RAZVOJ POJEDINCA

Lozena IvanovOdjel za psihologijuSveuilite u Zadru

RAZDOBLJE OVJEKOVA PSIHIKOG RAZVOJAPRIBLINO TRAJANJE

1. PRENATALNO RAZDOBLJEod zaea do roenja (9 mj.)2. NOVOROENEod roenja do 1. mjeseca3. DOJENEod 1. - 12. mjeseca 4. RANO DJETINJSTVOod 1.,2. - 6.,7. godine5. KASNO DJETINJSTVO6.,7. - 11.,12. godine6. ADOLESCENCIJA a)preadolescencija (11 - 13 g.) b)srednja ad. ili pubertet (13-16g.) c)kasna ad. (16,17 - 21,30)od 11.,12. godine do odrasle dobi7. RANA ODRASLA DOB20. - 40. godine8. SREDNJA ODRASLA DOB40. - 65. godine9. KASNA ODRASLA DOBvie od 65 godina

JEAN PIAGET (1896-1980)Intelektualni razvoj se odvija kroz nekoliko kvalitativno razliitih stupnjevaUstanovio da djeca odreene dobi ine kvalitativno razliite pogreke od djece drugih dobnih skupinaZato se mentalne sposobnosti mijenjaju u funkciji vremena?djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okoliniPIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i osmiljavanju vanjskog svijetaFaktori koji odreuju kognitivni razvoj:maturacija2. aktivnost pojedinca

Unutranji misaoni svijet izgrauje se ili konstruira na temelju iskustava steenih izravnim dodirom i manipulacijom predmetima u vanjskom svijetuKONSTRUKTIVIZAM

Kognitivna struktura je izgraena od osnovnih elemenata ili SHEMA koje predstavljaju opi potencijal za izvedbu neke vrste ponaanjaGlavni mehanizmi pomou kojih se mijenjaju sheme jesu:- AKOMODACIJAProces kojim se postojee sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama- ASIMILACIJAProces kojim se novi podaci iz okoline ukljuuju u ve postojee misaone sheme

Suoavanje s novim injenicama koje nisu u skladu s postojeim shemama dovode do stanja mentalne neravnoteeProces uspostave ravnotee kako bi se osigurala uravnoteenost misaonih struktura naziva se EKVILIBRACIJA

Misaoni razvoj se odvija kroz etiri stupnja:

1. SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

Senzomotorike sheme temelje se na uroenim, refleksnim ponaanjimaNa poetku je uenje sluajno, a zatim se poinje temeljiti na uvidima steenim kroz pokuaje i pogrekeGlavni napredak povezan je sa shvaanjem stalnosti objektaNa kraju razdoblja dijete je u stanju predoavati predmete i kad nisu u njegovom vidokrugu1. SENZOMOTORIKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)Vei napredak u razvoju govora i stjecanju pojmovaNeka obiljeja ometaju dijete u logikom prosuivanju koje poiva na naelima KONZERVACIJE (odnosi se na meusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)

Obiljeja predoperacijskih misli:- konkretnost jo uvijek vea usmjerenost na predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnom situacijom - ireverzibilnost nemogunost logikog povezivanja uzajamno ovisnih predodbi (ima li tvoj brat brata?)- egocentrizam ponaanje prema kojem kao da svi znaju i vide ono to dijete opaa ili zna (kada dijete neto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)

Obiljeja predoperacijskih misli:- centracija usmjerenost na samo jedan aspekt situacije AB- ovisnost o percepciji usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga to dijete opaa

Obiljeja predoperacijskih misli:- transduktivno prosuivanje nemogunost povezivanja i usporeivanja poznatih pojmova. Ako su ispred njega:Ima li vie lavova ili konja? KonjaIma li vie konja ili ivotinja? Konja

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)Kod djeteta se pojavljuje mogunost logikog razmiljanja i mogunost konzervacije na poznatim i konkretnim sadrajima (stvaranje pojmova, uvianje odnosa i rjeavanje problema). Pojavljuje se i mogunost: - serijacije - sposobnost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom svojstvu

Pojavljuje se i mogunost: - tranzitivnost sposobnost zakljuivanja o odnosu izmeu dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema treem predmetu (ako je Maja vea od Ivane, a Ivana vea od Mateje, da li je Mateja vea od Maje?- klasifikacija uoavanje nadreenog naela koje omoguava logiko razvrstavanje predmeta u skupini

Nestaju obiljeja predoperacijskih misli.=

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

Razmiljanje postaje sve apstraktnijeDijete se moe odvojiti od konkretnog predmeta i zamiljati predmete sluei se apstraktnim pojmovimaMoe shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veliineSposobna su uopavati

Senzomotoriko razdoblje (0-2)Predoperacijsko razdoblje (2-7)Razdoblje konkretnih operacija (7-11)Razdoblje formalnih operacija (12- )

TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAVA VIGOTSKOGUenje prethodi razvojuDvije vane pretpostavke:- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

- uenje simbolikog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece

- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

Temelj spoznajnog razvoja jeste uenje sustava simbola koji djetetu omoguavaju rekonstrukciju znaenja pojava iz njegove okolinekorak prepoznavanje znaenjakorak razvoj misaonih struktura i pokuaj upravljanja okolinomkorak samostalna upotreba simbola pri prosuivanju, zakljuivanju i rjeavanju problema (koritenje unutranjeg govora)

uenje simbolikog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak kod sve djece

PODRUJE PRIBLINOG RAZVOJA pokriva raspon izmeu dvije razine funkcioniranja:- donja granica samostalno izvoenje zadatka- gornja granica ne moe samostalno izvoditi zadatak, ali moe uz pomo odrasle osobeZnanja i vjetine - ispod podruja priblinog razvoja - dijete ve ima ili ih moe samostalno svladati- iznad podruja priblinog razvoja dijete ne moe svladati niti uz pomo druge osobe

Podruje priblinog razvoja

LAWRENCE KOHLBERG (1927-1987)KOLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJAJednoj eni prijeti smrt od raka. Moe je spasiti lijek jednog farmaceuta koji taj lijek naplauje po cijeni deset puta veoj od njegove stvarne vrijednosti. Suprug ove ene ima samo pola potrebnog iznosa. Farmaceut mu ne eli prodati lijek po toj cijeni, niti mu eli omoguiti da ostatak iznosa plati naknadno. Oajan suprug provalio je u ljekarnu i ukrao lijek. Da li je to trebao uiniti? Zato?

PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.)1. stupanj - moralnost odreuje autoritet 2. stupanj moralnost ponaanja kroz vlastite ciljeve KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.)3. stupanj ponaanjem se eli postii odobravanje drugih4. stupanj ponaanje treba biti u skladu sa zajednikim ciljevimaPOSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.)5. stupanj ponaanje koje teti zajednici loe je i kad nije nezakonito6. stupanj univerzalni principi moralnosti koji su iznad zakona

SOCIJALNI I OSOBNI RAZVOJNI ZADACIRANO DJETINJSTVO uenje kulturalnih pravila i oekivanja uenje o tome to je dobro, a to loe uenje o spolnim ulogama emocionalni odnos prema lanovima obitelji i vrnjacima

SREDNJE DJETINJSTVO odnos s uiteljicom i ostalim nepoznatim odraslim osobama stjecanje neovisnosti unutar obiteljiudovoljavanje oekivanjima vrnjakih grupasuoavanje s oekivanjima vezanim uz spolne uloge i ostalim vanjskim pritiscima razvoj tolerancije na frustraciju

ADOLESCENCIJA I RANO ODRASLO DOBA prilagoavanje tjelesnim promjenama i novim emocijama ostvarivanje postupne neovisnosti od odraslih preispitivanje vrijednosti izbor partnera, zanimanja i ivotne filozofije

ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA

FAZADOBKONFLIKTOPTIMALAN RAZVOJ1.novoroene(0-1 g.)povjerenje - nepovjerenjerazvoj ope sigurnosti, optimizma i povjerenja u druge (zadovoljavanje potreba)2.dojene (1-3 g.)autonomija sram i sumnjarazvoj osjeaja autonomnosti i samopouzdanja (granice bez odbacivanja i optuivanja3. rano djetinjstvo (3-6 g.)inicijativa krivnjarazvoj inicijative u istraivanju i manipuliranju okolinom (iskustvo tolerancije i poticanja)

FAZADOBKONFLIKTOPTIMALAN RAZVOJ4.srednje djetinjstvo (6-12 g.)marljivost - inferiornostuivanje i svladavanje razvojnih zadataka u koli i izvan nje (doivljaj uspjeha i napretka)5.adolescencija (12-18 g.)identitet konfuzija identitetapostizanje stabilnog osjeaja identiteta i usmjerenosti (osobno iskustvo uspjeha i prihvaenosti)6.rana odrasla dob (18-25 g.)intimnost - izolacijarazvoj sposobnosti odravanja bliskih odnosa (otvorenost i povjerenje u odnosu s bliskim osobama)

7.odrasla dob (25-65 g.)generativnost - stagnacijazadovoljenje osobnih i obiteljskih potreba uz interes za dobrobit drugih (siguran i zadovoljavajui osobni ivot)8.starost (iznad 65 g.)integritet oajprihvaanje starenja i mogue smrti s osjeajem zadovoljstva zbog prolosti i spremnost na budunost (uspjeh u prethodnim fazama, zadovoljstvo ispunjenim ivotom)

FAZADOBKONFLIKTOPTIMALAN RAZVOJ

SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE)

Znanje o sebi tko sam ja? (spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponaanje prema drugima, politiko opredjeljenje, moralne osobine, itd.)stvarno ja ono to jesam2.Oekivanja od sebe ono to bismo mogli bitiIdealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti, obveze, odgovornosti)

3. Vrednovanje sebe kakav sam ja? procjene onog to jesmo i kakvi jesmo, s onim to bismo eljeli, mogli ili trebali biti. Rezultat je samopotovanje:- osjeaj vlastite vrijednosti odnosi se na nae uvjerenje kako smo vrijedni potovanja, kako zasluujemo postignue, uspjeh, sreu, prijateljstvo, ljubav, itd.-samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni suoiti se sa ivotnim izazovima, sposobni uiti, donositi odluke, itd. postignut uspjeh Samopotovanje = ----------------------- oekivanja

Osobe visokog samopotovanja:- boljeg su fizikog i psihikog zdravlja, otpornije su na stres,- zadovoljnije su svojim poslom, kolom i osobnim ivotom,- ee planiraju, sudjeluju u raspravama, surauju s drugima i postavljaju pitanja u koli,- kompetentniji su u koli, na poslu, i u razliitim socijalnim situacijama,- uvjereniji su da e njihovi napori dovesti do uspjeha,- vode rauna o dobrobiti drugih, razumiju njihove potrebe i spremniji su pomoi,- spremniji su suprotstaviti se drugima, izraziti svoje miljenje i lake podnose kritiku,- bolje su raspoloeni, procjenjuju sebe sretnijim i zadovoljnijim od veine.

KOLSKO SAMOPOIMANJE (AKADEMSKO)U ranom djetinjstvu djeca jo nisu dovoljno kognitivno zrela da bi se usporeivala s drugima. S vremenom postaju sve vie osjetljiva na informacije iz okoline o svom uspjehu i sve se vie usporeuju s vrnjacima.Roditelji imaju vanu ulogu u razvoju slike o sebiNastavnik povratnim informacijama oblikuje sliku uenika o samom sebi. Istraivanja pokazuju povezanost izmeu kolskog samopoimanja i uenja.

OPE SAMOPOIMANJE

AKADEMSKO SAMOPOIMANJESOCIJALNO SAMOPOIMANJEEMOCIONALNO SAMOPOIMANJETJELESNO SAMOPOIMANJEmaterinjij.matematikapovijestvrnjaciznaajnidr.pojedinana emocionalna stanja

tj.

sposob.

tj.

izgled

U kolskom postignuu ene pokazuju prednost nad mukarcima sve do zavretka srednje kole. ene imaju bolje ocjene ak i iz matematike i prirodnih znanosti iako pokazuju nie rezultate na testovima. U srednjoj koli mukarci precjenjuju svoje jezine i matematike vjetine dok ih ene podcjenjuju. U osnovnoj koli mukarci ee imaju problema s itanjem, potekoe u uenju i emocionalne probleme.

Prema mukoj i enskoj djeci postupa se razliito od roenja. Djeca dolaze u osnovnu kolu u skladu sa spolnim ulogama i oekivanjima drutva. Razlike u spolnim ulogama vee su meu djeacima i djevojicama u obiteljima niskog socioekonomskog statusa. Socijaliziranje spolnog tipinog ponaanja nastavlja se kroz ivot, a pridonose mu i kole.

Mukarci:uitelji im posveuju vie panjeuitelji ih ee okrivljujuuitelji su ee u interakciji s njimauitelji im vie daju upute i vie ih sluajuuitelji ih manje nego ene kanjavaju za agresivno ponaanjeuitelji tri puta vie nagrauju njihovo kreativno ponaanje

POSLJEDICE NEGATIVNE SLIKE O SEBI

ne prihvaanje odgovornosti za (ne)uspjeh (vanjski lokus kontrole)ranije odustajanjelake poputanje pritiskudepresivnost, anksioznost

UZROCI STRAHA OD USPJEHA

strah od nepoznatogstrah da uspjeh nismo zasluilistrah da neemo ispuniti oekivanjastrah od odbacivanjastrah od gubitka slobode

TO MOE NASTAVNIK?

prihvatite uenike onakvima kakvi jesuuiti ih natjecanju sa sobomuiti ih postavljati realne ciljevevrednovati individualni napredaknaglaavati pozitivnone izjednaavati sposobnosti s osobnom vrijednoukoristite kooperativno uenjeuzimati u obzir njihove probleme i interesepostaviti pravila

LINOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja odreuje pojedincu svojstven nain ponaanja.Ponaanje je funkcija linosti, situacije i prethodnog iskustva.

OSOBINE LINOSTI

Osnovna podruja linosti:kognitivno podruje spoznajno, ukljuuje razliite psihike sposobnosti afektivno podruje uvstveno, odnosi se na emocionalnu reaktivnostkonativno podruje voljno, motivacijsko, odnosi se na dinamike osobine linosti koje ljude pokreu na aktivnostsomatsko podruje tjelesno, ukljuuje psihomotorna svojstva.

Kako biste ih opisali?

Kako biste ih opisali?

Radikalni bioloki determinizam

PHYSIOGNOMY PHRENOLOGY

Temeljne dimenzije linosti (Eysenck) 1. dimenzija INTROVERTIRANOST - EKSTRAVERTIRANOST Tipian introvert je tih, miran, introspektivan, suzdran i povuen u drutvu, sklon je planiranju unaprijed, ne voli uzbuenje, svemu prilazi prilino ozbiljno, voli sreen ivot, ima dobru kontrolu nad osjeajima, teko se naljuti i rijetko je agresivan, pouzdan je, ponekad pesimistian i veliku vanost pridaje etikim normama. Tipian ekstravert je drutven, voli zabave, ima mnogo prijatelja, trai uzbuenja, spreman je riskirati, openito je nagla osoba, voli promjenu, bezbrian je, vedar, optimistian, voli biti u pokretu, sklon je agresivnom ponaanju, nema vrstu kontrolu nad osjeajima i nije osobito pouzdan.

2. DimenzijaEMOCIONALNA STABILNOST EMOCIONALNA NESTABILNOST

Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije reagira, a i nakon uzbuenja brzo se vraa u poetno stanje, smirena je, uravnoteena, kontrolirana i nije zabrinuta.Emocionalno nestabilna osoba je tjeskobna, esto neraspoloena, depresivna i pati od psihosomatskih poremeaja, pretjerano je osjeajna, esto pretjerano reagira na sve vrste podraaja, nemirna je, lako uzbudljiva, nekad i agresivna, stalno radi neeg zabrinuta.

Fig14_3Emocionalno nestabilanEmocionalno stabilanIntrovertiranEkstravertirantjeskobankruttrezvenpesimistiansuzdrannedrutventihoprezanpromiljensmirenkontroliranpouzdanpostojanmiranpasivanotvorengovorljivpristupaanlakomislenivahanbezbrianvoadrutvensjetannemiranagresivanuznemirenpromjenjivnagaooptimistianaktivanosjetljivMELANKOLIKFLEGMATIKKOLERIKSANGVINIK

KOLERIKFLEGMATIKMELANKOLIKSANGVINIKem. nest. ekstravertem. stab. introvertem. nest. introvertem. stab. ekstravert

Fig14_3Emocionalno nestabilanEmocionalno stabilanIntrovertiranEkstravertirantjeskobankruttrezvenpesimistiansuzdrannedrutventihoprezanpromiljensmirenkontroliranpouzdanpostojanmiranpasivanotvorengovorljivpristupaanlakomislenivahanbezbrianvoadrutvensjetannemiranagresivanuznemirenpromjenjivnagaooptimistianaktivanosjetljivMELANKOLIKFLEGMATIKKOLERIKSANGVINIK

Genetska osnova ekstraverzije introverzije sastoji se u razliitoj osjetljivosti somatskog ivanog sustava, odnosno u pobudljivosti i brzini nastajanja inhibicije sredinjeg ivanog sustavaEkstraverti slabije su pobudljivi, a brzina i intenzitet razvoja inhibicije je vea nego kod introverata. Zato u njih uzbuenje tee nastaje i bre nestaje, zbog ega je kod njih izraenija potreba za promjenom i jaim podraajima.Introverti imaju osjetljiviji ivani sustav od ekstraverata. Doivljavaju jae uzbuenje i due traje zbog sporijeg i slabijeg djelovanja inhibitornih procesa. Zbog toga kod njih uzbuenje jae i due traje, pa oni ee izbjegavaju promjene jer ih prekomjerno uzbuuju.

Genetska osnova emocionalne stabilnosti - emocionalne nestabilnosti je u osjetljivosti (labilnosti) vegetativnog ivanog sustava.Emocionalno stabilni bre se razvija inhibicija to smanjuje ivano uzbuenje.Emocionalno nestabilni imaju osjetljiviji vegetativni ivani sustav. Za manifestnu nestabilnost (neuroze) djeluje i okolina kroz dovoljnu koliinu izloenosti stresu.

Zamislite osobu koju bismo mogli opisati sljedeim pridjevima:INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, HLADAN, ODLUAN, PRAKTIAN, OPREZAN

INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, TOPAO, ODLUAN, PRAKTIAN, OPREZAN

Kognitivni stilovi

odnosi se na nain na koji pojedinac pojmovno organizira svoju okolinu. Predstavlja sredinji lan u formuli S O - R. Proces transformiranja informacija osnovna je pretpostavka kognitivnih stilova. Smatra se da pojedinac ui strategije, programe i ostale transformacijske operacije kako bi pretvorio objektivne podraaje u smislene dimenzije. Kognitivni stilovi utjeu na to kako uenici ue, kako nastavnici poduavaju, u kakvoj su interakciji uenici i nastavnici. Kognitivni stilovi su stabilni i relativno irokog utjecaja na razliita podruja ponaanja.

Najpoznatiji i eksperimentalno najvie istraivan kognitivni stil jeste Ovisnost-neovisnost o polju.

Ovisni o polju su manje odvojeni od okoline i vie se oslanjaju na informacije izvan sebe.Vee konformiranje ovisnih o polju. Ovisni uvaavaju miljenje drugih, osjetljiviji na socijalne znakove, interpersonalno orijentirani, interesiraju se za druge, emocionalno su otvoreniji, imaju bolje razvijene socijalne vjetine od neovisnih i sl. S druge strane neovisni su bolji u nekim vrstama kognitivnih zadataka.Ovisnost-neovisnost nije dobra ili loa, ve se sagledava u okviru njegove adaptibilnosti na odreene ivotne uvjete. Ovisni su bolji u timskom radu, neovisni u individualnom.

Razlike u:Spolne razlike. Ovisi o nainu testiranja. Negdje mukarci neovisniji, negdje razlike nisu tako jasno istraene. Popularnije su ovisne djevojice i neovisni djeaci. U odrasloj dobi popularnije ovisne ene, a kod mukaraca nema razlike. Profesionalni interesi. Ovisni preferiraju interpersonalne i neanalitike studije, a neovisni obratno. Uenje. Ovisni su ee promatrai, a neovisni ee sudionici u procesu uenja zbog svoje vee sposobnosti strukturiranja informacija na nov nain. Povezanost ovisnih i namjernog zaboravljanja, manje se sjeaju i snova. Pri nenamjernom uenju ovisni pamte vie socijalnih informacija, osim kad je takav zadatak zadan pri emu nema razlike izmeu neovisnih i ovisnih.

Motivacija. Uz vanjske nagrade podjednaki i ovisni i neovisni. Negativni vanjski socijalni utjecaji vie utjeu na ovisne. Kad se njihov rad kritizira slabije uspijevaju, kao to i kod operantnog uvjetovanja bre razvijaju reakcije izbjegavanja kad ih se verbalno kanjava. Kad se uenje odvija uz prisutnost intrinzine motivacije, neovisni su uporniji i naue vie jer su im vaniji unutarnji okviri nego vanjske reference.Nastavnici. Ovisni nastavnici favoriziraju nastavu koja dozvoljava interakciju s uenicima, a neovisni preferiraju impersonalne situacije s naglaskom na kognitivne aspekte pouavanja. Ovisni uenici se vie zalau i bolje usvajaju grau kad je i nastavnik ovisan. I obratno.Uspjeh u studiju. Nema razlike.

Dobi. Neovisnost se snano razvija izmeu 10 i 13 godine, neto sporije do 17 kad vie nema razlike u odnosu na odrasle. U starijoj dobi se smanjuje.

Dio varijance neovisnosti o polju se moe pripisati odgoju kojim se poticalo eksploratorno i nezavisno ponaanje, dok rigidna kontrola djeteta vodi razvoju ovisnosti.

Ovisni su ee bili kanjavani za nerespektiranje ili agresiju prema roditeljima i autoritetu, dok su roditelji neovisnih kanjavali djetinjasto i pasivno ponaanje. Majke ovisnih su se ee mijeale u djeje svae. Kad je otac vie ukljuen u odgoj vea je neovisnost.

Refleksivnost-impulzivnost se odnosi na brzinu donoenja odluke u uvjetima neodreenosti. Najee se mjeri testovima gdje treba nai za svaku od podraajnih slika onu koja je identina meu vie ponuenih. Ispitanici koji su iznad medijana po tonosti, a ispod medijana po brzini kategorizirani su kao refleksivni, a u obrnutom sluaju kao impulzivni.Broj greaka ima znaajne relacije s dimenzijama linosti. Ispitanici s manje greaka opisani su kao zdravi takmiari, spretni domiljati, empatini, pristupani i razumni. Oni s mnogo greaka su preosjetljivi, ranjivi, stalno neto trae od svoje okoline, manjka im samopouzdanje, rigidni su, osjeaju se zanemareni i nisu sretni.

Ovaj stil je neovisan o intelektualnom funkcioniranju. Broj greaka vie korelira s mjerama inteligencije nego vrijeme rjeavanja. U zadacima socijalnog rezoniranja impulzivni bre odgovaraju, ee biraju odgovore koji se pozivaju na autoritet, a refleksivni agresivne takmiarske odgovore, to je direktniji nain pristupu problemu.Usporedba djece s tekoama u uenju i bez njih nema razlike u impulzivnosti refleksivnosti, ve oni imaju slabije strategije pri procesiranju informacija. Ali pouavanje itanja djece s potekoama u uenju refleksivnim stilom poboljava njihovo razumijevanje teksta.