012_Predavanje Poslovne finansije

GLAVA V

PLANIRANJE, BUDŽETIRANJE IPLANIRANJE, BUDŽETIRANJE IKONTROLA

Pojam, vrste i proces planiranja

� Planiranje predstavlja proces donošenja planskih odluka i akcija, koje bi trebalo preduzeti radi ostvarenja poslovnih ciljeva.

� Zbog prisutne neizvjesnosti i čestih promjena u poslovanju, planiranje postaje sve prioritetnija aktivnost.

� Planiranjem je potrebno poslovanje usmjeriti u oblasti u kojima se mogu usmjeriti u oblasti u kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati poslovanja, kao npr. prodor na nova tržišta, osvajanje novog proizvoda i sl.

� Suština planiranja je u izboru racionalnih ciljeva, politika i planova. Planiranje može biti:

� dugoročno (strateško) i� kratkoročno (operativno ili tzv.

budžetiranje).

Proces planiranja

Procjena okruženja

Procjena organizacije

Odreñivanje ciljeva

Razmatranje alternativa

Prihvatanje dugoroč.plana

Planiranje istraživanja i razvoja

Planiranje resursa

Planiranje proizvodnje

Planiranje marketinga

Operativni planovi

Pouzdanost budžeta� Pretpostavimo da su rukovodioci dali slijedeće procjene o

kretanju tri ključna elementa budžeta (prodaje, varijabilnih i fiksnih troškova):

� Očekivana vrijednost prodaje za odre ñeni period :� - najvjerovatnija 10000 KM, vjerovatnoća 0,9 i� - optimistička 15000 KM, vjerovatnoća 0,7.� Varijabilni troškovi za nivo prodaje 10000 KM� - optimistički 5000, vjerovatnoća 0,4� - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoća 0,2� - najvjerovatniji 6000, vjerovatnoća 0,2� - pesimistički 7000, vjerovatnoća 0,3� Varijabilni troškovi za nivo prodaje 15000 KM� - optimistički 6000, vjerovatnoća 0,2� - najvjerovatniji 7000, vjerovatnoća 0,5� - pesimistički 8000, vjerovatnoća 0,3� Fiksni troškovi iznose 1000 KM.� Potrebno je odrediti visinu profita za pojedine varijante,

koja se očekuje budžetiranjem.

Varijanta br.1

� Očekivana najvjerovatnija vrijednost prodaje 9000 (10000 x 0,9) = 9000

� Očekivana vrijednost varijabilnih troškova (5000 x 0,40 +6000 x 0,2 +7000 x 0,30) 5300

� Fiksni troškovi 1000� Očekivana vrijednost profita 2700

Varijanta br. 2

Očekivana optimistička vrijednost prodaje 10500 (15000 x 0,7) = 10500

Očekivana vrijednost varijabilnih troškova (6000 x 0,2 +7000 x 0,5 + 8000 x 0,30) 7100Fiksni troškovi 1000� Očekivana vrijednost profita 2400� Očekivana vrijednost profita 2400

Inkrementalno budžetiranju

� Budžet se često sačinjavaju na osnovu ekstrapolacije prošlih podataka, pa makar uključivali i neefikasnost proteklog perioda;

� Odnosi izmeñu troškova i koristi, prema ovoj metodologiji istraživačkoj proceduri, tako da se može očekivati realnost budžetiranja;

Pristupi budžetiranju

� U nastojanju da se doñe do što realnijih budžeta, razvijeni su alternativni pristupi budžetiranju kao što su:

� budžetiranje od nule;� sistem planiranja i budžetiranja

programa .

Vrste budžeta

� Grupisanje budžeta zavisi od aspekta posmatranja i vrste djelatnosti. Tipično proizvodno preduzeće karakterišu slijedeće vrste budžeta:budžet prodaje,� budžet prodaje,

� budžet proizvodnje,� budžet usluga,� budžet kapitalnih troškova,� budžet istraživanja i razvoja,� zbirni budžet i sl.

Budžet prodaje� Obzirom na važnost prodaje za preduzeće,

budžet prodaje predstavlja primarni budžet iz koga se izvodi većina ostalih budžeta.

� Budžetu prodaje prethodi predviñanje, odnosno prognoza prodaje. Prognoza prodaje postaje budžet ukoliko se prihvati kao cilj.

� Ona se temelji na razmatranju :� Ona se temelji na razmatranju :� apsolutne veličine i trendova prodaje iz

prošlosti,� opštih ekonomskih pokazetelja (bruto

nacionalnog dohotka, stope inflacije, nezaposlenosti i sl.),

� rezultata istraživanja,� politike marketinga,� uticaja konkurencije,� uticaja nove tehnologije.

Plan fizičkog obima prodaje

Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal

Ukupno

1. Proizvod A 1000 1500 2000 2500700

01. Proizvod A 1000 1500 2000 2500 0

2. Proizvod B 500 1200 1800 2000550

0

S v e g a : 1500 2700 3800 4500

12500

Plan bruto prihoda od prodaje

(u KM)Red.br. Naziv proizvoda

I kvartal

II kvartal

III kvartal IV kvartal

Ukupno

1. Proizvod A 5000 7500 10000 12500 35000

2. Proizvod B 1500 3600 5400 6000 16500

S v e g a : 6500 11100 15400 18500 51500

Budžet troškova prodaje

� Troškovi nabavne vrijednosti prodate robe su najveći pojedinačni rashodi preduzeća koje se bavi trgovinskom djelatnošċu. djelatnošċu.

� Nastaju isporukom robe kupcima. Utvrñuju se u visini stvarnih troškova nabavke robe za dalju prodaju (nabavne vrijednosti).

Troškovi prodate robe

� početne zalihe� + roba kupljena tokom perioda� = roba raspoloživa za upotrebu

tokom periodatokom perioda� - roba krajem perioda� = troškovi prodane robe

Budžet proizvodnje i zaliha

� Budžet proizvodnje se može praviti prije ili poslije budžeta prodaje. Ukoliko je limitirajući faktor nedostatak proizvodnih kapaciteta, onda će se prvo sačinititi budžet proizvodnje.

� Meñutim, ukoliko je prodaja ograničavajući faktor, onda će prioritet imati budžet prodaje. Budžet proizvodnje, u oba slučaja, mora biti koordiniran sa budžetom prodaje i budžetom zaliha.

� Obzirom da je preduzeće u većini slučajeva � Obzirom da je preduzeće u većini slučajeva izloženo sezonskim oscilacijama, kako kod nabavke tako i kod prodaje robe, potrebno je sačiniti dinamički plan proizvodnje.

� Naime, velike količine proizvedene robe u „mrtvoj sezoni“ zahtijevaju sezonske popuste, a nedovoljne zalihe, u vrijeme kad je izražena potražnja, odvode kupce kod snabdjevača koji mogu osigurati kontinuitet snabdijevanja.

Red.br. Naziv proizvoda I kvartal II kvartalIII

kvartalIV

kvartal Ukupno

1 Proizvod A

Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000

- Početne zalihe 250 350 600 250 250

+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250

Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000

2 Proizvod B

Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500

- Početne zalihe 100 200 400 100 100

+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100


Budžetiranje troškova proizvodnje

� Budžet troškova direktnog materijala;

� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet troškova direktnog rada;� Budžet direktnih troškova

amortizacije;� Budžet opštih (zajedničkih)

troškova proizvodnje;

Budžetiranje troškova proizvodnje

� Polazna osnova za budžetiranje troškova proizvodnje je plan fizičkog obima proizvodnje. Planirani fizički obim proizvodnje se množi sa cijenom koštanja proizvoda da bi se dobio budžet troškova proizvodnje.

� Radi lakšeg budžetiranja, prethodno je � Radi lakšeg budžetiranja, prethodno je potrebno grupisati troškove po kalkulativnoj osnovi, tj. na varijabilne troškove (troškove direktnog materijala, direktnog rada, opravki i održavanja i sl. ) i fiksne troškove (troškove plata neproizvodnih radnika, reklame, osiguranja, skladištenja, distribucije, transporta, kancelarijskog materijala, zakupnina, komunalija i sl.).

Red.br. Naziv proizvoda

I kvartal II kvartal

III kvartal

IV kvartal

Ukupno

1 Proizvod A

Plan prodaje 1000 1500 2000 2500 7000

- Početne zalihe 250 350 600 250 250

+ Krajnje zalihe 350 600 250 250 250

Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000Plan proizvodnje 1100 1750 1650 2500 7000

2 Proizvod B

Plan prodaje 500 1200 1800 2000 5500

- Početne zalihe 100 200 400 100 100

+ Krajnje zalihe 200 400 100 100 100


Budžet kapitalnih ulaganja

� Budžeti kapitalnih ulaganja imaju cilj da postojeće kapacitete, proizvode i operacije prilagode ostvarenju dugoročnih ciljeva koji su zacrtani strateškim planom.strateškim planom.

� Kapitalna ulaganja ili ulaganja u fiksnu aktivu obuhvataju pribavljanje nekretnina, postrojenja i opreme. Cilj ulaganja je povećanje rentabilnosti, odnosno stope prinosa na angažovana sredstva.

Budžet kapitalnih ulaganja� Datum pribavljanja ovih sredstava

najčešće ne odgovara datumu plaćanja, a što je važno kod prikazivanja poslovnog dogañaja u finansijskim izvještajima.

� U bilansu stanja se nabavka u cjelosti, tj. po nabavnoj vrijednosti, evidentira u dijelu aktive, a u izvještaju o tokovima dijelu aktive, a u izvještaju o tokovima novca samo za vrijednost plaćenog iznosa.

� U bilansu uspjeha prikazuje se trošenje tih sredstava kroz stavku troškova amortizacije. Amortizacija osnovnih sredstava započinje kada je osnovno sredstvo spremno za korištenje, a prestaje danom isknjižavanja.

Zbirni budžeti

Glavni budžeti se iskazuju u obliku bilansa uspjeha, budžetiranog bilansa stanja i budžeta gotovine. Oni predstavljaju zbir svih podbudžeta i prikazuju finansijske efekte ukupnog poslovnog budžeta. efekte ukupnog poslovnog budžeta. Svaki dio glavnog budžeta priprema se na uobičajeni način, s tim što se umjesto istorijskih podataka koriste budžetirani troškovi, prihodi, investicije i sl.

Budžetirani bilans uspjeha� Budžetirani bilans uspjeha treba da

pokaže očekivani iznos i strukturu finansijskog rezultata. Ovaj bilans se može raščlanjivati na kraće vremenske periode, zatim po vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl. vrstama proizvoda, prodajnim mjestima i sl.

� Raščlanjivanje na kraće vremenske jedinice (mjesec, kvartal i polugodište) zahtijeva kumulativni prikaz podataka s ciljem dobijanja objektivnijeg stanja.

Budžetirani bilans stanja

� Budžetirani bilans stanja treba da pokaže očekivano stanje preduzeća na kraju planskog perioda.

� Na osnovu gornjih podataka i uz slijedeće pretpostavke, moguće je sačiniti budžetirani bilans stanja:nenaplaćena potraživanja iznose stanja:nenaplaćena potraživanja iznose 5% od fakturisanog iznosa,dobavljačima nisu plaćene obaveze po osnovu osiguranja i reklame, plaćena je unaprijed električna energija, za slijedeću godinu od 4100 KM, snivački ulog iznosi 300 KM i primljen je avans od kupca u iznosu od 500 KM

Naziv bilansne pozicije

Fiksna sredstva - sadašnja vrijednost 7620

Ukupno stalna sredstva 7620

AVR - unaprijed plaćeni troškovi 4100

Zalihe gotovih proizvoda 1550

Zalihe materijala 740

Potraživanja od kupaca 2354

Gotovine 1040

Ukupno obrtna sredstva 9783,5

Ukupno aktiva 17404

Vlastiti kapital 300

Nerasporeñena dobit ranijih godina 0

Nerasporeñena dobit tekuće godine 7241

Ukupno kapital 7541

Dugoročni krediti 8000

Primljeni avansi 500

Obaveze prema dobavljačima 308

Planirane obaveze za porez 805

PVR - unaprijed naplaćeni prihodi 250

Ukupno obeveze 9863

Ukupna pasiva 17404

Budžet gotovinskih tokova

� Bilans gotovinskih tokova, koji se pravi za kratkoročni planski period, naziva se i budžetom gotovinskih tokova. Budžetom su, znači, � Budžetom su, znači, obuhvaćena novčana sredstva koja poslovni subjekat očekuje da primi ili potroši tokom odreñenog budućeg vremenskog perioda.

Koraci izrade budžeta gotovine

� Prvi : Utvrñivanje tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti;

� Drugi: Izbor metoda konverzije budžetiranog bilansa uspjeha na gotovinsku osnovu;

� Treči: Odreñivanje tokova novca od � Treči: Odreñivanje tokova novca od investicionih aktivnosti;

� Četvrti:Odreñivanje tokova novca od aktivnosti finansiranja;

� Peti: Prezentacija i analiza izvještaja;

Bilansne metode budžetiranja gotovine

� Direktna metoda;� Indirektna metoda;� Obe metode se baziraju na analizi

stavki budžetiranog bilansa stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim promjenama u tekučim sredstvima i obavezama;

� Razlika je u načinu kvantifikacije tokova iz poslovnih aktivnosti;

Bilansna metoda budžetiranja gotovine

� Da bismo uradili budžet tokova gotovine po direktnoj i indirektnoj metodi, potrebno je prethodno iz bilansa stanja preuzeti informacije o stanju sredstava i izvora finansiranja na početku perioda za koji se vrši na početku perioda za koji se vrši budžetiranje.

� Istovremeno je potrebno sačiniti budžetirani bilans uspjeha, zbog korespondirajućih odnosa izmeñu pozicija iz bilansa stanja i pozicija iz bilansa uspjeha.

Bilans stanja na početku budžetiranja

Aktiva Pasiva

Gotovina 200 Dobavljači 250

Potraživanja 5500 Obaveze za kamte 1100

Zalihe 4000 Obaveze za porez na dobit 1220

Portfolio ulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500

Ukuno obrtna sredstva1130

0 Ukupno kratkoročne obaveze 3070

Fiksna sredstva po nab. vr. 3800 Dugoročne obaveze 4500

Akumulirana amortizacija 1300 Ukupne obaveze 7570

Fiksna sred. po sad.vrijedn. 2500 Vlastiti kapital –poč. ulaganja 2500

Uk. fiksna aktiva 2500 Akumulirana dobit 3730

Ukupna aktiva1380

0 Ukupna pasiva 13800

Budžetiranje bilansa uspjeha

Prihodi od prodaje 140000

Troškovi prodatih proizvoda 98000

Bruto dobit 42000

Amortizacija -380

Administrativni tro škovi i tro škovi prodaje -19000

Troškovi kamata -3000

Prihod od investiranja 5200

Negativne kursne razlike -5820

Dobit prije oporezivanja 19000

Porez na dobit 1900

Neto dobit 17100

Budžetiranje bilansa stanja

� Budžetirani bilans stanja treba da pokaže očekivano stanje preduzeća na kraju planskog perioda.

� Na osnovu gornjih podataka i uz slijedeće pretpostavke, moguće je sačiniti budžetirani bilans stanja:

� nenaplaćena potraživanja iznose 5% od � nenaplaćena potraživanja iznose 5% od fakturisanog iznosa;

� dobavljačima nisu plaćene obaveze po osnovu osiguranja i reklame;

� plaćena je unaprijed električna energija za slijedeću godinu od 4100 KM;

� osnivački ulog iznosi 300 KM;� primljen je avans od kupca u iznosu od

500 KM.

BUDŽETIRANJE GOTOVINSKIH TOKOVA

� Finansijsko predviñanje i planiranje;

� Budžet gotovinskih tokova;� Budžet gotovinskih tokova;� Tehnika i metodologija

budžetiranja gotovinskih tokova;

Finansijsko predvi ñanje i planiranje

� Sastavni dio finasijskog planiranja je finansijsko predviñanje;

� Na osnovama predviñanja donose se planske projekcije gotovinskih se planske projekcije gotovinskih tokova – dugoročno i kratkoročno;

� Plan gotovinskih tokovapodrazumjeva plan priliva i odliva novčanih sredstava za odreñeno vremensko razdoblje;


� Budžet gotovinskih tokova spada u instrument finansijskog planiranja, odnosno upravljanja i kontrole u preduzeću;

� Zadatak budžetiranja gotovinskih � Zadatak budžetiranja gotovinskih tokova je očuvanje zdravog finansijskog položaja tj. tekuće likvidnosti kao izraza sposobnosti plaćanja tekućih obaveza u roku njihovih dospijeća;


� Kontinuitet poslovanja je poraćen neprekidnim tokovima novčanih sredstava;

� Kretanje novčanih tokova zahtijeva odgovarajući zahtijeva odgovarajući monitoring, sa ciljem održavanja optimalnog salda gotovine na računu;

� Održavanje optimalnog salda gotovine;

Grupisanje tokova gotovine

� Tokovi iz poslovnih aktivnosti;� Aktivnosti investiranja;� Aktivnosti finansiranja; � Aktivnosti finansiranja;

Gotovinski tokovi

Poslovni Investicioni Finansijskiprilivi prilivi prilivi

L i k v i d n a r e z e r v a

Poslovni Investicioni Finansijski

odlivi odlivi odlivi

Tehnike i metodologija budžetiranja gotovinskih tokova

� Izrada budžeta gotovinskih tokova vrši se kroz sljedeće korake:

� Prvi korak: Utvrñivanje tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti.podaci se cepe iz aktivnosti.podaci se cepe iz budžetiranog bilansa uspjeha;

� Drugi kora: Izbor metoda konverzije budžetiranog bilansa uspjeha na gotovinsku ostonovu;

Tehnike i metodologija budžetiranja gotovinskih tokova� Treći korak: Odreñivanje tokova

gotovine od investicionih aktivnosti:� odreñivanje gotovinskih investicionih

transakcija i� odreñivanje negotovinskih investicionih

transakcija.transakcija.� Četvrti korak: Odreñivanje tokova

gotovine od aktivnosti finansiranja:� odreñivanje gotovinskih finansijskih

transakcija i� odreñivanje negotovinskih finansijskih

transakcija.� Peti korak: Prezentacija i analiza

izvještaja

Metode prevo ñenja budžetiranog bilansa uspjeha� Postoje dvije metode:� Direktna metoda;� Indirekta metoda;� Obe metode se baziraju na analizi

stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim stavki budžetiranog bilansa uspjeha i projektovanim promjenama u tekućim sredstvima i obavezama.

� Osnovna razlika je u načinu kvantifikacije gotovinskih tokova iz poslovne aktivnosti.

Direktna metoda

� Prema direktnoj metodi potrebno je kvantifikovati bruto prilive i bruto odlive gotovine iz poslovne aktivnosti. To se postiže korekcijom svake � To se postiže korekcijom svake stavke budžetiranog bilansa uspjeha, prevoñenjem sa obračunske osnove na gotovinsku osnovu.

Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom direktne metode

� Prilivi gotovine od:� - prodaje,� - kamata,� - . . . � Odlivi gotovine za:� Odlivi gotovine za:� - izvršene nabavke,� - operativne rashode,� - porez na dobit,� - . . .� Neto tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti

Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom direktne metode

� Direknta metoda se više koristi, jer pruža više kvalitetnijih informacija o tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti. Ona iz poslovnih aktivnosti. Ona informiše korisnike o prirodi i iznosima svakog priliva i odliva gotovine iz poslovnih aktivnosti.

Indirektna metoda

� Indirektnu metodu koriste oni koji žele prikriti svoje poslovanje jer ona pruža manje informacija. Kod ove metode je vidljivo zašto se i za koji iznos razlikuje neto dobit i neto tok gotovine iz poslovnih aktivnosti.

� Sastavljanje budžeta gotovine je mnogo � Sastavljanje budžeta gotovine je mnogo lakše i jednostavnije uz primjenu indirektne metode.

� Indirektna metoda zahtijeva korekciju samo onih stavki budžetiranog bilansa uspjeha koje su potrebne da se neto dobit prevede u tokove gotovine od poslovne aktivnosti.

Indirektna metoda

� Kod indirektne metode dobit ili gubitak, utvrñen u budžetiranom bilansu uspjeha, se prevodi na neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti korigovanjem neto finansijskog rezultata za:efekte transakcija negotovinske 1. efekte transakcija negotovinske prirode,

2. efekte promjene vrijednosti krajnjih stanja u odnosu na početno stanje zalihe, potraživanja i obaveze,

3. prilive i odlive po osnovu aktivnosti investiranja i finansiranja.

Indirektna metoda

� Negotovinske transakcije su one koje nemaju direktan uticaj na tekuće tokove gotovine, ali utiču na strukturu kapitala i sredstava preduzeća kao npr.:„sticanje sredstava, bilo direktnim 1. „sticanje sredstava, bilo direktnim preuzimanjem odnosnih obaveza, ili putem finansijskog lizinga;

2. sticanje preduzeća putem emisije kapitala; i

3. konverzijom duga u kapital.“

Indirektna metoda

� Budžetiranje poslovnih gotovinskih tokova primjenom indirektne metode

� Neto dobit� + Amortizacija,� +/- Dobitak / gubitak od prodaje

osnovnih sredstavaosnovnih sredstava� +/- Promjene na računima tekućih

sredstava� +/- Promjene na računima tekućih

obaveza� = Neto tokovi gotovine iz poslovnih

aktivnosti.

Obe metode pretpostavljaju raspoloživost informacija o:

� stanju gotovine na početku perioda budžetiranja,

� planiranom fizičkom obimu aktivnosti,

� budžetiranom bilansu uspjeha i � budžetiranom bilansu uspjeha i bilansu stanja,

� dospjelosti kratkoročnih obaveza,� realizaciji investicionih planova,� raspoloživosti dodatnih sredstava i

dr.

Bilansna metoda budžetiranja gotovine

� Da bismo uradili budžet tokova gotovine po direktnoj i indirektnoj metodi, potrebno je prethodno iz bilansa stanja preuzeti informacije o stanju sredstava i izvora finansiranja na početku perioda za koji se vrši na početku perioda za koji se vrši budžetiranje.

� Istovremeno je potrebno sačiniti budžetirani bilans uspjeha, zbog korespondirajućih odnosa izmeñu pozicija iz bilansa stanja i pozicija iz bilansa uspjeha.

Bilans stanja na po četku budžetiranja

Aktiva Pasiva

Gotovina 200 Dobavljači 250

Potraživanja 5500 Obaveze za kamte 1100

Zalihe 4000 Obaveze za porez na dobit 1220

Portfolioulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500Portfolioulaganja 1600 Kratkoročni krediti 500

Ukuno obrtna sredstva 11300 Ukupno kratkoročne obaveze 3070

Fiksna sredstva po nab. vr. 3800 Dugoročne obaveze 4500

Akumulirana amortizacija 1300 Ukupne obaveze 7570

Fiksna sred. po sad. vrijedn. 2500 Vlastiti kapital–poč. ulaganja 2500

Uk. fiksna aktiva 2500 Akumulirana dobit 3730

Ukupna aktiva 13800 Ukupna pasiva 13800

Budžetirani bilans uspjeha

Prihodi od prodaje 140000

Troškovi prodatih proizvoda 98000

Bruto dobit 42000

Amortizacija -380

Administrativni troškovi i troškovi prodaje -19000

Troškovi kamata -3000

Prihod od investiranja 5200

Negativne kursne razlike -5820

Dobit prije oporezivanja 19000

Porez na dobit 1900

Neto dobit 17100

Budžetiranje tokova gotovine direktnom metodom

� Osnovna postavka ove metode je u poreñenju podataka iz početnog i budžtiranog bilansa stanja.

� Na osnovu zadatih veličina, � Na osnovu zadatih veličina, moguće je utvrditi razliku izmeñu početnih i krajnjih veličina u budžetiranom bilansu stanja, odnosno povećanje ili smanjenje sredstava na odreñenom kontu.

Budžet bilansa stanjaAktiva Početno. st. Krajnje st. Razlika

Gotovina 200 534 334

Potraživanja 5500 23333 17833

Zalihe 4000 12250 8250

Portfolio ulaganja 1600 - -1600

Ukuno obrtna sredstva 11300 36117 24817

Fiksna sr. po nab. Vrij. 3800 11800 8000

Akumulirana amortizacija 1300 1680 380

Fiksna sred. po sad. vrij. 2500 10120 7620

Uk. fiksna aktiva 2500 10120 7620

Ukupnaaktiva 13800 46237 32437Ukupnaaktiva 13800 46237 32437

Pasiva

Ukalkulisane obaveze - 7600 7600

Dobavljači 250 9900 9650

Obaveze za kamate 1100 800 -300

Obaveze za porez na dobit 1220 407 -813

Kratkoročni krediti 500 200 -300

Ukupno kratkoročne obaveze 3070 18907 15837

Dugoročni krediti 4500 4000 -500

Ukupne obaveze 7570 22907 15337

Vlastiti kapital– poč. ulaganja 2500 2500

Akumulirana dobit 3730 20830 17100

Ukupna pasiva 13800 46237 32437

Budžet gotovinskih tokova –direktna metodStanje gotovine na početku planskog perioda 200

Smanjenje ulaganja 1600

Povećanje uklakulisanih obaveza 7600

Povećanje obaveza prema dobavljačima 9650

Povećanje akumulirane dobiti 17100

Ukupno planirani prilivi gotovine 36150

Plan odliva gotovine

Povećanje potraživanja od kupaca 17833

Povećanje zaliha 8250

Povećanje fiksnih sredstava (sadašnja vrijednost) 7620

Smanjenje obaveza za kamatu 300

Smanjenje poreskih obaveza 813

Smanjenje kratkoročnih kredita 300

Smanjenje dugoročnih kredita 500

Ukupno planirani odlivi gotovine 35616

Stanje gotovine na kraju planskog perioda (36150 - 35616) 534

Budžetiranje gotovine indirektnom metodom

� Ova metoda budžetiranja se temelji na prevoñenju planiranih prihoda, rashoda i neto dobiti na očekivane prilive, odlive i neto novčane tokove iz poslovne aktivnosti.

� Budžetirani interni gotovinski tok po osnovu poslovne aktivnosti se osnovu poslovne aktivnosti se dopunjuje prilivima i odlivima novca iz investicione aktivnosti i aktivnosti finansiranja, tj. aktivnostima koje bitnije ne remete bilans uspjeha, da bi se moglo procijeniti stanje gotovine na kraju planskog perioda.

� Znači, bilans uspjeha ne pruža dovoljne informacije za budžetiranje gotovinskog toka.


� Njegova manjkavost je u tome, što postoje prilivi i odlivi gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha, prolaze kroz bilans uspjeha, kao što postoje prihodi i rashodi koji nisu popraćeni prilivima i odlivima.


� Prilivi i odlivi gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha – otplata glavnice po kreditu se ne evidentira u rashodima, ali ima tretman odliva novca ili nabavka fiksne aktive je novca ili nabavka fiksne aktive je popračena odlovom novca, ali ne tereti u cijelosti troškove tekućeg prihod, nego se raspodjeljuje na broj godina trajanja nabavljenog sredstva;


� Prihodi i rashodi koji nisu popraćeni prilivima i odlivima – slučaj amortizacije ili prodaje na kredit,

� Amortizacija se priznaje kao rashod Amortizacija se priznaje kao rashod u bilansu uspjeha, mada odliv gotovine nastaje, uglavnom, prilikom nabavke datog sredstva ista je situacija sa fakturisanom a ne naplačenom realizacijom,

Korekcija bilansa uspjeha na neto tokove gotovine

� Korekcija bilansa uspjeha na neto tokove gotovine iz poslovne aktivnosti vrši se prevoñenjem planirane neto dobiti na izvore neto obrtnih sredstava iz poslovne aktivnosti. Izvori se, potom, koriguju za � Izvori se, potom, koriguju za očekivane promjene na obrtnim sredstvima i kratkoročnim obavezama koje remete prihode i rashode iz budžetiranog bilansa uspjeha.

� Na taj način se dobije planirani neto priliv gotovine iz poslovne aktivnosti.

Kako se vrši korekcija?

� Korekcije neto obrtnih sredstava na tokove gotovine vrše se tako da se:

� povećanja obrtnih sredstava (bez gotovine) i smanjenja kratkoročnih obaveza oduzimaju od neti dobiti (jer su to odlivi novca);smanjenja obrtnih sredstava (bez � smanjenja obrtnih sredstava (bez gotovine) i povećanja kratkoročnih obaveza se dodaju neto dobiti (to su prilivi novca).

� Po izvršenoj korekciji, pristupa se budžetiranju tokova gotovine iz poslovne aktivnosti.

Budžet gotovinskih tokova –indirektna metoda

Neto dobit 17100

Amortizacija 380

Neto obrtna sredstva iz poslovanja 17480

Smanjenje obrtnih sredstava i povećanje kratkoročnih obaveza:

Smanjenje portfolio ulaganja 1600

Povećanje ukalkulisanih obaveza 7600

Povećanje obaveza prema dobavljačima 9650 18850

Ukupno planirani priliv gotovine 36330

Povećanje obrtnih sredstava i smanjenje kratkoročnih obaveza:

Povećanje potraživanja od kupaca 17833

Povećanje zaliha 8250

Smanjenje obaveza za kamatu 300

Smanjenje poreskih obaveza 813

Ukupno planirani odlivi gotovine: 27196

Neto tokovi gotovine iz poslovne aktivnosti 9134

Povećanje fiksnih sredstava 8000

Smanjenje fiksnih sredstava

Neto gotovinski tok od aktivnosti investiranja -8000

Povećanja dugoročnih obaveza

Smanjenje dugoročnih obaveza 500

Smanjenjekratkoročnih obaveza 300

Tokovi gotovine

� Kao primjer tokova gotovine koji ne prolaze kroz bilans uspjeha možemo navesti finansiranja putem kredita ili, pak, nabavke fiksne aktive. Otplata glavnice kredita se ne evidentira u rashodima preduzeća, ali ima tretman odliva novca. odliva novca.

� Takoñe, nabavka fiksne aktive je popraćena odlivom novca, ali ne tereti u cjelosti troškove tekućeg perioda, nego se raspodjeljuje na broj godina trajanja nabavljenog sredstva.

Kontrola budžeta

� Kontrola budžeta se sastoji u mjerenju i ispravljanju poslovanja s ciljem da se ostvare postavljeni ciljevi. Kontrola je usko povezana sa budžetiranjem i teško ju je sprovesti bez budžeta. bez budžeta.

� Budžeti služe kao reper za mjerenje ostvarenih pokazatelja.

� Poslovi kontrole su u nadležnosti rukovodilaca koji su uključeni u realizaciju budžeta.

Proces kontrole budžeta

� Poslovi kontrole su u nadležnosti rukovodilaca koji su uključeni u realizaciju budžeta. Sam proces kontrole sprovodi se u odreñenim kontrole sprovodi se u odreñenim koracima:

� postavljanje pokazatelja,� mjerenje rezultata i� otklanjanje odstupanja od

pokazatelja i budžeta.

Pokazatelji kontrole budžeta � U praksi se najčešće koriste

„slijedeće vrste pokazatelja:� pokazatelji izraženi u fizi čkim

jedinicama,� pokazatelji izraženi u troškovima,� kapitalni pokazatelji,� kapitalni pokazatelji,� pokazatelji izraženi u prihodima,� programski pokazatelji,� nematerijalni pokazatelji,� ciljevi kao pokazatelji,� strateški planovi kao merne ta čke

za kontrolu strategije.“

Planiranaaktivnost

Poreñenj

Stvarna aktivnost

Mjerenje stvarne

aktivnostistvarne

Program mjera za korekciju

Analiza uzroka odstupanja

Utvrñivanje odstupanja

Poreñenje stvarne sa planir.akt.oreñenj

Provoñenje korektivnih mjera

Literatura:� Obavezna literatura:� Gligorić – Vujnović Bogdana (2008),

Poslovne finansije, Panevropski univerzite Apeiron, pp. 3.-281.

� Dopunska literatura: � Damodaran, A. (2001), Korporativne � Damodaran, A. (2001), Korporativne

finansije - teorija i praksa, pp. 1.-969.

� Njuhović, Z. (2010), Finansijski menadžment, Teorija i praktična primjena, FER KOMERC D.O.O., Sarajevo, pp. 1.-449.

Documents

012_Predavanje Poslovne finansije