1-1-2 Inzinjersko-Geoloska i Geotehnicka Istarzivanja i Ispi

8/6/2019 1-1-2 Inzinjersko-Geoloska i Geotehnicka Istarzivanja i Ispi

1/37

Bosna i HercegovinaDIREKCIJA CESTA Javno preduze e FEDERACIJE BiH PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE

Sarajev Sarajevo Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE,ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

KNJIGA I: PROJEKTOVANJE

DIO 1: PROJEKTOVANJE PUTEVA

Poglavlje 2: INENJERSKO-GEOLOKA i GEOTEHNIKAISTRAIVANJA i ISPITIVANJA

Sarajevo/Banja Luka2005


2/37


3/37

Smjernice za projektovanje puteva Ininjersko-geoloka i geotehnika istraivanja i ispitivanja

SADRAJ

2.1 UVOD............................................................................................................... 3 2.2 SVRHA PREPORUKA ......................................................................................... 3

2.2.1 SASTAV PREPORUKA..........................................................................................3 2.2.2 FAZNOST GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA I RAZINE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE 3 2.3 PRISTUP IZVOENJU GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA......................................... 5

2.3.1 KABINETSKI RAD PRIKUPLJANJE POSTOJEIH PODATAKA..................................5 2.3.2 TERENSKI ISTRAIVAKI RAD ............................................................................ 5 2.3.3 LABORATORIJSKA ISPITIVANJA .......................................................................... 6 2.3.4 RAUNSKE ANALIZE...........................................................................................6

2.4 TIJEK GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA................................................................ 7 2.4.1 PRETPRIPREME NA ISTRAIVANJA......................................................................7 2.4.2 PRETHODNA ISTRAIVANJA ............................................................................... 7 2.4.3 GLAVNA ISTRAIVANJA......................................................................................8

2.4.4

DOPUNSKA ISTRAIVANJA ................................................................................. 9

2.4.5 GEOTEHNIKA PRATNJA STANJA OBJEKATA NAKON IZGRADNJE......................... 10 2.5 SADRAJ GEOTEHNIKIH IZVJETAJA ............................................................. 10

2.5.1 SADRAJ IZVJETAJA - OPTE.......................................................................... 10 2.6 VRSTE I OPISI ISTRAIVANJA ......................................................................... 12

2.6.1 PREDVIEN OBIM GLAVNIH GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA............................... 12 2.6.2 GEOMEHANIKA ISTRAIVANJA........................................................................ 16 2.6.3 OBEZBJEIVANJE KVALITETA IZVOENJA GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA........... 19

2.7 DODATAK....................................................................................................... 21 2.7.1 ISTRANO BUENJE......................................................................................... 21 2.7.2 METODE I POSTUPCI ZA IZVOENJE GEOMEHANIKIH LABORATORIJSKIH

ISPITIVANJA.................................................................................................... 26

2.7.3 IZVJETAVANJE O GEOTEHNIKIM ISTRAIVANJIMA ......................................... 33 2.7.4 SADRAJ GEOTEHNIKOG ELABORATA ............................................................. 34

RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga I - dio 1 poglavlje 2 strana1 od 35


4/37


5/37


2.1 UVODPreduslov za izradu dobrog projekta su uz precizan geodetski snimak terena kvalitetnageotehnika istraivanja. Za oblikovnu i sadrajnu uniformnost izvoenja i dokumentiranjaspomenutih istraivanja grupa iskusnih geologa i geotehniara pripremila je opis pojedinihradova, koji su kod geotehnikih istraivanja nuno potrebni. Na taj nain pripremljen je ipismeni dokument koji pojedinim izvoaima omoguava ravnopravna polazita,kvalitetniji rad i pouzdanije rezultate. Uz spomenuti pripremljeni dokument investitoruomoguava i pripremu kvalitetne konkursne dokumentacije za razmatrana istraivanja.

V Preporukama su izmeu ostalog smisleno uvaavani standardi Eurocode, koji se uposljednje vrijeme uvode u graevinsku i geotehniku praksu.

2.2 SVRHA PREPORUKAPreporuke su zamiljene na nain da u prvom redu slue kao pomo i vodilo onome kojipriprema projekt geotehnikih istraivanja kako u fazi konkursa tako i u fazi izvoenja, akasnije su pomo prije svega izvoau spomenutih istraivanja.Osnovna svrha preporuka je definirati vrstu, obim i nain izvoenja pojedinih istraivanjau ovisnosti o:o geotehnikim uslovima terena gdjee se raditi trasa ceste sa pripadajuim objektima io faze geotehnikih istraivanja odnosno razine izrade projektne dokumentacije.Meutim, "inenjerska presuda" u pogledu vrste i koliine istraivanja u osnovu je pravo iobaveza odgovornog geologa i geotehniara, priemu ova presuda ne smije odstupati odbitnih zahtjeva, postavljenih u ovom i ostalim slinim dokumentima. Na kraju, ali ne iposljednji cilj ovih preporuka je i ograniavanje subjektivnog uticanja onoga tko pripremaprojekt istraivanja na koliinu i vrstu istraivanja. Odgovorni geolog i odgovornigeotehniar su lanovi projektne grupe, koji pod vodstvom u skladu sa zakonomimenovanog odgovornog projektanta odreenog objekta (ili koordinatora projekta)pripremaju geotehnike uslove za gradnju objekata.2.2.1 SASTAV PREPORUKAPreporuke su sastavljene od glavnog (sadrajnog) dijela i dopunskog dijela (dodaci).Sadrajni dio predstavljen je u pet poglavlja koja sadre:o osnovnu svrhu za pripremu dokumenata o pristup izvoenju geotehnikih istraivanja, koji obuhvata poetni kabinetski rad,

terensko istraivaki rad, laboratorijska ispitivanja i raunske analize o tijek geotehni kih istraivanja , koji ovisi o fazi odnosno projektnom nivou za koje

se izvode geotehnika istraivanjao sadraj geotehni kih izvjetaja i elaboratao opis pojedine vrste istraivanja i predvieni postupak izvedbe. Preporuke su dopunjene sa dodacima (poglavlje 6), koji sadre sa vaeim propisimausklaeni nain izvedbe pojedine vrste istraivanja. Dodatke treba usputno dopunjavati iprilagoavati strunim potrebama.

2.2.2 FAZNOST GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA I RAZINE PROJEKTNEDOKUMENTACIJE

Racionalan pristup kod dobivanja podataka o sastavu tla i uslovima predviene gradnjeformirao je pravila geotehnike struke, koja su nala svoje mjesto u suvremenimevropskim i ostalim standardima. Tako formulirana pravila dijele istraivanja u tri faze,

koje si slijede na sljedei na

in:



6/37

Ininjersko-geoloka i geotehnika istraivanja i ispitivanja Smjernice za projektovanje puteva

Tabela I:

FAZA ISTRAIVANJA SVRHA

prethodnaistraivanja

generalno upoznati geoloku gra u terena, to bi namtrebalo omogu iti: odabir najadekvatnije vrste gradnje odluku o adekvatnosti lokacije planirane gradnje odrediti prethodni plan za temeljenja objekta odnosno naina

gradnje geotehnikih objekata definirati vrstu i obim istraivanja u sljedeoj fazi uz

potovanje idejnog plana objektaglavna istraivanja dobiti sve potrebne geoloke i geotehni ke podatke zacjelovito planiranje trase AC i temeljenja objekata

dopunskaistraivanja

dopuniti fond podataka iz prethodnih faza, npr. uslijedeim sluajevima: kada analiza do tada steenih podataka ukazuje na njihovu

nepouzdanosti ili nedostatke promijenio se plan ili lokacija objekta promijenili su se odnosi na terenu

Uz te tri faze poznajemo i:o Pretpripreme za istraivanja, koje su potrebne za izradu konkursa za prethodne faze

istraivanja. U pravilu ih izvodi struna sluba naruioca.o Teku a (prate a) istraivanja koja se vre u skladu sa izvoenjem geotehnikih

graenja (karakteristino kod tunela i dubokih usjeka, uslovno i kod izvoenja iskopaza temelje i slino).

o Kontrolna istraivanja , sa kojima potvrujemo projektne pretpostavke i kontroliemokvalitetu izvrenih radova.Interpretacija svake vie faze istraivanja mora ukljuivati i sve spoznaje prethodnih faza.

Vaee zakonodavstvo i praksa kod planiranja autoputova predviaju projektiranje u viefaza (studije varijanata, idejni projekt, projekt za graevinsku dozvolu, projekt za konkurs,projekt za izvedbu, projekt izvrenih radova). Povezanost faza projektiranja sa fazamageotehnikih istraivanja je kod planiranja kolnika slijedea:

Tabela II.FAZA PROJEKTA FAZA GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJAstudija varijanata prethodna istraivanjaidejni projekt glavna istraivanjaprojekt za graevinsku dozvoluprojekt za konkursprojekt za izvedbu izvoenje

dopunska istraivanja

projekt izvrenih radova usputna (pratea) i kontrolna istraivanja

strana 4 od 35 knjiga I - dio 1 poglavlje 2 RS-FB&H/3CS DDC 433/04


7/37


8/37


- Izvo enje i vrednovanje mjerenja u buotinama (karotaa, izme u buotina,izme u povrine i terena)

o Druga terenska ispitivanja (izvoenje mjerenja i vrednovanje rezultata):- Geodetska mjerenja - Inklinometarska mjerenja - Piezometarska mjerenja - Ekstenziometri ka mjerenja - Stati ka i dinami ka probna optere enja ipova, probno pobijanje ipova - Druga posebna geotehni ka mjerenja (mjerenja napona u tlu, mjerenja

napredovanja pukotina, mjerenja vibracija i drugo) - Izvo enje iskopa za sonde i testnih polja neposredno prije gradnje nasipa (potreba

za poboljanjem osnovnih materijala, upotreba specifi nih materijala, upotreba novih tehnologija )

- Ispitivanja geotehni kih sidara (test djelomi nog i potpunog optere enja sidara,odre ivanje elektri nog otpora)

2.3.3 LABORATORIJSKA ISPITIVANJAo Pregled dostavljenih uzoraka i izrada detaljnog programa geomehanikih

laboratorijskih ispitivanjao Ispitivanja zemljanih materijala

- Identifikaciona (klasifikovanje) ispitivanja - Odre ivanje volumenske teine - Ispitivanja parametara vrsto e - Ispitivanja deformabilnosti - Ispitivanja propusnosti - Ispitivanja upotrebljivost za nasipe - Osnovna kemijska ispitivanja zemljanih materijala

o Ispitivanja stijena- Priprema uzoraka za ispitivanje - Klasifikovanja i identifikacija stijena (petrografska i mineraloka ispitivanja) - Ispitivanja parametara vrsto e - Ispitivanja sposobnosti bubrenja - Ispitivanja deformabilnosti - Ispitivanja upotrebljivosti stjenovitih materijala za preradu u kameni agregat - Ispitivanja upotrebljivost za nasipe

o Laboratorijska geoloka ispitivanja- Paleontoloka - Stratigrafska - Sedimentoloka - Rendgenska - Druga

2.3.4 RAUNSKE ANALIZEo Povratne analize za verifikovanje dobivenih karakteristika

- Povratne analize stabilnosti podru ja puzanja - Povratne analize dokumentiranog ponaanja relevantnih objekata u blizini lokacije

planirane gradnje

o Raunske analize za geotehnike izvjetaje- Analize globalne stabilnosti - Ra un nosivosti tla



9/37


- Ra un slijeganja i njihov vremenski razvoj - Numeri ko modeliranje (MKE, MRE, DM ) - Druge kompjutorske analize zavisno od prirode projekta

2.4 TIJEK GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJAU nastavku je detaljno opisan adekvatan tijek pojedinih faza geotehnikih istraivanja.

2.4.1 PRETPRIPREME NA ISTRAIVANJA2.4.1.1 Svrhao Prethodno vrednovanje projekta i geotehni kih uslova sa stajalita planiranih

geotehni kih istraivanja o Cilj ove faze je priprema konkursne prethodne faze geotehni kih istraivanja

2.4.1.2 Izvoa o Stru na sluba naru ioca o Istraiva ka institucija (naru uje naru ioc - po potrebi )

2.4.1.3 Potrebne podlogeo Posljednja verzija projekta (situacija, uzduni prorez, popre ni prorezi) o Arhivski geotehni ki podaci (ako su na raspolaganje).

2.4.1.4 Faze i metode istraivanjao Odabir metode kabinetskog rada (vidi 2.3.1) o Pregled i rekognosciranje terena (vidi 2.3.2)

2.4.1.5 Zavrni dokumento Projekt prethodne faze geotehni kih istraivanja.

2.4.1.6 Revizijao Kod posebno zahtjevnih (geoloko, morfoloko, geotehni ko) trasa AC treba izvriti stru ni pregled projekta prethodne faze geotehni kih istraivanja.

2.4.2 PRETHODNA ISTRAIVANJA2.4.2.1 Svrhao Dobiti osnovne podatke o sastavu i karakteristikama tla (vidi tabelu I) o Dobiti odgovaraju e podatke za izradu projekta glavnih istraivanja 2.4.2.2 Izvoa o Istraiva ka institucija sa odgovaraju im referencama sa podru ja geotehni kih

istraivanja

2.4.2.3 Potrebne podlogeo Zadnja verzija projekta (situacija 1:1000, uzduni prorez 1:1000/100, popre ni prorez

i) o Arhivski geotehni ki podaci (ako su na raspolaganje).

2.4.2.4 Faznost i metode istraivanjao Odabir metoda kabinetskog rada (vidi 2.3.1) o Geoloko kartiranje (vidi 2.3.2) o [Odabir ostalih terenskih istraiva kih radova i laboratorijskih ispitivanja ]

2.4.2.5 Zavrni dokument

U ovisnosti o predmetu prethodnih istraivanja dokument moe biti:o Izvjetaj o prethodnim geotehni kim ispitivanjima za trasu ili objekte ili o Komparativna geotehni ka studija tijeka trase.

RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga I - dio 1 poglavlje 2 strana 7 od 35


10/37


2.4.2.6 RevizijaZavrni izvjetaj je predmet recenzije strune slube naruioca i/ili vanjske revizije.

2.4.3 GLAVNA ISTRAIVANJA2.4.3.1 Svrhao

Dobiti sve potrebne podatke o objektu i karakteristikama tla (vidi tabelu I) 2.4.3.2 Izvoa o Istraiva ka institucija sa u konkursu traenim referencama

Potrebne podloge i postojea dokumentacijao Zadnja verzija projekta (situacija, uzduni prorez , popre ni prorez i, plan objekta) o Izvjetaji o prethodnim geotehni kim ispitivanjima o Drug podaci, koji mogu uticati na projekt istraivanja i uslove gradnje odnosno

temeljenje objekata, kao na primjer: u slu aju objekata: optere enja temelja, u slu aju nasipa: podaci, koji mogu uticati na odabir materijala za nasipavanje

(poplavljivanje podru ja, raspoloivost materijala iz ka, prioritet odabira bo nih oduzimanja,...), raspoloivo vrijeme konsolidacije posebni zahtjevi odgovornog vo e projekta ili odgovornog projektanta

2.4.3.3 Faze i metode istraivanjaGlavna istraivanja u pravilu obuhvataju vrlo razliite aktivnosti, koje su vremenskisuovisne, meutim, tekui rezultati mogu uticati na korekcije u detaljima projektaistraivanja.Predviene su tri jasno odreene faze, ije graninike odvojeno predstavljaju zavrnidokumenti. Naputanje predviene faznosti mogue je u sluajevima jednostavnihobjekata ili kod geotehniko nezahtjevnih lokacija, to mora biti posebno navedeno i ukonkurs za istraivanje.o Prva faza:

Cilj: upoznati geoloku gra u terena i geotehni ke karakteristike tla do te mjere, da je mogu a izrada detaljnog projekta terenskih i laboratorijskih istraiva kih radova i ra unskih analiza.

Metode: Metode kabinetskog rada (vidi 2.3.1) Detaljno geoloko kartiranje (vidi 2.3.2) [Odabir drugih terenskih istraiva kih radova] [Odabir laboratorijskih ispitivanja (vidi 2.3.3)] [Odabir raunskih analiza (vidi 2.3.4)]

Zavrni dokument: Prijedlog projekta glavnih geotehni kih istraivanja Revizija: Prijedlog projekta ocjeni stru na sluba naru ioca.

o Druga faza: Cilj: upoznati detaljnu strukturu prostora i fizi ke karakteristike svih karakteristi nih

materijala na osnovu izvo enja svih istraiva kih radova, predvi enih sa potvr enim programima. Rezultati ove faze, zajedno sa prethodnim, moraju omogu iti kvalitetan projekt planiranog objekta.

Metode (dodatno k 1. fazi): Odabir terenskih istraiva kih radova s obzirom na vrstu objekta i tip tla(vidi

2.3.2) Odabir laboratorijskih ispitivanja u pogledu vrste objekta i tipa tla(vidi 2.3.3) [Odabir ra unskih analiza u pogledu prirode projekta (vidi 2.3.4)]

Zavrni dokument: Izvjetaj o rezultatima glavnih geotehni kih istraivanja Revizija: Izvjetaj ocjeni stru na sluba naru ioca.



11/37


o Tre a faza: Cilj: Analizirati rezultate svih izvrenih istraivanja i odrediti uslove izvedbe

geotehni kog objekta odnosno uslove temeljenja objekta. Zavrni dokument predstavlja vezni element izme u rezultata istraivanja i projektanta.

Metode: Odabir ra unskih analiza ili empiri kih metoda u pogledu prirodu projekta (vidi

2.3.4) Zavrni dokument: Izvjetaj o uslovima gradnje odnosno o uslovima temeljenja objekta

Revizija: Izvjetaj ocjeni stru na sluba naru ioca.o Zavrni dokument

Zavrne izvjetaje ine dva dijela. Za traso su to: Izvjetaji o rezultatima glavnih geotehni kih istraivanja za trasu Izvjetaji o uslovima gradnje autoputa

Zavrne izvjetaje za objekt ine: Izvjetaji o rezultatima glavnih geotehni kih istraivanja za objekt Izvjetaji o uslovima temeljenja objekta

o RevizijaZavrni izvjetaj je predmet recenzije strune slube naruioca i/ili vanjske revizije.

2.4.4 DOPUNSKA ISTRAIVANJA2.4.4.1 Svrhao Dopuniti fond podataka iz prethodnih faza istraivanja (vidi tabelu I)

2.4.4.2 Izvoa o Istraiva ka institucija sa odgovaraju im referencama (prema mogu nosti ista

institucija koja je vrila glavna istraivanja) Potrebne podloge i postojea dokumentacijao Zadnja verzija projekta (situacija, uzduni prorez , popre ni prorez i) o Izvjetaj o prethodnim i glavnim geotehni kim ispitivanjima o Podaci o promjenama projekta i ostali razlozi, zbog kojih se izvode dopunska

istraivanja o Posebni zahtjevi odgovornog vo e projekta ili odgovornog projektanta

2.4.4.3 Faznost i metode istraivanjao [Odabir metoda kabinetskog rada (vidi 2.3.1)] o [Detaljno geoloko kartiranje (vidi 2.3.2)] o [Odabir ostalih terenskih istraiva kih radova] o [Odabir laboratorijskih ispitivanja (vidi 2.3.3)] o [Odabir ra unskih analiza (vidi (2.3.4)]

2.4.4.4 Zavrni dokumentU ovisnosti o predmetu dopunskih istraivanja dokument moe biti:o Izvjetaj o dopunskim geotehni kim ispitivanjima za trasu o Izvjetaj o dopunskim geotehni kim ispitivanjima za objekt

2.4.4.5 RevizijaGeotehniki izvjetaji moraju biti struno pregledani. Nain pregleda odredi struna sluba

naruioca.



12/37


2.4.5 GEOTEHNIKA PRATNJA STANJA OBJEKATA NAKON IZGRADNJE2.4.5.1 SvrhaKada govorimo o geotehnikom praenju stanja objekata, imamo u mislima kako zemljaneobjekte kao to su usjeci i nasipi tako i sve armiranobetonske potporne ili potpornekonstrukcije (gravitacioni zidovi, sidreni zidovi, zidovi na ipovima, razliiti zidovi odmontanih elemenata i stjenovitih gravitacionih zidova) i temelje premostivih i ostalihzahtjevnijih objekata.Osnovna svrha geotehnikog praenja je provjeravanje funkcionalnih sposobnosti objekta.U sluaju promjene stanja treba pravovremeno poduzimanje mjera sa dodatnimgeotehnikim zahvatima u duhu dobrog gospodara i obezbjeivanja prometnebezbjednosti.2.4.5.2 Izvoa Izvoa moe biti poduzee ili drutvo, koje sa pozitivnim referencama dokaeosposobljenost za izvoenje i interpretaciju odgovarajuih geotehnikih, geodetskih i/iliostalih potrebnih vrsta mjerenja i na temelju rezultata mjerenja izradu odgovarajuihanaliza i geotehnikih izvjetaja o stanju objekta.2.4.5.3 Potrebne podlogeo Projekt za izvo enje objekta (PZI) i projekt izvrenih radova na objektu (PID) o Izvjetaje o glavnim geotehni kim ispitivanjima o Geotehni ko izvjetaje za objekt (nivo PZI) o Projektni zadatak za izvo enje geotehni kog pra enja

2.4.5.4 Faznost i metode istraivanjao Pregled postoje e projektno-tehni ke dokumentacije o Izvo enje zahtjevnih mjerenja na objektu o Interpretacija rezultata mjerenja o

Izrada izvjetaja sa prijedlogom mjera i/ili daljnjega pra enja 2.4.5.5 Zavrni dokument

o Zavrni izvjetaj o geotehni kom pra enju stanja objekta . u periodu .. sa prijedlogom mjera i daljnjih mjerenja

2.4.5.6 RevizijaIzvjetaj o geotehnikom praenju stanja objekta nakon izgradnje mora biti strunopregledan. Nain pregleda odredi struna sluba naruioca.

2.5 SADRAJ GEOTEHNIKIH IZVJETAJAS obzirom na to, da je geotehniko izvjetaje zavrniin cjelokupnog istraivakog rada,njegov cjeloviti i pojednostavljen sadraj vaan je za sve daljnje korisnike izvjetaja(projektante, naruioce, nadzorne inenjere i izvoae). U tu svrhu su u nastavkuzapisane preporuke o sadrajnom dijelu geotehnikog izvjetaja.

2.5.1 SADRAJ IZVJETAJA - OPTEGeneralno uzevi, geotehniki elaborat mora imati bar tri sveske: za trasu, mostove itunele, ako ih ima. U specifinim sluajevima rade se zasebne sveske elaborata zapozajmita lokalnih materijala, za dijelove trase sa dubokim usjecima, visokim nasipima,klizitima i slino.Za postizanje odgovarajue kvalitete geotehnikih istraivanja i njihovo predstavljanje u Geotehnikom izvjetaju (elaboratu) o sastavu tla i uslovima gradnje , treba uvaavatisljedee upute:



13/37


o U izvjetajima je treba dosljedno odvojiti podatke dobivene sa istraivanjima odinterpretacije. Rezultati istraivanja neka se daju u odvojenim poglavljima u poetnomdijelu izvjetaja, a interpretacija u zavrnim poglavljima. Na istiminjenicama jemogue izraditi razliite interpretacije uslova, a od toga su ovisni prijedlozi izvoenjarazmatranog objekta.

o Za zakljuke, koji se temelje na rezultatima istraivanja, treba izraditi pouzdanost istih.Openito pouzdanost prognoze ovisi o kompleksnosti terenskog objekta, broju ikvaliteti istraivanja. Pojedini zakljuci mogu se oslanjati navrstim dokazima ili samona hipotezama. Svaka faza istraivanja zahtjeva potrebnu pouzdanost prognoze. U faziglavnih istraivanja mora biti pouzdanost dovoljna za cjelovito planiranje gradnje AC itemeljenja objekata.

o Treba uvoditi nove metode istraivanja, statistike metode za obradu i interpretacijupodataka, nove kompjutorske programe za izraune i grafika predstavljanja i slijeditipropise (prije svega EUROCODE) i standarde za pojedina istraivanja (CEN, ISO..)

o Rjeenje, prijedloge i prognoze u izvjetaju je treba podnijeti u obliku, koji je razumljivprojektantu, a prema mogunostima vie u grafikom obliku. Tako na primjer kododabira trase koja najbolje odgovara za AC teren treba kategorizirati premaprimjernosti za gradnju (od adekvatnog do neadekvatnog). Struni podaci uih struka,koje su razumljivi samo strunjacima te struke moraju biti obraeni samo kaopozadina i ne smiju biti u prvom planu u zavrnoj prognozi.

Detaljno odreivanje sadraja nema smisla, jer bi u tom sluaju podnosiocu izvjetajaoduzeli potrebnu slobodu, odnosno, obzirom na razliite geotehnike terenske usloveodreene bi take izvjetaja bile previe naglaene, a druge premalo. Definiranjeodgovarajueg sadraja sa naglaskom na najvanije utvrene karakteristike terena jevana komponenta izvjetaja, koji odreuje kvalitetu pristupa ispitivanjima, njihovuinterpretaciju i zakljuke.Openito svako izvjetaje mora sadravati sljedea poglavlja:o UVOD: (naruioc, broj ugovora, datum ugovora narudbe, opti podaci o objektu, faza

istraivanja, cilj izvjetaja)o PODACI O DOSADANJIM ISPITIVANJIMA I LITERATURNI PODACI NA

RAZMATRANOM TERENU I OBJEKTU: (podnijeti dosadanja istraivanja i njihovuinterpretaciju obzirom na sadanja istraivanja i dosadanja iskustva kod gradnja zasline objekte na ovom prostoru ili istim stijenama)

o PODACI O IZVRENIM TERENSKIM I LABORATORIJSKIM ISTRAIVANJIMA (podamoraju biti navedeni u to razumljivijem obliku, a prije svega u tabelama, grafikonimai kartama, laboratorijski rezultati su u prilozima)

o INTERPRETACIJA ISTRAIVANJA: (sadri izradu geotehnikog modela terena saocjenom njegove pouzdanosti)

o GEOTEHNIKI USLOVI IZVEDBE: (detaljno su odreeni geotehniki uslovi izvedbetrase ili objekata)

o ZAKLJU AK: (naglasak glavnih zakljuaka u izvjetaju i prijedlogu za daljnjaistraivanja i mjere)

U dodatku ovim preporukama je prikazan uzorak sadraja geotehnikog izvjetaja.Navedena su pojedina poglavlja i prilozi, koje obino sadri pojedino izvjetaje. Obziromna fazu i cilj istraivanja i kompleksnost geotehnikog objekta i zahtjevanosti objektatreba u geotehniko izvjetaje ukljuiti i ona poglavlja, sa kojima se mogu zadovoljivoodrediti uslovi gradnje.



14/37


2.6 VRSTE I OPISI ISTRAIVANJAZa lake razumijevanje, planiranje i voenje projekta geotehnikih istraivanja u nastavkusu napisane pojedine vrste geotehnikih istraivanja sa kratkim opisom.

2.6.1 PREDVIEN OBIM GLAVNIH GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA

2.6.1.1 Terenska istraivanjaNa osnovu spoznaja prethodnih istraivanja treba pripremiti projekt glavnih istraivanja.Obim istraivanja ovisi o:o stupnju prethodne istraenosti terena,o vrsti tlao planu, veliini i vanosti objekta,o predvienih optereenja materijala,Kod planiranja istraivanja treba uvaavati vaee tehnike standarde i vlastitu strunuocjenu i iskustva.Obim istraivanja treba prilagoditi tekuim saznanjima.

Minimalni zahtjevi za obim terenskih istraivanja prema EC-7 za geotehniku kategoriju 2(najrairenija kategorija) su sljedei:o Za vee objekte predvidi se mrea istraivanja, obiajno na meusobnoj udaljenosti 20

40 m. Kod toga je dio buotina ili usjeka za sonde mogue nadomjestiti sapenetracijskim ispitivanjima i geofizikim mjerenjima.

o Za takaste i trakaste temelje treba ispitati tla barem do dubine, koja iznosi 1 do 3puta irinu temelja ispod kote temeljenja. Barem dio istraivanja treba izvesti i dublje,kako bi bio mogu precizan raun slijeganja i prognoza moguih problema u vezi sapodzemnom vodom.

o Za temeljnu plou je dubina istraivanja jednaka barem irini ploe, ako nismo prijenaletjeli na stijensku osnovu.

o Kod temeljenja na ipovima treba ispitati tla barem do dubine pet promjera ispod dnaipa.

o Kod grupe ipova treba ispitati tla ispod kote temeljenja barem do dubine manje odobije dimenzije pravougaonika, kojeg tvore ipovi u grupi.

o Za nasipe i deponije treba ispitati tla sve do dubine, koje znaajno doprinoseslijeganjima (do dubine, ispod koje bi dobili manje od 10 % ukupnog oekivanogslijeganja). Kod nasipa tipian razmak izmeu istraivakim mjestima je od 100 do 200m.

o Za usjeke treba je tla ispitati barem do 40 % dubine usjeka ispod dna usjeka iliminimalno 2 m ispod dna usjeka.Minimalni zahtjevi obzirom na istraivanja podzemne vode prema EC-7 su slijedei:o promatranje nivo podzemne vode u buotinama i piezometarima u redovnim

vremenskim razmacima,o utvrivanje moguih artekih pritisaka podzemne vode i posebnosti, kao to su

zatvoreni vodonosnici i njihanja zbog plimovanja,o kod planiranja dubokih usjeka (graevinskih jama) treba u sluaju opasnosti od

hidraulikog loma tla ispitati tlo barem do dvostruke dubine usjeka, a kod tla samalom volumenskom teinom i dublje.

2.6.1.2 Laboratorijska ispitivanjaKod planiranja laboratorijskih ispitivanja treba uvaavati vrstu konstrukcije, stratigrafiju



15/37


osnovnog tla i karakteristike zemljanog materijala i stijenskih masa. Vrsta i obim ispitivanja se moraju uvijek prilagoavati zakljucima terenskih istraivanja iiste nadograivati i dopunjavati. Prije nego se zapone sa s izvoenjem laboratorijskihispitivanja, treba okvirno poznavati karakteristini profil tla - stratigrafiju terena i oneslojeve, koje su relevantni za danu konstrukciju.

Ispitivanja moraju biti planirana u tolikom obimu, da je mogue odrediti karakteristike svihkarakteristinih slojeva, koji nastupe u tlu.Laboratorijska ispitivanja se moraju sadrajno i koliinski tekue prilagoavati rezultatimaprethodnih ispitivanja. obzirom na prethodne rezultate treba ispitivanja dopunjavati ilinadograivati sa preciznijim metodama.2.6.1.3 Geoloka istraivanjaStrukturno geoloka istraivanja:Zadatak strukturno geolokih istraivanja je rjeavanje i objanjavanje geoloke struktureterena, kojeg prelazi autoput sa pripadajuim objektima. U tu svrhu treba uvrstitiutvrene litoloke jedinice u grupe prema osnovnim karakteristikama i utvrditi odnoseizmeu razliitih litolokih jedinica/grupa (normalne, tektonske,...). Ti podaci sluehidrogeolokoj i inenjersko geolokoj interpretaciji prouavanog terena.Zavrni cilj strukturno geolokih istraivanja je naznaiti mogue uticaje strukturnih uslovai procesa na teinu ili ugroenost gradnje (npr. mogunost globalne nestabilnosti natektonskom kontaktu).Inenjerskogeoloka (IG) istraivanja:Osnovna svrha IG istraivanja: o interpretacija utvrene geoloke strukture (sastava tla) za odreivanje uslova

izvoenja objekata u razliitim fazama istraivanja,o interpretacija (u laboratoriju ili i SITU) utvrenih geomehanikih karakteristika,geofizikih i ostalih podataka iz lokalnih takastih vrijednosti u cjelokupni istraivaki

prostor odnosno u pojedine litoloke jedinice.Osnovni pristup radu: Utvrene strune geoloke podatke treba predstaviti na nain, da su direktno upotrebljivi i

jasno razumljivi za geomehaniare, projektante, investitore, , to jest bez suvinihgeolokih, strukturnih, IG, HG strunih podataka.Podaci, koje trebaju obuhvatati IG istraivanja:

IG karakteristike:o oblik terenao morfoloka karakteristinost pokrajineo nagib prirodnih padinao rastlinje (obraslost terena)o osjetljivost na djelovanje eksogenih pojava:

- raspadanje- prosjena raspucanost- erozija- klizljivost

o karakter pukotinao prosjene debljine degradiranog sloja degradiranog materijala io vrste degradiranih slojeva degradiranih materijalao naini raspadanja i degradiranjao ocjena stabilnosti terenao vrste pojava naruavanja prirodne ravnotee



16/37


o hidrogeoloki uslovi (detaljnije u sljedeem poglavlju)o propusnost za vodu (detaljnije u slijedeem poglavlju)o zatita okoline (uticaj povrinske odvodnje sa kolnika na kvalitetu podzemne vode)Ocjene geotehnikih karakteristika inenjerskogeolokih jedinica:o klasifikovanje stijenskih masa (opisno i u jednoj od numerikih oblika, npr. RMR,

GSI,)o klasifikovanje zemljanog materijalao vrstoa (jednoosna tlana vrstoa)o vlanosto elastinosto plastinosto vrstoa na smicanjeUslove gradnje i ostalih zahvata u stijene: (ocjena uslova gradnje pojedinih kolnikihobjekata):o kategorija iskopa (za degradirani sloj, za stijensku osnovu )o nosivost tlao osjetljivost na slijeganjao uslovi izvoenja dubokih usjekao uslovi izvoenja visokih nasipao upotrebljivost iskopanih materijala za ugradnju u nasipeSeizmike karakteristike:o uvrtavanje tla prema propisima BiHo uvrtavanje tla prema Eurocode 82.6.1.4 Hidrogeoloka istraivanjaSvrha hidrogeolokih istraivanja usmjerena je u rjeavanje dva podru ja i to:Zatitu ceste od podzemne vodePravovremena i kvalitetna prognoza hidrogeolokih prilika potrebna je za ispravnaprojektna tehnika rjeenja pri gradnji u uslovima uticaja podzemnih voda na konstrukcijukolnika.Zatitu podzemne vode od uticaja sa kolnikaPodzemna voda je komponenta okolina koju je potrebno kvalitetno obezbjediti prije svegana onim podru jima gdje autoput indirektno ili direktno utie na kvalitet podzemnih voda.Ova podru ja odreena su propisima kao bezbednosni pojasevi i kao potencijalni vodeniizvori.Osnovni pristup radu Hidrogeoloka istraivanja moraju biti izvrena i interpretirana na nain, da za potrebeodgovornog projektanta i/ili geomehanika jasno, razumljivo i nedvojbeno prikaukvalitativno stanje vodonosnika, nivo podzemne vode u duem hidrolokom periodu,pravac i brzinu toka podzemne vode, ranjivost, osjetljivost i izloenost vodonosnika iostale hidrogeoloke karakteristike, koje utiu na odnos izmeu podzemne vode iautocesto kao graevinskog zahvata i kao stalnog izvora zagaenja.Predloeni program hidrogeolokih istraivanja i sadraj elaborata o HG ispitivanjima: o Regionalni pregled geolokih uslova

Izvede se kratak pregled geolokih uslova, koji se nadovezuju prije svega nahidrogeoloku problematiku.

o Regionalni hidrogeoloki pregled U toj fazi istraivanja provjeri se regionalne hidrogeoloke uslove , to je pravac strujepodzemne vode, debljina nakvaenog i nenakvaenog sloja u prostoru. Pregledaju se



17/37


rasprostiranja hidrogeolokih karakteristika (koeficijent propusnosti, transmisije,poroznost), podnesu se i osnovne karakteristike bilance vodonosnika.

o Hidrogeoloka mjerenja Hidrogeoloka mjerenja izvode se u skladu sa odredbama projektnog zadatka i uovisnosti od hidrogeolokihinjenica (propusnost, transmisije). Mjerenja obuhvatajuprije svega:- provjere crpljenjem,- provjere nalijevanjem,- mjerenja nivoa podzemne vode u piezometrima .

o Pregled sigurnosnih pojaseva i druge vodoopskrbe iz podzemne vode: U okviru ove faze istraivanja izvede se pregled svih odlukama prihvaenih sigurnosnihpojaseva i ostalih nezatienih izvora vode. Uz to se podnesu i hidrogeolokeinjenicekoje odreuju pojedini izvori vode (izdanost bunara, zaliha podzemne vode itd.). Sahidrogeolokog stajalita upozori se i na problematiku zatite kako je zahtjevapojedina odluka.

o Pregledni opis / prognoza hidrogeolokih prilika uz trasu: U elaboratu o hidrogeolokim ispitivanjima prikau se hidrogeoloki odnosi, kojievladati uzdu trase. Pregled se podnese sa pripadajuim intervalima stacionae ceste.

o Klasifikovanje hidrogeolokih prilika uz trasu Pregledan opis hidrogeolokih uslova vaan je kod projektiranja tehnikih mjera zazatitu podzemne vode i ostalih tehnikih rjeenja za zatitu od podzemne vodo.Klasifikovanja se izvede na temelju smjernica i uputa, koje su u upotrebi za tu svrhu.

2.6.1.5 Geofizika ispitivanjaSvrha geofizi kih ispitivanja Osnovna svrha geofizikih ispitivanja za potrebe geotehnikih elaborata i ostale projektnedokumentacije je izmeu ostalog:o stei osnovne informacije o geolokom objektu podru ja, gdjee se graditi puto ispitati adekvatnost geolokih profila, koje su steeni na osnovu povrinskih i/ili

lokalnih podataka iz buotina/raskopao dobiti kvantitativne podatke o fizikalnim karakteristikama stijenske mase i zemljanih

materijalao odrediti optimalna mjesta buotina za dobivanje ostalih reprezentativnih podataka

(inenjerskogeolokih, geotehnikih i sl.)o odrediti mjesta buotina za provjeravanje odreenih anomalijao stei osnovne podatke za prihvaanje strunih i/ili ekonomskih odluka

Pristup geofizikalnim istraivanjima Pristup planu geofizikalnih ispitivanja treba ii prema sljedeem redoslijedu:o definisanje problema od strane naruioca (projektant, graevinar, geomehaniar,

hidrogeolog, inenjerski geolog i dr.)o pregled postojee dokumentacije o istraivanoj lokaciji (lokacija, topografija terena,

stanje u prirodi, podaci o buotinama, geoloki profili i sl.)o definisanje zahtjeva naruioca (najbolje u optimalnom i minimalnom obimu)o okviran dogovor o mogunostima izvoenja geofizikih ispitivanja i rjeavanja

problema (koje podatkee geofizika ispitivanjapouzdano obezbjediti, kojeeobezbjediti uslovno a koje nee moi stei, predvieni kvalitet geofizikalnih podataka i

sl.).U ovom dijelu obavezno sarauju naruioc odnosno korisnik(ci) i izvoa geofziikihispitivanja.



18/37


19/37


Sondiranje standardnom penetracijom (SPT)

Cilj: Odreivanje relativne gustoe, vrstoe smicanja i deformabilnosti,prije svega nekoherentnih osnovnih materijala, uslovno i ocjenanedreniranevrstoe smicanja i prikupljanja koherentnih materijala,ocjena kvalitete stijena

Oprema: Oprema za buenje, no, grede, standardni uteg na vodiliciIzvo enje: Eurocode 7-3 (poglavlje 5), BS 1377: Part 9Vrsta materijala: Nekoherentnq tla (uslovno koherentne zemlje i meke stijene)

Vrsta projekta:

Nosivost i slijeganje plitkih temelja na nekoherentnim materijalimaocjena nosivosti tem.ploa u nekoherentnim materijalima,gradnja usjeka i nasipa na nekoherentnim materijalima, likvefakcijskipotencijal

Rezultati: Relativna gustoa, ugao smicanja, slijeganja temelja, (ocjenanedreniranevrstoe smicanja, elastinog modula),Vrednovanje rezultata: Eurocode 7-3 (poglavlje 5, dodacima D)

Standard: EC 7-3 (poglavlje 5), BS 1377: Part 9

Napomene:

Oprema mora biti umjerena obzirom na prijenos energije u grede.Oprema mora osiguravati barem jednaku visinu pada zabijala(automatski okida).Upotreba konusa nije standardna i nije pouzdane korekcije.Upotreba na dnu iskopa za ipove (promjer >15 cm) nije standardna.

Sondiranje stati kom penetracijom (CPT)

Cilj: Klasifikovanja tla, odreivanje relativne gustoe, vrstoe smicanja ideformabilnosti koherentnih i nekoherentnih tla

Oprema:

Instrumentirani iljak i plat, oprema za utiskivanje i oprema zakomunikaciju i registrovanje/uvanje podatakaUz otpor ispod iljka i otpor uz platesto mjerimo i porni tlak (CPTUtest): postoje i ureaji sa mjeraima seizmikog valovanja, parametaraokoline (temperatura, pH,...)

Izvo enje: Eurocode 7-3 (poglavlje 3), BS 1377: Part 9Vrsta materijala: koherentna i nekoherentna tla

Vrsta projekta:

nosivost i slijeganje plitkih temelja na nekoherentnim materijalima,nosivost plitkih temelja u koherentnim alama (nedrenirano stanje),nosivost greda,gradnja ka i nasipa,vremenski razvoj slijeganja (konsolidacija) CPTU testlikvefakcijski potencijal

Rezultati: klasifikovanja tla, relativna gustoa, ugao smicanja, nedreniranavrstoa smicanja, osjetljivost, elastini modul, koeficijent konsolidacijeodnosno propusnosti, slijeganja temelja, nosivost greda

Vrednovanje rezultata: Eurocode 7-3 (poglavlje 3, dodacima B)Standard: Eurocode 7-3 (poglavlje 4), BS 1377: Part 9Napomene: Oprema mora biti odgovarajue umjerena.Prednost ispitivanja je kontinuirani profil (dubina, vrijeme) mjerenih

veliinaSondiranje dinami kom penetracijom

Cilj: Vezni profil otpornosti tla protiv dinamikog penetriranja konusa.



20/37


Oprema: Konus, grede, oprema za utiskivanje (uteg na vodilici)Izvo enje: Eurocode 7-3 (poglavlje 6), BS 1377: Part 9Vrsta materijala: nekoherentna tla (uslovno koherentna tla i meke stijene)Vrsta projekta:

nosivost i slijeganje plitkih temelja na nekoherentnim materijalima,ocjena nosivost greda u nekoherentnim materijalima, gradnja usjeka inasipa na nekoherentnim materijalima, potencijal likvifakcijeRezultati: relativna gustoa, ugao smicanja, modul sakupljanja (sve na osnovulokalno utvrenih korelacija)

Vrednovanje rezultata: Eurocode 7-3 (poglavlje 6, dodacima E)Standard: EC 7-3 (poglavlje 6), BS 1377: Part 9

Napomene: Postoje brojne inaice opreme (oblik i veliine konusa, masa i visinapada utega).Oprema mora biti umjerena obzirom na prijenos energije u grede.Oprema mora osiguravati barem jednaku visinu pada zabijala(automatski okida).

Mjerenje deformabilnosti presiometrom

Cilj: Terenska mjerenja odnosa izmeu naponima i deformacijama,dimenzionisanje plitkog i dubokog temeljenja

Oprema: presiometarska sonda, grede, kablovi, kontrolna i mjerna jedinica,izvor tlaka

Izvo enje: Eurocode 7-3 (poglavlje 4), NF P 94-110-1-NVrsta materijala:

koherentna i nekoherentna tla, meke do srednjevrste stijene

Vrsta projekta: nosivost i slijeganje plitkih temelja,nosivost i slijeganje greda,

gradnja tunelaRezultati: granini tlak, presiometarski modul za optereenje i rastereenje,nosivost i slijeganje plitkih temelja, nosivost i slijeganje greda

Vrednovanje rezultata:

Eurocode 7-3 (poglavlje 4, dodacima C)

Standard: Eurocode 7-3 (poglavlje 4), NF P 94-110-1-N

Napomene:

Izmjereni presiometarski modul zbog kompleksnog naponskog stanjau okolini sonde (radijalni tlak, tangencijalno natezanje) nije elastini(Youngov) modul.Broj i raspored ispitivanja sa dubine mora biti takav, da odgovarametodologiji za analizu predvienog naina temeljenja.

Mjerenje deformabilnosti dilatometrom

Cilj: Terenska mjerenjavrstoe i deformabilnosti glinenih tla i tla odsitnog pijeska; mjerenja stanja napona u materijalima

Oprema: ploasta dilatometarska sonda, grede, oprema za utiskivanje sonde,kontrolna i mjerna jedinica, izvor tlaka

Izvo enje: Eurocode 7-3 (poglavlje 9)Vrsta materijala: koherentne i pjeane zemlje (postoji i cilindrini dilatometar za

stijene)

Vrsta projekta: nosivost i slijeganje plitkih temelja,nosivost i slijeganje greda,

gradnja tunelaRezultati: stratigrafija materijala, nedreniranavrstoa smicanja, edometarskimodul



21/37


Vrednovanje rezultata: Eurocode 7-3 (poglavlje 9, dodatak H)Standard: Eurocode 7-3 (poglavlje 9)Napomene: 2.6.2.2 Laboratorijska ispitivanja

Detalji metoda i postupaka vidljivi su iz priloga br. 2.7.2. Rezultati geotehnikihlaboratorijskih ispitivanja moraju biti navedeni u Izvjetaju o laboratorijskim

istraivanjima sa detaljno opisanim principom ispitivanja, postupkom izvedbe pojedinogispitivanja, moraju biti navedeni mogui izvori, prema kojima se ispitivanja obavljaju ikorelacije, odn. usporedba vrijednosti sa drugim klasinim metodama.

2.6.3 OBEZBJEIVANJE KVALITETA IZVOENJA GEOTEHNIKIHISTRAIVANJA

Kod izvoenja terenskih i laboratorijskih istraivanja/ispitivanja moraju biti ispunjeniosnovni zahtjevi obezbjeivanja i kontrole kvaliteta i jednakosti izvedbe. Osnovni kriteriji usistemu kvaliteta koje izvoa terenskih i laboratorijskih ispitivanja mora ispunjavati, su

sljedei:1. Jasno mora biti odreena linija voenja projekta geotehnikih istraivanja iodgovornosti svih pojedinih izvoaa u projektu istraivanja.

2. Istraivanja mogu izvoditi samo odgovarajue osposobljeni kadrovi.3. Kod izvoenja istraivanja moe se koristiti samo tehniko besprijekorna oprema,

koja ispunjava zahtjeve referentnih standarda i propisa.4. Sva mjerna oprema mora biti umjerena i redovito kontrolisana kod za to ovlatene

institucije.5. Podaci o opremi, tehnikim karakteristikama opreme, potvrde o umjeravanjima i

uputstva za rad sa opremom moraju biti dostupni i na raspolaganje Naruiocu, ako

isti to trai.6. Za sva istraivanja, kako terenska tako i laboratorijska, treba voditi Zapisnike oistraivanju. Obavezan sadraj zapisnika u pravilu je odreen sa relevantnimstandardima, odn. uputama za rad. Svi zapisnici moraju biti tekue ispunjavani ipohranjivani u originalnom obliku u okviru dokumentacije o istraivanjima.

7. Svi zapisi moraju biti voeni i pohranjivani na nain, da je iz njih mogue bezsumnje preuzeti podatke o izvoau istraivanja, o cjelokupnom tijeku istraivanja,o moguim smetnjama i vanjskim faktorima, koji mogu uticati na rezultat i podatkeo tome, da li se je istraivanje izvodilo u skladu sa zahtjevima standarda.

8. Istraivanja se moe izvoditi samo u takvim vremenskih uslovima, odn.laboratorijskim uslovima, da isti ne utiu na rezultat istraivanja. Iz radnihzapisnika moraju biti jasno vidljivi podaci o vremenskim uslovima i temperaturiprilikom izvoenja terenskih istraivanja, odn. podaci o mikroklimi u laboratorijuprilikom izvoenja laboratorijskih ispitivanja.

9. Svako terensko ili laboratorijsko istraivanje mora imati taan identifikacioni broj,koji omoguava praenje cjelokupnog radnog postupka od poetka do kraja.

10. Kada naruioc tako trai svi uzorci moraju biti ifrovani.



22/37


23/37


2.7 DODATAK

2.7.1 ISTRANO BUENJE2.7.1.1 Ciljevi buenjaCiljevi buenja za istraivanje tla i/ili stijene su:o dobivanje uzoraka tla za vizuelni (geoloki i geotehniki) popis i klasifikovanje i

laboratorijska ispitivanja za identifikaciju i klasifikovanjeo dobivanje uzoraka tla za laboratorijska ispitivanja geotehnikih karakteristikao odreivanje nivoa podzemnih vodao priprema buotina za mjerenja u buotini io priprema buotina za ugradnju opreme za promatranje.2.7.1.2 Tehnologije buenjaNajei nain buenja kod geotehnikih istraivanja je rotaciono buenje sa alatima zavaenje uzoraka razliitih duina. Taj tip buenja je relativno brzo i iroko upotrebljiv.

Rijee se kod geotehnikog istraivanja upotrebljava buenje sa nabijanjem. Spomenutobuenje se upotrebljava jedino za plie buotine i u sluaju koherentnih tla. Dobivanjeuzorka je brzo i jednostavno.Kod geotehnikih istraivanja, gdje se javljavrsta stijenska masa i u sluajevima gdje jepotrebno intaktno uzorkovanje (tuneli, zasjeci, usjeci), se upotrebljava tako zvano

strukturno buenje. U tehnolokom pogledu se radi o rotacionom buenju sa wire-line ilivie-stijenskim alatom za vaenje uzorka uz upotrebu isplake. Dobiveni uzorak jevrhunskog kvaliteta. Slabost strukturnog buenja je u dugotrajnosti buenja, to utica nacijenu, koja je obino dvostruko via od cijene klasinog rotacionog buenja.Osim spomenutog se za geotehnika istraivanja upotrebljavaju i sistemi bez dobivanja

jezgre sa rotacionima i udarno-rotacionim dlijetima. Navedeni nain buenja seupotrebljava u sluaju poznatog geolokog sastava i slui za ugraivanje cijeviinklinometara i piezometara. Prednost buenja je u brzini i time niski cijeni. Taj nainbuenja omoguava i orijentaciono odreivanje geolokog sastava tla.2.7.1.3 Oprema za dobivanje uzorakaUzorke je mogue dobiti prilikom svakog buenja, dok kvalitet uzoraka i njihovaupotrebljivost ovisi o tehnologiji buenja i opremi za uzimanje uzoraka. Za istraivanja tlaupravilu se upotrebljavaju uzorci, dobiveni sa cilindrima ili alatima za vaenje jezgre.Cilindri sa tankim stijenkama Cilindri sa tankim stijenkama su cilindri od tankih cijevi sa glatkom (obraenom)

unutarnjom materijalom. Na donjem dijelu imaju cipelu sa rezaem, a dijele se naotvorene cilindre i cilindre sa batom. Oblikovani su na nain, da je oteenje stijene kod

uzimanja to manje.Dimenzije su standardizirane i najbolje je upotrebljavati iste standarde kao i zalaboratorijska istraivanja.Uzorci se uzimanju sa dna buotine na nain, da se cilindar sa statikom silom, t.j. beztrzaja, utisne u stijenu. Uzimanje uzoraka sa cilindrom je mogue u kombinaciji sa bilokojom metodom buenja. Prije uzimanja dno buotine mora biti oieno, a eventualnenestabilne stijenke osigurane. Osiguranje stijenka buotine (zatitna kolona ili sredstvo zaispiranje) ovisi o tehnologiji buenja i stijeni u nestabilnom dijelu.

Cilindari sa debelom stijenom Debelostijeni cilindri su od cijevi bez posebne obrade unutarnje materijale. Na donjemkraju je cipela sa otricom. Uzorci se uzimaju sa dna buotine tako da se cilindar zabije u



24/37


stijenu. Buotina mora biti izraena isto kao i za uzimanje uzoraka sa tankostijenskimcilindrima. Kod uzorkovanja sa debelostijenim cilindrima struktura stijena u pravilu sepromijeni

Alat za va enje jezgre sa jednom stijenom Alat za vaenje jezgre sa jednom stijenom je cijev sa hvataem jezgre, krunom i glavom.Tenost za buenje tee izmeu jezgre i unutarnje stijene alata za vaenje jezgre i prolaziuz unutarnju stijenu krune. Jezgra je izloena eroziji tenosti za buenje i mehanikimuincima rotacije alata za vaenje jezgre.

Alat za va enje jezgre sa dvije stijene Alat za vaenje jezgre sa dvije stijene ima dvije koncentrine cijevi, hvata jezgre, krunu iglavu. Alati za vaenje jezgre sa dvije stijene se dijele na:o alat za vaenje jezgre sa rotirajuom unutarnjom cijevi io alat za vaenje jezgre sa nerotirajuom unutarnjom cijevi.Kod prvih unutarnja cijev rotira zajedno sa vanjskom, dok kod ostalih ne rotira. Tenotza buenje tee izmeu obije cijevi i izlazi kroz kanale u kruni. Kod alata za vaenje jezgrasa rotirajuom unutarnjom cijevi jezgra je zatiena od erozije tenoste za buenje, a kodnerotirajuih unutarnjih cijevi i protiv mehanikih uinaka pri rotaciji alata za vaenje

jezgre. Za istraivanja tlau pravilu se koriste alati za vaenje jezgre sa nerotirajuomunutarnjom cijevi.

Alat za va enje jezgre sa tri stijene Alati za vaenje jezgre sa tri stijene su analogni alatima za vaenje jezgre sa dvijestijenke time da imaju u unutarnjoj cijevi uloak (cilindar) za jezgru, t.j. treu cijev. Uloak predstavlja zatitu jezgre i slui kao ambalaa kod skladitenja i transporta. Uloci su upravilu od prozirne plastike kako bi bio omoguen pregled jezgre da se sprijei mogunostbilo kakve promjene.

Alat za va enje jezgre sa gumenom cijevi Alati za vaenje jezgre sa gumenom cijevi analogni su alatima za vaenje jezgre sa dvijestijene time da imaju na posebnom tuljku jo mekanu i elastinu cijev. Cijev se napne oko

jezgre odmah kada ista ue u alat za vaenje jezgre. Cijev se produuje na nain da seskine sa tuljca. Elastina cijev, napeta oko jezgre obezbjedi da su komadi jezgre u

jednakom meusobnom poloaju kao to su bili prilikom ulaska u alat za vaenje jezgre. Alat za va enje jezgre Denison Denisonov alat za vaenje jezgre je alat za vaenje jezgre sa tri stijene sa produetkomna unutarnjoj cijevi i ulocima (cilindrom) za jezgru. Produetak ima reza, koji je ispredkrune. Unutarnja cijev se utiskuje u stijenu, prije nego to na nju djeluje kruna i tenostza buenje. Dobivena jezgra je slina uzorku, dobivenim sa cilindrima sa tankimstijenama. U sluaju, da su u odsjeku vaenja jezgri uloci od krutih stijena, trebaprekinuti vaenje jezgre i probuiti kruti dio sa drugim alatima za vaenje jezgre.

Alat za va enje jezgre sa unutarnjom cijevi za dodavanje Alati za vaenje jezgre sa unutarnjom cijevi za dodavanje imaju slino kao i Denisonovalat za vaenje jezgre na unutarnjoj cijevi produetak sa rezaem i uloak (cilindar) za

jezgru. U glavi alata za vaenje jezgre je opruga koja omoguava podeavanje sile naunutarnju cijev i time pritie no na stijenu. Kada otpor (krutost) stijene premaiodabranu vrijednost, unutarnja cijev se pomakne u alat za vaenje jezgre i nakonprelaska u meku stijenu opet izae. Kod ovih alata za vaenje jezgre nije potrebnoprekidati buenje zbog promjene krutosti stijena. Dobivena jezgra je slina uzorku,

dobivenim sa cilindrima sa tankim stijenkama. Poznati alati za vaenje jezgre saunutarnjom cijevi za dodavanje su: Mazier i Triefus.



25/37


Alat za va enje jezgre Laskay Alat za vaenje jezgre Laskay je alat za vaenje jezgre za spiralu na upljoj gredi. Cijev za jezgru sa cipelom i ulocima za jezgru je na gredi u upljoj spirali i sa rotacijom spirale seutie u stijenu. Reza cijevi za jezgru je ispred spirale, slino kao i kod Denison alata zavaenje jezgre ispred krune. Dobivena jezgra je slina uzorku, dobivenom sa cilindrima satankim stijenama.

Alat za va enje jezgre Wire-line Wire-line alat za vaenje jezgre je alat za vaenje jezgre sa dvije stijene,ija vanjskacijev je istovremeno i greda za buenje, a unutarnja (cijev za jezgru) ima trn i zatvara.Zatvara je za povezanost cijevi za jezgru sa gredom, a trn za povezanost saelinomsajlom i zatvaranje zatvaraa. Kruna za buenje je na gredi za buenje. Cijev za jezgru sesputa i podie saelinom sajlom na nain, da za pranjenje alata za vaenje jezgre netreba izvui sav pribora. Wire-line alati za vaenje jezgre primjereni su za vaenje jezgriduih odsjeka to bitno smanjuje vrijeme za manevre.

Alati za orijentaciono va enje jezgre Sa alatima za vaenje jezgre za orijentaciono vaenje mogue je dobiti orijentacionu

jezgru. Alati imaju multi-shot ureaj za mjerenje pravca. Poznata su dva sistema takvihalata za vaenje jezgre i to:

o sa noevima io sa gumenom cijevi.

Kod alata za vaenje jezgre sa noevima ovi izgrebu (oznaavaju) uzorke po duini, to uskladu sa podacima o pravcu uzorka i poloaju buotine omoguava orijentaciju svakogkomada jezgre.Kod alata za vaenje jezgre sa gumenom cijevi ista je povezana sa ureajem za mjerenjepravca. Gumena cijev se napne oko jezgre odmah kada jezgra ue u alat za vaenje

jezgre i ne moe mijenjati poloaj jezgre, odnosno pojedinih komada iste u cijevi. Naosnovu poznavanja pravca gumene cijevi poznat je i pravac jezgre prilikom ulaenja u alatza vaenje jezgre i obzirom na poloaj buotine i poloaj u sloju prije uzimanja.2.7.1.4 Uzorci zemljanih materijalaUzorci tla dijele se na: neoteene, oteene i mijeane. Osnova za podjelu su parametritla u uzorku u usporedbi sa parametrima na mjestu uzimanja.Neote eni uzorci Tla u neoteenom uzorku ima jednaki sastav, strukturu, poroznost i sadraj vode kaozemljana tla na mjestu uzimanja. Uzorak je neoteen, dok se neki od navedenihparametara ne promijeni. Neoteeni uzorci zemlje su identini uzorcima klase A prema

Eurocode 7.Neoteene uzorke dobiva se u koherentnim materijalima i iznimno u pjeskovima. Zauzimanje u pijeskuesto su potrebne posebne tehnologije i oprema. Neoteene uzorkemogue je dobiti sa:

o cilindrima sa tankim stijenamao alatom za vaenje jezgre Denisom,o alatom za vaenje jezgre sa unutarnju cijevi za dodavanje io alatom za vaenje jezgre Laskay.

Cilindar ili uloak sa uzorkom treba odmah hermetiki zatvoriti, te ga odgovarajueuskladititi. Postupanje sa uzorcima mora biti takvo, da se sprijei oteenje stijene, to

znai bez vibracija i bez bitnih promjena temperature.Ote eni uzorci



26/37


Zemljana tla imaju u oteenom uzorku jednaki sastav, redoslijed slojeva i sadraj vodekao i zemljana tla na mjestu uzimanja uzorka, meutim, promijenjeni su struktura iporoznost. Na oteenom uzorku je mogue identifikovati in-situ redoslijed slojeva ilisastav tla. Uzorak je oteen, dok se neki od navedenih parametara ne promijeni.Oteeni uzorci tla su identini uzorcima klase B prema Eurocode 7.Dimenzije oteenih uzoraka ovise o cilju ispitivanja, odnosno o potrebnoj koliini uzoraka.U pravilu bi promjer uzorka trebao biti 5 do 10 puta vei od promjera maksimalnog zrna utlu, iz kojeg se uzorak uzima. Oteene uzorke zemljanih tla mogue je dobiti sa:

o - cilindrima sa debelim stijenkama (zabijanje)o - dvo i trostijenim alatima za vaenje jezgreo - alatima za vaenje jezgre sa gumenom cijevio - Wire-line alatima za vaenje jezgre io - cijevima (buenje zabijanjem)

U koherentnim zemljanim materijalima, a prije svega u glinama, mogue je dobitioteene uzorke i jednostijenim alatkama za vaenje jezgre i buenjem na suvo t. j.bez tenosti za buenje. Kod takvih uzoraka spoljnji je dio jezgre jako oteen, a moe bitii osuen.Kod pranjenja opreme uzorke treba obezbjediti kako ne bi dolo do dodatnog oteenjastijene, mijeanja uzorka ili promjene duine. Dijelove uzorka, predviene za ispitivanja,kodega je vaan sadraj vode, treba hermetiki zatvoriti, najbolje sa parafiniranjem.Kod buenja sa alatima za vaenje jezgre u pravilu je potrebna 100 % koliina jezgre(volumen), odnosno minimalno 80 % u svakom manevru.Promijeani uzorci Zemljani materijal u promijeanom uzorku ima potpuno druk iju strukturu i druk ijiraspored slojeva i sastojke od zemljanog materijala na mjestu uzimanja. Promijenjenmoe biti i sadraj vode. Iz promijeanih uzoraka nije mogue pouzdano identifikovati in-situ redoslijed slojeva. Promijeani uzorci zemljanih materijala identini su uzorku klase Cprema Eurocode 7.Promjer buotine za promijeane uzorke ovisi od cilja ispitivanja i potrebne koliineuzorka. Promijeane uzorke je mogue dobiti sa:

o jednostijenim alatima za vaenje jezgre i buenjem na suvo, t.j. bez tenosti zabuenje

o spiralom (kratkom ili dugom) i/ilio udarnim buenjem.

2.7.1.5 Uzorci stijena

Vane geotehnike karakteristike odreene stijenska mase su: stanje (raspucanost ilizdrobljenost i stanje degradacije), struktura (tekstura),vrstoa i deformacionekarakteristike. Ove karakteristike je mogue odrediti pregledom i laboratorijskimispitivanjima odgovarajuih uzoraka.Dobivanje uzoraka stijene ovisi o cilju ispitivanja i vrsti i stanju stijene. Uzorci stijenedijele se na neoteene, oteene, promijeane i orientisane. Osnova za podjelu suparametri stijene u uzorku i stijene na mjestu uzimanja. Neote eni uzorci Stijena u neoteenom uzorku jednake je strukture i sadraja vode kao stijena na mjestuuzimanja tako da su jednake karakteristikevrstosti kao i deformacijske karakteristike.

Neoteeni uzorci stijene identini su uzorcima klase A prema Eurocode 7.Iz zdrave i djelomino raspadnute i raspucane stijene mogue je dobiti neoteene uzorkesa:



27/37


o dvo i trostijenim alatima za vaenje jezgreo alatima za vaenje jezgre sa gumenom cijevi io wire-line alatima za vaenje jezgre.

U jako degradiranoj ili zdrobljenoj stijenskoj masi je osim sa navedenim alatima zavaenje jezgre neoteene uzorke mogue dobiti i sa cilindrima.

Minimalni promjer uzorka ovisi o stanju i objektu stijene. stijenama sa diskontinuitetamaisti ne bi smeo biti manji od 76 mm.Dijelove jezgre za neoteene uzorke treba hermetiki zatvoriti i sa njima postupati takoda ne doe do promjena u uzorku.Ote eni uzorci Stijena u oteenom uzorku podijeljena je na pojedine komade prema glavnimdiskontinuitetama, dok su udio i pojedini sastojci jednaki kao u stijeni na mjestu uzimanja.Na oteenim uzorcima nije mogue utvrivati parametre stijene kao cjeline, ve samoparametre pojedinih komada. Na oteenim uzorcima je mogue utvrditi glavni rasporeddiskontinuiteta. Oteeni uzorci stijene su jednaki kao uzorci klase D prema Eurocode 7.

Oteene uzorke je mogue dobiti istim metodama kao neoteene (t. 6.1). Iz zdravihstijena ih je mogue dobiti i sa jednostijenim alatima za vaenje jezgre, dok se iz jakoraspadnutih ili zdrobljenih vade udarnim buenjem.Za ispitivanja kod kojih je vaan sadraj vode uzorke treba hermetiki zatvoriti.Promijeani uzorci Stijena u promijeanom uzorku je zdrobljena i ima druk iju strukturu od stijene na mjestuuzimanja. Iz promijeanih uzoraka je mogue utvrditi vrstu i teksturu stijene, meutim,nije mogue utvrditi diskontinuitet i granice izmeu slojeva.Promijeane uzorke je mogue dobiti sa:

o jednostijenim alatima za vaenje jezgreo perkosionim buenjem sa reversnom cirkulacijom io udarnim buenjem.

Promjer buotine za promijeane uzorke ovisi o potrebnoj koliini uzoraka.Orientisani uzorci Uzorci ili jezgre su orijentisane ako je mogue odrediti njihov poloaj u zemljanoj kori kaoto su ga imali prije uzimanja. Iz orijentisanih uzoraka je mogue odrediti pravac i upadslojeva, kliznih ploha, pukotina i slino. Orijentisani uzorci su vani za odreivanjegeolokog objekta (strukture) na istraivanom teritoriju. Za interpretaciju potrebni su ipodaci o pravcu i otklonu buotine.

Orijentisane uzorke je mogue dobiti sa alatima za vaenje jezgre za orijentisano buenje.2.7.1.6 Struna dokumentacija o buotiniStruna dokumentacija o buotini za istraivanje tla obuhvaa dokumentaciju o:

o buenjuo vizuelnim pregledimao ispitivanjima u buotinamao laboratorijskim ispitivanjima za identifikaciju i klasifikovanje io geotehniki profil buotine.

Dokumentaciju o buenju vodi izvoa buakih radova. Dokumentacija mora sadravatipodatke o:

o lokaciji: objekt, oznaka i koordinate buotineo maini za buenje i alatuo tenosti za buenje: vrsta, sastav, gustoa i viskoznost



28/37


o buotini: promjer, dubina, zatitne cijevio jezgri: interval uzimanja, % jezgreo uzorcima: oznaka, dubina, nain uzimanjao mjerenjima u buotini: vrste i mjesto mjerenjao parametrima buenjao promatranjima izmeu buenja: gubitak tenosti za buenje, kaverne, pojave slojnih

fluida io nivou podzemne vode, ako tehnologija buenja to omoguava.Parametri buenja ovise o metodama buenja. Kod rotacionom buenju ti su parametri:

o optereenje alata za buenjeo brzina rotacijeo pritisak i protok tenosti za buenje io napredovanje buenja.

Parametre buenja je mogue stei samo za vrijeme buenja i to zapisivanjem podataka izinstrumenata ili sa automatskim ureajima za registrovanje (MWD Measurement whiledrilling).

Vizualne preglede jezgre,estica i uzoraka moraju obaviti za te poslove osposobljeniradnici koji posjeduju odgovarajua znanja iz geologijePri izradi geotehnikog profila buotine treba koristiti podatke iz sve navedenedokumentacije.

2.7.2 METODE I POSTUPCI ZA IZVOENJE GEOMEHANIKIHLABORATORIJSKIH ISPITIVANJA

2.7.2.1 UvodGeomehanika laboratorijske ispitivanja se izvode sa ciljem da se njima dopune inadgrade podaci terenskih istraivanja. Program laboratorijskih ispitivanja je planispitivanja kojeg zajedno izrade odgovorni nosioc ispitivanja i inenjer u geomehanikomlaboratoriju, priemu moraju uvaavati karakteristike tla i objekata s jedne strane ikvaliteta klasu uzoraka i adekvatnosti uzorka za izvoenje pojedinih ispitivanja s drugestrane.2.7.2.2 Glavne grupe ispitivanjaLaboratorijska ispitivanja se obzirom na plan i parametre, koji ih odreuju, dijele naslijedee glavne zaokruene grupe ispitivanja:Ispitivanja za klasifikovanje i identifikaciju zemljanih materijala

Sa tim istraivanjima odreujemo osnovne, tzv. elementarne ili indeksne karakteristike

materijala, na osnovu kojih se moe tano opisati zemljani materijal ili stijena i na taj ih senain moe uiniti prepoznatljivima korisniku. U tu grupu spada odreivanje slijedeih

parametara:o vlanost,o volumenska teina,o volumenska teina bez pora i upljina,o zrnatost struktureo Atterbergove granice plastinosti,o druga specijalna ispitivanja, npr. osjetljivost za smrzavanje, indeks gustoe

Kemijska ispitivanja zemljanih materijala i podzemne vode I ova ispitivanja spadaju u grupu klasifikovanih ispitivanja. Sa njima utvrujemokarakteristike zemlje, koja bi mogla zbog svoje kemijske strukture uzrokovati nepoeljneuinke na betonu,eliku ili na samu zemljanu materijalu kada ista predstavlja osnovno tloza objekt ili je iz nje izraen zemljani objekt. Meu najkarakteristinija kemijska



29/37


ispitivanja, koja se vre u geomehanici kod gradnje kolnika spada odreivanje slijedeihparametara:

o sadraj organskih tvari, karbonata i sulfatao PH vrijednost,o sadraj hlorida,

o druga specijalna ispitivanja, npr. kationska izmjena, plavi test metilom i sl.Ispitivanja stiljivosti i bubrenja zemljanih materijala

To su ispitivanja pomou kojih odreujemo stiljivost, bubrenje i opasnosti od pojavakolapsa uzorka tla u edometrima, gdje je testirani uzorak bono ogranien a optereenjese vri vertikalno, prema stepenima i uz istovremeno omogueno dreniranje vode uvertikalnom pravcu.Cilj ispitivanja stiljivosti je odreivanje deformacionih i konsolidacijonih karakteristika tla itime ponaanja tla u uvjetima optereivanje i rastereivanja.Cilj ispitivanja za odreivanje kolapsa zbog bubrenja je ocjena kompresijskih parametaranesaturisanog tla i procjena dodatnih volumenskih promjena, do kojih dolazi prilikom

saturiranja.Ispitivanja parametara vrsto e zemljanih materijala To su ispitivanja sa kojima se odreuje nedreniranavrstoa smicanja, efektivni parametrivrstoe tla i porni tlaci za potrebe ocjene nosivosti i stabilnosti tla. Meu najeekoritene metode ispitivanja spadaju pored indeksnih opita (depni penetrometar,laboratorijska krilna sonda, laboratorijski konus, jednoaksijalni opit pri nespreenombonom irenju, nekonsolidisani, nedrenirani kompresioni opit):

o opit direktnog smicanja io opit triaksijalne kompresije.

Ispitivanja propusnost zemljanih materijala

Sa tim istraivanjima odreujemo koeficijent propusnosti tla za potrebe ocjene zoka vodeu tlu, za potrebe ocjene dotoka vode u graevinske jame ili za proraune vremenskograzvoja konsolidacije. Meu najeim metodama ispitivanja su opiti u u permametru sakonstantnim ili padajuim pritiskom vodeIspitivanja zgunjavanja, odn. ugradivosti prirodnih materijala Sa tim istraivanjima ocijenimo sposobnost zemljanog i stijenskog materijala zamehanika zgunjavanja i karakteristike tla u zgusnutom stanju. Kada su karakteristike tlatakve da mehaniko zgunjavanje ni mogue, standardnim se metodama pridrue metodesa kojima istraujemo sposobnosti poboljanja zemljanih tla sa aditivima anorganskim iliorganskim vezivima. Meu najee koritene postupke ispitivanja spadaju:

o Odreivanje optimalne vlanosti i maksimalne gustoe prema Proctoru,o Odreivanje CBR indeksa nosivosti,o Odreivanje optimalne vlanosti sa cementom ili drugim vezivima stabiliziranih

zemljanih materijala,o Odreivanje tlane vrstoe sa cementom ili drugim vezivima stabiliziranih zemljanih

materijalao Odreivanje vremenske otpornosti zemljanih materijala

Druga geomehani ka laboratorijske ispitivanja zemljanih materijala

Meu posebna geomehanika laboratorijske ispitivanja spadaju i ispitivanja koja nisuobuhvaena u gore prikazanim opisima i sa kojima opisujemo karakteristike zemljanih tla

sa specifinim karakteristikama, kao to su npr. rastresita tla, jednolino graduiranpijesak, prekonsolidovanevrste gline, dijatomejske zemlje ili karakteristike i ponaanjezemljanih tla u kombinacijama sa ostalim materijalima. U takvim sluajevima je odabir i



30/37


izvoenje postupka preputen odluci geotehnikog projektanta, dok mora biti sampostupak detaljno opisan i dokumentisan.Ispitivanja za identifikaciju i klasifikaciju stijena

Namjera: idetifikacija i opis stijenskog materijala na osnovu mineralokog sastava,geneze, strukture, sklonosti troenju i osnovnih karakteristika (vlanost, volumenska

teina,). Opis se moe vriti na uzorcima prirodne stijene sa jezgre buotina ili drugogizvora ili na stijenskoj masi na terenu. Pre uzorkovanja je potrebno stijensku masu(prezentiranu u buotini ili na terenu) zonirati u pojedine kvazihomogene zone i za isteodrediti karakteristike inenjerskogeoloke parametre kao npr. RQD.Ispitivanja stiljivosti i bubrenja stijena

Cilj ispitivanja stiljivosti je odreivanje deformacionih i konsolidacijonih karakteristikastijenske mase i time ponaanja tla u uvjetima optereivanje i rastereivanja.Za potrebe projektovanja dubokih usjeka ili tunela je potrebno izvoditi opite zaidentikovanje, potvrdu i kvantifikovanje eventualnih pojava bubrenja. Ispitivanja seobavlja u sklopu standardnih ili modifikovanih opita stiljivosti.Ispitivanja za odre ivanje parametara vrsto e stijena Meu najee koritene metode ispitivanja spadaju:

o Monoaksijalni opit deformabilnostio Point load testo Direktno smicanjeo Brazilski opito Triaksijalni opit

2.7.2.3 Klase kvalitete uzorakaUzorci zemljanih materijala, koji su namijenjeni laboratorijskim istraivanjima, rasporeenisu u pet (5) kvalitativnih klasa obzirom na to koliko su njihove karakteristike ostalenepromijenjene. Klasa kvaliteta uzoraka i adekvatnost uzoraka za laboratorijske ispitivanjaprikazani su u donjoj tabeli (prema Eurocode 7, dio 2):

Karakteristika tla/Klasa kvaliteta 1 2 3 4 5Nepromijenjene karakteristike zemljanih materijala Veliina zrnaSadraj vodeGustoa, relativna gustoa, propusnostStezanje,vrstoa smicanja

++++

+++

++

+

Karakteristike koje moemo odrediti Redoslijed slojevaGranice izmeu slojeva, gruboGranice izmeu slojeva, detaljno

Atterbergove granice, vol.teina zrna, sadraj organskihtvari,

VlanostStiljivost, posmina vrstoa

++++++

+++++

++

++

++

+

+

2.7.2.4 Metode i postupci za izvoenje laboratorijskih ispitivanjaRadni postupci i oprema za izvoenje geomehanikih laboratorijskih ispitivanja propisanisu sa nacionalnim standardima i razliitim preporukama, odn. smjernicama. U pravilu serazliiti nacionalni standardi meusobno neto razlikuju to moe uticati i na rezultateispitivanja. Eurocode 7 se oslanja na britanske, BS standarde, ali ne u svemu.U Izvjetaju o laboratorijskim istraivanjima treba obavezno navesti metodu prema kojoj



31/37


je istraivanje izvreno. Kada se istraivanje izvodi tano prema propisanoj metodi, nijepotrebno opisivanje ispitivanja. Kada je kod izvoenja ispitivanja dolo do odstupanja odstandardnog postupka ili je istraivanje izvreno postupkom koji nije openito prihvaen,treba precizno opisati nain izvoenja ispitivanja.U tabeli u nastavku je prikazan pregled standarda koji propisuju postupke laboratorijskihispitivanja. U tabeli su kao upotrebljivi jo uvijek navedeni i oni JUS standardi kojiomoguuju izvoenje jednakih i sa suvremenim europskim standardima jo usporedivimpostupcima ispitivanja. Gdje JUS standarda nema ili su potpuno neprimjereni, u tabeli sunavedeni standardi prema kojima se preporua izvoenje laboratorijskih pretraga.

Tabela: Popis standardnih metoda za izvoenje glavnih laboratorijskih ispitivanjazemljanih materijala

Zap.br.

Oznaka standarda(potpuna ilidjelomina, take,poglavlja) ili oznakanestandardne metodeispitivanja

Naslov standardne ilinestandardne metodeispitivanja i eventualne vezesa drugim standardima ilimetodama

Kalibracijaopreme* Napomene

1 JUS U.B1.001/90 Klasifikovanje zemljanihmaterijala2 JUS U.B1.003/90 Terenska identifikacijazemljanih materijala3 JUS U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka zemljanih

tla4 JUS U.B1.012/

1980-02-21Odreivanje vlanostiuzorka tla

DAvage, pei

5 JUS U.B1.014/88 Odreivanje volumenskemase tla bez poraDA

Vage, PeiPiknometari

6 JUS U.B1.016/1-VII-1968Odreivanje volumensketeine tla

DA Vage, Pei,Cilindari

Izotopna sonda prema ASTM

7 JUS U.B1.018 /1980-07-30

Odreivanjegranulometrijske strukturesa areometrisanjemsa Andreasenovom pipetom

DA Vage, Pei,Sita

8 JUS U.B1.020 /1980-07-30

Odreivanje konsistencijezemljanih tla

DA Vage, pei,zdjelicaPenetrometar

9 DIN 18132 /Dezember 1995

Bestimmung des

Wasseraufnahmevermgens(Odreivanje upijanje vodezemljanih tla)(determination of the waterabsorption)

DA VagePeiTemperatura

10 JUS B.B8.039 /1982-08-07

Priblino odreivanjezagaenosti organskimmaterijama(Determination of organicimpurites. Colorimetaricmethod)

11 BS 1377 / 1990Part 3

taka 3

Soils for civil engineering

purposesPart 3. Chemical andelectrochemical testsDetermination of the



32/37


Zap.br.




organic matter content12 BS 1377 / 1990

Part 3

taka 9

Soils for civil engineeringpurposesPart 3. Chemical andelectrochemical testsDetermination of the pHvalue

Pufarneotopine

13BS 1377 / 1990Part 3

taka 6.3

Soils for civil engineeringpurposesPart 3. Chemical andelectrochemical testsDetermination of thecarbonate content

14 JUS U.B1.022/68 Odreivanje promjenezapremine tla SE NE IZVODI

15 JUS U.B1.024/68Odreivanje sadrajasagorljivih i organskihmaterijala u tlu

DA Vage, Pei

16 JUS U.B1.026/68 Odreivanje sadrajakarbonata u tlu

17 JUS U.B1.028 /1-I-1970

Ispitivanje direktnogsmicanja u tlu

DADinamometarMikrometar

BS standard nepoznaje nedreniranogispitivanja.

18 JUS U.B1.029/71 Ispitivanje smicanja u

triaksialnom aparatu

Nije upotrebljiv,

odgovara BS19 BS 1377 / 1990Part 7

taka 7

taka 8

Part 8taka 7

taka 8

Soils for civil engineeringpurposesPart 7. Shear strength tests(total stress)Determination of theunconfined compressivestrength

Determination of theundrained shear strength itriaxial compression without

measurement of porepressure (definitivemethod)

Part 8. Shear strength tests(effective stress)Consolidatet-undrainedtriaxial compression testwith measurement of porepressure

Consolidatet-drained triaxialcompression test withmeasurement of volumechange

DA VolumenometriMjeraipomakaMjerai tlaka

Soils for civil engineering DA



33/37


Zap.br.




20 BS 1377 / 1990Part 7

taka 6

purposesPart 7. Shear strength tests(total stress)Determination of residualstrength using the smallring shear apparatus

Dinamometari,Mikrometari,Prijenosniomjeri

21 JUS U.B1.030 /1-VII-1968

Odreivanje pritisnevrstoe u tlu(Determination of compressive strength of asoil)

DADinamometriMikrometari

to prije pre i naBS

22 JUS U.B1.032 /1-I-1970

Odreivanje stezanja u tlu(Determination of the one-dimensional consolidationproperties)

DAPrijenosniomjeriMikrometri

PANJA !Oprez kodispitivanjastiljivosti. to prijeprei na BS

23 BS 1377,PART 5,PART 6

ISPITIVANJASKUPLJANJA iBUBRENJA MORALI BIUSKLADITI SA BS

DA

24 JUS U.B1.034 /1-I-1970

Odreivanje koeficijentavodopropusnosti

DAKapilare,

Volumometri

PANJA!VODOPROPUSNOST u EDOMETRU NIJE PREMA STANDARDU I VIE

JE NEMA U BS. to prije pre i na BS

JUS U.B1.036/68 Odreivanje kapilarnogpodizanja

DAkapilare

U SLOVENIJI SE NEIZVODI IAKO BI SEMORALO

26 JUS U.B1.038/68 Odreivanje optimalnevlanosti prema ProctorjuNEUPOTREBLJIV,zamjenjuje DIN

27 DIN 18127 /Februar 1993

Versuche und Versuchsgerte(Proctorversuch)(Proctora provjera)

(Determination of maximumdry density and optimummoisture content)

28 JUS U.B1.042 /1-I-1970

Odreivanje kalifornijskogindeksa nosivosti(Determination of theCalifornia Bearing Ratio)Odreivanje CBR vrijednostiu laboratorijuOdreivanje CBR vrijednostiza nosive slojeve kolnikihkonstrukcija za koje jepropisana zbijenost 95 %,od optimalne zbijenostiprema modifikovanomProktorovom opitu

DADinamometri,Mikrometri

PANJA ! VIDI DIN 18127



34/37


Zap.br.




29 JUS U.B1.044 / 69Odreivanje kapilarnevodopropusnosti ikapilarnog dizanja

NE IZVODI SE

32 JUS U.B1.048 /1-VII-1969

Odreivanje optimalnogsadraja vode cementomstabilizovanog tlA(Determination of optimalwater content of a soilstabilized by cement)

PANJA! VIDI DIN 18127

33 JUS U.B1.050 / 69Odreivanje otpornosticementom stabilizovanogtla prema mrazu

NEADEKVATAN

Obavezna je kalibracija opreme. Uz obavezne poetne kalibracije potreban je i periodinipregled i kontrola mjerila. Obim kontrole mjerila i opreme, kojeg odreuje Eurocode 7,obiman je i znai veliki finansijski teret za male komercijalne laboratorije.Do prijema odgovarajueg BS standarda preporuujemo slijedeu minimalnu uestalostkontrole mjerila:

Vage: svake 2 godineDinamometri i el. mjerai sile: svake 2 godineMikrometri: poetna, zatim vlastita svakih 6 mjeseci sa etalonomElektronski mjerai pomaka: svake 2 godine

Volumenometri: vlastita kontrola, svakih 6 mjeseciSuare: poetna, zatim vlastita kontrola, svakih 6 mjeseci sa kalibriranim termometromKlasifikovanje i opisivanje uzoraka Opis uzoraka i klasifikovanje zemlje osnovni su podaci laboratorijskih pretraga kojima senadograuju terenski opisi jezgri buotina. Pri opisivanju uzoraka treba koristiti podatkeobavljenih ispitivanja i zakljuke makroskopskog pregleda.Glavni opis uzorka obuhvata podatke:Primjer:

Vrsta tla: Dobro graduisan ljunak, zaobljenStanje gustoe i konsistencije: Srednje gustoBoja: SivaPomoni opis obuhvata:

Vana opaanja: Zrna do 30 mmSastav zrna: Zrna od kvarcnog pjearaDruge posebnosti: Zrna vidljivo isprana, glatkaOpis se moe dopuniti i sa drugim podacima ako su isti vani za razmatrani materijal. Priopisivanju zemljanih tla je potrebno izbjegavati specijalne nazive koji su inae poeljni koddrugih grana geo-nauke, npr. deluvijalni ljunak, argilitna glina isl.



35/37


2.7.3 IZVJETAVANJE O GEOTEHNIKIM ISTRAIVANJIMA2.7.3.1 OpenitoU ovom dodatku navedeni su zahtjevi glede izvjetavanja o pojedinim geotehnikimispitivanjima. Prikazani su uzorci formulara za upisivanje vanih podataka za vrijemeispitivanja.

Osnovni podaci koje treba navesti za svako istraivanje, su sljedei:o naziv poduzea koje izvodi istraivanjeo naziv lokacije (gradilita)o broj pod kojim se vode istraivaki radovi (radni nalog, br. ugovora,...)o oznaka buotine, sondeo vrsta ispitivanja sa referencijom koritenog standardao datum ispitivanjao koordinate buotine (sonde)o kote terenao metoda buenja i promjer buotine (za ispitivanja koja se izvode u buotinama)o podaci o kalibraciji opreme (datum i broj certifikata, kalibracijske konstante)o sva odstupanja od standardnog postupka, napomene operaterao ime i potpis operaterai rukovodioca istraiva kih radova 2.7.3.2 Uzimanje uzorakaZa svaki uzorak treba u duplikatu ispuniti donji obrazac. Jedan primjerak prilae se uzuzorak dok se drugi spremi kao referencija za primjer oteenja originala. Uz to treba uzuzorak priloiti jo i jedan ili vie listova sa brojem uzorka (ovisno od naina uvanja,rukovanja i transporta, da se pouzdano sauva barem jedna oznaka).Prema donjem predlogu istraivako preduzee moe izraditi blokove sa numerisanimlistovima (duplikati imaju isti broj). Isprekidana linija oznaava mjesto perforacije.

Br. 0001

Br. 0001

Br. 0001

PODACI O UZORKU

Lokacija (gradilite).............................................................................Datum:...............................................................Tipuzorka:........................................Buotina:.............................................................Dubina:.......................Br. uzorka:..............................................................

Napomena:

Ime i potpis:

Br. 0001



36/37


2.7.4 SADRAJ GEOTEHNIKOG ELABORATA2.7.4.1 GEOTEHNIKI ELABORAT ZA IDEJNI (GLAVNI) PROJEKT PUTA

SVESKA 1 ELABORAT ZA TRASU:1. UVOD2. VRSTE I OBIM ISTRANIH RADOVA2.1. Pregled ranije izvedenih istraivanja2.2. Istraivanja za projekt puta.2.2.1. Terenska istraivanja2.2.2. Laboratorijska ispitivanja3. PRIKAZ OSNOVNIH REZULTATA ISTRAIVANJA3.1. Geomorfoloke karakteristike terena3.2. Geoloka graa terena3.2.1. Litostratigrafski sastav

3.2.2.

Tektonski sklop3.3. Hidrogeoloke karakteristike terena3.4. Rezultati ispitivanja fiziko-mehanikih karakteristika uzoraka tla i stena sa

prognozom svojstava stenskih masa u klopu terena3.5. Savremeni geoloki procesi i pojave (klizita, odroni, erozija idr.)3.6. Seizminost terena4. ANALIZA GEOTEHNIKIH USLOVA ZA TRASU4.1.1. Opis trase sa rejoniranjem i geotehnikim modelima za svaki rejon 4.2. Izbor parametara za geotehnike proraune 4.3. Uslovi izvoenja useka i zaseka

4.4.

Uslovi izvoenja nasipa 4.5. Specifini problemi trase (zatita od povrinske i podzemne vode, deonice na malo

nosivom tlu, na nestabilnom terenu)4.6. Upotrebljivost lokalnih materijala 5. ZAKLJUCI6. PROGRAM ISTRAIVANJA ZA SLEDEU FAZU PROJEKTOVANJA 7. OSNOVNI GRAFIKI PRILOZI:

- Geoloka i inenjerskogeoloka karta- Puduni inenjerskogeoloki profil du trase- Karakteristini popreni profili (obavezno na lokacijama svih useka i nasipa, svih

klizita i malonosivih tla)- Rezultati laboratorijskih ispitivanja, terenskih mjerenja, buenja, geofizikih

ispitivanja i sl.

SVESKA 2 ELABORAT ZA MOST (MOSTOVE):

1. UVOD2. VRSTE I OBIM ISTRANIH RADOVA3. PRIKAZ OSNOVNIH REZULTATA ISTRAIVANJA NA LOKACIJI MOSTA3.1. Osnovne geoloke karakteristike terena3.2. Hidrogeoloke karakteristike terena3.3. Fiziko-mehanika svojstva tla i stena i izbor parametra za proraune3.4. Savremeni geoloki procesi stabilnost terena



37/37


3.5. Parametri seizminosti za lokaciju mosta4. ANALIZA GEOTEHNIKIH USLOVA GRAENJA MOSTA4.1. Osnovne konstruktivne karakteristike mosta4.2. Geotehniki modeli terena na lokaciji izbor naina fundiranja4.3. Uslovi iskopa temeljnih jama

4.4. Stabilnost objekta4.5. Specifini problemi trase (zatita od povrinske i podzemne vode, deonice na malonosivom tlu, na nesatbilnom terenu)

4.6. Proraun sleganja4.7. Preporuke za zatitu i osmatranje objekta5. ZAKLJUCI6. PROGRAM ISTRAIVANJA ZA SLEDEU FAZU PROJEKTOVANJA7. PROGRAM OSMATRANJA TOKOM GRADNJE I U EKSPLOATACIJI

SVESKA 3 ELABORAT ZA TUNEL (TUNELE):1. UVOD2. VRSTE I OBIM ISTRANIH RADOVA U PODRUJU TUNELA3. PRIKAZ OSNOVNIH REZULTATA ISTRAIVANJA NA PODRUJU TUNELA3.1. Osnovne geoloke karakteristike terena3.2. Tektonski sklop, ispucalost, parametri ispucalosti3.3. Hidrogeoloke karakteristike terena3.4. Fiziko-mehanika svojstva tla/stenskih masa i izbor paerametra za proraune3.5. Savremeni geoloki procesi stabilnost terena3.6. Parametri seizminosti za lokaciju tunela4. ANALIZA GEOTEHNIKIH USLOVA GRAENJA MOSTA4.1. Prognozni profil terena du trase sa geotehnikim zoniranjem4.2. Geotehnika klasifikacija stenskih masa4.3. Analiza uslova graenja po geotehnikim zonama4.3.1. Uslovi iskopa4.3.2. Razrada profila fazni iskop tunela4.3.3. Privremena stabilnost iskopa (analiza kinematskih mogunosti pojave lokalnih

blokova, naponsko-deformacijska analiza iskopa bez podgrae i sa primarnompodgraom

4.3.4. Trajna stabilnost tunela

4.3.5. Prognoza dotoka podzemnih voda i predlog naina zatite4.3.6. Prognoza pojave tetnih gasova i predlog naina zatite4.3.7. Analiza uslova graenja portala i preduseka4.4. Mogunost korienja materiala is iskopa i upotrebljivost lokalnih materiala za

gradnju tunela4.5. Uticaj izgradnje na okolni teren i objekte (uticaj vibracija od miniranja i rada

maina, promene reima podzemnih voda, sleganje povrine terena, uslovideponovanja materiala iz iskopa)

5. ZAKLJUCI6. PROGRAM ISTRAIVANJA ZA SLEDEU FAZU PROJEKTOVANJA

7 PROGRAM KARTIRANJA I MERENJA TOKOM GRADNJE I U EKSPLOATACIJI

Documents

1-1-2 Inzinjersko-Geoloska i Geotehnicka Istarzivanja i Ispi