02.Hiljadu i Jedna Noc

5/28/2018 02.Hiljadu i Jedna Noc

1/226

HILJADU I JEDNA NOCII. SVEZAKOD TRIDESET I PRVE DO STO I ESTE NOI

PreveoAntun Slavko Kaleni

Faustovska biblioteka Dimitnja Savia Zagreb 1998

D EM ETRAFAUSTOVSKA BIBLIOTEKADIMITRIJA SAVIASvezak 2IIISBN 953-6093-43-X (cjelina) ISBN 953-6093-49-9 (II. svezak)775

Korektor Marija-Maja Savi

Grafika pripremaPo grafike usluge d.o.o.Likovni i tehniki urednik eljko Podoreki Tisak LIBROKON d.o.o. ZagrebSADRAJNASTAVAK GRBAVEVE POVIJESTI 1Od trideset i prve do trideset i etvrte noi.Brijaeva pripovijest 1Brijaeva pria o svome prvom bratu 4Brijaeva pria o svome drugom bratu 10Brijaeva pria o svome treem bratu 18

Brijaeva pria o svome etvrtom bratu 22Brijaeva pria o svome petom bratu 27Brijaeva pria o svome estom bratu 39ZAVRETAK GRBAVEVE POVIJESTI 46PRIPOVIJEST O NUR ED-DINU I ENISI EL-DELiS 52Od trideset i etvrte do trideset i osme noi.PRIPOVIJEST O GHANIMU IBN AIJUBU,ZBUNJENOM ROBU LJUBAVI 121Od trideset i osme do etrdeset i pete noiPripovijest ukopljenika Buchaita 127Pripovijest ukopljenika Kafura 129POVIJEST KRALJA 'OMARA IBN EN-NU'MANAI NJEGOVIH SINOVA SARKANA I DAU EL-MAKANA

I ONOGA, TO IM SE DOGODILO U ZNAMENITOSTIMAI NEOBINIM ZGODAMA 172Od etrdeset i pete do sto i este noci

NASTAVAK GRBAVCEVE POVIJESTIBRIJAEVA PRIPOVIJEST. 'Ja sam ivio u Baghdadu1 u vrijeme tadanjeg kalifa al-Musta-nsir-billaha2, sina


2/226

al-Mustadi-billaha, kneza, koji je ukazivao ljubav siromanima i potrebitima i koji je davao da k njemu dolaze uenjaci i poboni ljudi. Jednoga se meutim dana dogolo, da se on razbjesnio na desetoricu ljudi i da je bagdadskom naelniku zapovijedio, neka ih o danu stanovitog blagdana dovede pred njega. To su naime bili razbojnici, koji su putove uinili nesigurnima. Tada gradonaelnik izae, pohvata ih u zabljenitvo i dovede ih na neku lau. im sam ih ugledao, ja sebi reknem: Ovi su se sigurno okupili, kako bi ili na neki izlet. Vjerujem, da e itav ovan provesti na toj lai uz jelo i pilo. Tada sam ja za njih upravo pravi dionik blagovanja. Tako ja ustanem, vi gospodo, i iz puke se uljudnosti i razumne skromnosti ukrcam k njima na lau, i umijeam se meu njih. Oni ponu veslati preko na drugu obalu

ndje pristanu. Ali onamo dou straari i uvari s lancima i stave ih razbojnicima okvrata. I zajedno s ostalima oni stave lanac oko vrata takoer meni.

1 Pripovijest ovoga baghdadskog brijaa je zapravo nastavak njegovapripovijedanja u prvome naem svesku, a umetnuta je u Krojaeva pripovijest-koja je umetnuta u Grbavevu povijest, koju Sehrezad poinje pripovijedati usvojoj dvadesetietvrtoj noi. Sam se pak brija i njegova braa zovu redom: es--Samit ( = Sutljivac) je on sam, a prvi je njegov brat el-Bakbuk Brbljavac),drugi el-Haddar Krialo), trei el-Fakik Prialo), etvrti Kuz el-UsvaniAsuanski Krag), peti el-Faar Lupetalo) i esti Sakaik Blebetalo). 2 Taj je kalif vladao od 1226. do 1242. godine. On meutim nije bio sin, negopraunuk al-Mustadi-bilaha, koji je vladao od 1170. do 1180. godine.1

Tridesetiprva no I sada, zar nije, vi gospodo, jasan dokaz o mojoj uljudnosti i o mojoj krtostina rijeima to, to sam ja utio i to nisam prozborio nijedne rijei? Oni nas odvedu u lancima i dovedu nas pred al-Mustansir-bil-laha, gospodara pravovjernih, i on zapovijedi, da se toj desetorici razbojnika odrubi glava. Potonas je dakle krvnik sve postavio pred sebe na konati krvniki sag, on istupi, isue voj ma i pone jednomu za drugim odrubljivati glave, sve dok njih deset nije smaknuo i dok nisam preostao samo ja.Tada me kalif pogleda i upita krvnika:- to je tebi, da si odrubio samo devet glava? - Ne dao Allah - odgovori on - da bih ja odrubio samo devet glava, ako bi miti zapovijedio, da ih odrubim deset!

Nato kalif: Meni se ini, da si ti samo devetorici odrubio glavu, a taj tu koji se nalazipred tobom, da je upravo deseti. Tako ti tvoje milosti! odgovori krvnik Tu se meutim ipak nalazi deset odrenih glava. Tada ih prebroje, i gledaj, bilo ih je deset. Kalif me sada pogleda i rekne: to te je potaklo na to, da u jednome takvom asu uti, ikako to da si dospio u drutvo kanjenika na smrt? to je svemutomu razlog? Ti si dodue star ovjek, ali je tvoj razum oskudan. Kada sam sasluao te rijei gospodara pravovjernih, ja mu reknem: - Znaj, o gospodaru pravovjernih, ja sam eih es-Samit, utlji-vac. I ja imam estero brae. Ja sam ovjek od velike mudrosti. Imoja razborita skromnost i moja izvrsna umnost i oskudnost moje

ga govora, sve je to bez granica, i po pozivu sam brija. Kada samjuer rano ujutro izaao van, ugledao sam ovu desetoricu, kako seukrcavaju na neku lau. Pa budui da sam pomislio, da se oni2

Brijaeva pripovijestnalaze na nekakvome izletu, ja sam se umijeao meu njih, i s njima se ukrcao na laNakon stanovitoga meutim kratkog vremena dou straari i stave im lance oko vrata,zajedno s ostalima lanac oko vrata stave takoer meni. Ja sam meutim u prekomjernosti svoje uljudnosti utio, i nisam rekao nijedne rijei. I to s moje strane nije bi


3/226

lo nita drugo nego uljudnost. Oni nas uzmu sa sobom i dovedu nas pred tebe. Ja sam meutim ostao sjediti pred krvnikom, a da vam nisam davao da me prepoznate. A tose zbivalo samo iz moje prevelike uljudnosti, kako bih njima pri njihovu smaknuupravio drutvo. Ali sam ja tijekom cijeloga svojeg ivota s ljudima tako plemenitopostupao, a oni su mi se za to oduivali na najsramotniji nain! Kada je dakle kalif uo moje rijei i doznao, da sam ja tako bogat uljudnou i saan na rijeima, i da posve i u potpunosti nisam uope nimalo nametljiv - kao to trdi ovaj mladi, kojega sam ja ipak spasio od smrtne jeze on se pone grohotom smiti, sve dok nije pao na lea. Zatim mi kalif rekne: O Sutljive, jesu li tvojih estero brae nalik tebi u pogledu mudrosti i znanja tosti na rijeima?

A ja odgovorim: - Ne ivjeli i ne bili zdravi, ako su oni nalik meni! Ti mi nanosisramotu, o gospodaru pravovjernih, i tebi to ne dolikuje, da me stavljau istu ravninu s mojombraom. Jer je svaki od njih usljed prekomjernosti u svome pripovijedanju i usljed manjka u svojoj uljudnosti izvukao odatle neku tjelesnu manu. Jedan je od njihgrbav, drugi kljast, trei slijep, etvrti orav, petomu su odsjeena oba uha, estje usne. I nemoj misliti, o gospodaru pravovjernih, da ja puno pripovijedam. Aliti to moram objasniti, zato sam uljudniji nego oni. Svaki od njih ima svoju povijest, koja mu je donijela dotinu manu, i ja u ti te povijesti ispripovijedati.3

Tridesetiprva noBRIJAEVA PRIA 0 SVOME PRVOM BRATD.

'Znaj dakle, o gospodaru pravovjernih, da je moj prvi brat, grbavac, izuio u Baghdadu krojaki zanat, i da je ivao u stanovitome duanu, koji je iznajmio od nekovrlo dobro stojeeg ovjeka. Taj je meutim ovjek stanovao iznad duana, a dolje snalazio joi mlin za ito. Jednoga dakle dana, dok je moj brat, taj grbavac, sjedio u duanu i bavio se krojakim poslom, podigne on jednom glavu i ugleda na nekom prozoru te kue izvjesnu damu, nalik izlazeemu Mjesecu, kako promatra prolaznike. Pa kada ju je moj brat ugledao, njegovo srce bude obuzeto ljubavlju prema njoj, te je tijekom cijeloga toga dana piljio u nju, i zbog nje zaboravio na krojenje, sve dok se nije spustilaveer. Sljedeega je meutim jutra rano otvorio svoj duan, da ije. Ali koliko bi ta uinio neki ubod iglom, pogledao bi gore prema prozoru, i ugledao bi je kao i prije toga. A njegova su ljubav i strast prema njoj sve vie rasli. Pa kada je treega dana opet sjedio na svome uobiajenom mjestu i piljio u nju, ta ga dama ugleda,

a jer je opazila, da je on zarobljen ljubavlju prema njoj, ona mu se nasmijei, ion joj uzvrati osmijehom. Nato ona iezne i ubrzo poalje k njemu svoju robinju s neim rupcem, u kome se nalazio komad tkanine sa crvenim cvjetovima. Ta ga nazove imenom i rekne: - Moja te gospodarica pozdravlja i nareuje da ti kaem, daushtjedneiz ove tkanine okretnom rukom skrojiti koulju i fino jesaiti.On odgovori:- Sluam i pokoravam se! Istoga dakle dana on skroji za nju koulju i asije je. A kada je svanulo jutro,djevojka ve zarana opet doe k njemu i rekne: - Moja te gospodarica pozdravlja i pita, kako si proveo no, jerona nije nala nikakva sna, zato to joj se srce bavilo tobom.

4

Brijaeva pria o svome prvom bratuNato ona stavi pred njega neki komad utog atlasa i rekne: - Moja mi gospodarica nareuje da ti kaem, da joj ushtjedneod ovoga atlasa skriti jedan par gaa i saiti ih jodanas. - Sluam i pokoravam se! odgovori on. Mnogo je pozdravi od mene i reci joj: 'oj je rob obvezan tvojom zapovijeu, i zato mu zapovijedaj ono, to ti hoe!' Zatim se on dadne na krojenje i revno joj saije gae, a nakon stanovitoga se vremena dama pojavi na prozoru, i pone ga pozdravljati putem znakova, i as je obarala


4/226

pogled, a as mu se osmjehivala. Tada on pone vjerovati, da e od nje dobiti. Zatim ona iezne s njegova pogleda, ali doe robinja, i on joj preda gae. Ona ime i ode svojim putem. A kada je pala no, on se baci na svoju postelju, i vrtio se na njoj ovamo i onamo sve do jutra. A s osvitom dana ustane i sjedne na svojemjesto. Tada doe k njemu djevojka i rekne:- Moj gospodar zahtijeva da doe. Kada je to uo, on dospije u velik strah. Slukinja meutim rekne, kada je primijila njegov strah: - Nemaj nikakva straha! Ondje te ne eka nita osim dobro.Moja je gospodarica ve upoznala s tobom mojega gospodara. Tomu se moj brat ak vrlo obraduje i odmah poe s njome. Pa kada je stupio pred n

jezina gospodara, damina supruga, on poljubi tlo. Ovaj mu uzvrati njegov pozdravi prui mu velik komad lanenog platna i rekne:- Skroji mi i saij iz ovoga koulje. Moj brat odgovori:- Sluam i pokoravam se! I neprekidno je krojio, sve dok nije do vremena nonog obroka skrojio dvadesetkoulja. Jer si nije uzeo nijednu stanku za jelo. Zatim ga kuedomain upita:- Koja je plaa za to?5

Tridesetiprva noA on odgovori: Dvadeset dirhema.Tada gospodar dovikne robinji:

Donesi ovamo dvadeset dirhema! Moj brat ne rekne nijednu rije, ali mu ta mlada ena dadne stanoviti znak, kojije znaio, neka nita ne uzme od gospodara. Stoga dakle on rekne: Tako mi AMha, ja neu nita od tebe uzeti. On pokupi stvari za ivanje i izae van, premda mu je vrlo nuno trebao novac. I da on ostane tijekom tri dana - tim to je samo posve malo jeo i pio - marljivo pri poslu, koji je imao obaviti za te ljude. Zatim doe robinja i rekne mu:to si obavio? On rekne:Gotove su. Uzme ih dakle i poe s njima gore k tim ljudima. I on preda koulje daminu muu idmah opet ode odatle. Ta je pak mlada ena rekla svojemu suprugu, kako stoji smojim bratom, a da taj o tome nije nita slutio. I oboje su se dogo

vorili, da ga puste da za njih besplatno obavlja krojake poslove i daga ismijavaju. Sljedeeg jutra on doe u svoj duan. Tada doe slukinja i rekne mu: Moj te gospodar daje pozvati. On smjesta poe s njome, pa kada je stao pred njega, ovaj mu rekne: elio bih, da mi skrojipet haljina s dugim rukavima. I on ih skroji, uzme tkanine sa sobom i ode. Zatim on asije te haljine i donese ih gospodaru, a ovaj pohvali njegov rad, i vikne da6

Brijaeva pria o svome prvom bratumu se donese kesa sa srebrom3. Ali kada je on ispruio ruku, dadne mu dama - kojaje stajala iza svojega supruga - znak, da ne treba nita uzeti, i tako on ovjeku re

kne: - O moj gospodaru, nema nikakve urbe. Za to jouvijek imavremena.I on napusti tu kuu bjedniji od magarca, jer se u njemu biloujedinilo pet stvari: ljubav, siromatvo, glad, golotinja i umor. Ali seon uspravi, pa kada je dovrio sve njihove poslove, oni mu priredeednu nepodobtinu, i oene ga svojom robinjom. I kada je nouhtio ui k njoj, oni mu reknu:- Ostani ove noi u mlinu do sutra ujutro, to e donijeti sreu! A budui da je moj brat povjerovao, da je to istina, pone u mlinu sam provoditi


5/226

no. Sada mute dame otie i naredi mlinaru, neka pusti da kroja okree mlin. Oko pakle ue mlinar k njemu i pone govoriti: - Taj tu vol je lijen! On stoji na miru i ne eli noas okretatimlin, a ipak je kod nas mnogo ita! Zatim on prie k mlinskom stroju i lijevak napuni itom. Zatim s uzetom u ruci prie k mojemu bratu, svee nu ga oko vrata i povie: - Hija! Potri oko ita! Ti oito samo hoeuvijek derati israti i piati! Zatim on uzme u ruku neki bi, pone njime tui mojega brata, a ovaj pone plakatkriati. Ali nije naao nikakvoga zatitnika, pa je na taj nain kratko prije osvitaa penica bila smljevena. Tada doe kuedomain, i ugleda mojega brata upregnuta u j

, i opet ode. A o ranome jutru doe robinja, i odvee ga, i rekne: - Meni i mojoj gospodarici lei to, to se tebi dogodilo, vrlo na

srcu, i mi smo zajedno s tobom podnosile tvoj jad.Dirhemi su se kovali od srebra, a dinari od zlata.7

Tridesetiprvct no Ali je njemu poslije svih tih udaraca i rada otkazao jezik, da odgovori. Natomoj brat ode u svoj stan, i gledaj, ue majstor, koji je bio napisao njegov branuugovor4, i pozdravi ga s rijeima: Mir bio s tobom!Zatim rekne: Allah ti poklonio dug ivot! Tvoje mi lice kazuje, da si no od veeri do jutr

oveo u milinama i alama i milovanjima. Allah laljivcu ne poklonio nikakva mira! povie moj brat. Tako mi Allaha,e do jutra nisam radio nita drugo nego na mjestu vola okretao mlin!Ovaj zamoli: Ispripovijedaj mi svoju povijest. I moj mu brat ispripovijeda sve, to mu se bilo dogodilo, na to majstor rekne: Tvoja se zvijezda ne slae s njezinom zvijezdom, ali, ako tihoe, ja u za tebe izmijeniti ugovor.I on joktomu doda: Dri se na oprezu, ako te eka neka nova prevara! Zatim ga on napusti. Moj brat meutim ode u duan, i pone ekati, da mu netko doposao, kojim bi mogao zaraditi svagdanji kruh. Ali odjednom k njemu doe robinja irekne:

Moja mi gospodarica nareuje da te pozovem. Otii od mene, o moja dobra djevojko - odgovori on -izmeu mene i tvoje gospodarice nema vie nikakvih odnosa! I djevojka otie i izvijesti svoju gospodaricu o tim rijeima. Ali prije nego toe moj brat u tome snaao, pomoli dama glavu kroz prozor, i sva u suzama rekne: Zbog ega, o moj ljubljeni, treba izmeu mene i tebe ne bitinikakvih odnosa?4 Posrijedi je uobiajena posjeta u oekivanju nekog poklona.8

Brijaeva pria o svome prvom bratu On joj meutim ne dadne nikakva odgovora. Tada mu se ona pone zaklinjati, da seto, to se njemu dogodilo u mlinu, dogodilo protiv njezine volje, i da je ona u sv

emu tome bez krivnje. Pa kada je moj brat poeo gledati njezinu ljepotu i draesnost i sluati njezin stki glas, uzmakne od njega tuga, koja gaje bila spopala, on dopusti da vai njezino ispriavanje, i uzraduje se pogledu na nju. Zatim je pozdravi, i pone s njome razgovarati, i opet prosjedi neko vrijeme uza svoj krojaki posao. I naposljetku k njemu doe robinja i rekne: Moja te gospodarica pozdravlja i priopuje ti, da njezinsuprug ima namjeru, da provede ovu no kod svojih prijatelja. Kada on dakle ode onamo, tada ti doi k nama i provedi no s mojomgospodaricom u najdivnijim uicima sve do jutra.


6/226

Sada je meutim njezin suprug upita: Kako mi to trebamo poduzeti, da ga od tebe otjeramo?A ona rekne: Pusti me da mu priredim jojednu drugu podvalu, i da o njemu proirim glas po gradu! Ali moj brat nita nije znao o enskome lukavstvu. Pa kada se spustila veer, donjemu robinja i odvede ga sa sobom natrag. A im je dama ugledala mojega brata, ona uzvikne: Tako mi Allaha, moj gospodaru, ja sam vrlo eznula zatobom. Za Allahovu volju - odvrati on - brzo me poljubi prije svega

drugoga! Jedva meutim da je on to bio izrekao, kad li ue unutra iz najblie sobe suprug dame i na njega povie: Tako mi Allaha, ja u te opet osloboditi tek kod satnikagradske strae! Tada ga moj brat pone preklinjui moliti. Ali ga on ne htjedne sluati, nego ga vede pred naelnika, koji ga dadne izbievati i9

Tridcsetiptva noposjesti na neku devu, na kojoj su ga vodili kroz cijeli grad, dok su ljudi uzvikivali: - To je kazna za onoga, koji upada u hareme ljudi dostojnih

potovanja! On bude prognan iz grada i otputi se, a da nije znao, kamo bi se okrenuo. Jasam se meutim za njega zabrinuo i poao u potragu za njim, pokupio sam ga i doveo natrag i prihvatio ga u svoju kuu, u kojoj on jouvijek ivi. Kalif se pone smijati mojoj pripovijesti i rekne:- Ti si dobro postupio, o Sutljive, o krti na rijeima! I on naredi, da mi se dadne dar, i zapovijedi mi, da odem odatle. Ja meutim reknem: Ja neu nita od tebe uzeti, osim pod uvjetom, da ti pred-hodno ispripovijedam, to se dogodilo mojoj drugoj brai. Alinemoj vjerovati, da sam ja nekakav ovjek od mnogo rijei!BRIJAEVA PRIA 0 SVOME DRDGOM RRATU. 'Znaj, o gospodaru pravovjernih, moj se drugi brat zove Brbljavac, a to je ta

j kljasti. Dogodilo se jednoga dana, kada je on izaao po nekome poslu, da mu je dola ususret neka stara ena i da mu je rekla: - ovjee, stani malo, kako bih ti dala jedan prijedlog. Ako tion odgovara, ti mi ga izvedi, i moli Allaha za dobar uspjeh!Tada moj brat stane, a ona nastavi: - Ja u ti o neemu ispripovijedati i onamo te odvesti, ali ti nesmijegovoriti mnogo rijei!- Izjasni se! rekne on.A ona:10

Brijaeva pria o svome drugom bratu - to ti mislio jednoj lijepoj kui, i jednome draesnom vrtu

s tekuim vodama, voem i vinom, i stanovitim lijepim licem, kojesmijeljubiti od veeri sve do jutra? A ako uiniono, to ti ja savjetujem, doivjet esvoju sreu.Kada je moj brat uo njezine rijei, on joj rekne: - O moja gospodarice, kako dolazi do toga, da ti upravo meniizmeu svih ljudi to nudi, i to se tebi na meni svia?Ona meutim mojemu bratu odgovori: - Zar ti nisam rekla, da ne smijegovoriti puno rijei? uti ipoi sa mnom! Nato se stara okrene, a moj ju je brat slijedio, pun udnje za onim, to mu je st


7/226

ara opisala, sve dok nisu uli u neku prostranu kuu s mnogim slugama. Kada ga je izdoljnjega kata dovela na gornji, moj brat primijeti, da je to jedan otmjen dvorac. A kada su ga ljudi, koji su pripadali toj kui, ugledali, oni ga upitaju:- Tko te je ovamo doveo?Ali im stara odgovori: - Ostavite ga na miru i nemojte ga zbunjivati. On je stanovitizanatlija, i mi ga trebamo! Zatim ga ona odvede u neku ukraenu odaju, tako lijepu, kako je njegovo oko jonikada prije nije bilo vidjelo. Kada su uli u tu odaju, ene ustanu i nazovu mu dobrodolicu, i dadnu mu da kraj njih sjedne. Jedva da je ondje proveo jedan trenutak,kad li zauje glasnu buku, i unutra ue cijelo jedno jato robinja, koje je okruiva

stanovitu damu, nalik Mjesecu u noi njegove punine. Moj brat usredotoi svoj pogled na nju, ustane, i pred njome se pokloni. I ona mu nazove dobrodolicu i kimne mu, neka sjedne. Poto je sjeo, ona mu prie i rekne mu:- Neka te Allah dovede do poasti! Jesi li dobro?-O moja gospodarice - odgovori on - ja sam vrlo dobro. Nato ona zapovijedi da se donesu jela, i pred njega postave fina jela. I onasjedne na pod, kako bi jela. Pri svemu se tome dama nije11

Tridesetiprva noprestajala smijati. Ali koliko bije god puta moj brat pogledao, okretala bi glavu prema svojim robinjama, kao da se njima podsmijava. Mojemu meutim bratu dadne ljubavni znak i pone se s njime aliti. A on, magarac, nije nita primjeivao. to v

ui da ga je strast tako posve svladala, on sebi pone uobraavati, da je dama u njezaljubljena i da e mu dati jebati. Kada su se bili najeli, donesu im vino. Zatim doe deset djevojaka - lijepih kao Mjeseevi - koje su nosile u rukama dobro ugoene lutnje, i one ponu pjevati tugaivo lijepim glasovima5. Tada mojega brata svlada ushienje, i on uzme iz damine ruke pehar, i ispije ga stojei pred njome. Nato takoer ona ispije jedan pehar vina,a moj brat rekne:- U tvoje zdravlje! - i nakloni se. Zatim mu ona prui drugi pehar, a on takoer njega ispije. Ona mu meutim zadade dan udarac po iji. Poto je to moj brat od nje doivio, on urno otri odatle. Ali njim slijedila stara i svojima mu oima dala znak, da se treba vratiti. Tako on opet doe, a dama mu naredi neka sjedne. I on sjedne na pod, i ostane sjediti, a danije progovorio nijedne rijei. I ona ga opet udari po zatiljku. I nije joj bilo d

ovoljno ak ni to, nego zapovijedi takoer svima svojim robinjama, neka ga udaraju,dok je on staroj govorio:- Ja nisam nikada doivio neto ljepe od toga. Stara je meutim neprestano kazivala- Ah tako ti tvojega ivota, o moja gospodarice! Ali su ga djevojke udarale, sve dok on nije bio gotovo onesvi-jeten. Zatim mojbrat ustane, kako bi obavio nudu, ali ga stara sustigne i rekne mu:- Strpi se jomalo, tako ezadobiti ono, to eli! - Koliko jodugo ja moram ekati? - upita moj brat. - Od tihsam se udaraca umalo onesvijestio. 5 Takvima se sjetnim glasovima pjevaju naravno sevda'linke - ljubavne pjesme.12

Brijaeva pria o svome drugom bratu Kada se ona opije - odgovori ona - ti epostii svoj cilj. Zatim se moj brat vrati na svoje mjesto i sjedne. Robinje meutim ustanu sve doposljednje, a dama im zapovijedi, da ga okade tamjanom, i da mu lice pokrope ruinom vodom. One izvedu tu zapovijed. Dama mu meutim rekne: Neka te Allah dovede do poasti! Ti si stupio u moju kuu, i pridravao si se mh uvjeta. Jer tko postupa protivno mojim zahtjevima, njega ja aljem napolje. Alionaj tko je strpljiv, taj postie svoj cilj. O moja gospodarice rekne moj brat - ja sam tvoj rob, i nalazim se u tvojoj vlasti!


8/226

Onda znaj nastavi ona mene je Allah uinio strasnom prijateljicom veselihA onaj tko se meni pokorava, taj zadobije, ono to eli. Zatim ona zapovijedi djevojkama, neka pjevaju zvonkim glasom, tako da je cijelo drutvo bilo ushieno. A zatim rekne jednoj od robinja: Uzmi sa sobom svojega gospodara, i uini ono, to je potrebno, i ubrzo mi ga dovedi natrag! Tada djevojka povede mojega brata, a da on nije znao, to ona s njime hoe poetiAli je za njim slijedila stara i rekla: Budi strpljiv! Josamo malo preostaje da se uini. I njegovo se lice razvedri, i on se opet okrene prema dami, dok je stara neprestano govorila:Budi strpljiv, sada e

ti uskoro postii ono,

to

eli

! Tada on nju upita:Reci mi, to ova djevojka treba uiniti sa mnom!

Ondje te ne eka nita osim dobro odgovori ona tolikose zaista ja za tebe zalaem! Ona ti treba samo obojati obrve iiupati brkove.13

Tridesetiprva noc Boja se na obrvama spere pri pranju, ali ako mi se budu upali brkovi, to boli. Dri se na oprezu uzvikne stara da ne postupaprotiv njezina nareenja! Jezino srce priraslo uza te. I tako si moj brat strpljivo dopusti obojati obrve i iupati brkove. A robinja s

e vrati k svojoj gospodarici, i rekne joj kako stoji stvar. Ova joj rekne: Sada preostaje jojedno da se uini. Moramu oiati bradu,da bude glatka. Robinja se potom vrati k njemu i rekne mu, to joj je zapovi-jedila njezina gospodarica. A moj joj brat, blesan, odgovori: Sto ja trebam poeti, ako meu ljudima budem na ruglo?Ali stara rekne: Ona e to uiniti samo pod tim uvjetom, da ti postanepoputgolobrada mladia i da nita ne ostane na tvome licu, to bi je gre-balo i bolo. Jer njezino je srce raspaljeno strasnom ljubavlju prematebi. Zato budi strpljiv, pa epostii svoj cilj! I moj je brat bio strpljiv, pokorio se djevojci i pustio je da mu se obrije brada. A kada je bio opet izveden pred damu, gledaj, obrve su mu bile natopljene

bojom, i brkovi su mu bili iupani, brada obrijana i obrazi crveno naarani. Ona se najprije nad njime zaprepasti. Zatim se pone smijati, sve dok nije palana leda, pa sada rekne: Moj gospodaru, zaista, ti si svojom dobrom naravi osvojiomoje srce! I ona ga pone zaklinjati svojim ivotom, da pred njom zaplee, i on pone plesatok ona u sobi nije ostavila nijedan jastuk, koji mu nije bacila u glavu. A istosu se tako na njega nabacivale sve robinje, jedna naranom, druga limunom, trea citronom6, sve dok6 Kiselija vrsta limunova, za koju mi nemamo posebno ime.

Brijaeva pria o svome drugom bratu

on nije pao, napol onesvijeen od udaraca i batina po svojoj iji i od bacanja jasta i plodova. Sada si postigao svoj cilj - rekne mu stara - znaj, da te sadane ekaju vie nikakvi udarci, a samo je jojedno preostalo da seuini. A to je sljedee: ona se obiava u pijanstvu tek onda podatinekom mukarcu, kada odloi svoje haljine i gae, i kada ostanegola golcata. Ona e ti zapovijediti, da takoer ti odloisvojehaljine, i da tri, dok e ona trati ispred tebe, kao da hoe od tebe


9/226

pobjei. Ti nju meutim slijedi od mjesta do mjesta, sve dok ti se nenadigne tvoj kurac. Zatim e ti ona dati, da je pojebe.I ona ktomu doda: Samo odmah svui svoje haljine!I on, ukraden svijetu, odloi svoje haljine, i ostane posve gol'..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bilazapoela po Kraljevu doputenju.:

-.?:-/:

**; :

';X.'J.f'yt

15

Ali kada je zapoela

ehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je brija o svome drugom bratu ovakodalje pripovijedao: 'Kada je stara rekla mojemu bratu, da on mora svui svoje haljine, i kada je on, ukraden svijetu, odloio svoju odjeu i tu stajao gol, dama mu rekne:Sada se pripremi za trk. Ja u takoer trati! Nato se ona isto tako razodjene do i dovikne mu:Ako neto hoe, ti me slijedi! I ona potri ispred njega, a on potri za njome, i ona je trala od sobe do sobe,ve dalje, a moj brat za njom, kao kakav pomah-nitali, svladan pohotom i nadignut

a kurca. I ona naposljetku utri u jednu mranu prostoriju, i on za njom u bijesneemtrku. Ali iznenada nagazi na stanovito mekano mjesto, koje se pod njim prolomi.I prije nego to se uope mogao snai, nae se on nasred ulice u bazaru trgovaca koji su izvikivali svoje koe, i kupovali i prodavali. Kada su ga ugledali u tome stanju - gologa, a kurac mu nadignut, brada obrijana, obrve obojane, lice crveno naarano -oni poviu i ispljeskaju ga, i ponu ga tuma po njegovu golu

Tridesetiruga* notijelu, sve dok nije pao onesvijeen. I natovare ga na nekog magarca i odvedu ga nalniku. Taj im rekne:- to je to?

Oni odgovore:Ovaj je u tome stanju iznenada pao na nas iz vezirove kue. Tada naelnik naredi da mu se odbroji sto udaraca biem i progna ga iz Baghdada.Ja meutim poem za njim, i potajno ga dovedem u grad i dadnem mu dnevnicu, kako bimogao preivjeti. Kada ja ne bih bio tako irokogrudan, tada njemu slinoga ne bih mao podnositi.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME TREEM RRATU. 'to se pak tie mojega treeg brata, on se zove el-Fakik7, i on je taj slijepac.ednoga ga dana natjeraju udes i kob pred neku veliku kuu, i on pokuca na vrata, jer je htio govoriti s vlasnikom, kako bi od njega neto isprosio. Gospodar kue povi


10/226

: Tko stoji na vratima? Ali moj brat ne izgovori nijednu rije, i uskoro ga uje kako ponavlja snanim glom:- Tko je tu? Ali mu on iznova ne dadne nikakav odgovor, i sada zauje, kako kuedomain dolazia vrata, otvara ih i pita:- to ti hoe?A moj brat odgovori: Neto za volju Allaha Uzvienoga.7 Prialo.

18Brijaeva pria o svome treem bratu

- Jesi li ti slijep? upita ga ovaj. A moj brat odgovori:- Da. Kuedomain rekne:- Prui mi svoju ruku! I moj mu brat prui ruku, jer je vjerovao, da e mu ovaj neto dati. On ga meutimvati za ruku, odvede ga u kuu i vodio ga je gore od stubita do stubita, sve dok nu doli na terasu. I moj je brat u meuvremenu vjerovao, da e mu ovaj sigurno dati vac, ili neto da pojede. Kada je dakle bio gore, on zapita:- Sto ti eli, o slijepce? A moj brat odgovori:- Neto za volju Allaha Uzvienoga.- Neka ti Allah otvori neka druga vrata!

- ovjee! Zbog ega mi to nisi rekao, dok sam bio dolje? - Ti prljavce, zato ti meni nisi davao nikakav odgovor, kada sam te po prviputupitao?- I to ti sada hoesa mnom uiniti?- Ja neman nita za tebe.- Onda me vodi niza stube dolje!- Put lei pred tobom. I moj brat krene, i pipao si je stube, sve dok nije bio dvadeset stuba do vrata. Tada se meutim osklizne njegova noga, i on padne niza stube prema vratima i razbije si glavu. On dakle izae napolje i nije znao, kamo bi se trebao okrenuti. Tada sretne dvadruga slijepca, svoje sudrugove, i oni ga upitaju:

- Sto si danas naicao?On im dakle ispria, to mu se dogodilo, i ktomu dometne:19

Tridcsctidruga no - O moja brao, htio bih uzeti neto od onoga novca, koji imamkod kue, i potroiti ga za svoje potrebe. Gospodar je one kue meutim slijedio za njim i uo to, to je on rekao. Ali niti brat ni takoer njegovi sudrugovi nisu primijetili toga momka. Tako se moj brat zaputi u svoj stan, a taj ga je kuevlasnik neopazice slijedio. Zatim moj brat sjedne na pod, da prieka svoje sudrugove. Kada su oni uli, on im rekne: - Zakljuajte vrata zasunom i pretraite kuu, da znamo, nijeli nas slijedio takoer kakav stranac.

Pa ipak, kada je stranac uo te rijei, on se uzvere po nekom uetu, koje je visjo sa stropa, dok su ovi obilazili po cijeloj kui, ali nisu nikoga nali. Zatim se oni vrate, sjednu kraj mojega brata, izvade novac i prebroje ga, i gledaj, bilo je dvanaesttisua dirhema8. Njih oni stave u kut sobe. Svaki pojedini uzme, kolikoje trebao, a ostatak zakopaju u zemlju. Zatim donesu neto za jelo i sjednu, da jedu. I iznenada moj brat zauje pokraj sebe neko tue vakanje, i rekne svojim prijatjima:- Meu nama je neki stranac. I on isprui ruku i udari o ruku toga kuevlasnika. Tada oni svi navale na njega,i ponu ga tui. A kada su se umorili, uzmu vikati:


11/226

- O vi muslimani, meu nas je doao kradljivac, da nam ukradenanovac! I oko njih se skupi golemo mnotvo. Uljez se meutim drao tik" uz njih, i zapomao s njima onako, kako su oni zapomagali. I on zatvori oi, tako da je izgledalo, da on bez sumnje pripada k njima, i pone vikati: - O muslimani, zovem u pomo Allaha i sultana, zovem upomo Allaha i naelnika, imam mu dati jedan vaan savjet! 8 Unato postojanoj inflaciji dirhema, to je u drugoj etvrtini trinaestog stoljea bila vrlo velika svota.20

Brijaeva pria o svome treem bratu Tada ve dou takoer straari, uhite cijelo drutvo, meu njima i mojega brata, aju ih ka kui naelnika, koji naredi da dou pred njega i upita:- Sto je s vama?Uljez povie: - Pogledaj sam! Ali eti to od nas zadobiti tek putemmuenja. Zaponi samo najprije sa mnom, i naredi neka me mue.Zatim meutim neka mue ovoga tu, mojega vou! I on je pri tome pokazivao rukom na mojega brata. Tada oni povale stranca, iudare mu po njegovoj guzici etirista udaraca. A kako su ga udarci boljeli, on otvori jedno oko, pa kada su ga josnanije udarali, otvori on takoer drugo. Tada nak povie na njega:- Sto ti to izvodi, prokletnie?

A on zamoli: - Smiluj mi se! Nas se etvorica pravimo slijepima, i mi podvaljujemo ljudima na taj nain, to provaljujemo u njihove kue, idobivamo priliku da gledamo ene, i putem zavoenja izmamljujemo od njih novac. Na taj smo nain skupili ve jednu veliku svotu,koja se penje do dvanaesttisua dirhema. Ja sam rekao svojimsudrugovima: 'Dajte mi moj udio, tritisue.' Ali su oni navalili namene udarcima, i oduzeli su mi novac, i ja zovem u pomo Allahovui tvoju zatitu. Rade da ti imamoj udio nego oni. Ako ti elisaznati, jesu li moje rijei istinite, istui svakoga pojedinoga od ostalih,jovie nego to si mene istukao, tako e on otvoriti oi. Tada naelnik izda zapovijed, da muenje zapone s mojim bratom. I oni ga zaveu asku za muenje, a naelnik im rekne:

- Vi nitkovi, vi poriete da posjedujete dobrostive Allahove darove i pravitese, kao da ste slijepi? - Allah! Allah! - uzvikivao je moj brat - Allah, meu nama nema nijednoga, koji vidi. A oni su ga udarali, sve dok nije pao u nesvijest. Tada naelnik uzvikne:21

Tridesetidru0a no Ostavite ga, dok ne doe do svijesti, a zatim ga udarajteiznova! I on dadne svakomu od sudrugova odbrojati vie od trista udaraca biem, dok je onaj koji je vidio neprestano kazivao: Otvorite oi, inae e vas iznova bievati!

I stranac naposljetku rekne naelniku: Poalji nekoga sa mnom, da taj ovamo donese novac. Jer tiljudi nee otvoriti oi iz straha od sramote pred ljudima. Tada naelnik poalje, da se uzme novac. I on dadne od toga strancu njegov navodni udio, tritisue dirhema, ostatak zadri za sebe, a tri slijepca progna iz grada. Ja se meutim, o gospodaru pravovjernih, otputim iz grada, uzmem svojega brata i zapitam ga o njegovu doivljaju. I on me izvijesti o onome, to sam ti ispripovijedao.I ja ga kriom dovedem u grad, i dadnem mu stanovitu dnevnicu, kako bi mogao u svoj skrovitosti jesti i piti.Kalif se nasmije nad mojom pripovijeu i rekne:


12/226

Dajte mu neki poklon i pustite ga da ode!Ja meutim uzviknem: Tako mi Allaha, ja neu nita uzeti, dok ne objasnim gospodaru pravovjernih, to se je dogodilo drugoj mojoj brai. Jer zaista,ja sam ovjek od malo rijei.'I zatim je on dalje govorio.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME ETVRTOM BRATU. 'Sto se pak tie mojega etvrtog brata, o gospodaru pravovjernih, jednookoga, onje u Baghdadu bio mesar. I on je prodavao meso i uzgajao janjad, i velikai su i bogatai kupovali od njega njihovo meso, tako da je on stekao veliko bogatstvo. Tako je on ivio

22Brijaeva pria o svome etvrtom bratudugo vremena, dok jednoga dana, kada je on sjedio u svome duanu, nije k njemu uaoneki starac s dugom bradom, koji mu je dao nekoliko dirhema i rekao mu: Daj mi za ovo mesa! I on mu dadne mesa za njegov novac, i stari ode svojim putem. Moj meutim bratiskua eihovo srebro9, pa kada je vidio, da su dirhemi bijeli i sjajni, on ih pohrani na posebnom mjestu. Starac je redovno tako dolazio tijekom pet mjeseci, a mojje brat sav novac, koji je od njega dobivao, odlagao u jednu posebnu krinju. Naposljetku je htio taj novac izvaditi, da za njega kupi ovce. Otvorio je tu krinju,ali u njoj nije naao nita osim okruglo izrezanih komadia papira. Tada se on ponarati po licu i glasno kriati, tako da se oko njega skupio narod, i on im ispripo

vijeda svoju povijest, i svi su nad time bili zapanjeni. Moj se meutim brat dadne na svoj uobiajeni posao, zakolje jednoga ovna i objesiga u svoj duan. I on odsijee malo od toga mesa i objesi to vani, tim to je u sebrekao: O Allah, kada bi samo doao onaj nesretni stari! I nije to dugo trajalo, kad li doe eih, sa srebrom u ruci. Tada moj brat skoi noge, pograbi ga i pone vikati: - Doite mi u pomo, vi muslimani, i poujte, to mi se dogodilo od ovoga nitkova.Kada je stari uo njegove rijei, on mu rekne: - Sto ti je drae? Da ti od mene odustane, ili da te ja pred svimnarodom razotkrijem? U emu ti mene moerazotkriti?

- U tome, to ti prodajepod bravetinu ljudsko meso!- Ti lae, prokletnie! Ne, samo je taj prokletnik, u ijemu je duanu objeen ovjek.9 Dinari su zlatnici, a dirhemi srebrenjaci.23

Tridesetidru0Pi no Ako je tako, kako ti kae, tada ti trebaju pripasti moj novaci moja krv.Tada stari povie: Vi ljudi, ako se hoete uvjeriti u istinitost mojih rijei, uiteu njegov duan. Tada se srui narod u duan mojega brata, i ondje svi ugledaju kako visi objeen

ki ovjek, u kojega se bio pretvorio ovan. Pri tome prizoru oni spopadnu mojega brata i ponu na njega vikati: O ti nevjernice, ti nitkove!I njegovi ga najbolji prijatelji ponu tui i udarati i govoriti: Zar nam ti dajeda jedemo meso od djece ljudi? A stari ga udari ak po jednome oku, tako da mu je ono iscurilo. Ljudi dakle odnesu onoga zaklanog ovjeka pred satnika gradske strae, a stari murekne: O emire, ovaj momak kolje ljude i prodaje ih kao bravetinu,zbog ega smo ga doveli pred tebe. Hajde, izvri pravdu Allaha,


13/226

Svemoguega i Preslavnoga! Moj se brat htjedne braniti. Ali ga satnik ne saslua, nego ga osudi na petstotina udaraca batinom. Uzmu mu takoer sav njegov novac. A da nije bilo tog novca, zasigurno bi ga ubili. Tada se moj brat stavi u pokret, i odmah pone putovati, sve dok nije doao u neki veliki grad, gdje je drao za najbolje, da se skrasi kao postolar. I on otvori duan, i u njega sjedne, i pone raditi toliko, da je od toga mogao ivjeti. Ali jednoga dana, kada je izaao po poslu, on zauje konjski topot, i upita za razlog i dobije kao odgovor, da kralj izlazi u hajku i lov. Tada moj brat ostane stajati, kako bi si pogledao kraljevsku rasko. Sada se meutim dogodi, daje kraljevooko palo na prazno oko mojega brata. Kralj smjesta pogne glavu i rekne:

24Brijaeva pria o svome etvrtom bratu

- Uzimam svoje utoite kod Allaha pred nesreom dananjega dana! On okrene uzde svojega konja, i sa svom se svojom pratnjom vrati natrag. Zatim izdade zapovijed svojim straama. Ovi pograbe mojega brata i spopadnu ga tako bolnim udarcima, da je bio napol mrtav, a da nije slutio, zbog ega se to sve dogaa.Nato se vrati, posve slomljen, natrag kui. Zatim on ode k jednomu iz kraljeve okoline i ispripovijeda mu, to mu se dogodilo. Drugi se pone smijati, sve dok nije pao na lea, i rekne: - Moj brate, znaj, da taj kralj ne moe podnijeti, da vidi nekoga jednookoga, a osobito ne u sluaju, ako je taj slijep na desno oko.

Zatim ga on ne puta da ode, a da ga nije dao izbatinati. Kada je moj brat uo te rijei, on smjesta odlui pobjei iz toga grada. Tako se ripremi za put, otputuje odatle i okrene se prema jednomu drugom kraju, gdje ganitko nije poznavao, i ondje nastanjen provede dugo vremena. Potom pak izae moj brat u mislima o svome poloaju da bi se rastresao. Iznenadameutim zauje iza sebe konjski topot i uzvikne:- Nada mnom je Allahov sud! I ogleda se oko sebe za nekim sklonitem, ali ne nae nikakvo. Naposljetku primijeti neka zakljuana vrata i upre se tijelom o njih. Pa kada su ona pala, on ue i ugleda neki dugaak hodnik, u kome on potrai pribjeite. Ali prije nego to se u tom, napadnu ga dva mukarca i poviu na njega: - Neka je hvala Allahu, koji te je predao u nae ruke, ti Allahovneprijatelju! Tri si nam pune noi oduzimao poinak i san, tako da

si nas skoro pustio da kuamo smrt!Tada moj brat upita:- O vi ljudi, to je to s vama?A oni odgovore:25

Tridesetidrugci no - Ti nas obmanjujei elinam nanijeti sramotu, i ti pletelukavtine, kako bi umorio gospodara ove kue! Zar ti nije dovoljnoto, to si ga uinio prosjakom, ti sa svojim drugovima? Ali nam dajsada no, kojim nam svaku no prijeti. I oni ga pretrae i nau o njegovu pojasu neki no. Ali on rekne: - O vi ljudi, bojte se Allaha u mojoj stvari! Jer znajte, moja je povijest k

rajnje neobina!- A kakva je tvoja povijest? - upitaju oni. Tada im on ispripovijeda, to mu se bilo dogodilo, u nadi, da e ga oni pustiti da ode. Ali oni nisu sluali rijei mojega brata i nisu se brinuli za njega, nego gaponu tui i derati mu haljine s tijela. Pa kada su na njegovim bokovima pronali oe od batine, oni reknu:- Prokletnie, ovi te oiljci odaju! Zatim ga odvedu pred naelnika, dok je on kroz to vrijeme sam sebi govorio: - Sada bivam kanjavan za svoje grijehe, i nitko me ne moeizbaviti osim Allaha Uzvienoga!


14/226

Naelnik meutim rekne mojemu bratu: - Ti nitkove, to te je tjeralo na to, da provaljujeu onu kuu,s namjerom da poiniubojstvo?A moj brat odgovori: - Preklinjem te Allahom, o emire, sasluaj moje rijei i nemojpreuranjeno izricati presudu!Ali naelnik povie: - Zar mi trebamo sluati rijei jednog razbojnika, koji je oveljude uinio prosjacima, i koji na leima nosi tragove udaraca?I on ktomu doda:- To su tebi zasigurno uinili samo zbog nekoga tekog zloina.

26\

Brijaeva pria o svome petom bratu I on ga osudi na sto udaraca biem. Nato moj brat primi sto udaraca biem, a zatim ga posjednu na devu i pred njime ponu izvikivati: - Ovo je kazna, i to najmanja kazna za onoga, koji provaljuje ukue ljudi! Potom ga na naelnikovu zapovijed protjeraju iz toga grada, a moj brat nasumceodatle otputuje. Pa ipak, im sam ja douo o njegovu udesu, otputio sam se za njim,i upitao sam ga o njegovim doivljajima. On mi je ispripovijedao svoju povijest isve ono, to mu se bilo dogodilo. I ja sam s njime putovao uokolo, dok su se ljudinjemu izrugivali, sve dok nas nisu napokon pustili na miru. Zatim sam ga potajn

o vratio natrag u ovaj grad, i dao mu dnevnicu, da moe jesti i piti.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME PETOM BRATO. 'Sto se pak tie mojega petog brata, onoga, kojemu su odsjeena obadva uha, o gospodaru pravovjernih, on je bio siromaan ovjek, koji je obiavao obveer isprositi od ega je preko dana ivio. Kada se dakle naotac u visokim godinama, poto je poprastar, razbolio i umro, ostavio nam je u naslijee sedamstotina dirhema, i svaki je pojedini od nas dobio sto dirhema. Ali kada je moj peti brat primio svoj dio, bio je u nedoumici, i nije znao, to da s time pone. A u takvome mu raspoloenjuoe na pamet misao, da za taj novac kupi staklenu robu svake vrste i da na tome zaradi. Tako on kupi za tih sto dirhema stakleninu, stavi je na jedan veliki pladanj i sjedne na stanovitom mjestu na zemlju, kako bi je prodavao. Kraj toga se nalazio neki zid, na koji se naslonio. Dok je ondje tako sjedio u mislima, on samsebi rekne:

- Gledaj, moja glavnica u ovoj staklenoj robi iznosi sto dirhema. Nju u ja prodati za dvjesta dirhema. Zatim u za dvjesta dirhe-27

Tridcsctidruga noma kupiti staklenu robu, i nju opet prodati za etirista dirhema. Tako u sve daljeprodavati i kupovati, sve dok ne budem imao posve mnogo novaca. Za njega u zatimnakupovati svu moguu robu, takoer dragulje i ruino ulje, i time u stei jomnogca. Zatim u sebi meutim kupiti neku lijepu kuu, i bijele robove i konje sa zlatnimsedlima. I ja u jesti i piti, i neu nijednoga pjevaa i nijednu pjevaicu u gradu pstaviti, nego u ih sve pozivati u svoju palau. Zatim u imati, ako tako ushtjedne Alah, glavnicu od stotisua dirhema! Sve je on to premiljao u svome duhu, dok je pred njim stajao pladanj sa stakle

ninom. I dalje on rekne u sebi: - A kada se moja glavnica popne na stotisua dirhema, tada uodaslati ene, koje obiavaju posredovati u proenju nevjeste, nekami za ene prose keri kraljeva i vezira. Isprosit u si vezirovu ker.Jer pripovijedali su mi da je ona savrene ljepote i divne ljupkosti.Kao nevjestinski u joj poklon10 dati tisuu dinara. Pa ako je njezinotac spreman na to, dobro. Ali ako nije, uzet u si je silom, njemuunato. I kada se ona zatim bude nalazila u mojoj kui, tada ukupiti deset malih ukopljenika, a za sebe jednu takvu haljinu,kakvu nose kraljevi i sultani. I dat u si napraviti zlatno sedlo, koje


15/226

e biti ukraeno skupocjenim draguljima. Zatim u uzjahati na svojega konja, i jahat u praen odsvojih mameluka11, koji e trati ispred mene s obje moje strane iiza mene - kroz grad, dok e me narod pozdravljati i blagoslivljati.Zatim u ui k veziru, koji je otac te djevojke, ispred sebe i iza sebei s moje desne i lijeve strane opkoljen bijelim robovima. Pa kada meugleda, vezir e preda mnom ustati, dat e mi da sjedim na njegovumjestu, i sam e sjesti nie od mene, jer ja trebam postati njegovimzetom. Sada u meutim ja imati kod sebe dva ukopljenika, koji e 10 Posrijedi je jutarnji dar za nevjestu, koji se daje neposredno prije potpi

sivanja branog ugovora. Dvije se treine utvrene svote plaaju odmah, a trease treina mora isplatiti eni u sluaju muevljeve smrti ili u sluaju rastavebraka.11 Mameluk (ili: mamluk) je naziv za bijelog roba.28

Brijaeva pria o svome petom bratunositi kese, i svaka e sadravati tisuu dinara. I od njih u mu _, tisuu dati kao nji dar za njegovu ker, a drugu u mu tk dati dobrovoljno na poklon, kako bi spoznao, da sam ja velikodui dareljiv i uzviena duha i da svjetovno dobro nita ne znaojim oima. I na deset rijei, koje mi bude upuivao, ja u mu samo dvije davati kaoovor.

- Zatim u se vratiti natrag u svoju kuu, pa kada zatim doek meni netko po nevjestinu nalogu, ja u mu dati neki poklon unovcu i bacit u mu preko ramena poasnu haljinu. Ali ako mi ondonese neki dar, ja u mu ga vratiti i odbiti u, da ga od njega primim, kako bi se shvatilo, da ja imam gordu duu i da se mogu zadovoljiti samo sa sebi dolinim mjestom. Zatim u im napomenuti, dame divno ukrase. I kada to uine, zapovijedit u im, da onamo dovedu nevjestu u svadbenoj povorci, a kuu u dati bljetavo iskititi. Ikada zatim doe vrijeme ukraavanja nevjeste, ja u staviti na sebesvoje najraskonije haljine, i sjediti u u odjei od zlatnoga brokata,i neu gledati niti na desno ni na lijevo, u uzvienosti svojega duhai dostojanstvu svojega razuma. Tu, preda mnom, stoji moja supruga u svojim haljinama i

svome nakitu, draesna kao Utap. I ja bacam na nju samo jedanpogled, pun gordosti i uzvienosti, dok mi svi, koji su prisutni, govore: 'O gospodaru, pred tobom stoji tvoja supruga i robinja. Poklonijoj jedan pogled, jer je to zamara, da tako tu stoji!' Zatim oni ljubepreda mnom pod, mnogo puta. Ja meutim podiem oi i bacamjedan jedini pogled na nju i sputam lice k zemlji. I oni je odvode unevjestinsku odaju, a ja ustajem i zamjenjujem svoju haljinu jednomdaleko ljepom odjeom. I kada mi po drugi put dovedu nevjestu,tada seja ne umilostivljujem da joj podarim svoj pogled, sve dok mene zamole mnogo puta. I zatim je pogledam i ponovo sputampogled. I tako to svakiput, sve dok se ukraavanje nevjeste nijezavrilo.'..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila

zapoela po kraljevu doputenju.29

Ali kada je poela


16/226

tridesetitrea no^W?WW?WW?W??WW?W??^

ehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je brijaev peti brat ovako govorio: - I ja spustim glavu, i tako inim svakiput, sve dok seukraavanje nevjeste nije zavrilo. I zatim zapovijedam jednomu odsvojih ukopljenika, neka mi donese kesu s petstotina dinara. I kadaju je on donio, dajem je komorkinjama i zapovijedam im, neka mevode u nevjestinsku odaju. im su me one ostavile s njome nasamo,

ja ne bacam na nju nijedan pogled, niti joj izgovaram ijednu rije,zato da bih pokazao svoj prezir, kako bi se o meni znalo, da imamponosnu duu. I dolazi njezina mati, ljubi mi glavu i ruku, i govori mi: 'Mojgospodaru, pogledaj svoju robinju, koja ezne za tim, da ti se priblii. Zato joj izlijei slomljeno srce!' Ja meutim ne dajem nikakavodgovor. I kada ona to vidi, ljubi mi noge mnogo puta, i kazuje:'Moj gospodaru, gledaj, moja je ki lijepa djevojka, i ona nije upoznala jonijednoga mukarca. I kada ona kod tebe nalazi tunenaklonjenost, njoj se kida srce. Zato postani naklonjenim premanjoj i prozbori joj koju rije!' Zatim ona odlazi i donosi za menepehar vina. Njega uzima njezina ki i prinosi mi ga. Ali kada mi seona pribliila, jaje ostavljam preda mnom stajati, dok se oputeno

31Tridesetitrea- noleima oslanjam o neki zlatom proiveni jastuk, a da nju ni ne pogledam, u uzvienossvojega duha, tako da me ona zaista poinje drati za nekoga velemonog sultana. Zatim mi ona govori: 'Moj gospodaru, za volju Allahovu,nemoj odbijati, da primiovaj pehar iz ruke svoje robinje, jer gledaj,ja sam tvoja slukinja!' Ja joj meutim nita ne progovaram, a oname uporno moli, da ga ipak zaista ispijem. I ona mi ga dri predusnama. Ja joj meutim odgurnem ruku od lica, i udarim je nogomi uinim ovako! Tada on udari nogom, i - staklenina zajedno s pladnjem, koji je leao na jednome uzvienju, padne na zemlju, i sve se, to se na njemu nalazilo, porazbija u paramp

arad. A moj brat krikne:- Sve to dolazi od moje oholosti! Nato se, o gospodaru pravovjernih, on udari po licu, razdere svoje haljine, pone plakati i sam sebe tui. I ljudi su ga, koji su ili na molitvu petkom, pogledali. I njih ga je par pogledalo s naklonou, i imali su suuti prema njemu, ali se dgi nisu za njega brinuli. Sada je moj brat tu sjedio u takvu raspoloenju, jer jeizgubio novac i zaradu. Poto je neko vrijeme bez prestanka plakao, gledaj, kad li doe neka lijepa dama,okruena mnogim slugama. Jahala je na nekoj muli sa zlatnim sedlom, od nje je strujao miris mousa i nalazila se na putu k molitvi petkom. Kada je ugledala sitne komadie stakle-nine i mojega uplakanog brata, u njezinu se srcu probudi suut premanjemu, i ona upita, to mu nedostaje. Tada joj bude reeno: - Ovaj je posjedovao pladanj pun staklenine, prodajom koje se

nadao da e si zaraditi svoje uzdravanje. Alije ona sada razbijena,i tako je on dospio u takvo raspoloenje, u kakvome ga vidi.Ona meutim pozove jednoga od svojih slugu i rekne mu: Daj to, to imakod sebe, tomu jadnom momku! I on dadne mojemu bratu kesu, u kojoj se nalazilo petstotina dinara. im ju jeon osjetio u svojoj ruci, zamalo je umro od preve-32

Brijaeva pria o svome petom bratulike radosti, te je na nju poeo zazivati sve mogue blagoslove. Zatim se vrati u sv


17/226

oj stan kao dobrostojei ovjek. Ali dok je josjedio u mislima, netko pokuca na vra. On ustane i otvori, i ugleda neku staru enu, koju nije poznavao. - Moj sine rekne ona - znaj, blizu je vrijeme molitve, a jajonisam predhodno uzela abdest12. eljela bih dakle, da mi tistavina raspolaganje svoj stan, da mogu izvriti malo pranje13.Moj brat odgovori:- Sluam i pokoravam se! I on ue unutra, i pozove je neka ga slijedi. Tako ona ue, i on donese ibrik s vodom, da se moe prati. On sam sjedne, jouvijek posve izvan sebe od radosti zbog dinara. Zatim ih zauzla u svoj pojas. Kada je s tim bio gotov, i kada je stara dovrila svoje pranje, doe ona do mjesta, na kome je sjedio, izmoli dvije rak'ae14 i

zazove s neba na mojega brata lijep blagoslov. I dok joj je za to zahvaljivao, on posegne rukom za dinarima i dadne joj od njih dva, i u sebi rekne:- Ovo je moja dobrovoljna milostinja.Kada je meutim ugledala zlato, ona uzvikne: - Neka je hvaljen Allah! Zbog ega ti na ljude, koji te vole, gledatako, kao da bi bili prosjaci? Uzmi svoj novac, ja ga ne trebam, i stavi ga natrag u svoj pojas! Ali ako eli, da budesjedinjen s onom, koja ti je dala taj novac, tada te jmogu s njome sjediniti. Jer ona je moja gospodarica.- O majice upita moj brat - Kako ja mogu dospjeti do nje?12 Religiozno pranje, koje je kod muslimana obvezno obaviti prije molitve. 13 U iznimnim je okolnostima doputen i reducirani abdest. Puni naimeabdest obuhvaa pranje lica, ruku do laktova, nogu do gleanja, ispiranje usta inosa, te napokon prelaenje mokrom rukom po vratu, uima i tjemenu.

14 Rak'a je posve odreen slijed formula i pokreta, koji sainjavaju tuliturgijsku molitvu.33

- Tridesetitrea noA ona odgovori: Moj sine, nju je obuzela naklonost prema tebi, ali je ona enajednoga bogatog ovjeka. Uzmi sav svoj novac sa sobom i slijedi me,da te ja odvedem do cilja tvojih elja. Pa ako se ti s njome sjedini,tada e- ukoliko joj se obratisa svima moguim ljubaznostima ilijepim rijeima - od njezinih drai i njezina blaga postii sve, togod zaeli. Moj brat uzme sav taj novac, spremi se na odlazak i uzme slijediti staru, a d

a u to nije mogao vjerovati. Ona je ila naprijed, a moj ju je brat slijedio, svedok nisu doli do nekih velikih ulaznih vrata, gdje je ona pokucala, i na koja jedola neka grka robinja i otvorila im. Stara ue i pozove mojega brata da ue s njoTako on dakle ue u veliku kuu i potom u neku veliku stambenu odaju, koje je pod bio pokriven predivnim sagovima, i koja je bila opremljena zavjesama. On sjedne, i stavi zlato pred sebe i svoj turban na koljena. Ali prije nego tose on u tome snaao, ue unutra stanovita mlada dama, tako lijepa, kakvu jonikadaitko nije ugledao, odjevena u najraskonije haljine. Tada moj brat ustane, a kadaga je ona ugledala, nasmijei mu se, pokae mu svoju radost i glavom mu dadne znak,da sjedne. Zatim zapovijedi, da se zakljuaju vrata, a kada se to dogodilo, ona prie k mojemu bratu i uzme ga za ruku. Ili su zajedno, dok nisu dospjeli do jedne postrance smjetene odaje. Onamo oboje uu, i gledaj, ona je bila opskrbljena svakojakim vrstama zlatom proivenih svilenih sagova. On sjedne, ona sjedne pokraj njega i

uzme se neko vrijeme s njime aliti. Naposljetku ustane i rekne: Nemoj se micati sa svojega sjedita, dok ne budem natrag! I ona iezne. A dok je on tako tu sjedio, gledaj, kad li ue ravno prema njemu ni crni rob divovskog stasa, s isukanim maem u ruci, i povie: Hej ti tu, tko te je ovamo doveo, i to ti ovdje radi?34

- Brijaeva pria o svome petom bratu Kada ga je moj brat ugledao, nije mu mogao dati nikakav odgovor, jer je zbogstraha ostao bez rijei. Tada ga crnac pograbi, svue mu haljine i pone ga bez pres


18/226

nka pljotimice udarati svojim maem, sve dok on, onesvijeen od bolova, nije pao nd. Kada je bijedna crnina pomislila, da je s njime gotovo, moj ga brat zauje kakovie:- Gdje je solilja? Tada ue neka robinja, koja je imala u ruci veliki posluavnik s mnogo soli. I crnac je pone postojano utrljavati u rane mojega brata, koji se ipak nije micao izstraha, da bi rob mogao primijetiti, da je on joiv, i zatim ga potpuno dotui. Djojka solilja ode, a crnac povie: Gdje je podrumarka? Tada k mojemu bratu prie stara, odvue ga za noge u podrum i baci ga na hrpu ubijenih mukaraca. Ondje je on leao na istome mjestu tijekom dva puna dana. Ali je Al

lah sol uinio sredstvom, koje mu je sauvaloivot, jer je zaustavila krvarenje. Kaje moj brat zatim osjetio, da je u stanju, da se opet mie, krenuo je iz podruma,

sa strahom otvorio okance i ispuzao van na slobodno. I Allah ga je zatitio, takoda se u tami kretao naprijed, i da se mogao sve do jutra skloniti u dvorani. O osvitu dana poe ona prokleta stara napolje u potragu za novim lovakim plijenom. On je slijedio njezine tragove, a da ona to nije primjeivala, i stigao je u svoj stan, gdje je povezao svoje rane i poeo se lijeiti, sve dok nije postao zdrav.Kroz to je vrijeme promatrao staru, i gledao ju je u svako doba dana, kako ona sa sobom uzima jednoga mukarca za drugim, i kako ih odvodi u onu kuu, a da o tome nije izgovorio nijednu rije. Zatim, kada je opet postao zdravim i snanim, on uzme komad tkanine i naini od njega vreu, napuni je sitnim komadiima stakla i svee je o svoj pojas. I dadne si sani izgled, tako da ga nitko nije mogao prepoznati. Ocijene si perzijsku odjeu, u

zme ma i35

Tridesetitrea nosakrije ga ispod svojih haljina. Kada je ugledao staru, on joj rekne s perzijskim izgovorom: Stara, imali kakav kantar15, da mogu odvagati devetstotina dinara? Par od njih u dati tebi. Imam jednoga sina - odgovori stara mjenjaa, koji posjeduje sve vrste kantaraDoi sa mnom, prije nego to on napusti svoj duan, i on e ti odvagati tvoje zlato!Moj brat zamoli: Vodi me! Tada ona poe naprijed, moj brat za njom, sve dok nisu doli do onih vrata. Ona p

okuca, i doe sama mlada dama i otvori vrata. Stara joj se pritom osmijehne i rekne: Danas vam donosim masno meso. Dama meutim uzme mojega brata za ruku i odvede ga u istu sobu kao i prije. Onaposjedi neko vrijeme uz njega, zatim ustane i rekne mu: Nemoj se micati, dok ne budem natrag! I ona ode, ali prije nego to se moj brat u tome snaao, ovamo iznenada stane prokleta crnina s isukanim maem i povie: Ustaj nesretnice! On ustane. A kada je rob poao pred njim, on pograbi rukom ma, koji je bio skriven pod njegovim haljinama, i robu odvoji glavu od tijela. I on ga pone vui za nogeu podrum i vikati: Gdje je solilja?

Tada doe robinja s posluavnikom i solju, i kada je ugledala mojega brata s maeu ruci, ona uini zaokret, da pobjegne. On ju je meutim slijedio i odrubio joj je glavu. Zatim glasno povie: Gdje je podrumarka?5 Kantar je osobita vrsta vage sa dvije kuke, izmeu kojih se nalazi jeziacr36

Brijaeva, pria o svome petom bmtuTada doe stara, a on joj dovikne:- Prepoznajeli me opet, ti zlosretna babetino?


19/226

- Ne, moj gospodaru odgovori ona. A on joj rekne:

- Ja sam onaj ovjek s dinarima, u ijoj si kui ti bila, i obavila abdest, i mola, i kojega si ti ovamo namamila.- Boj se Allaha i potedi me! - uzvikne ona. On se meutim nije na nju obazirao, nego joj je poeo zadavati udarce, sve dok jenije rasjekao na etiri komada. Zatim on poe, i pone tragati za mladom damom. Kada ga je ova ugledala, postaneizbezumljenom od straha i pone ga preklin-jati za milost. Tada je on potedi i upita:- to te je nagnalo u zajednicu s tim crncem?

A ona odgovori: - Ja sam bila slukinja kod stanovitoga trgovca, a ova me jestarica esto posjeivala, i ja sam se priklonila k njoj. Jednoga mimeutim dana ona rekne: 'Imamo u naoj kui svadbenu sveanost,tako lijepu, kakvu jonikada nitko nije doivio, i ja bih eljela, da sije ti pogleda.' S rijeima: 'Sluam i pokoravam se!' ja se podignemi stavim na sebe svoje najljepe haljine i svoj nakit. Uzmem takoersa sobom jednu kesu, koja je sadravala sto dinara. Zatim se uputims njome, sve dok me nije uvela u ovu kuu. im sam ula unutra,pograbi me, prije nego to sam se uope snala, ovaj crnac, i moralasam tako provesti ovdje tri godine zahvaljujui podmuklosti teproklete babetine.Moje je brat dalje upita:

- Ima li on u ovoj kui ikakav posjed?A ona odgovori: - On ima veliko bogatstvo. Ako ga ti moeotpremiti, uini to,i pomoli se Allahu za njegov blagoslov!37

Tridcsetitrea noZatim moj brat poe s njome, i ona mu pone otvarati sanduke, u kojima su leale

se s novcem, tako da je on ostao bez rijei od zaprepaenosti. A ona mu rekne: Sada otii, i mene ostavi ovdje, i dovedi ljude, da odavdeotpreme novac! Tako on otie i iznajmi deset nosaa. Ali kada se vratio natrag k vratima, nae irom otvorenima. Tu damu nije ugledao, a nije ugledao ni kese s novcem, nego samo

malo sitnia i tkanina. Tada spozna, da gaje djevojka bila nadmudrila. I tako onuzme taj novac, koji je jobio tu, pootvara skladine prostorije i pouzima ono, toe u njima nalazilo, i nita ne ostavi u kui. I on u radosti provede no. Ali kada jesvanulo jutro, nae on pred vratima dvadeset gradskih straara, koji poloe na njegauku i reknu: Trai te naelnik! Moj ih brat pone preklinjati, da ga puste da ode kui, ali mu oni ne dopuste dase onamo vrati. Zatim im on obea stanovitu svotu novca, ali oni to odbiju, vrsto ga svezu uzetom i odvuku ga odatle. Usput susretnu izvjesnog prijatelja mojega brata. On se uhvati za njegov skut i pone ga preklinjati i moliti ga, da bude uz njega i da mu pomogne, da se izvue iz njihovih ruku. Tada prijatelj stane i zapitaih, o emu se radi, a oni odgovore: Naelnik nam je zapovijedio, da ga dovedemo pred njega, i

tako ga mi sada vodimo. Sada ih takoer pone moliti prijatelj mojega brata, da ga puste na slobodu, i ponudi im petstotina dinara i rekne: Kada doete k naelniku, recite mu, da ga niste mogli nai! Ali oni nisu obraali panju na njegove rijei, nego su uzeli mojega brata, tim u ga vukli, dok je on leao licem prema zemlji, sve dok ga nisu doveli pred naelnika. Kada gaje taj ugledao, on ga upita: Odakle ti imate tkanine i taj novac?Moj brat uzvikne:38


20/226

Brijaeva, pria o svome estom bratu Molim za milost! Tada mu naelnik prui rubac milosti16, i tako mu on ispripovijeda sve, to mu seogodilo od njegova susreta sa starom sve do damina bijega. I on zakljui: to sam uzeo, uzmi od toga toliko mnogo, koliko hoe. Alimi ostavi ono, ime mogu odravati svoj ivot! Ali naelnik uzme tkanine i novac sve zajedno za sebe. A budui da se pobojao, dabi ta pripovijest mogla doi do sultanovih uiju, on pozove k sebi mojega brata i rekne mu:Otputuj iz ovoga grada, inae u te dati objesiti.

Slu

am i pokoravam se!

rekne moj brat i krene na putovanje u neki drugi grad. Na putu ga meutim napadnu razbojnici, svuku ga, i istuku, i odsijeku mu oba uh

a. Kada sam ja zatim douo o njegovu zlu udesu, poao sam za njim, tim to sam uzeo sobom za njega haljine. I ja ga potajno dovedem u ovaj grad, i dadnem mu dnevnicu, da moe jesti i piti.'BRIJAEVA PRIA 0 SVOME ESTOM BRATD. 'to se napokon tie mojega estog brata, o gospodaru pravovjernih, toga, kojemu bile odsjeene obje usne, on je bio dospio u siromatvo. Jednoga dakle dana on izakako bi neto isprosio, ime bi mogao odravati svoj ivot. I usput odjednom ugleda u lijepu kuu sa irokim i visokim trijemom. A na ulazu su sjedili ukopljenici, kojsu putali unutra i odbijali. Tako upita moj brat jednoga od onih, koji su ondje stajali, i taj mu rekne: 16 Ono to se svlai s vlastitoga tijela i prua optuenomu, to predstavlja uv

svojevrsno obeanje milosti.39

Tridesetitrea no Ova palaa pripada jednom odvjetku Barmekida17. Tada on prie k vratarima i zamoli ih za neki dar. Oni meutim reknu: Ui kroz velika kuna vrata, i nae ti gospodar dati, toeli! On dakle ude u predvorje, i neko vrijeme poe dalje, i doe u stambenu zgradu najvee ljepote i sjaja, poploenu mramorom i zastrtu sagovima, a u sredini je bio cvjetni vrt, kojemu slina on jonikada nije vidio. Tada moj brat zastane neko vrijemebez rijei od zaprepatenja i nije znao, kamo da usmjeri svoje korake. Ali on zatimpoe prema gornjem kraju dvorane, i ondje nae nekog ovjeka lijepa lica i brade. Ka

je taj ugledao mojega brata, on ustane, nazove mu dobrodolicu i upita ga, kako je. A on ga izvijesti, da se nalazi u nudi. Poto je ovaj sasluao rijei mojega braon mu izrazi svoju srdanu suut, pograbi svoju haljinu, razdere je i povie: Kako to! Zar sam ja u nekom gradu, u kojemu tebe muiglad? Tako neto ja ne mogu podnositi!I on mu obea svako dobro i rekne:Ti morabezuvjetno sa mnom dijeliti moj stol. Dobri gospodaru - odgovori moj brat - ja ne mogu vie ekati, jer zaista, ja samstrano gladan.Tada on uzvikne:Hej, Deko! Donesi umivaonik i ibrik18! A okrenut k mojemu bratu:Prii, o moj goste, i operi si ruke! 17 Barmekidi su bili na glasu zbog svoje plemenitosti i irokogrudnosti, a o

d njih se u 1001 noi najee spominje Da'far, veliki vezir baghdadskog kalifa HarRaida, pogubljen od samoga kalifa 803. godine.18 Bakreni vr za vodu.

Brijaeva pria, o svome estom bratu I moj brat poe, da si opere ruke, ali ne ugleda niti ibrika ni umivaonika. Alije gospodar kue pravio pokrete, kao da si pere ruke, a zatim povie:- Donesite stol! Ali moj brat ponovo nita ne ugleda. Tada ovaj rekne mojemu bratu:- Molim, uzimaj od ovoga jela, i nemoj se stidjeti!


21/226

I on je pokretao ruke ovamo i onamo, kao da jede, tim to je rekao mojemu bratu: - Zaprepaten sam, da ti tako malo jede. Ti se ne smijesus-tezati od jela, ja ipak znam, kako si gladan.I moj brat pone initi, kao da jede, dok je domain govorio: - Uzmi, i osobito obrati panju na ovaj lijepi kruh i na njegovubjelinu!Ali moj brat jouvijek nije vidio nita. Zatim on u sebi rekne:- Ovaj ovjek voli, da od ljudi pravi budale.I on odgovori: - Dobri gospodaru, ja u itavome svom ivotu nisam vidio nita

ljepe od ovoga bijelog kruha, i nisam takoer ni

ta slae okusio.Onaj rekne:

- Taj je kruh ispeen od jedne od mojih robinja, koju sam jakupio za petstotina dinara.Zatim kuedomain povie: - Hej deko! Donesi kao prvu zdjelu mesnatu patetu, i stavi unju prilino mnogo masti!A mojemu bratu rekne: - O moj goste, jesi li ti vidio neto bolje od ove patete? Takoti mojega ivota, jedi, i ne budi stidljiv.I on ponovo vikne:41

Tridesetitrea no- Hej, deko! Donesi nam paprikaod tovljena pileta. I rekne mojemu bratu:- Hajde, jedi, o moj goste, jer ti si gladan, i to ti je potrebno! Moj brat pone micati eljustima, i inio je, kao da vae, dok je gospodar kue jedno jelo za drugim i njemu ipak nije nita iznosio osim ponuda, neka jede. I naposljetku on vikne:- Hej, deko! Donesi nam pilie nadjevene pistacijom19.A mojemu bratu rekne: - Tako ti tvojega ivota, o moj goste, ja sam ove pilie tovio takoer pistacijamJedi zato neto, to jonikada u svome ivotu nisi jeo!- O moj gospodaru - odgovori moj brat - to je neto dobro. I domain uini rukom pokret, kao da ugurava mojemu bratu zalogaj u usta, i bez prestanka je gladnomu nabrajao jela i opisivao ih, sve dok njegova glad nije post

ala tako estokom, da je najudnije eznuo za kakvim komadom jemena kruha. Onaj mepita:- Jesi li ti vidio to bolje od zaina u ovim jelima? Moj brat rekne:- Nikada, o moj gospodaru!- Jedi koliko ti srce eli, i nemoj biti stidljiv! - rekne onaj. Ali gost odgovori:- Dovoljno sam se najeo. Tada taj ovjek vikne:- Odnesite to, i donesite poslastice! A mojemu bratu rekne: - Jedi od ovoga, to je izvrsno! Jedi od ovih hurmaica. Tako timojega ivota, jedi te tu hurmaice, prije nego to iz njih iscurierbet!19 Pistacija (pista) je trlja.42

Brijaeva pria o svome estom bratu - Nikada ja ne bio lien tebe, dobri gospodaru! - odgovori moj brat, i zapitaga o koliini mousa u hurmaicama. - Tako ih ja dajem uvijek pripravljati - odgovori on. U svaku se hurmaicu stavlja pola miksala mousa i etvrtina miksala ambre. Za vrijeme je svega toga moj brat stalno pokretao glavu i usta i eljusti ovamoi onamo. Onaj jorekne:- Jedi od ovih mandula, i ne budi stidljiv!Ali moj brat odgovori:


22/226

- O moj gospodaru, ja sam stvarno sit, i ne mogu vie pojesti nijedan komad.Na to kuedomain: - O moj goste, ako ti hoejesti i istovremeno si gledati ovelijepe stvari, tada ipak - o Allah! o Allah - nemoj ostati gladan!Ali moj brat odgovori: - O moj gospodaru, tko pojede od svih tih jela, kako bi tajmogao ostati gladan?Nato on promisli, i rekne sebi samomu: - Pripremit u mu neku podvalu, kojom u ga odvratiti odtakva injenja!

Sada domain povie:- Donesite nam vino! I sluge su pokretale rukama u zraku, kao da donose vino. Zatim on prui mojemubratu pehar i rekne:- Uzmi ovaj pehar, pa ako ti se ono svidi, dadni mi to do znanja! - O moj gospodaru - odgovori on - ono je izvrsno. Ali sam ja navikao piti samo dvadeset godina staro vino. - Tada pokucaj na ova vrata rekne domain jer boljega vina ne moepiti!43

TridcsctitreM no S tvojim dobrostivim doputenjem - rekne moj brat, i pokretao je svoju ruku kao da pije.

Za tvoje dobro i zdravlje! uzvikne domain te kue, i uini pokret, kao da p Nato prui mojemu bratu jojedan pehar, a taj ga prinese k ustima i uini, kao dse opio. I on neoekivano pograbi domaina, podigne ruku, tako da mu se mogla vidjeti golota njegovih pazuha, i zadade mu udarac po iji, da je prostorija od njega odjeknula. Zatim ga pogodi drugim udarcem. Ali domain gromko povie: Sto to treba znaiti, ti zemaljski otpade?. Dobri gospodaru, ti si svojemu robu ukazao toliko mnogo dobra, pustio si ga usvoju kuu, i dao si mu jesti od svojih jela. I dao si mu da pije staro vino, svedok on nije postao pijanim i razuzdanim u svom ponaanju prema tebi ali si ti odve plemenit, a da mu ne bi oprostio njegovu budalastost i njegov ispad. Kada je ovaj uo rijei mojega brata, on se grohotom nasmije i rekne: Ja sam se dugo alio s ljudima i prijateljima spremao podvale,ali jonikada nisam susreo nekoga, koji bi imao dovoljno strpljenja

i smisla za alu, da pristane na sve moje hirove, osim tebe. Stoga tisada opratam, i ti sada trebastvarno postati mojim drugom zastolom, i nikada me ne naputati. Nato on zapovijedi, neka se zbilja iznesu te prije toga spomenute vrste jela.I on je jeo s mojim bratom, dok se obojica nisu zasitili. Zatim su preli u odajuza pie i ondje nali djevojke, sline Mjesecima, koje su pjevale svakojake pjesme svirale na svakojakim glazbalima. Ondje ostanu pri piu, sve dok pijanstvo nije steklo nad njima vlast, i dok gospodar kue nije poeo postupati s mojim bratom kao snekim prisnim prijateljem, tako da je on postao poput njegova brata. Onaj ga jevrlo zavolio i poklonio mu je poasnu haljinu. Sljedeeg jutra njih dvojica ponu iznova rasipati i pijanevati, i tako su daljejeli tijekom dvadeset godina.44

Brijaeva pria o svome estom bratu Tada onaj ovjek umre, i sultan prigrabi u svoj posjed svo njegovo bogatstvo ipone iz mojega brata cijediti njegove uteevine, sve dok nije postao prosjakom, kone posjeduje vie nita. Moj brat meutim napusti grad, i pobjegne iz njega nasumce. Na putu ga spopadnuBeduini20, svezu ga, i odvuku ga u svoj logor. A taj, koji ga je zarobio, ga pone muiti i govoriti: Otkupi od mene svoj ivot svojim novcem, inae u te ubiti!Moj brat pone plakati i uzvikivati:


23/226

Tako mi Allaha, ja nemam nita. Ali ja sam tvoj zarobljenik.Uini dakle sa mnom, kako hoe! Beduin ubrzo potegne no, odsijee mojemu bratu usne, i sve nasrtljivije pone zahijevati novac. No taj je meutim Beduin imao lijepu enu. Ona se u odsutnosti svojega supruga zadravala u blizini mojega brata, a htjela gaje sablanjavajui ga - navesti na jeb. Ali se on suzdravao od nje. Jednoga ga dana ona opet pone zablanjavati. Tada sen s njome pone aliti, i pusti je da mu sjedne na njegovo krilo, kad li iznenada utaj Beduin. im je ugledao mojega brata, on na njega povie: Jao tebi, prokleti nitkove, hoeli mi sada jozavoditi mojuenu?

I on izvue no, i odsijee mojemu bratu kurac. Zatim ga natovari na devu, odvedea u planine, i ostavi ga samoga. Ondje su pokraj njega prolazili putnici. Oni ga

prepoznaju, dadnu mu jesti i piti, a meni donesu izvijee o njegovu stanju. Ja odmah poem k njemu, dadnem mu da uzjai, i dovedem ga natrag u grad. Ondje mu izdam toliko mnogo, da od toga mogne ivjeti. Sada sam doao k tebi, o gospodaru pravovjernih, i nisam se htio opet vratiti, prije nego to sam ti sve ispriao. To bi bilo dakako neuljudno, jer ja imam na vratu estero brae, za koju se brinem!' 20 Beduin (arapski: badavi = pustinjski) je u izvornom znaenju te rijei stanovnik pustinje, dakle ovjek bez stalna boravita, a potom i skita. Odatle ta rijeesto i negativnu konotaciju - skitnica.45

Tridesetitrea no

Kada je gospodar pravovjernih uo moju povijest, i sve ono, to sam mu ispriao ovojoj brai, on se tada nasmije i rekne: - Ti govoriistinu, o Sutljive, Ti si zaista ovjek od malo rijei, i kod tebe e moe nai nikakve nametljivosti. Sada se meutim iseli iz ovoga grada, i skrasi se nekome drugome! Zatim me progna, i dadne da me se otpravi pod straom. Zatim se ja otputim u tuinu, i ponem putovati po zemljama, sve dok nisam tlouo o njegovoj smrti, i o stupanju na prijestolje jednoga drugog kalifa. Tada se ja vratim u prijestolnicu, i naem svoju brau mrtvu, i namjerim se na ovoga mladia, kojemu sam uinio najljubaznijesluge. Jer da nije bilo mene, on bi bio ubijen. Ali mi on sada pripisuje neto, touope ne lei u mojoj naravi. Jer to, o vi gospodo, to on o meni govori o nametljivti, su prazne rijei. Da, upravo sam poradi toga mladia proputovao kroz mnoge zemlje, sve dok nisam doao u ovaj kraj i susreo ga kod vas. Zar to nije, vi cijenjena

gospodo, znak mojega asnog postupanja?'A ovo jeZAVRETAK GRBAVCEVE POVIJESTI.Tada rekne kroja kralju od Kine: Kada smo sasluali brijaevu pripovijest i upoznali njegovu brbljavost, i sadae saznali, daje on ovomu mladiu vrlo nakodio, poloimo ruke na njega i zatvorimo a zatim u miru sjednemo, i ponemo jesti i piti, i sveana gozba poprimi lijep tok,sve dok nije odjeknuo poziv na popodnevnu molitvu. Moja me meutim ena primi kiselaizraza lica, i rekne: 'Ti sebi uvijek prireujeradosti i zadovoljstva, a ja sjedim ovdje turobna. Ako me ti sada ne izvede, i ako mi za ostatak dana ne pribavinerazonode, ja u presjei vrpcu izmeu nas, a to znai moju rastavu od tebe.' Stoga je izveo, i mi smo se zabavljali sve do vremena nonog obroka. I na46

Zavretak grbavcevc povijestiputu ka kui sretnemo ovoga grbavca, koji je bio prepun vina i pjevuckao ove stihove:Bistra je asa i bistro je vino.ini se da su jedno drugomu posve nalik.Prvo je to vino, a ne pehar. Zatim je to pehar, a ne vino. I tako ga ja pozovem, da s nama objeduje, i izaem da kupim peene ribe. Zatim sjednemo, da jedemo. I moja ena uzme komad kruha i zalogaj ribe, i gurne mu oboje uusta. On meutim proguta naopako, i umre. Tada ga ja ponesem, i donesem ga na luk


24/226

av nain u kuu ovoga lijenika, toga idova. I lijenik ga na lukav nain ubaci u kpravitelja. A upravitelj ga na lukav nain baci na put toga kranskog prekupca. To moja povijest i povijest onoga to mi se juer dogodilo. Pa zar ona nije udnovatijod grbaveve povijesti?' Kada je kralj od Kine sasluao krojaevu priu, on pone kimati glavom od radostikae svoje zaprepatenje, i rekne: - Pripovijest je o tome mladiu i nametljivome brijau stvarnozabavnija i ljepa od pripovijesti o tome grbavom obmanjivau. Nato on zapovijedi jednomu od svojih komornika, da ode s krojaem i da oslobodibrijaa iz zatvora, i rekne: - elim ga uti kako govori, i to treba biti spasenje za sve vas.

Zatim emo meutim pokopati grbavca..." Tada primijeti Sehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bilazapoela po Kraljevu doputenju.47

/


25/226

Kada je brija sve sasluao, on zakima glavom i rekne: - Tako mi Allaha, to je jedna krajnje neobina stvar! Sada mimeutim otkrijte ovoga grbavca. Tada oni uzmu s njega ponjavu, i ovaj mu sjedne do glave, uzme njegovu glavuu svoje krilo i pogleda mu u lice. I on se pone smijati, sve dok nije pao na lea,i rekne: - Svaka je smrt udo, ali bi smrt ovoga grbavca morala bitizabiljeena slovima od tekueg zlata! Tada su svi prisutni bili zaprepateni zbog brijaevih rijei, a nad njima se takzaudi kralj i rekne:- Stoje to utljive? Ispriaj nam!

Brija meutim uzvikne: 21 Ovdje je - kao i drugdje, gdje su dijelovi izriaja odvojeni zvjezdicama-u izvorniku posrijedi rimovana proza. Sama se pak ovakva ehrezadina primjedba u1001 noi na razne naine esto javlja, bilo da je, kao to je ovdje sluaj, izgovarsama, bilo da je izgovara neki od njezinih junaka.50

Zavretak grbavceve povijesti - O najvei kralju naega vremena, u tome se grbavom obmanjivau jonalazi ivot! Nato on uzme sa svojega opasaa neku vreicu, otvori je, i iz nje izvadi loni ste njome namaze grbavev vrat i njegove vratne ile. Zatim izvadi neka eljezna klij, i gurne ih grbavcu u grlo, i izvue iz njega komad ribe zajedno s ribljom kou. I

ada je taj bio vani, gledaj, on je bio natopljen krvlju. Grbavac meutim kihne, poskoi, pogladi se rukom po licu, i rekne: - Svjedoim, da nema nijednoga Boga22 osim Allaha i da jeMuhammed Allahov prorok. Kralj se i svi prisutni zaprepaste nad time, to su vidjeli, i o emu su se osvjedoili vlastitim oima. I zatim se kralj od Kine pone smijati, sve dok nije pao u nevijest, i isto tako uine svi drugi. Tada rekne sultan: - Tako mi Allaha, zaista, ovo je jedna udesna povijest! Nikadaja nisam doivio nita udnovatije! O vi muslimani, o vi sviplaenici23, jeste li ikada u svome ivotu vidjeli nekog ovjeka, kojije umro, i zatim opet postao ivim? Zaista, da mu Allah nije poslaoovog brijaa, koji gaje uinio ivim, on bi bio mrtav!Oni reknu:

- Tako nam Allaha, ovo je jedno udesno udo. Zatim kralj od Kine zapovijedi, da ta povijest treba biti zabiljeena i pohranjena u kraljevskoj pismohrani. Zatim on pokloni idovu, kraninu i upravitelju skupoene poasne haljine i naredi im da otiu odatle. Oni dakle otiu. Potom se sultan okne ka krojau, dadne mu poasnu haljinu, imenuje ga svojim dvorskim krojaem, i ispoavi mu vrst godinji novac. I on uspostavi mir izmeu njega i grbavca, a ovomu takopokloni skupocjenu poasnu haljinu i vrst godinji prihod, i uini ga svojim drugom 22 Bog je ildh, a od te je rijei ir zajednici sa lanom, el-ilah, jednaenjem istezanjem nastala za jedinoga Boga rije Allah.23 Dakako: plaeni inozemni vojnici, koji nisu muslimani.51

Trideseticetvrta nostolom. Naposljetku takoer brijau iskae svoju milost, tim to mu je poklonio poaljinu i uzdravanje, i to ga je uinio dravnim brijaem i svojim drugom za stolom. poive najljepim i najveselijim ivotom, sve dok im nije doao ruitelj radosti i itelj prijatelja24." "Pa ipak, o sretni Kralju" tako je nastavila ehrezad "ta pripovijest nije udnovatija od one o dvojici vezira i Enisi el-Delis."k Tada joj njezina sestra rekne:"A kakva bi ona zapravo mogla biti?"I ona pone pripovijedati


26/226

PRIPOVIJEST 0 NHR ED-DlNU I ENlSI EL DELlS. "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je neko u asri ivio jedan kralj, kojje volio siromahe i prosjake i koji je bio dobrostiv prema svojim podanicima i od svojega bogatstva poklanjao svima, koji su vjerovali u Muhammeda - Allah ga blagoslovio i pozdravio! Ali je takoer bio onakav, kakvim ga oslikava jedan od pjesnika:Ako podu u juriprotiv kralja guste ete, Tada on na neprijatelje udara britkim ma.Zatim on upisuje na njihove grudi pismo jurine uzavrelosti O danu, kada ga ugleda,kako je jurnuo na jahae. On se zvao kralj Muhammed ibn Sulaiman ez-Zaini, a imao je dva vezira, od koj

ih je jedan bio el-Mu'in ibn Sava, drugi meutim24 Dakako: Asrael, aneo smrti, i u prenosnici smrt.

Pripovijest o Nur ed-Dinu i Enisi d-Delisel-Fadl ibn Chakan. Bio je meutim el-Fadl ibn Chakan najveliko-duniji ovjek od svljudi svojega vremena, * muod ispravnih postupaka u ivotnim promjenjivostima, *tako da su se sva srca bila usuglasila * u ljubavi prema njemu * i da su se ljudi oko njega natiskivali, * da ga pitaju za savjet, * i da su podanici molili zanjegov dug ivot, * jer je on bio odan dobru, * a prognao je zlo i neva-ljaltinu. *Vezir je el-Mu'in ibn Sava nasuprot tomu mrzio ljude i nije volio dobrotu i bioje svojevrstan izloak nevaljalosti. O njemu se kazuje:Otii k plemiu, plemievu sinu! Jer plemii, Sinovi plemia, su oni, koji e opet remie.

A okani se prostaka, sinova prostaka! Jer ti prostaci, Sinovi prostaka, su oni,koji opet raaju prostake. I koliko je god narod vrlo ljubio el-Fadla ibn Chakana, toliko je vrlo mrzioel-Mu'ina ibn Savu. Dogodilo se dakle jednoga dana prema odluci Svemoguega, da je kralj Muhammed ibn Sulaiman ez-Zaini sjedio na prijestolju svojega gospodstva, okruen svojim dostojanstvenicima, i da je dao pozvati svojega vezira el-Fadla ibn Chakana i da muje rekao: elio bih jednu robinju tako lijepu, kakve sada nema nijednedruge, * savrenu u ljupkosti, * ravnomjerne savrenosti, * i izvrsnosti svih dobrih darova. *Tada dvorjani reknu: Takva se jedna djevojka moe imati samo za desettisua

dinara.I kralj pozove svojega rizniara i rekne: Odnesi desettisua dinara u kuu el-Fadla ibn Chakana.53

Tridesetietvrta no Rizniar uini, kako je sultan zapovijedio. I ministar otie odatle, poto mu je nalog, da se svakoga dana upuuje na trg za trgovanje robljem i da prekupcima stavi stvar na srce. Takoer izdade zapovijed, da nijedna djevojka, koje se cijena penje preko tisuu dinara, ne smije biti prodana, prije nego to su nju pokazali veziru. Tako prekupci nisu vie prodavali nijednu robinju, a daje predhodno nisu pokazali ministru. Ali mu se nije dopala nijedna od svih robinja, koje su se nalazile kod njih, sve dok jednoga dana nije neki trgovac doao do kue vezira el-Fadla ibn Ch

akana, kada je ovaj upravo uzjahao konja, kako bi odjahao u palau. I taj trgovacuhvati njegov stremen i rekne:O ti, koji si kraljevsko dostojanstvo doveo do novoga sjaja, Ti si vezir, kojemuse uvijek osmjehuje Sunce sree.Ti si probudio meu ljudima izumrlu plemenitost.Tvoja e revnost biti nagraena, zauvijek posredstvom Allahove moi!1 on nastavi: Visoki gospodaru, to, to je bilo traeno po najvioj zapovijedi, je konano naeno.Vezir zapovijedi:


27/226

- Dovedi mije! Tada trgovac iezne na kratko vrijeme i zatim dovede neku djevojku, * koja je bila plemenita stasa, * i nabreklih grudiju, * njezin je pogled imao tamnu silinu,* obao je bio lik njezinih obraza, * njezino je tijelo bilo tanko, * ali bedrabateka. * Nosila je predivnu haljinu, * a slai je od medene vode bio rub njeziniusana. * Njezin je lik bio ravnomjerniji nego onaj naklonjene grane, a njezin jegovor bio njeniji nego onaj u jutarnjeg Zefira, onako kako je jedan od onih, koji su je opisivali, rekao o njoj:54

Pripovijest o Nur ed-Dinu i Enisi el-Delis

Ona je udo od ljepote. Njezino je lice poput Utapa. I ona je slaa ljudima od gro

onoga soka25.Njoj je dao Gospodar prijestolja dostojanstvo i visok poloaj, Draest i pametnu narav, tijelo tako vitko kao neko koplje.Na nebu njezina lica stoji sedam zvijezdaKao straari za obraze koji odande uhode u daljinu.Ako bi neki ovjek nastojao da si uvreba jedan pogled: Njega bi dinnovi njezina okaspalili jednom zvijezdom26. Kada ju je vezir ugledao, ona mu se iznimno dopadne, i on se okrene k trgovcui upita:- Koliko je visoka cijena ove robinje?Taj odgovori: - Njezina trina vrijednost iznosi desettisua dinara. Ali se

njezin vlasnik zaklinje, da desettisua dinara ne pokrivaju ak nitrokove za one pilie, koje je ona pojela, za ono vino, koje je popila, za one poasne haljine, koje su bile poklonjene njezinim uiteljima. Jer ona je izuila umjetnost lijepog pisma, gramatiku, nauk orijeima, izlaganje Kur'ana, temeljne postavke pravne znanosti iteologije, nauka o lijeenju i raunanja vremena, i ona se razumijeu sviranje na glazbenim instrumentima. 25 - ini se da je cijela ova pjesma loe komponirana i da nam je loepredana napominje Littmann. Ovoj meutim Littmannovoj primjedbi trebadodati i to, da se od takva djela, kao to je 1001 no ve i poradi samoga njegova obima ne moe zahtjevati ujednaenost umjetnike kvalitete.26 Vidi predhodnu biljeku.55

Tridesetietvrta noTada vezir rekne:- Dovedi ovamo njezina gospodara! Trgovac ga istoga asa dovede, i gledaj, to je bio neki Perzijanac, * od kojegaje ostalo josamo malo, * kojega je vrijeme istroilo, i sauvalo joza poneku go. * Onako kako kazuje pjesnik:Vrijeme zastrauje, o kakve li jeze! Vrijeme ima snagu i ostaje postojano.Jednom sam mogao hodati i nisam bio bolestan. Danas sam bolestan i ne mogu hodati.Vezir ga dakle upita: - Jesi li zadovoljan, da ovu robinju prodasultanu Mu-hammedu ibn Sulaimanu ez-Zainiji za desettisua dinara?

Tada Perzijanac odgovori: - Tako mi Allaha, ako bih je ja kralju ponudio zabadava, to bibila samo moja obveza. Vezir smjesta zapovijedi, da se donese novac. I on bude dopremljen i odvaganpred Perzijancem. Tada trgovac robljem prie k veziru i rekne mu:- S doputenjem naega gospodara, vezira, ja imam neto rei. Tada vezir uzvikne:- Ovamo s time, to hoerei! - Ja drim - nastavi trgovac - da ti ne bi trebao ovu robinjujodanas dovoditi ka kralju, jer ona dolazi upravo s puta. Nakodila joj je promjena zraka, a putovanje ju je iznurilo. Nego je ti zadri


28/226

tijekom deset dana na miru u svojoj palai, da se ona oporavi i opet56

Pripovijest o Niir ed-Dinu i Enisi el-Dzelisbude onakvom, kakva je bila. Zatim je pak poalji u hammam27 i odjeni je u najljepehaljine i odvedi je k sultanu. To e ti donijeti vie sree! Vezir promisli o trgovevim rijeima i nae, da bi tako bilo ispravno. Tako je ondvede u svoju palau, odredi joj njezinu vlastitu sobu i naredi da joj se svakogadana daje ono, to bi joj bilo potrebno u jelu i piu i drugim stvarima. Tako ona ondje ostane neko vrijeme. Imao je meutim vezir e-Fadl ibn Chakan sina, * koji je bio poput Utapa, * kada

izlazi u punoi svojega svjetla. * Imao je svijetlo zraee lice, * obraz ruiasta * na njemu mademalen poput zrnceta ambre, * kroz malje prosijavajui se i fin, *

onako kako je o njemu pjevao pjesnik * u stanovitoj pjesmi visoke zvunosti *:Neki Mjesec ushiuje on svojim oima, kada gleda. Neku granu oarava on svojim skada se sagiba.Poput ebanovine su njegovi uvojci, njegova je boja poput svijetloga zlata.Njegovo je tijelo nalik nekoj trsci: svaka mu je ljepota prijatna.O ti, ije je srce tako tvrdo i ije je tijelo tako njeno, Zato se nije dogodilo, u svojstva obrnuta?Jer kad bi se njenost tijela nalazila u tvome srcu,Ti prema zaljubljeniku ne bi vie pokazivao nikakvu tvrdou niti okrutnost.Istonjaka kupelj.

Trideseticetvrta noA ti, koji me korizbog ljubavi ispriaj me! Jer bijeda je svladala onoga, koji to pati kao ja.Krivica pogaa samo moje oi i moje zaljubljeno srce: Zato prestani s predbacivanjima i prepusti me mojoj boli.i Mladi dakle nije znao, kako to stoji s ovom robinjom. Njegov ju je meutim otacopomenuo i rekao joj: - Znaj, moja keri, ja sam te kupio kao druicu u krevetu za kralja Muhammeda ibn Sulaimana ez-Zainiju. A ja imam jednoga sina, koji nijednu djevicu u ovoj gradskoj etvrti ne ostavlja nepoje-banom. Budi dakle na oprezu pred njim i nemoj mu dopustiti da ugleda tvoje lice, pa ak niti da uje samo tvoj glas!- Sluam i pokoravam se! - odgovorila je djevojka.

I on je ostavi i ode odatle. Jednoga se meutim dana dogodi po odluci udesa, dase djevojka uputila u hammam, koji se nalazio u kui28, gdje ju je okupalo par robinja. Zatim se ona odjene u raskone haljine, tako da su njezina ljepota i ljupkost jodivnije dolazile do izraaja, i ue ka gospodarici, ministrovoj suprugi, i poubi joj ruku. A ova joj rekne: - Uzmogla ti kupelj uiniti dobro, o Enis el-Delis! Zar nije lijep nahammam? - O moja gospodarice - odgovori ona - meni ondje nije nita nedostajalo osim tvoje prisutnosti.Tada gospodarica rekne robinjama:- Na noge, hajde da odemo u hammam! One odgovore:- Sluamo i pokoravamo se!Takav hammam odgovara naoj kupaonici.58

Pripovijest o Nur ed-Dinu i Enisi el-DelisI sve s njome ustanu. Bila je dakle naloila dvjema malim robinjama, da straare

na vratima sobe, u kojoj se nalazila Enis el--Delis, i rekla im:- Ne putajte nikoga k djevojci! I one je uvjere u svoju pokornost. Ali jedva da se Enis el-Delis smirila u svojoj sobi, kad li tuda proe vezirov sin, ije je ime glasilo Nur ed-Din 'Ali, i upita o svojoj materi i familiji29, a te dvije robinje odgovore:- One su u hammamu. Djevojka je meutim, Enis el-Delis, ula iznutra glas Nur ed--Dina 'Alije, i ona


29/226

ekne sebi samoj: - Ja bih ipak eljela saznati, to je zapravo posrijedi s tim mladiem, o kome mje rekao vezir, da on ne ostavlja u ovoj gradskoj etvrti nijednu djevicu nepojebanom. Tako mi Allaha, imam veliku elju, da ga vidim! - Zatim ona skoi na noge, dok je odisala svjeinom kupelji, prie k vratima i pleda Nur ed-Din a 'Aliju, i ugleda mladia, nalik mjesecu u njegovoj punini, i tajprizor probudi u njoj tisuu uzdaha. Ali takoer mladi baci na nju jedan pogled, i gleda je, i taj jedan pogled probudi takoer u njemu tisuu uzdaha. I oboje budu upleteni u mreu ljubavi jednoga prema drugomu. Tada se on uputi prema dvjema malim robinjama i povie na njih, tako da su one pred njim pobjegle i ostale stajati na razdaljini, kako bi gledale i vidjele, to e on poduzeti. I gledaj, on prie k vratim

odaje, otvori ih, ue unutra k robinji i upita je:- Jesi li ti ta, koju je moj otac kupio za mene?Ona odgovori:-Da! Tada joj mladi, koji se nalazio u stanju pijanstva, pristupi, i uzme njezine noge, i stavi ih sebi oko pasa, i ona obavije svoje ruke 29 Za razliku od nae rijei porodica, rije familija ovdje podrazumijeva takosluinad i robove, to jest: sve pripadnike jednog domainstva.59

Tridesetietvrta nooko njegova vrata, i primi ga uz poljupce, i uz uzdahe i ljubavnu igru. I on jesisao na njezinu jeziku i ona na njegovu, i on joj naposljetku ugrabi djevianstvo

. Kada su meutim dvije male slukinje vidjele, da je njihov mladi gospodar uao k binji Enisi el Delis, one ponu kriati i dozivati. Mladi ju je meutim ve bio posada urno otri odatle, i potrudi se da umakne iz straha od posljedica svojega inKada je vezirova supruga ula kako robinje krie, ona skoi i trkom doe iz kupeljik joj se znoj slijevao preko lica, i povie:- Sto treba znaiti ta vika u kui? I kada je dola do dvije male robinje, koje je bila posjela pred vrata odaje, ona upita:- Hej vi, to je to?Te dvije odgovore: - Gledaj, nagospodar Nur ed-Din 'Ali je priao k nama,istukao nas je, i mi smo pred njim pobjegle. On je meutim priao

k Enisi el-Delis i zagrlio ju je, a mi ne znamo to je on jodaljeuinio. Ali, kada smo mi poele vikati, on je pobjegao.Potom dama ode k Enisi el-Delis i rekne joj:- to se dogodilo? - O moja gospodarice - odgovori ona - dok sam ja ovdje sjedila, gledaj, kadli ue neki lijep mladi i upita me: 'Jesi li ti ta, koju je moj otac kupio za mene?' I ja odgovorim: 'Da!' Jer tako mi Allaha, o moja gospodarice, ja sam povjerovala, da su njegove rijei istinite. I on je smjesta priao k meni i zagrlio me je.

- Je li ti se inae pribliio josa ime drugim?- upita dama. I ona odgovori:- Jest. Ukrao mi je tri poljupca. - On te nije mogao tako napustiti, a da te nije obeastio! -uzvikne vezirova supruga.

60

Pripovijest o Nur ed-Dinu i Enisi el-DisI ona pone plakati i udarati se po licu, a to su s njome inile sve robinje. Jer

one su se bojale, da e Nur ed-Dina njegov otac ubiti. Dok su one tako plakale, stigne vezir i upita, to je posrijedi. Tada mu rekne njegova supruga:- Zakuni mi se, da euvaiti ono, to god ti uope kaem!On rekne:- Hou. Tada mu ona ispripovijeda, to je uinio njegov sin, i on dospije u veliku brigu,


30/226

razdere si haljinu, pone se udarati po licu i upati si bradu. Njegova mu meutim pruga rekne: - Nemoj se ubijati, ja u ti dati njezinu cijenu, desettisuadinara, od vlastitoga novca!Tada on podigne glavu prema njoj i povie: - Jao tebi! Ne trebam ja njezinu kupovnu cijenu. Ali se bojim, da e propasti moj ivot i moj novac.- O moj gospodaru, kako bi to onda trebalo biti? - Zar ti ne zna, da na nas vreba onaj neprijatelj, koji se zove el-Mu'in ibn Sava? On e, im douje o toj stvari, otii k sultanu..."61

Tada primijetiehrezad, da je svanulo jutro, i ona prekine priu, koju je bila zapoela po Kraljevu odobrenju.

Ali kada je poela

ehrezad nastavi ovako: "Pripovijedali su mi, o sretni Kralju, da je vezir rekao svojoj suprugi: Zar ti ne zna, da na nas vreba onaj neprijatelj, koji se zoveel-Mu'in ibn Sava. On e, im douje o toj stvari, otii k sultanu irei mu: 'Tvoj ti je vezir, o kome ti vjeruje, da te on ljubi, uzeo

desettisua dinara i kupio stanovitu robinju, kojoj sline nikadanitko nije vidio. Ali, budui da mu se ona svidjela, on je rekao svojemu sinu: 'Uzmi je! Ti si nje vie vrijedan

Documents

02.Hiljadu i Jedna Noc