03_Predavanje_MIMV_2014_2015

19.3.2015.

1

112014/20152014/2015

Mainski fakultet TuzlaMainski fakultet Tuzla Motori i motorna vozilaMotori i motorna vozila

3 predavanje3 predavanje

MOTORI I MOTORNA VOZILAMOTORI I MOTORNA VOZILATree predavanjeTree predavanje

222014/20152014/2015

Mainski fakultet TuzlaMainski fakultet Tuzla

KINEMATIKA I SILE U KLIPNOM MEHANIZMUKINEMATIKA I SILE U KLIPNOM MEHANIZMU

Klipni mehanizam je mehanizam koji ne pretvara samo pravolinijsko,oscilirajue kretanje u kruno, nego termodinamikim procesima dobivasnagu, rad, iskoristivost.Meutim uz prednosti postoje i nedostaci sa kojima se mehanizam morasuoiti, a neka od njih su:

Ogranienje brzine i snage zbog sila inercije

Neravnomjerna sila transmisije koja zahtjeva posebne mjere u pogleduoblika vie cilindara, redoslijeda paljenja, uravnoteenja sila inercije izamajca

Amplitude rotirajuih i oscilirajuih sila predstavljaju izrazito naprezanje ukoljenastom vratilu i pogonskom sistemu

Problemi geometrije uslijed sila i vrnih naprezanja

Podmazivanje

Motori i motorna vozilaMotori i motorna vozila


332014/20152014/2015


Glavni dijelovi motoraGlavni dijelovi motora


33 predavanjepredavanje

opruga ventila

ispuni ventil

glava cilindra

rashladna voda

klip

kuite koljenastog vratila

svjeica

bregasto vratilo

brijeg

ulazni ventil

ulaz smjee

komora sagorijevanja

blok cilindra

klipnjaa

koljenasto vratilo

Klipna grupaKlipna grupa

442014/20152014/2015


Klipna grupaKlipna grupa


33 predavanjepredavanje

Koljenasto vratilo sa sklopom klipa i klipnjae automobilskog V8 motora

PogonskiPogonski sistemsistem koljenastogkoljenastog vratilavratila kod automobilskih motora obuhvata klipklipsasa klipnimklipnim prstenimaprstenima, osovinicuosovinicu klipaklipa, klipnjauklipnjau, koljenastokoljenasto vratilovratilo sasaprotutegovimaprotutegovima i leajimaleajima.

oscilirajue kretanje klipa

oscilirajue kretanje klipnjae

kruno kretanje

19.3.2015.

2

552014/20152014/2015


Geometrijske veliine klipnog mehanizmaGeometrijske veliine klipnog mehanizma



s = 2r hod klipa

r radius koljena

D prenik cilindra

Radni volumen:

Kompresijski volumen: VcMaksimalni volumen: Vmax = Vs + Vc

Trenutni volumen cilindra:

s4

DV

2

s

x4

DVV

2

c

GMT (gornja mrtva taka)

DMT (donja mrtva taka)

D

Vc

VmaxVS s=2r

2r

r

l

662014/20152014/2015


Geometrijske veliine koljenastog mehanizmaGeometrijske veliine koljenastog mehanizma



Geometrijski stepen kompresije:

Stepeni kompresije:

Ottovi motori:

2T motori = 6.5 ... 104T motori s 2 ventila = 8 ... 10

4T motori s 4 ventila = 9 ... 114T motori s dir. ubrizgavanjem = 11 ... 14

Dizelski motori,

2T, sporokretni = 12 ... 144T, DI, brzo- i srednjekretni = 15 ... 184T, IDI, brzokretni = 20 ... 25

Omjer s/d s/d = 1 kvadratni motor

s/d < 1 podkvadratni motor

s/d > 1 nadkvadratni motor

c

sc

V

VV

V

V

min

max

772014/20152014/2015





Brzina obrtanja: n

Vrijeme jednog okretaja:

Srednja brzina klipa

cs = 6 ..... 25 m/s (veinom 8 ... 10 m/s)

Ugaona brzina:

Vrijeme za prijelaz ugla :

Brzina na koljenu:

Ubrzanje na koljenu:

nT

1

nsT

scs 2

2

ntd

d

2

n

to

360

rv

r

vra

22

882014/20152014/2015



Poloaj mehanizma za GMT Poloaj mehanizma za DMT Ukupni hod klipa

HOD KLIPAHOD KLIPA (opti (opti sluaj)sluaj)

Dinamika koljenastog mehanizmaDinamika koljenastog mehanizma

19.3.2015.

3

992014/20152014/2015



lr

eGMT

arcsin

lr

eDMT

arcsin


10102014/20152014/2015




11112014/20152014/2015



HOD KLIPAHOD KLIPA (za e = 0)(za e = 0)

xA

= l/r


12122014/20152014/2015



Tana jednaina

Priblina jednadba:

Priblina jednaina


19.3.2015.

4

13132014/20152014/2015



Hod klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)


14142014/20152014/2015





Brzinu klipa dobivamo derivacijom hoda klipa po vremenu:

BRZINA KLIPABRZINA KLIPA

Priblina Priblina jednainajednaina

Tana jednainaTana jednaina

Derivacija ugla po vremenu predstavlja ugaonu brzinu:

15152014/20152014/2015



Brzina klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)


16162014/20152014/2015




Norton 500 Manx Norton 500 Manx (1961.) sa srednjom brzinom klipa od 22 m/s i Ferrari F1 Ferrari F1 (2009.) sa samo malo veom srednjom brzinom klipa od 26 m/s

19.3.2015.

5

17172014/20152014/2015





Ubrzanje klipa dobivamo kao prvu derivaciju brzine klipa po vremenu:

UBRZANJE KLIPAUBRZANJE KLIPA

Priblina Priblina jednainajednaina

Tana jednainaTana jednaina

Primjenom gornje jednaine na brzinu klipa dobivamo:

18182014/20152014/2015





Ubrzanje klipa u zavisnosti o odnosu poluga (e = 0)

19192014/20152014/2015





Najvea relativna greka kod primjene priblinih jednaina kinematike koljenastog mehanizma

20202014/20152014/2015


Sile u koljenastom mehanizmuSile u koljenastom mehanizmu



r

lCentrifugalna Centrifugalna

silasila

Inercijska Inercijska translacijska silatranslacijska sila

Sila Sila pritiska pritiska plinovaplinova

A

B

O

Sila pritiska plinova (crvena), u smjeru du osi cilindra,

Inercijska translacijska sila (zelena), u smjeru osi cilindra,

Centrifugalna sila (ljubiasta), uvijek u smjeru koljena.

U taki A grupisane su mase koje izvode translacijsko oscilatorno kretanje

U taki B grupisane su mase koje se kreu po krunici radijusa r.

19.3.2015.

6

21212014/20152014/2015


Sila pritiska plinovaSila pritiska plinova




02

4pp

DFpl

r

l

A

BO

p0

p1()

D

p2() d

02

2

22

1

2

444p

dp

dDp

DFpl

Jednoradna maina

Dvoradna maina

r

l

A

BO

p0

p()

D

Fpl

22222014/20152014/2015


Inercijska translacijska silaInercijska translacijska sila




Inercijska translacijska sila

amF AAin

,

2coscos2, rmF AAin

redaIISila

A

redaISila

AAin rmrmF 2coscos22

,

r

l

Fin,A

BO

A

Otvoreno pitanje je ta sve ini masu take A?

23232014/20152014/2015


Inercijska translacijska silaInercijska translacijska sila




A

Masu dijelova koncentrisanu u taki A kod klipnog mehanizma ine:

Masa klipa (komplet s klipnim prstenima i osovinicom), Reducirana masa klipnjae (ojnice) u taki A

Mase dijelova koji izvode istu translaciju (klip s klipnim prstenima i osovinicom, stap, stapajica, krina glava) odreujemo vaganjem dijelova.

24242014/20152014/2015


Centrifugalna silaCentrifugalna sila




Centrifugalna sila uvijek djeluje u smjeru koljena u ravni Centrifugalna sila uvijek djeluje u smjeru koljena u ravni kretanja koljenastoga mehanizma. kretanja koljenastoga mehanizma.

Za konstantnu brzinu obrtanja, njena veliina je konstantna. Za konstantnu brzinu obrtanja, njena veliina je konstantna. Ona se tada ne mijenja po veliini ve samo po smjeru u Ona se tada ne mijenja po veliini ve samo po smjeru u kojemu djeluje.kojemu djeluje.

Njena se veliina mijenja proporcionalno kvadratu brzine Njena se veliina mijenja proporcionalno kvadratu brzine obrtanja.obrtanja.

r

l

A

B

O

FR

2rmF BR

19.3.2015.

7

25252014/20152014/2015


Sile u taki A Sile u taki A




U taki A djeluje U taki A djeluje sila pritiska plinovasila pritiska plinova i i inercijska sila inercijska sila translacijskih masatranslacijskih masa::

r

l

Inercijska translacijska sila

Sila pritiska plinova

A

BO

2coscos4

20

2

rmppD

F AA

Fin,A

Fpl

AinplA FFF ,

26262014/20152014/2015


Sile u taki A Sile u taki A



Sile u koljenastom mehanizmuSile u koljenastom mehanizmuUkupna sila FA koja djeluje u taki A rastavlja se na silu Foj koja se prenosi du klipnjae (ojnice) i silu FN kojom se klip (ili krina glava) oslanja na kliznu povrinu. Pritom se sila trenja zanemaruje.

Klipnjaa je od neutralnog poloaja (poloaj mehanizma u GMT) otklonjena za kut .

rB

O

l

A

FA

FN

Foj

A

FA

FN

Foj

Sila Sila kojom se klip oslanja na kliznu stazu je:kojom se klip oslanja na kliznu stazu je:

cos

FF Aoj

tan FF AN

Sila koja se prenosi du ojnice je:Sila koja se prenosi du ojnice je:

27272014/20152014/2015


Sile u taki B Sile u taki B




Sile koje djeluju u taki BB su sljedee:

Centrifugalna sila Centrifugalna sila FFR,ojR,oj koja djeluje na koja djeluje na reduciranoj masi ojnice u taki reduciranoj masi ojnice u taki BB i koja i koja ima smjer koljenaima smjer koljena

Sila Sila FFoj oj koja se od take A prenosi du ojnice:koja se od take A prenosi du ojnice:

r

l

A

B

O

Foj

FR,oj

+

2,, rmF BojojR

cosA

oj

FF

28282014/20152014/2015


Sile u taki B Sile u taki B




FB rezultanta sila u taki B (suma sila Foj i FR,oj)

FB,T tangencijalna komponenta sile FB,

FB,R radijalna komponenta sile FB

- ugao otklona sile FB od osi ojnice

FB,T

FB

r

B

O

Foj

FR,oj

+

FB,R

cos

sinsin,

AojTB FFF

cos

coscos 2,,,

ABojojojRRB FrmFFF

Moment na koljenastom vratilu:

TBKV FrM ,1,

2,

2. TBRBB FFF

19.3.2015.

8

29292014/20152014/2015


Sile u taki O Sile u taki O




Sile koje djeluju u taki O su sljedee:

Sila FB koja se od take B prenosi du na temeljni leaj,

Centrifugalna sila FR,ko koja djeluje na masi koljena reduciranoj u taki B i koja ima smjer koljena.

Rezultantna sila u taki O:

r

l

A

B

O

FB

FR,ko

r

l

A

B

O

FB

FR,ko

FO

2,, rmF BkokoR

2,

2. TBRBB FFF koRBO FFF ,

2,,2, RBkoRTBO FFFF

RBkoR

TB

FF

F

,,

,arctan

30302014/20152014/2015


Rastavljanje sile FRastavljanje sile FOO na glavne rukavce na glavne rukavce




FO,1FO,1,a

FO,1,b

a2a1

A,1

B,1

O,1

Susjedni cilindar

Koljeno se vrti oko uzdune osi koljenastogavratila i oslonjeno je na svoje susjedneglavne rukavce.

Sila FO se rastavlja na komponente kojedjeluju na glavnim rukavcima.

Na istome rukavcu e kod motora s viecilindara djelovati komponente sile FO od obasusjedna cilindra.

21

21,,1,

aa

aFF OaO

21

11,,1,

aa

aFF ObO

FO,2,b

FO,2,a

FO,2

O,2

Koljeno

Glavni rukavac

Rezultantna sila na glavnom

rukavcu

B,2

31312014/20152014/2015



Sile pritiska plinova djeluju na klip i na glavucilindra.

Sila s klipa se prenosi na temeljni leaj, auravnoteuje je sila koja se s cilindarske glaveprenosi kroz kuite motora na nosae leaja.

Na kuitu se samo javlja reakcija na pogonskimoment.

Inercijske sile djeluju samo na dijelove u kretanju.

Njima se ne suprotstavlja nikakva sila u kuitu motora.

Zbog toga ove sile nazivamo neuravnoteenima(ili slobodnim silama)

Uravnoteavanje sila inercijeUravnoteavanje sila inercije

32322014/20152014/2015





Sile u klipnom mehanizmu izazvane su pritiskom plinova na klip te tromou,odnosno inercijom oscilirajuih i rotirajuih masa.Neravnomjerna sila plinova u cilindru ima za posljedicu neravnomjernimoment motora.

Svojim djelovanjem sile plinova okreu motor, ali zajedno s inercijskim silamaoptereuju dijelove motora i stvaraju reakcije u osloncima.

19.3.2015.

9

33332014/20152014/2015





SilaSila plinovaplinova FFplpl uravnoteena je unutar cilindra, pritisak plinova djelujejednako na sve strane, a reakcije koje pritom stvara na stijenkamacilindra uravnoteene su u kuitu motora.

MomentMoment uslijed sile plinova uravnoteenuravnoteen jeje otporimaotporima uu motorumotoru ivanjskim optereenjemoptereenjem nana koljenastomkoljenastom vratiluvratilu.

NejednolikostNejednolikost silesile plinovaplinova ima za posljedicu nejednolikost zakretnogmomenta koji pojaavapojaava vibracijevibracije uu osloncimaosloncima i uzrokom je torzijskihvibracija i uslijed toga zamornihzamornih lomovalomova koljenastogkoljenastog vratilavratila.

SilaSila inercijeinercije FFinin oscilirajuih masa ostajeostaje neuravnoteenaneuravnoteena te izazivaizazivavibracijevibracije koje motor kao cjelina prenosi na oslonce.

34342014/20152014/2015





UravnoteavanjemUravnoteavanjem inercijske sile ne nestaju nego se samo ponitavaponitavanjihovo djelovanjedjelovanje premaprema vanvan, tj.motor se u osloncima manje trese.

SileSile inercijeinercije mogu se uravnoteiti dodavanjemdodavanjem protusilaprotusila i to:

Protutegovima na koljenastom vratilu

centrifugalne sile

50% sila inercija 1.reda

Parom osovina s tegovima

sile inercije 2.reda

35352014/20152014/2015




3 predavanje3 predavanje 36362014/20152014/2015


Vibracije usljed silaVibracije usljed sila



Razlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracijaRazlog zato moramo smanjiti amplitudu vibracija

11 xkgmF d

Neutralni poloaj daskeRavnoteni poloaj daskeGranica otklona

Granica otklona1212

22

FFxx

xkF d

UkolikoUkoliko amplitudaamplituda otklonaotklona postanepostaneprevelika,prevelika, poveatipoveati ee sese silasila optereenjaoptereenjaii moemoe doidoi dodo lomaloma dijelovadijelova

19.3.2015.

10

37372014/20152014/2015






irenje torzijske pukotine koja zapoinje u korijenu utora klina

Torzijski lom vratila elektromotora

38382014/20152014/2015






Torzijski lom vratila elektromotora

Mje

sto

po

etk

a p

uko

tin

e

39392014/20152014/2015






40402014/20152014/2015


IDEALNI I STVARNI PROCESI U MOTORIMA SUSIDEALNI I STVARNI PROCESI U MOTORIMA SUS

Idealnom procesu ne treba teiti !

IdealnimIdealnim ga nazivamo zbog toga to je idealiziranidealiziran da bi olakalimatematiki postupak za njegovu obradu.

Osnovne aproksimacije koje uvodimo su:

Proces motora je zatvoren termodinamiki sistem zatvoren termodinamiki sistem (nema promjene mase)

Sagorijevanje i izmjena radnoga medija zamjenjuju se dovodom dovodom toplote toplote izvana i odvodom toplote odvodom toplote iz procesa.

Procesi kompresije i ekspanzije odvijaju se adijabatskiadijabatski.

Kako se ne mijenja hemijski sastav, eksponenteksponent adijabateadijabate jeje jednakjednakza procese kompresije i ekspanzije.



19.3.2015.

11

41412014/20152014/2015


IDEALNI PROCESIDEALNI PROCES



Ottov proces Sabatheov proces

Seiligerov proces

Trinklerov proces

Dieselov proces

Dovod toplote pri V = const Dovod toplote pri V = const i p = const Dovod toplote pri p = const

V V V

p p p

Qdov xQdov

(1-x)Qdov Qdov

Qodv Qodv Qodv

x = 1 x = 0

42422014/20152014/2015


Sabatheov procesSabatheov proces



Sabatheov proces udruuje u sebi karakteristike i Ottovog procesa i Dieselovog procesa. On je od sva tri procesa najblii stvarnom procesu u motoru.

V

p

xQdov

(1-x)Qdov

W

1

4

2

3 3 T

s

Qodv

W

3

4

1

2

3

(1-x)Qdov

xQdov

43432014/20152014/2015





V

p

xQdov

(1-x)Qdov

Qodv

W

1

4

2

3 3

Poetno stanje (taka 1)

Poetno stanje odreeno je pritiskom p1, volumenom V1 i temperaturom T1. Masa radnog medija odreena je jednainom stanja plina:

1

1

11

1

1 TR

Vp

TR

Vpm s

Dovedena toplina u proces odreena je masom gorive smjese m i ogrjevnom moi Hs:

ssdov HTR

VpHmQ

1

1

11

Ako pretpostavimo da je od ukupno dovedene koliine topline Qdov samo dio x doveden pri V = const tada moemo opisati:

Ottov proces s x = 1 i

Dieselov proces s x = 0

44442014/20152014/2015





V

p

xQdov

(1-x)Qdov

Qodv

W

1

4

2

3 3

Kompresija (proces od take 1 do take 2)

Tokom kompresije imamo adijabatsku promjenu stanja:

constpV

2211 VpVp

2

1

1

2

V

V

p

p

1

1

2

1

1

2

2

1

11

22

1

2

V

V

V

V

V

V

Vp

Vp

T

T

constmRT

Vp

1

2

VV

19.3.2015.

12

45452014/20152014/2015





V

p

xQdov

(1-x)Qdov

Qodv

W

1

4

2

3 3

Sagorijevanje (proces od take 2 do take 3)

Sagorijevanje ima dva dijela, pri konstantnom volumenu i pri konstantnom pritisku:

2

3

2

3

T

T

p

p

constmRT

Vp

3

'3

3

3

T

T

V

V

23 VV

Stepen poveanja pritiska

Stepen poveanja volumena

46462014/20152014/2015





V

p

xQdov

(1-x)Qdov

Qodv

W

1

4

2

3 3

Ekspanzija (proces od take 3 do take 4)

Tokom ekspanzije imamo adijabatsku promjenu stanja:

constpV

44'3'3 VpVp

'3

1

2

2

'3'3

4

'3'34 p

V

V

V

Vp

V

Vpp

1

2

2

'3

1

4

p

p

p

p

p

p

constmRT

Vp

1

4

1

4

p

p

T

T

14 VV

47472014/20152014/2015





V

p

xQdov

(1-x)Qdov

Qodv

W

1

4

2

3 3

Stepen djelovanja procesa

Stepen djelovanja termodinamikog procesa jednak je omjeru dobivenoga rada i dovedene topline:

dov

odv

dov

odvdov

dov

TQ

Q

Q

QQ

Q

W

1

2

3

3

'3

2

3

1

4

2

1

3'323

14

11

1

11

T

T

T

T

T

T

T

T

T

T

TTcmTTcm

TTcm

pv

vT

1

1

2 T

T

2

3

T

T

3

'3

T

T 1

4

T

T

11

111

1

T

48482014/20152014/2015


Idealni termodinamiki procesi motora SUSIdealni termodinamiki procesi motora SUS



Ottov proces Sabatheov proces Dieselov proces

11

111

1,

SabatheT

1,

11

OttoT

1

111

1,

DieselT

1 1

V V V

p p p

Qdov xQdov

(1-x)Qdov Qdov

Qodv Qodv Qodv

x = 1 x = 0

19.3.2015.

13

49492014/20152014/2015


REALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 4TREALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 4T



Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija.

U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tokom izmjene radnoga medija mijenja masa u cilindru motora.

V

+W

1

4

2

3 3

s

W

3

4

1

2

3

V

p

+W

1

4

2

3 3

s

T

W

3

4

1

2

3

-W

50502014/20152014/2015


REALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 2TREALNI TERMODINAMIKI PROCESI MOTORA SUS 2T



Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea odstupanja imamo tokom sagorijevanja i izmjene radnoga medija.U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tokom izmjene radnoga medija mijenja masa u cilindru motora.

V

p

+W

1

4

2

3 3

s

T

W

3

4

1

2

3

-W

51512014/20152014/2015


Snaga motora SUSSnaga motora SUS



Snaga (rad u jedinici vremena), koju su plinovi predali klipovimamotora, naziva se indicirana snaga.

Snaga, koju motor predaje potroau na svojoj spojci, naziva seefektivna snaga.

Indicirana snaga je vea od efektivne snage za snagu mehanikihgubitaka na putu od klipova do spojke motora.

Indiciranu snagu dobivamo iz podataka indiciranja pritiska u cilindrumotora.

Efektivnu snagu dobivamo mjerenjem snage na konici motora.

52522014/20152014/2015


Snaga motora SUSSnaga motora SUS



dgssdov HmHmQ

Indicirana snaga Pind koju su plinovi predali klipovima

Snaga mehanikih gubitaka Pmeh za pokrivanje trenja i pogona pomone opreme motora

Efektivna snaga Pef koju motor predaje potroau

mehindef PPP

19.3.2015.

14

53532014/20152014/2015


Mehaniki gubici motora SUSMehaniki gubici motora SUS



MehanikeMehanike gubitkegubitke motora ine dvije skupine gubitaka:

Gubici zbog trenja Gubici zbog trenja meu dijelovima motora (trenja u leajima motora, na kliznim povrinama, aerodinamiko trenje itd.)

Gubici zbog pogona pomone opreme Gubici zbog pogona pomone opreme motora (pogon rashladne pumpe, pumpe ulja za podmazivanje, sistema za ubrizgavanje goriva, pogon ventila, pogon elektrinog generatora, pogon klima jedinice itd.)

Kada je spojka motora otkopana, efektivna snaga motora je jednaka nuli. Tada motor svojim radom pokriva samo mehanike gubitke.

54542014/20152014/2015


Mehaniki gubici motora SUSMehaniki gubici motora SUS



Snaga mehanikih gubitaka

Snaga predana klipovima

Snaga na spojci motora

Hemijska energija goriva

Toplota sagorijevanja

Snaga idealnog procesa

Indicirana snaga

Efektivna snaga

Shematski prikaz snaga i stepena iskoritenja

55552014/20152014/2015


Rad i snaga motora SUSRad i snaga motora SUS



Toplota dovedena u proces sagorijevanjem goriva:

Indicirani rad procesa motora:

Rad mehanikih gubitaka:

Efektivni rad procesa motora:

Snaga toplotnog toka dovedena sagorijevanjem goriva:

Indicirana snaga motora:

Snaga mehanikih gubitaka:

Efektivna snaga motora:

dgiind HmW

ssizgdprocgizgdov HmHmQ ,

indmmeh WW 1

dgefmehindindmef HmWWWW

dgiind HmP

ssizgdprocgizgdov HmHmQ ,

indmmeh PP 1

dgefmehindindmef HmPPPP

56562014/20152014/2015


Efektivni podaci motora SUSEfektivni podaci motora SUS



Efektivna snaga motora:

Srednji efektivni pritisak:

Efektivni moment motora:

Specifina efektivna potronja goriva:

nzVp

t

WP sef,sr

efef

2

s

efef,sr

Vnz

Pp

2

ef,srsef,srsef,sref

ef pKz

Vpn

nzVp

PM 2

2

2

ef

g

eP

mb

dgefef HmP

defdgef

g

ef

g

eHHm

m

P

mb

1

MJ/kgH

.

J/MJMJ/kgHkW

W

h

skg/kWhb

defdef

e

63

10

1

1

1000

1

36006

19.3.2015.

15

57572014/20152014/2015


Efektivni podaci motora SUSEfektivni podaci motora SUS


3 predavanje3 predavanje 58582014/20152014/2015


Uticaj okoline na rad motora SUSUticaj okoline na rad motora SUS



UTICAJ USLOVA OKOLINE (ISO 3046)

Visinski poloaj (pritisak zraka).

Poveanjem visine, na kojoj se motor koristi, smanjuje se gustina zraka, a time i snaga motora (za oko 1% svakih 100 m nadmorske visine iznad 500 m)

Temperatura.

Poveanjem temperature smanjuje se gustina zraka, a s njom i snaga motora (za oko 3% svakih 10 oC poveanja temperature)

Vlaga u zraku.

Poveanjem relativne vlage smanjuje se sadraj kisika po masi i raste sadraj vlage koja e sniziti maksimalnu temperaturu procesa. Kod dizelskih motora se obino zanemaruje utjecaj vlage.

59592014/20152014/2015


Toplotni bilansToplotni bilans



Energija dovedena gorivom 100%

Mehanika energija

Toplinska energija

Mehaniki rad 40%

Pogon ventilatora 2%

Toplina ispunih plinova 30%

Toplina odvedena rashladnom vodom 24%

Toplina predana zraenjem i konvekcijom

na okoli 4%Primjer bilanse toplote za 4T dizelski

motor za teretno vozilo

60602014/20152014/2015


Hvala na panji !!!Hvala na panji !!!

Eventualna pitanja ???Eventualna pitanja ???

Hvala na panji !!!Hvala na panji !!!

Eventualna pitanja ???Eventualna pitanja ???



Documents

03_Predavanje_MIMV_2014_2015