Kotunjae

KotunjaeOSTEICHTHYES

Koljeno: CHORDATA - svitkovcipotkoljeno nadrazred

Vertebrata (Craniata) - kraljenjaci

Gnathostomata - eljustoustirazred

Placodermi

Chondrichthyes - hrskavinjae Osteichthyes - kotunjae

razred

Osteichthyes - kotunjaepodrazred

Acanthodii

Sarcopterygii- mesoperke

Actinopterygii - zrakoperke

Holostei - cjelokoste Chondrostei - titonoeAmia calva

Teleostei prave kotunjaeAcipenser ruthenus

Podrazred ACANTHODIIOrdovicij - Perm

Najstariji eljustousti Najbrojniji u Devonu

Podrazred ACANTHODII Male ribe Veliina: 20 cm 2 m ivjeli u moru i slatkim vodama na podruju Laurazije Nekton Imali velike glave i oi

Podrazred ACANTHODII Heterocerkalna repna peraja

Tijelo prekriveno ljuskama romboidnog oblika 1 ili 2 lene peraje Vei broj parnih peraja smjetenih bono Stabilizacija AUTODIASTILIJA Hrskavini skelet Neke vrste nisu male zube planktivori Dok druge imale zube i na krnim lukovima

Climatius

OSTEICHTHYES - kotunjae Najuspjenija skupina ivotinja koja je naselila vodena stanita gospodari voda ive u svim vodenim stanitima, od dubina oceana do lokvi u pustinjama Zrakoperke (ACTINOPTERYGII) dominantna skupina recentnih riba Ekonomski znaajna skupina Veina vrsta karnivora

Kotunjae najbrojnija skupina kraljenjaka

Broj vrsta: ZRAKOPERKE 27 000 vrsta DIPNOI 8 vrsta Broj jedinki nekih vrsta plave ribe procjenjuje se na 1016

Raznolikost zrakoperki

Zeus faber Hippocampus sp. Lophius americanus

Amia calva Sphoeroides marmoratus Exocoetus sp.

Raznolikost zrakoperki

Acipenser sturio Esox lucius

Solea solea

Xiphias

Zebrus zebrus

Lepisosteus osseus

Tijelo:

Trup Rep

Vretenasto Bono spljoteno Hidrodinaminog oblika Granica trupa i repa urogenitalna papila repna peraja - najee homocerkalna

Poloaj peraja na tijelu PARNE PERAJE prsne i trbune Usporedne s tijelom Razliiti poloaji na tijelu Prsne iza krnih poklopaca Trbune nisu fiksirane za za osni skelet na razliitim mjestima na tijelu NEPARNE lena, repna i podrepna peraja Masna peraja

Poloaj perja na tijeluLena peraja

Masna peraja

Repna peraja

Prsne peraje

Trbune peraje

Podrepna peraja

Graa usnog aparata

Graa tijela INTEGUMENTPOUSMINA Velik broj sluznih lijezda Smanjuje trenje pri plivanju Biserni organi

USMINA vezivno tkivo, ivci, kromatofori i ljuske

LJUSKE S gornje strane nalazi se kotano tkivo, a s donje vezivno tkivo proeto vapnencem (kotane tj. ELASMOIDNE) pigmentne stanice - s gornje strane ljusaka Nastaju iz osteoblasta

PLAKOIDNE - hrskavinjae COSMOIDNE Vieslojna struktura tvrdog i mekeg tkiva, vitreodentin Izopedin glavni dio konog skeleta Dipnoi i recentni Crossopterygii GANOIDNE Chondrostei, Holostei i fosilni Crossopterygii ELASMOIDNE - kotane CIKLOIDNE aranke (Cypriniformes) okruglog oblika KTENOIDNE grgeke (Perciformes) eljastog oblika Probijaju pousminu

COSMOIDNE LJUSKE

GANOIDNE LJUSKE

CIKLOIDNE LJUSKE

KTENOIDNE LJUSKE

Obojenost Jedna od najraznolikije obojenih skupina Uzrokovana pigmentima smjetenim u stanicama: Kriptina ili zatitna Melanofori, ksantofori, eritrofori iridociti Stapanje s podlogom Gubljenje vanjskih obrisa tijela

Semantika ili upozoravajua Spolni dimorfizam

Maylandia lombardoi

Obojenost Promjena obojenosti MORFOLOKA Mijenja se broj stanica kromatofora Spor proces

FIZIOLOKA Kromatofori inervirani ivanim zavrecima Pigmentne granule se pomiu unutar stanica Brza promjena boje

Graa tijelaSKELET Prvi put u evoluciji kraljenjaka pojavljuje se pravo kotano tkivo Prema postanku: Kone ili pokrovne kosti Hrskavine ili zamjenske kosti Kraljenica Dobro razvijena Razlikuje se trupna i repna regija Spreava skraivanje tijela

Kraljeci 1 kraljeak 1 tjelesni segment, osim roda Amia Amficelni ostaci svitka

Rebra Potpora

tjelesnim miiima

Riblje drae

tipovi kraljeaka

Lubanja uskoosnovnog - tropibazalnog tipa HIOSTILIKA

Lubanja se sastoji iz dva dijela:

Splanchnocranium

Neurocranium

Kostur udova NEPARNE PERAJE Unutarnji kosturRadialia (zrakaste ipice)

Vanjski kosturLepidotrichia (kotane perajne ipice)

PARNE PERAJEUnutarnji kostur Radialia Proksimalni pterygiophori Distalni pterygiophorii Vanjski kostur Lepidotrichia (kotane perajne ipice)

Opleje vezano za lubanju Lopatica (scapula) Vranjaa (coracoideum) Dovranjae (mesocoracoideum) Grlenjae (cleithrum) Nadgrlenjaa (supracleithrum) neke vrste: kljuna kost (clavicula)

Graa tijelaMIINI SUSTAV Pravilna segmentacija trupnih i repnih miia Posebno odvojeni miii eljusti, krnog poklopca i peraja Max. brzina 9 13 duina u sek

KRETANJETRENJE

OTPOR

Plivanje i pokretanje Do savrenstva razvile proces plivanja stvaranjem valova kontrakcija du tijela Plivai mjehur Upotreba peraja i razvoj plivaeg mjehura omoguava uzgon tj. odravanje ribe u eljenoj dubini ribe se oslobodile tendencije tonjenja ka dnu

Gubitak heterocerkalnog repa evolucijski znaajan omoguio adaptivnu radijaciju prsnih peraja Parne peraje se koriste za oscilirajue pokrete za vrijeme lebdjenja primitivne zrakoperke Prsne peraje visoko na tijelu koriste se kao konica - veina specijaliziranih kotunjaa

Letee ribe (Exocoetus) Trbune peraje jako straga Prsne peraje visoko postavljene Ostale prilagodbe za kretanje: Stanjivanje u podruju trupa i repa Poveanje visine tijela

Hidrodinamian oblik i smanjena mogunost vrtnje oko osi

LATERALNA UNDULACIJA Od anteriornog prema posteriornom kraju tijela kontrakcije miinih segmenata simultano relaksiranje suprotne strane ANGUILLIFORMNO vie od polovice tijela stvara (sinusoidni) val CARANGIFORMNO manje od polovice tijela stvara valrepa

OSTRACIFORMNO valovito gibanje ogranieno samo na podruje

NAINI KRETANJA RIBA

AMIIFORMNO; GYMNOTIFORMNO; BALISTIFORMNO Valovito pokretanje sredinjih peraja LABRIFORMNO KRETANJE U pokretanju pomau prsne peraje

Tune najbre ribe Tijelo gotovo okruglo U pokretanju znaajan rep Brzina 70 km/h Crveni miii produciraju toplinu temperatura tijela 10 20C via od temperature vode TOPLOTJELESNE VRSTE

Graa tijela PROBAVNI SUSTAVZubi

usisavaju svoju hranu gutajui je cijelu graeni slino kao i plakoidna ljuska u hrskavinjaa smjeteni na ralinoj, nepanoj, predeljusnoj, eljusnoj i zubnoj kosti okrenuti prema unazad slue za pridravanje hrane, a samo ponekad za grizenje i drobljenje

Graa probavnog sustavaeludac Duina ovisi o tipu ishrane Crijevo dugako i zavijeno nema spiralni zalistak Jetra i uni mjehur Guteraa nije cjelovita ima endokrini i egzokrini dio

Vratarniki (piloriki) privjesci nalaze se oko dvanaesnika poveavaju povrinu crijeva ovisno o vrsti moe ih biti 2 800

Graa tijela Nastaje kao lena izboina jednjaka Zrakovodnice (Physostoma) Zrakovod (ductus pneumaticus) - povezan s jednjakom - gutaju zrak Bezzrakovodnice (Physoclista) Nemaju zrakovoda ne gutaju zrak crvena plinska lijezda

PLIVAI MJEHUR

iz krvi preuzima plinove kojima puni mjehur stijenke plivaeg mjehura imaju mnogobrojne krvne ile koje tvore kapilarna razgranjenja ili udesne mreice - rete mirabile - krv tee u suprotnom smjeru nego u arterijama i venama - iz krvi oslobaaju O2, N ili CO2

Graa tijelaPLIVAI MJEHUR Funkcija: odravanje ravnotee (hidrostatski organ) organ za disanje 5 % tjelesne mase morske ribe 7% tjelesne mase slatkovodne riba organ je za produkciju i primanje zvuka u aranki je povezan sa unutranjih uhom preko par koica - Weberovog ureaja - nastalog od dijelova 4 prednja kraljeka

Graa tijela Veina riba 4 para krga na 4 krna luka lana krga (pseudobranchia) Poklopac (operculum) Koliina kisika u vodi je puno manja nego u zraku i zato se velika koliina energije (oko 30 %) troi na disanje Pomicanjem operkuluma (i zatvaranjem otvora branchiostegalnim naborima) ribe poveavaju volumen usne upljine, ime uvlae vodu

DISANJE

Smjer toka krvi smjer prolaza vode

U krnim resicama krv tee u suprotnom smjeru od smjera prolaza vode

Mnoge ribe koje se povremeno zadravaju izvan vode ili ive u plitkim i muljevitim vodama mogu udisati zrak kojeg apsorbiraju preko crijevnog epitela, sluznice krne upljine ili preko koeMisgurnus fossilis - ikov

Dipnoi - Dvodihalice

Disanje keige

Graa tijelaSRCE vensko sastoji od:

OPTJECAJNI SUSTAV

venskog zatona pretklijetke klijetke

Nestaje arterijski unj Razvila se - aortina glavica proirenje osnovice trbune aorte i nema zaliske kao ni sposobnost vlastite kontrakcije

Srce - trbuna aorta dovodne krne arterije krge -odvodne krne arterije - lena aorta prema naprijed - glaveni krug: glavine arterije (carotidae) - mozak prema straga - lena tj. silazna aorta organi

Venski sustav: portalni optok bubrega i jetre

BUBREZI opistonephros izdueni i smjeteni dorzalno u trbunoj upljini mokraovodi se spajaju i proiruju inei mokrani mjehur otvaraju se iza analnog otvora (ne postoji neisnica) Izluivanje duikovih spojeva je veinom preko krga

Osmoregulacija slatkovodnih ribaU slatkovodnih riba koliina soli u krvi vea je nego u okolnoj vodi i voda (radi osmoze) ulazi u tijelo, te je ove ribe moraju pojaano izbacivati - pojaana filtracija, i zato imaju dobro razvijene glomeruluseOsmotic water gain through gills and other parts of body surface Uptake of water and some ions in food

Uptake of salt ions by gills

Excretion of large amounts of water in dilute urine from kidneys

Osmoregulacija morskih ribaMorske ribe imaju vrlo malo bubrenih glomerula ili ih uope nemaju. One pak moraju pojaano izbacivati sol.Gain of water and salt ions from food and by drinking seawater Osmotic water loss through gills and other parts of body surface

Excretion of salt ions from gills

Excretion of salt ions and small amounts of water in scanty urine from kidneys

Graa tijelaSPOLNI SUSTAV oba spola odvojen je od mokranog sustava postoje i dvospolci Sjemenici Parni izravno se otvaraju pri osnovici mokraovoda Jajnici u nekih nema jajovoda jaja se izravno izbacuju prvo u utrobnu upljinu i zatim van

RazmnoavanjeOplodnja je vanjska enka polae ikru koju mujak prelije sjemenom tekuinom Oploena jaja prilijepe se na podvodno bilje ili kamenje imaju puno umanjka i zato je brazdanje samo parcijalno Liinke mogu nositi umanjanu vreu jo neko vrijeme i hraniti se njome nakon resorpcije umanjane vree liinka dobije izgled male ribe

IVANI SUSTAVMozak Telencephalon (prednji mozak) mali i slui veinom za njuh organizira i povezuje ostale mehanizme smjetene u mozgu centar za primanje svjetlosnih osjeta u nekih riba Epifiza - sadri fotoreceptorske stanice Lijevak (infundibulum) S donje strane

Diencephalon (meumozak)

Mesencephalon (srednji mozak)

uz njega prilijee podmodana lijezda (hipofiza) i zatim krvoilni mjei)

Vidni renjevi veliki, posebno u vrsta kojima su oi najbitnije za prehranu Vidni ivci se jednostavno kriaju pri izlazu iz mozga lijevi ivac inervira desno oko i obrnuto

Cerebellum (stranji mozak)

veliki, naroito u aktivnijih plivaa

Graa tijelaOI

Veliko vidno polje Kompenziraju nedostatak vrata male ili ih uope nema ribe koje ive u: piljama, muljevitim vodama ili na velikim morskim dubinama (batipelagijal ispod 1000 m) gdje ne dopire svjetlo teleskopske oi velike oi s posebnim strukturama za poveanje svjetla mezopelagike ribe (200-1000m) Nema onih kapaka Bjeloonica hrskavina

Lea

Velika i kuglasta na nju je privren mii koji ju povlai prema mrenici srpasti izdanak (processus falciformis) nalazi se pri osnovici miia prokrvljena pigmentirana struktura smatra se da ima hranjivu ulogu

Graa tijelaORGAN SLUHAFunkcija: ravnotea i osjet ubrzanja sluh - u mnogih vrsta Unutranje uho u potpunosti zatvoreno unutar slunih kostiju gornji dio: 3 polukrune cjevice i utriculus, donji dio: sacculus i lagena sluni kamenii (otoliti) lee na osjetnim stanicama koncentrini krugovi - ljeti se taloi vie vapnenca, a zimi manje pa su ti zimski krugovi ui - starost riba

Ribe koje dobro uju postoji veza plivaeg mjehura i uha Ribe koje najbolje uju pribliavaju se ovjeku po osjetljivosti Proizvodnja zvuka Veliki broj riba Funkcija: za stvaranje jata, dozivanje partnera, plaenje ili upozoravanje neprijatelja Zvukovi nisu naroito sloeni Zvidanje vrste Sciaena moe se uti iznad vode i pretpostavlja se da od njih poinje legenda o sirenama

Graa tijelaBONA PRUGA Funkcija: omoguava otkrivanje smjera i brzine i vjerojatno veliine objekta koji prolazi kraj ribe

NeuromastiOsjetne stanice bone pruge

Trepetljikenalaze se:odvojeno ili u kanalu koji se otvara povremeno s porama na ljuskama unutar elatinozne strukture (cupula)

pomiu se pokretima vode

Graa tijelaKEMORECEPTORI odvojena kemijska osjetila - za okus i miris OKUS usta, drijelo, brii te po cijelom tijelu MIRIS meu najvanijim osjetima nosne vreice nisu povezane s ustima Funkcija: traenje hrane prepoznavanje spola svoje vrste

Slabije izraen osjet mirisa - vrste koje se uglavnom slue oima za pronalaenje plijena -dnevni predatori

Graa tijelaELEKTRORECEPTORI 6 porodica Jaka elektrina polja struje: Slaba polja (elektroreceptori): PASIVNA ELEKTROOSJETLJIVOST AKTIVNA ELEKTROOSJETLJIVOST komunikacija muljevite rijeke Napad i obranu

Gymnarchus niloticus elektrini organi u repu predator, slabo razvijene oi

Astroscopus sp. 500 V El.organi smjeteni du repa

Electrophorus electricus

Elektrini organ smjeten iza oiju 5V Hvatanje plijena

Malapterurus electricus Rijeka Nil 600 V Grci i Egipani

Bodlje i otrovne lijezde Vie od 200 vrsta riba Otrovne lijezde povezane s bodljama Veinom spori plivai Otrov: Prvenstveno obrana Trachinus draco

ive uz stijene, koraljne grebene ili zakopane u pijesku

Uranoscopus scaber

Otrovne ribe - tetraodon pufferfish 700 vrsta Puzai koraljnih grebena Toksinost ovisi o tipu prehrane Tetrodotoxin (TTX) najsnaniji poznati otrov letalna doza od 200 g/kg ubija maku u Japanu brojni ljudi umrli

Tetraodon mbu

Ribe predatori

Aktivno traenje plijena Vid - nektonske ribe Postiu velike brzine

sabljan

Miris, okus, dodir i elektroosjetljivost bentoske vrste i noni predatori Conger conger - ugor

Silurus glanis - som

Ribe predatoriPasivno traenje plijena Serranus scriba Mimikrija - pirka Bentoske vrste Predatori zakopani u pijesku, sakriveni u pukotinama stijena Brze reakcije Uranoscopus scaber batoglav

Scorpaena scrofa - karpina

Lophius budegassa grdobina

Herbivori carnivori Veina riba hrane se mesom i ivim pljenom Relativno mali broj vrsta su herbivori Razgradnja celuloze vri se tada u duem crijevu nemaju endosimbiontske organizme u crijevu

Mugil cephalus - cipal

Ctenopharyngodon idella - amur

Zonacija rijeke