HILJADU I JEDNA NOCII. SVEZAKOD TRIDESET I PRVE DO STO I ESTE NOI

PreveoAntun Slavko Kaleni

Faustovska biblioteka Dimitnja Savia Zagreb 1998

D EM ETRAFAUSTOVSKA BIBLIOTEKADIMITRIJA SAVIASvezak 2II ISBN 953-6093-43-X (cjelina) ISBN 953-6093-49-9 (II. svezak)775

Korektor Marija-Maja SaviGrafika priprema

Po grafike usluge d.o.o.Likovni i tehniki urednik eljko Podoreki Tisak LIBROKON d.o.o. Zagreb SADRAJNASTAVAK GRBAVEVE POVIJESTI 1Od trideset i prve do trideset i etvrte noi.Brijaeva pripovijest 1Brijaeva pria o svome prvom bratu 4Brijaeva pria o svome drugom bratu 10Brijaeva pria o svome treem bratu 18Brijaeva pria o svome etvrtom bratu 22Brijaeva pria o svome petom bratu 27Brijaeva pria o svome estom bratu 39ZAVRETAK GRBAVEVE POVIJESTI 46PRIPOVIJEST O NUR ED-DINU I ENISI EL-DELiS 52Od trideset i etvrte do trideset i osme noi.PRIPOVIJEST O GHANIMU IBN AIJUBU,ZBUNJENOM ROBU LJUBAVI 121Od trideset i osme do etrdeset i pete noiPripovijest ukopljenika Buchaita 127Pripovijest ukopljenika Kafura 129POVIJEST KRALJA 'OMARA IBN EN-NU'MANAI NJEGOVIH SINOVA SARKANA I DAU EL-MAKANAI ONOGA, TO IM SE DOGODILO U ZNAMENITOSTIMAI NEOBINIM ZGODAMA 172Od etrdeset i pete do sto i este noci

NASTAVAK GRBAVCEVE POVIJESTIBRIJAEVA PRIPOVIJEST. 'Ja sam ivio u Baghdadu1 u vrijeme tadanjeg kalifa al-Musta-nsir-billaha2, sina al-Mustadi-billaha, kneza, koji je ukazivao ljubav siromanima i potrebitima i koji je davao da k njemu dolaze uenjaci i poboni ljudi. Jednoga se meutim dana dogodilo, da se on razbjesnio na desetoricu ljudi i da je bagdadskom naelniku zapovijedio, neka ih o danu stanovitog blagdana dovede pred njega. To su naime bili razbojnici, koji su putove uinili nesigurnima. Tada gradonaelnik izae, pohvata ih u zarobljenitvo i dovede ih na neku lau. im sam ih ugledao, ja sebi reknem: Ovi su se sigurno okupili, kako bi ili na neki izlet. Vjerujem, da e itav ovaj dan provesti na toj lai uz jelo i pilo. Tada sam ja za njih upravo pravi dionik blagovanja. Tako ja ustanem, vi gospodo, i iz puke se uljudnosti i razumne skromnosti ukrcam k njima na lau, i umijeam se meu njih. Oni ponu veslati preko na drugu obalu i ondje pristanu. Ali onamo dou straari i uvari s lancima i stave ih razbojnicima oko vrata. I zajedno s ostalima oni stave lanac oko vrata takoer meni. 1Pripovijest ovoga baghdadskog brijaa je zapravo nastavak njegovapripovijedanja u prvome naem svesku, a umetnuta je u Krojaeva pripovijest-koja je umetnuta u Grbavevu povijest, koju Sehrezad poinje pripovijedati usvojoj dvadesetietvrtoj noi. Sam se pak brija i njegova braa zovu redom: es--Samit ( = Sutljivac) je on sam, a prvi je njegov brat el-Bakbuk Brbljavac),drugi el-Haddar Krialo), trei el-Fakik Prialo), etvrti Kuz el-Usvani Asuanski Krag), peti el-Faar Lupetalo) i esti Sakaik Blebetalo). 2Taj je kalif vladao od 1226. do 1242. godine. On meutim nije bio sin, negopraunuk al-Mustadi-bilaha, koji je vladao od 1170. do 1180. godine.1

Tridesetiprva no I sada, zar nije, vi gospodo, jasan dokaz o mojoj uljudnosti i o mojoj krtosti na rijeima to, to sam ja utio i to nisam prozborio nijedne rijei? Oni nas odvedu u lancima i dovedu nas pred al-Mustansir-bil-laha, gospodara pravovjernih, i on zapovijedi, da se toj desetorici razbojnika odrubi glava. Poto nas je dakle krvnik sve postavio pred sebe na konati krvniki sag, on istupi, isue svoj ma i pone jednomu za drugim odrubljivati glave, sve dok njih deset nije smaknuo i dok nisam preostao samo ja.Tada me kalif pogleda i upita krvnika:- to je tebi, da si odrubio samo devet glava? - Ne dao Allah - odgovori on - da bih ja odrubio samo devet glava, ako bi mi ti zapovijedio, da ih odrubim deset!Nato kalif: Meni se ini, da si ti samo devetorici odrubio glavu, a taj tu koji se nalazi pred tobom, da je upravo deseti. Tako ti tvoje milosti! odgovori krvnik Tu se meutim ipak nalazi deset odrubljenih glava. Tada ih prebroje, i gledaj, bilo ih je deset. Kalif me sada pogleda i rekne: to te je potaklo na to, da u jednome takvom asu uti, ikako to da si dospio u drutvo kanjenika na smrt? to je svemutomu razlog? Ti si dodue star ovjek, ali je tvoj razum oskudan. Kada sam sasluao te rijei gospodara pravovjernih, ja mu reknem: -Znaj, o gospodaru pravovjernih, ja sam eih es-Samit, utlji-vac. I ja imam estero brae. Ja sam ovjek od velike mudrosti. Imoja razborita skromnost i moja izvrsna umnost i oskudnost mojega govora, sve je to bez granica, i po pozivu sam brija. Kada samjuer rano ujutro izaao van, ugledao sam ovu desetoricu, kako seukrcavaju na neku lau. Pa budui da sam pomislio, da se oni2

Brijaeva pripovijestnalaze na nekakvome izletu, ja sam se umijeao meu njih, i s njima se ukrcao na lau. Nakon stanovitoga meutim kratkog vremena dou straari i stave im lance oko vrata, a zajedno s ostalima lanac oko vrata stave takoer meni. Ja sam meutim u prekomjernosti svoje uljudnosti utio, i nisam rekao nijedne rijei. I to s moje strane nije bilo nita drugo nego uljudnost. Oni nas uzmu sa sobom i dovedu nas pred tebe. Ja sam meutim ostao sjediti pred krvnikom, a da vam nisam davao da me prepoznate. A to se zbivalo samo iz moje prevelike uljudnosti, kako bih njima pri njihovu smaknuu pravio drutvo. Ali sam ja tijekom cijeloga svojeg ivota s ljudima tako plemenito postupao, a oni su mi se za to oduivali na najsramotniji nain! Kada je dakle kalif uo moje rijei i doznao, da sam ja tako bogat uljudnou i siromaan na rijeima, i da posve i u potpunosti nisam uope nimalo nametljiv - kao to to tvrdi ovaj mladi, kojega sam ja ipak spasio od smrtne jeze on se pone grohotom smijati, sve dok nije pao na lea. Zatim mi kalif rekne: O Sutljive, jesu li tvojih estero brae nalik tebi u pogledu mudrosti i znanja i krtosti na rijeima?A ja odgovorim: - Ne ivjeli i ne bili zdravi, ako su oni nalik meni! Ti mi nanosi sramotu, o gospodaru pravovjernih, i tebi to ne dolikuje, da me stavlja u istu ravninu s mojom braom. Jer je svaki od njih usljed prekomjernosti u svome pripovijedanju i usljed manjka u svojoj uljudnosti izvukao odatle neku tjelesnu manu. Jedan je od njih grbav, drugi kljast, trei slijep, etvrti orav, petomu su odsjeena oba uha, estomu obje usne. I nemoj misliti, o gospodaru pravovjernih, da ja puno pripovijedam. Ali ti to moram objasniti, zato sam uljudniji nego oni. Svaki od njih ima svoju povijest, koja mu je donijela dotinu manu, i ja u ti te povijesti ispripovijedati.3

Tridesetiprva noBRIJAEVA PRIA 0 SVOME PRVOM BRATD. 'Znaj dakle, o gospodaru pravovjernih, da je moj prvi brat, grbavac, izuio u Baghdadu krojaki zanat, i da je ivao u stanovitome duanu, koji je iznajmio od nekoga vrlo dobro stojeeg ovjeka. Taj je meutim ovjek stanovao iznad duana, a dolje se u kui nalazio jo i mlin za ito. Jednoga dakle dana, dok je moj brat, taj grbavac, sjedio u duanu i bavio se krojakim poslom, podigne on jednom glavu i ugleda na nekom prozoru te kue izvjesnu damu, nalik izlazeemu Mjesecu, kako promatra prolaznike. Pa kada ju je moj brat ugledao, njegovo srce bude obuzeto ljubavlju prema njoj, te je tijekom cijeloga toga dana piljio u nju, i zbog nje zaboravio na krojenje, sve dok se nije spustila veer. Sljedeega je meutim jutra rano otvorio svoj duan, da ije. Ali koliko bi god puta uinio neki ubod iglom, pogledao bi gore prema prozoru, i ugledao bi je kao i prije toga. A njegova su ljubav i strast prema njoj sve vie rasli. Pa kada je treega dana opet sjedio na svome uobiajenom mjestu i piljio u nju, ta ga dama ugleda, a jer je opazila, da je on zarobljen ljubavlju prema njoj, ona mu se nasmijei, i on joj uzvrati osmijehom. Nato ona iezne i ubrzo poalje k njemu svoju robinju s nekim rupcem, u kome se nalazio komad tkanine sa crvenim cvjetovima. Ta ga nazove imenom i rekne: -Moja te gospodarica pozdravlja i nareuje da ti kaem, daushtjedne iz ove tkanine okretnom rukom skrojiti koulju i fino jesaiti.On odgovori:-Sluam i pokoravam se! Istoga dakle dana on skroji za nju koulju i asije je. A kada je svanulo jutro, djevojka ve zarana opet doe k njemu i rekne: -Moja te gospodarica pozdravlja i pita, kako si proveo no, jerona nije nala nikakva sna, zato to joj se srce bavilo tobom.4

Brijaeva pria o svome prvom bratuNato ona stavi pred njega neki komad utog atlasa i rekne: - Moja mi gospodarica nareuje da ti kaem, da joj ushtjedne od ovoga atlasa skrojiti jedan par gaa i saiti ih jo danas. - Sluam i pokoravam se! odgovori on. Mnogo je pozdravi od mene i reci joj: 'Tvoj je rob obvezan tvojom zapovijeu, i zato mu zapovijedaj ono, to ti hoe!' Zatim se on dadne na krojenje i revno joj saije gae, a nakon stanovitoga se vremena dama pojavi na prozoru, i pone ga pozdravljati putem znakova, i as je obarala pogled, a as mu se osmjehivala. Tada on pone vjerovati, da e od nje dobiti. Zatim ona iezne s njegova pogleda, ali doe robinja, i on joj preda gae. Ona ih uzme i ode svojim putem. A kada je pala no, on se baci na svoju postelju, i vrtio se na njoj ovamo i onamo sve do jutra. A s osvitom dana ustane i sjedne na svoje mjesto. Tada doe k njemu djevojka i rekne:-Moj gospodar zahtijeva da doe. Kada je to uo, on dospije u velik strah. Slukinja meutim rekne, kada je primijetila njegov strah: -Nemaj nikakva straha! Ondje te ne eka nita osim dobro.Moja je gospodarica ve upoznala s tobom mojega gospodara. Tomu se moj brat ak vrlo obraduje i odmah poe s njome. Pa kada je stupio pred njezina gospodara, damina supruga, on poljubi tlo. Ovaj mu uzvrati njegov pozdrav i prui mu velik komad lanenog platna i rekne:- Skroji mi i saij iz ovoga koulje. Moj brat odgovori:- Sluam i pokoravam se! I neprekidno je krojio, sve dok nije do vremena nonog obroka skrojio dvadeset koulja. Jer si nije uzeo nijednu stanku za jelo. Zatim ga kuedomain upita:-Koja je plaa za to?5

Tridesetiprva noA on odgovori:Dvadeset dirhema.Tada gospodar dovikne robinji:Donesi ovamo dvadeset dirhema! Moj brat ne rekne nijednu rije, ali mu ta mlada ena dadne stanoviti znak, koji je znaio, neka nita ne uzme od gospodara. Stoga dakle on rekne:Tako mi AMha, ja neu nita od tebe uzeti. On pokupi stvari za ivanje i izae van, premda mu je vrlo nuno trebao novac. I sada on ostane tijekom tri dana - tim to je samo posve malo jeo i pio - marljivo pri poslu, koji je imao obaviti za te ljude. Zatim doe robinja i rekne mu: to si obavio? On rekne: Gotove su. Uzme ih dakle i poe s njima gore k tim ljudima. I on preda koulje daminu muu i odmah opet ode odatle. Ta je pak mlada ena rekla svojemu suprugu, kako stoji smojim bratom, a da taj o tome nije nita slutio. I oboje su se dogovorili, da ga puste da za njih besplatno obavlja krojake poslove i daga ismijavaju. Sljedeeg jutra on doe u svoj duan. Tada doe slukinja i rekne mu:Moj te gospodar daje pozvati. On smjesta poe s njome, pa kada je stao pred njega, ovaj mu rekne:elio bih, da mi skroji pet haljina s dugim rukavima. I on ih skroji, uzme tkanine sa sobom i ode. Zatim on asije te haljine i donese ih gospodaru, a ovaj pohvali njegov rad, i vikne da6

Brijaeva pria o svome prvom bratumu se donese kesa sa srebrom3. Ali kada je on ispruio ruku, dadne mu dama - koja je stajala iza svojega supruga - znak, da ne treba nita uzeti, i tako on ovjeku rekne: -O moj gospodaru, nema nikakve urbe. Za to jo uvijek imavremena.I on napusti tu kuu bjedniji od magarca, jer se u njemu biloujedinilo pet stvari: ljubav, siromatvo, glad, golotinja i umor. Ali seon uspravi, pa kada je dovrio sve njihove poslove, oni mu priredeednu nepodobtinu, i oene ga svojom robinjom. I kada je nouhtio ui k njoj, oni mu reknu:-Ostani ove noi u mlinu do sutra ujutro, to e donijeti sreu! A budui da je moj brat povjerovao, da je to istina, pone u mlinu sam provoditi no. Sada mu te dame otie i naredi mlinaru, neka pusti da kroja okree mlin. Oko ponoi dakle ue mlinar k njemu i pone govoriti: -Taj tu vol je lijen! On stoji na miru i ne eli noas okretatimlin, a ipak je kod nas mnogo ita! Zatim on prie k mlinskom stroju i lijevak napuni itom. Zatim s uzetom u ruci prie k mojemu bratu, svee nu ga oko vrata i povie: -Hija! Potri oko ita! Ti oito samo hoe uvijek derati israti i piati! Zatim on uzme u ruku neki bi, pone njime tui mojega brata, a ovaj pone plakati i kriati. Ali nije naao nikakvoga zatitnika, pa je na taj nain kratko prije osvita dana penica bila smljevena. Tada doe kuedomain, i ugleda mojega brata upregnuta u jaram, i opet ode. A o ranome jutru doe robinja, i odvee ga, i rekne: -Meni i mojoj gospodarici lei to, to se tebi dogodilo, vrlo nasrcu, i mi smo zajedno s tobom podnosile tvoj jad.Dirhemi su se kovali od srebra, a dinari od zlata.7

Tridesetiprvct no Ali je njemu poslije svih tih udaraca i rada otkazao jezik, da odgovori. Nato moj brat ode u svoj stan, i gledaj, ue majstor, koji je bio napisao njegov branu ugovor4, i pozdravi ga s rijeima:Mir bio s tobom!Zatim rekne: Allah ti poklonio dug ivot! Tvoje mi lice kazuje, da si no od veeri do jutra proveo u milinama i alama i milovanjima. Allah laljivcu ne poklonio nikakva mira! povie moj brat. Tako mi Allaha, ja sve do jutra nisam radio nita drugo nego na mjestu vola okretao mlin!Ovaj zamoli:Ispripovijedaj mi svoju povijest. I moj mu brat ispripovijeda sve, to mu se bilo dogodilo, na to majstor rekne: Tvoja se zvijezda ne slae s njezinom zvijezdom, ali, ako tihoe, ja u za tebe izmijeniti ugovor.I on jo ktomu doda:Dri se na oprezu, ako te eka neka nova prevara! Zatim ga on napusti. Moj brat meutim ode u duan, i pone ekati, da mu netko donese posao, kojim bi mogao zaraditi svagdanji kruh. Ali odjednom k njemu doe robinja i rekne:Moja mi gospodarica nareuje da te pozovem. Otii od mene, o moja dobra djevojko - odgovori on -izmeu mene i tvoje gospodarice nema vie nikakvih odnosa! I djevojka otie i izvijesti svoju gospodaricu o tim rijeima. Ali prije nego to se moj brat u tome snaao, pomoli dama glavu kroz prozor, i sva u suzama rekne: Zbog ega, o moj ljubljeni, treba izmeu mene i tebe ne bitinikakvih odnosa?4 Posrijedi je uobiajena posjeta u oekivanju nekog poklona.8

Brijaeva pria o svome prvom bratu On joj meutim ne dadne nikakva odgovora. Tada mu se ona pone zaklinjati, da se to, to se njemu dogodilo u mlinu, dogodilo protiv njezine volje, i da je ona u svemu tome bez krivnje. Pa kada je moj brat poeo gledati njezinu ljepotu i draesnost i sluati njezin slatki glas, uzmakne od njega tuga, koja gaje bila spopala, on dopusti da vai njezino ispriavanje, i uzraduje se pogledu na nju. Zatim je pozdravi, i pone s njome razgovarati, i opet prosjedi neko vrijeme uza svoj krojaki posao. I naposljetku k njemu doe robinja i rekne: Moja te gospodarica pozdravlja i priopuje ti, da njezinsuprug ima namjeru, da provede ovu no kod svojih prijatelja. Kada on dakle ode onamo, tada ti doi k nama i provedi no s mojomgospodaricom u najdivnijim uicima sve do jutra.Sada je meutim njezin suprug upita:Kako mi to trebamo poduzeti, da ga od tebe otjeramo?A ona rekne: Pusti me da mu priredim jo jednu drugu podvalu, i da o njemu proirim glas po gradu! Ali moj brat nita nije znao o enskome lukavstvu. Pa kada se spustila veer, doe k njemu robinja i odvede ga sa sobom natrag. A im je dama ugledala mojega brata, ona uzvikne: Tako mi Allaha, moj gospodaru, ja sam vrlo eznula zatobom. Za Allahovu volju - odvrati on - brzo me poljubi prije svegadrugoga! Jedva meutim da je on to bio izrekao, kad li ue unutra iz najblie sobe suprug te dame i na njega povie: Tako mi Allaha, ja u te opet osloboditi tek kod satnikagradske strae! Tada ga moj brat pone preklinjui moliti. Ali ga on ne htjedne sluati, nego ga odvede pred naelnika, koji ga dadne izbievati i9

Tridcsetiptva noposjesti na neku devu, na kojoj su ga vodili kroz cijeli grad, dok su ljudi uzvikivali: -To je kazna za onoga, koji upada u hareme ljudi dostojnihpotovanja! On bude prognan iz grada i otputi se, a da nije znao, kamo bi se okrenuo. Ja sam se meutim za njega zabrinuo i poao u potragu za njim, pokupio sam ga i doveo natrag i prihvatio ga u svoju kuu, u kojoj on jo uvijek ivi.Kalif se pone smijati mojoj pripovijesti i rekne:-Ti si dobro postupio, o Sutljive, o krti na rijeima! I on naredi, da mi se dadne dar, i zapovijedi mi, da odem odatle. Ja meutim reknem: Ja neu nita od tebe uzeti, osim pod uvjetom, da ti pred-hodno ispripovijedam, to se dogodilo mojoj drugoj brai. Alinemoj vjerovati, da sam ja nekakav ovjek od mnogo rijei!BRIJAEVA PRIA 0 SVOME DRDGOM RRATU. 'Znaj, o gospodaru pravovjernih, moj se drugi brat zove Brbljavac, a to je taj kljasti. Dogodilo se jednoga dana, kada je on izaao po nekome poslu, da mu je dola ususret neka stara ena i da mu je rekla: -ovjee, stani malo, kako bih ti dala jedan prijedlog. Ako tion odgovara, ti mi ga izvedi, i moli Allaha za dobar uspjeh!Tada moj brat stane, a ona nastavi: -Ja u ti o neemu ispripovijedati i onamo te odvesti, ali ti nesmije govoriti mnogo rijei!-Izjasni se! rekne on.A ona:10

Brijaeva pria o svome drugom bratu -to ti misli o jednoj lijepoj kui, i jednome draesnom vrtus tekuim vodama, voem i vinom, i stanovitim lijepim licem, kojesmije ljubiti od veeri sve do jutra? A ako uini ono, to ti ja savjetujem, doivjet e svoju sreu.Kada je moj brat uo njezine rijei, on joj rekne: -O moja gospodarice, kako dolazi do toga, da ti upravo meniizmeu svih ljudi to nudi, i to se tebi na meni svia?Ona meutim mojemu bratu odgovori: -Zar ti nisam rekla, da ne smije govoriti puno rijei? uti ipoi sa mnom! Nato se stara okrene, a moj ju je brat slijedio, pun udnje za onim, to mu je stara opisala, sve dok nisu uli u neku prostranu kuu s mnogim slugama. Kada ga je iz doljnjega kata dovela na gornji, moj brat primijeti, da je to jedan otmjen dvorac. A kada su ga ljudi, koji su pripadali toj kui, ugledali, oni ga upitaju:-Tko te je ovamo doveo?Ali im stara odgovori: -Ostavite ga na miru i nemojte ga zbunjivati. On je stanovitizanatlija, i mi ga trebamo! Zatim ga ona odvede u neku ukraenu odaju, tako lijepu, kako je njegovo oko jo nikada prije nije bilo vidjelo. Kada su uli u tu odaju, ene ustanu i nazovu mu dobrodolicu, i dadnu mu da kraj njih sjedne. Jedva da je ondje proveo jedan trenutak, kad li zauje glasnu buku, i unutra ue cijelo jedno jato robinja, koje je okruivalo stanovitu damu, nalik Mjesecu u noi njegove punine. Moj brat usredotoi svoj pogled na nju, ustane, i pred njome se pokloni. I ona mu nazove dobrodolicu i kimne mu, neka sjedne. Poto je sjeo, ona mu prie i rekne mu:-Neka te Allah dovede do poasti! Jesi li dobro?-O moja gospodarice - odgovori on - ja sam vrlo dobro. Nato ona zapovijedi da se donesu jela, i pred njega postave fina jela. I ona sjedne na pod, kako bi jela. Pri svemu se tome dama nije11

Tridesetiprva noprestajala smijati. Ali koliko bije god puta moj brat pogledao, okretala bi glavu prema svojim robinjama, kao da se njima podsmijava. Mojemu meutim bratu dadne ljubavni znak i pone se s njime aliti. A on, magarac, nije nita primjeivao. to vie, budui da ga je strast tako posve svladala, on sebi pone uobraavati, da je dama u njega zaljubljena i da e mu dati jebati. Kada su se bili najeli, donesu im vino. Zatim doe deset djevojaka - lijepih kao Mjeseevi - koje su nosile u rukama dobro ugoene lutnje, i one ponu pjevati tugaljivo lijepim glasovima5. Tada mojega brata svlada ushienje, i on uzme iz damine ruke pehar, i ispije ga stojei pred njome. Nato takoer ona ispije jedan pehar vina, a moj brat rekne:-U tvoje zdravlje! - i nakloni se. Zatim mu ona prui drugi pehar, a on takoer njega ispije. Ona mu meutim zadade jedan udarac po iji. Poto je to moj brat od nje doivio, on urno otri odatle. Ali je za njim slijedila stara i svojima mu oima dala znak, da se treba vratiti. Tako on opet doe, a dama mu naredi neka sjedne. I on sjedne na pod, i ostane sjediti, a da nije progovorio nijedne rijei. I ona ga opet udari po zatiljku. I nije joj bilo dovoljno ak ni to, nego zapovijedi takoer svima svojim robinjama, neka ga udaraju, dok je on staroj govorio:- Ja nisam nikada doivio neto ljepe od toga. Stara je meutim neprestano kazivala:- Ah tako ti tvojega ivota, o moja gospodarice! Ali su ga djevojke udarale, sve dok on nije bio gotovo onesvi-jeten. Zatim moj brat ustane, kako bi obavio nudu, ali ga stara sustigne i rekne mu:-Strpi se jo malo, tako e zadobiti ono, to eli! -Koliko jo dugo ja moram ekati? - upita moj brat. - Od tihsam se udaraca umalo onesvijestio. 5 Takvima se sjetnim glasovima pjevaju naravno sevda'linke - ljubavne pjesme.12

Brijaeva pria o svome drugom bratuKada se ona opije - odgovori ona - ti e postii svoj cilj. Zatim se moj brat vrati na svoje mjesto i sjedne. Robinje meutim ustanu sve do posljednje, a dama im zapovijedi, da ga okade tamjanom, i da mu lice pokrope ruinom vodom. One izvedu tu zapovijed. Dama mu meutim rekne: Neka te Allah dovede do poasti! Ti si stupio u moju kuu, i pridravao si se mojih uvjeta. Jer tko postupa protivno mojim zahtjevima, njega ja aljem napolje. Ali onaj tko je strpljiv, taj postie svoj cilj. O moja gospodarice rekne moj brat - ja sam tvoj rob, i nalazim se u tvojoj vlasti! Onda znaj nastavi ona mene je Allah uinio strasnom prijateljicom veselih ala. A onaj tko se meni pokorava, taj zadobije, ono to eli. Zatim ona zapovijedi djevojkama, neka pjevaju zvonkim glasom, tako da je cijelo drutvo bilo ushieno. A zatim rekne jednoj od robinja: Uzmi sa sobom svojega gospodara, i uini ono, to je potrebno, i ubrzo mi ga dovedi natrag! Tada djevojka povede mojega brata, a da on nije znao, to ona s njime hoe poeti. Ali je za njim slijedila stara i rekla:Budi strpljiv! Jo samo malo preostaje da se uini. I njegovo se lice razvedri, i on se opet okrene prema dami, dok je stara neprestano govorila: Budi strpljiv, sada e ti uskoro postii ono, to eli! Tada on nju upita: Reci mi, to ova djevojka treba uiniti sa mnom! Ondje te ne eka nita osim dobro odgovori ona tolikose zaista ja za tebe zalaem! Ona ti treba samo obojati obrve iiupati brkove.13

Tridesetiprva noc Boja se na obrvama spere pri pranju, ali ako mi se budu upali brkovi, to boli. Dri se na oprezu uzvikne stara da ne postupa protiv njezina nareenja! Jer je njezino srce priraslo uza te. I tako si moj brat strpljivo dopusti obojati obrve i iupati brkove. A robinja se vrati k svojoj gospodarici, i rekne joj kako stoji stvar. Ova joj rekne: Sada preostaje jo jedno da se uini. Mora mu oiati bradu,da bude glatka. Robinja se potom vrati k njemu i rekne mu, to joj je zapovi-jedila njezina gospodarica. A moj joj brat, blesan, odgovori:Sto ja trebam poeti, ako meu ljudima budem na ruglo?Ali stara rekne: Ona e to uiniti samo pod tim uvjetom, da ti postane poputgolobrada mladia i da nita ne ostane na tvome licu, to bi je gre-balo i bolo. Jer njezino je srce raspaljeno strasnom ljubavlju prematebi. Zato budi strpljiv, pa e postii svoj cilj! I moj je brat bio strpljiv, pokorio se djevojci i pustio je da mu se obrije brada. A kada je bio opet izveden pred damu, gledaj, obrve su mu bile natopljene bojom, i brkovi su mu bili iupani, brada obrijana i obrazi crveno naarani. Ona se najprije nad njime zaprepasti. Zatim se pone smijati, sve dok nije pala na leda, pa sada rekne: Moj gospodaru, zaista, ti si svojom dobrom naravi osvojiomoje srce! I ona ga pone zaklinjati svojim ivotom, da pred njom zaplee, i on pone plesati, dok ona u sobi nije ostavila nijedan jastuk, koji mu nije bacila u glavu. A isto su se tako na njega nabacivale sve robinje, jedna naranom, druga limunom, trea citronom6, sve dok6 Kiselija vrsta limunova, za koju mi nemamo posebno ime.

Brijaeva pria o svome drugom bratu

on nije pao, napol onesvijeen od udaraca i batina po svojoj iji i od bacanja jastuka i plodova. Sada si postigao svoj cilj - rekne mu stara - znaj, da te sadane ekaju vie nikakvi udarci, a samo je jo jedno preostalo da seuini. A to je sljedee: ona se obiava u pijanstvu tek onda podatinekom mukarcu, kada odloi svoje haljine i gae, i kada ostanegola golcata. Ona e ti zapovijediti, da takoer ti odloi svojehaljine, i da tri, dok e ona trati ispred tebe, kao da hoe od tebepobjei. Ti nju meutim slijedi od mjesta do mjesta, sve dok ti se nenadigne tvoj kurac. Zatim e ti ona dati, da je pojebe.I ona ktomu doda:Samo odmah svui svoje haljine!I on, ukraden svijetu, odloi svoje haljine, i ostane posve gol'..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila zapoela po Kraljevu doputenju. :

-.?:-/:

**; :

';X.'J.f'yt

15

Ali kada je zapoela

ehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je brija o svome drugom bratu ovako dalje pripovijedao: 'Kada je stara rekla mojemu bratu, da on mora svui svoje haljine, i kada je on, ukraden svijetu, odloio svoju odjeu i tu stajao gol, dama mu rekne: Sada se pripremi za trk. Ja u takoer trati! Nato se ona isto tako razodjene do gola i dovikne mu: Ako neto hoe, ti me slijedi! I ona potri ispred njega, a on potri za njome, i ona je trala od sobe do sobe, sve dalje, a moj brat za njom, kao kakav pomah-nitali, svladan pohotom i nadignuta kurca. I ona naposljetku utri u jednu mranu prostoriju, i on za njom u bijesneem trku. Ali iznenada nagazi na stanovito mekano mjesto, koje se pod njim prolomi. I prije nego to se uope mogao snai, nae se on nasred ulice u bazaru trgovaca koom, koji su izvikivali svoje koe, i kupovali i prodavali. Kada su ga ugledali u tome stanju - gologa, a kurac mu nadignut, brada obrijana, obrve obojane, lice crveno naarano -oni poviu i ispljeskaju ga, i ponu ga tui koama po njegovu golu

Tridesetidruga* notijelu, sve dok nije pao onesvijeen. I natovare ga na nekog magarca i odvedu ga naelniku. Taj im rekne:- to je to?Oni odgovore: Ovaj je u tome stanju iznenada pao na nas iz vezirove kue. Tada naelnik naredi da mu se odbroji sto udaraca biem i progna ga iz Baghdada. Ja meutim poem za njim, i potajno ga dovedem u grad i dadnem mu dnevnicu, kako bi mogao preivjeti. Kada ja ne bih bio tako irokogrudan, tada njemu slinoga ne bih mogao podnositi.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME TREEM BRATU. 'to se pak tie mojega treeg brata, on se zove el-Fakik7, i on je taj slijepac. Jednoga ga dana natjeraju udes i kob pred neku veliku kuu, i on pokuca na vrata, jer je htio govoriti s vlasnikom, kako bi od njega neto isprosio. Gospodar kue povie:Tko stoji na vratima? Ali moj brat ne izgovori nijednu rije, i uskoro ga uje kako ponavlja snanim glasom:-Tko je tu? Ali mu on iznova ne dadne nikakav odgovor, i sada zauje, kako kuedomain dolazi na vrata, otvara ih i pita:-to ti hoe?A moj brat odgovori:Neto za volju Allaha Uzvienoga.7 Prialo.18

Brijaeva pria o svome treem bratu - Jesi li ti slijep? upita ga ovaj. A moj brat odgovori:- Da. Kuedomain rekne:- Prui mi svoju ruku! I moj mu brat prui ruku, jer je vjerovao, da e mu ovaj neto dati. On ga meutim uhvati za ruku, odvede ga u kuu i vodio ga je gore od stubita do stubita, sve dok nisu doli na terasu. I moj je brat u meuvremenu vjerovao, da e mu ovaj sigurno dati novac, ili neto da pojede. Kada je dakle bio gore, on zapita:- Sto ti eli, o slijepce? A moj brat odgovori:- Neto za volju Allaha Uzvienoga.- Neka ti Allah otvori neka druga vrata!- ovjee! Zbog ega mi to nisi rekao, dok sam bio dolje?

- Ti prljavce, zato ti meni nisi davao nikakav odgovor, kada sam te po prviput upitao?- I to ti sada hoe sa mnom uiniti?- Ja neman nita za tebe.- Onda me vodi niza stube dolje!- Put lei pred tobom. I moj brat krene, i pipao si je stube, sve dok nije bio dvadeset stuba do vrata. Tada se meutim osklizne njegova noga, i on padne niza stube prema vratima i razbije si glavu. On dakle izae napolje i nije znao, kamo bi se trebao okrenuti. Tada sretne dva druga slijepca, svoje sudrugove, i oni ga upitaju:-Sto si danas naicao?On im dakle ispria, to mu se dogodilo, i ktomu dometne:19

Tridcsctidruga no -O moja brao, htio bih uzeti neto od onoga novca, koji imamkod kue, i potroiti ga za svoje potrebe. Gospodar je one kue meutim slijedio za njim i uo to, to je on rekao. Ali niti moj brat ni takoer njegovi sudrugovi nisu primijetili toga momka. Tako se moj brat zaputi u svoj stan, a taj ga je kuevlasnik neopazice slijedio. Zatim moj brat sjedne na pod, da prieka svoje sudrugove. Kada su oni uli, on im rekne: -Zakljuajte vrata zasunom i pretraite kuu, da znamo, nijeli nas slijedio takoer kakav stranac. Pa ipak, kada je stranac uo te rijei, on se uzvere po nekom uetu, koje je visjelo sa stropa, dok su ovi obilazili po cijeloj kui, ali nisu nikoga nali. Zatim se oni vrate, sjednu kraj mojega brata, izvade novac i prebroje ga, i gledaj, bilo je dvanaesttisua dirhema8. Njih oni stave u kut sobe. Svaki pojedini uzme, koliko je trebao, a ostatak zakopaju u zemlju. Zatim donesu neto za jelo i sjednu, da jedu. I iznenada moj brat zauje pokraj sebe neko tue vakanje, i rekne svojim prijateljima:-Meu nama je neki stranac. I on isprui ruku i udari o ruku toga kuevlasnika. Tada oni svi navale na njega, i ponu ga tui. A kada su se umorili, uzmu vikati: -O vi muslimani, meu nas je doao kradljivac, da nam ukradena novac! I oko njih se skupi golemo mnotvo. Uljez se meutim drao tik" uz njih, i zapomagao s njima onako, kako su oni zapomagali. I on zatvori oi, tako da je izgledalo, da on bez sumnje pripada k njima, i pone vikati: -O muslimani, zovem u pomo Allaha i sultana, zovem upomo Allaha i naelnika, imam mu dati jedan vaan savjet! 8 Unato postojanoj inflaciji dirhema, to je u drugoj etvrtini trinaestog stoljea bila vrlo velika svota.20

Brijaeva pria o svome treem bratu Tada ve dou takoer straari, uhite cijelo drutvo, meu njima i mojega brata, i potjeraju ih ka kui naelnika, koji naredi da dou pred njega i upita:-Sto je s vama?Uljez povie: -Pogledaj sam! Ali e ti to od nas zadobiti tek putemmuenja. Zaponi samo najprije sa mnom, i naredi neka me mue.Zatim meutim neka mue ovoga tu, mojega vou! I on je pri tome pokazivao rukom na mojega brata. Tada oni povale stranca, i udare mu po njegovoj guzici etirista udaraca. A kako su ga udarci boljeli, on otvori jedno oko, pa kada su ga jo snanije udarali, otvori on takoer drugo. Tada naelnik povie na njega:-Sto ti to izvodi, prokletnie?A on zamoli: -Smiluj mi se! Nas se etvorica pravimo slijepima, i mi podvaljujemo ljudima na taj nain, to provaljujemo u njihove kue, idobivamo priliku da gledamo ene, i putem zavoenja izmamljujemo od njih novac. Na taj smo nain skupili ve jednu veliku svotu,koja se penje do dvanaesttisua dirhema. Ja sam rekao svojimsudrugovima: 'Dajte mi moj udio, tritisue.' Ali su oni navalili namene udarcima, i oduzeli su mi novac, i ja zovem u pomo Allahovui tvoju zatitu. Rade da ti ima moj udio nego oni. Ako ti eli saznati, jesu li moje rijei istinite, istui svakoga pojedinoga od ostalih,jo vie nego to si mene istukao, tako e on otvoriti oi. Tada naelnik izda zapovijed, da muenje zapone s mojim bratom. I oni ga zaveu na dasku za muenje, a naelnik im rekne: - Vi nitkovi, vi poriete da posjedujete dobrostive Allahove darove i pravite se, kao da ste slijepi? - Allah! Allah! - uzvikivao je moj brat - Allah, meu nama nema nijednoga, koji vidi. A oni su ga udarali, sve dok nije pao u nesvijest. Tada naelnik uzvikne:21

Tridesetidru0a no Ostavite ga, dok ne doe do svijesti, a zatim ga udarajteiznova! I on dadne svakomu od sudrugova odbrojati vie od trista udaraca biem, dok je onaj koji je vidio neprestano kazivao:Otvorite oi, inae e vas iznova bievati!I stranac naposljetku rekne naelniku: Poalji nekoga sa mnom, da taj ovamo donese novac. Jer tiljudi nee otvoriti oi iz straha od sramote pred ljudima. Tada naelnik poalje, da se uzme novac. I on dadne od toga strancu njegov navodni udio, tritisue dirhema, ostatak zadri za sebe, a tri slijepca progna iz grada. Ja se meutim, o gospodaru pravovjernih, otputim iz grada, uzmem svojega brata i zapitam ga o njegovu doivljaju. I on me izvijesti o onome, to sam ti ispripovijedao. I ja ga kriom dovedem u grad, i dadnem mu stanovitu dnevnicu, kako bi mogao u svoj skrovitosti jesti i piti.Kalif se nasmije nad mojom pripovijeu i rekne:Dajte mu neki poklon i pustite ga da ode!Ja meutim uzviknem: Tako mi Allaha, ja neu nita uzeti, dok ne objasnim gospodaru pravovjernih, to se je dogodilo drugoj mojoj brai. Jer zaista,ja sam ovjek od malo rijei.'I zatim je on dalje govorio.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME ETVRTOM BRATU. 'Sto se pak tie mojega etvrtog brata, o gospodaru pravovjernih, jednookoga, on je u Baghdadu bio mesar. I on je prodavao meso i uzgajao janjad, i velikai su i bogatai kupovali od njega njihovo meso, tako da je on stekao veliko bogatstvo. Tako je on ivio22

Brijaeva pria o svome etvrtom bratudugo vremena, dok jednoga dana, kada je on sjedio u svome duanu, nije k njemu uao neki starac s dugom bradom, koji mu je dao nekoliko dirhema i rekao mu:Daj mi za ovo mesa! I on mu dadne mesa za njegov novac, i stari ode svojim putem. Moj meutim brat iskua eihovo srebro9, pa kada je vidio, da su dirhemi bijeli i sjajni, on ih pohrani na posebnom mjestu. Starac je redovno tako dolazio tijekom pet mjeseci, a moj je brat sav novac, koji je od njega dobivao, odlagao u jednu posebnu krinju. Naposljetku je htio taj novac izvaditi, da za njega kupi ovce. Otvorio je tu krinju, ali u njoj nije naao nita osim okruglo izrezanih komadia papira. Tada se on pone udarati po licu i glasno kriati, tako da se oko njega skupio narod, i on im ispripovijeda svoju povijest, i svi su nad time bili zapanjeni. Moj se meutim brat dadne na svoj uobiajeni posao, zakolje jednoga ovna i objesi ga u svoj duan. I on odsijee malo od toga mesa i objesi to vani, tim to je u sebi rekao:O Allah, kada bi samo doao onaj nesretni stari! I nije to dugo trajalo, kad li doe eih, sa srebrom u ruci. Tada moj brat skoi na noge, pograbi ga i pone vikati: -Doite mi u pomo, vi muslimani, i poujte, to mi se dogodilo od ovoga nitkova.Kada je stari uo njegove rijei, on mu rekne: -Sto ti je drae? Da ti od mene odustane, ili da te ja pred svimnarodom razotkrijem?U emu ti mene moe razotkriti?- U tome, to ti prodaje pod bravetinu ljudsko meso!- Ti lae, prokletnie!Ne, samo je taj prokletnik, u ijemu je duanu objeen ovjek.9 Dinari su zlatnici, a dirhemi srebrenjaci.23

Tridesetidru0Pi no Ako je tako, kako ti kae, tada ti trebaju pripasti moj novaci moja krv.Tada stari povie: Vi ljudi, ako se hoete uvjeriti u istinitost mojih rijei, uiteu njegov duan. Tada se srui narod u duan mojega brata, i ondje svi ugledaju kako visi objeen neki ovjek, u kojega se bio pretvorio ovan. Pri tome prizoru oni spopadnu mojega brata i ponu na njega vikati:O ti nevjernice, ti nitkove!I njegovi ga najbolji prijatelji ponu tui i udarati i govoriti:Zar nam ti daje da jedemo meso od djece ljudi? A stari ga udari ak po jednome oku, tako da mu je ono iscurilo. Ljudi dakle odnesu onoga zaklanog ovjeka pred satnika gradske strae, a stari mu rekne: O emire, ovaj momak kolje ljude i prodaje ih kao bravetinu,zbog ega smo ga doveli pred tebe. Hajde, izvri pravdu Allaha,Svemoguega i Preslavnoga! Moj se brat htjedne braniti. Ali ga satnik ne saslua, nego ga osudi na petstotina udaraca batinom. Uzmu mu takoer sav njegov novac. A da nije bilo tog novca, zasigurno bi ga ubili. Tada se moj brat stavi u pokret, i odmah pone putovati, sve dok nije doao u neki veliki grad, gdje je drao za najbolje, da se skrasi kao postolar. I on otvori duan, i u njega sjedne, i pone raditi toliko, da je od toga mogao ivjeti. Ali jednoga dana, kada je izaao po poslu, on zauje konjski topot, i upita za razlog i dobije kao odgovor, da kralj izlazi u hajku i lov. Tada moj brat ostane stajati, kako bi si pogledao kraljevsku rasko. Sada se meutim dogodi, daje kraljevo oko palo na prazno oko mojega brata. Kralj smjesta pogne glavu i rekne:24

Brijaeva pria o svome etvrtom bratu -Uzimam svoje utoite kod Allaha pred nesreom dananjega dana! On okrene uzde svojega konja, i sa svom se svojom pratnjom vrati natrag. Zatim izdade zapovijed svojim straama. Ovi pograbe mojega brata i spopadnu ga tako bolnim udarcima, da je bio napol mrtav, a da nije slutio, zbog ega se to sve dogaa. Nato se vrati, posve slomljen, natrag kui. Zatim on ode k jednomu iz kraljeve okoline i ispripovijeda mu, to mu se dogodilo. Drugi se pone smijati, sve dok nije pao na lea, i rekne: -Moj brate, znaj, da taj kralj ne moe podnijeti, da vidi nekoga jednookoga, a osobito ne u sluaju, ako je taj slijep na desno oko.Zatim ga on ne puta da ode, a da ga nije dao izbatinati. Kada je moj brat uo te rijei, on smjesta odlui pobjei iz toga grada. Tako se on pripremi za put, otputuje odatle i okrene se prema jednomu drugom kraju, gdje ga nitko nije poznavao, i ondje nastanjen provede dugo vremena. Potom pak izae moj brat u mislima o svome poloaju da bi se rastresao. Iznenada meutim zauje iza sebe konjski topot i uzvikne:-Nada mnom je Allahov sud! I ogleda se oko sebe za nekim sklonitem, ali ne nae nikakvo. Naposljetku primijeti neka zakljuana vrata i upre se tijelom o njih. Pa kada su ona pala, on ue i ugleda neki dugaak hodnik, u kome on potrai pribjeite. Ali prije nego to se u tome snaao, napadnu ga dva mukarca i poviu na njega: -Neka je hvala Allahu, koji te je predao u nae ruke, ti Allahovneprijatelju! Tri si nam pune noi oduzimao poinak i san, tako dasi nas skoro pustio da kuamo smrt!Tada moj brat upita:-O vi ljudi, to je to s vama?A oni odgovore:25

Tridesetidrugci no -Ti nas obmanjuje i eli nam nanijeti sramotu, i ti pletelukavtine, kako bi umorio gospodara ove kue! Zar ti nije dovoljnoto, to si ga uinio prosjakom, ti sa svojim drugovima? Ali nam dajsada no, kojim nam svaku no prijeti. I oni ga pretrae i nau o njegovu pojasu neki no. Ali on rekne: - O vi ljudi, bojte se Allaha u mojoj stvari! Jer znajte, moja je povijest krajnje neobina!- A kakva je tvoja povijest? - upitaju oni. Tada im on ispripovijeda, to mu se bilo dogodilo, u nadi, da e ga oni pustiti da ode. Ali oni nisu sluali rijei mojega brata i nisu se brinuli za njega, nego ga ponu tui i derati mu haljine s tijela. Pa kada su na njegovim bokovima pronali oiljke od batine, oni reknu:-Prokletnie, ovi te oiljci odaju! Zatim ga odvedu pred naelnika, dok je on kroz to vrijeme sam sebi govorio: -Sada bivam kanjavan za svoje grijehe, i nitko me ne moeizbaviti osim Allaha Uzvienoga!Naelnik meutim rekne mojemu bratu: -Ti nitkove, to te je tjeralo na to, da provaljuje u onu kuu,s namjerom da poini ubojstvo?A moj brat odgovori: -Preklinjem te Allahom, o emire, sasluaj moje rijei i nemojpreuranjeno izricati presudu!Ali naelnik povie: -Zar mi trebamo sluati rijei jednog razbojnika, koji je oveljude uinio prosjacima, i koji na leima nosi tragove udaraca?I on ktomu doda:-To su tebi zasigurno uinili samo zbog nekoga tekog zloina.26\

Brijaeva pria o svome petom bratu I on ga osudi na sto udaraca biem. Nato moj brat primi sto udaraca biem, a zatim ga posjednu na devu i pred njime ponu izvikivati: -Ovo je kazna, i to najmanja kazna za onoga, koji provaljuje ukue ljudi! Potom ga na naelnikovu zapovijed protjeraju iz toga grada, a moj brat nasumce odatle otputuje. Pa ipak, im sam ja douo o njegovu udesu, otputio sam se za njim, i upitao sam ga o njegovim doivljajima. On mi je ispripovijedao svoju povijest i sve ono, to mu se bilo dogodilo. I ja sam s njime putovao uokolo, dok su se ljudi njemu izrugivali, sve dok nas nisu napokon pustili na miru. Zatim sam ga potajno vratio natrag u ovaj grad, i dao mu dnevnicu, da moe jesti i piti.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME PETOM BRATO. 'Sto se pak tie mojega petog brata, onoga, kojemu su odsjeena obadva uha, o gospodaru pravovjernih, on je bio siromaan ovjek, koji je obiavao obveer isprositi ono, od ega je preko dana ivio. Kada se dakle na otac u visokim godinama, poto je postao prastar, razbolio i umro, ostavio nam je u naslijee sedamstotina dirhema, i svaki je pojedini od nas dobio sto dirhema. Ali kada je moj peti brat primio svoj dio, bio je u nedoumici, i nije znao, to da s time pone. A u takvome mu raspoloenju doe na pamet misao, da za taj novac kupi staklenu robu svake vrste i da na tome zaradi. Tako on kupi za tih sto dirhema stakleninu, stavi je na jedan veliki pladanj i sjedne na stanovitom mjestu na zemlju, kako bi je prodavao. Kraj toga se nalazio neki zid, na koji se naslonio. Dok je ondje tako sjedio u mislima, on sam sebi rekne: -Gledaj, moja glavnica u ovoj staklenoj robi iznosi sto dirhema. Nju u ja prodati za dvjesta dirhema. Zatim u za dvjesta dirhe-27

Tridcsctidruga noma kupiti staklenu robu, i nju opet prodati za etirista dirhema. Tako u sve dalje prodavati i kupovati, sve dok ne budem imao posve mnogo novaca. Za njega u zatim nakupovati svu moguu robu, takoer dragulje i ruino ulje, i time u stei jo mnogo vie novca. Zatim u sebi meutim kupiti neku lijepu kuu, i bijele robove i konje sa zlatnim sedlima. I ja u jesti i piti, i neu nijednoga pjevaa i nijednu pjevaicu u gradu preostaviti, nego u ih sve pozivati u svoju palau. Zatim u imati, ako tako ushtjedne Allah, glavnicu od stotisua dirhema! Sve je on to premiljao u svome duhu, dok je pred njim stajao pladanj sa stakleninom. I dalje on rekne u sebi: -A kada se moja glavnica popne na stotisua dirhema, tada uodaslati ene, koje obiavaju posredovati u proenju nevjeste, nekami za ene prose keri kraljeva i vezira. Isprosit u si vezirovu ker.Jer pripovijedali su mi da je ona savrene ljepote i divne ljupkosti.Kao nevjestinski u joj poklon10 dati tisuu dinara. Pa ako je njezinotac spreman na to, dobro. Ali ako nije, uzet u si je silom, njemuunato. I kada se ona zatim bude nalazila u mojoj kui, tada ukupiti deset malih ukopljenika, a za sebe jednu takvu haljinu,kakvu nose kraljevi i sultani. I dat u si napraviti zlatno sedlo, kojee biti ukraeno skupocjenim draguljima. Zatim u uzjahati na svojega konja, i jahat u praen odsvojih mameluka11, koji e trati ispred mene s obje moje strane iiza mene - kroz grad, dok e me narod pozdravljati i blagoslivljati.Zatim u ui k veziru, koji je otac te djevojke, ispred sebe i iza sebei s moje desne i lijeve strane opkoljen bijelim robovima. Pa kada meugleda, vezir e preda mnom ustati, dat e mi da sjedim na njegovumjestu, i sam e sjesti nie od mene, jer ja trebam postati njegovimzetom. Sada u meutim ja imati kod sebe dva ukopljenika, koji e 10Posrijedi je jutarnji dar za nevjestu, koji se daje neposredno prije potpisivanja branog ugovora. Dvije se treine utvrene svote plaaju odmah, a trease treina mora isplatiti eni u sluaju muevljeve smrti ili u sluaju rastavebraka.11Mameluk (ili: mamluk) je naziv za bijelog roba.28

Brijaeva pria o svome petom bratu nositi kese, i svaka e sadravati tisuu dinara. I od njih u mu _, tisuu dati kao jutarnji dar za njegovu ker, a drugu u mu tk dati dobrovoljno na poklon, kako bi spoznao, da sam ja velikodu i dareljiv i uzviena duha i da svjetovno dobro nita ne znai u mojim oima. I na deset rijei, koje mi bude upuivao, ja u mu samo dvije davati kao odgovor. -Zatim u se vratiti natrag u svoju kuu, pa kada zatim doek meni netko po nevjestinu nalogu, ja u mu dati neki poklon unovcu i bacit u mu preko ramena poasnu haljinu. Ali ako mi ondonese neki dar, ja u mu ga vratiti i odbiti u, da ga od njega primim, kako bi se shvatilo, da ja imam gordu duu i da se mogu zadovoljiti samo sa sebi dolinim mjestom. Zatim u im napomenuti, dame divno ukrase. I kada to uine, zapovijedit u im, da onamo dovedu nevjestu u svadbenoj povorci, a kuu u dati bljetavo iskititi. Ikada zatim doe vrijeme ukraavanja nevjeste, ja u staviti na sebesvoje najraskonije haljine, i sjediti u u odjei od zlatnoga brokata,i neu gledati niti na desno ni na lijevo, u uzvienosti svojega duhai dostojanstvu svojega razuma. Tu, preda mnom, stoji moja supruga u svojim haljinama isvome nakitu, draesna kao Utap. I ja bacam na nju samo jedanpogled, pun gordosti i uzvienosti, dok mi svi, koji su prisutni, govore: 'O gospodaru, pred tobom stoji tvoja supruga i robinja. Poklonijoj jedan pogled, jer je to zamara, da tako tu stoji!' Zatim oni ljubepreda mnom pod, mnogo puta. Ja meutim podiem oi i bacamjedan jedini pogled na nju i sputam lice k zemlji. I oni je odvode unevjestinsku odaju, a ja ustajem i zamjenjujem svoju haljinu jednomdaleko ljepom odjeom. I kada mi po drugi put dovedu nevjestu,tada seja ne umilostivljujem da joj podarim svoj pogled, sve dok mene zamole mnogo puta. I zatim je pogledam i ponovo sputampogled. I tako to svakiput, sve dok se ukraavanje nevjeste nijezavrilo.'..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila zapoela po kraljevu doputenju.29

Ali kada je poela

tridesetitrea no^W?WW?WW?W??WW?W??^

ehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je brijaev peti brat ovako govorio: -I ja spustim glavu, i tako inim svakiput, sve dok seukraavanje nevjeste nije zavrilo. I zatim zapovijedam jednomu odsvojih ukopljenika, neka mi donese kesu s petstotina dinara. I kadaju je on donio, dajem je komorkinjama i zapovijedam im, neka mevode u nevjestinsku odaju. im su me one ostavile s njome nasamo,ja ne bacam na nju nijedan pogled, niti joj izgovaram ijednu rije,zato da bih pokazao svoj prezir, kako bi se o meni znalo, da imamponosnu duu. I dolazi njezina mati, ljubi mi glavu i ruku, i govori mi: 'Mojgospodaru, pogledaj svoju robinju, koja ezne za tim, da ti se priblii. Zato joj izlijei slomljeno srce!' Ja meutim ne dajem nikakavodgovor. I kada ona to vidi, ljubi mi noge mnogo puta, i kazuje:'Moj gospodaru, gledaj, moja je ki lijepa djevojka, i ona nije upoznala jo nijednoga mukarca. I kada ona kod tebe nalazi tunenaklonjenost, njoj se kida srce. Zato postani naklonjenim premanjoj i prozbori joj koju rije!' Zatim ona odlazi i donosi za menepehar vina. Njega uzima njezina ki i prinosi mi ga. Ali kada mi seona pribliila, jaje ostavljam preda mnom stajati, dok se oputeno31

Tridesetitrea- noleima oslanjam o neki zlatom proiveni jastuk, a da nju ni ne pogledam, u uzvienosti svojega duha, tako da me ona zaista poinje drati za nekoga velemonog sultana. Zatim mi ona govori: 'Moj gospodaru, za volju Allahovu,nemoj odbijati, da primi ovaj pehar iz ruke svoje robinje, jer gledaj,ja sam tvoja slukinja!' Ja joj meutim nita ne progovaram, a oname uporno moli, da ga ipak zaista ispijem. I ona mi ga dri predusnama. Ja joj meutim odgurnem ruku od lica, i udarim je nogomi uinim ovako! Tada on udari nogom, i - staklenina zajedno s pladnjem, koji je leao na jednome uzvienju, padne na zemlju, i sve se, to se na njemu nalazilo, porazbija u paramparad. A moj brat krikne:-Sve to dolazi od moje oholosti! Nato se, o gospodaru pravovjernih, on udari po licu, razdere svoje haljine, pone plakati i sam sebe tui. I ljudi su ga, koji su ili na molitvu petkom, pogledavali. I njih ga je par pogledalo s naklonou, i imali su suuti prema njemu, ali se drugi nisu za njega brinuli. Sada je moj brat tu sjedio u takvu raspoloenju, jer je izgubio novac i zaradu. Poto je neko vrijeme bez prestanka plakao, gledaj, kad li doe neka lijepa dama, okruena mnogim slugama. Jahala je na nekoj muli sa zlatnim sedlom, od nje je strujao miris mousa i nalazila se na putu k molitvi petkom. Kada je ugledala sitne komadie stakle-nine i mojega uplakanog brata, u njezinu se srcu probudi suut prema njemu, i ona upita, to mu nedostaje. Tada joj bude reeno: -Ovaj je posjedovao pladanj pun staklenine, prodajom koje senadao da e si zaraditi svoje uzdravanje. Alije ona sada razbijena,i tako je on dospio u takvo raspoloenje, u kakvome ga vidi.Ona meutim pozove jednoga od svojih slugu i rekne mu:Daj to, to ima kod sebe, tomu jadnom momku! I on dadne mojemu bratu kesu, u kojoj se nalazilo petstotina dinara. im ju je on osjetio u svojoj ruci, zamalo je umro od preve-32

Brijaeva pria o svome petom bratulike radosti, te je na nju poeo zazivati sve mogue blagoslove. Zatim se vrati u svoj stan kao dobrostojei ovjek. Ali dok je jo sjedio u mislima, netko pokuca na vrata. On ustane i otvori, i ugleda neku staru enu, koju nije poznavao. -Moj sine rekne ona - znaj, blizu je vrijeme molitve, a jajo nisam predhodno uzela abdest12. eljela bih dakle, da mi tistavi na raspolaganje svoj stan, da mogu izvriti malo pranje13.Moj brat odgovori:-Sluam i pokoravam se! I on ue unutra, i pozove je neka ga slijedi. Tako ona ue, i on donese ibrik s vodom, da se moe prati. On sam sjedne, jo uvijek posve izvan sebe od radosti zbog dinara. Zatim ih zauzla u svoj pojas. Kada je s tim bio gotov, i kada je stara dovrila svoje pranje, doe ona do mjesta, na kome je sjedio, izmoli dvije rak'ae14 i zazove s neba na mojega brata lijep blagoslov. I dok joj je za to zahvaljivao, on posegne rukom za dinarima i dadne joj od njih dva, i u sebi rekne:-Ovo je moja dobrovoljna milostinja.Kada je meutim ugledala zlato, ona uzvikne: - Neka je hvaljen Allah! Zbog ega ti na ljude, koji te vole, gleda tako, kao da bi bili prosjaci? Uzmi svoj novac, ja ga ne trebam, i stavi ga natrag u svoj pojas! Ali ako eli, da bude sjedinjen s onom, koja ti je dala taj novac, tada te ja mogu s njome sjediniti. Jer ona je moja gospodarica.- O majice upita moj brat - Kako ja mogu dospjeti do nje?12Religiozno pranje, koje je kod muslimana obvezno obaviti prije molitve. 13U iznimnim je okolnostima doputen i reducirani abdest. Puni naimeabdest obuhvaa pranje lica, ruku do laktova, nogu do gleanja, ispiranje usta inosa, te napokon prelaenje mokrom rukom po vratu, uima i tjemenu. 14Rak'a je posve odreen slijed formula i pokreta, koji sainjavaju tuliturgijsku molitvu.33

- Tridesetitrea noA ona odgovori: Moj sine, nju je obuzela naklonost prema tebi, ali je ona enajednoga bogatog ovjeka. Uzmi sav svoj novac sa sobom i slijedi me,da te ja odvedem do cilja tvojih elja. Pa ako se ti s njome sjedini,tada e - ukoliko joj se obrati sa svima moguim ljubaznostima ilijepim rijeima - od njezinih drai i njezina blaga postii sve, togod zaeli. Moj brat uzme sav taj novac, spremi se na odlazak i uzme slijediti staru, a da u to nije mogao vjerovati. Ona je ila naprijed, a moj ju je brat slijedio, sve dok nisu doli do nekih velikih ulaznih vrata, gdje je ona pokucala, i na koja je dola neka grka robinja i otvorila im. Stara ue i pozove mojega brata da ue s njome. Tako on dakle ue u veliku kuu i potom u neku veliku stambenu odaju, koje je pod bio pokriven predivnim sagovima, i koja je bila opremljena zavjesama. On sjedne, i stavi zlato pred sebe i svoj turban na koljena. Ali prije nego to se on u tome snaao, ue unutra stanovita mlada dama, tako lijepa, kakvu jo nikada nitko nije ugledao, odjevena u najraskonije haljine. Tada moj brat ustane, a kada ga je ona ugledala, nasmijei mu se, pokae mu svoju radost i glavom mu dadne znak, da sjedne. Zatim zapovijedi, da se zakljuaju vrata, a kada se to dogodilo, ona prie k mojemu bratu i uzme ga za ruku. Ili su zajedno, dok nisu dospjeli do jedne postrance smjetene odaje. Onamo oboje uu, i gledaj, ona je bila opskrbljena svakojakim vrstama zlatom proivenih svilenih sagova. On sjedne, ona sjedne pokraj njega i uzme se neko vrijeme s njime aliti. Naposljetku ustane i rekne:Nemoj se micati sa svojega sjedita, dok ne budem natrag! I ona iezne. A dok je on tako tu sjedio, gledaj, kad li ue ravno prema njemu neki crni rob divovskog stasa, s isukanim maem u ruci, i povie:Hej ti tu, tko te je ovamo doveo, i to ti ovdje radi?34

- Brijaeva pria o svome petom bratu Kada ga je moj brat ugledao, nije mu mogao dati nikakav odgovor, jer je zbog straha ostao bez rijei. Tada ga crnac pograbi, svue mu haljine i pone ga bez prestanka pljotimice udarati svojim maem, sve dok on, onesvijeen od bolova, nije pao na pod. Kada je bijedna crnina pomislila, da je s njime gotovo, moj ga brat zauje kako vie:-Gdje je solilja? Tada ue neka robinja, koja je imala u ruci veliki posluavnik s mnogo soli. I crnac je pone postojano utrljavati u rane mojega brata, koji se ipak nije micao iz straha, da bi rob mogao primijetiti, da je on jo iv, i zatim ga potpuno dotui. Djevojka solilja ode, a crnac povie:Gdje je podrumarka? Tada k mojemu bratu prie stara, odvue ga za noge u podrum i baci ga na hrpu ubijenih mukaraca. Ondje je on leao na istome mjestu tijekom dva puna dana. Ali je Allah sol uinio sredstvom, koje mu je sauvalo ivot, jer je zaustavila krvarenje. Kada je moj brat zatim osjetio, da je u stanju, da se opet mie, krenuo je iz podruma, sa strahom otvorio okance i ispuzao van na slobodno. I Allah ga je zatitio, tako da se u tami kretao naprijed, i da se mogao sve do jutra skloniti u dvorani. O osvitu dana poe ona prokleta stara napolje u potragu za novim lovakim plijenom. On je slijedio njezine tragove, a da ona to nije primjeivala, i stigao je u svoj stan, gdje je povezao svoje rane i poeo se lijeiti, sve dok nije postao zdrav. Kroz to je vrijeme promatrao staru, i gledao ju je u svako doba dana, kako ona sa sobom uzima jednoga mukarca za drugim, i kako ih odvodi u onu kuu, a da o tome nije izgovorio nijednu rije. Zatim, kada je opet postao zdravim i snanim, on uzme komad tkanine i naini od njega vreu, napuni je sitnim komadiima stakla i svee je o svoj pojas. I dadne si strani izgled, tako da ga nitko nije mogao prepoznati. Ocijene si perzijsku odjeu, uzme ma i35

Tridesetitrea nosakrije ga ispod svojih haljina. Kada je ugledao staru, on joj rekne s perzijskim izgovorom: Stara, ima li kakav kantar15, da mogu odvagati devetstotina dinara? Par od njih u dati tebi. Imam jednoga sina - odgovori stara mjenjaa, koji posjeduje sve vrste kantara. Doi sa mnom, prije nego to on napusti svoj duan, i on e ti odvagati tvoje zlato!Moj brat zamoli:Vodi me! Tada ona poe naprijed, moj brat za njom, sve dok nisu doli do onih vrata. Ona pokuca, i doe sama mlada dama i otvori vrata. Stara joj se pritom osmijehne i rekne:Danas vam donosim masno meso. Dama meutim uzme mojega brata za ruku i odvede ga u istu sobu kao i prije. Ona posjedi neko vrijeme uz njega, zatim ustane i rekne mu:Nemoj se micati, dok ne budem natrag! I ona ode, ali prije nego to se moj brat u tome snaao, ovamo iznenada stane prokleta crnina s isukanim maem i povie:Ustaj nesretnice! On ustane. A kada je rob poao pred njim, on pograbi rukom ma, koji je bio skriven pod njegovim haljinama, i robu odvoji glavu od tijela. I on ga pone vui za noge u podrum i vikati:Gdje je solilja? Tada doe robinja s posluavnikom i solju, i kada je ugledala mojega brata s maem u ruci, ona uini zaokret, da pobjegne. On ju je meutim slijedio i odrubio joj je glavu. Zatim glasno povie:Gdje je podrumarka?5 Kantar je osobita vrsta vage sa dvije kuke, izmeu kojih se nalazi jeziacr36

Brijaeva, pria o svome petom bmtuTada doe stara, a on joj dovikne:- Prepoznaje li me opet, ti zlosretna babetino?- Ne, moj gospodaru odgovori ona. A on joj rekne:

- Ja sam onaj ovjek s dinarima, u ijoj si kui ti bila, i obavila abdest, i molila, i kojega si ti ovamo namamila.- Boj se Allaha i potedi me! - uzvikne ona. On se meutim nije na nju obazirao, nego joj je poeo zadavati udarce, sve dok je nije rasjekao na etiri komada. Zatim on poe, i pone tragati za mladom damom. Kada ga je ova ugledala, postane izbezumljenom od straha i pone ga preklin-jati za milost. Tada je on potedi i upita:-to te je nagnalo u zajednicu s tim crncem?A ona odgovori: -Ja sam bila slukinja kod stanovitoga trgovca, a ova me jestarica esto posjeivala, i ja sam se priklonila k njoj. Jednoga mimeutim dana ona rekne: 'Imamo u naoj kui svadbenu sveanost,tako lijepu, kakvu jo nikada nitko nije doivio, i ja bih eljela, da sije ti pogleda.' S rijeima: 'Sluam i pokoravam se!' ja se podignemi stavim na sebe svoje najljepe haljine i svoj nakit. Uzmem takoersa sobom jednu kesu, koja je sadravala sto dinara. Zatim se uputims njome, sve dok me nije uvela u ovu kuu. im sam ula unutra,pograbi me, prije nego to sam se uope snala, ovaj crnac, i moralasam tako provesti ovdje tri godine zahvaljujui podmuklosti teproklete babetine.Moje je brat dalje upita:-Ima li on u ovoj kui ikakav posjed?A ona odgovori: -On ima veliko bogatstvo. Ako ga ti moe otpremiti, uini to,i pomoli se Allahu za njegov blagoslov!37

Tridcsetitrea no Zatim moj brat poe s njome, i ona mu pone otvarati sanduke, u kojima su leale kese s novcem, tako da je on ostao bez rijei od zaprepaenosti. A ona mu rekne: Sada otii, i mene ostavi ovdje, i dovedi ljude, da odavdeotpreme novac! Tako on otie i iznajmi deset nosaa. Ali kada se vratio natrag k vratima, nae ih irom otvorenima. Tu damu nije ugledao, a nije ugledao ni kese s novcem, nego samo malo sitnia i tkanina. Tada spozna, da gaje djevojka bila nadmudrila. I tako on uzme taj novac, koji je jo bio tu, pootvara skladine prostorije i pouzima ono, to se u njima nalazilo, i nita ne ostavi u kui. I on u radosti provede no. Ali kada je svanulo jutro, nae on pred vratima dvadeset gradskih straara, koji poloe na njega ruku i reknu:Trai te naelnik! Moj ih brat pone preklinjati, da ga puste da ode kui, ali mu oni ne dopuste da se onamo vrati. Zatim im on obea stanovitu svotu novca, ali oni to odbiju, vrsto ga svezu uzetom i odvuku ga odatle. Usput susretnu izvjesnog prijatelja mojega brata. On se uhvati za njegov skut i pone ga preklinjati i moliti ga, da bude uz njega i da mu pomogne, da se izvue iz njihovih ruku. Tada prijatelj stane i zapita ih, o emu se radi, a oni odgovore: Naelnik nam je zapovijedio, da ga dovedemo pred njega, itako ga mi sada vodimo. Sada ih takoer pone moliti prijatelj mojega brata, da ga puste na slobodu, i ponudi im petstotina dinara i rekne:Kada doete k naelniku, recite mu, da ga niste mogli nai! Ali oni nisu obraali panju na njegove rijei, nego su uzeli mojega brata, tim to su ga vukli, dok je on leao licem prema zemlji, sve dok ga nisu doveli pred naelnika. Kada gaje taj ugledao, on ga upita:Odakle ti ima te tkanine i taj novac?Moj brat uzvikne:38

Brijaeva, pria o svome estom bratuMolim za milost! Tada mu naelnik prui rubac milosti16, i tako mu on ispripovijeda sve, to mu se dogodilo od njegova susreta sa starom sve do damina bijega. I on zakljui: to sam uzeo, uzmi od toga toliko mnogo, koliko hoe. Alimi ostavi ono, ime mogu odravati svoj ivot! Ali naelnik uzme tkanine i novac sve zajedno za sebe. A budui da se pobojao, da bi ta pripovijest mogla doi do sultanovih uiju, on pozove k sebi mojega brata i rekne mu: Otputuj iz ovoga grada, inae u te dati objesiti. Sluam i pokoravam se! rekne moj brat i krene na putovanje u neki drugi grad. Na putu ga meutim napadnu razbojnici, svuku ga, i istuku, i odsijeku mu oba uha. Kada sam ja zatim douo o njegovu zlu udesu, poao sam za njim, tim to sam uzeo sa sobom za njega haljine. I ja ga potajno dovedem u ovaj grad, i dadnem mu dnevnicu, da moe jesti i piti.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME ESTOM BRATD. 'to se napokon tie mojega estog brata, o gospodaru pravovjernih, toga, kojemu su bile odsjeene obje usne, on je bio dospio u siromatvo. Jednoga dakle dana on izae, kako bi neto isprosio, ime bi mogao odravati svoj ivot. I usput odjednom ugleda neku lijepu kuu sa irokim i visokim trijemom. A na ulazu su sjedili ukopljenici, koji su putali unutra i odbijali. Tako upita moj brat jednoga od onih, koji su ondje stajali, i taj mu rekne: 16 Ono to se svlai s vlastitoga tijela i prua optuenomu, to predstavlja uvijek svojevrsno obeanje milosti.39

Tridesetitrea noOva palaa pripada jednom odvjetku Barmekida17. Tada on prie k vratarima i zamoli ih za neki dar. Oni meutim reknu: Ui kroz velika kuna vrata, i na e ti gospodar dati, toeli! On dakle ude u predvorje, i neko vrijeme poe dalje, i doe u stambenu zgradu najvee ljepote i sjaja, poploenu mramorom i zastrtu sagovima, a u sredini je bio cvjetni vrt, kojemu slina on jo nikada nije vidio. Tada moj brat zastane neko vrijeme bez rijei od zaprepatenja i nije znao, kamo da usmjeri svoje korake. Ali on zatim poe prema gornjem kraju dvorane, i ondje nae nekog ovjeka lijepa lica i brade. Kada je taj ugledao mojega brata, on ustane, nazove mu dobrodolicu i upita ga, kako je. A on ga izvijesti, da se nalazi u nudi. Poto je ovaj sasluao rijei mojega brata, on mu izrazi svoju srdanu suut, pograbi svoju haljinu, razdere je i povie: Kako to! Zar sam ja u nekom gradu, u kojemu tebe muiglad? Tako neto ja ne mogu podnositi!I on mu obea svako dobro i rekne: Ti mora bezuvjetno sa mnom dijeliti moj stol. Dobri gospodaru - odgovori moj brat - ja ne mogu vie ekati, jer zaista, ja sam strano gladan.Tada on uzvikne: Hej, Deko! Donesi umivaonik i ibrik18! A okrenut k mojemu bratu: Prii, o moj goste, i operi si ruke! 17 Barmekidi su bili na glasu zbog svoje plemenitosti i irokogrudnosti, a od njih se u 1001 noi najee spominje Da'far, veliki vezir baghdadskog kalifa Harun er-Raida, pogubljen od samoga kalifa 803. godine.18 Bakreni vr za vodu.

Brijaeva pria, o svome estom bratu I moj brat poe, da si opere ruke, ali ne ugleda niti ibrika ni umivaonika. Alije gospodar kue pravio pokrete, kao da si pere ruke, a zatim povie:-Donesite stol! Ali moj brat ponovo nita ne ugleda. Tada ovaj rekne mojemu bratu:-Molim, uzimaj od ovoga jela, i nemoj se stidjeti! I on je pokretao ruke ovamo i onamo, kao da jede, tim to je rekao mojemu bratu: -Zaprepaten sam, da ti tako malo jede. Ti se ne smije sus-tezati od jela, ja ipak znam, kako si gladan.I moj brat pone initi, kao da jede, dok je domain govorio: -Uzmi, i osobito obrati panju na ovaj lijepi kruh i na njegovubjelinu!Ali moj brat jo uvijek nije vidio nita. Zatim on u sebi rekne:-Ovaj ovjek voli, da od ljudi pravi budale.I on odgovori: -Dobri gospodaru, ja u itavome svom ivotu nisam vidio nitaljepe od ovoga bijelog kruha, i nisam takoer nita slae okusio.Onaj rekne: -Taj je kruh ispeen od jedne od mojih robinja, koju sam jakupio za petstotina dinara.Zatim kuedomain povie: -Hej deko! Donesi kao prvu zdjelu mesnatu patetu, i stavi unju prilino mnogo masti!A mojemu bratu rekne: -O moj goste, jesi li ti vidio neto bolje od ove patete? Takoti mojega ivota, jedi, i ne budi stidljiv.I on ponovo vikne:41

Tridesetitrea no- Hej, deko! Donesi nam paprika od tovljena pileta. I rekne mojemu bratu:- Hajde, jedi, o moj goste, jer ti si gladan, i to ti je potrebno! Moj brat pone micati eljustima, i inio je, kao da vae, dok je gospodar kue naruivao jedno jelo za drugim i njemu ipak nije nita iznosio osim ponuda, neka jede. I naposljetku on vikne:-Hej, deko! Donesi nam pilie nadjevene pistacijom19.A mojemu bratu rekne: - Tako ti tvojega ivota, o moj goste, ja sam ove pilie tovio takoer pistacijama. Jedi zato neto, to jo nikada u svome ivotu nisi jeo!- O moj gospodaru - odgovori moj brat - to je neto dobro. I domain uini rukom pokret, kao da ugurava mojemu bratu zalogaj u usta, i bez prestanka je gladnomu nabrajao jela i opisivao ih, sve dok njegova glad nije postala tako estokom, da je najudnije eznuo za kakvim komadom jemena kruha. Onaj meutim upita:- Jesi li ti vidio to bolje od zaina u ovim jelima? Moj brat rekne:- Nikada, o moj gospodaru!- Jedi koliko ti srce eli, i nemoj biti stidljiv! - rekne onaj. Ali gost odgovori:- Dovoljno sam se najeo. Tada taj ovjek vikne:- Odnesite to, i donesite poslastice! A mojemu bratu rekne: -Jedi od ovoga, to je izvrsno! Jedi od ovih hurmaica. Tako timojega ivota, jedi te tu hurmaice, prije nego to iz njih iscurierbet!19 Pistacija (pista) je trlja.42

Brijaeva pria o svome estom bratu - Nikada ja ne bio lien tebe, dobri gospodaru! - odgovori moj brat, i zapita ga o koliini mousa u hurmaicama. - Tako ih ja dajem uvijek pripravljati - odgovori on. U svaku se hurmaicu stavlja pola miksala mousa i etvrtina miksala ambre. Za vrijeme je svega toga moj brat stalno pokretao glavu i usta i eljusti ovamo i onamo. Onaj jo rekne:-Jedi od ovih mandula, i ne budi stidljiv!Ali moj brat odgovori: -O moj gospodaru, ja sam stvarno sit, i ne mogu vie pojesti nijedan komad.Na to kuedomain: -O moj goste, ako ti hoe jesti i istovremeno si gledati ovelijepe stvari, tada ipak - o Allah! o Allah - nemoj ostati gladan!Ali moj brat odgovori: -O moj gospodaru, tko pojede od svih tih jela, kako bi tajmogao ostati gladan?Nato on promisli, i rekne sebi samomu: -Pripremit u mu neku podvalu, kojom u ga odvratiti odtakva injenja!Sada domain povie:-Donesite nam vino! I sluge su pokretale rukama u zraku, kao da donose vino. Zatim on prui mojemu bratu pehar i rekne:- Uzmi ovaj pehar, pa ako ti se ono svidi, dadni mi to do znanja! - O moj gospodaru - odgovori on - ono je izvrsno. Ali sam ja navikao piti samo dvadeset godina staro vino. - Tada pokucaj na ova vrata rekne domain jer boljega vina ne moe piti!43

TridcsctitreM no S tvojim dobrostivim doputenjem - rekne moj brat, i pokretao je svoju ruku kao da pije. Za tvoje dobro i zdravlje! uzvikne domain te kue, i uini pokret, kao da pije. Nato prui mojemu bratu jo jedan pehar, a taj ga prinese k ustima i uini, kao da se opio. I on neoekivano pograbi domaina, podigne ruku, tako da mu se mogla vidjeti golota njegovih pazuha, i zadade mu udarac po iji, da je prostorija od njega odjeknula. Zatim ga pogodi drugim udarcem. Ali domain gromko povie:Sto to treba znaiti, ti zemaljski otpade? . Dobri gospodaru, ti si svojemu robu ukazao toliko mnogo dobra, pustio si ga u svoju kuu, i dao si mu jesti od svojih jela. I dao si mu da pije staro vino, sve dok on nije postao pijanim i razuzdanim u svom ponaanju prema tebi ali si ti odve plemenit, a da mu ne bi oprostio njegovu budalastost i njegov ispad. Kada je ovaj uo rijei mojega brata, on se grohotom nasmije i rekne: Ja sam se dugo alio s ljudima i prijateljima spremao podvale,ali jo nikada nisam susreo nekoga, koji bi imao dovoljno strpljenjai smisla za alu, da pristane na sve moje hirove, osim tebe. Stoga tisada opratam, i ti sada treba stvarno postati mojim drugom zastolom, i nikada me ne naputati. Nato on zapovijedi, neka se zbilja iznesu te prije toga spomenute vrste jela. I on je jeo s mojim bratom, dok se obojica nisu zasitili. Zatim su preli u odaju za pie i ondje nali djevojke, sline Mjesecima, koje su pjevale svakojake pjesme i svirale na svakojakim glazbalima. Ondje ostanu pri piu, sve dok pijanstvo nije steklo nad njima vlast, i dok gospodar kue nije poeo postupati s mojim bratom kao s nekim prisnim prijateljem, tako da je on postao poput njegova brata. Onaj ga je vrlo zavolio i poklonio mu je poasnu haljinu. Sljedeeg jutra njih dvojica ponu iznova rasipati i pijanevati, i tako su dalje ivjeli tijekom dvadeset godina.44

Brijaeva pria o svome estom bratu Tada onaj ovjek umre, i sultan prigrabi u svoj posjed svo njegovo bogatstvo i pone iz mojega brata cijediti njegove uteevine, sve dok nije postao prosjakom, koji ne posjeduje vie nita. Moj brat meutim napusti grad, i pobjegne iz njega nasumce. Na putu ga spopadnu Beduini20, svezu ga, i odvuku ga u svoj logor. A taj, koji ga je zarobio, ga pone muiti i govoriti:Otkupi od mene svoj ivot svojim novcem, inae u te ubiti!Moj brat pone plakati i uzvikivati: Tako mi Allaha, ja nemam nita. Ali ja sam tvoj zarobljenik.Uini dakle sa mnom, kako hoe! Beduin ubrzo potegne no, odsijee mojemu bratu usne, i sve nasrtljivije pone zahtijevati novac. No taj je meutim Beduin imao lijepu enu. Ona se u odsutnosti svojega supruga zadravala u blizini mojega brata, a htjela gaje sablanjavajui ga - navesti na jebanje. Ali se on suzdravao od nje. Jednoga ga dana ona opet pone zablanjavati. Tada se on s njome pone aliti, i pusti je da mu sjedne na njegovo krilo, kad li iznenada ue taj Beduin. im je ugledao mojega brata, on na njega povie: Jao tebi, prokleti nitkove, hoe li mi sada jo zavoditi mojuenu? I on izvue no, i odsijee mojemu bratu kurac. Zatim ga natovari na devu, odvede ga u planine, i ostavi ga samoga. Ondje su pokraj njega prolazili putnici. Oni ga prepoznaju, dadnu mu jesti i piti, a meni donesu izvijee o njegovu stanju. Ja odmah poem k njemu, dadnem mu da uzjai, i dovedem ga natrag u grad. Ondje mu izdam toliko mnogo, da od toga mogne ivjeti. Sada sam doao k tebi, o gospodaru pravovjernih, i nisam se htio opet vratiti, prije nego to sam ti sve ispriao. To bi bilo dakako neuljudno, jer ja imam na vratu estero brae, za koju se brinem!' 20 Beduin (arapski: badavi = pustinjski) je u izvornom znaenju te rijei stanovnik pustinje, dakle ovjek bez stalna boravita, a potom i skita. Odatle ta rije ima esto i negativnu konotaciju - skitnica.45

Tridesetitrea no Kada je gospodar pravovjernih uo moju povijest, i sve ono, to sam mu ispriao o svojoj brai, on se tada nasmije i rekne: - Ti govori istinu, o Sutljive, Ti si zaista ovjek od malo rijei, i kod tebe se ne moe nai nikakve nametljivosti. Sada se meutim iseli iz ovoga grada, i skrasi se u nekome drugome! Zatim me progna, i dadne da me se otpravi pod straom. Zatim se ja otputim u tuinu, i ponem putovati po zemljama, sve dok nisam tlouo o njegovoj smrti, i o stupanju na prijestolje jednoga drugog kalifa. Tada se ja vratim u prijestolnicu, i naem svoju brau mrtvu, i namjerim se na ovoga mladia, kojemu sam uinio najljubaznije usluge. Jer da nije bilo mene, on bi bio ubijen. Ali mi on sada pripisuje neto, to uope ne lei u mojoj naravi. Jer to, o vi gospodo, to on o meni govori o nametljivosti, su prazne rijei. Da, upravo sam poradi toga mladia proputovao kroz mnoge zemlje, sve dok nisam doao u ovaj kraj i susreo ga kod vas. Zar to nije, vi cijenjena gospodo, znak mojega asnog postupanja?'A ovo jeZAVRETAK GRBAVCEVE POVIJESTI.Tada rekne kroja kralju od Kine: Kada smo sasluali brijaevu pripovijest i upoznali njegovu brbljavost, i sada ve saznali, daje on ovomu mladiu vrlo nakodio, poloimo ruke na njega i zatvorimo ga, a zatim u miru sjednemo, i ponemo jesti i piti, i sveana gozba poprimi lijep tok, sve dok nije odjeknuo poziv na popodnevnu molitvu. Moja me meutim ena primi kisela izraza lica, i rekne: 'Ti sebi uvijek prireuje radosti i zadovoljstva, a ja sjedim ovdje turobna. Ako me ti sada ne izvede, i ako mi za ostatak dana ne pribavi neto razonode, ja u presjei vrpcu izmeu nas, a to znai moju rastavu od tebe.' Stoga sam je izveo, i mi smo se zabavljali sve do vremena nonog obroka. I na46

Zavretak grbavcevc povijestiputu ka kui sretnemo ovoga grbavca, koji je bio prepun vina i pjevuckao ove stihove:Bistra je asa i bistro je vino.ini se da su jedno drugomu posve nalik.Prvo je to vino, a ne pehar. Zatim je to pehar, a ne vino. I tako ga ja pozovem, da s nama objeduje, i izaem da kupim peene ribe. Zatim sjednemo, da jedemo. I moja ena uzme komad kruha i zalogaj ribe, i gurne mu oboje u usta. On meutim proguta naopako, i umre. Tada ga ja ponesem, i donesem ga na lukav nain u kuu ovoga lijenika, toga idova. I lijenik ga na lukav nain ubaci u kuu toga upravitelja. A upravitelj ga na lukav nain baci na put toga kranskog prekupca. To je moja povijest i povijest onoga to mi se juer dogodilo. Pa zar ona nije udnovatija od grbaveve povijesti?' Kada je kralj od Kine sasluao krojaevu priu, on pone kimati glavom od radosti, pokae svoje zaprepatenje, i rekne: -Pripovijest je o tome mladiu i nametljivome brijau stvarnozabavnija i ljepa od pripovijesti o tome grbavom obmanjivau. Nato on zapovijedi jednomu od svojih komornika, da ode s krojaem i da oslobodi brijaa iz zatvora, i rekne: -elim ga uti kako govori, i to treba biti spasenje za sve vas.Zatim emo meutim pokopati grbavca..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila zapoela po Kraljevu doputenju.47

/ve dalje, s poslanicima na elu, sve dok nije proao dan i spustila se no. Tada su sjahali i ondje kroz no uzeli poinak. I kada je Ali ah dopustio da nastane jutro, uzjau i poure bez prestanka dalje, voeni od poslanika, tijekom dvadeset dana. Zatim, o veeri dvade-setiprvoga dana, dou u jednu rijenu dolinu, prostranu i iroku, ~unu lisnata drvea i grmlja. Tu vojnici sjau, podignu atore i razdijele se na desno i lijevo. Vezir Dandan i poslanici kralja Afri-diina su logorovali u sredini ove doline. arkan zaostane, dok su vojnici pristizali neko vrijeme poslije njih, sve dok nisu svi sjahali i razasuli se po obroncima doline. Tada on pusti svom konju uzde, jer se htio izvijestiti o dolini i osobno preuzeti strau. Zatim pomisli na opomenu svojega oca i na to, da se nalaze na graninom podruju grke zemlje i na neprijateljskom tlu. Tako on zapovijedi svojim momadima i svojima tjelesnim straarima, neka logoruju u blizini vezira Dandana, a on sam odjai na svome konju, uzdu ruba doline, sve dok nije prola etvrtina noi. Tada postane umoran, i obuzme ga pospanost, tako da nije vie mogao petom poticati konja. No on je bio navikao na to, da tijekom jahanja spava, pa kada ga je svladao umor, on zaspe. Konj je meutim s njime mirno iao dalje sve do ponoi. Tada doe u jedan od onih gutika, u kojima raste bujno raslinje. Ali se Sarkan nije probudio prije, sve dok nije konj poeo kopitom udarati po zemlji. Iznenada se trgne i nae se usred drvea. Mjesec se popeo visoko nad njim i pustio svoje svjetlo da zrai na istok i zapad. arkan se prestrai, kad je ondje vidio sebe samoga, i izrekne izreku, koja nikoga, tko je izrie, ne ostavlja da bude u zabuni: Nema nikakve visosti i nema nikakve moi do u Allaha Uzvienoga i Svemoguega!181

etrdesetikstd no Ali dok je on iz straha pred divljim zvijerima jahao dalje, gledaj, tada izlije Mjesec svoju svjetlost preko stanovite livade nalik raju, i on zauje draesne glasove i glasan razgovor i smijeh, kakav za-robljuje muka srca. Tada kralj Sarkan side sa svojega konja, svee ga o jedno drvo i poe malo dalje, sve dok nije doao do nekog potoka s tekuom vodom i uo neku enu kako kazuje na arapskome: - Tako mi Mesije, ne, to nije pristojno od vas! Ali u ja svaku, koja prozbori jo jednu rije, baciti na tlo i svezati joj ruke na leima njezinim vlastitim pojasom. Kroz to je vrijeme Sarkan iao dalje u smjeru glasa, dok nije doao do ruba gutika. * I gledaj sada, * potoi otjeui ubori, * ptiice veselo skakuu, * gazele se igraju u prisnoj suglasnosti, * divlje krave mirno pasu na rudini * i sve ptiice pjevaju vedre napjeve * od kojekakve vrste veselim jekom, * cijelo je mjesto bilo pokriveno arenim cvjetnim sagom, * kako neki pjesnik u ovim stihovima opisuje: *Zemlja je lijepa samo u svome cvjetnom nakitu, dok preko nje voda uri u veselom trku.U Svojoj ju je svemoi stvorio uzvieni Allah, Koji sve darove, svako dobro udjeljuje. Kada je Sarkan ondje pogledao oko sebe, prepozna on neki samostan, iz ijih se zidova podizala na mjeseini visoko u zrak tvrava. A unutar je samostana takoer bio potok, koji je otjecao u ove livade. Ondje je sjedila neka ena, a pred njome je stajalo * deset djevojaka nalik Mjesecima, * koje su imale na sebi svakojaki nakit * i bogate haljine predivne za pogled, * sve djevice, onakve kakve su opisane u ovim stihovima: *Livada zrai u divnome sjaju Bijelima ondje, ednim djevicama.182V

Povijest kralja 'Omara ibn en-Nu'manaJo draesnijom biva njihova ljepota i ljupkost Zahvaljujui njoj, braniku divne estitosti.Svaku od djevica zarobljujenjenim pokretom i tako mekim pogledom.One putaju kose da im se sputaju dolje, Sline gustim grozdovima na trsju.One oaravaju svojim oima, Odailju strijele sigurne u pogodak.Odlaze odatle, i pobjeujuVode mukaraca, iskuane u okraju. arkan pogleda tih deset djevojaka, i ugleda meu njima curu, koja je bila nalik Utapu: valovite kose i bijeloga i jasnog ela, plavih, velikih oiju i kovravih uvojaka na sljepoonicama, * savrenu u svome biu i dranju, * kako je njeno o njoj pjevao pjesnik: *Pogledala me je zraei svojima svijetlim oima, A njezin je divan stas posramljivao drak koplja.Tako je stajala pred nama sa svojim crvenim obrazima,Na kojima je leala svaka mogua ljepota sa svojim draesnim sjajem.Punina se njezinih uvojaka ukazuje zbog njezina lica kao no, kada jutro radosti osvanjuje iz njezine tame.183

etrdesetikstci noSada zauje arkan kako ta djevojka govori: -Dolazite, da se s vama hrvam, prije nego to zae Mjesec idoe jutro! Tada su joj one prilazile jedna za drugom, a ona bi ih odmah bacala na zemlju i svezivala bi ih njihovim pojasevima. Nije se prije prestajala s njima hrvati i njih bacati na zemlju, sve dok ih nije sve odreda pobijedila. Tada joj se meutim stara ena, koja se nalazila pred njome, obrati i rekne joj kao u nekom gnjevu: -Ti kurvo, zar se ti raduje, kada te djevojke baca na zemlju?Gledaj, ja sam stara ena, a ipak sam ih etrdeset puta bacila! Stose ti dakle ima kooperiti? Ali ako ima snage, da se sa mnomhrva, tada to uini! Zatim u te ja zgrabiti i staviti ti glavu meunoge! Tada se cura nasmijei izvana, ali je iznutra bila puna gnjeva, pa skoi na noge i upita staru: -Gospoo Dhat ed-Davahi63, tako ti Mesije, hoe li se ti samnom stvarno hrvati, ili se ali?Ova odgovori:-Da!..." Tada primijeti Sefrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila zapoela po Kraljevu doputenju. 63 Dhat ed-Davahi znai doslovce ena od Nesree (ili bolje: ena od Zle Kobi), jer davdhi na arapskome znai nesrea u smislu zla kob. Zato bi moda najjasniji prijevod njezina imena bio naprosto Zlokobnica.184

Ali kada je poelaI etrdesetisedma no 1 tehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je Dhat ed-Davahi, kada je cura upitala: - Tako ti Mesije, hoe li se ti sa mnom stvarno hrvati, ili se ali? odvratila:Dabome, ja se s tobom hou stvarno hrvati!Pri svemu je tome arkan gledao. Sada cura povie:Hajde, u hrvaku borbu, ako ti za to ima snage! Kada je stara to ula, ona dospije u estok bijes, a dlake se usprave na njezinu tijelu kao ekinje nekoga bodljikavog praseta. Kada je zatim cura pola ravno prema njoj, stara joj rekne: Tako mi Mesije, ja u se s tobom hrvati samo, ako sam gola,ti kurvo! Tada stara uzme neki svileni rubac, razvee si gae, segne rukom pod haljine i strgne ih s tijela. Rubac pak razmota i obavije ga oko trupa, tako daje izgledala kao celavoglava 'ifritkinja64 ili zmija pjegava tijela. Zatim se ona pogne prema naprijed i rekne curi:Ti uini to isto!64 ena-vrag.185

VCetrdesetisedma no Kroz to je vrijeme Sarkan obje promatrao, gledao si je nakazan lik stare i smijao se. Nakon to je stara to uinila, cura uzme jemenski rubac i dvaput si ga omota oko struka. I ona odbaci svoje gae, i pokae dva bedra od alabastera s kristalnim breuljkom nad njima, glatkim i oblim, i trbuh, koji je iz svojih naboria zapahivao mous i bio poput lijehe anemona, a njezine su grudi nudile pogledu dvije sise, koje su bile nalik na dva nara. Opet se stara pogne prema naprijed, i sada obje pograbe jedna drugu. Sarkan podigne glavu prema nebu i pone se moliti Allahu, da ta ljepotica uzmogne pobijediti babetinu. Odjednom se cura sagne pod staru, pograbi je lijevom rukom za pojas od rupca, desnom oko ije i grla, i objema je visoko podigne. Stara se meutim pone otimati, kako bi se oslobodila iz njezinih ruku, i pri tome padne na lea. Tada su se njezine noge ispruile visoko prema gore, i na Mjeseevoj su se svjetlosti mogle jasno vidjeti njezine dlake. I ona dvaput silno prdne, pri emu je jedan isprd podigao vrtlog praine na zemlji, dok je drugi otpario sve do neba. Tada se Sarkan pone smijati, sve dok nije pao na zemlju. Zatim opet skoi na noge i isue svoj ma i obazre se na desno i na lijevo. Ali ne ugleda nikoga osim stare, koja je leala na leima, i on u sebi rekne: Tko te je nazvao Dhat ed-Davahi, taj nije slagao! Ti si ipakmogla poznavati njezinu snagu prema onomu, to je bila uinila sdrugim protivnicama. Zatim on prie blie k njima, kako bi sluao, to se meu njima dogaa. Cura meutim prie staroj, dobaci joj neki tanki svileni al, opet joj navue haljine i ispria joj se s rijeima: -Gospoo Dhat ed-Davahi, ja sam te htjela samo baciti na tlo,ne sve to ostalo, to ti se zbilo. Ali si se ti htjela iskoprcati iz mojihruku. Ipak, hvala budi Allahu, sve je dobro prolo! Ova joj meutim ne dadne nikakav odgovor, nego ustane i ode posramljena odatle, sve dok nije iezla s pogleda. Dok su dakle djevojke ondje leale svezane i cura tu stajala sama, Sarkan u sebi rekne:i186

Povijest kralja 'Omara ibn en-Nu'mana -Svaki sluaj ima svoj razlog. To je ipak bila samo moja srea,da me je spopao san i da me je konj donio ovamo. Moda ova curai te druge, koje su s njome jo trebaju postati mojim plijenom. On dakle ode do svojega konja, uzjai ga i podbode ga. Tada konj poleti s njime kao strijela odapeta s luka. U ruci je drao svoj ma, isukan iz korica, i on istisne bojni poklik:-Allahu Akbar!65 Kada ga je cura ugledala, ona skoi na noge i dohvati sigurnom nogom obalu potoka, koji je bio irok punih est lakata, i jednim ;edinim skokom skoi na drugu stranu. Ondje se visoko uspravi i dovikne zvonkim glasom: -Tko si ti, mome, da remeti nae zadovoljstvo, i to s isukanim maem, kao da napada na neku vojsku? Odakle dolazi, ikamo ide? Govori po istini, jer istina e ti donijeti vie koristi.Nemoj lagati, jer la je svojstvo prostakih momaka! Nema sumnje,ti si noas zalutao s puta, tako da si doao na ovo mjesto, s kojegabi bijeg bio za tebe najbolji plijen. Jer ti stoji ovdje na livadi, nakojoj e nam etiritisue vitezova doi u pomo, im ja istisnemsamo jedan jedini krik. Kazuj, to hoe? Ako eli, da te mi dvedemo na pravi put, mi emo to uiniti. Ili ako eli pomo, mi .emo ti je pruiti.Kada je Sarkan, sasluao njezine rijei, on odgovori: -Ja sam stranac i musliman, i noas sam izjahao sam, dapotraim neki plijen. Ali nikakav ljepi plijen nisam mogao nai uovoj Mjesecem obasjanoj noi od ovih ovdje deset djevojaka. Njihu uzeti i s njima u se vratiti k svojim drugovima.Tada ona rekne: -Znaj, da ti nee stei nikakav plijen. Ove djevojke nee, takomi Allaha, nikada postati tvojim plijenom. Zar ti nisam rekla, da jela prostaka?65 Bog je Najvei!187

Tako mi Mesije, kada se ne bih bojala toga, da u imati nasavijesti tvoju smrt, ja bih istisnula krik, koji bi protiv tebe ovulivadu ispunio bojnim konjima i junacima. Ali imam saaljenjaprema strancu. Ako ti dakle sada eli plijen, ja te izazivam, dasjai sa svojega konja i da mi se zakune svojom vjerom, da mi senee pribliiti ni sa kakvim orujem, i zatim emo se hrvati, ja i ti.Ako ti mene obori, tada me stavi na svojega konja i uzmi nas svekao plijen. Ali ako ja oborim tebe, onda si ti u mojoj vlasti. Zakunimi se to, jer ja se bojim tvoje izdaje, a ovo je poznata izreka: * 'Gdjeje vjerolomstvo uroeno, * ondje je svako povjerenje izgubljeno!' *Ako se dakle hoe zakleti, ja u doi prijeko i prii ti.Sarkan, koji je ve postao eljan, da je zarobi, rekne u sebi:Ona ne zna da sam ja silan junak.I tako joj on dovikne: Uzmi od mene neku zakletvu, kakvu hoe i kakvu driobvezujuom, da ti se ja neu ni sa im pribliavati, sve dok ti nebude spremna i ne kae: 'Prii, da se s tobom hrvam!' Tek u ti setada pribliiti. Ako me ti obori na zemlju, ja imam novaca, da sebeotkupim. A ako ja tebe oborim, tada mi je to lijep plijen!Djevojka rekne:Ja sam s tim sporazumna!Sarkan se meutim nad time zaprepasti i rekne: Tako mi Proroka - blagoslovio Ga i pozdravio Allah! - jasam takoer sporazuman s tim!Tada ona rekne: Zakuni mi je Onim, koji je tijelu dao ivot i od koga jeovjeanstvo dobilo zakone, da e, ako mi se priblii sa zlom,umrijeti izvan islamske vjere!188

Povijest kralja 'Omara ibn m-Nu'manaarkan odgovori: Tako mi Allaha, ak i ako bi me kadija pozivao na zakletvu,pa makar taj bio i nadkadija, on ne bi nalagao nikakvu takvu zakletvu! Zatim joj se on zakune svim onim, to je zahtijevala, i privee konja o neko drvo. Ali bio je utonuo u more misli i sam je sebi govorio: Slava neka je Njemu, koji ju je stvorio iz kapi prezrenevode66!Nato se on opae i spremi se za hrvaku borbu i dovikne curi:Doi natrag preko rijeke!Ona nato uzvikne: Nije na meni, da ja dolazim k tebi. Ako hoe, tada ti doi kmeni! To ne mogu rekne on. A ona: O mladiu, ja u doi k tebi. Zatim ona podigne svoj skut i preskoi k njemu na drugu stranu rijeke. I on joj prie i pogne se naprijed i pljesne rukama. Ali ga njezina ljepota i draesnost uini zbunjenim. Jer on je vidio njezin lik, * koji je bio obojan posredstvom ruke Svemoi, * ivopisnim vilinskim liem, * i njegovan od ruke Providnosti, * koji je poljubio Zefir sree * i iji je neko porod pozdravila sretna zvijezda. * Sada mu djevojka prie i pozove ga: O muslimane, ovamo, i daj da se hrvamo prije nego to osvane jutro! 66 Kur'an 22,5: "O ljudi, ako vi sumnjate u proivljenje, znajte da smo vas stvorili od zemlje, zatim od kaplje, zatim od mesa skladnog ili neskladnog, da vam objasnimo." Pod kapljom se ovdje misli se na spermu. Dodajem jo samo to, da se svi u biljekama ispod crte citirani Ajeti reenini skupovi ili reenice ili dijelovi reenica) temelje na prijevodu Hafiza Muhammeda Pande i Demaluddina auevia: Kur'an asni. Stvarnost, Zagreb, 1989.189

etrdesetisedma no I ona zasue u vis rukav jedne ruke, koja je bila nalik svjeem vrhnju, tako da je cijela livada postala sjajnom od njezine bjeline. I Sarkan je bio zaslijepljen. Ali se on opet pogne naprijed i pljesne rukama. Ona uini isto, i tada pograbe jedno drugo. Oboje su obuhvatili i obgrlili jedno drugo i ponu se hrvati. Ali kada je njegova ruka skliznula na njezin vitak trup i vrhovi njegovih prstiju dotakli meke nabore njezina trbuha, njegovi udovi tada obamru, on zastane kao uzdrman nesreom, njegovo se tijelo strese kao u groznici, pone drhtati kao perzijska trska u umnoj oluji. Tu ga ona podigne i baci ga na zemlju i sjedne na njegove grudi, guzovima, koji su nalikovali pjeanim breuljcima. I njegova dua izgubi vlast nad njegovim razumom. Ona mu rekne: -O muslimane! Ubijati krane vai kod vas kao doputeno.Sto kae sada na to, ako te ja ubijem?On odgovori: - O gospodarice, to govori o tome, da bi me ti mogla ubiti, to nije doputeno. Jer Muhammed, na Prorok blagoslovio Ga Allah i pozdravio Ga! - nam je zabranio ubijati ene i djecu, starce i redovnike! - Ako je vaem Proroku takvo to objavljeno, onda se prilii, da uzvraamo isto istim. Ustaj! Ja ti poklanjam tvoj ivot. Jer dobroinstvo nikada nije izgubljeno kod onoga, koji je roen od ene. Zatim se ona podigne s njegovih grudiju. Sarkan ustane i otrese prainu sa svoje glave, koja je dola od borbe protiv jednoga od stvorenja iz krivoga rebra67. Ali ona nagne svoju glavu i rekne mu: -Nemoj se sramiti! Kako je meutim to mogue, da jedan, kojidolazi u zemlju Grka u potrazi za pljakom i hoe pomoi kraljevima protiv kraljeva, nema dovoljno snage, da se brani protiv jednoga stvorenja od krivog rebra? 67 Mojsije I 2,21.22: "Tada Jahve, Bog, pusti tvrd san na ovjeka i on zaspe, i izvadi mu jedno rebro, i mjesto zatvori mesom. Od rebra, koje je uzeo ovjeku, napravi Jahve, Bog, enu i dovede je ovjeku."190

Povijest kralja }Omam ibn en-Nu'mana Nato on odgovori: -To se nije dogodilo zbog nedostatka snage u meni! Ti me nisibacila na tlo zahvaljujui svojoj snazi, ne, tvoja me je ljepotasavladala. Ako mi htjedne dopustiti jedan drugi ogled, to bi biopoklon tvoje milostivosti.Ona se nasmije i rekne: -Ja u ti ispuniti tu elju. Ali su ove djevojke dugo bilesvezane, i njihove su ruke i bokovi umorni, i to je pravo, da ihodveem, jer novi e ogled moda due trajati. Nato ona pristupi djevojkama, razvee im njihova uza i rekne im na grkom jeziku: -Otiite na neko sigurno mjesto, sve dok se ne slegne eljaovoga muslimana za vama! One odu odatle, dok je Sarkan gledao za njima. Ali su ostale ondje, gdje su ovo dvoje mogle gledati. Zatim oba suparnika priu jedan drugomu, i on upre svojim grudima protiv njezinih grudiju, ali kada je njegov trbuh dodirnuo njezin, tada ga napusti njegova snaga. I im je ona to primijetila, podigne ga bre nego bljetava munja i baci ga na zemlju. On padne na lea, a ona mu rekne: -Ustani! Poklanjam ti po drugi put ivot. Prvi sam te putpotedjela za volju tvojega Proroka, jer on ne doputa, da se ubijaju ene. Drugiput to inim zbog tvoje slaboe i za volju tvojihmladih godina. Ali ja traim od tebe, ako u muslimanskoj vojsci,koju je izaslao 'Omar ibn en-Nu'man, kako bi pomogao kralju odel-Konstantinije, ima netko, tko je snaniji od tebe, tada ga poaljik meni i reci mu o meni! Jer u hrvakoj borbi ima razliitih naina,umijea i zahvata, kao to su finta, prednji zahvat, rameni zahvat,noni zahvat, ugriz za bedro, udarac nogom i prepletanje nogu.Tada Sarkan uzvikne, dok je bijes na nju u njemu rastao: -Tako mi Allaha, moja gospodarice, da je u pitanju majstores-Safadi ili majstor Muhammed Kaimal, ili Ibn es-Saddi u vremenu svojega sjaja, ja se ne bih obazirao na ta umijea, o kojima tipripovijeda. Ali ti me, o gospodarice, nisi tako mi Allaha 191

Cetrdesetisedma no svladala svojom snagom, nego kada si mi svojom guzicom zaarala osjetila. Jer mi mukarci iz Mezopotamije iznimno volimo puna bedra, i tako mi nije ostalo niti razuma ni uvida. Ali ako hoe, sada se treba sa mnom hrvati, dok ja imam uza se svoj razum. To je sada trei ogled za mene prema pravilima umijea. Ja sam sada takoer natrag zadobio svoju svjeinu.Kada je sasluala njegove rijei, ona rekne: -to ti jo oekuje od ovoga hrvanja, o pobijeeni? Onda doi. Ali znaj, ovo je posljednji ogled! Zatim se ona pogne naprijed i izazove ga na borbu. Sarkan se takoer pogne, i pone se hrvati sa svom ozbiljnou i paljivo se uvao, da joj ne podlegne. Tako su se oboje hrvali neko vrijeme. Cura je osjetila u njemu stanovitu snagu, koju prije toga nije bila primjeivala, i ona rekne:- O muslimane, sada si na oprezu. - Da - odgovori on - ti zna, da mi preostaje samo jo ovaj jedan ogled s tobom, i da e poslije toga svatko otii svojim putem. Tada se ona nasmije, a on joj se takoer nasmije u lice. Dok se to zbivalo, uhvati ga ona iznad bedra, neoekivano ga pograbi za bedro i baci ga na zemlju, tako da je leao na leima. Sada mu se ona naruga rijeima: -Jesi li ti mekinjojed? Ili neka beduinska kapa, koja prisvakom dodiru pada, ili otac vjetrova68, kojega otpuhne daakzraka? Fuj, bijednice!Zatim ona jo doda: