-obrazovni ishodi konkretnije odre&uju, to se vi"e mo#e uzimati u obzir konkretna #ivotna situacija u!enika, njegov religijski i kulturni kontekst iz kojega dolazi, njegova dob i njegova motivacija. Proces pou!avanja i u!enja mora prihvatiti konkretnu u!eni!ku situaciju kao polazi"nu te krenuti otamo gdje se u!enik nalazi. Vjerou!itelji $e prepoznati da u tome procesu osobnoga promi"ljanja ne$e svi u!enici prihvatiti vjerski pogled na #ivot.

Domene omogu$avaju kontinuitet u!enja u svim ciklusima i razredima, iako $e u pojedinim godinama u!enja biti stavljen ve$i naglasak na pojedine domene. Pojmovi otkrivanje, prepoznavanje, tuma!enje, razlaganje, prou!avanje, kriti!ko promi#ljanje i sli!no, rabljeni u opisu odgojno-obrazovnih ishoda od prvoga do petoga ciklusa, potvr&uju kako su u!enici u svim ciklusima, odnosno godi"tima sposobni razvijati te kompetencije primjereno vlastitoj dobi. Neki se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju unutar jednoga razreda. Drugi, me&utim, zbog svoje slo#enosti i "irine, prote#u se u vi"e razreda, !ak i ciklusa. Razvoj odgojno-obrazovnih ishoda stoga valja promatrati u kontinuitetu, a ne zatvorene u jedan razred.

Domene pridonose unutra"njoj koherentnosti nastavnoga predmeta te omogu$avaju me&upredmetnu korelaciju s nastavnim predmetima unutar dru"tveno-humanisti!koga podru!ja, kao i s nastavnim predmetima drugih odgojno-obrazovnih podru!ja te me&upredmetnim temama. Katoli!ki vjeronauk promi!e izvanu!ioni!ku nastavu - posjet crkvi, razli!itim vjerskim zajednicama, suradnju s drugim institucijama putem razli!itih humanitarnih, ekumenskih i kulturnih projekata.

Vjeronau!na nastava osobito promi!e pristupe i strategije koji poti!u komunikaciju, aktivnu suradnju i kriti!ko mi"ljenje, kreativnost i inovativnost.

1. "ovjek pred pitanjem Boga i smisla !ivota

U!enik razmatra teme koje mu omogu$avaju prona$i odgovore na pitanja o sebi, o drugima, o odnosima s drugima i o razli!itim #ivotnim situacijama. Promi"lja o pitanjima Boga, smisla #ivota, smrti, patnje, ljubavi, nade, budu$nosti, vje!nosti. Kriti!ki propitkuje cjelokupnu !ovjekovu stvarnost. Upoznaje se s odgovorima koje na


‒7

temeljna #ivotna pitanja daju razli!ite religije te razli!iti pogledi na svijet neovisni od religijskoga vjerovanja. Poseban se naglasak stavlja na kr"$anske odgovore. Promi"ljanje o egzistencijalnim, moralnim, religioznim i duhovnim pitanjima poma#e u!eniku razumjeti i razviti vlastitu vjeru i vrijednosti te upoznati i razumjeti vjeru i vrijednosti drugih.

Upoznaje i istra#uje Bibliju kao nadahnutu knjigu koja progovara o vje!nim problemima !ovjeka. Rad s biblijskim tekstovima u!eniku pru#a mogu$nost da najva#nija suvremena ljudska iskustva osvijetli biblijskim zna!enjem te da prepozna temeljna #ivotna pitanja na koja Biblija daje religiozne odgovore.

Promi"ljaju$i i istra#uju$i o egzistencijalnim pitanjima, u!enik razvija duhovnu dimenziju, unutarnji #ivot, razmi"lja o zna!enjima, razvija sposobnosti za divljenje, slu"anje i kriti!ko propitivanje razli!itih #ivotnih iskustava.

2. Kr%&anska vjera i !ivot

U!enik upoznaje temelje kr"$anske objave, vjere i #ivota Crkve. Upoznaje Isusa Krista kao Sina Bo#jega, navjestitelja Radosne vijesti. Promi"lja o njegovu #ivotu i poruci. Upoznaje liturgijska i crkvena slavlja, sakramente, molitvu. Upoznaje temeljne istine katoli!ke vjere. U svjetlu temeljnih kr"$anskih sadr#aja promi"lja i izgra&uje svoj vjerski i kulturni identitet, promi"lja o svojim vrijednostima, odnosu prema sebi, drugima i svemu "to ga okru#uje. Kriti!ki prosu&uje vlastiti #ivot i razli!ite probleme, nade i tjeskobe dru"tva i svijeta u duhu evan&elja i vjere Crkve.

Postaje svjestan da su kr"$anska vjera i vrijednosti od temeljne va#nosti za pojedinca, za obitelj i za druge zajednice u dru"tvu, na lokalnoj i na globalnoj razini.

3. Moral i odgovorna sloboda

U!enik promi"lja o moralnim i religijskim pitanjima koja utje!u na #ivot pojedinca i zajednice. Upoznaje temeljna kr"$anska moralna na!ela, razmatra suvremene eti!ke dvojbe i obja"njava kr"$anske odgovore. Otkriva i razumije obrazlo#enje koje stoji iza moralnih na!ela i pravila.

Prepoznaje temeljne poticaje koji podr#avaju religijske i moralne izbore vjernika u kulturnome i religijskome pluralisti!kom kontekstu. Promi"lja o kr"$anskome vi&enju #ivota i njegovu izvornom doprinosu ostvarenju slobodnoga i odgovornoga #ivotnog projekta. Promi"lja o originalnosti kr"$anske nade kao odgovora na potrebu spasenja !ovjeka.

Promi"ljaju$i o razli!itim religijskim i moralnim pitanjima, u!enik izgra&uje kriti!ki odnos prema #ivotu i svijetu, zauzima argumentirane stavove s obzirom na razli!ita moralna pitanja i dvojbe. Istra#uje na!ine kako stvoriti pravednije, solidarnije i tolerantnije dru"tvo u skladu s kr"$anskim odgovorima na moralna pitanja.

4. Crkva u me'ukulturnome i me'ureligijskome dijalogu

U!enik istra#uje kako je kr"$anstvo utjecalo na hrvatsko dru"tvo i njegove vrijednosti. Promi"lja o utjecaju razli!itih religija na hrvatsko dru"tvo. Istra#uju mjesto i ulogu religije u suvremenome dru"tvu, me&uzavisnost dru"tva i religije, iz sada"nje i iz povijesne perspektive. U!enik stje!e preduvjete potrebne za argumentiranu interpretaciju kulturnih izri!aja povezanih s religijskim tradicijama, osobito s kr"$anskom tradicijom.

Istra#uje „povijest u!inaka“ Biblije, tj. utjecaj Biblije u postbiblijskome vremenu, a koji se o!ituje u razli!itim podru!jima #ivota, dru"tva i kulture u zapadnoj civilizaciji. Prou!ava i istra#uje konkretna religiozna ostvarenja u povijesti Crkve, ali i ostvarenja u podru!ju umjetnosti, knji#evnosti, znanosti, filozofije, etike, tehnike, obi!aja, prava, narodnih obi!aja itd. Otkriva povezanost evan&elja i kulture, tj. otkriva me&uovisnost evan&elja i na"e povijesti i sada"njosti.


‒8

U!enik upoznaje druge religije, kulture, svjetonazore. Osposobljava se za ekumenski i dijalo"ki pristup drugim vjerama/religijama. Upoznavanje vjeronau!noga sadr#aja u!eniku omogu$ava upoznavanje, !uvanje i razvijanje vlastitoga te upoznavanje i po"tovanje tu&ega kulturnog, nacionalnog i religioznog identiteta.

DOMENE I PODDOMENE

Čovjek predpitanjem Boga i smisla života

Kršćanska vjera iživot

Moral i odgovorna sloboda

Crkva u međukulturnome i međureligijskomedijalogu

Filozofsko -antropološka

pitanja

Biblija

Čovjek - religiozno biće

Bog se objavljuje čovjeku

Isus Krist - punina objave

Duh Sveti(skramenti,

blagdni, slavlja, molitve)

Temelji kršćanske

moralnosti

Suvremena moralna pitanja

i dvojbe

Moral - različite religije i

svjetonazori

Crkva - povijesnospasenjski vid

Crkva u međukulturnome

dijalogu

Crkva u međureligijskome

dijalogu

Slika 1. Grafi!ki prikaz domena i poddomena nastavnoga predmeta Katoli!ki Vjeronauk


‒9

D. ODGOJNO-OBRAZOVI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA 1. Popis svih ishoda po razredima i domenama

"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 1.1. Izra!ava osnovna iskustva o sebi, o svojim vrijednostima, o drugima i o svijetu te izra!ava svoju radost i divljenje.

2.1. Opisuje i jednostav-no analizira osnovna iskustva o sebi, o drugima i o svijetu te uo)ava da u !ivotu ima svijetlih i tamnih strana.

3.1. Prepozna-je i opisuje va!nost zajednice za !ivot pojedinca.

4.1. Prepozna-je i opisuje jedinstve-nost svakoga )ovjeka s njegovim mogu&no-stima i ograni)e-njima te na primjerima obja%njava odgovor-nost pojedinca za sebe, za druge i za svijet.

5.1. Obja%njava va!nost zajedni-%tva te prihva&a-nja sebe i drugih u njihovoj osobnosti.

6.1. Promi%lja i ispravno tuma)i ulogu vjere u !ivljenju vrijednosti, osobito vrijednosti slobode, odgovor-nosti i mira.

7.1. Otkriva, tuma)i i vrednuje ulogu vjere/religije u izgradnji vlastite osobnosti te ulogu vjere u rje%avanju napetosti i sukoba me'u ljudima i narodima te u promicanju mira.

8.1. Dublje upoznaje i razumije sebe, svoj poziv, razvija duh zajedni-%tva, prijatelj-stva i ljubavi te se odgovorno odnosi prema vlastitoj spolnosti.

1.1. Razumije i obja%njava va!nost nekih bitnih !ivotnih pitanja te va!nost tra!enja i pronala-!enja odgovora na ta pitanja, prepozna-je u )ovjeko-vim pitanjima i u mnogim njegovim iskustvima tragove religijsko-ga tra!enja.

2.1. Analizira i tuma)i biblijski i znanstveni pogled na )ovjeka i svijet.

3.1. Razumije i argumenti-rano razla!e temeljne ideje o smislu ljudskoga !ivota, kriti)ki razla!e perspekti-vu kr%&anske vjere i rezultate znanosti kao razli)ite, ali nekon-fliktne pristupe tuma)enju )ovjeka i svijeta.

4.1. Kriti)ki promi%lja o tuma)enjima )ovjeka, !ivota i svijeta koja trenuta)no dominiraju u pojedinim znanostima, medijima i u gospodar-stvu.

1.2. Prepoznaje da je Biblija sveta knjiga za kr%&ane i da sadr!ava tekstove va!ne za

2.2. Razumije i obja%njava da je Biblija sveta knjiga koja govori o Bogu i o ljudima,

3.2. Samostal-no prepri)ava neke va!nije biblijske tekstove,

4.2. Pripovije-da va!nije starozavje-tne i novozavje-tne tekstove i

5.2. "ita biblijske tekstove prepozna-ju&i biblijske knjige,

6.2. Poznaje nastanak i strukturu Novoga zavjeta, izravno )ita biblijske

7.2. Poznaje okru!je i podrijetlo Novoga zavjeta, izravno )ita starozavje-

8.2. Mo!e se slu!iti Biblijom kao povijesno-kulturnim dokumen-

1.2. Razumije i tuma)i Bibliju kao pisanu Bo!ju rije), kao povijesno-

2.2. Zna da je za Crkvu Biblija prihva&e-na kao Bo!ja rije) te se mo!e

3.2. Zna da je za Crkvu Biblija prihva&e-na kao Bo!ja rije) te se mo!e

4.2. Zna da je za Crkvu Biblija prihva&ena kao Bo!ja rije) te se mo!e slu!iti Biblijom kao


‒10

tuma)enje !ivota te razumije jednostavnije biblijske odlomke.

uo)ava da je za vjernika osobito va!na poruka Isusa Krista te razumije jednostavnije biblijske odlomke.

razumije i tuma)i njihovu poruku za !ivot vjernika - pojedinca i zajednice.

obja%njava njihovu poruku.

slikovit biblijski govor i temeljne biblijske poruke.

tekstove, prepozna-je knji!evnu vrstu i jezik te obja%njava temeljnu poruku.

tne i novozavje-tne tekstove, prepozna-je knji!evnu vrstu i simboli)ki govor te obja%njava zna)enje.

tom, kao vjerodo-stojnim interpreta-cijskim klju)em egzisten-cije i zna da je za Crkvu Biblija prihva&e-na Bo!ja rije).

kulturni dokument te kao vjerodosto-jan interpreta-cijski klju) egzistenci-je.

slu!iti Biblijom kao povijesno-kulturnim dokumen-tom i kao dokumen-tom koji je vjerodosto-jan interpreta-cijski klju) egzisten-cije.

slu!iti Biblijom kao povijesno-kulturnim dokumen-tom i kao dokumen-tom koji je vjerodosto-jan interpreta-cijski klju) egzisten-cije.

povijesno-kulturnim dokumentom i kao dokumentom koji je vjerodosto-jan interpretacij-ski klju) egzistencije.

1.3. Prepoznaje znakove religijskoga pona%anja, razli)ite religijske predmete, zgrade i obi)aje u neposrednoj okolini te uo)ava da razli)itost mo!e biti znak bogatstva.

2.3. Prepoznaje, opisuje i jednostavno obja%njava razli)ite religijske znakove, simbole, blagdane i obi)aje u neposre-dnoj okolini te izra!ava va!nost po%tovanja drugih ljudi.

3.3. 4.3. Uo)ava i obja%njava da ljudi postavljaju religijska pitanja na razli)ite na)ine te obja%njava va!nost razumije-vanja i po%tovanja drugih.

5.3. Otkriva i tuma)i vi%estruku prisutnost Bo!jih tragova u povijesti i u drugim religijama, razlikuje glavna obilje!ja monote-isti)kih religija te obja%njava va!nost razumije-vanja i po%tova-nja drugih ljudi i njihovih !ivotnih vrijednosti.

6.3. 7.3. Dublje upoznaje i razumije druge religije (monote-isti)ke i polite-isti)ke) i obja%njava sli)nosti i razlike, a osobito opisuje temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva.

8.3. Tuma)i va!nost religije u ljudskome !ivotu te argumenti-rano tuma)i razli)ite na)ine )ovjekova traganja za Bogom i razli)ite oblike religiozno-sti.

1.3. Tuma)i )ovjeka kao religiozno bi&e te obja%njava njegov odnos prema nadnarav-nome, prema Bogu, prema religijsko-me fenomenu uop&e.

2.3. Istra!uje tragove religiozno-sti u umjetnosti, knji!evno-sti, glazbi i arhitekturi u velikim svjetskim religijama.

3.3. Upoznaje i argumenti-ra suvreme-ne tendencije i oblike u izra!ava-nju i !ivljenju religiozno-sti.

4.3. Uspje%no argumentira va!nost religioznosti u !ivotu pojedinca i cijeloga dru%tva te vrednuje ulogu religioznosti u razvoju svih poznatih civilizacija.


‒11

KR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IVOTVOTVOTVOT 1.1. U biblijskim doga'ajima i slikama otkriva Boga kao dobroga Oca koji je stvorio )ovjeka i koji ljubi sve ljude.

2.1. Otkriva Boga, dobroga Oca, koji je stvorio )ovjeka i povjerio mu )uvanje dara !ivota i koji poziva )ovjeka da bude Bo!ji prijatelj i suradnik.

3.1. Upoznaje i do!ivljava Boga kao dobroga Oca koji se brine za svoj narod i spa%ava ga, iskazuje mu svoju naklonost, pra%tanje i ljubav.

4.1. Otkriva i opisuje tragove Bo!je mudrosti u prirodi i znakove Bo!je objave te uo)ava temeljna obilje!ja )ovjeka po kojima se pokazuje i ostvaruje kao )udesno bi&e i Bo!ja slika.

5.1. U kr%&anskoj ponudi biblijske povijesti i evan'elja otkriva Boga kao prijatelja, oslobodi-telja i spasitelja koji pokazuje put i daje )ovjeku potrebnu snagu za su)eljava-nje s razli)itim !ivotnim situacija-ma i izazovima.

6.1. Tuma)i glavna obilje!ja kr%&anske vjere u Boga koji )ovjeku o)ituje svoje ime, s njim sklapa Savez prijatelj-stva, pokazuje put izlaska iz ropstva grijeha, krivnje i patnje i vodi ga do prave i potpune slobode.

7.1. Opisuje osnove proro)ke objave i tuma)i poziv, poslanje i ulogu starozavje-tnih proroka.

8.1. Opisuje osnovne izri)aje vjere u jednoga Boga kako ga je oblikovala apostolska i prva kr%&anska zajednica – Crkva.

1.1. Obja%nja-va objavu kao Bo!ji odgovor na temeljna )ovjekova pitanja te analizira neke va!nije doga'aje Bo!je objave.

2.1. Analizira, uspore'u-je i vrednuje razli)ite slike o Bogu uspore'u-ju&i ih s kr%&an-skom objavom.

3.1. Kriti)ki propituje mogu&no-sti tra!enja i spoznaje Boga te opisuje obilje!ja otajstva Trojedino-ga Boga.

4.1. Promi%lja o vjeri kao osobnome stavu te integrira i artikulira Credo Crkve kao ponudu ispunjenja smisla vlastitoga !ivota.

1.2. Prepoznaje i do!ivljava novoro'enoga Isusa kao onoga koji donosi radost i mir svim ljudima te prepoznaje i otkriva

2.2. Otkriva da je Isus Krist dugoo)e-kivani Mesija koji se rodio u betlehem-skoj %talici i bio prikazan u Hramu;

3.2. Na temelju biblijskih tekstova otkriva i opisuje kako Bog preko Isusa ljudima nudi svoju ljubav, pra%tanje i

4.2. Opisuje doga'aje iz Isusova !ivota koji pokazuju da je on obe&ani i navije%teni Sin Bo!ji koji donosi Radosnu

5.2. U Isusovim rije)ima i djelima, a osobito u njegovu navje%taju Bo!jega kraljevstva prepozna-je znakove Bo!je

6.2. Analizira i tuma)i doga'aje, iskustva i znakove iz svakodne-vnoga !ivota koji govore o razli)itim oblicima

7.2. Obrazla!e kr%&anski odgovor na pitanje smrti i !ivota nakon smrti.

8.2. Tuma)i Isusa Krista kao pravoga Boga i pravoga )ovjeka.

1.2. Obja%nja-va doga'aj Bo!jega utjelovlje-nja u osobi Isusa Krista (od povijesno-ga Isusa do uskrsnulo-ga Krista).

2.2. Obja%nja-va novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te propituje putove i mogu&no-sti oblikova-

3.2. Povezuje osobna i dru%tvena promi%lja-nja o tragi)nim epizoda-ma osobnoga i dru%tve-noga !ivota s Kristovim

4.2. Obja%nja-va i prosu'uje mogu&no-sti !ivljenja u dana-%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista,


‒12

Isusa kao prijatelja koji voli djecu i poma!e svim ljudima, posebno bolesnima; u doga'aju Isusove muke, smrti i uskrsnu&a otkriva Isusa koji se nalazi kod Oca nebeskoga.

Prepozna-je i opisuje s pomo&u biblijskih tekstova Isusa kao dobroga U)itelja koji poziva, okuplja i pou)ava svoje u)enike i poziva da nakon njegove muke i uskrsnu&a budu njegovi svjedoci.

pomirenje te otkriva Isusa koji svojim u)enicama daruje sebe sama u euharistiji i poziva ih na euharistij-sko zajedni-%tvo, slavlje i zahvalnost.

vijest spasenja svim ljudima i poziva ih na vjeru u Oca, Sina i Duha Svetoga.

ljubavi i naklonosti prema )ovjeku te znakove ispunjenja Bo!jih obe&anja.

ropstva, zla i grijeha te u Isusu Kristu otkriva oslobodi-telja koji rije)ima i djelima pokazuje istinski put slobode i spasenja.

nja !ivota u slobodi i odgovor-nosti prema kr%&anskoj poruci.

navje%ta-jem spasenja, otkupljenja te )inom uskrsnu&a.

otkupitelja i spasitelja.

1.3. Otkriva i do!ivljava do%a%&e kao radosno i%)ekivanje, a Bo!i& kao radosno ostvarenje toga i%)ekivanja; otkriva ljepotu i va!nost molitve.

2.3. Otkriva znakove i radost kr%tenja, molitve i pripadnosti zajednici u kojoj se okupljaju vjernici na misu i molitvu.

3.3. Shva&a i obja%njava sakrament pomirenja kao susret u kojemu Bog dariva opro%tenje, a sakrament euharistije kao Isusovo trajno darivanje onima koji vjeruju.

4.3. Otkriva i obja%njava korizmu kao dragocje-no vrijeme slavljenja Boga djelima kr%&an-skoga posta, molitve i milosr'a, a Uskrs kao slavlje pobjede uskrsnulo-ga Krista.

5.3. Navodi i obja%njava osnovne oblike, vrijeme i na)ine kr%&anske molitve u poveznici s tijekom i jakim vremeni-ma liturgijske (crkvene) godine.

6.3. Tuma)i Crkvu kao zajednicu Bo!jega naroda s razli)itim poslanjem, slu!bama i odgovor-nostima te obja%njava posebnost sakrame-nata kr%&anske inicijacije i svetoga reda.

7.3. Kriti)ki promi%lja o grijehu i njegovim posljedi-cama te o va!nosti sakramen-ta pomirenja i pra%tanja u !ivotu pojedinca i u !ivotu Crkve; promi%lja o sakramen-tu bolesni-)koga

8.3. Obrazla!e smisao sakramen-ta !enidbe te tuma)i vrednote braka i obitelji.

1.3. Razlikuje, analizira i obja%nja-va te vrednuje razli)ite mogu&no-sti, oblike i na)ine kr%&anino-va susreta i !ivota s Bogom, osobito u liturgijskim i sakramen-talnim )inima, molitvi i pobo!no-

2.3. Obja%nja-va povezuje i vrednuje zna)enje i va!nost sakrame-nata inicijacije s odgovor-nostima koje iz njih proizlaze te obja%njava ulogu i va!nost sakramen-ta sv. reda te slu!be i karizme

3.3. Obja%nja-va i vrednuje kr%&ansko shva&anje braka i obitelji te va!nost i ulogu sakramen-ta bolesni-)koga pomaza-nja u !ivotu vjernika.

4.3. Analizira i vrednuje %to za njega zna)i pomirenje s Bogom, propituje i vrednuje !ivot u perspektivi kr%&anske nade i vje)nosti.


‒13

pomaza-nja; obja%njava glavne oznake jedne, svete, katoli)ke i apostolske Crkve, obilje!ja njezina jedinstva i ekumen-skoga zalaganja.

stima.. kao znak slobodno-ga i radosnoga !ivljenja u zajednici.

MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA 1.1. Otkriva da je svaki )ovjek Bo!je stvorenje koje treba prihva&ati, po%tivati i ljubiti te uo)ava, otkriva va!nost pomirenja i opra%tanja za !ivot u zajednici.

2.1. Prepoznaje i opisuje svojim rije)ima kako Bog ljubi )ovjeka i opra%ta )ovjekove pogre%ke na temelju biblijskih tekstova.

3.1. Otkriva i obja%njava Deset zapovijedi kao znak saveza i prijatelj-stva izme'u Boga i )ovjeka.

4.1. Nabraja i obja%njava prve tri Bo!je zapovijedi i povezuje ih s konkre-tnim !ivotom.

5.1. Obja%nja-va i vrednuje vrednote Bo!jega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi te primjenjuje konkretne geste brige prema onima koji su potrebiti pomo&i, polaze&i od Isusova odnosa prema )ovjeku.

6.1. Na primjerima biblijskih tekstova analizira primjere ropstva i slobode i povezuje ih sa suvreme-nim situacija-ma ropstva i slobode.

7.1. Analizira i vrednuje )ovjekovo pona%anje u svjetlu Deset Bo!jih zapovijedi, obja%njava i vrednuje originalno-st Isusova odnosa prema )ovjeku.

8.1. Prepozna-je i analizira dana%nje predrasu-de te u svjetlu Isusova odnosa prema ljudima vrednuje vlastite stavove i vladanje te pona%anja i stavove u svojoj sredini.

1.1. Obja%nja-va i vrednuje Isusov odnos prema )ovjeku uspore'u-ju&i ga s na)inima na koji suvreme-no dru%tvo prikazuje i vrednuje )ovjeka.

2.1. Obja%nja-va i vrednuje evan'eo-ske vrednote i uspore'u-je ih s vrednota-ma u suvreme-nome dru%tvu i u medijima.

3.1. Tuma)i i razlikuje razli)ite eti)ke i „misaone sustave” i kriti)ki ih prosu'uje u svjetlu kr%&anskih moralnih na)ela.

4.1. Vrednuje i kriti)ki prosu'uje prisutnost milosr'a u vlastitome !ivotu i !ivotu Crkve i dru%tva u svjetlu Bo!je ljubavi i milosr'a.


‒14

1.2. Prepoznaje i po%tuje pravila dobroga pona%anja u razredu, prepoznaje %kolu kao mjesto susreta, zajedni%tva, radosti i u)enja.

2.2. Prepozna-je razli)itost, jednakost i poveza-nost svih ljudi, otkriva vrijednost prijatelj-stva, povjerenja i po%tova-nja prema drugima te prepozna-je Crkvu kao mjesto susreta, zajedni-%tva i radosti.

3.2. Prepozna-je, opisuje i navodi primjere me'uso-bnoga pomaga-nja, povjere-nja, osjetljivosti i otvoreno-sti za ljude u zajednici.

4.2. Nabraja i obja%njava Bo!je zapovijedi koje se odnose na )ovjeka, na zajednicu te na me'uljud-ske odnose u zajednici i povezuje ih s konkre-tnim !ivotom.

5.2. Aktivno sudjeluje u oblikova-nju razrednih pravila predla!u&i pravila za kvalitetne me'uljud-ske odnose u razredu i %koli, uo)ava posljedice pridr!ava-nja i nepridr!a-vanja pravila (uva!ava-nje, slu%anje, pomaga-nje, po%tovanje, prihva&a-nje, odgovor-nost, istinoljubi-vost).

6.2. Analizira, raspravlja i vrednuje vrijednosti slobode, ljubavi i odgovor-nosti za izgradnju osobe i zajednice, uo)ava i tuma)i Isusovu ponudu slobode i ljubavi.

7.2. Analizira i kriti)ki promi%lja o nekim suvreme-nim moralnim dvojbama u svjetlu Dekaloga i kr%&anskih moralnih na)ela.

8.2. Analizira i vrednuje zna)enje i vrijednost rada za ljudski !ivot te navodi i tuma)i razli)ite oblike suodgo-vornoga anga!ma-na za pravedan i miran su!ivot u dru%tvu.

1.2. Su)eljava se s razli)itim ponudama smisla i vrijednosti dru%tva te tuma)i Kristovu poruku o kraljevstvu Bo!jemu kao jamstvu uspje%noga i sretnoga !ivota.

2.2. Obja%nja-va i kriti)ki prosu'uje vrijednosti slobode, odgovor-nosti, slu!enja i kriti)ki se osvr&e na izvore vlastitih odluka: navike, konvencije, biblijske poruke, svjetonazori…

3.2. Obja%nja-va i argumenti-rano iznosi biblijske temelje svetosti i nepovre-divosti ljudskoga !ivota i argumenti-rano prosu'uje promica-nje svetosti !ivota kao kr%&ansku obvezu.

4.2. Obja%nja-va i argumenti-rano kriti)ki prosu'uje dostojan-stvo ljudskoga rada te razlu)uje i tuma)i etiku odgovor-nosti na podru)ji-ma gospodar-stva, ekologije, tehnologije i zajedni-)koga !ivota me'u ljudima.

- 2.3. Prepozna-je i svojim rije)ima opisuje va!nost pravila pona%anja

3.3. Obja%nja-va pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i u stanju je

4.3. Prepoznaje i obja%njava neke va!nije moralne zapovijedi !idovstva i

5.3. Navodi i uspore'u-je glavna moralna na)ela monote-isti)kih

6.3. Analizira, raspravlja i vrednuje vrijednosti slobode, ljubavi, ljudske

7.3. Analizira i obja%njava pojam, ulogu i va!nost savjesti u religijama i

8.3. Tuma)i, analizira i uspore'u-je zna)enje patnje i zla u kr%&anstvu

1.3. U svjetlu kr%&anskih moralnih na)ela kriti)ki propituje i uspore'u-

2.3. Analizira, uspore'u-je i kriti)ki prosu'uje vrijednosti slu!enja, slobode i

3.3. Obja%nja-va i analizira kr%&ansko razumije-vanje pojmova: savjest,

4.3. Analizira i propituje suvreme-ne sustave vrijednosti i dovodi ih u vezu s


‒15

te navodi zlatno pravilo.

analizirati vlastito pona%anje.

islama i otkriva sli)nosti i razlike s kr%&anskim zapovijedima.

religija. odgovor-nosti u drugim religijama i svjetona-zorima.

svjetona-zorima.

i drugim religijama i svjetona-zorima te na)in suo)ava-nja sa suvreme-nim oblicima zla (smisao/ besmisao !ivota, bolest, zlo, patnja, smrt).

je moralna na)ela drugih religija.

odgovor-nosti u drugim religijama i svjetona-zorima.

dobro i zlo, grijeh, opra"tanje, milosr#e.

kr%&an-skim vrijedno-stima.

CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU 1.1. Opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih u)enika (vjernika) u koju se ulazi kr%tenjem.

2.1. Opisuje !ivot Isusovih u)enika i sljedbenika.

3.1. Opisuje !upnu zajednicu, navodi na)ine aktivnoga sudjelovanja u !upnoj zajednici.

4.1. Prepoznaje djelovanje Duha Svetoga u va!nijim doga'ajima u povijesti Crkve i u Crkvi danas (uloga i odgovornost svih )lanova crkvene zajednice i ekumensko djelovanje).

5.1. Prepozna-je i opisuje ulogu nekih va!nijih osoba za !ivot Crkve.

6.1. Opisuje pozitivne i negativne strane Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvreme-nome dobu te prepozna-je ljudsko i bo!ansko lice Crkve u povijesnim doga'aji-ma kako bi bolje razumio !ivot Crkve i dru%tva danas.

7.1. Tuma)i nastanak, temeljna obilje!ja i nauk kr%&anskih crkava i zajednica te obrazla!e primjere ekumenizma.

8.1. Prepozna-je djelovanje Duha Svetoga u Crkvi od nastanka Crkve pa sve do danas, osobito u !ivotima svetaca.

1.1. Poznaje i su)eljava se s nekim izabranim temama iz povijesti Crkve te se kriti)ki osvr&e na njih u smislu „zajedni-)ke“ i „kolektiv-ne“ ba%tine kojoj i sam pripada.



4.1. Kriti)ki promi%lja o zada&i Crkve u suvreme-nome svijetu te obja%njava i vrednuje primjere aktivnoga i odgovor-noga uklju)iva-nja u !ivot Crkve i dru%tva.


‒16

1.2. Prepoznaje i povezuje narodne obi)aje, pjesme i simbole s Isusovim ro'enjem i uskrsnu&em.

2.2. Prepozna-je i opisuje va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u knji!evno-sti i ostalim umjetnosti-ma te hrvatskim obi)ajima.

3.2. Prepozna-je va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u knji!evno-sti i ostalim umjetno-stima te hrvatskim obi)ajima.

4.2. Prepoznaje va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u knji!evnosti i ostalim umjetnostima i va!nije izri)aje kr%&anske umjetnosti prisutne u u!emu i %iremu okru!ju.

5.2. Prepozna-je va!nije izri)aje kr%&anske umjetnosti prisutne u u!oj i %iroj okolini i opisuje kako je kr%&anska vjera tuma)ena i komunici-rana tijekom povijesti i danas.

6.2. Opisuje i obja%njava va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u knji!evno-sti i ostalim umjetno-stima, osobito u arhitekturi.

7.2. Obja%nja-va utjecaj kr%&anstva na hrvatsko dru%tvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, knji!evno-st, znanost.

8.2. Obja%nja-va i vrednuje utjecaj kr%&anstva na hrvatsko dru%tvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, knji!evno-st, znanost

1.2. Obja%nja-va i vrednuje utjecaj kr%&anstva na hrvatsko dru%tvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost i knji!ev-nost.

2.2. Obja%nja-va suodnos kr%&anstva i svjetske, europske i hrvatske kulture, tradicije, umjetnosti i knji!evno-sti.

3.2. Analizira i vrednuje kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

4.2. Analizira i vrednuje kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

1.3. Prepoznaje da u %koli ima u)enika koji pripadaju drugim vjerskim zajednicama ili ne pripadaju nijednoj i da ih treba jednako prihva&ati i po%tovati.

3.3. Prepozna-je poveza-nost !idovsko-ga blagdana Pashe i Uskrsa.

4.3. Prepoznaje utjecaj svjetskih religija u suvremenome dru%tvu (u arhitekturi, knji!evnosti, glazbi, filmovima…).

5.3. Prepozna-je i opisuje utjecaj svjetskih religija u suvreme-nome dru%tvu (u umjetnosti, knji!evno-sti, glazbi, filmovima…).

6.3. Prepozna-je sli)nosti i razlike me'u kr%&an-skim crkvama i svetim gra'evi-nama drugih religija (sinagoge i d!amije).

7.3. Opisuje i navodi primjere kako su svjetske religije i druge kr%&anske zajednice pridonijele promjeni hrvatsko-ga i drugih dru%tava.

8.3. Opisuje i navodi primjere kako su svjetske religije pridonijele promjeni hrvatsko-ga i drugih dru%tava.

1.3. Predstav-lja i vrednuje doprinose i utjecaje vjerovanja i temeljnih vrijednosti svjetskih religija na dru%tveni i kulturni !ivot u Hrvatskoj u pro%losti i danas.



4.3. Istra!uje utjecaj drugih kultura i religija te nereligij-skih svjetonazora na !ivot, kulturu i religioz-nost.


‒17

2. Ishodi i njihova razrada po razredima i domenama

Radost !ivota Radost !ivota Radost !ivota Radost !ivota ---- u)enici se upoznaju s temeljnim )injenicama kr%&anske vjere, prihva&aju ljudske i kr%&anske vrednote primjereno svojoj dobi i iskustvu, a s ulaskom u %iru zajednicu vr%njaka razvijaju me'usobne odnose. U u)enika se poti)e iskustvo radosti i divljenja te aktivnosti koje izgra'uju radost zajedni%tva.

1.1.1.1. RAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLE DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 1. godine u)enja i pou)avanja:

RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA A.1.1A.1.1A.1.1A.1.1 U"ENIK IZRA(AVA OSNOVNA ISKUSTVA O SEBI, O SVOJIM VRIJEDNOSTIMA, O DRUGIMA I O

SVIJETU TE IZRA(AVA SVOJU RADOST I

DIVLJENJE.

! Nabraja neka va!na !ivotna pitanja koja se obra'uju (npr. o Bogu i njegovoj ljubavi prema ljudima).

! Promatra, istra!uje, otkriva i divi se svijetu, sebi i drugima.

! Izra!ava osnovne potrebe, !elje, emocije, iskustva.

! Prepoznaje i izra!ava )udesnost vlastitoga !ivota.

! Uo)ava da svatko ima svoje ime i svoje mjesto te prepoznaje i opisuje svoje mjesto i ulogu u svijetu.

! Prepoznaje i opisuje na)ine kako pokazati po%tovanje prema svakome )ovjeku i svemu stvorenome.

! Prepoznaje pitanja koja se obra'uju u vjeronauku (o kojima razgovaramo). ! Stvarala)kim izra!avanjem iznosi svoj do!ivljaj )udesnosti !ivota i svijeta. ! Imenuje na)ine kako pokazati i pokazuje po%tovanje prema )ovjeku i svemu

stvorenome.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: U)enici se predstavljaju i upoznaju jedni druge (npr. Igra predstavljanja). Promatraju i razgovaraju o ljepotama svijeta (npr. Demonstracija odabranih slika). U!ivljavanje i izra!avanje divljenja mogu&e je razvijati razli)itim vje!bama promatranja, slu%anja, otkrivanja, u!ivljavanja, zami%ljanja i sl. Ishodi se mogu ostvarivati s pomo&u sljede&ih tekstova: Jozo Vrki&, Mudra sova (N. Babi&, u La'i br. 3 (13), 2009. 72-77); Z. Balog, Pusa od krampusa (zbirka), zadnji dio zbirke Rukovanje s Tvorcem; kra&i lirski i prozni tekstovi o odnosima s druk)ijima i prema prirodi.


‒18

A.1.2A.1.2A.1.2A.1.2 U"ENIK PREPOZNAJE DA JE BIBLIJA SVETA

KNJIGA ZA KR$*ANE I DA SADR(AVA TEKSTOVE

VA(NE ZA TUMA"ENJE (IVOTA TE RAZUMIJE

JEDNOSTAVNIJE BIBLIJSKE ODLOMKE.

! Nabraja neke va!nije odlomke (stvaranje, Isusovo ro'enje, Isus susre&e ljude) i likove iz Biblije (Isus, Marija, Josip, Isusovi u)enici).

! Prepri)ava neke va!nije biblijske pripovijesti. ! Prepoznaje povezanost biblijske poruke i

konkretnoga iskustva.

! Nabraja neke va!nije teme i likove iz Biblije, osobito one koji se odnose na Isusov !ivot.

! Prepri)ava neke va!nije biblijske pripovijesti povezane s Isusovim !ivotom. ! Imenuje konkretna iskustva povezana s biblijskim porukama.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U izboru biblijskih tekstova naglasak valja staviti na tekstove koji govore o Isusovu ro'enju, Isusovim susretima, osobito s djecom, ali i drugim ljudima te o Isusovoj muci, smrti i uskrsnu&u. Rije) je o biblijskim tekstovima koji se spominju u drugoj domeni, Kr%&anska vjera i !ivot. Preporu)eni sadr!aj: Sieger Köder, Isus i djeca. A.1.3A.1.3A.1.3A.1.3 U"ENIK PREPOZNAJE ZNAKOVE RELIGIOZNOGA

PONA$ANJA, RAZLI"ITE RELIGIJSKE, PREDMETE, ZGRADE I OBI"AJE U NEPOSREDNOJ OKOLINI TE

UO"AVA DA RAZLI"ITOST MO(E BITI ZNAK

BOGATSTVA.

! Prepoznaje znakove religioznoga pona%anja te razli)ite religijske predmete i zgrade u neposrednome okru!ju ili u medijima.

! Obja%njava da se razli)iti znakovi odnose na razli)ite ljude, obi)aje, religije (npr. neki u)enici ne upisuju Katoli)ki vjeronauk).

! Prepoznaje da razli)iti religijski znakovi potvr'uju da ljudi vjeruju u Boga, ali i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga.

! Izra!ava va!nost me'usobnoga prihva&anja i po%tovanja.

! Prepoznaje razli)ite religijske znakove u neposrednome okru!ju ili u medijima.

! Prepoznaje da se razli)iti znakovi odnose na razli)ite ljude, obi)aje, religije. ! Prepoznaje da razli)iti religijski znakovi potvr'uju da ljudi vjeruju u Boga, ali

i da ima ljudi koji ne vjeruju u Boga. ! Izra!ava va!nost me'usobnoga prihva&anja i po%tovanja.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: U)enici mogu opisivati situacije u kojima su sami primijetili kako ljudi izra!avaju svoju vjeru u Boga. Mogu&e im je tako'er pokazati razli)ite religiozne predmete i slike koje govore o vjeri ljudi u Boga. Upoznaju geste koje vide ili )ine: poklon koljenima ili glavnom, sklopljene ili ra%irene ruke, stajanje i sl.

DOMENA BDOMENA BDOMENA BDOMENA B:::: KR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IVOTVOTVOTVOT



ZADOVOLJAZADOVOLJAZADOVOLJAZADOVOLJA

VAJU*AVAJU*AVAJU*AVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO VRLO VRLO VRLO DOBRADOBRADOBRADOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

B.1.1B.1.1B.1.1B.1.1 U"ENIK U BIBLIJSKIM DOGA#AJIMA I SLIKAMA

OTKRIVA BOGA KAO DOBROGA OCA KOJI JE

STVORIO "OVJEKA I KOJI LJUBI SVE LJUDE.

! Uo)ava, otkriva i pripovijeda, s pomo&u ilustracije, biblijsko izvje%&e o stvaranju svijeta i prvih ljudi te izra!ava do!ivljaj zahvalnosti Bogu za dar !ivota.

! U biblijskim doga'ajima i osobama otkriva Bo!ju ljubav kojom prihva&a sve ljude, prepoznaje znakove Bo!je dobrote.

! Prepoznaje i imenuje neke znakove Bo!je dobrote. ! Pripovijeda biblijske doga'aje i povezuje znakove koji pokazuju Bo!ju ljubav

i dobrotu prema ljudima. ! Izra!ava svojim rije)ima osje&aj zahvalnosti Bogu za roditelje, prijatelje i

dobre ljude.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Preporu)eni sadr!aj: Sieger Köder, Stvaranje. U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi ra)una o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tuma)enje i shva&anje Biblije.


‒19

B.1.2B.1.2B.1.2B.1.2 U"ENIK PREPOZNAJE I DO(IVLJAVA

NOVORO#ENOGA ISUSA KAO ONOGA KOJI

DONOSI RADOST I MIR SVIM LJUDIMA TE

PREPOZNAJE I OTKRIVA ISUSA KAO PRIJATELJA

KOJI VOLI DJECU I POMA(E SVIM LJUDIMA, POSEBNO BOLESNIMA; U DOGA#AJU ISUSOVE

MUKE, SMRTI I USKRSNU*A OTKRIVA ISUSA

KOJI SE NALAZI KOD OCA NEBESKOGA.

! U doga'aju navje%tenja otkriva Mariju koja Bogu !eli slu!iti, a u Kristovu ro'enju otkriva Bo!ju blizinu i poruku ljudima (Lk 2,1-7; 8-20).

! U doga'aju Isusova ro'enja u betlehemskoj %talici prepoznaje i do!ivljava radost zbog Isusova ro'enja.

! Pripovijeda o Isusu koji poma!e ljudima, posebno siroma%nima i potrebitima.

! Na temelju biblijskih tekstova otkiva kako Isus poziva ljude da budu njegovi prijatelji.

! Pripovijeda o Posljednjoj ve)eri kao o Isusovu pozivu da se oko njega okupljamo i slavimo uspomenu na njegovu ljubav i !rtvu (Lk 22,14-20).

! Otkriva i opisuje Isusovo uskrsnu&e kao pobjedu !ivota nad smr&u, svjetla nad tamom.

! Imenuje Svetu obitelj, Isusa, Mariju i Josipa i svojim rije)ima prepri)ava doga'aj Isusova ro'enja.

! Prepri)ava biblijske doga'aje te rije)ima i drugim znakovima izra!ava Isusovu bo!i&nu poruku radosti i mira.

! Prepoznaje, opisuje i do!ivljava Isusa kao prijatelja i u)itelja. ! Pripovijeda doga'aj Posljednje ve)ere. ! Pripovijeda doga'aj Isusove muke i uskrsnu&a i do!ivljava ga kao pobjedu

!ivota nad smr&u, svjetla nad tamom. ! Zna izraziti uskrsnu radost i )estitati Uskrs.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Biblijski tekstovi: Lk 2,1-7; 8-20; Lk 24,13-32... B.1.3B.1.3B.1.3B.1.3 U"ENIK OTKRIVA I DO(IVLJAVA DO$A$*E KAO

RADOSNO I$"EKIVANJE, A BO(I* KAO

RADOSNO OSTVARENJE TOGA I$"EKIVANJA; OTKRIVA LJEPOTU I VA(NOST MOLITVE.

! U do%a%&u otkriva vrijeme radosnoga i%)ekivanja. ! U Bo!i&u otkriva ostvarenje toga i%)ekivanja i

slavlja. ! Zna napamet molitve: O)ena%, Zdravomarija, Slava

Ocu.

! Otkriva radost zbog do%a%&a i Bo!i&a te obja%njava njihovo zna)enje. ! Poznaje va!nost slavlja blagdana u svojoj obitelji i zajednici te izri)e

jednostavne molitve. ! Otkriva da je Isus uvijek s nama kad se okupljamo u njegovo ime.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:


‒20

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA



ZADOVOZADOVOZADOVOZADOVO

LJAVAJULJAVAJULJAVAJULJAVAJU

*A*A*A*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

C.1.1C.1.1C.1.1C.1.1 U"ENIK OTKRIVA DA JE SVAKI "OVJEK BO(JE

STVORENJE KOJE TREBA PRIHVA*ATI, PO$TOVATI I LJUBITI TE UO"AVA, OTKRIVA

VA(NOST POMIRENJA I OPRA$TANJA ZA (IVOT

U ZAJEDNICI.

! Sa zahvalno%&u promatra da je Bog stvorio svakoga )ovjeka iz svoje ljubavi i da su ljudi pozvani na me'usobno prihva&anje, po%tovanje i ljubav (Post 1,27 i 2,18; Ps 8 i Ps 139).

! Na temelju vlastitih iskustava prijateljstva i sva'e prepoznaje potrebu pomirenja i pra%tanja.

! Prepri)ava Isusove rije)i o pomirenju (npr. Mt 18,21-22), O)ena% (Mt 6,12), Isusov poziv na pra%tanje poput dobroga Oca nebeskoga (Mt 6,14).

! Navodi i opisuje znakove pomirenja i opra%tanja (prekinuti sva'u, ispri)ati se, zamoliti za opro%tenje, oprostiti).

! Sa zahvalno%&u promatra da je Bog stvorio svakoga )ovjek iz svoje ljubavi i da su ljudi pozvani na me'usobno prihva&anje, po%tovanje i ljubav.

! Prepoznaje da u !ivotu ima radosnih i !alosnih trenutaka, prijateljstva i sva'e me'u ljudima.

! Prepoznaje potrebu pomirenja i pra%tanja. ! Navodi i opisuje znakove pomirenja i opra%tanja.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: C.1.2C.1.2C.1.2C.1.2 U"ENIK PREPOZNAJE I PO$TUJE PRAVILA

DOBROGA PONA$ANJA U RAZREDU, PREPOZNAJE $KOLU KAO MJESTO SUSRETA, ZAJEDNI$TVA, RADOSTI I U"ENJA.

! Aktivno sudjeluje u dono%enju pravila dobroga pona%anja.

! Po%tuje dogovorena pravila pona%anja u razredu. ! Prepoznaje svoje mjesto u razrednoj zajednici, otkriva

razlike izme'u obitelji i razredne zajednice. ! Prepoznaje da pravila dobroga pona%anja vode k

zajedni%tvu. ! Usvaja geste lijepoga pona%anja u svome okru!ju:

molim, izvoli, hvala i oprosti. ! Prepoznaje vrijednost vlastitoga mi%ljenja i potrebu

slu%anja i uva!avanja tu'ega mi%ljenja.

! Navodi i opisuje na)ine ostvarivanja zajedni%tva. ! Opisuje pravila dobroga pona%anja koja vode k zajedni%tvu te se pona%a

sukladno tim pravilima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Na promi%ljanje o pravilima pona%anja i o odnosu s drugima u)enike se mo!e potaknuti s pomo&u knji!evnih tekstova (S. Lice, Bubekovo gnijezdo…) i odabranih slika / umjetni)kih reprodukcija na temelju kojih mogu prepoznati va!nost sljede&ih pravila: prihva&anje, slu%anje, po%tovanje, pomaganje, zahvalnost, dijeljenje s drugima, strpljivost.


‒21

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME I ME I ME I ME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJALOGUALOGUALOGUALOGU



ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA D.1.D.1.D.1.D.1.1111 U"ENIK OPISUJE CRKVU KAO ZAJEDNICU

ISUSOVIH U"ENIKA (VJERNIKA) U KOJU SE

ULAZI KR$TENJEM.

! Opisuje Crkvu kao: zajednicu Isusovih vjernika, zajednicu u koju se ulazi kr%tenjem, zajednicu koja se okuplja na svetoj misi.

! Prepoznaje da smo pred Bogom svi bra&a i sestre.

! Opisuje Crkvu kao zajednicu Isusovih vjernika. ! S po%tovanjem se odnosi prema drugima kao prema bra&i i sestrama.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: D.1.2D.1.2D.1.2D.1.2 U"ENIK PREPOZNAJE I POVEZUJE NARODNE

OBI"AJE, PJESME I SIMBOLE S ISUSOVIM

RO#ENJEM I USKRSNU*EM.

! Prepoznaje, imenuje i povezuje narodne obi)aje s Isusovim ro'enjem.

! Povezuje hrvatske bo!i&ne pjesme s bo!i&nim doga'ajima.

! Prepoznaje, imenuje i povezuje neke uskrsne obi)aje i simbole s Isusovom mukom i uskrsnu&em.

! Imenuje obi)aje i simbole, opisuje njihovo zna)enje i povezuje ih s biblijskim doga'ajima.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: U 1. razredu predla!u se sljede&e teme: jaslice, adventski panj/vijenac, razgovor o hrvatskim bo!i&nim pjesmama; po!eljno je nau)iti pjevati barem jednu od hrvatskih bo!i&nih pjesama. Predla!u se sljede&i korizmeni i uskrsni simboli i obi)aji: pepeo, cvije&e i gran)ice (Cvjetnica), uskrsna svije&a, blagoslov hrane (pisanice).


‒22

"ovjek "ovjek "ovjek "ovjek ---- prijatelj Bo!ji prijatelj Bo!ji prijatelj Bo!ji prijatelj Bo!ji - u)enici upoznaju Boga kao dobroga oca, a Isusa kao u)itelja koji poziva sve svoje u)enike na me'usobno prihva&anje, po%tovanje i povjerenje.

2.2.2.2. RAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLE

DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA


RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI ZADOVOZADOVOZADOVOZADOVO



A.2.1A.2.1A.2.1A.2.1 U"ENIK OPISUJE I JEDNOSTAVNO ANALIZIRA

OSNOVNA ISKUSTVA O SEBI, O DRUGIMA I O

SVIJETU TE UO"AVA DA U (IVOTU IMA

SVIJETLIH I TAMNIH STRANA.

! Navodi i opisuje svoje !elje, osje&aje, radosna i bolna iskustva radi analize osobnoga pona%anja i u)enja iz vlastitoga iskustva.

! Navodi i jednostavno opisuje svijetle i tamne strane !ivota (radost, pomaganje, prijateljstvo…; bolest, pote%ko&e, osamljenost, siroma%tvo…).

! Prepoznaje i opisuje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upu&eni jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet.

! Nabraja na)ine kako ljudi poma!u jedni drugima. ! Pripovijeda %to Biblija ka!e o uzajamnome pomaganju i

o odnosu prema pote%ko&ama i problemima.

! Navodi, opisuje i analizira svoje !elje, osje&aje, radosna i bolna iskustva. ! Navodi i jednostavno opisuje svijetle i tamne strane !ivota (radost,

pomaganje, prijateljstvo…; bolest, pote%ko&e, osamljenost, siroma%tvo…). ! Prepoznaje i opisuje situacije u kojima se vidi kako su ljudi upu&eni

jedni na druge i odgovorni za stvoreni svijet. ! Navodi i samostalno prepri)ava neke biblijske tekstove koji govore o

potrebi pomaganja drugima.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Prijedlog biblijskih tekstova: Isus ohrabruje one koji trpe (Mt 11,28); pojedinci se brinu za ljude u nevolji (Lk 10,29-37); Isus se smilovao )ovjeku u nevolji (npr. Mk 7,31-37). Preporu)a se uporaba dobrih animiranih filmova s biblijskom tematikom. Preporu)a se obrada sljede&ih knji!evnoumjetni)kih tekstova: S. Lice, Bubekovo gnijezdo; B. Prosenjak, Sija! sre$e; ulomci iz djela Heidi (J. Spirry), Pinokija i sl. A.2.2A.2.2A.2.2A.2.2 U"ENIK RAZUMIJE I OBJA$NJAVA DA JE BIBLIJA

SVETA KNJIGA KOJA GOVORI O BOGU I O

LJUDIMA, UO"AVA DA JE ZA VJERNIKA

OSOBITO VA(NA PORUKA ISUSA KRISTA TE

RAZUMIJE JEDNOSTAVNIJE BIBLIJSKE

ODLOMKE.

! Navodi dva osnovna dijela Biblije. ! Prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim

Bo!jim djelima i o va!nim ljudskim iskustvima. ! Imenuje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu

Kristu i opisuje !ivot prvih kr%&ana. ! Jednostavno prepri)ava starozavjetne i novozavjetne

pripovijesti (za izbor biblijskih tekstova vidi B koncept).

! Navodi dva osnovna dijela Biblije. ! Prepoznaje Bibliju kao knjigu koja pripovijeda o velikim Bo!jim djelima i

o va!nim ljudskim iskustvima. ! Prepoznaje i imenuje starozavjetne i novozavjetne pripovijesti: Adam,

Noa, Abraham, Josip Egipatski, Isus Krist… ! Imenuje Novi zavjet kao dio Biblije koji govori o Isusu Kristu i opisuje

!ivot prvih kr%&ana. ! Prepri)ava starozavjetne i novozavjetne pripovijesti. ! Prepoznaje povezanost biblijske poruke i konkretnoga iskustva.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Donijeti razli)ita izdanja Biblije: Biblija za djecu, Biblija mladih, stara i nova izdanja… Polaze&i od u)enicima poznatoga izdanja Biblije, mogu pripovijedati njima poznate biblijske doga'aje i razvrstavati ih u Stari ili Novi zavjet. Tu su vrlo korisne biblijske slikovnice i Biblija u stripu: u)enici prate sliku i tekst, sve je dinami)no i primjereno. U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi ra)una o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tuma)enje i shva&anja Biblije.


‒23

A.2.3A.2.3A.2.3A.2.3 U"ENIK PREPOZNAJE, OPISUJE I

JEDNOSTAVNO OBJA$NJAVA RAZLI"ITE

RELIGIJSKE ZNAKOVE, SIMBOLE, BLAGDANE I

OBI"AJE U NEPOSREDNOJ OKOLINI TE

IZRA(AVA VA(NOST PO$TOVANJA DRUGIH

LJUDI.

! Prepoznaje i opisuje razli)ite religijske znakove u neposrednome okru!ju ili u medijima.

! Obja%njava da se razli)iti znakovi odnose na razli)ite ljude, obi)aje, religije.


! Navodi neke religijske znakove, simbole, obi)aje koje primje&uje u svome okru!ju.

! Izra!ava va!nost me'usobnoga po%tovanja.

! Prepoznaje, opisuje i jednostavno obja%njava razli)ite religijske znakove u neposrednome okru!ju ili u medijima.

! Prepoznaje i obja%njava da se razli)iti znakovi odnose na razli)ite ljude, obi)aje, religije.


! Navodi neke religijske znakove, simbole, obi)aje koje primje&uje u svome okru!ju.

! Izra!ava, navode&i primjere, va!nost me'usobnoga po%tovanja.








B.2.1B.2.1B.2.1B.2.1 U"ENIK OTKRIVA BOGA, DOBROGA OCA, KOJI

JE STVORIO "OVJEKA I POVJERIO MU "UVANJE

DARA (IVOTA I KOJI POZIVA "OVJEKA DA BUDE

BO(JI PRIJATELJ I SURADNIK.

! Otkriva Boga koji je )udesno stvorio svijet i ljude. ! U nekim doga'ajima povijesti spasenja otkriva dobre

ljude koji su bili Bogu vjerni (Noa, Abraham, Josip Egipatski) i prepri)ava te biblijske tekstove.

! Otkriva Bo!ji poziv da bude Bo!ji prijatelj, da ima povjerenja u Boga i da )ini dobra djela.

! Prepoznaje !ivot kao Bo!ji dar i mo!e imenovati neke razlike i sli)nosti me'u ljudima te uo)iti da su svi ljudi jednaki i upu&eni jedni na druge.

! Otkriva neke darove koje mu je Bog darovao i izra!ava radost i zahvalnost Bogu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Prijedlog biblijskih tekstova: Noa i njegova la'a (Post 6-9); Abraham slu%a Bo!ji poziv i ima povjerenja u Boga (Post 12-18); Bog )uva Abrahama i nagra'uje njegovu vjeru (Post 1-6; 7-9; 12-18). U interpretaciji biblijskih tekstova valja voditi ra)una o slikovitome biblijskom govoru i izbjegavati doslovno tuma)enje i shva&anja Biblije. B.2.2B.2.2B.2.2B.2.2 U"ENIK OTKRIVA DA JE ISUS KRIST

DUGOO"EKIVANI MESIJA KOJI SE RODIO U

BETLEHEMSKOJ $TALICI I BIO PRIKAZAN U

HRAMU, PREPOZNAJE I OPISUJE S POMO*U

BIBLIJSKIH TEKSTOVA ISUSA KAO DOBROGA

U"ITELJA KOJI POZIVA, OKUPLJA I POU"AVA

SVOJE U"ENIKE I POZIVA DA NAKON NJEGOVE

MUKE I USKRSNU*A BUDU NJEGOVI SVJEDOCI.

! Opisuje biblijske doga'aje i imenuje ljude koji i%)ekuju i tra!e novoro'enoga Mesiju (mudraci).

! Prepri)ava biblijske tekstove koji govore o Isusu kao u)itelju koji okuplja i pou)ava svoje u)enike.

! Prepri)ava biblijske tekstove koji govore o Isusovoj muci, smrti i uskrsnu&u te prepoznaje svjedoke njegove osude (Juda, Pilat).

! Uo)ava znakove radosti koje daruje uskrsnuli Isus.

! Prepri)ava doga'aj Isusova ro'enja kako ga opisuje sv. Luka i imenuje )lanove Svete obitelji.

! Prepri)ava biblijske tekstove koji govore o Isusu kao u)itelju koji okuplja i pou)ava svoje u)enike.

! Prepri)ava doga'aj Isusove muke (Juda, Pilat, kri!ni put) i uskrsnu&a (prazan grob, susret Isusa sa !enama i apostolima).



‒24

B.2.3B.2.3B.2.3B.2.3 U"ENIK OTKRIVA ZNAKOVE I RADOST

KR$TENJA, MOLITVE I PRIPADNOST ZAJEDNICI

U KOJOJ SE OKUPLJAJU VJERNICI NA MISU I

MOLITVU.

! Predstavlja kr%tenje kao na)in primanja u Crkvu po kojemu se postaje )lanom !upne zajednice u kojoj se okupljaju kr%&ani.

! Otkriva da kr%&anska obitelj s drugim obiteljima )ini Crkvu.

! Jednostavno opisuje sakrament krsta.

! Prepoznaje kr%tenje kao na)in primanja u Kristovu Crkvu i znak pripadnosti Crkvi.

! Razumije da je molitva razgovor s Bogom i navodi mjesta gdje se navi%e moli Bogu.

! Zna izre&i ili napisati vlastitu molitvu.








C.2.1C.2.1C.2.1C.2.1 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE SVOJIM

RIJE"IMA KAKO BOG LJUBI "OVJEKA I OPRA$TA

"OVJEKOVE POGRE$KE NA TEMELJU BIBLIJSKIH

TEKSTOVA.

! Opisuje prijateljstvo izme'u Boga i prvih ljudi te prepri)ava biblijski tekst o prvome grijehu Post 3,1-24).

! Na primjerima biblijskih tekstova prepri)ava i otkriva kako je Bog milosrdan i opra%ta )ovjekove pogre%ke.

! Otkriva Boga koji je velikodu%an u opra%tanju (Iz 55, 7); Isus opra%ta gre%nici (Lk 7,36-50).

! Opisuje prijateljstvo izme'u Boga i prvih ljudi te prepri)ava biblijski tekst o prvome grijehu.

! Na primjerima odabranih biblijskih tekstova opisuje da je Bog milosrdan i opra%ta )ovjekove pogre%ke.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Biblijski tekstovi: Bog daje svemu !ivot i sve dr!i na !ivotu (Post 1 i 2; Ps 104). Biblija, Post 3,1-24, slikovito nam pripovijeda o grijehu prvih ljudi. Izbjegavati doslovno tuma)enje i shva&anje Biblije. C.2.2C.2.2C.2.2C.2.2 U"ENIK PREPOZNAJE RAZLI"ITOST, JEDNAKOST I POVEZANOST SVIH LJUDI, OTKRIVA VRIJEDNOST PRIJATELJSTVA, POVJERENJA I PO$TOVANJA PREMA DRUGIMA

TE PREPOZNAJE CRKVU KAO MJESTO SUSRETA, ZAJEDNI$TVA I RADOSTI.

! Prepoznaje da je svaki )ovjek poseban i vrijedan (Post 1,27; Mt 6,16–34).

! Otkriva da su ljudi jedni drugima potrebni i opisuje kako mo!emo u %koli i kod ku&e pomagati drugima.

! Prepoznaje da je ljep%e i bolje !ivjeti kad se ljudi uzajamno po%tuju i poma!u te obja%njava da svatko pridonosi izgradnji zajedni%tva u razrednoj zajednici, %koli i Crkvi.

! Poznaje obilje!ja dobra prijateljstva, navodi i opisuje zna)ajke prijateljstva (povjerenje, po%tovanje, prihva&anje, dobrohotnost, zajedni%tvo).

! Prepoznaje va!nost pravila pona%anja u !ivotu pojedinca i zajednice (prihva&anje, po%tovanje, razumijevanje, pomaganje, opra%tanje).

! Prepoznaje da su ljudi jedni drugima potrebni i navodi kako mo!emo u %koli i kod ku&e pomagati jedni drugima.

! Prepoznaje da je ljep%e i bolje !ivjeti kad se ljudi uzajamno po%tuju i poma!u, prepoznaje da svatko pridonosi izgradnji zajedni%tva u razrednoj zajednici, %koli i Crkvi.

! Opisuje obilje!ja dobra prijateljstva, navodi zna)ajke prijateljstva. ! Opisuje Crkvu kao mjesto susreta, zajedni%tva i radosti.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Izbor biblijskih tekstova: Isus nas poziva da rastemo u me'usobnome po%tovanju (Mk 4, 35-41); izgra'ivati stav razumijevanja, po%tovanja i pomaganja (usp. Ps 133, 1). Teme zajedni%tva, prijateljstva, suradnje i razli)itosti u knji!evnosti – Zdravo Marija, D. Domjani&; U Nazaretu, S. Lagerlöf.


‒25

C.2.3C.2.3C.2.3C.2.3 U"ENIK PREPOZNAJE I SVOJIM RIJE"IMA

OPISUJE VA(NOST PRAVILA PONA$ANJA TE

NAVODI ZLATNO PRAVILO.

! Navodi neka pravila pona%anja i opisuje ih svojim rije)ima.

! Navodi zlatno pravilo i daje primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Navodi zlatno pravilo i opisuje primjere pona%anja prema njemu. ! Navodi neka pravila pona%anja, opisuje ih svojim rije)ima i daje primjer

svojim pona%anjem.


DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD

Na kraju 2. godine u)enja i pou)avanja: RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

D.2.1D.2.1D.2.1D.2.1 U"ENIK OPISUJE (IVOT ISUSOVIH U"ENIKA I

SLJEDBENIKA.

! S pomo&u biblijskih tekstova opisuje !ivot prvih kr%&ana i njihovo zajedni%tvo (prema Dj 2,42-47 i 1 Kor 12,12.14-27).

! Opisuje kako su apostoli propovijedali i osnivali nove zajednice.

! Opisuje !ivot kr%&ana danas. ! Opisuje kako su kr%&ani me'usobno

povezani (npr. misijski krajevi).

! Prepoznaje, imenuje i opisuje osnovna obilje!ja prve Crkve. ! Prepoznaje i opisuje osnovne pojmove o Crkvi kao zajednici vjernika. ! Opisuje zajednicu kr%&ana - vjernika.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U)enik upoznaje biblijske tekstove: Dj 2,42-47 i 1 Kor 12,12.14-27 (prilago'ene u)enicima). D.2.2D.2.2D.2.2D.2.2 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE VA(NIJE

BIBLIJSKE I DRUGE KR$*ANSKE MOTIVE I

PORUKE PRISUTNE U KNJI(EVNOSTI I

OSTALIM UMJETNOSTIMA TE HRVATSKIM

OBI"AJIMA.

! Prepoznaje i opisuje biblijske i druge kr%&anske motive i poruke u svome okru!ju prisutne u hrvatskim obi)ajima: navodi znakove i adventske obi)aje koji nas pripremaju za proslavu Isusova ro'enja, navodi bo!i&ne simbole i obi)aje.

! Prepoznaje uskrsne znakove i simbole u svome okru!ju.

! Prepoznaje i opisuje biblijske motive i poruke u svome okru!ju u knji!evnosti, likovnoj umjetnosti, glazbi...

! Imenuje adventske i bo!i&ne simbole/obi)aje i opisuje njihovo zna)enje. ! Prepoznaje i navodi uskrsne znakove i simbole u svome okru!ju. ! Opisuje biblijske motive u svome okru!ju i povezuje s biblijskim tekstovima (likovna

umjetnost, glazba, knji!evnost…).

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U 2. razredu produbiti teme u odnosu na prethodni i pro%iriti novim sadr!ajima. Predla!u se sljede&e teme: bo!i&na zvijezda, tradicionalni obi)aji povezani s blagdanom Sveta tri kralja, osobito tradicionalni obi)aji iz u!ega i %irega okru!ja. Razgovarati o hrvatskim adventskim i bo!i&nim pjesmama i nau)iti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i bo!i&nih pjesama. U ostvarivanju ishoda predla!u se aktivnosti povezane s radom na knji!evnim tekstovima, s tuma)enjem biblijskih motiva u likovnoj umjetnosti (npr. u !upnoj crkvi), s otkrivanjem biblijskih poruka u duhovnim pjesmama.


‒26

"ovjekov odgovor na znakove Bo!je dobrote "ovjekov odgovor na znakove Bo!je dobrote "ovjekov odgovor na znakove Bo!je dobrote "ovjekov odgovor na znakove Bo!je dobrote - u)enici upoznaju Isusov !ivot i prepoznaju njegovo pra%tanje i ljubav te njegovo darivanje svim vjernicima u euharistiji. Primjereno svojoj dobi u)enici razvijaju psihofizi)ke, duhovne i moralne sposobnosti za !ivot u zajednici te na taj na)in odgovaraju na znakove Bo!je dobrote.





RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJU


A.3.1A.3.1A.3.1A.3.1 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE VA(NOST

ZAJEDNICE ZA (IVOT POJEDINCA.

! Uo)ava da svatko !ivi u zajednici i da su ljudi sretni kad do!ivljavaju ljubav i zajedni%tvo.

! Razlikuje razli)ite zajednice (obitelj, razred, %kola, prijatelji, Crkva...).

! Opisuje va!nost zajednice za !ivot pojedinca te va!nost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.

! Prepoznaje va!nost zajednice za !ivot pojedinca te va!nost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.

! Uo)ava da svatko !ivi u zajednici te prepoznaje i obja%njava vezu izme'u zajedni%tva i ljubavi te )ovjekove radosti.

! Samostalno obja%njava va!nost zajednice za !ivot pojedinca te va!nost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.

! Obja%njava, ilustriraju&i primjerima, va!nost zajednice za !ivot pojedinca te va!nost doprinosa svakoga pojedinca zajednici.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Preporu)eni knji!evnoumjetni)ki tekstovi za promi%ljanje o va!nosti zajednice i odgovornosti svakoga pojedinca za zajednicu: M. Lovrak, Vlak u snijegu i Dru%ba Pere Kvr%ice, I. Brli&-Ma!urani&, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica i Rego! (prepri)ati jasnijim jezikom – pojednostavniti). A.3.2A.3.2A.3.2A.3.2 U"ENIK SAMOSTALNO PREPRI"AVA NEKE

VA(NIJE BIBLIJSKE TEKSTOVE, RAZUMIJE I

TUMA"I NJIHOVU PORUKU ZA (IVOT VJERNIKA

- POJEDINCA I ZAJEDNICE.

! Navodi i prepri)ava temeljne evan'eoske odlomke koji govore o Isusu (Isus i Zakej, Isus i gre%nica…).

! Navodi i prepri)ava neke starozavjetne biblijske tekstove (Mojsije…).

! Obja%njava povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom…

! Prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.

! Navodi temeljne evan'eoske odlomke koji govore o Isusu te neke starozavjetne biblijske tekstove.

! Prepri)ava temeljne evan'eoske odlomke koji govore o Isusu te neke starozavjetne biblijske tekstove.

! Prepri)ava temeljne evan'eoske odlomke koji govore o Isusu i neke starozavjetne biblijske tekstove te navodi njihovu povezanost s konkretnim !ivotom.

! Samostalno prepri)ava temeljne evan'eoske odlomke i neke starozavjetne biblijske tekstove i jednostavno tuma)i njihovu


‒27

poruku za !ivot pojedinca i zajednice.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Rije) je o biblijskim tekstovima koji se spominju u drugoj domeni Kr%&anska vjera i !ivot. Karmeli&anka Bonita Kova)i& (Karmel Brezovica) ima izvrsne pri)e na tragu S. Lagerlöf u kojima se spominju takve zgode.


OOOODGOJNODGOJNODGOJNODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 3. godine u)enja i pou)avanja:

RRRRAZRADA ISHODAAZRADA ISHODAAZRADA ISHODAAZRADA ISHODA

RRRRAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJU


B.3.1B.3.1B.3.1B.3.1 U"ENIK UPOZNAJE I DO(IVLJAVA BOGA KAO

DOBROGA OCA KOJI SE BRINE ZA SVOJ NAROD I

SPA$AVA GA, ISKAZUJE MU SVOJU

NAKLONOST, PRA$TANJE I LJUBAV.

! Otkriva i upoznaje u klju)nim doga'ajima biblijske povijesti (Jakov i njegovi sinovi, Mojsije, Pasha, Izlazak, Sinaj) znakove Bo!je naklonosti i brige za svoj narod i svakoga )ovjeka, osobito za siroma%ne i nemo&ne.

! Otkriva u biblijskim tekstovima kako Bog )uva, hrani i vodi ljude kroz ku%nje !ivota i izbavlja ih iz nevolje.

! Navodi biblijske tekstove koji govore o Bo!joj dobroti i brizi za svoj izabrani narod, za svakoga )ovjeka i za sve ljude.

! Prepri)ava biblijske doga'aje koji pripovijedaju o Bogu koji se brine za svoj narod, )uva ga i izbavlja, hrani i vodi kroz ku%nje !ivota.

! Pripovijeda biblijske doga'aje, izdvaja likove i otkriva Boga kao dobroga oca koji se brine za svoj narod.

! Uo)ava slijed i pripovijeda biblijske doga'aje te uo)ava i izdvaja neke razlike i sli)nosti me'u velikim likovima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.3.2B.3.2B.3.2B.3.2 U"ENIK NA TEMELJU BIBLIJSKIH TEKSTOVA

OTKRIVA I OPISUJE KAKO BOG PREKO ISUSA

LJUDIMA NUDI SVOJU LJUBAV, PRA$TANJE I

POMIRENJE TE OTKRIVA ISUSA KOJI SVOJIM

U"ENICAMA DARUJE SEBE SAMA U EUHARISTIJI

I POZIVA IH NA EUHARISTIJSKO ZAJEDNI$TVO, SLAVLJE I ZAHVALNOST.

! Pripovijeda biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu: dobri Otac, Isus i Zakej, Isus i gre%nica...

! Otkriva i opisuje Isusov poziv na pra%tanje i pomirenje (Lk 7,36-50: Isus i gre%nica; Iv 20,19-23: Isus %alje u)enike da opra%taju grijehe...

! Opisuje Posljednju ve)eru na kojoj Isus ustanovljuje euharistiju i Isusov susret s u)enicima na putu u Emaus.

! Navodi biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na pra%tanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju euharistije.

! Prepri)ava neke biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na pra%tanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju euharistije.

! Prepri)ava ve&inu biblijskih pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na pra%tanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju euharistije.

! Prepri)ava i jednostavno tuma)i biblijske pripovijesti koje govore o Bogu kao dobrome Ocu i o Isusovu pozivu na pra%tanje i pomirenje te tekst o ustanovljenju euharistije.



‒28

B.3.3B.3.3B.3.3B.3.3 U"ENIK SHVA*A I OBJA$NJAVA SAKRAMENT

POMIRENJA KAO SUSRET U KOJEMU BOG

DARIVA OPRO$TENJE, A SAKRAMENT EUHARISTIJE KAO ISUSOVO TRAJNO DARIVANJE

ONIMA KOJI VJERUJU.

! Obja%njava klju)ne elemente sakramenta pomirenja (Crkva koja opra%ta grijehe, sve&enik koji odrje%uje, temeljni )in sakramenta pokore, ispovijed kao osobno priznanje grijeha...).

! Obja%njava zna)enje rije)i gre"nik, grijeh, pra"tanje i pomirenje.

! Opisuje savjest kao Bo!ji glas u )ovjeku koji mu govori %to je dobro, a %to je zlo.

! Obja%njava klju)ne )ine sakramenta euharistije te va!nost euharistijskoga zajedni%tva i slavlja (Krist povezuje vjernike sa sobom i me'usobno, Isusova trajna prisutnost me'u ljudima pod prilikama kruha i vina...).

! Navodi i opisuje osnovne dijelove mise.

! Navodi i opisuje klju)ne )ine sakramenta pomirenja i euharistije.

! Opisuje, uz pomo& u)itelja, klju)ne )ine sakramenta pomirenja i euharistije.

! Bez ve&ih pote%ko&a opisuje klju)ne )ine sakramenta pomirenja i euharistije.

! Obja%njava klju)ne )ine sakramenta pomirenja i euharistije i navodi njihovo biblijsko upori%te.





RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJU


C.3.1C.3.1C.3.1C.3.1 U"ENIK OTKRIVA I OBJA$NJAVA DESET

ZAPOVIJEDI KAO ZNAK SAVEZA I PRIJATELJSTVA

IZME#U BOGA I "OVJEKA.

! Prepoznaje zna)enje Bo!jih zapovijedi za izraelski narod, ali i za sve ljude.

! Navodi i obja%njava zapovijedi koje se odnose na Boga, a koje se odnose na )ovjeka.

! Obja%njava na izabranim biblijskim tekstovima da je ljubav temeljni zakon Isusova novoga kraljevstva (Mt 22,34-44 i 5,43-48; Lk 6,37-38, 41-42).

! Prepoznaje i obja%njava Bo!ji poziv da treba voljeti Boga i svojega bli!njeg.

! Poznaje biblijske upute za zajedni)ki !ivot ljudi (Deset zapovijedi, zlatno pravilo, ljubav prema bli!njemu i ljubav prema neprijatelju).

! Prepoznaje i obja%njava pojam saveza kao znak prijateljstva izme'u Boga i )ovjeka i daje primjere razli)itih saveza me'u ljudima.

! Navodi zapovijedi ljubavi te primjere ljubavi prema Bogu i )ovjeku.

! Navodi Deset zapovijedi.

! Uz pomo& u)itelja obja%njava %to zna)i da su zapovijedi znak saveza i prijateljstva izme'u Boga i )ovjeka.

! Samostalno obja%njava %to zna)i da su zapovijedi znak saveza i prijateljstva izme'u Boga i )ovjeka.

! Otkriva i obja%njava, koriste&i se biblijskim tekstovima, Deset zapovijedi kao znak saveza i prijateljstva izme'u Boga i )ovjeka.



‒29

C.3.2C.3.2C.3.2C.3.2 U"ENIK PREPOZNAJE, OPISUJE I NAVODI

PRIMJERE ME#USOBNOGA POMAGANJA, POVJERENJA, OSJETLJIVOSTI I OTVORENOSTI ZA

LJUDE U ZAJEDNICI.

! Obja%njava u)injeno dobro djelo kao primjer Bo!je dobrote (usp. milosrdni Samarijanac, Lk 10,29-37).

! Iz 61,1-3 ili Mt 4,23-25, Mk 7,31-37 i Mk, 46-52. ! Mk 3,7-10 te Mk 6,1-6), Mk 10,46-52, Dj 4,32-35. ! Otkriva i obja%njava da se )ovjeka ne daruje

samo materijalnim darom, nego i rije)ju, lijepim pona%anjem.

! Prepoznaje i navodi dobra djela koja mo!e )initi (pomaganje u obitelji, razredu, susjedstvu).

! Navodi nova pravila pona%anja (ljubav, strpljivost, blagost, prihva&anje svih ljudi, pomo& slabima).

! Navodi primjere me'usobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.

! Uz pomo& u)itelja opisuje primjere me'usobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.

! Opisuje primjere me'usobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici.

! Opisuje primjere me'usobnoga pomaganja, povjerenja, osjetljivosti i otvorenosti za ljude u zajednici i navodi neka biblijska upori%ta za takvo pona%anje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: (ivot u zajedni%tvu i ljubavi mogu& je ako svima )inimo dobro, ako ljubimo i neprijatelje koji nam nanose zlo (Mt 5,43-47). Isusovo zlatno pravilo: „Sve %to !elite da ljudi vama )ine, )inite i vi njima!” (Mt 7,12). Isusov poziv na pra%tanje poput dobroga Oca nebeskog (Mt 6,14). Dobrota i milosr'e va!ni su za pra%tanje (Ef 4,32). Briga za vrijednosti koje se ne mogu kupiti (usp. Mt 6,19-20). Novozavjetni primjeri (tekst o slijepcu Bartimeju) kao dokaz potrebe me'usobnoga povjerenja i ljubavi koja su temelj svakoga zajedni%tva (Mk 10,46-52). C.3.3C.3.3C.3.3C.3.3 U"ENIK OBJA$NJAVA POJMOVE SAVJESTI, GRIJEHA, KAJANJA, POMIRENJA I U STANJU JE

ANALIZIRATI VLASTITO PONA$ANJE.

! Prepoznaje savjest kao Bo!ji glas u )ovjeku koji mu govori %to je dobro, a %to je zlo.

! Obja%njava savjest kao Bo!ji glas u nama koji nas poti)e na kajanje i pomirenje.

! Svojim rije)ima opisuje pojam grijeha i razlikuje grijehe.

! Prepoznaje ulogu savjesti na konkretnim primjerima iz svoga !ivota.

! Analizira i vrednuje posljedice nekih postupaka na konkretnim primjerima.

! Navodi primjere temeljnoga iskustva krivnje i opro%tenja i povezuje ih s vlastitim !ivotom.

! Prepoznaje pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja.

! Uz pomo& u)itelja opisuje pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i povezuje ih s konkretnim iskustvom.

! Svojim rije)ima opisuje pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i obja%njava njihovu povezanost s konkretnim iskustvom.

! Obja%njava pojmove savjesti, grijeha, kajanja, pomirenja i analizira vlastito pona%anje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Novozavjetna prispodoba o kralju i opro%tenju duga (Mt 18,23-37).


‒30

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU



ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA D.3.1D.3.1D.3.1D.3.1 U"ENIK OPISUJE (UPNU ZAJEDNICU, NAVODI

NA"INE AKTIVNOGA SUDJELOVANJA U (UPNOJ

ZAJEDNICI.

! Imenuje i opisuje svoju !upu, !upnu crkvu i njezina za%titnika.

! Opisuje razli)ite slu!be i aktivnosti unutar !upne zajednice.

! Navodi aktivnosti u !upi i na)ine kako se mo!e uklju)iti u !ivot i djelovanje !upne zajednice (ministranti, obiteljske slu!be Bo!je, dje)je skupine, zborovi i sli)no).

! S razumijevanjem obja%njava pravila pona%anja u crkvenome prostoru.

! Prepoznaje i imenuje osnovne elemente unutra%njosti crkve (oltar, prostor za vjernike, za%titnik !upe, razli)ite slu!be…).

! Opisuje osnovne pojmove o Crkvi: !upu kao mjesto susreta, kao zajednicu koja se okuplja na nedjeljnoj misi.

! Navodi osnovne pojmove i podatke o !upnoj zajednici.

! Imenuje !upu, !upnoga za%titnika, navodi neke slu!be unutar !upne zajednice (!upnik, kapelan, redovnici i redovnice…) i !upne aktivnosti.

! Imenuje !upu, !upnoga za%titnika, !upnu crkvu, opisuje neke slu!be unutar !upne zajednice (!upnik, kapelan, redovnici i redovnice…) i !upne aktivnosti.

! Opisuje svoju !upnu zajednicu, navodi na)ine aktivnoga sudjelovanja u !upnoj zajednici.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Posjet !upi, odlazak u !upnu crkvu (crtanje, opisivanje…), susret sa !upnikom, izrada zidnih novina, razredni projekt kojim se uklju)uju u jednu od !upnih aktivnosti, npr. Caritas. D.3.2D.3.2D.3.2D.3.2 U"ENIK PREPOZNAJE VA(NIJE BIBLIJSKE I

DRUGE KR$*ANSKE MOTIVE I PORUKE

PRISUTNE U KNJI(EVNOSTI I OSTALIM

UMJETNOSTIMA TE HRVATSKIM OBI"AJIMA.

! Prepoznaje va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u bo!i&nim narodnim obi)ajima.

! Prepoznaje neke biblijske motive u svojoj !upnoj crkvi.

! Prepoznaje biblijske motive u svome okru!ju (likovna umjetnost, glazba, knji!evnost, obi)aji...).

! Navodi neke bo!i&ne narodne obi)aje i prepoznaje biblijske motive u svome okru!ju (likovna umjetnost, glazba, knji!evnost…).

! Navodi bo!i&ne obi)aje i imenuje biblijske i kr%&anske motive u svome okru!ju (likovna umjetnost, glazba, knji!evnost…).

! Opisuje bo!i&ne obi)aje i imenuje biblijske i kr%&anske motive i poruke u svome okru!ju i opisuje neke od njih (likovna umjetnost, glazba, knji!evnost…).

! Opisuje bo!i&ne obi)aje, biblijske i kr%&anske motive i poruke u svome okru!ju (likovna umjetnost, glazba, knji!evnost…).

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U 3. razredu produbiti teme u odnosu na prethodne i pro%iriti novim sadr!ajima, npr. bo!i&ni narodni obi)aji povezani sa Sv. Nikolom, Sv. Lucijom, Sv. Barbarom… Razgovarati o


‒31

hrvatskim adventskim i bo!i&nim pjesmama i nau)iti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i bo!i&nih pjesama. Razgovarati o pjesmama povezanima s Uskrsom i nau)iti pjevati jednu. D.3.3D.3.3D.3.3D.3.3 U"ENIK PREPOZNAJE POVEZANOST

(IDOVSKOGA BLAGDANA PASHE I USKRSA.

! Upoznaje !idovski blagdan Pashe i uspore'uje ga s Uskrsom.

! Povezuje blagdane Pashu i Uskrs rabe&i glagol prijelaz.

! Imenuje !idovski blagdan Pashe i jednostavno ga opisuje.

! Obja%njava !idovski blagdan Pashe.

! Uspore'uje !idovski blagdan Pashe i Uskrs.

! Uspore'uju&i !idovski blagdan Pashe i Uskrsa, uo)ava njihovu povezanost.



‒32

(ivot kao dar i odgovornost(ivot kao dar i odgovornost(ivot kao dar i odgovornost(ivot kao dar i odgovornost - u)enici upoznaju Boga koji )ovjeku daruje svoje savjete/zapovijedi za sretan !ivot te ga poziva na odgovornost i suradnju u oblikovanju stvorenoga svijeta.


DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 4. godine u)enja i pou)avanja:



4.A.4.A.4.A.4.A.1111 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE

JEDINSTVENOST SVAKOGA "OVJEKA S

NJEGOVIM MOGU*NOSTIMA I OGRANI"ENJIMA

TE NA PRIMJERIMA OBJA$NJAVA

ODGOVORNOST POJEDINCA ZA SEBE, ZA

DRUGE I ZA SVIJET.

! Uvi'a i obja%njava da svatko ima svoje mjesto i svoju zada&u u Bo!jemu stvoriteljskom planu.

! Obja%njava da je )ovjek kao Bo!je stvorenje poseban u odnosu na sva druga stvorenja (Post 1,27).

! Obja%njava )ovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet (Post 2,15), daju&i primjere iz svakodnevnoga !ivota.

! Uvi'a svoje mjesto, svoje sposobnosti i odgovornosti u !ivotu te na primjerima pokazuje kako preuzeti odgovornosti za sebe i za druge.

! Prepoznaje s pomo&u biblijskoga teksta da je )ovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja te navodi )ovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet.

! Opisuje )ovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet te imenuje neke svoje sposobnosti i odgovornosti u !ivotu.

! Jednostavno obja%njava )ovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet daju&i primjere iz svakodnevnoga !ivota te opisuje svoje mjesto i svoje sposobnosti i odgovornosti u !ivotu.

! Obja%njava da je )ovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja te obja%njava )ovjekovu ulogu i odgovornost u odnosu na prirodu i svijet, daju&i primjere iz svakodnevnoga !ivota, te obja%njava svoje mjesto i svoje sposobnosti i odgovornosti u !ivotu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U)enik s pomo&u razli)itih slikovnih materijala upoznaje razli)ite doga'aje i )injenice iz )udesnoga svijeta stvorene prirode i svemira i )ovjekov udio u njegovu otkrivanju i daljnjoj izgradnji. Tuma)iti va!nost )uvanja svega %to nam je Bog darovao. Upoznati pri)e i pripovijesti o postanku svijeta drugih religija i svjetonazora. Izbor tekstova Joze Vrki&a. U)enik mo!e promi%ljati o svojim odgovornostima i zada&ama u razredu, obitelji, me'u prijateljima. Vje!be za ja)anje samopouzdanja, za ja)anje osje&aja osobne vrijednosti. "itanje tekstova: Jr 29,11-14a („Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam…”); Mt 6,25-34 („Ne budite zabrinuti za !ivot svoj…”); Roland Dahl: Charlie i tvornica !okolade.


‒33

A.4.2A.4.2A.4.2A.4.2 U"ENIK PRIPOVIJEDA VA(NIJE STAROZAVJETNE

I NOVOZAVJETNE TEKSTOVE I OBJA$NJAVA

NJIHOVU PORUKU.

! Slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove (Isusov odnos prema slabima...).

! Prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.

! Obja%njava povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom.

! Jednostavno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove i prepoznaje kojemu dijelu pripada pojedini biblijski tekst, Staromu ili Novomu zavjetu.

! Jednostavno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove te prepoznaje povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom.

! Slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove te jednostavno obja%njava povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom.

! Slobodno pripovijeda starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove te obja%njava povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Rije) je o biblijskim tekstovima koji se spominju u drugoj domeni Kr%&anska vjera i !ivot. Na osnovi knji!evnoumjetni)kih tekstova u)enik promi%lja o tome kako djeluje Bo!ja rije): npr. Johanna Spyri, Heidi, odabrane pjesme hrvatskih knji!evnika (R. Kupareo, A. Haramba%i&, I. G. Kova)i&, Z. Balog). A.4.3A.4.3A.4.3A.4.3 U"ENIK UO"AVA I OBJA$NJAVA DA LJUDI

POSTAVLJAJU RELIGIJSKA PITANJA NA

RAZLI"ITE NA"INE TE OBJA$NJAVA VA(NOST

RAZUMIJEVANJA I PO$TOVANJA DRUGIH.

! Prepoznaje i imenuje va!nije religijske znakove i simbole.

! Uo)ava i navodi razli)ite na)ine na koje ljudi tra!e Boga (dive se ljepoti i zagonetnosti svijeta, raduju se !ivotu, boje se nesre&e i neizvjesnosti, tra!e odgovore u raznim religijama…).

! Razumije i obja%njava da mnogi ljudi pripadaju drugim religijama, a neki ne vjeruju.

! Imenuje objavljene religije. ! Izra!ava i opisuje va!nost

me'usobnoga po%tovanja prema onima koji druk)ije vjeruju i onima koji ne vjeruju.

! Prepoznaje va!nije religijske znakove i simbole te razli)ite na)ine na koje ljudi tra!e Boga.

! Izra!ava va!nost me'usobnoga po%tovanja.

! Imenuje va!nije religijske znakove i simbole, razli)ite na)ine na koje ljudi tra!e Boga te imenuje objavljenje religije.

! Razumije i obja%njava da mnogi ljudi pripadaju drugim religijama te izra!ava i opisuje va!nost me'usobnoga po%tovanja.

! Razumije i obja%njava da mnogi ljudi pripadaju drugim religijama te izra!ava i obja%njava va!nost me'usobnoga po%tovanja.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Preporu)ene aktivnosti i sadr!aji: Organizirati susrete s u)enicima iz drugih vjeronau)nih skupina ili s predstavnicima drugih religija. Izraditi posebne i razlikovne znakove objavljenih religija. Upoznati neke pripovijetke i izvje%&a iz muslimanskoga i !idovskoga svijeta vjere. Upoznati zbirke tekstova u kojima je mudrosna knji!evnost (pri)e, basne i sl.) mnogih


‒34

religija i vjerovanja. DOMENA BDOMENA BDOMENA BDOMENA B:::: KR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IVOTVOTVOTVOT




B.4.1B.4.1B.4.1B.4.1 U"ENIK OTKRIVA I OPISUJE TRAGOVE BO(JE

MUDROSTI U PRIRODI I ZNAKOVE BO(JE

OBJAVE TE UO"AVA TEMELJNA OBILJE(JA

"OVJEKA PO KOJIMA SE POKAZUJE I OSTVARUJE

KAO "UDESNO BI*E I BO(JA SLIKA.

! U biblijskim izvje%&ima stvaranja svijeta i )ovjeka otkriva Boga stvoritelja, njegovu mudrost i dobrotu.

! Opisuje po )emu je )ovjek sli)an Bogu (misli, govori, ljubi, odlu)uje, stvara).

! Obja%njava va!nost osje&aja zahvalnosti i zahvalne molitve Bogu za njegovu blizinu i darove )ovjeku.

! Kratko upoznaje, na temelju Apostolskoga vjerovanja, neke osnovne izri)aje kr%&anske vjere u Boga.

! Uspore'uje i prepri)ava neke biblijske doga'aje koji govore o Bogu koji po svojim rije)ima i djelima o)ituje uzvi%enost, svemo&, snagu, veli)inu i ljepotu, napose po )ovjeku koji je njegova slika.

! Razlu)uje i navodi primjere povezanosti, sklada i reda u prirodi koji govore o Bo!joj mudrosti, svemo&i, veli)ini, dobroti i ljepoti.

! Razumje i slikovito opisuje pojmove vjerujem, svemogu$, vidljiv i nevidljiv.

! Razumije da je )ovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja po svome razumu (sposobnosti razmi%ljanja), osje&ajima i slobodnome odlu)ivanju o onome %to &e )initi.

! Shva&a da )ovjek Boga ne mo!e vidjeti svojim ljudskim o)ima te razlikuje, navodi, prosu'uje i opisuje neka Bo!ja svojstva (nevidljiv, svemogu&, mudar, dobar).

! Zna izre&i Apostolsko vjerovanje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.4.2B.4.2B.4.2B.4.2 U"ENIK OPISUJE DOGA#AJE IZ ISUSOVA

(IVOTA KOJI POKAZUJU DA JE ON OBE*ANI I

NAVIJE$TENI SIN BO(JI KOJI DONOSI RADOSNU

VIJEST SPASENJA SVIM LJUDIMA I POZIVA IH NA

VJERU U OCA, SINA I DUHA SVETOGA.

! U propovijedanju Ivana Krstitelja, navje%taju Isusova za)e&a i ro'enja, doga'aja u Jeruzalemskome hramu i kr%tenja na Jordanu upoznaje Isusa kao Mesiju – Spasitelja koji je od Oca do%ao i donio mir i spasenje ljudima (LK 2,8-14).

! Opisuje kako se Isus svojim rije)ima i djelima o)itovao kao Bo!ji Sin, te kako je pozvao svoje u)enike da poput !ene tu'inke (Mt 15,21-28) i u)enika sv. Petra (Petrova ispovijest) vjeruju u njega i njegovu poruku te budu

! Navodi klju)ne biblijske doga'aje koji govore o Isusu kao Sinu Bo!jemu.

! Opisuje klju)ne biblijske doga'aje koji govore o Isusu kao Sinu Bo!jemu.

! Opisuje klju)ne biblijske doga'aje koji govore o Isusu kao Sinu Bo!jemu te bez ve&ih pote%ko&a obja%njava va!nost vjere u Isusa Krista.

! Opisuje klju)ne biblijske doga'aje koji govore o Isusu kao Sinu Bo!jemu, svojim rije)ima obja%njava va!nost vjere u Isusa Krista te obja%njava Kristov poziv ljudima da u njega vjeruju i da !ive kao djeca Bo!ja, kao bra&a i sestre.


‒35

njegovi svjedoci me'u ljudima.

! Obja%njava zna)enje rije)i Emanuel.

! Analizira molitvu An'eo Gospodnji i zna je napamet.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Preporu)ene aktivnosti i sadr!aji: Balog, Z.: Pusa od krampusa (zbirka), pjesma Isus. B.4.3B.4.3B.4.3B.4.3 U"ENIK OTKRIVA I OBJA$NJAVA KORIZMU KAO

DRAGOCJENO VRIJEME SLAVLJENJA BOGA

DJELIMA KR$*ANSKOGA POSTA, MOLITVE I

MILOSR#A, A USKRS KAO SLAVLJE POBJEDE

USKRSNULOGA KRISTA.

! U Isusovoj ku%nji u pustinji i njegovu odnosu prema ljudima upoznaje va!nost kr%&anskoga posta, molitve i djela milosr'a, osobito brige za bolesne, siroma%ne i sve potrebite.

! Upoznaje biblijska izvje%&a Cvjetnice i doga'aja Velikoga tjedna.

! Shva&a i opisuje poruke povezane s pojmovima: korizma, post, djela milosr#a, Cvjetnica, Veliki tjedan, kri%ni put, Uskrs, euharistija, kr"tenje.

! Otkriva vrijednost i snagu liturgijskih slavlja, kr%&anskih pobo!nosti (kri!noga puta), molitve i djela milosr'a u izgradnji i svjedo)enju vjere u Krista uskrsnuloga.

! Navodi i opisuje tjelesna djela milosr'a.

! Poznaje kr%&ansko zna)enje nedjelje.

! Navodi klju)ne elemente korizme te prepri)ava biblijske doga'aje Velikoga tjedna: Kristova posljednja ve)era, muka, smrt i uskrsnu&e.

- Opisuje klju)ne elemente korizme te pripovijeda biblijske doga'aje Velikoga tjedna: Kristova posljednja ve)era, muka, smrt i uskrsnu&e.

! Pripovijeda sredi%nje biblijske doga'aje Kristove muke, smrti i uskrsnu&a i obja%njava zna)enje korizme u pripremi za proslavu Uskrsa te nedjelje kao trajne proslave Uskrsa u vjerni)koj zajednici.

- Pripovijeda sredi%nje biblijske doga'aje Kristove muke, smrti i uskrsnu&a, obja%njava zna)enje korizme te predstavlja razli)ite mogu&nosti svjedo)enja kr%&anskoga !ivota u tim vremenima, od molitve i djela milosr'a do razli)itih pobo!nosti koje prate ta vremena.



‒36

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C: : : : MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD



C.4.1C.4.1C.4.1C.4.1 U"ENIK NABRAJA I OBJA$NJAVA PRVE TRI

BO(JE ZAPOVIJEDI I POVEZUJE IH S

KONKRETNIM (IVOTOM.

! Prepoznaje i obja%njava poruku prvih triju Bo!jih zapovijedi.

! Obja%njava va!nost po%tivanja Bo!jega zakona u !ivotu svakoga )ovjeka i obja%njava da su Bo!je zapovijedi pravila za dobre odnose me'u ljudima.

! Opisuje zna)enje dviju plo)a Zakona.

! Navodi i obja%njava na)ine po%tovanja Boga (molitva, vjera, nada, ljubav).

! Navodi i obja%njava na)ine po%tovanja/nepo%tovanja Bo!jega imena i imena svake osobe (po%tovanje imena = po%tovanje osobe, nepo%tovanje Bo!jega imena - ru!ne rije)i, psovke).

! Obja%njava va!nosti slavljenja Boga u zajednici i va!nost kr%&anskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.

! Nabraja prve tri Bo!je zapovijedi.

! Nabraja prve tri Bo!je zapovijedi i uz pomo& u)itelja obja%njava ih.

! Nabraja i obja%njava prve tri Bo!je zapovijedi.

! Nabraja i obja%njava prve tri Bo!je zapovijedi i obja%njava njihovu va!nost i primjenu u konkretnome !ivotu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: C.4.2C.4.2C.4.2C.4.2 U"ENIK NABRAJA I OBJA$NJAVA BO(JE

ZAPOVIJEDI KOJE SE ODNOSE NA "OVJEKA, NA

ZAJEDNICU TE NA ME#ULJUDSKE ODNOSE U

ZAJEDNICI I POVEZUJE IH S KONKRETNIM

(IVOTOM.

! Nabraja sedam zapovijedi Dekaloga koje se odnose na )ovjeka i na zajednicu.

! Prepoznaje va!nost brige za tjelesni !ivot i zdravlje te zna)enje Bo!je zapovijedi Ne ubij!; pokazuje odgovorno pona%anje za svoje zdravlje i zdravlje drugih (po%tovati tijelo, stavove i !ivot drugih ljudi).

! Nabraja Bo!je zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na me'uljudske odnose u zajednici.

! Nabraja i uz pomo& u)itelja obja%njava Bo!je zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na me'uljudske odnose u zajednici.

! Nabraja i obja%njava Bo!je zapovijedi koje se odnose na zajednicu te me'uljudske odnose u zajednici i povezuje ih s konkretnim !ivotom.

! Nabraja i obja%njava Bo!je zapovijedi koje se odnose na pojedinca, na zajednicu te na me'uljudske odnose u zajednici i obja%njava posljedice po%tovanja odnosno kr%enja zapovijedi u konkretnome !ivotu.


‒37

! Obja%njava kako se mo!e rije)ima i djelima grije%iti protiv pete Bo!je zapovijedi (nepo%tovanje, neprihva&anje, nebriga za druge).

! Otkriva i obja%njava potrebu zahvalnosti roditeljima za dar !ivota i navodi kako se s po%tovanjem ophoditi prema roditeljima i starijim osobama.

! Uo)ava i obja%njava va!nost po%tovanja zapovijedi Ne ukradi! u obitelji, %koli cijeloj zajednici.

! Obja%njava i navodi primjere zavisti, %krtosti i kra'e u poveznici s konkretnim !ivotnim primjerima.

! Obja%njava da je istinitost jedno od temeljnih na)ela zajedni%tva i povezuje s iskustvima istine i la!i.

! Navodi i opisuje postupke koji spre)avaju nasilje i sukobe me'u vr%njacima (strpljivost, razgovor, uva!avanje, opro%tenje).

! Prepoznaje i navodi primjere odgovornoga pona%anja prema stvorenome svijetu (briga za stvoreni svijet) - korelacija s Prirodom i dru%tvom.

! Uo)ava i obja%njava posljedice kr%enja pravila/zapovijedi u svakodnevnome !ivotu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Me'usobno po%tovanje u obitelji (Sir 8,6: 3,12-13; 23, 22); „Po%tuj oca i majku!” – moje mjesto i odgovornost u obitelji. Tri sita (pripovijest iz Sokratova !ivota).


‒38

C.4.3C.4.3C.4.3C.4.3 U"ENIK PREPOZNAJE I OBJA$NJAVA NEKE

VA(NIJE MORALNE ZAPOVIJEDI (IDOVSTVA I

ISLAMA I OTKRIVA SLI"NOSTI I RAZLIKE S

KR$*ANSKIM ZAPOVIJEDIMA.

! Upoznaje neke moralne zapovijedi judaizma (Mitsvot) i uo)ava sli)nosti i razlike s kr%&anskim zapovijedima.

! Upoznaje moralne zapovijedi islama (Ilmu-l-ahlak; Edab) i uo)ava sli)nosti i razlike s kr%&anskim zapovijedima.

- Navodi neke va!nije moralne zapovijedi !idovstva i islama.

! Opisuje neke va!nije moralne zapovijedi !idovstva i islama.

! Obja%njava neke va!nije moralne zapovijedi !idovstva i islama te ih uspore'uje s nekim kr%&anskim moralnim zapovijedima.

! Analizira i tuma)i neke moralne zapovijedi !idovstva i islama te ih uspore'uje s nekim kr%&anskim moralnim zapovijedima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Otkriva ljepotu stvorenoga svijeta kao Bo!je )udesno djelo: sve %to je Bog stvorio, bilo je dobro (Post 1,1-2,4).

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME I ME I ME I ME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJME#URELIGIJSKOME DIJALOGUALOGUALOGUALOGU ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD



D.4.1D.4.1D.4.1D.4.1 U"ENIK PREPOZNAJE DJELOVANJE DUHA

SVETOGA U VA(NIJIM DOGA#AJIMA U

POVIJESTI CRKVE I U CRKVI DANAS (ULOGA I

ODGOVORNOST SVIH "LANOVA CRKVENE

ZAJEDNICE I EKUMENSKO DJELOVANJE).

! Prepri)ava biblijske izvje%taje koji govore o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi: o silasku Duha Svetoga nad apostole (Dj 2,2-4); o )udesnome oslobo'enju apostola iz tamnice (prema Dj 5,12-42); o zajedni%tvu prve kr%&anske zajednice (Dj 4,32-35); o propovijedanju apostola Petra i %irenju Radosne vijesti (prema Dj 2,32-41).

! Imenuje slu!be u Crkvi i daje primjer va!nosti i uloge svakoga )lana crkvene zajednice.

! Navodi ulogu biskupije i osnovne podatke o svojoj biskupiji, prepoznaje !upu dijelom biskupije.

! Prepoznaje da danas postoje razli)ite kr%&anske Crkve i opisuje %to je ekumenski stav i ekumensko djelovanje na primjeru odnosa prema pripadnicima drugih kr%&anskih zajednica u svojoj okolini.

! Prepri)ava biblijske tekstove o prvoj Crkvi, prepoznaje postojanje razli)itih kr%&anskih crkava i va!nost ekumenizma.

! Slobodno pripovijeda biblijske tekstove o prvoj Crkvi, opisuje postojanje razli)itih kr%&anskih crkava i va!nost ekumenizma.

! Obja%njava postojanje razli)itih kr%&anskih Crkava i obja%njava %to je ekumenizam i ekumensko djelovanje i daje primjer ekumenskoga djelovanja.

! Navodi neke kr%&anske crkve i obja%njava ekumenizam na primjeru odnosa prema pripadnicima drugih kr%&anskih zajednica u svojoj okolini (razredu, %koli, gradu).


‒39

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Upoznati biblijske tekstove: Dj 2,2-4; Dj 5,12-42 (prilago'eno); Dj 4,32-35; Dj 2,32-41 (prilago'eno). Prepoznati va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u umjetni)kim djelima. D.4.2D.4.2D.4.2D.4.2 U"ENIK PREPOZNAJE VA(NIJE BIBLIJSKE I

DRUGE KR$*ANSKE MOTIVE I PORUKE

PRISUTNE U KNJI(EVNOSTI I OSTALIM

UMJETNOSTIMA I VA(NIJE IZRI"AJE KR$*ANSKE

UMJETNOSTI PRISUTNE U U(EMU I $IREMU

OKRU(JU.

! Zapa!a, prepoznaje i opisuje kr%&anske motive i utjecaj u knji!evnosti, likovnoj umjetnosti, arhitekturi, obi)ajima i tradiciji svog grada / !upe, svoje biskupije / nadbiskupije.

! Prepoznaje doprinos Crkve graditeljstvu, arhitekturi, razvoju znanosti i umjetnosti u znamenitostima na nacionalnoj razini.

! Zapa!a i prepoznaje biblijske motive u svome okru!enju te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.

! Prepoznaje i navodi biblijske motive u svome okru!enju te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.

! Navodi biblijske motive u svome okru!enju i opisuje neke od njih te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.

! Opisuje biblijske motive u svome okru!enju te na temelju nekih konkretnih primjera prepoznaje doprinos Crkve razvoju kulture.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Preporu)ene aktivnosti i sadr!aji: U 4. razredu produbiti teme u odnosu na prethodne i pro%iriti novim sadr!ajima, npr. legenda o sv. Nikoli. Razgovarati o hrvatskim adventskim i bo!i&nim pjesmama i nau)iti pjevati jednu od hrvatskih adventskih i bo!i&nih pjesama. Upoznati se s posebnostima sakralne arhitekture za razliku od drugih gra'evina na primjeru svoje !upne crkve. Upoznati se s katedralom svoje biskupije na na)in koji je u skladu s mogu&nostima u)enika i %kole (npr. putem interneta, organizirati posjet sjedi%tu biskupije…). Potaknuti u)enike da zapa!aju umjetni)ka djela (slike, kipove, vitraje), prepoznaju motive koje prikazuju, iznose svoja zapa!anja… Prema mogu&nostima upoznati se s va!no%&u glagoljice i najva!nijim spomenicima (Ba%&anska plo)a). Prepoznati va!nije biblijske i druge kr%&anske motive i poruke prisutne u duhovnim pjesmama.


‒40

D.4.3D.4.3D.4.3D.4.3 U"ENIK PREPOZNAJE UTJECAJ SVJETSKIH

RELIGIJA U SUVREMENOME DRU$TVU (U

ARHITEKTURI, KNJI(EVNOSTI, GLAZBI, FILMOVIMA…).

! Prepoznaje i opisuje posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u u!oj i %iroj okolici.

! Nabraja i s razumijevanjem opisuje zajedni)ke i razli)ite elemente crkvenih prostora i !ivota u zajednici.

! Prepoznaje utjecaje razli)itih religija u imenima osoba.

! Prepoznaje utjecaje razli)itih religija u filmovima, animiranim filmovima, glazbi…

! Prepoznaje da postoji utjecaj svjetskih religija u sredini/sadr!ajima s kojima se susre&e i prepoznaje te utjecaje s pomo&u reprodukcija, fotografija, citata, primjera....

! Prepoznaje posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u u!oj i %iroj okolici, uo)ava razlike u crkvenome prostoru te uo)ava primjere u kojima se prepoznaje utjecaj svjetskih religija u razli)itim podru)jima !ivota.

! Prepoznaje i opisuje neke posebnosti sakralne arhitekture drugih vjerskih zajednica u u!oj i %iroj okolici, uo)ava i opisuje razlike u crkvenome prostoru te navodi primjere u kojima se prepoznaje utjecaj svjetskih religija u razli)itim podru)jima !ivota.

! Samostalno prepoznaje i pronalazi nove primjere utjecaja svjetskih religija u suvremenome dru%tvu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Vjerou)itelj polazi od konkretnih primjera s kojima se u)enik susre&e, npr. ako u u!oj i %iroj okolici postoji vjerska gra'evina druge vjerske zajednice, poti)e u)enike na zapa!anje posebnosti, simbola… Potrebno je razgovarati s u)enicima primje&uju li utjecaje religija u animiranim i igranim filmovima, imenima osoba, glazbi…


‒41

"ovjek"ovjek"ovjek"ovjek ---- religiozno bi&e religiozno bi&e religiozno bi&e religiozno bi&e – u)enici otkrivanju prisutnost razli)itih Bo!jih tragova u !ivotu )ovjeka te polaze&i od Isusovih rije)i i djela, uo)avaju va!nost i univerzalnost vrednota Bo!jega kraljevstva. Pozitivne primjere pona%anja primjenjuju u svakodnevnim situacijama.





ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

A.5.1A.5.1A.5.1A.5.1 U"ENIK OBJA$NJAVA VA(NOST ZAJEDNI$TVA

TE PRIHVA*ANJA SEBE I DRUGIH U NJIHOVOJ

OSOBNOSTI.

! Prepoznaje i tuma)i kako su neke stvari u svijetu slo!ene i kako razli)iti ljudi razli)ito gledaju na njih.

! Otkriva i opisuje razli)itost me'u ljudima te obja%njava va!nost prihva&anja razli)itosti te razvijanja odnosa po%tovanja i povjerenja.

! Prepoznaje i opisuje jedinstvenost svakoga )ovjeka s njegovim mogu&nostima i ograni)enjima.

! Obja%njava va!nost vjere i povjerenja u me'uljudskim odnosima i u odnosima prema Bogu.Izri)e usmeno, pisano, slikom, pjesmom biblijske primjere Bo!jega prihva&anja svakoga )ovjeka (npr. korelacija s Hrvatskim jezikom: u)enici pi%u haiku, )inkvinu, kratko izvje%&e, subjektivan/objektivan opis i sl.).

! Otkriva i opisuje razli)itost me'u ljudima, isti)e va!nost prihva&anja razli)itosti i razvijanja odnosa po%tovanja i povjerenja te izgradnje zajedni%tva.

! Otkriva i opisuje razli)itost me'u ljudima, obja%njava va!nost prihva&anja razli)itosti i razvijanja odnosa po%tovanja i povjerenja te izgradnje zajedni%tva.

! Otkriva i opisuje razli)itost me'u ljudima, obja%njava na temelju konkretnih primjera va!nost prihva&anja razli)itosti i razvijanja odnosa po%tovanja i povjerenja u izgradnji zajedni%tva.

! Otkriva i opisuje razli)itost me'u ljudima, analizira i tuma)i na temelju konkretnih primjera va!nost prihva&anja razli)itosti i razvijanja odnosa po%tovanja i povjerenja te izgradnje zajedni%tva.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Izbor mudrosnih tekstova iz svetih knjiga. U)enik analizira i tuma)i zlatno pravilo: „Sve %to o)ekujete da ljudi )ine vama, )inite i vi njima!” Igra u!ivljavanja u perspektivu drugoga radi boljega razumijevanja tu'ega razmi%ljanja i pona%anja. Tito Bilopavlovi&, Pauna".


‒42

A.5.2A.5.2A.5.2A.5.2 U"ENIK "ITA BIBLIJSKE TEKSTOVE

PREPOZNAJU*I BIBLIJSKE KNJIGE, SLIKOVIT

BIBLIJSKI GOVOR I TEMELJNE BIBLIJSKE

PORUKE.

! Obja%njava da je Biblija temeljni izvor kr%&anske vjere, ali i knjiga vjere !idovske religije.

! Imenuje osnovne dijelove Biblije. ! Navodi temeljne sadr!aje Staroga i

Novoga zavjeta. ! Obja%njava va!nost biblijskih

sadr!aja za !ivot )ovjeka. ! Prepoznaje biblijske kratice i s

pomo&u njih pronalazi odre'ena mjesta u Bibliji.

! Obja%njava da o Bogu govorimo u slikama, ali da one ne mogu potpuno izraziti stvarnost Boga.

! Prepoznaje osnovne dijelove Biblije, temeljne sadr!aje Staroga i Novoga zavjeta i biblijske kratice evan'elja.

! Prepoznaje osnovne dijelove Biblije, temeljne sadr!aje Staroga i Novoga zavjeta, biblijske kratice evan'elja, Djela apostolskih i nekih poslanica i s pomo&u njih pronalazi ih u Bibliji.

! Navodi neke slike koje rabimo govore&i o Bogu.

! Prepoznaje biblijske kratice ve&ine novozavjetnih knjiga i s pomo&u njih pronalazi ih u Bibliji te jednostavno obja%njava va!nost biblijskih sadr!aja za !ivot )ovjeka.

! Navodi i jednostavno tuma)i neke slike koje rabimo govore&i o Bogu.

! Prepoznaje biblijske kratice novozavjetnih te nekih starozavjetnih knjiga i s pomo&u njih pronalazi ih u Bibliji.

! Obja%njava, navode&i primjere, va!nost biblijskih sadr!aja za !ivot )ovjeka.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Predod!be i slike Boga: razlika izme'u doslovnoga i prenesenoga govora. U)enici navode primjere realnoga i slikovitoga govora i obja%njavaju razliku. Navode primjere slikovitoga govora u knji!evnosti (npr. „Tu!no je danas nebo, tu!no kao raspuklo zvono” (M. Krle!a). Upoznavanje i tuma)enje slikovitoga govora u Bibliji („(edna mi je du%a Boga, Boga !ivoga; o kada &u do&i i lice Bo!je gledati” (Ps 42,3); slikovit govor o stvaranju svijeta u %est dana i sl. Tu se otvara prostor za razli)ite pismene, usmene i likovne vje!be koje se mogu provesti na temelju odabranih tekstova. A.5.3A.5.3A.5.3A.5.3 U"ENIK OTKRIVA I TUMA"I VI$ESTRUKU

PRISUTNOST BO(JIH TRAGOVA U POVIJESTI I U

DRUGIM RELIGIJAMA, RAZLIKUJE GLAVNA

OBILJE(JA MONOTEISTI"KIH RELIGIJA TE

OBJA$NJAVA VA(NOST RAZUMIJEVANJA I

PO$TOVANJA DRUGIH LJUDI I NJIHOVIH

(IVOTNIH VRIJEDNOSTI.

! Prepoznaje i obja%njava da su pitanja sastavni dio !ivota te obja%njava kako vjera mo!e dati odgovore na mnoga pitanja.

! Obja%njava svoje mjesto i ulogu u bli!emu i %iremu okru!enju i svoje religiozne vrijednosti.

! Propituje, navodi i tuma)i neke tragove Bo!je prisutnosti u povijesti i u drugim religijama.

! Prepoznaje i opisuje glavna obilje!ja monoteisti)kih religija.

! Navodi i ukratko opisuje svete tekstove velikih religija (Tora, Kuran).

! Imenuje temeljne znakove i simbole

! Prepoznaje prisutnost religioznosti u !ivotu )ovjeka, prepoznaje glavna obilje!ja monoteisti)kih religija te navodi va!nost dijaloga i po%tovanja drugih ljudi za su!ivot.

- Opisuje prisutnost religioznosti u !ivotu )ovjeka, imenuje glavna obilje!ja monoteisti)kih religija te obja%njava va!nost dijaloga i po%tovanja drugih ljudi za su!ivot.

- Tuma)i prisutnost religioznosti u !ivotu )ovjeka, opisuje glavna obilje!ja monoteisti)kih religija te tuma)i va!nost dijaloga i po%tovanja drugih ljudi za su!ivot.

- Analizira i tuma)i prisutnost religioznosti u !ivotu )ovjeka, opisuje glavna obilje!ja monoteisti)kih religija te na konkretnim primjerima tuma)i va!nost dijaloga i po%tovanja drugih ljudi za su!ivot.


‒43

monoteisti)kih religija. ! Prepoznaje prisutnost tih obilje!ja,

znakova i simbola u bli!oj i daljoj okolini te obja%njava njihovo zna)enje.

! Obja%njava zna)enje rije)i po"tovanje, dijalog i diskriminacija.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Prona&i tekstove iz svetih knjiga u kojima se spominju isti likovi u razli)itim zgodama kako bi se uvidjela sli)nost i razli)itost (osobito je primjerena apokrifna knji!evnost ili usmene predaje). Knji!evnoumjetni)ki tekstovi o dijalogu. "itanje tekstova iz Tore i Kurana. Uspore'ivanje s Biblijom.



RAZRADA RAZRADA RAZRADA RAZRADA ISHODAISHODAISHODAISHODA RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI


B.5.1B.5.1B.5.1B.5.1 U"ENIK U KR$*ANSKOJ PONUDI BIBLIJSKE

POVIJESTI I EVAN#ELJA OTKRIVA BOGA KAO

PRIJATELJA, OSLOBODITELJA I SPASITELJA KOJI

POKAZUJE PUT I DAJE "OVJEKU POTREBNU

SNAGU ZA SU"ELJAVANJE S RAZLI"ITIM

(IVOTNIM SITUACIJAMA I IZAZOVIMA

! Upoznaje velike likove biblijske povijesti: Abrahama, Jakova, Samuela, Davida, Salomona, sv. Petra, sv. Pavla.

! Pripovijeda o Bo!jemu pozivu, iskustvu i ku%nji vjere starozavjetnih likova i opisuje znakove Bo!je naklonosti, skrbi, prijateljstva, pra%tanja i izbavljenja prema )ovjeku.

! Opisuje biblijske pojmove: praotac vjere, patrijarsi, sudci, obe$anja, pomazanje.

! Pripovijeda o !ivotu i djelovanju sv. Petra kao apostolskoga prvaka i sv. Pavla kao najve&ega navjestitelja evan'elja.

! Otkriva Boga koji se u doga'ajima i u susretima s velikim biblijskim likovima o)ituje kao )ovjekov prijatelj koji svoj blagoslov i obe&anja daje onima koji u njega vjeruju i u njega se pouzdaju, pa i onda kad su slabi i gre%ni.

! Navodi velike likove biblijske povijesti i predstavlja klju)ne biblijske doga'aje povezane s njima.

! Navodi velike likove biblijske povijesti, opisuje klju)ne biblijske doga'aje povezane s njima i pronalazi povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom pojedinca i zajednice.

! Tuma)i velike likove biblijske povijesti i klju)ne biblijske doga'aje povezane s njima, obja%njavaju&i povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom pojedinca i zajednice.

! Analizira i tuma)i velike likove biblijske povijesti i klju)ne biblijske doga'aje povezane s njima, vrednuju&i povezanost i zna)enje biblijskih poruka s konkretnim !ivotom pojedinca i zajednice.


‒44

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Animirani film Josip, kralj snova, 2000. B.5.2B.5.2B.5.2B.5.2 U"ENIK U ISUSOVIM RIJE"IMA I DJELIMA, A

OSOBITO U NJEGOVU NAVJE$TAJU BO(JEGA

KRALJEVSTVA PREPOZNAJE ZNAKOVE BO(JE

LJUBAVI I NAKLONOSTI PREMA "OVJEKU TE

ZNAKOVE ISPUNJENJA BO(JIH OBE*ANJA.

! U evan'eljima otkriva i spoznaje da je u Isusu Kristu, u njegovu ro'enju, navje%taju Bo!jega kraljevstva i njegovu djelu, nastupilo kona)no oslobo'enje i spasenje za svakoga )ovjeka (GS, 10; NA, 1-2, KKC, 545), osobito za siroma%ne i ugro!ene te potrebite istine, pravde, ljubavi i mira (Ivan Pavao II., Veritatis splendor, 8).

! Pripovijeda novozavjetne doga'aje koji prikazuju Krista u susretu sa svojim suvremenicima, sa siromasima, bolesnima, gre%nima i opisuje ih kao znakove Bo!je naklonosti i ljubavi prema ljudima.

! Navodi temeljne istine kr%&anske vjere koje se odnose na Isusa Krista kao otkupitelja i spasitelja svih ljudi.

! Razumije i obja%njava Kristovu osobu i poslanje kao temelj kr%&anske vjere i navje%taja Bo!jega kraljevstva.

! Opisuje Isusov poziv na vjeru i svetost !ivota, odnosno na svjedo)enje znakova Bo!jega kraljevstva.

! Navodi i predstavlja biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Bo!jemu kraljevstvu.

! Obja%njava biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Bo!jemu kraljevstvu te prepoznaje va!nost te poruke za konkretan !ivot.

! Tuma)i biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Bo!jemu kraljevstvu te raspravlja o va!nosti te poruke za konkretan !ivot.

! Razumije zna)enje i tuma)i biblijske tekstove koji prikazuju Isusa Krista i njegovu poruku o Bo!jemu kraljevstvu te argumentirano raspravlja o va!nost te poruke za konkretan !ivot.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.5.B.5.B.5.B.5.3333 U"ENIK NAVODI I OBJA$NJAVA OSNOVNE

OBLIKE, VRIJEME I NA"INE KR$*ANSKE

MOLITVE U POVEZNICI S TIJEKOM I JAKIM

VREMENIMA LITURGIJSKE (CRKVENE) GODINE.

! Tuma)i va!nost molitve (O)ena%), ritam vremena, razli)ite oblike i na)ine molitve tijekom liturgijske (crkvene) godine.

! Navodi i opisuje sredi%nja slavlja liturgijske godine: Bo!i&, Uskrs, Kristovo uza%a%&e, Duhove.

! Navodi i analizira osnovnu podjelu liturgijske (crkvene) godine i obja%njava razlike me'u velikim blagdanima.

! Imenuje osnovne oblike, na)ine i vrijeme kr%&anske molitve, liturgijska vremena i sredi%nja slavlja liturgijske godine.

! Obja%njava temeljno zna)enje i va!nost molitve u !ivotu vjernika i obrazla!e potrebu molitve.

! Opisuje i tuma)i razli)ita vremena liturgijske godine i najva!nije blagdane.

! Tuma)i zna)enje nekih molitvenih na)ina, oblika i gesta te tuma)i osnovno zna)enje molitve O)ena%a.

! Uspore'uje

- Raspravlja o va!nosti molitve u !ivotu ljudi (vjernika) i zna svojim rije)ima izre&i razli)ite vrste molitve. - Uspore'uje i obja%njava, u poveznici s novozavjetnim


‒45

! Tuma)i razliku i opreku izme'u istinske molitve Bogu od molitve povezane s praznovjerjem.

razli)ita vremena liturgijske godine i navodi neka njihova obilje!ja s obzirom na svetkovine i vjerske pobo!nosti u tim vremenima.

doga'ajima, sredi%nje blagdane liturgijske (crkvene) godine.



‒46

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL MORAL MORAL MORAL I ODGOVORNA SLOBODAI ODGOVORNA SLOBODAI ODGOVORNA SLOBODAI ODGOVORNA SLOBODA

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD



C.5.1C.5.1C.5.1C.5.1 U"ENIK OBJA$NJAVA I VREDNUJE VREDNOTE

BO(JEGA KRALJEVSTVA ZA OSTVARENJE MIRA, PRAVDE I LJUBAVI TE PRIMJENJUJE

KONKRETNE GESTE BRIGE PREMA ONIMA KOJI

SU POTREBITI POMO*I, POLAZE*I OD ISUSOVA

ODNOSA PREMA "OVJEKU.

! Na primjeru evan'eoskih tekstova obja%njava Isusovu ljubav i prihva&enje svakoga )ovjeka (Mt 22,34-44 i 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42; Lk 7,36-50; Lk 5,12-16; Mk 10,46-52).

! Navodi utjecaj Isusova !ivota na razvoj povijesti (dostojanstvo svake ljudske osobe, sloboda…).

! Daje primjere kako se treba pona%ati prema drugima potaknut Isusovim primjerom.

! Navodi i primjenjuje konkretne geste i postupke prema onima koji su u razli)itim potrebama.

! Navodi i obja%njava vrednote kraljevstva Bo!jega kao ostvarenje mira i ljubavi me'u ljudima (Lk 6,27-36; Mt 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42).

! Na konkretnim primjerima analizira i tuma)i dvije zapovijedi ljubavi.

! Uz pomo& u)itelja obja%njava vrednote Bo!jega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome !ivotu te navodi konkretne geste brige prema svima onima koji su potrebiti pomo&i, polaze&i od Isusova odnosa.

! Obja%njava vrednote Bo!jega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome !ivotu te uz pomo& u)itelja primjenjuje konkretne geste brige prema onima koji su potrebiti pomo&i u svojoj blizini, polaze&i od Isusova odnosa prema )ovjeku.

! Analizira i tuma)i potrebu i mogu&nost !ivljenja vrednote Bo!jega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome !ivotu.

! Raspravlja i vrednuje potrebu i mogu&nost !ivljenja vrednota Bo!jega kraljevstva za ostvarenje mira, pravde i ljubavi u suvremenome !ivotu.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Prijedlog biblijskih tekstova: Lk 5,27-32: Ne treba zdravima lije)nika; Lk 5,17-26: prihva&a i ozdravlja uzetoga; Lk 6,12-16: prihva&a i Judu, svoga izdajicu, i $imuna zvanog Revnitelj (zelot, domoljubni terorist) i Mateja carinika (suradnika okupatora) i $imuna Petra, koji &e ga zatajiti, a svi se razbje!ati (Mk 26,56); Lk 7,36-50: prihva&a !enu gre%nicu; Mk 7,24-30: prihva&a strankinju i ozdravlja joj k&er Mt 8,5-13: prihva&a rimskoga )asnika (okupator); Lk 19,1-10: Zakej – prihva&a carinika; Lk 23: prihva&a dobroga razbojnika. Projektna nastava: u)enik pronalazi primjere gdje ljudi trebaju pomo& i poma!e osobama koje su u potrebi (starije osobe, bolesnici, pomo& u)enicima u u)enju…) - vje!banje evan'eoskih vrijednosti.


‒47

C.5.2C.5.2C.5.2C.5.2 U"ENIK AKTIVNO SUDJELUJE U OBLIKOVANJU

RAZREDNIH PRAVILA PREDLA(U*I PRAVILA ZA

KVALITETNE ME#ULJUDSKE ODNOSE U

RAZREDU I $KOLI, UO"AVA POSLJEDICE

PRIDR(AVANJA I NEPRIDR(AVANJA PRAVILA

(UVA(AVANJE, SLU$ANJE, POMAGANJE, PO$TOVANJE, PRIHVA*ANJE, ODGOVORNOST, ISTINOLJUBIVOST).

! Obja%njava i aktivno predla!e nekoliko va!nijih pravila za pona%anje u razredu i %koli (uva!avanje, slu%anje, pomaganje, po%tovanje, prihva&anje, odgovornost, istinoljubivost).

! Navodi i obja%njava posljedice kr%enja pravila za pojedinca i cijelu zajednicu.

! Pokazuje na primjerima kako se mo!e za sebe i za druge preuzeti odgovornost.

! Prepoznaje i svojim rije)ima opisuje va!nost vjere i povjerenja u me'uljudskim odnosima i odnosu prema Bogu.

! Obja%njava pravila pona%anja u razredu i %koli, obja%njava posljedice kr%enja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima pokazuje kako se mo!e za sebe i druge preuzeti odgovornost.

! Tuma)i pravila pona%anja u razredu i %koli, obja%njava posljedice kr%enja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima tuma)i kako se mo!e za sebe i druge preuzeti odgovornost.

! Analizira i tuma)i pravila pona%anja u razredu i %koli, obrazla!e posljedice kr%enja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima tuma)i kako se mo!e za sebe i druge preuzeti odgovornost.

! Raspravlja i vrednuje pravila pona%anja u razredu i %koli, argumentirano obrazla!e posljedice kr%enja tih pravila za pojedinca i cijelu zajednicu te na primjerima tuma)i kako se mo!e za sebe i druge preuzeti odgovornost.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: C.5.3C.5.3C.5.3C.5.3 U"ENIK NAVODI I USPORE#UJE GLAVNA

MORALNA NA"ELA MONOTEISTI"KIH RELIGIJA.

! Prepoznaje i uspore'uje neka va!nija moralna na)ela monoteisti)kih religija !idovstva i islama s kr%&anskim moralnim na)elima.

! Prepoznaje univerzalnost moralnih na)ela.

! Upoznaje moralna na)ela hinduizma - moralno pona%anje odre'uje oblik novog !ivota (Zapisi o moralu).

Upoznaje moralna na)ela budizma -)etiri plemenite istine i osmerostruki put spasenja.

! Navodi glavna moralna na)ela monoteisti)kih religija te navodi sli)nosti i razlike s kr%&anskim moralnim na)elima

! Opisuje glavna moralna na)ela monoteisti)kih religija te opisuje sli)nosti i razlike s kr%&anskim moralnim na)elima.

! Obja%njava glavna moralna na)ela monoteisti)kih religija te opisuje sli)nosti i razlike s kr%&anskim moralnim na)elima.

! Tuma)i glavna moralna na)ela monoteisti)kih religija te tuma)i sli)nosti i razlike s kr%&anskim moralnim na)elima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Tra!enje i tuma)enje nekih iskustava (ne)pridr!avanja pravila dobroga pona%anja. Prijedlozi tekstova: Zdravo Marija, D. Domjani&; U Nazaretu, S. Lagerlöf.


‒48

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU




D.5.1D.5.1D.5.1D.5.1 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE ULOGU NEKIH

VA(NIJIH OSOBA ZA (IVOT CRKVE.

! Obja%njava naziv, poslanje i poziv apostola u Isusovo doba kao:

! one koji su prihvatili Isusov poziv (Mk 1,16-19)

! dvanaestoricu kao po)etak novoga Bo!jeg naroda (Mk 3,13)

! one koji su koji su pozvani prenositi Radosnu vijest (Mt 28, 18-20) (Mt 4,18-22; Mt 9,9 i Iv 1,43-46).

! Opisuje va!nost i ulogu sv. Petra za Crkvu i va!nost sv. Pavla za %irenje kr%&anstva na temelju biblijskih tekstova: Mt 16,15-19 (Petar Stijena); Mk 14,66-72 (Petrovo zatajenje); Iv 21,15-19 (Petrovo prvenstvo); Dj 22,17-21 (Pavlovo poslanje).

! Nabraja osnovne podatke o !ivotima nekih hrvatskih svetaca i bla!enika i prepoznaje prisutnost temeljnih vrednota kraljevstva Bo!jega u njihovim !ivotima.

! Imenuje va!nije crkve/sveti%ta posve&ene hrvatskim svetcima/bla!enicima.

! Ispravno vrednuje va!nost njihova !ivotnog primjera za nas danas.

! Imenuje neke va!nije osobe za !ivot Crkve (sv. Pavao, sv. Petar, hrvatski svetci).

! Opisuje va!nije elemente iz !ivota apostola, !ivota prve kr%&anske zajednice te !ivota hrvatskih svetaca.

! Opisuje va!nije elemente iz !ivota apostola, !ivota prve kr%&anske zajednice te !ivota hrvatskih svetaca i tuma)i njihov doprinos !ivotu Crkve.

! Obja%njava va!nije elemente iz !ivota apostola, !ivota prve kr%&anske zajednice te !ivota hrvatskih svetaca i tuma)i njihov doprinos !ivotu Crkve.


‒49

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Upoznati biblijske tekstove: Mk 1,16-19 (prva )etiri u)enika); Mk 3,13 (Isus poziva i izabire dvanaestoricu); Mt 10,2-4; Lk 8,1-3 (!ene u slu!bi Isusovoj); Dj 2, 42-47 (Bijahu postojani u nauku apostolskom…); Mt 16,15-19 (Petar - Stijena); Mk 14,66-72 (Petrovo zatajenje); Iv 21,15-19 (Petrovo prvenstvo); Dj 22,17-21 (Pavlovo poslanje). Na%i imendani - molitva i zahvalnost svetcima )ije ime nosimo i onima koji se slave u na%emu kraju (upoznavanje pojedinih svetaca i povezivanje s vlastitim imenom). D.5.2D.5.2D.5.2D.5.2 U"ENIK PREPOZNAJE VA(NIJE IZRI"AJE

KR$*ANSKE UMJETNOSTI PRISUTNE U U(OJ I

$IROJ OKOLINI I OPISUJE KAKO JE KR$*ANSKA

VJERA TUMA"ENA I KOMUNICIRANA TIJEKOM

POVIJESTI I DANAS.

! Prepoznaje i opisuje biblijske likove i doga'aje na reprodukcijama umjetni)kih djela.

! Interpretira kr%&anske/duhovne poruke i do!ivljaje koje otkriva u umjetni)kome djelu.

! Navodi imena nekih hrvatskih i svjetskih umjetnika koji su prikazivali biblijske motive (Michelangelo, Rembrandt, I. Lackovi& Croata, Ivan Me%trovi&…).

! Navodi najva!nije motive i primjere ranokr%&anske umjetnosti

Preporu!eni sadr%aji: ! Navodi neke biblijske osobe i

doga'aje koji se prikazuju u filmskoj umjetnosti.

! Navodi biblijske motive i glazbenike koji su bili nadahnuti Biblijom.

! Pokazuje zanimanje za sadr!aje, sudjeluje u raspravi, pokazuje po%tovanje prema umjetnosti.

! Prepoznaje neke biblijske likove/doga'aje na reprodukcijama najpoznatijih umjetni)kih djela i kr%&anske /duhovne poruke (uz pomo& vjerou)itelja).

! Jednostavno opisuje neke biblijske likove/doga'aje na reprodukcijama najpoznatijih umjetni)kih djela i prepoznaje kr%&anske/duhovne poruke.

! Opisuje biblijske likove/doga'aje na primjerima reprodukcija umjetni)kih djela i prepoznaje i navodi kr%&anske/duhovne poruke.

! Tuma)i biblijske likove/doga'aje na reprodukcijama umjetni)kih djela i prepoznaje kr%&anske/duhovne poruke i do!ivljaje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti u)enike da promotre umjetni)ka djela, prepoznaju motive koje prikazuju, prepoznaju poruke i do!ivljaje koje umjetnik !eli prenijeti koriste&i se elementima likovnoga jezika. D.5.3D.5.3D.5.3D.5.3 U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE UTJECAJ

SVJETSKIH RELIGIJA U SUVREMENOME

DRU$TVU (U UMJETNOSTI, KNJI(EVNOSTI, GLAZBI, FILMOVIMA…).

! Opisuje najpoznatije gra'evine i skulpture povezane s religijom drevnih Egip&ana (piramide, hramovi, sfinga).

! Prepoznaje temeljne karakteristike staroegipatskoga slikarstva na prikazima

! Prepoznaje da postoji utjecaj svjetskih religija u sredini/sadr!ajima s kojima se susre&e i prepoznaje primjere u kojima se prepoznaje utjecaj svjetskih religija.

! Navodi poznate primjere u kojima se o)ituje utjecaj svjetskih religija i navodi kojim

! Opisuje neke poznate primjere u kojima se o)ituje utjecaj svjetskih religija i navodi kojim religijama

! Samostalno prepoznaje i pronalazi nove primjere utjecaja svjetskih religija u suvremenome dru%tvu.


‒50

bo!anstava. ! U suvremenim imenima

prepoznaje utjecaj imena starogr)kih i starorimskih bogova.

! Prepoznaje temeljne karakteristike islamske umjetnosti na primjeru unutra%njosti d!amije (ornamentalnost i stilizirano arapsko pismo).

! Izra!ava po%tovanje prema drugim religijama.

religijama pripadaju neki od njih.

pripadaju.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Vjerou)itelj polazi od konkretnih primjera s kojima se u)enik susre&e (u svojoj sredini, putem medija…), a primjereni su njegovoj dobi. Preporu)eni sadr!aji: prepoznaje utjecaje budizma u suvremenome dru%tvu (prikaz Bude, simboli…).


‒51

(ivot u slobodi i odgovornosti(ivot u slobodi i odgovornosti(ivot u slobodi i odgovornosti(ivot u slobodi i odgovornosti - u)enici upoznaju Boga koji se u povijesti o)ituje kao osloboditelj )ovjeka, prihva&aju vrijednosti slobode, istine, pravde, mira i ljubavi te se u svakodnevnim situacijama nastoje pona%ati u skladu s navedenim vrijednostima.


DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 6. godine u)enja i

pou)avanja:


RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI


A.6.1A.6.1A.6.1A.6.1 U"ENIK PROMI$LJA I ISPRAVNO TUMA"I

ULOGU VJERE U (IVLJENJU VRIJEDNOSTI, OSOBITO VRIJEDNOSTI SLOBODE, ODGOVORNOSTI I MIRA.

! Uo)ava i obja%njava povezanost grijeha i neslobode.

! Navodi i tuma)i suvremene situacije ropstva i neslobode (siroma%tvo, osamljenost, droga, suvremeni idoli…).

! Ispravno vrednuje vlastitu odgovornost u promicanju slobode i mira.

! Obja%njava povezanost slobode i ljubavi.

! Obrazla!e ulogu vjere/religije za ispravno vrednovanje i prakticiranje tih vrijednosti.

! Obja%njava, na temelju biblijskih tekstova, Bo!ji poziv iz ropstva u slobodu.

! Prepoznaje povezanost grijeha i neslobode, slobode i ljubavi te utjecaj vjere na !ivljenje vrijednosti slobode, odgovornosti i mira.

! Opisuje povezanost grijeha i neslobode, slobode i ljubavi te obja%njava utjecaj vjere na !ivljenje vrijednosti slobode, odgovornosti i mira.

! Obja%njava povezanost grijeha i neslobode, slobode i ljubavi te obrazla!e ulogu vjere za ispravno vrednovanje i prakticiranje tih vrijednosti.

! Ispravno vrednuje vlastitu odgovornost u promicanju slobode i mira.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Predlo!eni tekstovi za obradu pitanja kr%&anske odgovornosti za postojanje situacija nepravde, neslobode i osamljenosti: Gaudium et spes, Centesimus annus. A.6.2A.6.2A.6.2A.6.2 U"ENIK POZNAJE NASTANAK I

STRUKTURU NOVOGA ZAVJETA, IZRAVNO

"ITA BIBLIJSKE TEKSTOVE, PREPOZNAJE

KNJI(EVNU VRSTU I JEZIK TE OBJA$NJAVA

TEMELJNU PORUKU.

! Navodi i opisuje nastanak i temeljne dijelove Novoga zavjeta: )etiri evan'elja, Djela apostolska, poslanice i Otkrivenje.

! Navodi i obja%njava temeljne knji!evne vrste u Bibliji.

! Obja%njava povezanost knji!evne vrste i poruke teksta.

! Obja%njava tekstove, temeljne sadr!aje i likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih

! Navodi, slu!e&i se Biblijom, osnovne knjige NZ-a, temeljne sadr!aje i likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova te se uz pomo& u)itelja slu!i Biblijom (pronalazi tekstove).

! Samostalno navodi osnovne knjige NZ-a te vrijeme nastanka, jezik i pismo; ukratko predstavlja tekstove, temeljne sadr!aje i

! Opisuje, uz pomo& nastavnika, nastanak knjiga NZ-a, jednostavno obja%njava povezanost knji!evne vrste i poruke teksta.

! Samostalno opisuje nastanak i temeljne dijelove NZ-a: )etiri evan'elja, Djela apostolska, poslanice i Otkrivenje; obja%njava povezanost knji!evne vrste i poruke teksta;


‒52

tekstova. ! Slu!i se Biblijom i pronalazi

tekstove.

likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova; samostalno se slu!i Biblijom.

jednostavno obja%njava tekstove, temeljne sadr!aje i likove biblijskih starozavjetnih i novozavjetnih tekstova.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Anto Garda%, Miron u "kripcu; Filip, dje!ak bez imena; I. Ku%an, La%e", Melita; Doma$a zada$a; August $enoa, Povjestice (prepri)ano i prilago'eno); Dubravko Horvati&, Juna!ina Mijat Tomi$; Frances Hodgson Burnett: Mali lord.

DOMENA BDOMENA BDOMENA BDOMENA B:::: KR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IVOTVOTVOTVOT ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 6. godine u)enja i

pou)avanja:




B.6.1B.6.1B.6.1B.6.1 U"ENIK TUMA"I GLAVNA OBILJE(JA

KR$*ANSKE VJERE U BOGA KOJI "OVJEKU

O"ITUJE SVOJE IME, S NJIM SKLAPA

SAVEZ PRIJATELJSTVA, POKAZUJE PUT

IZLASKA IZ ROPSTVA GRIJEHA, KRIVNJE I

PATNJE I VODI GA DO PRAVE I POTPUNE

SLOBODE.

! Otkriva Boga koji u Starome zavjetu okuplja, osloba'a i spa%ava svoj izabrani narod, izbavlja ga iz ropstva (Izlazak – Mojsije) i vodi kroz ku%nje !ivota (pustinja – Mana – Sinajski savez) u obe&anu zemlju i slobodu.

! Tuma)i klju)ne rije)i: Izlazak, Pasha, mana, Jahve, Sinajski savez, grijeh, krivnja, Deset zapovijedi, sloboda.

! Na temelju izabranih starozavjetnih pripovijesti tuma)i glavne poruke koje govore o Bo!joj brizi za )ovjeka, obe&anjima, izbavljenju, opra%tanju krivnje te putu i darovima slobode.

! Pripovijeda velike doga'aje biblijske povijesti i opisuje glavne likove (protagoniste) tih pripovijesti.

! Uspore'uje i tuma)i osnovno zna)enje rije)i Izlazak, Pasha, mana, pustinja, Jahve, Sinajski savez, grijeh, krivnja, Deset zapovijedi, obe$ana zemlja, sloboda.

! Izdvaja i predstavlja, na temelju izabranih starozavjetnih pripovijesti, glavne poruke koje govore o Bo!joj brizi za )ovjeka, obe&anjima, izbavljenju,

! Obja%njava po )emu Deset zapovijedi pokazuju put i vode ljude do pravde i istinske slobode, bilo da govore o odnosu )ovjeka prema Bogu bilo prema drugim ljudima.

! Tuma)i glavna obilje!ja kr%&anske vjere u Boga koji )ovjeku pokazuje put izlaska iz ropstva grijeha, krivnje i patnje i vodi ga do prave i potpune slobode.


‒53

opra%tanju krivnje te putu i darovima slobode.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Animirani film Princ od Egipta, 1998. B.6.2B.6.2B.6.2B.6.2 U"ENIK ANALIZIRA I TUMA"I DOGA#AJE, ISKUSTVA I ZNAKOVE IZ

SVAKODNEVNOGA (IVOTA KOJI GOVORE

O RAZLI"ITIM OBLICIMA ROPSTVA, ZLA I

GRIJEHA TE U ISUSU KRISTU OTKRIVA

OSLOBODITELJA KOJI RIJE"IMA I DJELIMA

POKAZUJE ISTINSKI PUT SLOBODE I

SPASENJA.

! U raznim oblicima i iskustvima vanjskoga i unutarnjega ropstva, zla i grijeha, otkriva )e!nju za slobodom (GS, 17…).

! U Isusovu Govoru na gori i njegovu susretu s ljudima, u njegovim )udesnim rije)ima i djelima analizira poruke i vrijednosti koje vode do istinske i pune slobode.

! Uspore'uje Isusa i Mojsija i obja%njava sli)nosti i razlike izme'u Staroga i Novoga zavjeta.

! U Isusovu primjeru slu!enja na Posljednjoj ve)eri, u muci, smrti i uskrsnu&u prepoznaje kr%&anski put slu!enja i ljubavi koja osloba'a (kratki referentni tekstovi iz KKC-a; Ivan Pavao II., Redemptoris missio).

! Izdvaja i prepri)ava biblijske tekstove koji svjedo)e o Isusu Kristu koji rije)ima i djelima pokazuje put slobode i spasenja.

! Prepoznaje doga'aje, iskustva i znakove iz svakodnevnoga !ivota koji govore o razli)itim oblicima zla i grijeha te analiziraju&i Isusove rije)i i djela, u njima prepoznaje put slobode i spasenja.

! Tuma)i doga'aje, iskustva i znakove iz svakodnevnoga !ivota koji govore o razli)itim oblicima zla i grijeha te analiziraju&i i tuma)e&i Isusove rije)i i djela, u njima prepoznaje put slobode i spasenja.

! Raspravlja o porukama Isusova Govora na gori, uspore'uje ih sa !ivotom ljudi u dana%njemu svijetu te iznosi prijedloge za rje%avanje zla i patnje u tome svijetu.

! Tuma)i za%to je Isus jedini spasitelj svih ljudi.



‒54

B.6.3B.6.3B.6.3B.6.3 U"ENIK TUMA"I CRKVU KAO ZAJEDNICU

BO(JEGA NARODA S RAZLI"ITIM

POSLANJEM, SLU(BAMA I

ODGOVORNOSTIMA TE OBJA$NJAVA

POSEBNOST SAKRAMENATA KR$*ANSKE

INICIJACIJE I SVETOGA REDA.

! U Bo!joj rije)i, sakramentima i !ivotu Crkve otkriva njezino bo!ansko i ljudsko poslanje, razli)ite darove i slu!be te Marijino posebno mjesto u Crkvi.

! Analizira i tuma)i obilje!ja, znakove i zna)enje sakramenata inicijacije i svetoga reda.

! Obja%njava poslanje, mjesto i slu!enje pape, biskupa i sve&enika, redovnika i vjernika laika u Crkvi.

! Opisuje neke vlastitosti Crkve kao naroda Bo!jega i zajednice vjernika s razli)itim poslanjem i slu!bama.

! Opisuje sakramente kr%&anske inicijacije i svetoga reda.

! Obja%njava neke vlastitosti Crkve kao naroda Bo!jega i zajednice vjernika s razli)itim poslanjem i slu!bama.

! Opisuje sakramente kr%&anske inicijacije i svetoga reda te opisuje njihovo zna)enje u !ivotu i zajednici vjernika.

! Tuma)i neke vlastitosti Crkve kao naroda Bo!jega i zajednice vjernika s razli)itim poslanjem i slu!bama.

! Tuma)i sakramente kr%&anske inicijacije i svetoga reda te obja%njava njihovo zna)enje u !ivotu i zajednici vjernika.

! Analizira i tuma)i neke vlastitosti Crkve kao naroda Bo!jega i zajednice vjernika s razli)itim poslanjem i slu!bama.

! Tuma)i sakramente kr%&anske inicijacije i svetoga reda te obrazla!e njihovo zna)enje u !ivotu i zajednici vjernika.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Uz biblijske sadr!aje obraditi kratke referentne i pobudne tekstove o sakramentima inicijacije, o otajstvu i poslanju Crkve: KKC, SC, LG i GS, Didahe, crkveni oci.

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 6. godine u)enja i

pou)avanja:




C.6.1C.6.1C.6.1C.6.1 U"ENIK NA PRIMJERIMA BIBLIJSKIH

TEKSTOVA ANALIZIRA PRIMJERE

ROPSTVA I SLOBODE I POVEZUJE IH SA

SUVREMENIM SITUACIJAMA ROPSTVA I

SLOBODE.

! Obja%njava i analizira biblijske tekstove i otkriva kako je Bog uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s )ovjekom (Ps 146,79; Ps 86,5; Ps 147,36; Ps 103,11-12; Lk 6,37-38; Mih 7,18-19; 1 Iv 4,16).

! Uo)ava i obja%njava originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema )ovjeku (Lk 12,22-34; Mt 5,21-24; Mk 7,20-23; Gaudium et spes, br. 17).

! Navodi i analizira situacije u

! Prepoznaje situacije u kojima su vidljive suvremene situacije ropstva te prepoznaje sli)nosti s primjerima ropstva o kojima se govori u biblijskim tekstovima.

! Analizira situacije u kojima su vidljive suvremene situacije ropstva te tuma)i sli)nosti s primjerima ropstva o kojima se govori u biblijskim

! Analizira i tuma)i situacije u kojima su vidljive suvremene situacije ropstva te obja%njava sli)nosti s primjerima ropstva o kojima se govori u

! Kriti)ki promi%lja o situacijama u kojima su vidljive dana%nje situacije ropstva te argumentirano razla!e sli)nosti s primjerima ropstva o kojima se govori u biblijskim tekstovima.

! Kriti)ki vrednuje originalnost


‒55

kojima je vidljivo da )ovjek sebi i danas stvara idole koji vode u ropstvo (materijalizam, zabava, u!itak, konformizam, ovisnosti...).

! Povezuje i tuma)i poruku Isusovih bla!enstava s )ovjekovom )e!njom za sre&om.

! Razvija osje&aj i primjenjuje konkretne geste brige prema svima onima koji su potrebiti pomo&i.

tekstovima. ! Uo)ava

originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema )ovjeku.

biblijskim tekstovima.

! Analizira i tuma)i originalnost Isusove poruke i njegova odnosa prema )ovjeku.

Isusove poruke i njegova odnosa prema )ovjeku.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Sloboda duhovna: - od oholosti: (Lk 18,9-14) farizej i carinik - od bogatstva: (Lk 8,36) „Ta %to koristi )ovjeku ste&i sav svijet, a !ivotu svojemu nauditi?“ - od mi%ljenja drugih: (Post 6) Noa gradi korablju na suhom - od materijalnih o)ekivanja: (Fil 4,12-13) „Znam i oskudijevati, znam i obilovati! Na sve sam i na sva%ta navikao: i sit biti i gladovati, i obilovati i oskudijevati.“ (13) „Sve mogu u Onome koji me ja)a!“ - od sebe samoga: (Mt 6,10) „Budi volja tvoja!“ - od sebe samoga: (Mt 26,29) „O)e moj! Ako je mogu&e, neka me mimoi'e ova )a%a. Ali ne kako ja ho&u, nego kako ho&e% ti." - za slu!enje: (Iv 13,1-17) Isus pere noge u)enicima. Analizirati suvremenu ponudu i idole koji vode u neslobodu, izabirati istinske vrednote nadahnute pravim uzorima kr%&anskoga !ivota. C.6.2C.6.2C.6.2C.6.2 U"ENIK ANALIZIRA, RASPRAVLJA I

VREDNUJE VRIJEDNOSTI SLOBODE, LJUBAVI I ODGOVORNOSTI ZA

IZGRADNJU OSOBE I ZAJEDNICE, UO"AVA

I TUMA"I ISUSOVU PONUDU SLOBODE I

LJUBAVI.

! Prepoznaje, obja%njava i raspravlja o povezanosti ljubavi, odgovornosti i slobode te da prava i potpuna sloboda izvire iz ljubavi prema Bogu i bli!njemu.

! Obja%njava Isusov poziv na izgradnju pravednijega i boljega svijeta.

! Prepoznaje potrebe ljudi oko sebe i navodi primjere odgovornoga pona%anja u izgradnji pravednijega svijeta (zauzimanje za pravdu, istinu, mir, dobro, milosr'e, solidarnost, dostojanstvo osobe…).

! Analizira va!nost slobode, ljubavi i odgovornosti u !ivotu pojedinca i zajednice te prepoznaje te teme u Isusovu govoru i !ivotu.

! Obja%njava va!nost slobode, ljubavi i odgovornosti u !ivotu pojedinca i zajednice te obja%njava na koji su na)in te teme prisutne u Isusovu govoru i !ivotu.

! Analizira i raspravlja vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti za izgradnju osobe i zajednice, analizira i tuma)i Isusovu ponudu slobode i ljubavi.

! Vrednuje vrijednosti slobode, ljubavi i odgovornosti za izgradnju osobe i zajednice, argumentirano tuma)i i vrednuje Isusovu ponudu slobode i ljubavi.


‒56

! Navodi i obja%njava tjelesna i duhovna djela milosr'a kao primjer kr%&anske odgovornosti te daje primjere konkretnih djela milosr'a koje mo!e provesti u svojoj okolini.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Kr%&anska odgovornost za postojanje situacija nepravde, neslobode i osamljenosti (Gaudium et spes, Centesimus annus; Katekizam Katoli)ke crkve). Grijeh i njegove posljedice (Post 4,2-15 i 11,1-9).- Prekid zajedni%tva, uni%tavanje slobode, mira i dostojanstva. Kako suvremeni )ovjek gleda na slobodu (pjesme, plakati, reklame, film, glazba…). Hvalospjev ljubavi 1 Kor 13,1-13 - obilje!ja kr%&anske ljubavi. C.6.3C.6.3C.6.3C.6.3 U"ENIK ANALIZIRA, RASPRAVLJA I

VREDNUJE VRIJEDNOSTI SLOBODE, LJUBAVI, LJUDSKE ODGOVORNOSTI U

DRUGIM RELIGIJAMA I SVJETONAZORIMA.

! Analizira i raspravlja o odnosu prema )ovjekovoj slobodi tijekom povijesti (sloboda je ozna)avala i prestanak ropstva, i pravo na neograni)enost kretanja, i pravo na slobodu govora, pravo na slobodu mi%ljenja i vlastitoga stava, pravo na !ivljenje od vlastitoga rada; sloboda od i sloboda ”za”.

! Navodi i tuma)i zna)enje slobode u drugim religijama i svjetonazorima.

! Analizira neke svete tekstove drugih religija va!ne za razumijevanje slobode, ljubavi i odgovornosti.

! Uz pomo& u)itelja navodi zna)enje pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima te povezuje s izgradnjom osobe i zajedni%tva.

! Navodi zna)enje pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima te povezuje s izgradnjom osobe i zajedni%tva.

! Tuma)i zna)enje pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima te povezuje s izgradnjom osobe i zajedni%tva.

! Raspravlja o zna)enju pojmova slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima te povezuje s izgradnjom osobe i zajedni%tva.



‒57

DOMENA DDOMENA DDOMENA DDOMENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 6. godine u)enja i

pou)avanja:




D.6.1D.6.1D.6.1D.6.1 U"ENIK OPISUJE POZITIVNE I NEGATIVNE

STRANE CRKVE U SREDNJEMU I NOVOME

VIJEKU I U SUVREMENOME DOBU TE

PREPOZNAJE LJUDSKO I BO(ANSKO LICE

CRKVE U POVIJESNIM DOGA#AJIMA

KAKO BI BOLJE RAZUMIO (IVOT CRKVE I

DRU$TVA DANAS.

! Navodi i opisuje najva!nije uzroke i posljedice velikoga raskola Crkve u XI. stolje&u i reformacije.

! Kriti)ki i objektivno tuma)i pozitivnu i negativnu ulogu Crkve u srednjemu vijeku (prosja)ki redovi, promicanje znanosti i umjetnosti, kri!arski ratovi, inkvizicija, katoli)ka obnova, misijski pokret).

! Otkriva novo lice Crkve ( II. vatikanski koncil).

! Opisuje poslanje biskupa i sve&enika, redovnica i redovnika te vjernika laika u Crkvi.

! Navodi primjere kr%&anskoga djelovanja u dru%tvu.

! Prepoznaje zajedni)ke korijene kr%&anskih crkava i zala!e se za vrijednost ekumenizma.

! Prepoznaje najva!nije doga'aje u !ivotu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te u tome prepoznaje mnoge pozitivne, ali i negativne strane.

! Opisuje najva!nije doga'aje u !ivotu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te u tome prepoznaje mnoge pozitivne, ali i negativne strane.

! Opisuje najva!nije doga'aje u !ivotu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te analizira i tuma)i mnoge pozitivne, ali i negativne strane !ivota Crkve, prepoznaju&i njezino ljudsko i bo!ansko lice.

! Obja%njava zna)enje pojma ekumenizam i pokazuje otvorenost prema ekumenskome razmi%ljanju i djelovanju.

! Opisuje najva!nije doga'aje u !ivotu Crkve u srednjemu i novome vijeku i u suvremenome dobu te vrednuje pozitivne, ali i negativne strane !ivota Crkve, prepoznaju&i njezino ljudsko i bo!ansko lice.



‒58

D.6.2D.6.2D.6.2D.6.2 U"ENIK OPISUJE I OBJA$NJAVA VA(NIJE

BIBLIJSKE I DRUGE KR$*ANSKE MOTIVE I

PORUKE PRISUTNE U KNJI(EVNOSTI I

OSTALIM UMJETNOSTIMA, OSOBITO U

ARHITEKTURI.

! Opisuje mjesta okupljanja prvih kr%&ana.

! Opisuje ranokr%&anske motive, simbole i znakove na mjestima okupljanja prvih kr%&ana.

! Prepoznaje, nabraja i uspore'uje osnovna obilje!ja najva!nijih stilova crkvenoga graditeljstva (primjere katedrale odre'ene biskupije ili !upne crkve).

! Navodi unutra%njost crkve (oltar, ambon, svetohrani%te…).

! Povezuje osnovne pojmove s njihovim zna)enjem (katakombe, vrste crkvenih gra'evina, elemente unutra%njosti crkve).

! Navodi naziv jednoga ili dvaju stilova crkvenoga graditeljstva i tuma)i ih na konkretnim primjerima.

! Navodi osnovne elemente crkvene unutra%njosti.

! Imenuje neke stilove crkvenoga graditeljstva, tuma)i ih na konkretnim primjerima, opisuje unutra%njost crkve.

! Imenuje stilove crkvenoga graditeljstva, navodi temeljne karakteristike i prepoznaje na konkretnim primjerima.

! Prepoznaje, nabraja i uspore'uje osnovne karakteristike najva!nijih stilova crkvenoga graditeljstva na konkretnim primjerima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti u)enike da promotre umjetni)ka djela: prepoznaju motive koje prikazuju, iznesu svoja zapa!anja, prepoznaju osnovne elemente likovnoga jezika… Predla!e se izvanu)ioni)ka nastava - posjet crkvi kako bi se upoznala unutra%njost crkve. D.6.3D.6.3D.6.3D.6.3 U"ENIK PREPOZNAJE I OBJA$NJAVA SLI"NOSTI I

RAZLIKE IZME#U KR$*ANSKIH CRKAVA I SVETIH

GRA#EVINA DRUGIH RELIGIJA (SINAGOGE I

D(AMIJE).

! Prepoznaje najva!nije sli)nosti i razlike izme'u kr%&anskih crkava i bogomolja drugih religija (sinagoge i d!amije) u vanjskome izgledu i u unutra%njemu ure'enju.

! Navodi najpoznatije gra'evine drugih svjetskih religija.

! Prepoznaje na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sli)nosti i razlike izme'u kr%&anskih crkava i bogomolja drugih religija.

! Opisuje na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sli)nosti i razlike izme'u kr%&anskih crkava i bogomolja drugih religija.

! Analizira na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sli)nosti i razlike izme'u kr%&anskih crkava i bogomolja drugih religija.

! Analizira i tuma)i na poznatim (analiziranim) primjerima temeljne sli)nosti i razlike izme'u kr%&anskih crkava i bogomolja drugih religija.



‒59

Vjernost Vjernost Vjernost Vjernost SSSSavezuavezuavezuavezu - u)enici propituju pitanja autoriteta, zapovijedi, poslu%nosti i slobode, otkrivaju da je svatko od njih jedinstven i dragocjen, da su upu&eni jedni na druge te da su po%tovanje, prijateljstvo i zajedni%tvo vrline i snaga njihova odrastanja i razvoja. U Isusu Kristu otkrivaju ispunjenje starozavjetnih obe&anja.

7.7.7.7. RAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLE DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK "OVJEK "OVJEK "OVJEK PRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTASMISLA (IVOTASMISLA (IVOTASMISLA (IVOTA



ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA A.7.1A.7.1A.7.1A.7.1 U"ENIK OTKRIVA, TUMA"I I VREDNUJE ULOGU

VJERE/RELIGIJE U IZGRADNJI VLASTITE

OSOBNOSTI TE ULOGU VJERE U RJE$AVANJU

NAPETOSTI I SUKOBA ME#U LJUDIMA I

NARODIMA TE U PROMICANJU MIRA.

! Prepoznaje i obrazla!e da je svaki )ovjek jedinstveno i neponovljivo bi&e.

! Nabraja i kriti)ki tuma)i ono %to poma!e u izgradnji osobnosti i ono %to predstavlja opasnost za tu izgradnju (npr. idoli i ideali u izgradnji osobnosti).

! Kriti)ki obja%njava ulogu vjere/religije u izgradnji vlastite osobnosti.

! Analizira razli)ite uzroke napetosti i konflikata me'u ljudima i me'u narodima.

! Obja%njava mogu&nost rje%avanja napetosti i sukoba s kr%&anskoga motri%ta (ljubav prema Bogu i prema bli!njemu kao mjerilo nadvladavanja sukoba).

! Nabraja ono %to poma!e u izgradnji osobnosti i ono %to predstavlja opasnost za tu izgradnju te prepoznaje povezanost vjere/religije i izgradnje vlastite osobnosti.

! Opisuje ono %to poma!e u izgradnji osobnosti i ono %to predstavlja opasnost za tu izgradnju te tuma)i va!nost vjere/religije za izgradnju vlastite osobnosti i za rje%avanje napetosti i sukoba me'u ljudima i narodima te za promicanje mira.

! Obja%njava ono %to poma!e u izgradnji osobnosti i ono %to predstavlja opasnost za tu izgradnju te obrazla!e va!nost vjere/religije za izgradnju vlastite osobnosti i za rje%avanje napetosti i sukoba me'u ljudima i narodima te za promicanje mira.

! Tuma)i i vrednuje ono %to poma!e u izgradnji osobnosti i ono %to predstavlja opasnost za tu izgradnju te kriti)ki propitkuje va!nost vjere/religije za izgradnju vlastite osobnosti i za rje%avanje napetosti i sukoba me'u ljudima i narodima te za promicanje mira.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U)enik analizira mogu&e razli)ite uzroke napetosti i sukoba (osjetljivost prema naredbama i zabranama, razlike u temperamentima, simpatija-antipatija, ograni)avanje slobode i sl.). Istra!uje i pronalazi mogu&e na)ine kako do&i do rje%enja: u!ivjeti se u situaciju drugoga, slu%ati i razgovarati, biti otvoren za pomirenje (Mt 5,23-24), argumentirano raspravljati, ne reagirati prebrzo i preburno... Deklaracija, Ku$a "korpiona, Kronike iz Narnije, proza Zlatka Krili&a i sl.


‒60

A.7.2A.7.2A.7.2A.7.2 U"ENIK POZNAJE OKRU(JE I PODRIJETLO

NOVOGA ZAVJETA, IZRAVNO "ITA

STAROZAVJETNE I NOVOZAVJETNE TEKSTOVE, PREPOZNAJE KNJI(EVNU VRSTU I SIMBOLI"KI

GOVOR TE OBJA$NJAVA ZNA"ENJE.

! Opisuje okru!je i podrijetlo Novoga zavjeta (Palestina u Isusovo vrijeme, nastanak evan'elja, svjedo)anstva o Kristu u evan'eljima…).

! Odre'uje i obja%njava sredi%nju poruku nekih novozavjetnih biblijskih tekstova.

! Izravno )ita starozavjetne proro)ke tekstove i obja%njava njihovu ulogu i zna)enje u povijesti spasenja.

! U interpretaciji biblijskih tekstova razumije jezik, simboli)ki govor, razaznaje knji!evnu vrstu i njezinu povezanost s porukom teksta.

! Navodi osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, temeljne sadr!aje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke.

! Analizira i tuma)i osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, temeljne sadr!aje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke.

! Tuma)i osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, obrazla!e temeljne sadr!aje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke; analizira zna)enje tekstova.

! Obrazla!e osnovne podatke o Palestini u Isusovo vrijeme, temeljne sadr!aje i likove biblijskih novozavjetnih tekstova te najpoznatije starozavjetne proroke; obja%njava zna)enje tekstova.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: C. S. Lewis, Kronike iz Narnije (izbor iz razli)itih romana); Oscar Wilde, Sretni kraljevi$; Jonathann Swift, Gulliverova putovanja; Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina. Uspore'ivati proro)ke likove: predstaviti lik, opisati religiozno i dru%tveno okru!je te njegovo djelovanje. Sastaviti teksta na temu prepoznavanja la!nih proroka danas - aktualizirati proro)ko djelovanje na temelju suvremenih primjera. A.7.3A.7.3A.7.3A.7.3 U"ENIK DUBLJE UPOZNAJE I RAZUMIJE DRUGE

RELIGIJE (MONOTEISTI"KE I POLITEISTI"KE) I

OBJA$NJAVA SLI"NOSTI I RAZLIKE, A OSOBITO

OPISUJE TEMELJNE ODREDNICE ZAJEDNI"KE

BA$TINE (IDOVSTVA I KR$*ANSTVA.

! Obja%njava temeljne pojmove religija.

! Obja%njava sli)nosti i razlike me'u razli)itim religijama.

! Opisuje temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva (vjera i pobo!nost u !idovstvu, oblici molitve, !idovski blagdani…).

! Argumentirano obja%njava va!nost me'ureligijskoga dijaloga.

! Prepoznaje neke sli)nosti i razlike me'u razli)itim religijama, navodi neke temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva te prepoznaje va!nost me'ureligijskoga dijaloga.

! Uspore'uje neke sli)nosti i razlike me'u razli)itim religijama, analizira i tuma)i neke temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva te obja%njava va!nost me'ureligijskoga dijaloga.

! Analizira i tuma)i neke sli)nosti i razlike me'u razli)itim religijama, obja%njava neke temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva te obrazla!e va!nost me'ureligijskoga dijaloga.

! Kriti)ki vrednuje neke sli)nosti i razlike me'u razli)itim religijama, tuma)i neke temeljne odrednice zajedni)ke ba%tine !idovstva i kr%&anstva te kriti)ki vrednuje va!nost me'ureligijskoga dijaloga.


‒61

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: I. B. Singer, Pri!e za djecu; L. M. Montgommery, Anne od Zelenih zabata. Sastaviti kronologiju najva!nijih doga'aja izraelske povijesti.

DOMENA BDOMENA BDOMENA BDOMENA B:::: KR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IKR$*ANSKA VJERA I (IVOTVOTVOTVOT ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD



B.7.1B.7.1B.7.1B.7.1 U"ENIK OPISUJE OSNOVE PRORO"KE OBJAVE I

TUMA"I POZIV, POSLANJE I ULOGU

STAROZAVJETNIH PROROKA.

! Opisuje Bibliju kao svetu knjigu izraelskoga naroda.

! Analizira i obja%njava neke temeljne izri)aje vjere u jednoga i pravoga Boga u starozavjetnim knjigama, osobito u izabranim tekstovima Petoknji!ja i proro)kim spisima.

! Tuma)i va!nije proro)ke poruke koje govore o vjeri, duhovnome i moralnome !ivotu !idovskoga naroda i njegova odnosa s Bogom.

! Analizira i tuma)i temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga.

! Prepoznaje poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka.

! Opisuje poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka te prepoznaje aktualnost njihove poruke i za dana%njega )ovjeka.

! Analizira i tuma)i poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka te obja%njava aktualnost njihove poruke i za dana%njega )ovjeka.

! Tuma)i poziv, poslanje i ulogu starozavjetnih proroka te kriti)ki vrednuje aktualnost njihove poruke i za dana%njega )ovjeka.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.7.2B.7.2B.7.2B.7.2 U"ENIK OBRAZLA(E KR$*ANSKI ODGOVOR NA

PITANJE SMRTI I (IVOTA NAKON SMRTI.

! Promi%ljaju&i o svakodnevnim )injenicama i iskustvima bolesti, patnje i smrti, analizira i tuma)i ih u svjetlu vjere, odnosno !ivota, smrti i uskrsnu&a Isusa Krista, njegova nauka i vjere Crkve o vje)nome !ivotu (raj, pakao, )istili%te) u svjetlu Kristova ponovnoga dolaska.

! Tuma)i biblijske slike i usporedbe o !ivotu nakon smrti u Novome zavjetu (svadbena gozba: Mt 22,1-14; stanovati kod Boga: Iv 14,1-3; grad Bo!ji; Otk 21,9-22).

! Opisuje kr%&anski odgovor na pitanje smrti i !ivota nakon smrti.

! Obja%njava kr%&anski odgovor na pitanje smrti i !ivota nakon smrti.

! Analizira i tuma)i kr%&anski odgovor na pitanje smrti i !ivota nakon smrti.

! Kriti)ki promi%lja te obrazla!e kr%&anski odgovor na pitanje smrti i !ivota nakon smrti.


‒62

! Ispravno shva&a i tuma)i klju)ne pojmove: raj, pakao, !istili"te, posljednji sud, uskrsnu$e tijela, %ivot vje!ni.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Uz biblijske i druge tekstove obraditi i kratke referentne tekstove iz KKC-a. B.7.3B.7.3B.7.3B.7.3 U"ENIK KRITI"KI PROMI$LJA O GRIJEHU I

NJEGOVIM POSLJEDICAMA TE O VA(NOSTI

SAKRAMENTA POMIRENJA I PRA$TANJA U

(IVOTU POJEDINCA I U (IVOTU CRKVE; PROMI$LJA O SAKRAMENTU BOLESNI"KOGA

POMAZANJA; OBJA$NJAVA GLAVNE OZNAKE JEDNE, SVETE, KATOLI"KE I APOSTOLSKE CRKVE, OBILJE(JA

NJEZINA JEDINSTVA I EKUMENSKOGA

ZALAGANJA.

! Promi%lja o razli)itim proma%ajima i pogre%kama prema )ovjeku i prema Bogu te vrednuje posljedice tih )inova.

! Obrazla!e da proma%aj i krivnja pripadaju !ivotnoj stvarnosti.

! Analizira i tuma)i kako Isus susre&e ljude koji su optere&eni grijehom (Isus i gre%nica: Lk 7,36-50; Isus i preljubnica: Iv 8,1-11; milosrdni otac: Lk 15,11-32).

- Promi%lja o opro%tenju kao temeljnome kr%&anskom iskustvu. ! Analizira i obja%njava

sakrament pomirenja u svjetlu biblijskih tekstova o zlu, grijehu i krivnji, posebno u svjetlu Bo!jega pra%tanja i )ovjekova pomirenja s Bogom.

! Promatra i analizira glavne oznake jedne, svete, katoli)ke i apostolske Crkve, s naglaskom na ostvarenje njezina poslanja u svijetu, potom izgradnju crkvenoga jedinstva i promi%ljanje granica i mogu&nosti ekumenskoga zajedni%tva.

! Opisuje posljedice grijeha te va!nost sakramenta pomirenja i pra%tanja u !ivotu pojedinca i Crkve; opisuje sakrament bolesni)koga pomazanja.

! Navodi i opisuje zna)enje vlastitosti Crkve: jedna, sveta, katoli)ka i apostolska te Kristov poziv da svi kr%&ani budu jedno srce i jedna du%a, da budu jedno.

! Obja%njava posljedice grijeha te va!nost sakramenta pomirenja i pra%tanja u !ivotu pojedinca i Crkve; obja%njava sakrament bolesni)koga pomazanja.

! Obja%njava zna)enje vlastitosti Crkve: jedna, sveta, katoli)ka i apostolska te Kristov poziv da svi kr%&ani budu jedno srce i jedna du%a, da budu jedno.

! Analizira i tuma)i posljedice grijeha te va!nost sakramenta pomirenja i pra%tanja u !ivotu pojedinca i Crkve; analizira i tuma)i va!nost sakramenta bolesni)koga pomazanja.

! Analizira i tuma)i vlastitosti jedne, svete, katoli)ke i apostolske Crkve.

! Kriti)ki promi%lja te obrazla!e posljedice grijeha te va!nost sakramenta pomirenja i pra%tanja u !ivotu pojedinca i Crkve; vrednuje va!nost sakramenta bolesni)koga pomazanja.

! Kriti)ki prosu'uje na)ine i putove ekumenskoga zajedni%tva me'u razdijeljenim kr%&anima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Uz biblijske, kratki referentni saborski i papinski dokumenti; KKC.


‒63

DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD



C.7.1C.7.1C.7.1C.7.1 U"ENIK ANALIZIRA I VREDNUJE "OVJEKOVO

PONA$ANJE U SVJETLU DESET BO(JIH

ZAPOVIJEDI, OBJA$NJAVA I VREDNUJE

ORIGINALNOST ISUSOVA ODNOSA PREMA

"OVJEKU.

! Obja%njava i analizira Bo!je zapovijedi kao one koje otkrivaju i )uvaju ljudsku slobodu te povezuje odnos Dekaloga i temeljnih ljudskih prava.

! Obja%njava da se zapovijedi temelje na ljubavi prema Bogu i bli!njemu.

! Uo)ava, obja%njava i vrednuje povezanost vrijednosti osobe, ljudskoga dostojanstva i ljudskih prava.

! Prepoznaje i obja%njava pojam kreposti.

! Navodi bogoslovne kreposti i obja%njava njihovu va!nost za )ovjekov odnos prema Bogu.

! Prepoznaje i tuma)i va!nost i vrijednost istine i istinoljubivosti u odnosu prema sebi i drugima, obja%njava da svaki )ovjek ima pravo na priop&avanje istine.

! Uz pomo& u)itelja analizira )ovjekovo pona%anje u svjetlu Deset Bo!jih zapovijedi i obja%njava originalnost Isusova odnosa prema )ovjeku.

! Analizira )ovjekovo pona%anje u svjetlu Deset Bo!jih zapovijedi i obja%njava originalnost Isusova odnosa prema )ovjeku.

! Uz pomo& u)itelja vrednuje )ovjekovo pona%anje u svjetlu Deset Bo!jih zapovijedi i originalnost Isusova odnosa prema )ovjeku.

! Vrednuje )ovjekovo pona%anje u svjetlu Deset Bo!jih zapovijedi i originalnost Isusova odnosa prema )ovjeku.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Deset zapovijedi – Bo!ji Savez s ljudima (Izl 20,1-17). Analiza „Saveza” )ovjeka s Bogom i saveza koje ljudi me'usobno sklapaju: zna)enje, snaga, inicijativa, trajnost, vjernost, svjedo)anstvo, poruka razli)itih saveza (npr. prijateljstvo).


‒64

C.7.2C.7.2C.7.2C.7.2 U"ENIK ANALIZIRA I KRITI"KI PROMI$LJA O

NEKIM SUVREMENIM MORALNIM DVOJBAMA

U SVJETLU DEKALOGA I KR$*ANSKIH

MORALNIH NA"ELA.

! Otkriva, analizira i tuma)i pojave koje dovode u pitanje svetost svakoga ljudskog !ivota.

! Argumentirano tuma)i da je Bog jedini gospodar svakoga ljudskog !ivota od za)e&a do prirodne smrti.

! Analizira i kriti)ki obja%njava naju)estalije povrede ljudskoga !ivota.

! Analizira i daje prijedloge brige za potrebe drugih (prihva&anje, po%tovanje, razumijevanje, pravednost, solidarnost, povjerenje, opra%tanje).

! Prepoznaje va!nost osjetljivosti i brige za potrebe drugih i navodi primjere brige za druge.

! Prepoznaje i opisuje neke suvremene moralne dvojbe u svjetlu Dekaloga i kr%&anskih moralnih na)ela.

! Obja%njava neke suvremene moralne dvojbe u svjetlu Dekaloga i kr%&anskih moralnih na)ela.

! Analizira i tuma)i neke suvremene moralne dvojbe u svjetlu Dekaloga i kr%&anskih moralnih na)ela.

! Kriti)ki promi%lja o nekim suvremenim moralnim dvojbama u svjetlu Dekaloga i kr%&anskih moralnih na)ela.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Suvremene povrede Dekaloga: stvaranje idola, nepravda, siroma%tvo, la!, manipulacija medija, ugro!avanje !ivota, nebriga za okoli%… C.7.3C.7.3C.7.3C.7.3 U"ENIK ANALIZIRA I OBJA$NJAVA POJAM, ULOGU I VA(NOST SAVJESTI U RELIGIJAMA I

SVJETONAZORIMA.

! Obja%njava i tuma)i da svaki )ovjek ima pravo !ivjeti po svojoj savjesti.

! Obja%njava i raspravlja va!nost trajnoga odgoja savjesti kako bi savjest bila ispravno formirana.

! Analizira problemske situacije razlikovanja ispravnih postupaka prema savjesti u religijama i svjetonazorima (nepravda, siroma%tvo, nepo%tovanje ljudske osobe, nebriga za okoli%, ugro!avanje !ivota).

! Uz pomo& u)itelja analizira pojam, ulogu i va!nost savjesti u religijama i svjetonazorima.

! Analizira pojam, ulogu i va!nost savjesti u religijama i svjetonazorima.

! Uz pomo& u)itelja obja%njava pojam, ulogu i va!nost savjesti u religijama i svjetonazorima.

! Obja%njava pojam, ulogu i va!nost savjesti u religijama i svjetonazorima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Stvarati problemska pitanja, prizore, )injenice i doga'aje koji stavljaju na ispit )ovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor (govoriti istinu ili lagati, ogovarati…).


‒65




D.7.1D.7.1D.7.1D.7.1 U"ENIK TUMA"I NASTANAK, TEMELJNA

OBILJE(JA I NAUK KR$*ANSKIH CRKAVA I

ZAJEDNICA TE OBRAZLA(E PRIMJERE

EKUMENIZMA.

! Opisuje posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i navodi %to je zajedni)ko s Katoli)kom crkvom.

! Obja%njava nastanak grkokatolika i prepoznaje mogu&nost jedinstva Crkve u raznolikosti.

! Obja%njava temeljne postavke protestantskoga nauka; imenuje va!nije protestantske crkve.

! Obrazla!e va!nost i potrebu odnosa po%tovanja i uva!avanja drugih kr%&anskih vjeroispovijesti i njihovih pripadnika.

! Obja%njava po)etak i razvoj ekumenskoga pokreta i ekumenizam kao jednu od najva!nijih zada&a Crkve.

! Navodi kako mo!emo promicati jedinstvo kr%&ana u svojoj sredini.

! Izra!ava i zastupa stav po%tovanja prema pripadnicima drugih kr%&anskih crkava.

! Navodi kr%&anske crkve te prepoznaje neka obilje!ja Pravoslavne, Grkokatoli)ke i protestantskih crkava.

! Definira ekumenizam, opisuje kako ga ostvarivati u svojoj sredini te izra!ava stav po%tovanja prema pripadnicima drugih kr%&anskih crkava.

! Opisuje neka obilje!ja Pravoslavne, Grkokatoli)ke i protestantskih crkava.

! Obja%njava potrebu i va!nost ekumenizma te mogu&nosti i pote%ko&e u ostvarivanju ekumenizma.

! Obja%njava neka obilje!ja Pravoslavne, Grkokatoli)ke i protestantskih crkava (nastanak, nauk).

! Analizira i tuma)i mogu&nosti i pote%ko&e u ostvarivanju ekumenizma.

! Analizira i tuma)i sli)nosti i razlike izme'u Rimokatoli)ke i Pravoslavne, Grkokatoli)ke i protestantskih crkava i nauka te kriti)ki vrednuje mogu&nosti i pote%ko&e u ostvarivanju ekumenizma.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Preporu)uje se izvanu)ioni)ka nastava, posjet kr%&anskoj zajednici u svome mjestu. Prepoznati i navesti primjere kr%&anske solidarnosti, po%tovanja i zajedni)kih aktivnosti me'u kr%&anskim konfesijama. D.7.2D.7.2D.7.2D.7.2 U"ENIK OBJA$NJAVA UTJECAJ KR$*ANSTVA NA

HRVATSKO DRU$TVO, NA HRVATSKU

KULTURU, TRADICIJU, UMJETNOST, KNJI(EVNOST, ZNANOST.

! Analizira knji!evnoumjetni)ke tekstove s temom savjesti, vjere, nade, ljubavi, kreposti…

! Analizira umjetni)ka djela. ! Prepoznaje likovni jezik kao

poseban na)in izra!avanja.

- Imenuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj kr%&anstva na hrvatsko dru%tvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, knji!evnost, znanost.

! Opisuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj kr%&anstva na hrvatsko

! Analizira primjere u kojima je vidljiv utjecaj kr%&anstva na hrvatsko

! Tuma)i primjere u kojima je vidljiv utjecaj kr%&anstva na hrvatsko


‒66

! Vrednuje doprinos Crkve razvoju %kolstva, kulture i znanosti.

! Pokazuje zanimanje za sadr!aje, sudjeluje u raspravi, pokazuje po%tovanje prema umjetnosti.

dru%tvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost, knji!evnost, znanost.



Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Tijekom obrade biblijskih tekstova valja potaknuti u)enike na promotranje umjetni)ka djela: prepoznaju motive koje prikazuju, iznose svoja zapa!anja, prepoznaju osnovne elemente likovnoga jezika… D.7.3D.7.3D.7.3D.7.3 U"ENIK OPISUJE I NAVODI PRIMJERE KAKO SU

SVJETSKE RELIGIJE I DRUGE KR$*ANSKE

ZAJEDNICE PRIDONIJELE PROMJENI

HRVATSKOGA I DRUGIH DRU$TAVA.

! Prepoznaje ikone kao poseban vid likovne umjetnosti i navodi osnovne karakteristike.

! Prepoznaje utjecaj i doprinos protestantizma (Martin Luther kao prevoditelj Biblije, uvo'enje narodnoga jezika).

! Prepoznaje sli)nosti i razlike u arhitekturi i unutra%njemu ure'enju kr%&anskih crkava.

! Izra!ava i zastupa stav po%tovanja prema pripadnicima drugih religija i kr%&anskih crkava.

! Imenuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj svjetskih religija i drugih kr%&anskih zajednica na hrvatsko dru%tvo.

! Opisuje primjere u kojima je vidljiv utjecaj svjetskih religija i drugih kr%&anskih zajednica na hrvatsko dru%tvo.

! Analizira primjere u kojima je vidljiv utjecaj svjetskih religija i drugih kr%&anskih zajednica na hrvatsko dru%tvo.

! Tuma)i primjere u kojima je vidljiv utjecaj svjetskih religija i drugih kr%&anskih zajednica na hrvatsko dru%tvo.



‒67

(ivot u Duhu(ivot u Duhu(ivot u Duhu(ivot u Duhu ---- vjera u Trojedinoga Bogavjera u Trojedinoga Bogavjera u Trojedinoga Bogavjera u Trojedinoga Boga - u)enici u svjetlu kr%&anske vjere dublje upoznaju i razumiju sebe i svijet oko sebe te razumiju vrijednost kr%&anske vjere i kr%&anskoga !ivota za !ivot pojedinca i zajednice.

8.8.8.8. RAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLERAZRED OSNOVNE $KOLE DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTABOGA I SMISLA (IVOTA

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI OBRAZOVNI OBRAZOVNI OBRAZOVNI ISHODISHODISHODISHOD Na kraju 8. godine u)enja i pou)avanja:



A.8.1A.8.1A.8.1A.8.1 U"ENIK DUBLJE UPOZNAJE I RAZUMIJE SEBE, SVOJ POZIV, RAZVIJA DUH ZAJEDNI$TVA, PRIJATELJSTVA I LJUBAVI TE SE ODGOVORNO

ODNOSI PREMA VLASTITOJ SPOLNOSTI.

! Analizira iskustva zajedni%tva koja izgra'uju, daju sigurnost i pru!aju osje&aj radosti i dobra.

! Analizira temeljne izazove predadolescencije i mladena%tva (vrijeme prijelaza, izazovi, sukobi, kriza odrastanja, radost prijateljstva, prava ljubav i smisao ljudske spolnosti…).

! Obja%njava spolnost kao Bo!ji dar i zadatak (ljudska spolnost u svjetlu Biblije i Crkve).

! Prepoznaje iskustva koja izgra'uju, daju sigurnost i pru!aju osje&aj radosti i dobra; izra!ava spremnost odgovorno se odnositi prema tim iskustvima.

! Analizira iskustva koja izgra'uju, daju sigurnost i pru!aju osje&aj radosti i dobra.

! Analizira i tuma)i iskustva koja izgra'uju, daju sigurnost i pru!aju osje&aj radosti i dobra.

! Kriti)ki promi%lja i vrednuje iskustva koja izgra'uju, daju sigurnost i pru!aju osje&aj radosti i dobra.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Kriti)ki analizirati tekstove o ljubavi, sukobima, odrastanju i sl. iz )asopisa za mlade. Kriti)ki analizirati „komercijaliziranja” ljudske spolnosti, B. Prosenjak, Divlji konj; Saint Exupery, Mali princ. A.8.2A.8.2A.8.2A.8.2 U"ENIK SE MO(E SLU(ITI BIBLIJOM KAO

POVIJESNO-KULTURNIM DOKUMENTOM, KAO

VJERODOSTOJNIM INTERPRETACIJSKIM

KLJU"EM EGZISTENCIJE I ZNA DA JE ZA CRKVU

BIBLIJA PRIHVA*ENA BO(JA RIJE".

! Samostalno pronalazi tekstove u Bibliji.

! Uo)ava i analizira prisutnost biblijskih motiva u razli)itim podru)jima !ivota.

! Prepoznaje i tuma)i sredi%nje sadr!aje nekih biblijskih tekstova.

! Tuma)i tvrdnju: Biblija je rije! Bo%ja.

! Navodi i tuma)i biblijske tekstove koji nude odgovore na najva!nija egzistencijalna pitanja, te odgovore uspore'uje s odgovorima drugih velikih religija.

! Prepoznaje za%to Bibliju smatramo povijesno-kulturnim dokumentom, vjerodostojnim interpretacijskim klju)em

! Opisuje za%to Bibliju smatramo povijesno-kulturnim dokumentom, vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije i Bo!jom rije)ju.

! Obja%njava za%to Bibliju smatramo povijesno-kulturnim dokumentom, vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije i Bo!jom rije)ju.

! Samostalno tuma)i, uz navo'enje primjera, za%to Bibliju smatramo povijesno-kulturnim dokumentom, vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije i Bo!jom rije)ju.


‒68

! Obja%njava pro!etost suvremene kulture biblijskim motivima i navodi primjere iz knji!evnosti, umjetnosti, arhitekture.

! Imenuje biblijske tekstove koji su nadahnuli temeljna umjetni)ka djela (knji!evna, glazbena, likovna), hrvatska i europska.

egzistencije i Bo!jom rije)ju.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Odabrana knji!evna, likovna, glazbena i filmska djela hrvatskih, poznatih i nepoznatih umjetnika: romani)ki reljefi, renesansne crkve i slike, pu)ke popijevke itd. A.8.3A.8.3A.8.3A.8.3 U"ENIK TUMA"I I VREDNUJE VA(NOST

RELIGIJE U LJUDSKOME (IVOTU TE

ARGUMENTIRANO TUMA"I RAZLI"ITE NA"INE

"OVJEKOVA TRAGANJA ZA BOGOM I RAZLI"ITE

OBLIKE RELIGIOZNOSTI.

! Obja%njava da je )ovjek religiozno bi&e.

! Razlikuje i obja%njava pojmove vjera, religija, religioznost, religiozni pokreti, vjerska ravnodu"nost, ateizam.

! Razlikuje i obja%njava pravu religioznost od krivih oblika religioznosti.

! Razumije i obja%njava na koja pitanja religija daje odgovor.

! Argumentirano iznosi svoje iskustvo o )ovjeku i religiji.

! Tuma)i i vrednuje razli)ite na)ine tra!enja Boga te obja%njava kriva shva&anja Boga te krive oblike tra!enja Boga.

! Opisuje va!nost religije u ljudskome !ivotu te navodi razli)ite na)ine )ovjekova traganja za Bogom i razli)ite oblike religioznosti.

! Obja%njava va!nost religije u ljudskome !ivotu te opisuje razli)ite na)ine )ovjekova traganja za Bogom i razli)ite oblike religioznosti.

! Analizira i tuma)i va!nost religije u ljudskome !ivotu te obja%njava razli)ite na)ine )ovjekova traganja za Bogom i razli)ite oblike religioznosti.

! Vrednuje va!nost religije u ljudskome !ivotu te tuma)i razli)ite na)ine )ovjekova traganja za Bogom i razli)ite oblike religioznosti.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Iznositi i vrednovati statisti)ke podatke s obzirom na religioznost i nereligioznost. Analizirati tekstove i slike koji govore o religioznome pona%anju u razli)itim kulturama i vremenima. Tekstovi i dokumentarni filmovi o hrvatskim svetcima, bla!enicima, misionarima i sl.


‒69





B.8.1B.8.1B.8.1B.8.1 U"ENIK OPISUJE OSNOVNE IZRI"AJE VJERE U

JEDNOGA BOGA KAKO GA JE OBLIKOVALA

APOSTOLSKA I PRVA KR$*ANSKA ZAJEDNICA –

CRKVA.

! Svjetlu svakodnevnih temeljnih iskustava i spoznaja vjere pridru!uje biblijska svjedo)anstava i slike koje govore o vjeri u jednoga i pravoga Boga i te spoznaje propitkuje u poveznici s izri)ajima te vjere sadr!anima u Apostolskome vjerovanju i !ivotu kr%&anske zajednice.

! Prepoznaje temeljne dimenzije iskustva vjere kod pojedinih biblijskih likova.

! Poznaje osnovne biblijske slike o pravome Bogu i opisuje izri)aje vjere u jednoga Boga u otajstvu Oca, Sina i Duha Svetoga.

! Povezuje i opisuje biblijske slike o Bogu s izri)ajima vjere u Oca, Sina i Duha Svetoga kako ih je oblikovala Crkva i uo)ava va!nost klanjanja i molitve Presvetomu Trojstvu.

! Uo)ava i obja%njava poveznicu ljudskih iskustava i biblijskih slika o Bogu koje govore o tajni Presvetoga Trojstva i opisuje Bo!je vlastitosti.

! Uspore'uje i obja%njava ljudske predod!be, biblijske slike i izri)aje vjere Crkve o otajstvu Presvetoga Trojstva i izdvaja bitna obilje!ja vjere u jednoga pravog Boga.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: KKC i YOUCAT B.8.2B.8.2B.8.2B.8.2 U"ENIK TUMA"I ISUSA KRISTA KAO PRAVOGA

BOGA I PRAVOGA "OVJEKA.

! Pronalazi, analizira i prosu'uje biblijske tekstove i izri)aje koji donose Isusove rije)i o njegovu bo!anskom dostojanstvu i poslanju, njegovu odnosu s Ocem nebeskim i Duhom Svetim te ih produbljuje u poveznici s izri)ajima i naukom Crkve o Isusu Kristu.

! Poznaje i opisuje osnovne biblijske izjave vjere u Isusa Krista, od njegova utjelovljenja do vjere prve kr%&anske zajednice nakon njegova uskrsnu&a.

! Razlikuje i opisuje razli)ite biblijske slike i izri)aje vjere o Isusu Kristu koji je pravi Bog i pravi )ovjek i prepoznaje njegovu ulogu u otkupljenju i kona)nome spasenju svih ljudi.

! Odre'uje i obja%njava, u svjetlu biblijskih izri)aja, temeljne oznake Kristova )ovje%tva i bo!anstva, tuma)i njegovu ulogu u povijesti spasenja ljudi, potrebu vjere u Krista Spasitelja i nasljedovanja Krista.

! Uspore'uje, u svjetlu biblijskih i crkvenih izri)aja, obilje!ja i poveznicu izme'u Kristove ljudske i bo!anske naravi i opisuje tajnu Isusa Krista kao druge bo!anske Osobe te njegovu ulogu u povijesti spasenja i !ivotu vjernika.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Uz biblijske tekstove koristiti se i kratkim izri)ajima YOUCAT-a.


‒70

B.8.3B.8.3B.8.3B.8.3 U"ENIK OBRAZLA(E SMISAO SAKRAMENTA

(ENIDBE TE TUMA"I VREDNOTE BRAKA I

OBITELJI.

! Tuma)i stvaranje mu%karca i !ene na temelju biblijskih svjedo)anstava i kr%&anske tradicije.

! Poznaje osnovne teolo%ke teze stvaranja )ovjeka.

! Razumije i kriti)ki se osvr&e na suvremeno opho'enje prema pojmovima mu% i %ena.

! Obrazla!e smisao sakramenta !enidbe.

! Tuma)i i obrazla!e vrednote obitelji.

! U biblijskim doga'ajima prepoznaje Duha Svetoga kao tre&u bo!ansku osobu i opisuje njegovo djelovanje u !ivotu vjernika i Crkve.

! Navodi darove Duha Svetoga koji se primaju u sakramentu Potvrde i opisuje njihovu va!nost u vlastitome !ivotu i vjeri.

! Odre'uje i opisuje neka bitna biblijska izvje%&a o Duhu Svetome u Marijinu i Isusovu !ivotu i !ivotu prve kr%&anske zajednice.

! Navodi i obja%njava darove Duha Svetoga i opisuje njihovo zna)enje u osobnome !ivotu i izgradnji zrele kr%&anske vjere.

! Navodi i uspore'uje razli)ita o)itovanja Duha Svetoga u !ivotu vjernika i Crkve.

! Tuma)i znakove i darove Duha Svetoga koji se primaju u sakramentu potvrde i opisuje njihovo zna)enje u osobnome !ivotu i !ivotu vjerni)ke zajednice.

! Raspravlja o djelovanju Duha Svetoga u !ivotu vjernika i Crkve i tuma)i va!nost molitve Duhu Svetomu.

! Uspore'uje i prosu'uje razli)ite darove Duha Svetoga primljene u sakramentu potvrde i vrednuje njihovo zna)enje u !ivotu odrasla vjernika i !ivotu zajednice.



‒71




RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJU*ZADOVOLJAVAJU*ZADOVOLJAVAJU*ZADOVOLJAVAJU*

AAAA DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

C.8.1C.8.1C.8.1C.8.1 U"ENIK PREPOZNAJE I ANALIZIRA DANA$NJE

PREDRASUDE TE U SVJETLU ISUSOVA ODNOSA

PREMA LJUDIMA VREDNUJE VLASTITE

STAVOVE I VLADANJE TE PONA$ANJA I

STAVOVE U SVOJOJ SREDINI.

! Na temelju novozavjetnih tekstova prepoznaje i analizira Isusov odnosu prema ljudima (prema gre%nicima,(Lk 7,36-50; susret s bolesnima, Lk 5,12-16; ljubav prema odba)enima i prezrenima, Mk 10,46-52.

! Iznosi argumente i daje primjere o potrebi prihva&anja, po%tovanja i uva!avanja svakoga )ovjeka po uzoru na Isusa Krista.

! Prepoznaje i analizira dana%nje predrasude te u svjetlu Isusova odnosa prema ljudima vrednuje vlastita pona%anja i stavove te pona%anja i stavove u svojoj sredini.

! Navodi i opisuje, na temelju biblijskih tekstova, neka va!nija obilje!ja Isusova pona%anja prema ljudima.

! Obja%njava, na temelju biblijskih tekstova, neka va!nija obilje!ja Isusova pona%anja prema ljudima i u njihovu svjetlu analizira vlastite !ivotne stavove i vladanje.

! Analizira i tuma)i, na temelju biblijskih tekstova, neka va!nija obilje!ja Isusova pona%anja prema ljudima i u njihovu svjetlu tuma)i vlastite !ivotne stavove i vladanje.

! Obrazla!e, na temelju biblijskih tekstova, neka va!nija obilje!ja Isusova pona%anja prema ljudima i u njihovu svjetlu promi%lja i vrednuje vlastite !ivotne stavove i vladanje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Imenovati rubne skupine u dru%tvu (ovisnici, besku&nici, siromasi, osamljeni…), dati prijedloge kako te skupine uklju)iti u dru%tvo; poticati na uklju)ivanje u ostvarivanju prijedloga. C.8.2C.8.2C.8.2C.8.2 U"ENIK ANALIZIRA I VREDNUJE ZNA"ENJE I

VRIJEDNOST RADA ZA LJUDSKI (IVOT TE

NAVODI I TUMA"I RAZLI"ITE OBLIKE

SUODGOVORNOGA ANGA(MANA ZA

PRAVEDAN I MIRAN SU(IVOT U DRU$TVU.

! Obja%njava i analizira poziv i potrebu )ovjeka za radom te pravo svakoga )ovjeka na rad.

! Obja%njava, tuma)i i vrednuje kr%&ansko shva&anje rada (rad kao mogu&nost vlastitoga razvitka i stvaranja primjerenih !ivotnih uvjeta, rad kao suodgovornost za blagostanje obitelji i dru%tva, rad kao slu!enje i sudjelovanje u Bo!joj brizi za )ovjeka i svijet).

! Obja%njava, analizira i kriti)ki raspravlja oblike dru%tvene nepravde i navodi njezine uzroke te oblike primjerena kr%&anskog odgovora na njih.

! Obja%njava i tuma)i dostojanstvo

! Prepoznaje poziv i potrebu )ovjeka za radom, pravo svakoga )ovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran su!ivot u dru%tvu.

! Obja%njava poziv i potrebu )ovjeka za radom, pravo svakoga )ovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran su!ivot u dru%tvu.

! Analizira i tuma)i poziv i potrebu )ovjeka za radom, pravo svakoga )ovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran su!ivot u dru%tvu.

! Kriti)ki promi%lja i vrednuje poziv i potrebu )ovjeka za radom, pravo svakoga )ovjeka na rad te suodgovornost svih za pravedan i miran su!ivot u dru%tvu.


‒72

ljudske osobe, ljudska prava, op&e dobro, solidarnost, brigu za siroma%ne.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Rasprava: razli)ita stajali%ta o ljudskome radu (osiguranje egzistencije, stjecanje novca i ugleda, kao prisila i teret, kao slu!enje i sredstvo samoostvarenja...). Kr%&ansko shva&anje rada: rad kao mogu&nost vlastitoga razvitka i stvaranja prikladnih !ivotnih uvjeta, rad kao suodgovornost za blagostanje obitelji i dru%tva, rad kao slu!enje i sudjelovanje u Bo!joj brizi za )ovjeka i svijet. C.8.3C.8.3C.8.3C.8.3 U"ENIK TUMA"I, ANALIZIRA I USPORE#UJE

ZNA"ENJE PATNJE I ZLA U KR$*ANSTVU I

DRUGIM RELIGIJAMA I SVJETONAZORIMA TE

NA"IN SUO"AVANJA SA SUVREMENIM

OBLICIMA ZLA (SMISAO/BESMISAO (IVOTA, BOLEST, ZLO, PATNJA, SMRT).

! Prepoznaje, obja%njava i tuma)i glavne izvore )ovjekova grijeha, oholost i zavist prema biblijskim tekstovima (Isto)ni grijeh: Post 3,16, Kain i Abel: Post 4,11-6).

! Uo)ava, obja%njava i kriti)ki analizira odnos izme'u slobode i grijeha, obja%njava kr%&ansko shva&anje zla i patnje i uspore'uje ga sa shva&anjima u drugim religijama.

! Navodi i uspore'uje uzroke zla u drugim religijama i svjetonazorima.

! Promatra i definira zlo i patnju iz razli)itih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.

! Promatra i opisuje zlo i patnju iz razli)itih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.

! Analizira i tuma)i zlo i patnju iz razli)itih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.

! Analizira, uspore'uje, tuma)i i definira zlo i patnju iz razli)itih filozofskih, svjetonazorskih i religijskih kutova.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Na primjerima iz medija analizirati probleme u dru%tvu koji uzrokuju patnju (nasilje, siroma%tvo, osamljenost, nepravdu, bolest....) i usporediti razli)ite odgovore na patnju (Job 17,1-2.11-13; Ps 10,1.12). Isus ohrabruje one koji trpe (Mt 11,28: „Do'ite k meni svi koji ste izmoreni i optere&eni…”).




ZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*AZADOVOLJAVAJU*A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA D.8.1D.8.1D.8.1D.8.1 U"ENIK PREPOZNAJE DJELOVANJE DUHA

SVETOGA U CRKVI OD NASTANKA CRKVE PA

SVE DO DANAS, OSOBITO U (IVOTIMA

SVETACA.

! Tuma)i novozavjetni tekst o djelovanju Duha Svetoga u Crkvi (Razli)iti su dari, a isti Duh, 1 Kor 12,4-13).

! Opisuje !ivote nekih svetaca i prepoznaje djelovanje Duha Svetoga u njihovu !ivotu i djelovanju.

! Imenuje i navodi u )emu uo)ava Duha Svetoga u !ivotu Crkve i u svome !ivotu na

! Prepri)ava novozavjetni tekst o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi.

! Imenuje nekoliko svetaca. ! Navodi primjer %to zna)i

djelovati po Duhu Svetome u svome !ivotu.

! Prepri)ava novozavjetni tekst o djelovanju Duha Svetoga u prvoj Crkvi.

! Imenuje nekoliko svetaca, prepoznaje u )emu mogu biti uzor.

! Navodi primjer %to zna)i

! Prepri)ava i svojim rije)ima obja%njava primjer djelovanja Duha Svetoga u prvoj Crkvi.

! Imenuje nekoliko svetaca.

! Samostalno istra!uje i opisuje !ivot nekoga svetca, navodi u )emu mo!e biti

! Analizira novozavjetni tekst i navodi poruku.

! Imenuje nekoliko svetaca.

! Samostalno istra!uje i detaljno opisuje !ivot nekoga svetca, navodi u )emu mo!e biti uzor.

! Navodi u )emu uo)ava Duha Svetoga u !ivotu svetaca, u !ivotu Crkve i svome


‒73

temelju biblijskoga teksta Gal 5, 16-17; 19-21a; 22-25.

djelovati po Duhu Svetome u svome !ivotu.

uzor. ! Navodi primjer

%to zna)i djelovati po Duhu Svetome u svome !ivotu.

!ivotu. ! Navodi primjer %to

zna)i djelovati po Duhu Svetome u svome !ivotu.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: U)enik upoznaje biblijske tekstove: 1 Kor 12,4-13 (razli)iti su dari, a isti Duh), Gal 5,16-17; 19-21a; 22-25 (plodovi Duha, djela tijela). Prijedlog za metodi)ku obradu: u)enici samostalno pronalaze informacije o nekome od svetaca i izra'uju prezentaciju ili plakat (ovisno o njihovim mogu&nostima i informati)kim znanjima) te prezentiraju. D.8.2D.8.2D.8.2D.8.2 OBJA$NJAVA I VREDNUJE UTJECAJ KR$*ANSTVA

NA HRVATSKO DRU$TVO, NA HRVATSKU

KULTURU, TRADICIJU, UMJETNOST, KNJI(EVNOST I ZNANOST.

! Opisuje po)etke kr%&anstva na hrvatskim prostorima i povezuje po)etke pismenosti u Hrvata s pokr%tavanjem.

! Prepoznaje i opisuje vrijednosti kojima je Crkva u Hrvata doprinijela u srednjemu vijeku.

! Imenuje zaslu!ne pojedince u Crkvi u izgradnji na%ega naroda na duhovnome, obrazovnome, kulturnome, gospodarskome i politi)kome podru)ju !ivota (A. Ka!oti&, R. Bo%kovi&, A. Ka)i& Mio%i&, B. Ka%i&, J. J. Strossmayer) i prepoznaje u )emu su dali svoj doprinos.

! Prepoznaje ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda.

! Opisuje oblike stradanja

! Navodi osnovne pojmove. ! Imenuje najzaslu!nije

pojedince u Crkvi koji su doprinijeli izgradnji na%ega naroda.

! Navodi osnovne podatke o A. Stepincu.

! Jednostavno opisuje osnovne pojmove i utjecaje Crkve.

! Opisuje i navodi utjecaj kr%&anstva i pojedinaca, predstavnika Katoli)ke crkve u hrvatskome narodu.

! Obja%njava i vrednuje utjecaj kr%&anstva i pojedinaca, predstavnika Katoli)ke crkve u hrvatskome narodu.


‒74

Crkve u Hrvata za vrijeme totalitaristi)kih sustava (nacizam i komunizam).

! Ispravno vrednuje ulogu bl. Alojzija Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i nakon II. svjetskog rata.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: D.8.3D.8.3D.8.3D.8.3 U"ENIK OPISUJE I NAVODI PRIMJERE KAKO SU

SVJETSKE RELIGIJE PRIDONIJELE PROMJENI

HRVATSKOGA I DRUGIH DRU$TAVA.

! Prepoznaje utjecaj !idovstva u knji!evnosti (Dnevnik Ane Frank) i filmskoj umjetnosti.

! Prepoznaje utjecaje novih religioznih pokreta u knji!evnosti, filmskoj umjetnosti, glazbi i drugim podru)jima (npr. joga).

! Zna ponoviti neke elemente !idovske religije prikazane u ulomku/isje)ku filma.

! Zna ponoviti neke elemente novih religioznih pokreta u navedenome (analiziranome) ulomku / isje)ku iz filma, pjesmi ili nekome drugom primjeru.

! Zapa!a i obra&a pozornost na sadr!aje.

! Navodi temeljne utjecaje i pojmove drugih religija / religioznih pokreta na konkretnome primjeru.

! Zapa!a i obra&a pozornost na sadr!aj.

! Navodi i opisuje neke utjecaje na konkretnome primjeru i povezuje s religijama i religioznim pokretima.

! Pokazuje zanimanje za sadr!aje.

! Izra!ava stav po%tovanja prema drugim religijama.

! Obrazla!e utjecaje religija i religioznih pokreta na poznatim primjerima i samostalno navodi nove primjere.

! Pokazuje zanimanje za sadr!aje, sudjeluje u raspravi.

! Izra!ava stav po%tovanja prema drugim religijama.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi:


‒75

Temeljna !ivotna pitanjaTemeljna !ivotna pitanjaTemeljna !ivotna pitanjaTemeljna !ivotna pitanja - u)enici prepoznaju va!nost !ivotnih/religioznih pitanja, samostalno oblikuju odgovore na ta pitanja u svjetlu kr%&anske objave te oblikuju svoje !ivotne stavove uzimaju&i u obzir temeljne evan'eoske vrijednosti.

1.1.1.1. RAZRED SREDNJE $KOLERAZRED SREDNJE $KOLERAZRED SREDNJE $KOLERAZRED SREDNJE $KOLE

DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK "OVJEK "OVJEK "OVJEK PRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA IPRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVOTASMISLA (IVOTASMISLA (IVOTASMISLA (IVOTA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 1. godine u)enja i

pou)avanja:




A.1.1A.1.1A.1.1A.1.1 U"ENIK RAZUMIJE I OBJA$NJAVA VA(NOST

NEKIH BITNIH (IVOTNIH PITANJA TE

VA(NOST TRA(ENJA I PRONALA(ENJA

ODGOVORA NA TA PITANJA; PREPOZNAJE U

"OVJEKOVIM PITANJIMA I U MNOGIM

NJEGOVIM ISKUSTVIMA TRAGOVE

RELIGIJSKOGA TRA(ENJA.

! Prepoznaje i tuma)i )ovjeka kao bi&e koje postavlja temeljna !ivotna pitanja (smisao !ivota, njegov po)etak, budu&nost svemira, svijeta, )ovjeka…).

! Tuma)i temeljne odgovore na ta pitanja koja proizlaze iz kr%&anske vjere.

! Otkriva i tuma)i jedinstvenost i originalnost svake ljudske osobe.

! Obja%njava kriterije na temelju kojih !ivot izgleda smislenim ili besmislenim.

! Opisuje i tuma)i odgovore razli)itih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna !ivotna pitanja.

! Prepoznaje )ovjeka kao bi&e koje postavlja temeljna !ivotna pitanja (smisao !ivota, njegov po)etak, budu&nost svemira, svijeta, )ovjeka…) i navodi neke odgovore razli)itih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna !ivotna pitanja.

! Prepoznaje )ovjeka kao bi&e koje postavlja temeljna !ivotna pitanja (smisao !ivota, njegov po)etak, budu&nost svemira, svijeta, )ovjeka…) i opisuje neke odgovore razli)itih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna !ivotna pitanja.

! Prepoznaje i obja%njava )ovjeka kao bi&e koje postavlja temeljna !ivotna pitanja (smisao !ivota, njegov po)etak, budu&nost svemira, svijeta, )ovjeka…) i opisuje neke odgovore razli)itih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna !ivotna pitanja.

! Prepoznaje i tuma)i )ovjeka kao bi&e koje postavlja temeljna !ivotna pitanja (smisao !ivota, njegov po)etak, budu&nost svemira, svijeta, )ovjeka…) i tuma)i odgovore razli)itih znanosti (filozofije, teologije, psihologije, medicine) i svjetonazora na temeljna !ivotna pitanja.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U)enik promi%lja o iskustvu !ivotnoga smisla/tra!enja (npr. iskustvo radosti, sre&e, uspjeha, ispunjenoga !ivota) te o iskustvu besmisla i ugro!enosti !ivota (bolest, nesre&a, nepravda, trpljenje, smrt…). Prijedlozi tekstova: I. Andri&, Ja moram no$u da se di%em, da te tra%im…, M. Slavi)ek, Ljudi imaju. Odabrane pjesme D. Cesari&a, N. $opa; H. Hesse, Sidarta, Narcis i Zlatousti. Prijedlog za metodi)ku obradu: u)enici navode primjere tra!enja !ivotnoga smisla u glazbi, umjetnosti, knji!evnosti, filmu, npr. U2: I still haven’t found what I’m looking for; Goran Bare i Pla&enici, Put ka sre$i, film Put (Emilio Estavez, 2010.), Dru"tvo mrtvih pjesnika.


‒76

A.1.2A.1.2A.1.2A.1.2 U"ENIK RAZUMIJE I TUMA"I BIBLIJU KAO PISANU

BO(JU RIJE", KAO POVIJESNO-KULTURNI

DOKUMENT TE KAO VJERODOSTOJAN

INTERPRETACIJSKI KLJU" EGZISTENCIJE.

! Tuma)i tvrdnju: Biblija je rije! Bo%ja.

! Argumentirano razla!e o Bibliji kao temeljnome dokumentu za !idovsko-kr%&anske tradicije.

! Obja%njava nastanak, strukturu, povijesni i zemljopisni okvir Biblije.

! Razvrstava i tuma)i biblijske knjige prema glavnim knji!evnim vrstama.

! Navodi i tuma)i biblijske tekstove koji nude odgovore na najva!nija egzistencijalna pitanja; te odgovore uspore'uje s odgovorima drugih velikih religija.

! Navodi osnovne elemente koji govore o Bibliji kao rije)i Bo!joj, elemente koji svjedo)e o njoj kao povijesno-kulturnome dokumentu te elemente koji ju kvalificiraju vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije.

! Opisuje osnovne elemente koji govore o Bibliji kao rije)i Bo!joj, elemente koji svjedo)e o njoj kao povijesno-kulturnome dokumentu te elemente koji ju kvalificiraju vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije.

! Tuma)i osnovne elemente koji govore o Bibliji kao rije)i Bo!joj, elemente koji svjedo)e o njoj kao povijesno-kulturnome dokumentu te elemente koji ju kvalificiraju vjerodostojnim interpretacijskim klju)em egzistencije.

! Argumentirano razla!e o Bibliji kao rije)i Bo!joj, o Bibliji kao povijesno-kulturnome dokumentu te o Bibliji kao vjerodostojnome interpretacijskom klju)u egzistencije.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Analizirati neka poznatija umjetni)ka djela nadahnuta Biblijom (u knji!evnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, arhitekturi). Analizirati razli)ite biblijske knji!evne vrste i oblike. Odabrane pjesme hrvatskih i svjetskih knji!evnika, Marko Maruli& – katoli)ke uspje%nice njegova doba. A.1.3A.1.3A.1.3A.1.3 U"ENIK TUMA"I "OVJEKA KAO RELIGIOZNO BI*E

TE OBJA$NJAVA I VREDNUJE NJEGOV ODNOS

PREMA NADNARAVNOME, PREMA BOGU, PREMA

RELIGIJSKOME FENOMENU UOP*E.

! Uo)ava i tuma)i da se sav ljudski !ivot temelji na vjerovanju i povjerenju prema drugima (vjera i povjerenje prema sumnji i nevjeri).

- Otkriva da je religiozna dimenzija svojevrsna antropolo%ka datost i da )ovjek ima potrebu izra!avati vlastitu religioznost. ! Obja%njava pojam

religije, analizira i vrednuje razli)ite oblike religioznosti tijekom povijesti.

! Prepoznaje )ovjeka kao religiozno bi&e, obja%njava pojam religije, navodi razli)ite oblike religioznosti tijekom povijesti; navodi obilje!ja velikih svjetskih religija te posebnost i razlike kr%&anstva u odnosu na druge religije.

! Opisuje )ovjeka kao religiozno bi&e, obja%njava pojam religije, opisuje razli)ite oblike religioznosti tijekom povijesti; opisuje obilje!ja velikih svjetskih religija te posebnost i razlike kr%&anstva u odnosu na druge religije.

! Obja%njava )ovjeka kao religiozno bi&e, analizira i tuma)i razli)ite oblike religioznosti tijekom povijesti; analizira i tuma)i obilje!ja velikih svjetskih religija te posebnost i razlike kr%&anstva u odnosu na druge religije

! Tuma)i )ovjeka kao religiozno bi&e, kriti)ki promi%lja i vrednuje razli)ite oblike religioznosti, obilje!ja velikih svjetskih religija te posebnost i razlike kr%&anstva u odnosu na druge religije.


‒77

! Obja%njava i usporedno predstavlja i tuma)i obilje!ja velikih svjetskih religija.

! Uo)ava i interpretira posebnost i razlike kr%&anstva u odnosu na druge religije.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Rasprava o religioznosti suvremenoga )ovjeka.




ZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJUZADOVOLJAVAJU


B.1.1B.1.1B.1.1B.1.1 U"ENIK OBJA$NJAVA OBJAVU KAO BO(JI

ODGOVOR NA TEMELJNA "OVJEKOVA PITANJA TE

ANALIZIRA NEKE VA(NIJE DOGA#AJE BO(JE

OBJAVE.

! Prepoznaje objavu kao Bo!ji odgovor na temeljna )ovjekova pitanja.

! Analizira zna)enje pojma objava. ! Obja%njava, uspore'uje i navodi

vrste objave. ! Obja%njava i analizira na)ine

preno%enja biblijske objave. ! Analizira i povezuje nadahnu&e i

vjerodostojnost objave. ! Istra!uje i uspore'uje arheolo%ka

otkri&a i objavu. ! Obja%njava ulogu crkvenoga

u)iteljstva u razumijevanju objave.

! Imenuje povijesnu crtu najva!nijih doga'aja biblijske objave.

! Nabraja i analizira najva!nije doga'aje biblijske objave.

! Opisuje objavu kao Bo!ji odgovor na temeljna )ovjekova pitanja te imenuje povijesnu crtu va!nijih doga'aja biblijske objave.

! Analizira zna)enje pojma objava te nabraja i analizira najva!nije doga'aje biblijske objave.

! Obja%njava i analizira na)ine preno%enje objave te obja%njava ulogu crkvenoga u)iteljstva u razumijevanju objave.

! Obja%njava i uspore'uje narav, temeljne sadr!aje i obilje!ja biblijske objave; kriti)ki propituje i argumentira istinitost objave te prepoznaje i obja%njava za%to je Isus Krist vrhunac i punina objave.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.1.B.1.B.1.B.1.2222 U"ENIK OBJA$NJAVA DOGA#AJ BO(JEGA

UTJELOVLJENJA U OSOBI ISUSA KRISTA (OD

POVIJESNOGA ISUSA DO USKRSNULOGA KRISTA).

! Obja%njava, argumentirano raspravlja i vrednuje va!nost Bo!jega utjelovljenja u osobi Isusa Krista za svakoga )ovjeka.

! Navodi, analizira, uspore'uje i

! Navodi povijesne, kr%&anske i nekr%&anske izvore i

! Analizira povijesne, kr%&anske i nekr%&anske izvore i podatke o Isusu Kristu.

! Analizira i obja%njava povijesne, kr%&anske i nekr%&anske

! Obja%njava, argumentirano raspravlja i vrednuje va!nost Bo!jega


‒78

obja%njava povijesne, kr%&anske i nekr%&anske izvore i podatke o Isusu Kristu.

! Obja%njava zna)enje imena i naziva Mesija, Isus Krist, Gospodin, Sin "ovje)ji, Spasitelj.

! Obja%njava stil i program Isusova djelovanja navode&i primjere iz evan'elja.

podatke o Isusu Kristu.

! Opisuje crte osobnosti, na)in pona%anja i Isusov pristup ljudima.

! Obja%njava stil i program Isusova djelovanja navode&i primjere iz evan'elja.

izvore i podatke o Isusu Kristu.

utjelovljenja u osobi Isusa Krista za svakoga )ovjeka.

! Analizira, uspore'uje i obja%njava povijesne, kr%&anske i nekr%&anske izvore i podatke o Isusu Kristu.

! Obja%njava Kristovu posebnost – bo!anstvo, utjelovljenje, otkupljenje.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: B.1.3B.1.3B.1.3B.1.3 U"ENIK RAZLIKUJE, ANALIZIRA I OBJA$NJAVA TE

VREDNUJE RAZLI"ITE MOGU*NOSTI, OBLIKE I

NA"INE KR$*ANINOVA SUSRETA I (IVOTA S

BOGOM, OSOBITO U LITURGIJSKIM I

SAKRAMENTALNIM "INIMA, MOLITVI I

POBO(NOSTIMA.

! Kriti)ki razla!e sintagmu: bli%nji - mjesto susreta s Bogom. - Uspore'uje i vrednuje

oblike i vrste molitava u kr%&anstvu navode&i primjere iz Biblije i svakodnevnoga !ivota.

! Analizira va!nost molitve u Isusovu !ivotu navode&i primjere iz evan'elja.

! Obja%njava i kriti)ki razla!e povezanost molitve i !ivota.

! Obja%njava narav, obilje!ja, strukturu i djelotvornost sakramenata kao znakova i simbola susreta s Bogom i ljudima.

! Analizira, tuma)i i vrednuje ulogu i va!nost crkvenih slavlja i pu)kih pobo!nosti u !ivotu kr%&ana.

! Uo)ava va!nost i ulogu

! Prepoznaje i obja%njava razli)ite mogu&nosti, oblike i na)ine kr%&aninova susreta i !ivota s Bogom.

! Razlikuje i tuma)i razli)ite mogu&nosti, oblike i na)ine kr%&aninova susreta i !ivota s Bogom.

! Vrednuje razli)ite mogu&nosti, oblike i na)ine kr%&aninova susreta i !ivota s Bogom.

! Argumentirano razla!e i vrednuje razli)ite mogu&nosti, oblike i na)ine kr%&aninova susreta i !ivota s Bogom.


‒79

religioznoga jezika, znakova i simbola u !ivotu kr%&ana i Crkve.

! Analizira i vrednuje mogu&nosti i doprinose mladih u liturgijskim slavljima i pobo!nostima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA





C.1.1C.1.1C.1.1C.1.1 U"ENIK OBJA$NJAVA I VREDNUJE ISUSOV ODNOS

PREMA "OVJEKU USPORE#UJU*I GA S NA"INIMA

NA KOJI SUVREMENO DRU$TVO PRIKAZUJE I

VREDNUJE "OVJEKA.

- Na temelju biblijskih tekstova obja%njava Isusov pristup i vrednovanje )ovjeka. - Istra!uje, analizira i uspore'uje vrednovanje )ovjeka u dru%tvu te osobito u medijima (slika o )ovjeku, vrijednosti…). - Navodi i obja%njava kr%&anske temelje za prihva&anje, po%tovanje i uva!avanje svih ljudi u zajednici.

- Prepoznaje i opisuje razliku izme'u Isusova odnosa prema )ovjeku i na)ina na koji suvremeno dru%tvo prikazuje i vrednuje )ovjeka.

- Obja%njava razliku izme'u Isusova odnosa prema )ovjeku i na)ina na koji suvremeno dru%tvo prikazuje i vrednuje )ovjeka.

- Analizira i tuma)i razliku izme'u Isusova odnosa prema )ovjeku i na)ina na koji suvremeno dru%tvo prikazuje i vrednuje )ovjeka.

- Kriti)ki vrednuje razliku izme'u Isusova odnosa prema )ovjeku i na)ina na koji suvremeno dru%tvo prikazuje i vrednuje )ovjeka.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Mk 2,13-17; Mk 7,31-37; Mk, 46-52; Mt 20,29-34; Lk 7,36-50. Istra!ivanje slike )ovjeka u razli)itim medijima. C.1.2C.1.2C.1.2C.1.2 U"ENIK SE SU"ELJAVA S RAZLI"ITIM PONUDAMA

SMISLA I VRIJEDNOSTI DRU$TVA TE TUMA"I

KRISTOVU PORUKU O KRALJEVSTVU BO(JEMU

KAO JAMSTVU USPJE$NOGA I SRETNOGA (IVOTA.

- Obja%njava, analizira i vrednuje pojam i vrijednosti kraljevstva Bo!jega: milost, istina, pravda, ljubav i mir. - Analizira i obja%njava prispodobe o kraljevstvu Bo!jemu. - Uspore'uje i vrednuje temeljne ljudske te!nje s vrijednostima kraljevstva Bo!jega. - Uspore'uje i vrednuje razli)ite ponude smisla i vrijednosti u dru%tvu s vrijednostima kraljevstva Bo!jega. - Povezuje i obja%njava Isusov govor o kraljevstvu Bo!jemu s njegovim djelovanjem u korist )ovjeka.

- Prepoznaje povezanost temeljnih ljudskih te!nji i vrijednosti kraljevstva Bo!jeg.

- Analizira razli)ite ponude smisla i razli)ite sustave vrijednosti u dru%tvu te vrijednosti kraljevstva Bo!jega; uo)ava povezanost vrijednosti kraljevstva Bo!jega i uspje%noga i sretnoga !ivota.

- Analizira i tuma)i razli)ite ponude smisla i razli)ite sustave vrijednosti u dru%tvu te vrijednosti kraljevstva Bo!jega; analizira i tuma)i povezanost vrijednosti kraljevstva Bo!jega i uspje%noga i sretnoga !ivota.

- Kriti)ki propituje i vrednuje razli)ite ponude smisla i razli)ite sustave vrijednosti u dru%tvu te vrijednosti kraljevstva Bo!jega; argumentirano razla!e povezanost vrijednosti kraljevstva Bo!jega i uspje%noga i sretnoga !ivota.


‒80

- Obja%njava i kriti)ki vrednuje va!nost otvorenosti i osobnoga prihva&anja vrijednosti kraljevstva Bo!jega u osobnome i dru%tvenome !ivotu.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi:::: 1 i 2 Mak: ljubav prema Bogu i domovini. Briga za bli!njega: (Lk 16,19-31)Lazar i bogata% MIR: (Iz 2,1-5) Vi'enje Izaije, sina Amosova, o Judeji i Jeruzalemu: (2) Dogodit &e se na kraju dana: Gora Doma Jahvina bit &e postavljena vrh svih gora, uzvi%ena iznad svih bregova. K njoj &e se stjecati svi narodi, (3) nagrnut &e mnoga plemena i re&i: „Hajde, uzi'imo na Goru Jahvinu, po'imo u Dom Boga Jakovljeva! On &e nas nau)iti svojim putovima, hodit &emo stazama njegovim. Jer &e iz Siona Zakon do&i, iz Jeruzalema rije) Jahvina." (4) On &e biti sudac narodima, mnogim &e sudit' plemenima, koji &e ma)eve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Ne&e vi%e narod dizat' ma)a protiv naroda nit' se vi%e u)it' ratovanju. (5) Hajde, dome Jakovljev, u Jahvinoj hodimo svjetlosti! (tekst u zgradi UN-a u New Yorku). RADOST i MIR: (Fil 4,4-9) Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! (5) Blagost va%a neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu! (6) Ne budite zabrinuti ni za %to, nego u svemu - molitvom i pro%njom, sa zahvaljivanjem - o)itujte svoje molbe Bogu. (7) I mir Bo!ji koji je iznad svakog razuma )uvat &e srca va%a i va%e misli u Kristu Isusu. (8) Uostalom, bra&o, %to je god istinito, %to god )asno, %to god pravedno, %to god )isto, %to god ljubazno, %to god hvalevrijedno; je li %to krepost, je li %to pohvala - to nek vam je na srcu! (9) $to ste nau)ili, i primili, i )uli, i vidjeli na meni - to )inite i Bog mira bit &e s vama! Ljubav – temeljni zakon Isusova novog Kraljevstva (Mt 22,34-44 i 5,43-48; Lk 6,37-38.41-42). Analiza i prosudba izabranih poruka Govora na gori i njihova aktualnost za na%e vrijeme. Aktivno sudjelovati u ostvarivanju vrijednosti kraljevstva Bo!jega u razredu, %koli, obitelji… C.1.3C.1.3C.1.3C.1.3 U"ENIK U SVJETLU KR$*ANSKIH MORALNIH

NA"ELA KRITI"KI PROPITUJE I USPORE#UJE

MORALNA NA"ELA DRUGIH RELIGIJA.

! Analizira i kriti)ki propituje temeljna moralna na)ela razli)itih religija: islam, !idovstvo, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam.

! Uspore'uje moralna na)ela razli)itih religija.

! Analizira sli)nosti i razlike izme'u temeljnih moralnih zahtjeva u razli)itim religijama.

! Navodi temeljna moralna na)ela velikih religija.

! Analizira temeljna moralna na)ela razli)itih religija: islam, !idovstvo, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam.


! Analizira temeljna moralna na)ela razli)itih religija i uspore'uje ih s kr%&anskim moralnim na)elima.


! Analizira sli)nosti i razlike izme'u temeljnih moralnih na)ela u razli)itim religijama, uspore'uje ih s kr%&anskim moralnim na)elima i vrednuje.



‒81

DOM ENA DDOM ENA DDOM ENA DDOM ENA D:::: CRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOCRKVA U ME#UKULTURNOME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOMME I ME#URELIGIJSKOME DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGUE DIJALOGU





D.1.1D.1.1D.1.1D.1.1 U"ENIK POZNAJE I SU"ELJAVA SE S NEKIM

IZABRANIM TEMAMA IZ POVIJESTI CRKVE TE SE

KRITI"KI OSVR*E NA NJIH U SMISLU „ZAJEDNI"KE“

I „KOLEKTIVNE“ BA$TINE KOJOJ I SAM PRIPADA.

! Analizira nove vrijednosti koje donosi kr%&anstvo u anti)ko doba (judeokr%&anski pogled) kao %to su univerzalnost, pojam osobe i dostojanstvo ljudske osobe, bratstvo, dostojanstvo i polo!aj !ene, vrijednost braka i obitelji.

! Opisuje uzroke, posljedice i zna)enje progona Crkve u Rimskome Carstvu.

! Povezuje primjere ranokr%&anske hrabrosti i vjere s vlastitim !ivotnim situacijama i situacijama u dru%tvu i Crkvi kad je potreban integritet, tj. pona%anje u skladu s moralnim vrijednostima i hrabro javno iskazivanje mi%ljenja.

! Argumentirano obja%njava doprinos Crkve u o)uvanju kulture i civilizacije na prostoru Europe nakon dolaska barbarskih naroda (sv. Benedikt i benediktinci).

! Navodi nove vrijednosti koje kr%&anstvo donosi, osobito u anti)ko doba.

! Opisuje nove vrijednosti koje kr%&anstvo donosi, osobito u anti)ko doba.

! Analizira i tuma)i nove vrijednosti koje kr%&anstvo donosi, osobito u anti)ko doba.

! Tuma)i i vrednuje, argumentiraju&i na konkretnim primjerima, nove vrijednosti koje kr%&anstvo donosi, osobito u anti)ko doba.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Prijedlog: zadani odgojno-obrazovni ishod vjerou)itelj ostvaruje konkretnim primjerima !ivotopisa prvih kr%&anskih mu)enika vode&i ra)una o va!nosti pojedinoga mu)enika za (nad)biskupiju, npr. sv. Dujam za Splitsko-makarsku nadbiskupiju, sv. Kvirin za Sisa)ku biskupiju.


‒82

D.1.2D.1.2D.1.2D.1.2 U"ENIK OBJA$NJAVA I VREDNUJE UTJECAJ

KR$*ANSTVA NA HRVATSKO DRU$TVO, NA

HRVATSKU KULTURU, TRADICIJU, UMJETNOST I

KNJI(EVNOST.

! Opisuje ranokr%&anske spomenike na prostoru Hrvatske i obja%njava utjecaj kr%&anstva na kulturu i dru%tvo.

! Prepoznaje i opisuje kr%&anske motive na starokr%&anskim spomenicima.

! Povezuje umjetni)ka djela i motive s biblijskim tekstovima.

! Opisuje biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko djelo.

! Analizira biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko djelo.

! Analizira i tuma)i biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko djelo.

! Analizira i vrednuje biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko djelo, prepoznaje poruke/do!ivljaj koji umjetnik !eli prenijeti.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: D.1.3D.1.3D.1.3D.1.3 U"ENIK PREDSTAVLJA I VREDNUJE DOPRINOSE I

UTJECAJE VJEROVANJA I TEMELJNIH VRIJEDNOSTI

SVJETSKIH RELIGIJA NA DRU$TVENI I KULTURNI

(IVOT U HRVATSKOJ U PRO$LOSTI I DANAS.

! Navodi temeljna pitanja na koja religije nastoje odgovoriti.

! Uo)ava razvojni put religija tijekom povijesti.

! Otkriva va!nost i smisao religijskih obreda, molitava i !rtava.

! Opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj, kulturnoj i politi)koj stvarnosti.

! Izgra'uje stav po%tovanja duhovnih vrijednosti razli)itih religija, kultura i civilizacija.

! Navodi temeljne odrednice pojedinih religija.

! Uspore'uje temeljne odrednice pojedinih religija.

! Opisuje odnos pojedinih religija prema socijalnoj, kulturnoj i politi)koj stvarnosti.

! Vrednuje doprinose i utjecaje vjerovanja i temeljnih vrijednosti svjetskih religija na dru%tveni i kulturni !ivot u Hrvatskoj u pro%lost i danas.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prona&i primjere i mjesta susreta s vjernicima !idovima i muslimanima. Izraditi tablicu sli)nosti i razlika monoteisti)kih religija; pripremiti i organizirati posjet zajednici neke od objavljenih religija. Napraviti usporednu crtu razvoja svjetskih religija i civilizacija. Izraditi tablicu sli)nosti i razlika politeisti)kih religija. Vo'eni razgovor o povezanosti religijskih tradicija s kulturom velikih naroda koje su kolijevka velikim religijama.


‒83

Sloboda i odgovornostSloboda i odgovornostSloboda i odgovornostSloboda i odgovornost - u)enici promi%ljaju o zna)enju slobode i odgovornosti u svakodnevnome !ivotu, uo)avaju razli)ita tuma)enja pojmova i odnosa slobode i odgovornosti, ali i sli)nosti u religijskim i nereligijskim svjetonazorima, biblijskim primjerima, naro)ito u Isusovu !ivljenju slobode te uo)avaju kako se razumijevanje tih pojmova odra!ava na dru%tvena, umjetni)ka i znanstvena dostignu&a.


DOMENA ADOMENA ADOMENA ADOMENA A:::: "OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM"OVJEK PRED PITANJEM BOGA I SMISLA (IVBOGA I SMISLA (IVBOGA I SMISLA (IVBOGA I SMISLA (IVOTAOTAOTAOTA ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 2. godine u)enja i

pou)avanja:




A.2.1A.2.1A.2.1A.2.1 U"ENIK ANALIZIRA I TUMA"I BIBLIJSKI

I ZNANSTVENI POGLED NA "OVJEKA I

SVIJET.

! Otkriva i analizira dodirne i razlikovne to)ke biblijskoga i prirodoznanstvenoga pogleda na )ovjeka i svijet.

! Prepoznaje i imenuje razli)ite znanstvene, religijske i svakodnevne poglede na )ovjeka i svijet.

! Ispravno tuma)i metafori)ki i simboli)ki govor Biblije (Post 1,12.41 i Post 2,4b-25).

! Analizira i tuma)i utjecaj starih isto)nja)kih mitova na nastajanje prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka (stvaranje svijeta i )ovjeka, prvi grijeh i njegove posljedice za ljudski rod).

! Prepoznaje biblijski i znanstveni pogled kao dva razli)ita, ali nekonfliktna pristupa tuma)enju )ovjeka i svijeta.

! Obja%njava biblijski i znanstveni pogled kao dva razli)ita, ali nekonfliktna pristupa tuma)enju )ovjeka i svijeta.

! Analizira i tuma)i biblijski i znanstveni pogled kao dva razli)ita, ali nekonfliktna pristupa tuma)enju )ovjeka i svijeta.

! Kriti)ki vrednuje biblijski i znanstveni pogled kao dva razli)ita, ali nekonfliktna pristupa tuma)enju )ovjeka i svijeta.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: U)enik &e analizirati prirodoznanstvena tuma)enja nastanka svijeta ()udesnost stvorene zbilje; veliki prasak, teorija evolucije, prag hominizacije…) i biblijsko-vjerni)ki pristup stvaranju (metafori)ki i simboli)ki govor Biblije, Post 1,1-2.41 i Post 2,4b-25).


‒84

A.2.2A.2.2A.2.2A.2.2 U"ENIK ZNA DA JE ZA CRKVU BIBLIJA

PRIHVA*ENA KAO BO(JA RIJE" TE SE

MO(E SLU(ITI BIBLIJOM KAO

POVIJESNO-KULTURNIM

DOKUMENTOM I KAO DOKUMENTOM

KOJI JE VJERODOSTOJAN

INTERPRETACIJSKI KLJU"

EGZISTENCIJE.

! Otkriva duboku poveznicu kr%&anske objave (Svetoga pisma) i !ivota Crkve i u povijesti i danas.

! Otkriva u suvremenoj kulturi plodove su!ivota Crkve i Bo!je rije)i.

! Otkriva vrijednost i poveznicu biblijskoga iskustva sa !ivotnim iskustvima )ovjeka.

! U biblijskim iskustvima i likovima otkriva interpretacijski klju) za razumijevanje vlastitih !ivotnih iskustava i iskustava drugih ljudi.

! Prepoznaje poveznicu kr%&anske objave (Svetoga pisma) i !ivota Crkve i u povijesti i danas.

! Prepoznaje i opisuje poveznicu kr%&anske objave (Svetoga pisma) i !ivota Crkve i u povijesti i danas.

! Prepoznaje i obja%njava u suvremenoj kulturi plodove su!ivota Crkve i Bo!je rije)i.


Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: A.2.3A.2.3A.2.3A.2.3 U"ENIK ISTRA(UJE TRAGOVE

RELIGIOZNOSTI U UMJETNOSTI, KNJI(EVNOSTI, GLAZBI I ARHITEKTURI

U VELIKIM SVJETSKIM RELIGIJAMA.

! U velikim svjetskim religijama upoznaje i interpretira zna)ajna umjetni)ka i knji!evna djela koja progovaraju o )ovjekovoj dubokoj religioznosti.

! Opisuje kako su vrijednosti svjetskih religija pridonijele promjenama hrvatskoga i drugih dru%tava.

! Navodi zna)ajna umjetni)ka i knji!evna djela koja progovaraju o )ovjekovoj dubokoj religioznosti.

! Opisuje zna)ajna umjetni)ka i knji!evna djela koja progovaraju o )ovjekovoj dubokoj religioznosti.

! Analizira i tuma)i zna)ajna umjetni)ka i knji!evna djela koja progovaraju o )ovjekovoj dubokoj religioznosti.

! Vrednuje zna)ajna umjetni)ka i knji!evna djela koja progovaraju o )ovjekovoj dubokoj religioznosti.



‒85


pou)avanja:




B.2.1B.2.1B.2.1B.2.1 U"ENIK ANALIZIRA, USPORE#UJE I

VREDNUJE RAZLI"ITE SLIKE O BOGU

USPORE#UJU*I IH S KR$*ANSKOM

OBJAVOM.

! Navodi bitna obilje!ja starozavjetne slike o Bogu, osobito na temelju objave Bo!jega imena (Izl 3,13-15).

! Analizira i obja%njava pozadinu starozavjetne zabrane slika Boga i dovodi je u vezu s povijesnom borbom u umjetnosti i njezinu izra!avanju lijepoga i istinitoga.

! Obja%njava novost i jedinstvenost slike Boga koju objavljuje Isus u svojemu propovijedanju i djelovanju.

! Analizira i uspore'uje biblijsku objavu i iskustvo Boga s iskrivljenim predod!bama o Bogu.

! Opisuje vlastitu predod!bu o Bogu su)eljavanjem s kr%&anskim i nekr%&anskim iskustvima i interpretacijama Boga.

- Kriti)ki vrednuje slike o Bogu prisutne kod dana%njega )ovjeka.

-Prepoznaje postojanje razli)itih slika o Bogu od kojih se mnoge razlikuju od slike koju objavljuje Isus Krist.

! Opisuje postojanje razli)itih slika o Bogu od kojih se mnoge razlikuju od slike koju objavljuje Isus Krist.

! Analizira i tuma)i postojanje razli)itih slika o Bogu od kojih se mnoge razlikuju od slike koju objavljuje Isus Krist.

! Vrednuje postojanje razli)itih slika o Bogu od kojih se mnoge razlikuju od slike koju objavljuje Isus Krist.



‒86

B.2.2B.2.2B.2.2B.2.2 U"ENIK OBJA$NJAVA NOVOST I

AKTUALNOST ISUSOVE RADOSNE

VIJESTI TE PROPITUJE PUTOVE I

MOGU*NOSTI OBLIKOVANJA (IVOTA

U SLOBODI I ODGOVORNOSTI PREMA

KR$*ANSKOJ PORUCI.

! Obja%njava novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti.

! Prepoznaje razli)ite na)ine izra!avanja i preno%enja Radosne vijesti.

! Propituje putove i mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.

! Analizira povezanost Radosne vijesti i !ivotnoga svjedo)enja.

! Analizira i obja%njava Isusov govor o ljubavi prema neprijateljima.

! Analizira i obja%njava temeljne poruke Govora na gori.

! Prepoznaje potrebu otvorenosti i prihva&anja Isusove poruke s gore u osobnome i dru%tvenome !ivotu.

! Obja%njava aktualnost Radosne vijesti u suvremenome svijetu.

! Kriti)ki promi%lja i analizira motive, razloge i razli)ite oblike nasljedovanja Isusa Krista navode&i primjere.

! Prepoznaje u Kristovoj poruci ispunjenje )ovjekovih te!nji.

! Prepoznaje potrebu osobnoga suo)avanja s Isusom Kristom i njegovom porukom.

! Prepoznaje u )emu se sastoji novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te uo)ava neke mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.

! Obja%njava u )emu se sastoji novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te analizira neke mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.

! Analizira i tuma)i u )emu se sastoji novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te tuma)i neke mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.

! Tuma)i i vrednuje u )emu se sastoji novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te tuma)i neke mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.

! Vrednuje i argumentirano razla!e novost i aktualnost Isusove Radosne vijesti te razla!e neke mogu&nosti oblikovanja !ivota u slobodi i odgovornosti prema kr%&anskoj poruci.


‒87

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: M. Chagall: Jellow crusifiction. B.2.3B.2.3B.2.3B.2.3 U"ENIK OBJA$NJAVA, POVEZUJE I

VREDNUJE ZNA"ENJE I VA(NOST

SAKRAMENATA INICIJACIJE S

ODGOVORNOSTIMA KOJE IZ NJIH

PROIZLAZE TE OBJA$NJAVA ULOGU I

VA(NOST SAKRAMENTA SV. REDA TE

SLU(BE I KARIZME KAO ZNAK

SLOBODNOGA I RADOSNOGA

(IVLJENJA U ZAJEDNICI.

! Obja%njava i vrednuje va!nost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze.

! Analizira i uspore'uje unutarnju povezanost sakramenata kr%tenja, potvrde i euharistije u izgradnji kr%&anskoga !ivota i svjedo)enja.

! Obja%njava ulogu i va!nost sakramenta sv. reda te slu!be i karizme kao znak slobodnoga i radosnoga !ivljenja u zajednici.

! Analizira ulogu i va!nost sakramenata inicijacije te zna)enje sakramenta sv. reda za !ivot kr%&ana.

! Opisuje i analizira va!nost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze te ulogu i va!nost sakramenta sv. reda.

! Obja%njava va!nost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze te obja%njava ulogu i va!nost sakramenta sv. reda.

! Tuma)i i vrednuje va!nost sakramenata inicijacije s odgovornostima koje iz njih proizlaze te vrednuje ulogu i va!nost sakramenta sv. reda.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: DOMENA CDOMENA CDOMENA CDOMENA C:::: MORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLMORAL I ODGOVORNA SLOBODAOBODAOBODAOBODA

ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHODOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 2. godine u)enja i

pou)avanja:




C.2.1C.2.1C.2.1C.2.1 U"ENIK OBJA$NJAVA I VREDNUJE

EVAN#EOSKE VREDNOTE I

USPORE#UJE IH S VREDNOTAMA U

SUVREMENOME DRU$TVU I U

MEDIJIMA.

! Analizira, obja%njava i procjenjuje pojam vrednote i va!nost vrednota za izgradnju osobe i dru%tva.

! Analizira i uspore'uje osobne i dru%tvene vrednote.

! Uspore'uje, argumentira i kriti)ki propituje izbor i ljestvicu vrednota u suvremenome dru%tvu i medijima.

! Uspore'uje, kriti)ki prosu'uje i osobne i dru%tvene vrednote u odnosu prema evan'eoskim vrednotama (ljubav prema bli!njemu, snaga vjere,

! Obja%njava va!nost vrednota za izgradnju osobe i dru%tva te navodi osobne i dru%tvene vrednote.

! Analizira i tuma)i va!nost vrednota za izgradnju osobe i dru%tva te uspore'uje osobne i dru%tvene vrednote u odnosu prema evan'eoskim vrednotama.

! Obja%njava i vrednuje va!nost vrednota za izgradnju osobe i dru%tva te uspore'uje i vrednuje osobne i dru%tvene vrednote u odnosu prema evan'eoskim vrednotama.

! Argumentirano prosu'uje va!nost vrednota za izgradnju osobe i dru%tva te vrednuje osobne i dru%tvene vrednote u odnosu prema evan'eoskim vrednotama.


‒88

ljubav prema istini, suosje&anje, spremnost na pomo&, poniznost, vjernost, nenasilnost, odgovornost, marljivost i )uvanje stvorenja).

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Isusov susret s bogatim mladi&em (Mt 19,16-22). C.2.2C.2.2C.2.2C.2.2 U"ENIK OBJA$NJAVA I KRITI"KI

PROSU#UJE VRIJEDNOSTI SLOBODE, ODGOVORNOSTI, SLU(ENJA I KRITI"KI

SE OSVR*E NA IZVORE VLASTITIH

ODLUKA: NAVIKE, KONVENCIJE, BIBLIJSKE PORUKE, SVJETONAZORI…

! Obja%njava, odre'uje i raspravlja o vrijednosti slobode, analizira obilje!ja slobode te obja%njava i procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti.

! Obja%njava, vrednuje i prosu'uje va!nost prijateljstva za izgradnju osobnosti te navodi i analizira karakteristike prijateljstva.

! Obja%njava i vrednuje Isusov primjer slu!enja i radikalnost toga slu!enja.

! Obja%njava i vrednuje biblijsku utemeljenost kr%&anskoga slu!enja, analizira i predla!e mogu&nosti slu!enja u zajednici.

! Prepoznaje i navodi razli)ite oblike kr%&anskoga slu!enja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napu%tene, siroma%ne i potrebite.

! Prihva&a dobrovoljnost i dobrovoljno slu!enje drugima kao izraz vlastitoga !ivotnog i vjerni)kog opredjeljenja.

! Razvija sposobnost za

! Obja%njava vrijednost slobode i obilje!ja slobode te navodi povezanost slobode i odgovornosti.

! Obja%njava va!nost prijateljstva za izgradnju osobnosti te navodi karakteristike prijateljstva.

! Obja%njava Isusov primjer slu!enja i radikalnost toga slu!enja.


! Prihva&a

! Obja%njava vrijednost slobode i obilje!ja slobode te obja%njava i procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti.

! Obja%njava va!nost prijateljstva za izgradnju osobnosti te navodi i analizira karakteristike prijateljstva.

! Obja%njava i navodi Isusov primjer slu!enja i radikalnost toga slu!enja.



! Razvija sposobnost za dru%tveni anga!man, tj. za aktivno i

! Odre'uje vrijednost i raspravlja o vrijednosti slobode, analizira obilje!ja slobode te obja%njava i procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti.

! Vrednuje i prosu'uje va!nost prijateljstva za izgradnju osobnosti te navodi i analizira karakteristike prijateljstva.

! Vrednuje Isusov primjer slu!enja i radikalnost toga slu!enja.

! Analizira razli)ite oblike kr%&anskoga slu!enja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napu%tene, siroma%ne i potrebite.


! Razvija sposobnost za dru%tveni anga!man, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u !ivotu dru%tva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje )ovje)nijega dru%tva.

! Odre'uje vrijednost i raspravlja o vrijednosti slobode, analizira obilje!ja slobode te obja%njava i procjenjuje povezanost slobode i odgovornosti.

! Vrednuje i prosu'uje va!nost prijateljstva za izgradnju osobnosti te navodi i analizira karakteristike prijateljstva.

! Vrednuje Isusov primjer slu!enja i radikalnost toga slu!enja.

! Vrednuje razli)ite oblike kr%&anskoga slu!enja tijekom povijesti, osobito brigu Crkve za mlade, napu%tene, siroma%ne i


‒89

dru%tveni anga!man, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u !ivotu dru%tva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje )ovje)nijega dru%tva.

dobrovoljnost i dobrovoljno slu!enje drugima kao izraz vlastitoga !ivotnog i vjerni)kog opredjeljenja.

! Razvija sposobnost za dru%tveni anga!man, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u !ivotu dru%tva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje )ovje)nijega dru%tva.

odgovorno sudjelovanje u !ivotu dru%tva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje )ovje)nijega dru%tva.

potrebite. ! Prihva&a

dobrovoljnost i dobrovoljno slu!enje drugima kao izraz vlastitoga !ivotnog i vjerni)kog opredjeljenja.

! Razvija sposobnost za dru%tveni anga!man, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u !ivotu dru%tva (osuda nepravde, borba za pravdu) te spremnost izgradnje )ovje)nijeg dru%tva.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Analizirati slobodu „od" i slobodu „za" prema Gal 5,13-26; tekstove o ponudi Isusove slobode: Mt 4,1-11; Mt 12,9-14; Iv 10,14-18; Mk 7,1-22. Primjer za nasljedovanje i slu!enje (Iv 13,1-17.34-35); imati srca za )ovjeka (Mt 25,31-40); nasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi – briga cijele zajednice za potrebite (Dj 4,32-35). Poticati aktivno predlaganje i uklju)ivanje u pomaganje potrebitima u svojoj sredini (pomo& u u)enju, obilazak i pomo& starijima, bolesnima, siroma%nima).


‒90

C.2.3C.2.3C.2.3C.2.3 U"ENIK ANALIZIRA, USPORE#UJE I

KRITI"KI PROSU#UJE VRIJEDNOSTI

SLU(ENJA, SLOBODE I

ODGOVORNOSTI U DRUGIM

RELIGIJAMA I SVJETONAZORIMA.

! Analizira, uspore'uje i vrednuje vrijednosti slobode i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Navodi i procjenjuje na temelju izabranih tekstova o slobodi i odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Analizira vrijednosti prijateljstva, slobode, ljubavi, ljudske odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Navodi i procjenjuje na temelju izabranih tekstova o prijateljstvu, slobodi, ljubavi, ljudskoj odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Analizira i uspore'uje vrijednosti prijateljstva, slobode, ljubavi, ljudske odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Navodi i procjenjuje na temelju izabranih tekstova o prijateljstvu, slobodi, ljubavi, ljudskoj odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Analizira, uspore'uje i vrednuje vrijednosti prijateljstva, slobode, ljubavi, ljudske odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Uspore'uje na temelju izabranih tekstova o prijateljstvu, slobodi, ljubavi, ljudskoj odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Analizira, uspore'uje i kriti)ki prosu'uje vrijednosti prijateljstva, slobode, ljubavi, ljudske odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.

! Kriti)ki procjenjuje na temelju izabranih tekstova o prijateljstvu, slobodi, ljubavi, ljudskoj odgovornosti u drugim religijama i svjetonazorima.



pou)avanja:




D.2.1D.2.1D.2.1D.2.1 U"ENIK POZNAJE I SU"ELJAVA SE S

NEKIM IZABRANIM TEMAMA IZ

POVIJESTI CRKVE TE SE KRITI"KI

OSVR*E NA NJIH U SMISLU

„ZAJEDNI"KE“ I „KOLEKTIVNE“

BA$TINE KOJOJ I SAM PRIPADA.

! Analizira zna)ajne doga'aje i pojave u Crkvi u srednjemu vijeku.

! Vrednuje doprinos Crkve razvoju %kola, sveu)ili%ta, pismenosti, kulture, ukidanju ropstva, otvaranju bolnica..., osobito djelovanjem redovni)kih zajednica i doprinosom istaknutih pojedinaca.

! Obja%njava i analizira vjerodostojne )injenice i problematiku Isto)noga raskola.

! Povijesne doga'aje dovodi u vezu s dana%njom situacijom i odnosima me'u kr%&anskim crkvama te razvija

! Obja%njava ukratko klju)ne doga'aje i doprinose.

! Navodi uzroke i posljedice Isto)noga raskola.

! Obja%njava klju)ne doga'aje i doprinose.

! Navodi i obja%njava uzroke i posljedice Isto)noga raskola.

! Uz pomo& vjerou)itelja analizira klju)ne doga'aje i pojmove i dovodi ih u vezu s dana%njom situacijom.

! Argumentirano obja%njava zna)ajne doga'aje i doprinose.

! Analizira doga'aje i kriti)ki tuma)i doga'aje iz povijesti Crkve i dovodi u vezu s dana%njom situacijom.

- Vrednuje zna)ajne doga'aje i doprinos Crkve.


‒91

stav ekumenizma. ! Argumentirano raspravlja o va!nosti

poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih, nacionalnih, vjerskih, povijesno-kulturolo%kih) te poznavanja i po%tovanja drugih vjera i kultura.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: D.2.2D.2.2D.2.2D.2.2 U"ENIK OBJA$NJAVA SUODNOS

KR$*ANSTVA I SVJETSKE, EUROPSKE I

HRVATSKE KULTURE, TRADICIJE, UMJETNOSTI I KNJI(EVNOSTI.

! Istra!uje i argumentirano obja%njava utjecaj kr%&anstva kao odrednicu srednjovjekovne Europe:

- u jeziku i pismenosti - pravnoj kulturi - urbanizaciji i civilizacijskim dostignu&ima - arhitekturi (romanika i gotika) - gospodarstvu (rast trgovine i obrtni%tva, velik napredak agrikulture) - novim promi%ljanjima o vrijednosti !ene i djeteta, evoluciji braka i obitelji, odnos prema drugima i druk)ijima. ! Opisuje ulogu Crkve, sve&enika i

redovnika u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u srednjemu vijeku te stvaranju i o)uvanju hrvatskoga i europskoga identiteta (npr. glagoljica, Ba%&anska plo)a, Vi%eslavova krstionica, darovnica kneza Trpimira, Radovanov portal na katedrali u Trogiru, razvijanje zidnoga slikarstva, minijature, utjecaj romanike i gotike, srednjovjekovna knji!evnost nadahnuta liturgijskim i religioznim temama).

! Prepoznaje i opisuje biblijske doga'aje i likove koji su nadahnjivali umjetnike tijekom povijesti.

! Navodi neke utjecaje kr%&anstva na kulturu i dru%tvo u srednjemu vijeku u Europi i Hrvatskoj.

! Opisuje biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko i knji!evno djelo.

! Opisuje neke utjecaje kr%&anstva na kulturu i dru%tvo u srednjemu vijeku u Europi i Hrvatskoj.

! Analizira biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko i knji!evno djelo.

! Obja%njava neke utjecaje kr%&anstva na kulturu i dru%tvo u srednjemu vijeku u Europi i Hrvatskoj.

! Analizira biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko i knji!evno djelo.

! Istra!uje i argumentirano obja%njava utjecaje kr%&anstva na kulturu i dru%tvo u srednjemu vijeku u Europi i Hrvatskoj.

! Analizira biblijske motive koji su nadahnuli umjetni)ko djelo, prepoznaje poruke/do!ivljaj koji umjetnik !eli prenijeti; povezuje s biblijskim tekstovima.



‒92

D.2.3D.2.3D.2.3D.2.3 U"ENIK PREDSTAVLJA I VREDNUJE

DOPRINOSE I UTJECAJE VJEROVANJA I

TEMELJNIH VRIJEDNOSTI SVJETSKIH

RELIGIJA NA DRU$TVENI I KULTURNI

(IVOT U HRVATSKOJ U PRO$LOST I

DANAS.

! Opisuje kako razumijevanje slobode i odgovornosti u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima utje)e na dru%tveni i kulturni !ivot u pro%losti i danas.

! Navodi primjere knji!evnih tekstova u kojima se problematiziraju pitanja slobode i odgovornosti u razli)itim religijama.

! Opisuje razumijevanje slobode i odgovornosti u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i uz pomo& u)itelja navodi primjere iz kulturnoga i dru%tvenoga !ivota.

! Uz pomo& u)itelja obja%njava razumijevanje slobode i odgovornosti u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz kulturnoga i dru%tvenoga !ivota.

! Obja%njava razumijevanje slobode i odgovornosti u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i opisuje primjere iz kulturnoga i dru%tvenoga !ivota.

! Kriti)ki promi%lja o razumijevanju slobode i odgovornosti u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima; uspore'uje primjere iz kulturnoga i dru%tvenoga !ivota.



‒93

(ivotom darovani(ivotom darovani(ivotom darovani(ivotom darovani - u)enici, u svjetlu Svetoga pisma, nauka Crkve, znanstvenih i dru%tvenih teorija i razli)itih religijskih i eti)ki polazi%ta, raspravljaju o razli)itim aspektima ljudskoga !ivota.

3.3.3.3. RAZRED RAZRED RAZRED RAZRED SREDNJE $KOLESREDNJE $KOLESREDNJE $KOLESREDNJE $KOLE


pou)avanja: RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA



A.3.1A.3.1A.3.1A.3.1 U"ENIK RAZUMIJE I

ARGUMENTIRANO RAZLA(E

TEMELJNE IDEJE O SMISLU

LJUDSKOGA (IVOTA, KRITI"KI

RAZLA(E PERSPEKTIVU

KR$*ANSKE VJERE I REZULTATE

ZNANOSTI KAO RAZLI"ITE, ALI

NEKONFLIKTNE PRISTUPE

TUMA"ENJU "OVJEKA I SVIJETA.

! Prepoznaje, analizira i argumentira razli)ite antropolo%ke pristupe u shva&anju )ovjeka.

! Analizira i tuma)i kr%&ansku sliku )ovjeka ()ovjek kao stvorenje i slika Bo!ja, )ovjek kao osoba i subjekt, )ovjek kao bi&e odnosa, )ovjek usmjeren prema transcendenciji).

! Otkriva i obrazla!e va!nost transcendentne dimenzije u razumijevanju )ovjeka.

! Vrednuje doprinose razli)itih znanstvenih disciplina u razumijevanju )ovjeka: psihologije, filozofije, teologije, sociologije, komunikologije...

! Uo)ava va!nost razumijevanja i jasnoga interpretiranja suvremenih antropolo%kih vizija )ovjeka.

! Prepoznaje razli)ite antropolo%ke pristupe u shva&anju )ovjeka, opisuje kr%&ansku sliku )ovjeka te prepoznaje doprinose razli)itih znanstvenih disciplina u razumijevanju )ovjeka.

! Analizira razli)ite antropolo%ke pristupe u shva&anju )ovjeka, opisuje i tuma)i kr%&ansku sliku )ovjeka te

obja%njava doprinose razli)itih znanstvenih disciplina u razumijevanju )ovjeka.

! Analizira i obja%njava doprinose razli)itih znanstvenih disciplina u razumijevanju )ovjeka, razla!e perspektivu kr%&anske vjere te prepoznaje i tuma)i va!nost razumijevanja i jasnoga interpretiranja suvremenih antropolo%kih vizija )ovjeka.

! Kriti)ki razla!e perspektivu kr%&anske vjere u tuma)enju smisla ljudskoga !ivota; argumentirano razla!e va!nost razumijevanja i jasnoga interpretiranja suvremenih antropolo%kih vizija )ovjeka.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Kriti)ki )itati i interpretirati biblijske i druge tekstove. A.3.2A.3.2A.3.2A.3.2 U"ENIK ZNA DA JE ZA CRKVU

BIBLIJA PRIHVA*ENA KAO BO(JA

RIJE" TE SE MO(E SLU(ITI

BIBLIJOM KAO POVIJESNO-KULTURNIM DOKUMENTOM I KAO

DOKUMENTOM KOJI JE

VJERODOSTOJAN


EGZISTENCIJE.

! Razumije i samostalno interpretira neke biblijske tekstove koji ukazuju na )ovjekovu „sli)nost s Bogom”.

! Otkriva i tuma)i ulogu i va!nost Biblije u hrvatskoj kulturnoj ba%tini.



! Predstavlja neke biblijske tekstove koji ukazuju na )ovjekovu „sli)nost s Bogom”.

! Prepoznaje ulogu i va!nost Biblije u hrvatskoj kulturnoj

! Predstavlja i tuma)i neke biblijske tekstove koji ukazuju na )ovjekovu „sli)nost s Bogom”.

! Prepoznaje i opisuje ulogu i va!nost Biblije u hrvatskoj kulturnoj ba%tini.

! Prepoznaje i

! Tuma)i bez ve&ih pote%ko&a neke biblijske tekstove koji ukazuju na )ovjekovu „sli)nost s Bogom”.

! Obja%njava ulogu i va!nost Biblije u hrvatskoj kulturnoj ba%tini.

! Tuma)i vrijednost i poveznicu

! Samostalno interpretira neke biblijske tekstove koji ukazuju na )ovjekovu „sli)nost s Bogom”.

! Obja%njava i vrednuje ulogu i va!nost Biblije u hrvatskoj kulturnoj ba%tini.

! Analizira, tuma)i i vrednuje vrijednost i poveznicu biblijskoga


‒94

ba%tini. ! Prepoznaje

vrijednost i poveznicu biblijskoga iskustva sa !ivotnim iskustvima )ovjeka.


opisuje poveznicu biblijskoga iskustva sa !ivotnim iskustvima )ovjeka.


biblijskoga iskustva sa !ivotnim iskustvima )ovjeka.


iskustva sa !ivotnim iskustvima )ovjeka.


Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: A.3.3A.3.3A.3.3A.3.3 U"ENIK UPOZNAJE I

ARGUMENTIRA SUVREMENE

TENDENCIJE I OBLIKE U

IZRA(AVANJU I (IVLJENJU

RELIGIOZNOSTI.

! Samostalno istra!uje i interpretira va!na sociolo%ka istra!ivanja o religioznosti.

! Uo)ava uzro)no-posljedi)nu povezanost suvremenih migracija i religijske karte Europe.

! Istra!uje i predstavlja va!na sociolo%ka istra!ivanja o religioznosti.

! Prepoznaje uzro)no-posljedi)nu povezanost suvremenih migracija i religijske karte Europe.

! Istra!uje i interpretira neka sociolo%ka istra!ivanja o religioznosti.

! Prepoznaje i opisuje uzro)no-posljedi)nu povezanost suvremenih migracija i religijske karte Europe.

! Istra!uje i interpretira va!na sociolo%ka istra!ivanja o religioznosti.

! Analizira i obja%njava uzro)no-posljedi)nu povezanost suvremenih migracija i religijske karte Europe.

! Samostalno istra!uje i interpretira va!na sociolo%ka istra!ivanja o religioznosti.

! Analizira, tuma)i i vrednuje uzro)no-posljedi)nu povezanost suvremenih migracija i religijske karte Europe.



‒95





B.3.1B.3.1B.3.1B.3.1 U"ENIK KRITI"KI PROPITUJE

MOGU*NOSTI TRA(ENJA I

SPOZNAJE BOGA TE OPISUJE

OBILJE(JA OTAJSTVA

TROJEDINOGA BOGA.

! Kriti)ki propituje o mogu&nosti tra!enja i spoznaje Boga.

! Navodi primjere u kojima se prepoznaju tragovi Presvetoga Trojstva u djelu stvaranja i objavi tijekom Staroga zavjeta.

! Prepoznaje i analizira klju)ne trenutke objave Trojedinoga Boga u Novome zavjetu.

! Obja%njava novozavjetno svjedo)anstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.

! Analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u !ivotu Crkve i

! kr%&ana.


! Prepoznaje i navodi ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u !ivotu Crkve i kr%&ana.

! Prepoznaje novozavjetno svjedo)anstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.


! Analizira ime, nazive i simbole, prisutnost i djelovanje Duha Svetoga u !ivotu Crkve i kr%&ana.

! Prepoznaje i opisuje novozavjetno svjedo)anstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.

! Prepoznaje i analizira klju)ne momente objave Trojedinoga Boga u Novome zavjetu.

! Opisuje i analizira novozavjetno svjedo)anstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.


! Kriti)ki propituje mogu&nosti tra!enja i spoznaje Boga.


! Prepoznaje i analizira klju)ne trenutke objave Trojedinoga Boga u Novome zavjetu.

! Obja%njava novozavjetno svjedo)anstvo Isusova sinovstva u odnosu prema Bogu Ocu.




‒96

B.3.2B.3.2B.3.2B.3.2 U"ENIK POVEZUJE OSOBNA I

DRU$TVENA PROMI$LJANJA O

TRAGI"NIM EPIZODAMA

OSOBNOGA I DRU$TVENOGA

(IVOTA S KRISTOVIM

NAVJE$TAJEM SPASENJA, OTKUPLJENJA TE "INOM

USKRSNU*A.

! U svjetlu Isusova navje%taja spasenja, otkupljenja i uskrsnu&a vrednuje osobna i dru%tvena promi%ljanja o tragi)nim !ivotnim epizodama.

! Obja%njava i analizira razloge i smisao Isusove muke smrti i uskrsnu&a.

! Analizira vrijednost spasenja )ovjeka, stvorenja i svijeta ostvarenoga u Isusu Kristu.

! Prepoznaje i obja%njava Kristovo uskrsnu&e kao po)etak i zalog sveukupnoga uskrsnu&a.

! Prepoznaje potrebu izgra'ivanja vlastitoga !ivota u vjeri i nadi u uskrsnu&e.

! Prepoznaje i opisuje razloge i smisao Isusove muke, smrti i uskrsnu&a.

! Opisuje razloge izgra'ivanja !ivota u vjeri i nadi u uskrsnu&e.

! Razlu)uje i analizira biblijske tekstove o Isusovoj muci, smrti i uskrsnu&u.

! Prepoznaje i obja%njava Kristovo uskrsnu&e kao po)etak i zalog sveukupnoga uskrsnu&a.

! Obja%njava i analizira razloge i smisao Isusove muke, smrti i uskrsnu&a.

! Obja%njava i povezuje uskrsnu&e i !ivot vje)ni.

! Analizira i obja%njava kr%&ansko shva&anje uskrsnu&a tijela.

! Analizira vrijednost spasenja )ovjeka, stvorenja i svijeta ostvarenoga u Isusu Kristu.

! U svjetlu Isusova navje%taja spasenja, otkupljenja i uskrsnu&a vrednuje osobna i dru%tvena promi%ljanja o tragi)nim !ivotnim epizodama.

! Obja%njava, argumentirano razla!e i vrednuje razloge, smisao i zna)enje Isusove muke, smrti i uskrsnu&a za kr%&ansku vjeru i !ivot kr%&ana.

! Obja%njava i analizira doga'aje koji utemeljuju kr%&ansku vjeru u Isusovo uskrsnu&e.

! Propituje i argumentira razloge izgra'ivanja !ivota u vjeri i nadi u uskrsnu&e.



‒97

B.3.3B.3.3B.3.3B.3.3 U"ENIK OBJA$NJAVA I VREDNUJE

KR$*ANSKO SHVA*ANJE BRAKA I

OBITELJI TE VA(NOST I ULOGU

SAKRAMENTA BOLESNI"KOGA

POMAZANJA U (IVOTU VJERNIKA.

! Obja%njava i vrednuje kr%&ansko shva&anje braka i obitelji.

! Navodi i obja%njava biblijsku utemeljenost sakramenta !enidbe.

! Obja%njava svrhu i obilje!ja !enidbe. ! Prepoznaje sakrament !enidbe kao otvorenost

!ivotu i sudjelovanje u Bo!jemu stvarateljskom )inu.

! Imenuje i navodi preduvjete za valjano sklapanje sakramenta !enidbe.

! Opisuje i obja%njava razloge priprave za sakramentalni brak.

! Uspore'uje i obja%njava sli)nosti i razlike izme'u civilnoga i crkvenoga braka.

! Obja%njava i navodi du!nosti i prava obitelji. ! Obja%njava i navodi povrede dostojanstva

braka i obitelji. ! Obja%njava kr%&ansko shva&anje

nerazrje%ivosti !enidbe. ! Obja%njava Petrovu i Pavlovu povlasticu za

razrje%enje !enidbe.

! Opisuje i analizira sakrament !enidbe kao otvorenost !ivotu i sudjelovanje u Bo!jemu stvarateljskom )inu.

! Imenuje i navodi preduvjete za valjano sklapanje sakramenta !enidbe.

! Imenuje i opisuje va!nost sakramenta bolesni)koga pomazanja u !ivotu vjernika.

! Navodi razloge za sklapanje sakramentalne !enidbe.

! Opisuje va!nost i ulogu sakramenta bolesni)koga pomazanje u !ivotu vjernika.

! Navodi i obja%njava biblijsku utemeljenost sakramenta !enidbe.

! Opisuje i obja%njava razloge priprave za sakramentalni brak.

! Analizira du!nosti i prava obitelji.

! Uspore'uje i obja%njava sli)nosti i razlike izme'u civilnoga i crkvenoga braka te drugih !ivotnih zajednica.

! Analizira va!nost i ulogu sakramenta bolesni)koga pomazanje u !ivotu vjernika.


! Obja%njava bitne odrednice kr%&anskoga shva&anja odgovornoga roditeljstva.

! Obja%njava va!nost i ulogu sakramenta bolesni)koga pomazanje u !ivotu vjernika.

! Analizira i uspore'uje razli)ite definicije obitelji s kr%&anskim shva&anjem braka i obitelji.


! Obja%njava sakramentalnost, svrhu i obilje!ja !enidbe.

! Obja%njava i navodi du!nosti i prava obitelji te povrede dostojanstva braka i obitelji.

! Obja%njava kr%&ansko shva&anje odgovornoga roditeljstva.

! Obja%njava kr%&ansko shva&anje nerazrje%ivosti !enidbe te Petrovu i Pavlovu povlasticu za razrje%enje !enidbe.

! Obja%njava va!nost i ulogu sakramenta bolesni)koga pomazanje u !ivotu vjernika.



‒98





C.3.1C.3.1C.3.1C.3.1 U"ENIK TUMA"I I RAZLIKUJE

RAZLI"ITE ETI"KE I „MISAONE

SUSTAVE” I KRITI"KI IH

PROSU#UJE U SVJETLU

KR$*ANSKIH MORALNIH NA"ELA.

! Analizira razli)ite definicije )ovjeka u specifi)nome poimanju pojedinih znanosti o )ovjeku.

! Obja%njava pojmove etika, moral i kr"$anski moral.

! Obja%njava, vrednuje va!nost pravila i pravednih zakona u me'uljudskim odnosima i u dru%tvu.

! Vrednuje i kriti)ki prosu'uje Dekalog kao prirodni temelj ljudskoga moralnog postupanja.

! Obja%njava, vrednuje i daje primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Obrazla!e zlatno pravilo pona%anja koje je prisutno u svim religijama i navodi primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Navodi i analizira bogoslovne kreposti, analizira, vrednuje i daje primjere odnosa prema Bogu, prema bogoslovnim krepostima, povezuju&i bogoslovne kreposti s prvom plo)om Dekaloga.

! Na temelju tekstova iz evan'elja argumentirano komentira Isusa kao primjer i put !ivljenja i promicanja istine.

! Navodi temeljna obilje!ja istine i analizira kr%&anski pristup istini te obrazla!e kako se mo!e zauzimati za istinu na osobnoj i dru%tvenoj razini.

! Obja%njava va!nost pravila i pravednih zakona u me'uljudskim odnosima i dru%tvu.

! Obja%njava Dekalog kao prirodni temelj moralnoga postupanja.

! Navodi primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Navodi bogoslovne kreposti kao odnos prema Bogu i povezuje ih s prvom plo)om Dekaloga.

! Na temelju tekstova iz evan'elja opisuje Isusa kao primjer i put !ivljenja i promicanja istine.

! Navodi temeljna obilje!ja istine i kr%&anski pristup istini.

! Navodi kako se mo!e zauzimati za istinu na osobnoj i dru%tvenoj razini.

! Obja%njava va!nost pravila i pravednih zakona u me'uljudskim odnosima i u dru%tvu.

! Obja%njava Dekalog kao prirodni temelj moralnoga postupanja.

! Obja%njava primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Navodi bogoslovne kreposti kao odnos prema Bogu i povezuje ih s prvom plo)om Dekaloga.

! Na temelju tekstova iz evan'elja opisuje Isusa kao primjer i put !ivljenja i promicanja istine.

! Navodi temeljna obilje!ja istine i kr%&anski pristup istini.

! Navodi kako se mo!e zauzimati za istinu na osobnoj i dru%tvenoj razini.

! Vrednuje va!nost pravila i pravednih zakona u me'uljudskim odnosima i u dru%tvu.

! Vrednuje i kriti)ki prosu'uje Dekalog kao prirodni temelj moralnoga postupanja.

! Vrednuje i daje primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Analizira bogoslovne kreposti i daje primjere odnosa prema Bogu po bogoslovnim krepostima, povezuju&i bogoslovne kreposti s prvom plo)om Dekaloga.

! Na temelju

! Kriti)ki prosu'uje va!nost pravila i pravednih zakona u me'uljudskim odnosima i u dru%tvu.

! Vrednuje i kriti)ki prosu'uje Dekalog kao prirodni temelj moralnoga postupanja.

! Vrednuje i daje primjere pona%anja prema zlatnome pravilu.

! Analizira bogoslovne kreposti i daje primjer odnosa prema Bogu po bogoslovnim krepostima, povezuju&i bogoslovne kreposti s prvom plo)om Dekaloga.

! Na temelju tekstova iz evan'elja argumentirano komentira Isusa kao primjer i put !ivljenja i promicanja istine.

! Analizira kr%&anski pristup


‒99

tekstova iz evan'elja argumentirano komentira Isusa kao primjer i put !ivljenja i promicanja istine.

! Analizira kr%&anski pristup istini te obrazla!e kako se mo!e zauzimati za istinu na osobnoj i dru%tvenoj razini.

istini i zauzima se za istinu na osobnoj i dru%tvenoj razini.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Biolo%ka etika (selekcija, mutacija, pre!ivljavanje). Filozofska etika (ljudska narav kao polazi%te i kriterij eti)koga djelovanja). Senzualizam (dobro je %to odgovara osjetilima). Pragmatizam (normativna mo& )injeni)noga stanja). Diktatura ve&ine. Utilitarizam. Ideolo%ka etika (dobro je %to odgovara sustavu). Pravni pozitivizam (dobro je %to propisuje zakon). Relativizam. Odabir dokumentarnih i simboli)kih fotografija s moralnom tematikom i rasprava o njihovim porukama u poveznici s eti)kim i moralnim normama i !ivotom. Biblijski tekstovi o Kristovu govoru o ljubavi prema bli!njima i prema neprijatelju: Mt 5,43-48 i 22,36-40 te Iv 15,16-19. „Ljubi i radi )ini %to ho&e%" (sv. Augustin) i zlatno pravilo !ivota: „Sve, dakle, %to !elite da ljudi vama )ine, )inite i vi njima" (Mt 7,12). C.3.2C.3.2C.3.2C.3.2 U"ENIK OBJA$NJAVA I

ARGUMENTIRANO IZNOSI

BIBLIJSKE TEMELJE SVETOSTI I

NEPOVREDIVOSTI LJUDSKOGA

(IVOTA I ARGUMENTIRANO

PROSU#UJE PROMICANJE

SVETOSTI (IVOTA KAO

KR$*ANSKU OBVEZU.

! Obja%njava i argumentirano vrednuje temeljni kr%&anski stav prema ljudskome !ivotu (nepovredivost i svetost).

! Navodi, obja%njava i kriti)ki prosu'uje bitna bioeti)ka na)ela ljudskoga zdravlja, kloniranja, umjetne oplodnje, tjelesne cjelovitosti.

! Prepoznaje i kriti)ki prosu'uje razloge zbog kojih sve %to je znanstveno mogu&e na podru)ju biogenetike (genom, kloniranje, mati)ne stanice), nije i moralno dopustivo.

! Navodi na)ine i daje prijedloge kako se treba )uvati i promicati vlastito i tu'e zdravlje.

! Uo)ava, raspravlja i daje prijedloge za rje%avanje problema suvremenoga svijeta koji donose siroma%tvo, bolesti i umiranje djece.

! Obja%njava temeljni kr%&anski stav prema ljudskome !ivotu (nepovredivost i svetost).

! Navodi bitna bioeti)ka na)ela ljudskoga zdravlja, kloniranja, umjetne oplodnje, tjelesne cjelovitosti.

! Obja%njava razloge zbog kojih sve %to je znanstveno

! Obja%njava temeljni kr%&anski stav prema ljudskome !ivotu (nepovredivost i svetost).

! Navodi bitna bioeti)ka na)ela ljudskoga zdravlja, kloniranja, umjetne oplodnje, tjelesne cjelovitosti.

! Obja%njava razloge zbog kojih sve %to je znanstveno

! Argumentirano vrednuje temeljni kr%&anski stav prema ljudskome !ivotu (nepovredivost i svetost).

! Kriti)ki prosu'uje bitna bioeti)ka na)ela ljudskoga

! Argumentirano vrednuje temeljni kr%&anski stav prema ljudskome !ivotu (nepovredivost i svetost).

! Kriti)ki prosu'uje bitna bioeti)ka na)ela ljudskoga zdravlja, kloniranja, umjetne oplodnje, tjelesne cjelovitosti.


‒100

mogu&e na podru)ju biogenetike (genom, kloniranje, mati)ne stanice), nije i moralno dopustivo.

! Navodi na)ine kako )uvati i promicati vlastito i tu'e zdravlje.

! Navodi probleme suvremenoga svijeta koji donose siroma%tvo, bolesti i umiranje djece.

mogu&e na podru)ju biogenetike (genom, kloniranje, mati)ne stanice) nije i moralno dopustivo.

! Navodi na)ine kako )uvati i promicati vlastito i tu'e zdravlje.

! Navodi probleme suvremenoga svijeta koji donose siroma%tvo, bolesti i umiranje djece.

zdravlja, kloniranja, umjetne oplodnje, tjelesne cjelovitosti.

! Analizira razloge zbog kojih sve %to je znanstveno mogu&e na podru)ju biogenetike (genom, kloniranje, mati)ne stanice) nije i moralno dopustivo.

! Daje prijedloge kako )uvati i promicati vlastito i tu'e zdravlje.

! Raspravlja o problemima suvremenoga svijeta koji donose siroma%tvo, bolesti i umiranje djece.

! Kriti)ki prosu'uje razloge zbog kojih sve %to je znanstveno mogu&e na podru)ju biogenetike (genom, kloniranje, mati)ne stanice), nije i moralno dopustivo.

! Daje prijedloge kako )uvati i promicati vlastito i tu'e zdravlje.

! Raspravlja i daje prijedloge za rje%avanje problema suvremenoga svijeta koji donose siroma%tvo, bolesti i umiranje djece.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Biblijski temelji: Izl 20,13; Pnz 5,7; Ps 104,29-30; Mt 5,21-24; 1 Iv 3,11-15 i govor Crkve o !ivotu: KKC 2258; Evangelium vitae, br. 7-22; Evangelium vitae, br. 53-77; Pavao VI., Humanae vitae. Enciklika o ispravnoj regulaciji poroda. Znanstveni govor: „Prije nego %to si odrastao, bio si mladi&/djevojka, a prije toga dijete, a jo% prije dojen)e, - tj. prije nego %to si se rodio, - bio si fetus, a prije toga embrij, u vrijeme svoje implantacije bio si blastocista, a prije toga morula, a prije toga zigota ili oplo'eno jaja%ce.“ (skupina ameri)kih znanstvenika). Hipokratova zakletva.


‒101

C.3.3C.3.3C.3.3C.3.3 U"ENIK OBJA$NJAVA I ANALIZIRA

KR$*ANSKO RAZUMIJEVANJE

POJMOVA: SAVJEST, DOBRO I ZLO, GRIJEH, OPRA&TANJE, MILOSR'E.

! Obja%njava i tuma)i pojam savjesti i va!nost njezina uskla'ivanja s moralnim vrednotama.

! Obja%njava i analizira savjest i njezino shva&anje u biblijskim tekstovima, kr%&anskim spisima i U)iteljstvu Crkve.

! Obja%njava i analizira pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obra$enje, Bo%je milosr#e, pomirenje.

! Na temelju biblijskih tekstova analizira i vrednuje da Bo!je milosr'e i pra%tanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac koji opra%ta i poziva nas na opra%tanje.

! Obja%njava pojam savjesti i va!nost njezina uskla'ivanja s moralnim vrednotama.

! Obja%njava savjest i njezino shva&anje u biblijskim tekstovima, kr%&anskim spisima i U)iteljstvu Crkve.

! Obja%njava pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obra$enje, Bo%je milosr#e, pomirenje.

! Na temelju biblijskih tekstova opisuje da Bo!je milosr'e i pra%tanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac.

! Obja%njava pojam savjesti i va!nost njezina uskla'ivanja s moralnim vrednotama.

! Obja%njava savjest i njezino shva&anje u biblijskim tekstovima, kr%&anskim spisima i U)iteljstvu Crkve.

! Obja%njava pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obra$enje, Bo%je milosr#e, pomirenje.

! Na temelju biblijskih tekstova obja%njava da Bo!je milosr'e i pra%tanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac.

! Tuma)i pojam savjesti i va!nost njezina uskla'ivanja s moralnim vrednotama.

! Obja%njava i analizira savjest i njezino shva&anje u biblijskim tekstovima, kr%&anskim spisima i U)iteljstvu Crkve.

! Obja%njava i analizira pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obra$enje, Bo%je milosr#e, pomirenje.

! Na temelju biblijskih tekstova analizira i vrednuje da Bo!je milosr'e i pra%tanje nadilazi ljudsko zlo i

! Analizira pojam savjesti i va!nost njezina uskla'ivanja s moralnim vrednotama.

! Analizira i vrednuje savjest i njezino shva&anje u biblijskim tekstovima, kr%&anskim spisima i U)iteljstvu Crkve.

! Analizira i kriti)ki prosu'uje pojmove grijeh, laki grijeh, osobni grijeh, grijeh struktura, obra$enje, Bo%je milosr#e, pomirenje.

! Na temelju biblijskih tekstova analizira i vrednuje da Bo!je milosr'e i pra%tanje nadilazi ljudsko zlo i grijeh i da je Bog milosrdni Otac koji opra%ta i poziva nas na opra%tanje.


‒102

grijeh i da je Bog milosrdni Otac koji opra%ta i poziva nas na opra%tanje.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Grijeh i njegove posljedice (Post 4,2-15 i 11,1-9). Novozavjetna prispodoba o kralju i opro%tenju duga (Mt 18,23-37). Isusov stav i odnos: u susretu s gre%nicima, npr. s preljubnicom (Iv 8,1-11); sa Zakejom (Lk 19,1-11); s gre%nicom (Lk 7,36-50). Grijeh kao posljedica isto)noga grijeha i zloporaba na%ega razuma i slobode (Rim 5,18-19). Biblijski tekstovi o priznanju grijeha i prihva&anju odgovornosti (2 Sam 11-12; Dj 9,1-31 i Lk 15,11-32). Savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja i kao znak Bo!jih uputa (KKC br. 1776). Istra!ivati pojmove savjest i grijeh u drugim religijama i svjetonazorima.





D.3.1D.3.1D.3.1D.3.1 U"ENIK POZNAJE I SU"ELJAVA SE S

NEKIM IZABRANIM TEMAMA IZ

POVIJESTI CRKVE TE SE KRITI"KI

OSVR*E NA NJIH U SMISLU

„ZAJEDNI"KE“ I „KOLEKTIVNE“

BA$TINE KOJOJ I SAM PRIPADA.

! Navodi i analizira doprinos Crkve razvoju pravnoga sustava i znanosti (prirodna prava, bona fide, jednakost pred zakonom, su'enje pred porotom...; astronomija, geologija).

! Analizira uzroke i posljedice Zapadnoga raskola.

! Opisuje nastanak i specifi)nosti Anglikanske crkve.

! Razumije zna)enje Tridentskoga koncila i ulogu isusovaca u obnovi Crkve.

! Opisuje ulogu Crkve, sve&enika i redovnika u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda u novome vijeku.

! Argumentirano raspravlja o va!nosti poznavanja vlastitih korijena (obiteljskih, nacionalnih, vjerskih, povijesno-kulturolo%kih) te poznavanja i po%tovanja drugih vjera i kultura.

! Navodi klju)ne doga'aje iz povijesti Crkve u novome vijeku.

! Opisuje ulogu Crkve u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda i prepoznaje va!nost poznavanja vlastitih korijena i po%tovanja drugih.

! Opisuje klju)ne doga'aje iz povijesti Crkve u novome vijeku.

! Uz pomo& u)itelja kriti)ki propituje ulogu Crkve u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda i uz pomo& u)itelja opisuje va!nost poznavanja vlastitih korijena i po%tovanja drugih.

! Argumentirano obja%njava klju)ne doga'aje iz povijesti Crkve u novome vijeku.

! Kriti)ki propituje ulogu Crkve u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda i opisuje va!nost poznavanja vlastitih korijena i po%tovanja drugih.

! Analizira klju)ne doga'aje iz povijesti Crkve u novome vijeku.

! Kriti)ki propituje ulogu Crkve u o)uvanju vjere i kulture hrvatskoga naroda i opisuje va!nost poznavanja vlastitih korijena i po%tovanja drugih te navodi primjere.



‒103

D.3.2D.3.2D.3.2D.3.2 U"ENIK ANALIZIRA I VREDNUJE

KR$*ANSKU PORUKU U

UMJETNOSTI I KULTURI U

REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPI.

! Istra!uje i analizira doprinos Crkve znanosti u Hrvatskoj (Faust Vran)i&, Ru'er Bo%kovi&, J. J. Strossmayer, HAZU).

! Istra!uje i analizira doprinos novovjekovnih znanstvenika iz redova Crkve u Europi.

! Istra!uje doprinos Crkve i istaknute predstavnike renesansne arhitekture, slikarstva i knji!evnosti u Hrvatskoj i Europi.

! Istra!uje doprinos Crkve u arhitekturi i knji!evnosti baroka.

! Opisuje utjecaj kr%&anstva na razvoj kulture, umjetnosti, graditeljstva i arhitekture Zagreba i drugih europskih gradova.

! Navodi klju)ne doprinose Crkve i istaknute predstavnike u znanosti, kulturi, knji!evnosti…

! Navodi primjere utjecaja kr%&anstva na stvaranje i o)uvanje nacionalnoga i europskoga identiteta.

! Navodi i opisuje klju)ne doprinose Crkve i istaknute predstavnike u znanosti, kulturi, knji!evnosti…

! Navodi primjere i opisuje utjecaj kr%&anstva na stvaranje i o)uvanje nacionalnoga i europskoga identiteta.

- Analizira doprinos Crkve znanosti, kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj i Europi. ! Argumentiran

o obrazla!e utjecaj kr%&anstva na stvaranje i o)uvanje nacionalnoga i europskoga identiteta.

! Istra!uje i analizira doprinos Crkve znanosti, kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj i Europi.

! Argumentirano obrazla!e i vrednuje utjecaj kr%&anstva na stvaranje i o)uvanje nacionalnoga i europskoga identiteta.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: D.3.3D.3.3D.3.3D.3.3 U"ENIK PREDSTAVLJA I VREDNUJE

DOPRINOSE I UTJECAJE

VJEROVANJA I TEMELJNIH

VRIJEDNOSTI SVJETSKIH RELIGIJA

NA DRU$TVENI I KULTURNI (IVOT

U HRVATSKOJ U PRO$LOST I

DANAS.

! Navodi primjere su!ivota muslimana i kr%&ana.

! Navodi primjere su!ivota !idova i kr%&ana.

! Navodi nazive koji dolaze iz islama i !idovstva.

! Prepoznaje razli)ite na)ine obilje!avanja va!nih trenutaka u )ovjekovu !ivotu u razli)itim religijama (ro'enje, odrastanje, !enidba, starost, smrt).

! Prepoznaje primjere su!ivota i dijaloga.

! Navodi odnos prema !ivotu u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz dru%tvenoga !ivota i onih utemeljenih na znanstvenim istra!ivanjima.

! Navodi primjere su!ivota i dijaloga.

! Obja%njava razumijevanje !ivota u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i navodi primjere iz dru%tvenoga !ivota i onih utemeljenih na znanstvenim istra!ivanjima.

! Navodi i opisuje primjere su!ivota i dijaloga.

! Obja%njava razumijevanje !ivota u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima i opisuje primjere iz dru%tvenoga !ivota i onih utemeljenih na znanstvenim istra!ivanjima.

- Samostalno pronalazi primjere i argumentirano obja%njava su!ivot i dijalog. ! Kriti)ki promi%lja

o razumijevanju !ivota u razli)itim religijama i nereligijskim svjetonazorima te uspore'uje primjere iz dru%tvenoga !ivota i onih utemeljenih na znanstvenim istra!ivanjima.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: Istra!iti primjer su!ivota – Toledo.


‒104

SSSSvjetlom vjerevjetlom vjerevjetlom vjerevjetlom vjere - u)enici samostalno artikuliraju vlastitu vjeru na temelju izabranih tema i primjera iz svakodnevnoga !ivota. Analiziraju suvremene sustave vrijednosti i dovode ih u vezu s kr%&anskim vrijednostima. Vrednuju !ivot iz perspektive kr%&anske nade i vje)nosti, a konkretnim primjerima u svakodnevnome !ivotu iskazuju solidarnost i brigu za bli!nje.






A.4.1A.4.1A.4.1A.4.1 U"ENIK KRITI"KI PROMI$LJA O

TUMA"ENJIMA "OVJEKA, (IVOTA I

SVIJETA KOJA TRENUTA"NO

DOMINIRAJU U POJEDINIM

ZNANOSTIMA, MEDIJIMA I U

GOSPODARSTVU.

! Otkriva i samostalno vrednuje razli)ita tuma)enja )ovjeka, !ivota i svijeta u dana%njemu svijetu.

! Kriti)ki propitkuje tuma)enja/slike )ovjeka i svijeta koje ugro!avaju )ovjekovo dostojanstvo.

! Analizira i tuma)i slike )ovjeka iz filozofijskoga, psiholo%koga i sociolo%koga aspekta te ih stavlja u odnos s biblijskom i kr%&anskom slikom )ovjeka.

! Uo)ava i zagovara dijalog vjere i znanosti u zajedni)kim naporima tra!enja odgovora na temeljna ljudska pitanja.

! Prepoznaje i predstavlja razli)ita tuma)enja/slike svijeta )ovjeka i svijeta i promi%lja ih u odnosu s biblijskom i kr%&anskom slikom )ovjeka.

! Obja%njava razli)ita tuma)enja/slike svijeta )ovjeka i svijeta i promi%lja ih u odnosu s biblijskom i kr%&anskom slikom )ovjeka.

! Analizira i tuma)i razli)ita tuma)enja/slike svijeta )ovjeka i svijeta i promi%lja ih u odnosu s biblijskom i kr%&anskom slikom )ovjeka.

! Kriti)ki promi%lja i vrednuje razli)ita tuma)enja/slike svijeta )ovjeka i svijeta i promi%lja ih u odnosu s biblijskom i kr%&anskom slikom )ovjeka.



‒105

A.4.2A.4.2A.4.2A.4.2 U"ENIK ZNA DA JE ZA CRKVU

BIBLIJA PRIHVA*ENA KAO BO(JA

RIJE" TE SE MO(E SLU(ITI

BIBLIJOM KAO POVIJESNO-KULTURNIM DOKUMENTOM I KAO

DOKUMENTOM KOJI JE

VJERODOSTOJAN


EGZISTENCIJE.


! Upoznaje i samostalno opisuje i tuma)i eshatolo%ke biblijske tekstove koji govore o kona)nome dovr%enju svijeta.


! Na temelju !ivotnih iskustava pojedinih duhovnih likova i svetaca upoznaje i vrednuje utjecaj Bo!je rije)i na konkretni !ivot pojedinca.


! Navodi i opisuje eshatolo%ke biblijske tekstove koji govore o kona)nome dovr%enju svijeta.

! U biblijskim iskustvima i likovima prepoznaje interpretacijski klju) za razumijevanje vlastitih !ivotnih iskustava i iskustava drugih ljudi.

! Na temelju !ivotnih iskustava pojedinih duhovnih likova i svetaca prepoznaje utjecaj Bo!je rije)i na konkretni !ivot pojedinca.

! Otkriva vrijednost i poveznicu biblijskoga iskustva s !ivotnim iskustvima )ovjeka.

! Navodi i opisuje eshatolo%ke biblijske tekstove koji govore o kona)nome dovr%enje svijeta.

! U biblijskim iskustvima i likovima prepoznaje interpretacijski klju) za razumijevanje vlastitih !ivotnih iskustava i iskustava drugih ljudi.

! Preko !ivotnih iskustava pojedinih duhovnih likova i svetaca prepoznaje i obja%njava utjecaj Bo!je rije)i na konkretni !ivot pojedinca.


! Samostalno opisuje eshatolo%ke biblijske tekstove koji govore o kona)nome dovr%enju svijeta.


! Na temelju !ivotnih iskustava pojedinih duhovnih likova i svetaca tuma)i utjecaj Bo!je rije)i na konkretni !ivot pojedinca.


! Samostalno opisuje i tuma)i eshatolo%ke biblijske tekstove koji govore o kona)nome dovr%enju svijeta.


! Na temelju !ivotnih iskustava pojedinih duhovnih likova i svetaca tuma)i i vrednuje utjecaj Bo!je rije)i na konkretni !ivot pojedinca.

Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi:Prijedlozi: M. D.O'Brien, Sofijina ku$a, Posljednja vremena; Maria Calasanz Ziesche, Kona!na sloboda; Francine Rivers, Glas u vjetru (trilogija), Isku"enje A.4.3A.4.3A.4.3A.4.3 U"ENIK USPJE$NO ARGUMENTIRA

VA(NOST RELIGIOZNOSTI U

(IVOTU POJEDINCA I CIJELOGA

DRU$TVA TE VREDNUJE ULOGU

RELIGIOZNOSTI U RAZVOJU SVIH

POZNATIH CIVILIZACIJA.

! Tuma)i i vrednuje va!nost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji dru%tva po mjeri )ovjeka.

! Razumije i argumentira da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije zapravo nijekanje )ovjekove temeljne odrednice.

! Prepoznaje i vrednuje velike svjetske religije kao va!an

! Prepoznaje va!nost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji dru%tva po mjeri )ovjeka.

! Prepoznaje da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije zapravo nijekanje )ovjekove

! Obja%njava va!nost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji dru%tva po mjeri )ovjeka.

! Razumije i jednostavno obja%njava da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske

! Analizira i tuma)i va!nost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji dru%tva po mjeri )ovjeka.

! Razumije i obja%njava bez ve&ih pote%ko&a da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije zapravo nijekanje )ovjekove temeljne

! Tuma)i i vrednuje va!nost i ulogu religije/vjere/religioznosti u izgradnji dru%tva po mjeri )ovjeka.

! Razumije i argumentira da je nepriznavanje religioznosti kao bitne ljudske dimenzije zapravo nijekanje )ovjekove temeljne odrednice.


‒106

)imbenik u izgradnji civilizacije me'usobnoga poznavanja, razumijevanja i uva!avanja.

temeljne odrednice. ! Prepoznaje velike

svjetske religije kao va!an )imbenik u izgradnji civilizacije me'usobnoga poznavanja, razumijevanja i uva!avanja.

dimenzije zapravo nijekanje )ovjekove temeljne odrednice.

! Prepoznaje velike svjetske religije kao va!an )imbenik u izgradnji civilizacije me'usobnoga poznavanja, razumijevanja i uva!avanja.

odrednice. ! Prepoznaje i vrednuje

velike svjetske religije kao va!an )imbenik u izgradnji civilizacije me'usobnoga poznavanja, razumijevanja i uva!avanja.

! Prepoznaje i vrednuje velike svjetske religije kao va!an )imbenik u izgradnji civilizacije me'usobnoga poznavanja, razumijevanja i uva!avanja.




RAZINE RAZINE RAZINE RAZINE USVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTI


B.4.1B.4.1B.4.1B.4.1 U"ENIK PROMI$LJA O VJERI KAO

OSOBNOME STAVU TE INTEGRIRA I

ARTIKULIRA CREDO CRKVE KAO

PONUDU ISPUNJENJA SMISLA

VLASTITOGA (IVOTA.

! Promi%lja vjeru kao osobni stav. ! Analizira, uspore'uje i vrednuje razloge

vjerovanja i nevjerovanja. ! Promi%lja i propituje Credo Crkve kao ponudu

ispunjenja smisla vlastitoga !ivota. ! Prepoznaje i analizira povezanost objave, vjere

i razuma.

! Analizira razloge vjerovanja i nevjerovanja.

! Prepoznaje i analizira povezanost objave, vjere i razuma.

! Promi%lja o vjeri kao osobnome stavu.

! Prepoznaje i analizira povezanost objave, vjere i razuma.

! Povezuje Credo Crkve s ispunjenjem smisla vlastitoga !ivota.


! Analizira i obja%njava povezanost objave, vjere i razuma.

! Promi%lja i propituje Credo Crkve kao ponudu ispunjenja smisla vlastitoga !ivota.

! Analizira i vrednuje razloge vjerovanja i nevjerovanja.


! Analizira, uspore'uje i vrednuje razloge vjerovanja i nevjerovanja.

! Promi%lja i propituje Credo Crkve kao ponudu ispunjenja smisla vlastitoga !ivota.

! Obja%njava povezanost objave, vjere i razuma



‒107

B.B.B.B.4.4.4.4.2222 U"ENIK OBJA$NJAVA I PROSU#UJE

MOGU*NOSTI (IVLJENJA U

DANA$NJEMU SVIJETU U SKLADU S

VJEROM U ISUSA KRISTA, OTKUPITELJA I SPASITELJA.

! Obja%njava i prosu'uje razli)ite mogu&nosti !ivljenja u dana%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.

! Obja%njava %to zna)i !ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista, otkupitelja i spasitelja.

! Imenuje i analizira razli)ite mogu&nosti !ivljenja u dana%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.

! Analizira %to zna)i !ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista, otkupitelja i spasitelja.

! Analizira, istra!uje i propituje razli)ite mogu&nosti !ivljenja u dana%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.

! Analizira i propituje %to zna)i !ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista, otkupitelja i spasitelja.

! Obja%njava i uspore'uje razli)ite mogu&nosti !ivljenja u dana%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.

! Analizira %to zna)i !ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista, otkupitelja i spasitelja.

! Obja%njava i prosu'uje razli)ite mogu&nosti !ivljenja u dana%njemu svijetu u skladu s vjerom u Isusa Krista.

! Obja%njava %to zna)i !ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista, otkupitelja i spasitelja.

Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: Prijedlozi: B.4.3B.4.3B.4.3B.4.3 U"ENIK ANALIZIRA I VREDNUJE

$TO ZA NJEGA ZNA"I POMIRENJE S

BOGOM, PROPITUJE I VREDNUJE

(IVOT U PERSPEKTIVI KR$*ANSKE

NADE I VJE"NOSTI.

! Analizira i vrednuje %to za njega zna)i pomirenje s Bogom i dovodi ga u vezu sa sakramentom pomirenja.

! Obja%njava i vrednuje va!nost sakramenta pomirenja.

! Razlikuje i uspore'uje kr%&anski nauk o raju, paklu i )istili%tu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.

! Obja%njava biblijske temelje i obilje!ja kr%&anske eshatologije.

! Razlikuje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika, uspore'uje ih i opisuje njihova obilje!ja i zna)ajke.

! Obja%njava temelje i obilje!ja kr%&anske nade u Kristov ponovni dolazak.

! Analizira %to za njega zna)i pomirenje s Bogom.

! Obja%njava va!nost sakramenta pomirenja.

! Razlikuje kr%&anski nauk o raju, paklu i )istili%tu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.

! Analizira biblijske temelje i obilje!ja kr%&anske eshatologije.

! Razlikuje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika,

! Obja%njava i vrednuje va!nost sakramenta pomirenja.

! Razlikuje i opisuje kr%&anski nauk o raju, paklu i )istili%tu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.

! Analizira biblijske temelje i obilje!ja kr%&anske eshatologije.

! Razlikuje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika, uspore'uje ih i opisuje njihova

! Analizira i vrednuje %to za njega zna)i pomirenje s Bogom i dovodi ga u vezu sa sakramentom pomirenja.

! Razlikuje i obja%njava kr%&anski nauk o raju, paklu i )istili%tu od popularnih i iskrivljenih interpretacija.

! Obja%njava biblijske

! Obja%njava i vrednuje %to za njega zna)i pomirenje s Bogom i dovodi ga u vezu sa sakramentom pomirenja.

! Obja%njava i uspore'uje kr%&anski nauk o raju, paklu i )istili%tu s popularnim i iskrivljenim interpretacijama.

! Obja%njava biblijske temelje i obilje!ja kr%&anske eshatologije.

! Razlikuje,


‒108

uspore'uje ih i opisuje njihova obilje!ja i zna)ajke.

! Opisuje i analizira temelje i obilje!ja kr%&anske nade u Kristov ponovni dolazak.

obilje!ja i zna)ajke. ! Analizira temelje i

obilje!ja kr%&anske nade u Kristov ponovni dolazak.

temelje i obilje!ja kr%&anske eshatologije.

! Razlikuje i obja%njava pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika.


obja%njava i uspore'uje pojmove apokalipsa, apokaliptika, biblijska apokaliptika.


PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi:





C.4.1C.4.1C.4.1C.4.1 U"ENIK VREDNUJE I KRITI"KI

PROSU#UJE PRISUTNOST

MILOSR#A U VLASTITOME (IVOTU

I (IVOTU CRKVE I DRU$TVA U

SVJETLU BO(JE LJUBAVI I

MILOSR#A.

! Obja%njava, analizira te na temelju biblijske objave vrednuje Bo!je milosr'e.

! Argumentirano predla!e i daje primjer !ivljenja djela milosr'a u Crkvi i dru%tvu.

! Analizira i uspore'uje odnos pravednosti i milosr'a kao preduvjeta pomirenja.

! Obja%njava na temelju biblijske objave Bo!je milosr'e.

! Navodi primjer !ivljenja djela milosr'a u Crkvi i dru%tvu.

! Obja%njava odnos pravednosti i milosr'a kao preduvjet pomirenja.

! Obja%njava na temelju biblijske objave Bo!je milosr'e.

! Predla!e i daje primjer !ivljenja djela milosr'a u Crkvi i dru%tvu.

! Obja%njava i uspore'uje odnos pravednosti i milosr'a kao preduvjeta pomirenja.

! Analizira te na temelju biblijske objave vrednuje Bo!je milosr'e.


! Analizira i

! Analizira te na temelju biblijske objave vrednuje Bo!je milosr'e.


! Analizira i uspore'uje odnos pravednosti i milosr'a kao preduvjeta pomirenja.


‒109

uspore'uje odnos pravednosti i milosr'a kao preduvjeta pomirenja.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Mih 7,18-19; Mt 14,14; Lk 7,15; Mt 18,33; Mt 9,13. Iz 58,611; Lk 6,37-38; Ef 4,32 Misericordiae Vultus. C.4.2C.4.2C.4.2C.4.2 U"ENIK OBJA$NJAVA I

ARGUMENTIRANO KRITI"KI

PROSU#UJE DOSTOJANSTVO

LJUDSKOGA RADA TE RAZLU"UJE I

TUMA"I ETIKU ODGOVORNOSTI U

PODRU"JIMA GOSPODARSTVA, EKOLOGIJE, TEHNOLOGIJE I

ZAJEDNI"KOGA (IVOTA ME#U

LJUDIMA (KORELACIJA S

ME#UTEMOM ODR(IVI RAZVOJ).

! Navodi i argumentirano obja%njava biblijsko shva&anje i zna)enje rada (rad kao slu!enje, rad kao du!nost, rad kao znak )ovjekova dostojanstva, rad kao bitna odrednica svijeta i )ovje)anstva).

! Navodi, obja%njava i analizira klju)ne odrednice kr%&anskoga socijalnog nauka (dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, princip op&ega ili zajedni)koga dobra, supsidijarnost, solidarnost, sudjelovanje, povla%tena briga za siroma%ne).

! Analizira i daje primjere povezanosti kraljevstva Bo!jeg i kr%&anskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.

! Diskutira o pozitivnim i negativnim stranama napretka iz ekonomskoga, ekolo%koga i sociolo%koga kuta te oblikuje odgovoran stav prema svemu.

! Navodi biblijsko shva&anje i zna)enje rada.

! Navodi klju)ne odrednice kr%&anskoga socijalnog nauka.

! Obja%njava povezanost kraljevstva Bo!jega i kr%&anskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.

! Navodi i obja%njava biblijsko shva&anje i zna)enje rada.

! Opisuje klju)ne odrednice kr%&anskoga socijalnog nauka.

! Obja%njava povezanost kraljevstva Bo!jega i kr%&anskoga zauzimanje za oblikovanje humanijega svijeta.

! Argumentirano obja%njava biblijsko shva&anje i zna)enje rada.

! Obja%njava klju)ne odrednice kr%&anskoga socijalnog nauka.

! Analizira i daje primjere povezanosti kraljevstva Bo!jega s kr%&anskim zauzimanjem za oblikovanje humanijega svijeta.

! Argumentirano obja%njava biblijsko shva&anje i zna)enje rada.

! Obja%njava i analizira klju)ne odrednice kr%&anskoga socijalnog nauka.

! Analizira i daje primjere povezanosti kraljevstva Bo!jega s kr%&anskim zauzimanjem za oblikovanje humanijega svijeta.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Rasprava na temelju izabranih dijelova dokumenata: Lav XIII., O novim stvarima. Rerum novarum. Ivan XXIII., Majka i U)iteljica. Mater et Magistra, Gaudium et spes, u: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti. Latinski i hrvatski, Kr%&anska sada%njost, Zagreb, 1980. Ivan Pavao II., Socijalna skrb. Sollicitudo rei socialis, Kr%&anska sada%njost, Zagreb, 1998.


‒110

C.4.3C.4.3C.4.3C.4.3 U"ENIK ANALIZIRA I PROPITUJE

SUVREMENE SUSTAVE

VRIJEDNOSTI I DOVODI IH U VEZU

S KR$*ANSKIM VRIJEDNOSTIMA.

! Istra!uje i kriti)ki prosu'uje suvremene dru%tvene procese (informatizacija, globalizacija, digitalizacija, tehnocentrizam) i uspore'uje ih s kr%&anskim vrijednostima i sto!ernim krepostima.

! Analizira i vrednuje pomirenje kao put mira i ostvarivanja zajedni%tva.

! Navodi i arugmentirano vrednuje suvremene sustave vrijednosti s kr%&anskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerezalnost, jednakost...).

! Obja%njava suvremene dru%tvene procese (informatizacija, globalizacija, digitalizacija, tehnocentrizam) i uspore'uje ih s kr%&anskim vrijednostima i sto!ernim krepostima.

! Obja%njava va!nost pomirenja za ostvarivanje zajedni%tva.

! Obja%njava suvremene i kr%&anske sustave vrijednosti.

! Obja%njava suvremene dru%tvene procese (informatizacija, globalizacija, digitalizacija, tehnocentrizam) i uspore'uje ih s kr%&anskim vrijednostima i sto!ernim krepostima.

! Obja%njava va!nost pomirenja za ostvarivanje zajedni%tva.

! Obja%njava suvremene i kr%&anske sustave vrijednosti.

! Istra!uje i kriti)ki prosu'uje suvremene dru%tvene procese (informatizacija, globalizacija, digitalizacija, tehnocentrizam) i uspore'uje ih s kr%&anskim vrijednostima i sto!ernim krepostima. ! Analizira i vrednuje pomirenje kao put ostvarivanja zajedni%tva.

! Navodi i argumentirano vrednuje suvremene sustave vrijednosti s kr%&anskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).

! Istra!uje i kriti)ki prosu'uje suvremene dru%tvene procese (informatizacija, globalizacija, digitalizacija, tehnocentrizam) i uspore'uje ih s kr%&anskim vrijednostima .

! Analizira i vrednuje pomirenje kao put ostvarivanja zajedni%tva.

! Navodi i arugmetirano vrednuje suvremene sustave vrijednosti s kr%&anskim vrijednostima (vrijednost osobe, univerzalnost, jednakost...).

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Salomonova molitva za dar mudrosti: 1 Kr 3,4-15; Izr 8,12-36. Mudr 8.7. Biblijski tekstovi nade, npr. oni koji govore o mesijanskoj budu&nosti kad &e ljudi svoje ma)eve prekovati u plugove (Mih 4,3; Iz 2,4), vuk zajedno s ovcama prebivati (Iz 11,6), Bog otrti suzu s na%ih o)iju (Iz 25,8; Otk 21,4). Istra!ivanje: vrijednosti suvremenoga svijeta.


‒111





D.4.1D.4.1D.4.1D.4.1 U"ENIK KRITI"KI PROMI$LJA O

ZADA*I CRKVE U SUVREMENOME

SVIJETU TE OBJA$NJAVA I

VREDNUJE PRIMJERE AKTIVNOGA I

ODGOVORNOGA UKLJU"IVANJA U

(IVOT CRKVE I DRU$TVA.

! Tuma)i i poznaje doga'aj Drugoga vatikanskog koncila.

! Poznaje promjene u Crkvi koje su nastale nakon Drugoga vatikanskog koncila.

! Prosu'uje koje se promjene doga'aju u suvremenome svijetu i argumentirano obrazla!e kako se zalagati za op&e dobro, pomicati mir i solidarnost na temelju dokumenata Drugoga vatikanskog koncila.

! Kriti)ki promi%lja o odnosu politi)ke zajednice i Crkve i na)elima dru%tvenoga i politi)koga anga!mana.

! Poznaje zna)enje proro)ke zada&e Crkve te ju interpretira na temelju vlastitih iskustava.

! Razumije pojam znakovi vremena i kriti)ki se osvr&e na neka djelovanja i misli Crkve u kontekstu )itanja znakova vremena.

! Tuma)i stavove Crkve povezane s radom, slobodom pojedinca i nagradom za rad.

! Promatra, opisuje i tuma)i anga!man Crkve za dobro )ovjeka u suvremenome vremenu.

! Navodi temeljne zada&e Crkve u suvremenome svijetu i na)ine mogu&ega uklju)ivanja u !ivot Crkve i dru%tva.

! Opisuje temeljne zada&e Crkve u suvremenome svijetu i navodi na)ine mogu&ega uklju)ivanja u !ivot Crkve i dru%tva.

! Obja%njava temeljne zada&e Crkve u suvremenome svijetu i navodi na)ine mogu&ega uklju)ivanja u !ivot Crkve i dru%tva.

! Kriti)ki promi%lja o temeljnim zada&ama Crkve u suvremenome svijetu i na)inima mogu&ega uklju)ivanja u !ivot Crkve i dru%tva.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: D.4.2D.4.2D.4.2D.4.2 U"ENIK ANALIZIRA I VREDNUJE

KR$*ANSKU PORUKU U

UMJETNOSTI I KULTURI U

REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPI.

! Prikuplja i kriti)ki se osvr&e na razli)ite slike i filmove koji prikazuju Isusa Krista.

! Prepoznaje razli)ite pristupe prikazu Isusa Krista u teologiji u povijesti knji!evnosti i umjetnosti (Pantokrator itd.).

! Prepoznaje kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

! Obja%njava kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

! Analizira i tuma)i kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

! Vrednuje kr%&ansku poruku u umjetnosti i kulturi u Republici Hrvatskoj i Europi.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi: Skicirati povijest djelovanja Isusa Krista na primjerima iz povijesti Crkve, umjetnosti i kulture.


‒112

D.4.3D.4.3D.4.3D.4.3 U"ENIK ISTRA(UJE UTJECAJ

DRUGIH KULTURA I RELIGIJA TE

NERELIGIJSKIH SVJETONAZORA NA

(IVOT, KULTURU I RELIGIOZNOST.

! Prepoznaje u glazbenoj, likovnoj i filmskoj umjetnosti temeljne naznake opho'enja prema )ovjeku te ih tuma)i u kontekstu kr%&anske slike )ovjeka.

! Opisuje utjecaj drugih kultura i religija te nereligijskih svjetonazora na !ivot, kulturu i religioznost.

! Analizira utjecaj drugih kultura i religija te nereligijskih svjetonazora na !ivot, kulturu i religioznost.

! Kriti)ki propituje utjecaj drugih kultura i religija te nereligijskih svjetonazora na !ivot, kulturu i religioznost.

! Vrednuje utjecaj drugih kultura i religija te nereligijskih svjetonazora na !ivot, kulturu i religioznost.

PrijedloziPrijedloziPrijedloziPrijedlozi:


‒113

E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRU"JIMA, ME#UPREDMENTIM TEMAMA I OSTALIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Katoli!ki vjeronauk svoju posebnost prema drugim "kolskim predmetima pokazuje time "to on religiozne i religijske !injenice, koje su dio ukupne kulture, !ita svojim religioznim i duhovnim o!ima i jezikom. Imaju$i u vidu utjecaj religije, osobito kr"$anstva, na razvoj op$e i nacionalne kulture te op$enito na konkretan #ivot pojedinca i zajednice, o!ito je da su vjeronau!ni sadr#aji povezani gotovo sa svim podru!jima znanja.

Interdisciplinarna isprepletenost i povezanost Katoli!koga vjeronauka s drugim odgojno-obrazovnim podru!jima, me&upredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima omogu$ava promicanje temeljnih kompetencija i vrijednosti kurikuluma, razvoj njegovih generi!kih i drugih kompetencija, osobito osobnoga razvoja u!enika i njegove individualne i dru"tvene odgovornosti te gra&anskih kompetencija, pridonosi poticanju motivacije i aktivne suradnje i razvoju kriti!koga i stvarala!koga mi"ljenja.

U promicanju duhovne, moralne, religiozne i dru"tvene dimenzije uo!ava se sna#na povezanost s me&upredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj koja ima za cilj poticanje cjelovitoga razvoja djece i mladih osoba, tj. poticanje razvoja svih dimenzija va#nih za cjelovit i skladan razvoj djeteta i mlade osobe.

U promi"ljanju o va#nosti odgovornosti i solidarnosti za zajedni!ki #ivot, o zna!enju, va#nosti i utjecaju moralnih na!ela i moralnih normi te ostalih vrsta pravila na kvalitetu #ivota pojedinca i zajednice ogleda se povezanost s Gra&anskim odgojem i obrazovanjem i Etikom, u srednjoj "koli.

Razli!iti pristupi pou!avanju te aktivne metode u!enja unutar Katoli!koga vjeronauka koje omogu$avaju u!enicima postizanje proaktivnoga odnosa prema u!enju te pridonose njihovoj (nutarnjoj) intrinzi!noj motivaciji usko su povezani s me&upredmetnim temama U!iti kako u!iti i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

U u!enju i pou!avanju o odnosu !ovjeka prema samome sebi, prema svemu stvorenome i o njegovoj odgovornosti za stvoreni svijet ocrtava se povezanost s prirodoslovnim podru!jem te me&upredmetnim temama Odr#ivi razvoj i Zdravlje.

Katoli!ki vjeronauk ostvaruje me&upredmetnu povezanost s razli!itim nastavnim predmetima, osobito sa sadr#ajima hrvatskoga jezika i knji#evnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnoga i drugih podru!ja odgoja i obrazovanja.

Razvoj komunikacijske kompetencije, nagla"en u ishodima Katoli!koga vjeronauka, u izravnoj je vezi s jezi!no-komunikacijskim podru!jem.

Spoznajom i promicanjem vrijednosti koje su va#ne za oblikovanje hrvatske kulture i dru"tva ovo je podru!je povezano s umjetni!kim podru!jem


‒114

F. U"ENJE I POU"AVANJE

U Katoli!kome vjeronauku u "koli u!enici odra#avaju !esto one stavove o vjeri, religiji i Crkvi koji su dominantni u dru"tvenim sredinama u kojima #ive. Za mnoge je od njih vjeronauk kao nastavni predmet onaj koji im po prvi puta omogu$ava susret s vjerskim sadr#ajima kao i s osobama koje vjeruju. U mnogih je, pak, prisutna velika otvorenost za religijska i vjerska pitanja, budi se iznova interes za kr"$ansku poruku, obrede i slavlja pri !emu je !esto primjetan odre&eni, !ak i izrazito distanciran odnos prema Crkvi. Me&u u!enicima ima i onih koji ve$ nose u sebi vjersko iskustvo kao iskustvo #ivota svojih obitelji. Tako su vrlo !esto o!iti vjerski stavovi, sukladni dobi u!enika, koji su tipi!an odraz vjere u sudioni"tvu njihovih roditelja ili bli#e okoline.

Kr#"anska vjera i svakodnevni $ivot kao mjesta u!enja i pou!avanja. Zada$a je vjeronauka u "koli na poseban na!in osposobiti u!enike, najprije one mla&e "kolske dobi, opa#ati svijet i #ivot oko sebe, diviti mu se, propitivati ga i tuma!iti. Ista se zada$a, naravno s druk!ijim pristupom, o!ekuje od vjeronauka i u kasnijim godinama #ivota u!enika. To je va#no zbog toga "to takvo u!enje zahtijeva od u!enika uporabu i kreativnu iskoristivost svih njihovih osjeta. Procesi u!enja koji se pritom razvijaju omogu$it $e u!enicima bolje i kvalitetnije upoznavanje i shva$anje, #ivljenje i svjedo!enje one kr"$anske vjere koja se u bitnome artikulira znakovima i simbolima, to!nije simboli!kim govorom. Zbog toga kod u!enika mla&e "kolske dobi veliko zna!enje ima uporaba svakodnevnih znakova i simbola preuzetih iz dje!jega svijeta, dok $e za u!enike starije osnovno"kolske, ali i srednjo"kolske dobi od velike va#nosti biti poznavanje i tuma!enje njihova svijeta, !esto skrivenoga u „kodovima“ mnogih znanstvenih disciplina kojima vjeronauk kao predmet mora i$i ususret. Kako su va#ni znakovi i simboli svakodnevice, za procese u!enja u vjeronauku su va#ni i „sveti znakovi“ liturgijskoga #ivota Crkve i njezine tradicije. Dok tako u!enici imaju priliku te se u!e sagledavati svijet iz jedne druge perspektive, zadobivaju pristup onoj stvarnosti, transcendenciji, koja ih mo#e pribli#iti otajstvima Bo#jega #ivota i !ovjekova spasenja.

Rije! i pripovijedanje ne samo kao sadr$aj nego i mjesto u!enja i pou!avanja. Jedan od temeljnih oblika priop$avanja vjere #idovsko-kr"$anske tradicije jest pripovijedanje. U Crkvi, kao zajednici i spomen-znaku pripovijedanja, takav oblik #ivi i danas. Vjeronauk u "koli, njeguju$i takav oblik priop$avanja sadr#aja, postaje mjestom komunikacije i zajedni"tva u!enika okupljenih oko tradicije koja se pripovijeda. Ona $e biti uspje"nija ako su vjerou!itelji osposobljeni autenti!no i svjedo!ki u cijelosti unijeti sebe u odgojno-obrazovni proces. Govorni oblici rada u tome kontekstu nemjerljiva su mogu$nost i povla"teno mjesto postavljanja pitanja o smislu #ivota, postanku i budu$nosti !ovjeka, ali i njegova odnosa s Bogom. Vjerou!itelj ima zada$u na!inima pou!avanja takav propituju$i i kriti!ki pristup dr#ati budnim kod svih u!enika, a odgovore domi"ljati i tra#iti u biblijskoj predaji te svjedo!anstvu vjere op$e, ali i mjesne Crkve. Pritom u!enici nedvojbeno u!e da u nekim situacijama pitanja ostaju otvorena te se na njih samo djelomi!no, a nikad u potpunosti, mo#e u kona!nici odgovoriti. U!enici su u procesu religijskoga, odnosno vjerskoga u!enja shva$eni kao individue. Zbog toga vjeronauk reflektira njihova temeljna iskustva, njihovu biografiju, konkretnu #ivotnu stvarnost te njihove artikulirane interese.

Umre$eno pou!avanje i u!enje. Nastavni sadr#aji vjeronauka u "koli ne mogu u cijelosti iznijeti i zrcaliti sveukupnu vjeru Crkve i njezinu teolo"ku sustavnost. Upravo zbog toga, najprije zbog naravi vjeronauka kao predmeta u "koli, kriterij izbora sadr#aja ne mo#e biti cjelovitost kr"$anske i katoli!ke vjere, nego njezina usredoto!enost na sredi"nje teme, odnosno artikuliranje i razvoj sredi"njih, za kr"$ansku vjeru va#nih tematskih sadr#aja. Tako su nastavne teme, uokvirene u domene i poddomene u pojedinim godi"tima, odre&ene te#i"nim sadr#ajima s kompetencijama koje se, sukladno sadr#ajima, i o!ekuju. Prakti!no gledaju$i, sadr#aji su tako strukturirani da $e se od vjerou!itelja u procesima pou!avanja te od u!enika u procesima u!enja zahtijevati, ali $e im biti i omogu$eno, kumulativno i sustavno umre#eno pou!avanje i u!enje.

Korelacija ne samo kao didakti!ki princip nego kao susret pou!avanja i u!enja. Sve re!eno upu$uje na !injenicu da su u!enje i pou!avanje u Katoli!kome vjeronauku procesi koji se doga&aju u kriti!koj i produktivnoj (poduzetnoj) izmjeni odnosa te stalnoga uzajamnog tuma!enja kr"$anske tradicije s jedne strane i suvremenoga iskustva s druge strane. Dakako, rije! je o na!elu korelacije kao principu pou!avanja i u!enja. Ipak, uz re!eno, korelacija se ovdje ne shva$a samo kao didakti!ki princip. Njezina utemeljenost le#i daleko vi"e u samome doga&aju i !inu Objave. Bog se o!ituje u konkretnoj povijesti i stvarnosti !ovjeka. Objava ulazi u svijet ljudskoga iskustva i posredovana je svjedocima koji to iskustvo priop$uju dalje. Vjeronauk u "koli, koji kao predmet ozbiljno shva$a korelaciju i kao didakti!ki princip, uvijek $e morati propitivati vjerska iskustva suvremenoga !ovjeka, odnosno u!enika te ona #ivotna iskustva koja korespondiraju s iskustvima vjerskoga karaktera. Preduvjet uspje"nomu tuma!enju vjerske tradicije i #ivotne stvarnosti jest posredovanje iskustva koje se odnosi na razli!ita podru!ja ljudske stvarnosti. Tako $e vjerou!itelji biti pozvani sustav pou!avanja vjerskoga sadr#aja uvijek i iznova reflektirati u odnosu prema razli!itim znanstvenim i stru!nim, ali i osobnim interesima i razvojnim sposobnostima u!enika. Pritome treba biti re!eno: postoje stvarni !ini i sadr#aji koji su mjerljivi i koji se mogu


‒115

vrednovati, no u identitet vjeronauka ubrajaju se i sadr#aji koji bude zanimanje za egzistencijalna pitanja i smisao ljudskoga #ivota. Posebno me&utim, kad je rije! o vjeronauku u "koli, valja pred o!ima imati !injenicu da u stvarnost „biti kr"$anin“ pripada i !injenica oblikovanja vlastitoga #ivota iz vjere u Boga. To $e oblikovanje #ivota najprije biti potkrijepljeno i podr#ano vertikalnom korelacijom, odnosno onim unutarnjim vezom vjeronau!nih sadr#aja koji u!eniku omogu$avaju rast i odgoj u vjeri sve do kraja njegova obrazovanja.

Opis predmeta Katoli!koga vjeronauka upu$uje i na stalan dijalog s drugim predmetima unutar osnovno"kolskoga i srednjo"kolskoga obrazovanja. Za procese pou!avanja i u!enja to zna!i da $e od iznimne va#nosti biti takozvana horizontalna korelacija kao dio umre#enoga pou!avanja i u!enja. Na poseban se na!in tu otvara prostor doprinosa vjeronauka ostvarenju kompetencije pisanja i !itanja u ni#im razredima osnovne "kole. U opho&enju s biblijskim tekstovima razvija se interes za !itanje, sposobnost !itanja te razumijevanje pro!itanoga. U vi"im razredima osnovne "kole budi se interes za shva$anje svijeta kao jedinstvene stvarnosti !ovje!anstva i civilizacije. U tome $e smislu pristup povijesnim temama biti sagledavan i iz perspektive povijesti spasenja, pristup umjetnosti i ljudskomu djelu kao sustvarateljskom !inu na koji je !ovjek pozvan od Boga, a pristup razli!itim prirodoznanstvenim disciplinama iz perspektive jo" uvijek ne u cijelosti otkrivene Bo#je svemo$i. Srednjo"kolski ishodi u!enja upu$ivat $e vjerou!itelje te u!enike na one procese pou!avanja i u!enja koji zahtijevaju odgovore na pitanja smisla patnje i smrti, novih dostignu$a suvremene tehnologije i bioetike, odnosno medicine kao i razli!itih filozofskih i kulturolo"kih pristupa svijetu i !ovjeku. Vjeronauk, sukladno svojoj utemeljenosti, ima mogu$nost stvaranja dijalo"koga ozra!ja u kojemu $e nuditi one odgovore koji su dostojni !ovjekova #ivota i o!uvanja svijeta, koriste$i se u tu svrhu suvremenim tehnolo"kim dostignu$ima, na poseban na!in medijima i internetom kao „dragocjenom digitalnom pozornicom“.

U!enje i pou!avanje u korespondenciji sa $ivom zajednicom vjernika. U!enici $e u vjeronauku biti osposobljeni tuma!iti religiju i vjeru kao sredi"nje podru!je ljudske stvarnosti i djelovanja te $e upoznavati i u!iti razumjeti sadr#aje vjere te njihovu mo$ za oblikovanje vlastitoga #ivota. Pritom $e takvo priop$avanje, koje je u sebi vi"edimenzionalno, biti manje apstraktno pou!avanje, daleko $e se vi"e ono doga&ati procesom izgra&ivanja povjerenja prema oblicima izra#avanja vjere, uklju!uju$i pritom i #ive primjere kr"$anske vjere. U tome smislu treba nazna!iti da se odgoj i obrazovanje za religioznu i vjersku stvarnost u vjeronauku u "koli doga&a u korespondenciji s konkretnom iskustvenom zajednicom vjere Katoli!ke crkve. Teolo"ki gledano, vjera i Crkva stvarnosti su koje se ne mogu odvojiti jedna od druge. Upravo takav odnos vjeronauka u "koli s konkretnom zajednicom vjernika nazna!en je ve$ u konfesionalnome obilje#ju vjeronauka. Kona!no, vjeronauk u "koli je, s obzirom na religijsku pluralnost, pozvan osposobiti u!enike za vlastiti odgovor na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici i o sudjelovanju u #ivotu Crkve te prona$i osobne stavove i usmjerenja u religijskim i eti!kim pitanjima #ivota. Istra#iva!ka i projektna nastava u tome $e smislu biti mjestom izvanrednoga prostora osobne kreativnosti u!enika te njihova u!enja zdravoj i realnoj konkurentnosti od koje $e cijelo razredno zajedni"tvo imati koristi. Izgradnja vlastite svijesti o osobnim sposobnostima koje rezultira prihva$anjem od strane drugoga nemjerljiv je doprinos za bu&enje samopo"tovanja i vjere u vlastite sposobnosti pojedinca.

Pou!avanje i u!enje stavova i uvjerenja. Pou!avati u!enike za stavove i uvjerenja mogu$e je samo djelomi!no. Naime, stavovi i uvjerenja ne stje!u se samo unutar vjeronau!ne nastave nego su !esto predmet djelovanja obitelji i slobodnoga vremena u!enika. Bitni doprinos pri oblikovanju stavova i uvjerenja ima i #ivot u "koli u okviru "kolske kulture koja daje i otvara prostore za ponude onoga "to bismo mogli nazvati "kolskim pastoralom. Oblikovanje vjerskih stavova i uvjerenja nije mogu$e promatrati, jo" manje ih je mogu$e evaluirati onako kako je to slu!aj s primljenim spoznajama i ste!enim osposobljenostima. Ipak, razvoj kr"$anskih stavova i uvjerenja bitni je dio ciljeva i zada$a konfesionalnoga vjeronauka u "koli. U kontekstu pou!avanja i u!enja, a u smislu stavova i uvjerenja, treba naglasiti sljede$e: stavovi i uvjerenja nemaju samo prakti!nu ili odgojnu, odnosno afektivnu, nego i kognitivnu dimenziju. Oni su, naime, uvijek povezani s kompetencijama i spoznajama predmeta. Stavovi iziskuju nakanu. Uvjerenja i stavove treba, dakle, njegovati, uvje#bavati te promi"ljati. Drugim rije!ima, standardi obrazovanja sadr#avaju uz spoznaje i osposobljenosti tako&er motiviraju$e momente i spremnost ste!ene vidike u!initi djelotvornima. Oni se svakako najprije odnose na rezultate procesa u!enja unutar kognitivnoga podru!ja, te su u tome smislu sastavni dio procesa u!enja u!enika.

Personalna komunikacija unutar procesa u!enja i pou!avanja. Personalna komunikacija od sredi"nje je va#nosti za konfesionalni vjeronauk jer konfesionalnost katoli!koga vjeronauka ne le#i samo u sadr#ajima, nego je odre&ena onim koji pou!ava i onim koji u!i. U susretu s vjerou!iteljem kao „svjedokom vjere“ oblikuje se osposobljenost u!enika za vjersku prosudbu. Su!eljavanje sa sadr#ajima katoli!ke vjere te vjerom drugih konfesija i religija ne doga&a se u perspektivi distanciranoga promatra!a, nego u perspektivi aktivnoga sudionika. Takva interakcija omogu$ava u!eniku oblikovanje vlastitih stavova, kriti!ko promi"ljanje i sudioni"tvo u dijalogu. Neovisno kakvim se nastavnim metodama u tome smislu organizira nastava, procesi su u!enja intenzivni te pridonose shva$anju vlastite odgovornosti u!enika za njegovu, odnosno vjeru cijele Crkve.


‒116

Interreligijsko i interkulturalno pou!avanje i u!enje. U osnovno religijsko znanje katoli!koga vjeronauka u "koli ubrajaju se i spoznaje te temeljno poznavanje drugih religija, posebno #idovstva i islama te njihove religijske prakse. Interreligijsko u!enje u tome smislu imat $e druk!ija podru!ja i o!ekivanja i od u!enika i od vjerou!itelja. Pritom ne smije biti zaboravljen ni susret u!enika s druk!ijim svjetonazorima i filozofijskim te drugim kulturnim obilje#jima svijeta u kojemu oni #ive. Temeljna teza takva interkulturalnoga pou!avanja i u!enja jest odsutnost bilo kakva obilje#ja arogancije prema druk!ijemu i drugomu, "to je preduvjet razvijanju kriti!ki promi"ljenoga i otvorenoga dijaloga u!enika sa svijetom u kojemu #ive.


‒117

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U KATOLI"KOME VJERONAUKU

Vrednovanje u nastavnome predmetu Katoli!ki vjeronauk polazi od temeljnih odrednica Okvira za vrednovanje procesa i ishoda u!enja u odgojno-obrazovnom sustavu RH kao i od specifi!nosti sadr#aja samoga predmeta. U procesu vrednovanja vodi se ra!una o temeljnim na!elima kurikuluma, vrijednostima, ciljevima, osobito odgojno-obrazovnim ishodima u!enja. Temeljni elementi u u!enju i pou!avanju vjeronauka usko su povezani s domenama, tematskim sadr#ajima i ishodima u!enja.

Elementi su vrednovanja:

Znanje – usvajanje, interpretiranje, razumijevanje i argumentiranje temeljnih !injenica, pojmova, doga&aja i tekstova na razini zadanih domena i definiranih ishoda u!enja.

Stvarala!ko izra#avanje – stavljaju$i u sredi"te sposobnost u!enika da usvojena znanja pove#e s vlastitim iskustvom, u!eniku se omogu$ava da u procesu u!enja i iskazivanja nau!enoga kreativno uklju!i razli!itim stvarala!kim aktivnostima (usmeno, pismeno, likovno, glazbeno, scenski…). Na taj se na!in uva#avaju i razvijaju razli!ite sposobnosti svakoga pojedinog u!enika. Isto tako poti!e se interdisciplinarnost i korelacija s drugim nastavnim predmetima, osobito s Glazbenom i Likovnom kulturom i Hrvatskim jezikom.

Istra#iva!ki rad – primjenom odgovaraju$ih metoda istra#ivati i vrednovati biblijske tekstove, crkvene dokumente, povijesne doga&aje i teolo"ke izvore. Taj vid vrednovanja osobito doprinosi osposobljavanju u!enika za samostalan i skupni rad, kriti!ko promi"ljanje i vrednovanje usvojenih sadr#aja. Razina vrednovanja istra#iva!koga rada prikladna je za sve, osobito za u!enike od 3. ciklusa pa nadalje.

Vrednovanje u!eni!kih postignu$a ostvaruje se na razini:

Vrednovanje za u!enje i kao u!enje - odnosi se na oblike formativnoga vrednovanja koji te#e u!eni!koj ve$oj aktivnosti, motiviranosti, samostalnosti i kreativnosti. Ta razina vrednovanja usmjerena je na razvijanje u!enikove refleksije i razumijevanja usvojenih znanja, poticanje na samoinicijativu i nove aktivnosti koje $e dolaziti od samih u!enika. U procesu pra$enja i vrednovanja u procesu u!enja uva#avat $e se izvannastavne i izvan"kolske aktivnosti.

Vrednovanje nau!enoga – ostvaruje se nakon odre&ene tematske cjeline ili obrazovnoga razdoblja radi procjene razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kod u!enika nakon procesa pou!avanja i u!enja. Ono se ostvaruje kako bi se provjerila ostvarenost planiranih odgojno-obrazovnih o!ekivanja i ishoda, osobito primjena znanja na nove #ivotne situacije. Taj se oblik vrednovanja primjenjuje za redovito izvje"tavanje o postignutim rezultatima (u!enik, roditelj), a iskazuje se valjanim, objektivnim i pouzdanim ocjenjivanjem.

Vrednovanje se ostvaraje tijekom cijeloga nastavnog procesa (na svakome nastavnom satu) te uklju!uje pra$enje u!enika u procesu u!enja, uo!avanje eventualnih pote"ko$a, pru#anje potpore u vidu pobolj"anja u!enja radi boljega postignu$a ishoda u!enja.

U pra$enju u!enikovih postignu$a odgojno-obrazovnih ishoda u!enja rabe se razli!ite vrste vrednovanja i primjenjuju raznovrsni metodi!ki instrumentariji koji $e omogu$iti vjerou!itelju u prikupljanju valjanih, kvalitetnih i pouzdanih dokaza o postignu$u u!enika. Pritome se koriste razli!itim metodama (izravna pitanja, dnevnik u!enja, u!eni!ke mape, kratke pisane provjere, esej…).

Vrednovanje u nastavnome predmetu Katoli!ki vjeronauk nema za cilj samo postignu$e broj!anih ocjena, nego je ponajprije usmjeravanje i motiviranje u!enika za procese razumijevanja, reflektiranja, kriti!koga promi"ljanja te samovrednovanja.

Vrednovanje je u slu#bi poticanja individualnoga razvoja u!enika i osna#ivanja njegova interesa za pojedina predmetna podru!ja. U nastavnome predmetu Katoli!ki vjeronauk osobito se isti!e va#nost korelacije usvojenih znanja, pona"anja i oblikovanja stavova te usvajanja temeljnih vrednota. Tako&er, va#no mjesto u vrednovanju zauzima uspje"nost u!enika u primjeni usvojenih znanja na nove #ivotne situacije, osobito one koje se ti!u tra#enja odgovora na egzistencijalna pitanja, me&u kojima naro!ito pitanje smisla #ivota.

Kriteriji vrednovanja moraju biti transparentni jer se na taj na!in posti#e zadovoljstvo razli!itih dionika odgojno-obrazovnoga sustava (u!enik, roditelj). Va#no je da kriteriji ocjenjivanja vjeronauka budu usugla"eni me&u svim vjerou!iteljima kako bi se postigla maksimalna objektivnost ocjenjivanja. Kriterijima vrednovanja nazna!uju se razine na kojima u!enik mora usvojiti odgojno-obrazovne ishode kako bi dobio odre&enu ocjenu iz predmeta. Vrednovanje pru#a povratnu informaciju u!eniku, u!itelju i roditelju i mo#e biti va#an !imbenik u pobolj"anju u!enja, ali i pou!avanja. Posebna se pozornost pridaje osposobljavanju u!enika za samovrednovanje vlastitoga u!enja kako bi mu se omogu$ilo usvajanje kompetencije „u!iti kako u!iti“.


‒118

DODATAK PRIJEDLOGU KURIKULUMA PREDMETA KATOLI'KI VJERONAUK

Izdvojeno mi"ljenje !lana Stru!ne radne skupine za predmet Katoli!ki vjeronauk Budu$i da se ne sla#em s dijelovima Prijedloga kurikuluma za Katoli!ki vjeronauk koji su naslovljeni Opis nastavnoga

predmeta i Odgojno-obrazovni ciljevi u!enja i pou!avanja Katoli!koga vjeronauka, izjavljujem da ih ne prihva$am. izv. prof. dr. sc. Ru#ica Razum

Documents

01*0, Katoli ki vjeronaukpoznaje sadržaj i temeljnu strukturu Biblije, razumije da je u Crkvi Biblija prihvaćena Božja riječ, vrednuje utjecaj koji je Biblija izvršila na povijest