FILOZOFIJA za 09.04.2014. Vera Vuli

Skolastici filozofiju definiraju kao znanost o svim stvarima po posljednjim uzrocima, steena prirodnim svijetlom.Izvor filozofiranja lei u uenju, u sumnji, u svijesti o izgubljenosti. Znanost je skup svih metodiki steenih i sustavno sreenih znanja o nekom predmetu. Znanosti su spoznaje o stvarima. One prouavaju vanjski svijet: zvijezde, materijalna tijela i iva bia materijalnog svijeta. Filozofija se u mnogoemu razlikuje od drugih znanosti: znanosti ispituju pojedina podruja, pojedine aspekte stvarnosti, a filozofija je usmjerena na cjelokupnost stvari i ivota. Znanosti prouavaju fenomene (pojave), a filozofija duboku realnost koja se krije iza fenomena.Metoda je planski postupak ispitivanja i istraivanja neke pojave, odnosno nain rada za ostvarivanje nekog cilja na filozofskome, znanstvenom, politikom ili praktinom podruju. Metode znanstvenog istraivanja su:a) analiza i sintezab) indukcija i dedukcijac) apstrakcija i generalizacijad) analogijae) hipoteza i teorijaf) eksperiment

- metoda analize je postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti pomou ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove jednostavnije sastavne dijelove i prouavanje svakog tog dijela.

- Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti pomou spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenijih u jo sloenije. Analizom se postie jasnoa sintezom preglednost.

- Indukcija je nain zakljuivanja od partikularnog k univerzalnome u kojemu se na temelju pojedinanih ili posebnih injenica dolazi do zakljuka o opem sudu. Vrste: potpuna i nepotpuna.- Dedukcija zakljuuje obrnuto od indukcije, iz openitog na pojedinano. To je postupak pomou kojega se iz opih postavaka dolazi do konkretnih pojedinanih zakljuaka.

- Apstrakcija je misaona operacija kojom se namjerno odvajaju nebitni a istiu bitni elementi i osobine odreenog predmeta.- Generalizacija ili uopavanje je logiki postupak zakljuivanja indukcijom od pojedinanih sluajeva na openitu spoznaju, pravilo, zakon.

- Analogija je zakljuivanje od jednog posebnog sluaja na drugi poseban sluaj. Analogijski je zakljuak je onaj u kojem se od slinosti predmeta u nekim svojstvima zakljuuje na njihovu slinost u nekim drugim svojstvima.

- Hipoteza je vjerojatna zamisao, pretpostavka koja pokuava premostiti praznine u iskustvu i ukazati na vjerojatne zajednike osnove, uzroke i zakone odreenih skupina pojava.

- Teorija je hipoteza vieg tipa, tj. pretpostavka primijenjena na cijelo jedno podruje fenomena. Teorija se sastoji od niza hipoteza.

- Eksperiment je, umjetno izvoenje neke pojave radi njezina sustavnog promatranja i prouavanja da bi se potvrdila ili odbacila postavljena hipoteza.

Metode znanstvenog sistematiziranja:a) definicijab) klasifikacija (divizija)c) dokazivanje i opovrgavanje- definicija je logiki postupak pojmovnog odreivanja sadraja nekog predmeta, tono mu odreujui narav ili bit. Za Aristotela je definicija odreenje biti stvari, a za skolastike je sud kojim se izlae narav stvari ili znaenje termina.- Klasifikacija (divizija) je logiki postupak kojim se mnotvenost u stvarnosti skuplja u odreene zajednike cjeline (klase) prema kriteriju njihove slinosti i razliitosti.- Dokazivanje je logiki postupak kojim se obrazlae i utvruje istinitost nekog suda, stava ili teorije.- Opovrgavanje je suprotan postupak u odnosu na dokazivanje, logiki proces kojim se neki iskaz dokazuje kao laan.

Osnovne filozofske discipline su: logika, filozofija spoznaje, metafizika, kozmologija, filozofska antropologija, etika, estetika.LOGIKA-je filozofska disciplina koja se bavi oblicima i zakonima valjane misli i metodama spoznaje. Logika ima zadau osposobiti ovjeka ne da misli, nego da bolje misli.FILOZOFIJA SPOZNAJE- GNOSEOLOGIJA spoznavati znai stupiti u dodir s neim na nain da taj predmet postane nazoan u spoznavatelju, da ga on nosi u sebi, da je on primio neto od tog predmeta te onda neto zna o njemu i to svoje znanje izrie u tvrdnjama. Vrste: diskurzivna ili indirektna i intuitivna spoznaja.METAFIZIKA- glavna metafizika pitanja Bog, sloboda i besmrtnost - oznaava istraivanje onoga to je iznad iskustva. To je znanost o bitku, onome to u pravom znaenju rijei jest. To je znanost o temeljima bia i njegovoj totalnosti, koje prouava polazei od bitka, traei prve i najuniverzalnije principe, koji najradikalnije konstituiraju sve stvari. Dijeli se na opu i posebnu.FILOZOFIJA PRIRODE - KOZMOLOGIJA-je filozofska disciplina koja se bavi prirodom nastojei u carstvu promjenjivosti pronai neto nepromjenjivo, odnosno samo poelo prirode.FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA-nastoji obuhvatiti cjelinu ovjeka elei odgovoriti na pitanje to je on u svojoj biti. Antropologija znai govor o ovjeku, znanost o ovjeku.ETIKA- je filozofska disciplina koja prouava ljudsko djelovanje i norme po kojima se to djelovanje usklauje ili bi se trebalo usklaivati. Pojam je uveo Aristitel.ESTETIKA-je filozofska disciplina koja prouava lijepo i vrijedno u umjetnosti, istraujui kriterije umjetnikog i umjetnosti uope.

Pojam je najjednostavniji oblik ljudske misli. On je misao o bitnim karakteristikama onoga to mislimo.Sud je logina tvorevina koja sadri neki spoj pojmova.Zakljuak je spoj sudova iz kojeg izvodimo zaskljuni sud ili konkluziju.

Silogizam je deduktivan posredan zakljuak koji se sastoji od 3 suda, 2 premise i konkluzije. Uz 3 suda ima i 3 pojma.

ANTIKA FILOZOFIJAKOZMOLOKO RAZDOBLJE GRKE FILOZOFIJE Temeljno pitanje: to je osnova, temelj, princip, uzrok svih stvari; to je praelement svijeta. Rije kozmos dolazi iz grkog jezika, znai svijet, ures, uroena i lijepa stvarnost. Openito znaenje joj je sveukupna ureenost. Na tlu grka je ponikla filozofija i spoznali su da vijekom vlada i svijet preuzima red koji je za njih bio izrazom bojega uma-logora. Zato oni smatraju svijet sreenom i skladnom cjelinom. Miletska kola: Mileani upuuju na neko materijalno, elementarno, homogeno jedinstvo svega to postoji. Smatraju da je svaka stvar proeta ivotom.Tales otac grke filozofije poelo svega je vodaAnaksimandar materiju shvaa openito kao neto beskonano i neizmjerno izdvajanjem suprotnosti toplog i hladnog nastaju konkretne stvari poelo je beskonanoAnaksimen - poelo svega je zrak

Pitagorejska kola: Brojevi su poelo prirode, bit svega je broj. Pitagora Filolaj

Elejska kola: Ksenofon utemeljitelj elejske kole monoteistiko-panteistiko gledite prema kojem je sve jedno, ono je vjeno i nepromjenjivo.Permenid glavni predstavnik elejske kole poelo bitak - spjev O prirodi bitak jest, a nebitak nije nema nikakvog kretanja ni promjene.Zenon je uenik Permenida i brani njegove stavove poznat po svojim aporijama (slijepa ulica)Heraklit upozorava na kretanje kao bit svega za njega je praelement vatra ali samo kao simbol vjenog kretanja.Empedoklo je tvorac teorije elementa poelo su 4 nepromjenjiva elementa: voda, vatra, zrak i zemlja. Njih spaja ljubav, a razdvaja mrnja.Anaksagora- poelo objektivni um, najfinija tvar, odvojena od svih drugih, jedina tvar koja se sama od sebe kree i pokree druge.

Atomisti: itava je stvarnost sastavljena od najmanjih i nedjeljivih elemenata, atoma, koji su kvalitativno jednaki, a razlikuju se oblikom, veliinom i poloajem. Od njihovih kretanja i sudaranja nastaju stvari. Leukip Demokrit

ANTROPOLOKO RAZDOBLJE GRKE FILOZOFIJE Sredinje teme: etika pitanja vrline, prava, obiaja, zakonitosti, odgoja problemi ljudske prakse. Njihov svjetonazor opi relativizam. Filozofska antropologija nastoji odgovoriti na pitanje to je ovjek u svojoj biti. eli dati cjelovit odgovor na pitanja o ovjeku.Sofisti: (mudraci) Zaetnici antropoloke fil. retorika (vjetina govorenja, pisanja i nastupanja) i politika mudrost Sofizmi su svjesne i namjerne logike pogreke koje inimo s ciljem da nekoga prevarimo. Paralogizmi su nenamjerne, nesvjesne logike pogreke koje inimo bez namjere da nekog prevarimo.Protagora ovjek je mjera svih stvari: onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu.Gorgija (najvei retor mediju sofistimaNema istine, a da je ima, ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla spoznati, ne bi bila priopiva.Kritija- (raspravlja o religiji i podrijetlu religije),Hipija - (prvi odredio suprotnost izmeu prirode i zakona),Prodik - (bavi se jezinim problemima),Trasimah

ANTIKA FILOZOFIJA U UEM SMISLU: Sokrat, Platon, AristotelSokrat nije pisao, za njega je fil. bila praksa, a ne teorija. Smisao ivota u kreposti: potovanju zakona, umjerenosti, usavravanju, samosavladavanju. Etiar. Optuen je da ne vjeruje u bogove u koje vjeruje drava i da kvari mlade, te je morao ispiti otrov. Osobitosti Sokratova naina pouavanja su majeutika i ironija. Majeutika (umijee primalje) iz sugovornika izvue neto o emu sugovornik nije sam znao da zna, ali bi mogao znati samo ako pravilno promisli o tome.Ironija Sokrat ne bi dozvolio da sugovornik prerano postane siguran u svoje sudove, pa se sluio ironijom pitajui ironino je li to ba tako, je li uoeno bitno ili samo sporedno, ima li protudokaza za izneseno miljenje.U tom kontekstu sebi je znao rei Znam da nita ne znam.Etiki intelektualizam kod Sokrata - Sokrat je tvrdio da ovjeka ne odreuje samo opaaj, nego prije svega um, osjeaj dunosti, moral i savjest. Najvia vrlina prema Sokratu je znanje.

ONTOLOKO RAZDOBLJE GRKE FILOZOFIJE - ontologija propituje prva poela i uzroke bia kao takvog, njegovu bit, njegovo postojanje (egzistenciju), njegovu mogunost, odnosno stvarnost, njegove kategorije te, od kategorija ire, transcendentalije.

Platon uenje o idejama etika je put njegova uenja o idejama. Platon govori da bi ovjek postigao vrlinu treba znati u emu se sastoji vrlina. Prihvata Sokratove 4 stoerne vrline: mudrost, pravednost, hrabrost, umjerenost. Istinski je ovjek obdaren duom, a tijelo je samo privid, sjena, tamnica za duu. Platon tvrdi da su samo ideje "stvarne", dok su pojedinane stvari nekako "manje stvarne".Ideje su vjene i nepromjenjive, principi, odnosno poelo svega to jest, one su same po sebi. Na vrhuncu je ideja dobra. Zamjetljivo stvari postoji zahvaljujui idejama, bilo da oponaaju ili sudjeluju na idejama, odnosno, one su odsjaj ideja.Mjenje je stupanj znanja u vidljivom kozmosu, nedovoljno utemeljeno i nekritiko prihvaanje nekog miljenja, a znanje je u carstvu ideja ili nevidljivom kozmosu.Tri dijela due boansko dio mudrost - razum kojim spoznajemo ideje, bitak voljni dio- hrabrost - ono to pripada onom plemenitom u nama, ono to nas pokree na djelovanje poudni dio umjerenost - nagon, tjelesnost, emocije ono nie u nama Prema ovom modelu ljudske due, Platon gradi strukturu svoje idealne drave.Temelj njegove ideje o idealnoj dravi jest ideja pravednosti. To je neto slinoj legitimnosti u dananje vrijeme, no zapravo je rije o pravednoj raspodijeli rada prema sposobnostima svakoga ovjeka. On je podijelio ljude prema klasama, te klase oznaavaju sposobnosti za koje su odreeni ljudi sposobni. Tako postoje tri klase: drava je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada cilj drave je srea svih graana i zajedniceSavrena drava je mudra, hrabra, umjerena, pravednaproizvoditelji ili zanatlije (poudni dio)ratnici ili uvari (voljni dio)vladari ili filozofi (umni dio)

pravednost, umjerenost, hrabrost, mudrost etiri temeljne vrline Platonove filozofije glavna funkcija drave je odgoj graana ideja drave = ideja pravednosti; pravednost znai da svatko radi svoj posao, onaj za koji je sposoban i ne ometa druge u njihovim zadacima drava je drava samo ako ostvaruje ideju pravednosti, zagovara aristokraciju, vladavinu najboljih (najmudrijih) - filozofa ideju drave gradi na analogiji sa prirodom ovjeka: ovjek ima poudni, voljni i umni dio due; ovjek je pravi tek kad umni dio vodi druga dva, tako je i drava prava ona u kojoj vodi umni dio

Dobri : kraljevstvo, aristokracija, demokracija sa zakonom.Loi : tiranija, oligarhija, demokracija bez zakona.Najpoznatiji dijalozi: Drava (ili o pravednosti), Simpozij (ili o ljubavi), Fedon ( ili o dui), Fedar, Permenid (ili dijalog o idejama), Protagora (o vrlini), Teetet i Sofist (o znanju), Zakoni sauvano 35 dijaloga i 13 pisama.

Aristotel realist - najuspjeniji univerzalni mislilac svih vremena. U svakoj pojedinanoj stvari razlikuje tvar i oblik, materiju i formu. Aristotel smatra da se sve u svijetu dogaa zbog neke svrhe. Najvie bie je Nepokretni pokreta, koji mijenja druge ali se sam ne mijenja.Za Aristotela sve to posjeduje ivot ima duu, dakle, ovjek, ivotinje i biljke. Prva entelehija organskog fizikog tijela. (entelehija (gr.), ono to ima cilj, svrhu u samom sebi.) Prema razliitim slojevima ivota postoje i razliite due: vegetativna ili dua rasta, senzitivna ili osjetilna dua i racionalna ili razumska dua.Vrlina je ustaljen nain doivljavanja osjeaja, tako da u svakoj situaciji imamo pravi osjeaj i taj osjeaj imamo u pravoj mjeri. Aristotel je u Nikomahovoj etici bitne ljudske osobine sastavio i detaljno opisao: mudrost, razboritost, hrabrost, pravednost, samosavladavanje predanost, velikodunost, predanost due, asnost, blagost, istinitost, uljudnost i prijateljstvo.Za Aristotela, najvee dobro je srea. Ona zavisi od naih umnih sposobnosti. Tvrdio je da je najvea vrlina sredina izmeu dvije krajnosti. Uenje o vrlini Aristotel je izloio u svom djelu Nikomahova etika gdje je polazio od onoga u emu se svi ljudi slau, a to je da je cilj ljudskog ivota ili blaenstvo, koje nije povrni hedonizam, niti materijalno bogatstvo ili slava, ve je srea ili blaenstvo - dobro po sebi ili samovrijednost. Aristotel je tvrdio da je ovjek po prirodi politiko bie (zoon politikon) i da svoju sutinu izraava tek u zajednici.Uzroci promjene su: materijalni, formalni, djelatni i finalni. Postoje etiri osnovne vrste promjene ili kretanja: preinaka ili kvalitativna promjena, poveavanje i smanjivanje ili kvantitativna promjena, promjena mjesta (kretanje u uem smislu) i egzistencijalna ili supstancijalna promjena. Da bi objasnio to je to uope promjena, Aristotel se koristi pojmovima potencijalnosti i aktivnosti ili aktualnosti, koje podrobnije obrazlae u Metafizici.Aristotel otkriva da se pojam moe svesti na odreene tipove na tzv. kategorije. Kategorija znai doslovno nain izraavanja. Kategorije su: supstancija, kvaliteta, kvantiteta, relacija, vrijeme, mjesto, poloaj, stanje, aktivnosti i pasivnosti.Za Aristotela je dua bit ili ivotna sila koja postoji u svim ivim biima - ono to im omoguuje rast i to im daje oblije. Dua je ista forma, tijelo je materija. Na neki nain to je prouavanje biljaka i ivotinja koliko i ljudskog uma.Djela: Organon (orue), Fizika, O dui Metafizika, Nikomahova etika, Eudemova etika, Politika, Retorika, Poetika

Hilemorfizam Tvar je pasivna mogunost, potencija za savrenost, usavravanje, to se aktualizira kad poprimi oblik. Hilemorfizam-nauk o metafizikom zasnivanju naravnih tijela od "prve materije", koja je potencijalno i odredivo poelo, i "supstancijalne forme", koja je zbiljsko i odreujue poelo. Oni su supstancijalni principi tijela. Svako tijelo, i ono najelementarnije, sastavljeno je od dvostrukog principa jednog mogueg i drugog stvarnog koji ga zasnivaju iznutra kao posljednji konstitutivi.

FILOZOFIJA HELENIZMA I DOBA RIMSKOG CARSTVA Osnovno pitanje pitanje sree pojedinca: kako ovjek moe postii duevni mir. U doba Rimskog Carstva nastupa kranstvo nova religija preuzima tu zadau od filozofije. kole gube na znaaju. Stoicizam: Istinito je samo ono to se moe zamijetiti osjetilima. ovjekovim ivotom treba upravljati razum, nikako osjeaji, a dunost se bespogovorno mora obaviti.Osniva stoicizma na specifian nain istie znaenje povratka prirodi i sustezanja od drutvene aktivnosti. Ne povratak prirodi zbog uivanja, nego zbog izuavanja prirode, zbog spoznaje njenih zakona, jer priroda je savrenstvo.Zenon Osniva kole stoicizmaKleant, Hrizip, Panecije, Posidonije, Seneka, Marko Aurelije, Epiktet Epikureizam Antika filozofija ivota: Smisao ivota vidi u uitku. ovjekovo nastojanje ide za dobrobit tijela i mir due. Ono to pojmu epikurizam daje smisao je uenje o uitku. Njihovo je etiko naelo uitak, uitak u svakom obliku, uitak zbog uivanja. Hedonizam osnovno naelo: ugoda je dobro, a bol je zlo.Epikur osniva pravcaLukrecije Kar aktualizirao uenje o atomima. Svijet je mogao nastati samo putem sluaja. Skepticizam: Uzdravanje od izricanja bilo kakvih sudova.Piron utemeljitelj pravcaSekst Empirik - napisao Pironove postavke mogunosti ljudske spoznaje nemogua objektivna spoznaja.TimonFilon Aleksandrijski idov Bog je savreniji od svijeta, savreniji od savrenog i bolji od dobrog. Biblija govori o stvaranju iz niega. Filon to zapravo tumai kao stvaranje iz vjene materije, u smislu grke filozofije. Neoplatinizam filozofija i religija: Jedno je uzrok i izvor svega. Sustav isijavanja, odsjaja. Emanacija se vri u stupnjevima: najprije se isijavaju um i ideje, dok je posljednji stupanj materija.Stupnjevi bitka su: um, ideje, dua i materija. Plotin osniva neoplatinizma koji po njemu nije samo filozofija nego i religija. Eneada je mit koji potjee iz Egipta, a govori o nasljeivanju kralja i o nastanku svijeta. Pisao ih je Plotion. Sastoji se od 6 dijelova, svaki dio ima 9 rasprava.Porfirije

PATRISTIKA odnos vjere i znanja Vjerujem, kako bih mogao spoznati. znaajan Platon.Postoje dva puta koja mogu voditi istom cilju. Moda je vjera kraljevski put; ali i znanje dolazi od Boga i vodi Bogu. Drugi sredinji problem jest pitanje Boje egzistencije i Njegove biti. Bog je duh, on je u odnosu na svijet transcedentan, on je samo jedan, vjean, apsolutan, neizmjeran, svemoan. ovjek je vrhunac Bojeg stvaranja. Njegovo djelo je stvaranje i to stvaranje ni iz ta. To je tipian pojam kranske filozofije koji se od tada nee izgubiti. Aurelije Augustin netko moe sumnjati u to hoe, ali u tu se sumnju ne moe sumnjati. Bog je istina, dobrota svega dobrog, bitak svih bia. ovjek je dua. Zastupao voluntarizam, to je stajalite koje daje prednost volji nad razumom. Djela: Ispovijesti, O Bojoj dravi; krajnji smisao povijesti jest pobjeda dobra nad zlom.Klement Aleksandrijski, Origen, Grgur Nizijanski, Bazilije VelikiPseudo-Dionizije Areopagit odjek patristike proizlaenje stvari iz Boga se ostvaruje u stupnjevima: bitak mrtve materije, bitak ivota, sloj drutvenoga, carstvo duha.

FILOZOFIJA SREDNJEG VIJEKA SKOLASTIKA razdoblje obiljeeno otvaranjem kola, pouavanje 7 slobodnih vjetinaTrivijum: gramatika, dijalektika, retorikaKvadrivijum: aritmetika, geometrija, glazba, astronomija

Metoda kojom se radilo bila je orijentirana na ideju autoriteta, tj. na Bibliju, na odluke crkvenog uiteljstva i na iskaze velikih mislilaca (Augustin, Aristotel, Averroes). Skolastici su voljeli formalnu logiku, silogizam, pomou kojeg su nastojali opravdati svaku tezu. Anzelmo iz Canterburyja otac skolastike Vjera treba zadobiti uvid. Ontoloki dokaz za Boju opstojnostu Proslogionu: Bog je najvie bie. Bog se definira kao najsavrenije bie kome nita od savrenosti ne manjka. Zato se njemu mora priznati egzistencija, inae bi svaka stvar koja postoji bila savrenija od njega. Petar Abelard srednjovjekovna subjektivnost realist Za njega su realne samo konkretne i individualne stvari stajalite nominalizam..Aristotelova djela su na zapad dola preko arapskih mislilaca Avicenne i Averroesa veliki autoriteti srednjeg vijeka. Albert Veliki doctor universali - Mora znati da se filozofiji samo onda dolazi do savrenstva ako se posjeduje znanje obojice, Aristotela i Platona.Bonoventura Stvari imaju trostruki bitak: onaj u spoznajuem duhu, onaj u njihovoj vlastitoj stvarnosti i onaj u vjenom duhu. nekako se pribliiti bitku stvari u Bojem znanju. Toma Akvinski kranski aristotelizam vrhunac skolastike Brani jedinstvo uma i vjere, znanja i objave.Djela: Summa theologiae (5 dokaza za Boju opstojnost), Summa contra gentiles. 1. kretanje2. uzronost3. kontingencija4. stupnjevi savrenstva5. red u svijetu i svrhovitost u djelovanju bia koja nisu obdarena razumom

Aristotela smatra najveim misliocem, naziva ga Filozof.Ockham i okamizam od metafizike do nominalizma Ockham smatra da nita vie ne trebamo doli zor izvanjskog svijeta i unutranju refleksiju o tako dobivenim predodbama i ljudska spoznaja je dovrena. Nikola Kuzanski od srednjeg do novog vijeka Nijemac kardinal filozof duha Um je za ovjeka teoretski i praktiki presudna mjera, neposredno i prije svega. No konano je um usmjeren prema Bogu. ovjeka vidi kao jedinstvo suprotnosti

FILOZOFIJA NOVOVJEKOVLJA RENESANSA znai preporod povratak ovjeka svojim izvornim mogunostima vrijeme nastojanja izgradnje nove filozofske slike svijeta i ovjeka javljanje novih ideja, oivljavanje antike (parola znanje je mo), naglaava se ljudska sloboda kao osobita vrednota.Nikola Kuzanski ovjeka vidi kao jedinstvo suprotnostiNiccolo Machiavelli filozof politike za koga je drava izraz interesa i potrebe (cilj opravdava sredstvo) Djelo: VladarThomas Morus (humanist, idealist i katoliki svetac Djelo: Utopija), Tommaso Campanella renesansni utopistiErazmo Roterdamski humanist, bori se protiv neznanja, nemarnosti i lijenosti duha, djelo: Pohvala ludosti.Paracelsus osniva moderne medicine zasnovane na istraivanju prirode i promatranju ovjeka.Hugo Grotius utemeljitelj meunarodnog prava Giordano Bruno Priroda je Bog u stvarima. RACIONALIZAM filozofija razuma Filozofski pravac koji smatra da su razum i um bitni izvori ljudske spoznaje. zanemarujui ulogu iskustva i intuicije.Descartes otac novovjekovne filozofije. Francuz, Djela: Rasprava o metodi, Strast due.., Razlikuje dvije supstancije: duh i tijelo, misleu stvar i protenu stvar. Spoznaja i htjenje pripadaju misaonoj supstanciji, a sve materijalno je protena supstancija. Mislim, dakle jesam (latinski Cogito ergo sum) koju je objavio u djelu Rasprava o metodi.Ideja nije bila nova, jer ju je prije njega Sveti Augustin (latinski: Aurelius Augustinus Hipponensis) objavio u svojem djelu De civitate Dei u obliku Si enim fallor, sum (Ako se varam, postojim).Pascal filozof vjere matematiki genij Bog religije iznad boga filozofa Djelo: Misli.Spinoza filozofija identiteta Bog ili priroda ili supstancija ukinuo razliku izmeu Boga i svijeta, uinivi Boga svijetom i svijet Bogom. Samo na geometrijski nain valja sagledati i razumjeti itav bitak. Leibniz bezvremena filozofija univerzalni mislilac i znanstvenik, enciklopedijski genij. Unaprijedio je matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geologiju, dao prilog povijesnoj znanosti, pravu, diplomaciji, psihologiji i tehnici. Svijet se prema njemu sastoji od beskrajnog mnotva duhovnih atoma monada. Svaka je monada potpuno samostalna i zatvorena u sebe (monade nemaju prozora).Rene Descrtes smatra se ocem novije filozofije i filozofiju smatra kao mudrost. Djeluje u 19 i 20. stoljeu u Njemakoj i Francuskoj, a skolastiari su definirali filozofiju kao znanost nastalu po posljednjim uzrocima steena prirodnim svijetlom i prouava najopenitije stvari.

EMPIRIZAM iskustvo Empiristi vjeruju da je sve to znamo dolazi preko osjetila (preko iskustva) nita nije u umu to prije nije bilo u osjetilima. Spoznaja glavna preokupacija.Empiristi poriu apriornost u oba smisla, psiholokom i spoznajno-teoretskom (logikom, noetikom). Znanje nije uroeno, nego se postepeno stie putem opaanja (a posteriori). To je jedini izvor znanja - a to je i jedini temelj istine (vrijednosti). Time je postavljena i granica istinitog znanja (spoznaje): samo unutar iskustva. Glavni predstavnici empirizma su: Francis Bacon, George Berkeley, David Hume, John Locke.Hobbes moderni naturalizam Engleski fil.- Hobbsovo uenje o dravi - Drava nije boanska tvorevina, nego rezultat drutvenog ugovora. Bio je filozof koji je tvorac teorije drutvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je "Levijatan" (Leviathan). U tom djelu on iznosi doktrinu modernih prirodnih prava. On je tvrdio da je prirodno stanje "rat svih protiv svih" i koristio je izreku "ovjek je ovjeku vuk".Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su priblino jednaki, te nitko ne moe raunati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva ovjeka ele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodranjem nuno sukobljavaju. Iz straha svatko onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajednike vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jest nedostatak svake poduzetnosti i radinosti, te je ivot bijedan, surov, kratak. Strah od smrti ini ljude sklonima miru i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uvjet da to isto uine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili skupinu ljudi. Drutvenim ugovorom svladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja. Drava je mnotvo razumom ujedinjeno u jednu linost.Poetno empiristiko gledite Hobbes je, u skladu s matematikim duhom znanosti onog vremena, racionalistiki dopunio. Filozofiju je zato odredio kao racionalnu spoznaju posljedica i uzroka - i obrnuto: uzroka i posljedica. Racionalna mu spoznaja znai raunanje: zbrajanje i oduzimanje. Predmet filozofije je svako tijelo, drava i ovjek.

Locke engleska filozofija - Locke ocjenjuje da je opseg nae spoznaje ogranien. Locke smatra da svo znanje potjee iz iskustva, jer je naa dua po roenju "tabula rasa" (prazna ploa). Poto ukida bilo kakav prostor za "uroene ideje" u osnovama znanja, moe se rei da je u tom smislu anti-racionalistiki. Meutim, Locke govori da postoji mogunost spoznaje da nam neke od naih ideja pruaju odgovarajuu predstavu svijeta koji nas okruuje.Mnoge nae ideje ostaju nejasne i narazgovjetne (npr. ideja supstancije); ali je nae znanje dovoljno da na njemu uredimo svoj ivot. Locke je vjerovao da postoje tri vrste spoznaje: intuitivna spoznaja od koje potjee ovjekovo znanje o sebi samome demonstrativna spoznaja od koje potjee znanje o Bogu osjetilna spoznaja od koje potjee znanje o izvanjskom svijetu.Locke se s liberalistikog gledita suprotstavlja Hobbesovoj tezi o potrebi apsolutne vlasti. Prirodno stanje odlikuje jednakost meu ljudima i sloboda; prirodni zakon - razum ui ljude da su jednaki i da ne smiju nanositi tetu jedan drugome. Nezgoda je toga stanja to se svatko mora sam brinuti za njegovo odranje, a pojedinci bi mogli biti pristrani u rjeavanju svojih sporova. Taj nedostatak moe se otkloniti drutvenim ugovorom kojim se svaki pojedinac odrie onog svog prirodnog prava da sam branih i odrava prirodno stanje. Tako se uspostavlja drava koja treba potvrditi i odrati razumno prirodno stanje, da jami ivot, slobodu i vlasnitvo. Locke zagovara potrebu podjele vlasti na zakonodavnu (koja je najvia), izvrnu i federativnu (koja se odnosi na vanjsku politiku. Trajni je suveren samo narod, a suverenitet je neotuiv. Narod zakonodavcu privremeno povjerava zakonodavnu vlast, ali je moe i silom uzeti natrag ako zakondavac iznevjeri povjerenje koje mu je bilo dato. Tako Locke opravdava pravo naroda na revoluciju.

Hume psihologizam i skepticizam kotski fil. - Osnova naeg zakljuka o vezi uzroka i posljedica jest obiaj ili navika da oekujemo isti takav slijed dogaaja kakav smo ranije vie puta doivjeli. Rije je jednostavno o asocijaciji doivljaja. Mi doivljavamo samo vremenski slijed pojava, doivljavamo da jedna pojava slijedi iza druge, ali ne doivljavamo nain slijeda niti nunost slijeda. Ako su obiaj i navika temelj naih spoznaja o injenicama, onda je iskljuena svaka mogunost openito vrijedne i nune - apriorne - o iskustvu neovisne spoznaje o injenicama.Humeov je konaan stav agnostiki i skeptiki! Nije mogua objektivno nuna spoznaja. Djela: Istraivanje glede ljudskog razuma, Istraivanje glede principa morala

PROSVJETITELJSTVO pojam oznaava filozofski pokret ije je obiljeje vjera u mo ljudskog razuma i inovacije u politikoj, vjerskoj i ekonomskoj doktrini. Prosvjetiteljstvo na budunost gleda utopijski, kao na carstvo potpune sree, apsolutne razumnosti koja e ostvariti prirodno, prirodnu religiju, prirodan odgoj, prirodnu ekonomijuprosvjetiteljski ideal ovjeka je onaj koji djeluje po principima, a ne samo po navikama, obiajima i tradiciji. Sebe su smatrali naprednom elitom, koja se bori protiv iracionalnosti, praznovjerja i tiranije prolih stoljea i ujedno djeluje za svjetski napredak. Liberalizam je inio mnogo dobra, ali im bi se domogao kola, sveuilita, politikog vodstva, ubrzo bi sprijeio one koji nisu liberalistiki i ne misle tako kao on sam. Englesko prosvjetiteljstvo obiljeavaju dva pojma: Liberalizam (Liberalizam oznaava politiko-socijalnu teoriju koja se poziva na Lockea, koji je obranio neotuiva ljudska prava na slobodu kao prirodna prava ovjeka.) i Deizam (Deizam ui da je Bog prauzrok i tvorac svijeta, ali se ne uplie u njegovo daljnje postojanje i djelovanje jer se ono odvija u skladu s prirodnim zakonima.)Francusko prosvjetiteljstvo je drugaije udi: negativno, hladno, prekritino, uljivo, sujetno i oholo. Borba se vodi protiv autoritarnih politikih reima tog razdoblja, protiv prisile dogmi crkve i protiv praznovjerja metafizike. Tipian je predstavnik Voltaire, - racionalist i intelektualis, najvei knjievni genij Francuza i njihov veliki prvoborac za um, toleranciju i ljudska prava, za slobodu, jednakost i bratstvo. On teoretski nije bio ateist ve deist. Voltaire je ipak, ostajui nedosljedni deist, smatrao kako su Bog i religija potrebni: Kad Bog ne bi postojao, valjalo bi ga izmisliti. Drugi su francuski prosvjetitelji bili jo jasniji oitovali su se kao ateisti i materijalisti. To su: Diderot, Lamettrie, Holbach, Helvetius, Condillac, Cabanis Jedan od njih je rekao ovjek je stroj, drugi ivci, to je itav ovjek Jean-Jacques Rousseau, - ovjek osjeaja i srca, Voltaireov suparnik, borio se protiv enciklopedista. Protivi se ogranienjima civiliziranog drutva i zagovara povratak prirodi. ovjek je roen slobodan, a ipak svugdje je u okovima! - u toj je poetnoj reenici u djelu Drutveni ugovor sadran i Rousseauov politiki kredo: stvaranje suverene i slobodne graanske drave u kojoj opa volja (koja, meutim nije identina s voljom svih) mora postati izvorom i temeljem svakog prava. Budui da znanost i kultura raaju mnogo zla i izopauju karaktere potrebno je uvesti to prirodniji odgoj.Njemako prosvjetiteljstvo razlikuje vie razdoblja: Prvo doba: Christian Thomasius vaan za pravnu filozofiju utjecaj engleskog empirizma, psihologizma i utilitarizma odbacuje metafiziku, a filozofiju razumije kao poredak nagonskoga i afektivnog ivota u ovjeku kao osjetilnom biu. Drugo razdoblje: Christian Wolff kao sredite metafizika u duhu racionalizma. kolski racionalizam Tree razdoblje:Reimarus, Mendelssohn, Lessing prevladava naglaeno protucrkveni stav. Lessing je sredite tog razdoblja za kojeg je sve relativno, te se stoga sve mora kao takvo spoznati, pa i Biblija i sve religije. One su samo postaje na ivotnom putu ovjeanstva, putu uma. Samo je um beskonaan. To je sada nova vjera koja stoji iza kritike.

KANT I NJEMAKI IDEALIZAM KANT KRITIKI IDEALIZAMPokuava se na nov nain razumjeti i osigurati stare granice metafizike, etike i religije. Immanuel Kant najvei njemaki filozof odredio spoznaju ovjeka kao zrenje plus miljenje. Kritika istog uma problematika djela: je li metafizika mogua? Tvrdio je da se naa spoznaja ne prilagoava predmetima ve da je obrnuto, predmeti spoznaje se moraju prilagoavati naim mogunostima spoznaje. Kant je napisao nekoliko ogranienja ljudskoga razuma, za osjeanje i razmiljanje. Za osjeaj postoje dva ogranienja unutar naih osjetila: prostor i vrijeme. Ne postoje fiziki predmeti, nego ogranienja naega uma kad god osjetimo neto preko naih osjetila. Nuna spoznaja je po Kantu dakle mogua zato to emo mi uvijek stvari doivljavati na odreeni nain, a ne zato to stvari same po sebi uvijek jesu ovakve ili onakve. Spoznati se mogu samo pojave. Razum ne moe prekoraiti granice osjetljivosti da bi spoznao neto transcedentalno. Boga, duu, slobodu ..ne moemo spoznati onako kako spoznajemo neku kuu ili drvo. Kritika praktinog uma Kant razrauje svoj etiki stav.Dva su kljuna pojma njegove etike: dunost (trebanje) i sloboda. Budui da je trebanje opevaei zakon, naelo udorednosti glasi: Djeluj tako da maksima tvoje volje svagda moe ujedno vaiti kao naelo opeg zakonodavstva. To je glasoviti kategoriki imperativ. udoredno je dobro jedino djelovanje iz dunosti i poradi dunosti, iz posluha prema zakonu (formalizam i rigorizam). Primjer njegove upotrebe bio bi: "ako ne elim da kraa postane opi zakon, onda ne smijem ni ja krasti" Kritika moi suenja bavi se lijepim i uzvienim.

John Gottlieb Fichte subjektivni idealizam zaetnik Klasini njemaki idealizamPrema njemu sredinja pitanja filozofije su ovjek, smisao ivota, ovjekova uloga u svijetu i u povijesti. kategoriki imperativ: Radi tako da bi mogao maksimu svoje volje pomiljati kao vjeni zakon za sebe., Ispuni svagda svoje odreenje. Djelo: Osnova cjelokupne nauke o znanosti

Schelling objektivni idealizam sva priroda proeta ivotom Priroda je vidljiv duh, a duh je nevidljiva priroda.

Hegel apsolutni idealizam predmet filozofije jest apsolutno. Svrha je cjelina, a pojedinci su samo sredstvo u slubi lukavstva uma svjetske povijesti. Hegel je izrie u eksponiranijoj formuli svog panlogizma: "Pojmiti ono to jest zadaa je filozofije, jer ono to jest - jest um" i " to je umno, to je zbiljsko, a to je zbiljsko to je umno." Uz tezu panlogizma (apsolutnog idealizma) dijalektika je druga bitna znaajka Hegelovog uenja. Ona proima sav njegov filozofski sustav. Dijalektika u Hegela nije samo metoda, posebno ne samo kakva vanjska vjetina, nego "dua i pojam sadraja": ona je sveobuhvatna znanost po kojoj se sve zbiva. U svemu Hegel otkriva dvostrukost subjektivnog i objektivnog: tokovi svijesti paralelni su s tokovima svijeta. Dijalektika je tako logika, ali i ontologija. Dijalektika je put samorazvoja apsolutne ideje.Apsolutni duh ozbiljuje se u umjetnosti u obliku zora, tj. u osjetnoj pojavnosti, u religiji u obliku predodbe i uvstva i konano u filozofiji u istim pojmovima kao duhu najprimjerenijem i najsavrenijem obliku. Hegelova predavanja iz estetike obrauju: 1.) ideju umjetniki lijepog ili ideal, 2.) razvoj ideala u posebne oblike umjetniki lijepog i 3.) sustav pojedinih umjetnosti (arhitekture, skulpture i romantinih: slikarstva, glazbe i poezije).Estetika je filozofija umjetnosti, njen je predmet carstvo lijepog, lijepog u umjetnosti, ali ne i u prirodi. Lijepo je osjetilni privid ideje.Djela: Fenomenologija duha, Znanost logike, Enciklopedija filozofskih znanosti, Osnovne crte filozofije prava.

Herbart zamiranje idealizma utjecao na psihologiju i pedagogiju

Schopenhauer zamiranje idealizma - njemaki filozof, autor djela Svijet kao volja i predodba, smatra se utemeljiteljem metafizikog pesimizma. U umjetnosti vidi jedini spas od bezrazlonog svijeta.Schopenhauer je smatrao da je bit ovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokree, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazloio time to je rekao da ono to proturjei srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podlijee zakonu - ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne moe biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.Ovaj njemaki filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku tenju osjeamo dosadu. Tako je ovjekov ivot samo smjena boli i dosade. Povijest ovjeanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od ivota i utapanjem u nirvanu. Jo jedan nain oslobaanja od boli je u bezinteresnom doivljaju umjetnosti. (u svemu tome je vidljiv utjecaj filozofije Indije)KLASINI NJEMAKI IDEALIZAM: Kant, Fichte, Schelling, Hegel su nosioci tog filozofskog pravca.Filozofija je u njemakom idealizmu postigla svoj najvei razvoj i vrhunac.

SUVREMENA FILOZOFIJASa Hegelovom filozofijom se zavrava kontinuitet novovjekovne filozofije i od tada govorimo o suvremenoj filozofiji. Pod pojmom "suvremeno" misli se na ono to odgovara biti vremena u kome ivimo, a ne samo ono to je novo, to nastaje ba sada. Bitne karakteristike suvremene filozofije: Zapoinje odnosom prema Hegelovoj filozofiji Ima veliki broj pravaca Nema jedinstvenog filozofskog sistema Okree se ka ovjeku i njegovim egzistencijalnim problemima

OD 19. DO 20. STOLJEAPod suvremenom filozofijom misli se na filozofiju 20. stoljea. To je vrijeme velikih nemira i borbi, revolucija i politikih prevrata. Ope stanje se reflektiralo i na sva duhovna podruja: na knjievnost, slikarstvo, glazba, ali i na filozofiju u kojoj su nastupili novi trendovi. Tri su velike skupine filozofskih stajalita tipina za suvremenu filozofiju: fenomenoloki usmjerena stajalita: klasina fenomenologija, egzistencijalizam i hermeneutika pozitivistiki usmjerena stajalita: novopozitivizam, kritiki racionalizam te brojno logiko-empiristika i lingvistika stajalita u okviru tzv. analitike filozofije marksistiki usmjerena stajalita: marksizam-lenjinizam te razliiti oblici novomarksizma.

FENOMENALIZAM - analizirati ono to se pojavljuje Fenomenologija se bavi promatranjem pojava fenomena. Fenomenoloko miljenje uvela su dvojica Austrijanaca: F. Brentano, a utemeljitelj je E. Husseri, njegovo djelo Logika istraivanja. Oko 1960. fenomenologija je bila glavna struja u Europi. Cilj fenomenologije, osim analizirati ono to se pojavljuje, stvoriti sustav istih biti stvari koji bi obuhvaao sve filozofske discipline. Glavni predstavnici su: E. Husseri, M.Scheler, M.Geiger, N.Hartmann, V.Hildebrand. Egzistencijalizam- Filozofi se odriu od stare metafizike biti objektivnog i subjektivnog, tei apsolutno novom.EGZISTENCIJALIZAM uenje izvedeno iz filozofije egzistencije koje se sasvim udaljuje od teizma i metafizike svrhovitosti te bitak (esenciju) trai u postojanju (egzistenciji) i u apsolutnoj slobodi ovjeka pojedinca unutar besmislenog svijeta (J. P. Sartre, A. Camus, Merleau-Ponty)Pod tim pojmom, egzistencijalizam nastaje u prvoj polovini 20. vijeka sa djelom Sartrea. Meutim u egzistencijaliste se ubraja i Sren Kierkegaard, danski pisac i filozof koji je u svojim djelima, poetkom 19. stoljea kao prvi u toj formi tematizirao ljudsko postojanje.U filozofiji Sartrea je pojam egzistenicije, vezan za njegove ateistike preduvjete i za fenomenologiju Husserla. Pod tim uvjetima egzistencija se shvaa kao "traenje smisla i ivljenje slobode", ali i doivljaj apsurdnog, jer ovjek prvo egzistira pa tek naknadno daje smisao. "Egzistencija prethodi esenciji" (Bitak i vrijeme).Meu egzistencijaliste se takoer ubraja i njemaki filozof Karl Jaspers, koji ipak svoju filozofiju izgrauje na dimenzijama meuljudskog odnosa i ljubavi.Predstavnici egzistencijalizma: Sren Kierkegaard, Jean Paul Sartre, Albert Camus, Emanuel Levinas, Simone de Beavouir, Karl Jaspers, Martin Heidegger

Kirkegaard kranski prevrat - K. se bavi tipino, i za ono vrijeme novom filozofskom problematikom zvanom: egzistencijalno religiozna - antropologija. Kierkegaard je kritizirao utapanje u masu koja ne misli svojom glavom i ne odluuje za sebe, nego samo oponaa druge. On kae da postoje tri faze ili tri naina ljudskog ivota: estetski, etiki i religiozni. Treba naglasiti da nema automatskog prijelaza s jednog na drugi stadij, to je opet stvar slobodnog izbora i odluke svakog ovjeka. Smatra se prethodnikom pravca suvremene filozofije egzistencijalizma. Predstavnici su: K.Jaspars, G.Marcel, M.Hidegger, J.P.Sartre, P.Wust, A.Camus.Jaspars U spoznaji ovjekove samonedostatnosti klju je Jasparove filozofske misli: ovjek kao egzistencijalni nedostatak, kao bie graninih situacija, kao neponovljiva individualnost moe nadvladati svoju osamljenost samo odnosom prema transcendenciji, prema Bogu. Heidegger u prvi plan stavlja bitak. Tradicionalnu metafiziku kritizira jer smatra da se uvijek na mjesto bitka postavljala samo odreeno bie, a nije se vidjela ontoloka razlika izmeu bitka i bia. Ishodite o tom bitku lei u opstanku ovjeka no za Heideggera taj opstanak nije svijest kao kod Kanta nego egzistencija, i to egzistencija bitka u svijetu. Hermeneutika je prvobitno oznaavala umijee objavljivanja, tumaenja i objanjavanja. Danas se ona bavi problemom razlaganja, tumaenja i razumijevanja tekstova, nauka, dogaaja, stanja stvari itd. Presudne poticaje filozofska je hermeneutika primila od teologije u kojoj posebno mjesto zauzima tumaenje Svetog pisma. Predstavnici: F.Schleiermacher, W.Dilthey, H.Gadamer.

ANALITIKA FILOZOFIJA ima korijene u pozitivizmu 19. stoljea, sredite razvoja u 20. st. je Be i Cambridge. Njihova je osnovna tenja da sustav znanosti naposljetku rekonstruiraju iz dvaju elemenata: empirijskih (osjetilnih) elementarnih doivljaja i njihovih formalno-logikih spojeva. Znaajni predstavnici analitike filozofije su: F. Frege, G.Edward More, B.Russell, L.Wittgenstein, R.Carnap.

MATERIJALIZAM sekundarna revolucija - Materijalizam hegelovske ljeviceLudwig Feuerbach besmisao apsoluta mogue je vidjeti samo osjetilno jer je duh oblikovan u tijelu, jer je ovjek ono to jede. Ne stoji na poetku Bog ili bitak, ve osjetilna danost. Ako se govori o boanskom onda je to sam ovjek kojemu treba pomoi u njegovoj nevolji. Tomu slui takoer i drava. Ona je sadraj stvarnosti i sudbina ovjeka.ovjek je religiozan zato to je u osnovi egoistian, a taj se egoizam svakodnevno oituje u tenji za sreom. Ukinue religije kod Feuerbacha se dogaa kroz obrazovanje i kulturu.

Marksizam-lenjinizam te razliiti oblici novomarksizma.

Karl Marx zastupao teoriju historijskog materijalizma. Prema njemu, filozofija, religija, ali i obiaji, pravni procesi i umjetnosti samo su duhovna nadogradnja jedne materijalne osnove. ovjeka shvaa polazei od procesa rada u kojem on sudjeluje, od stanja u razvoju ekonomske proizvodnje i drutvenih proizvodnih odnosa. Ljudska vrsta moe biti sretna samo u besklasnome drutvu bez privatnoga vlasnitva.

Friedrich Engels zastupao dijalektiki materijalizam slijedio filozofiju bitka suraivao s K. Marxom.Lenjin naivni realizam Sljedbenik Marxa i Engelsa te izgrauje sustav markizam-lenjinizam koji je slubena doktrina SSSR-a i njegovih saveznika. Karakteristika ovog sustava jest velika krutost doktrine, nekritian dogmatizam i kult linosti.

ezdesetih godina 20. stoljea razvio se pokret nazvan novomarksizam, izdaje se za revizionizam, prenapinje uvjerenja u napredak i rado bjei u utopiju. Glavni su mu predstavnici: G. Lukacs, E. Bloch, J.P. Sartre, L. Goldmann, R. Garaudy, Frankfurtska kola. esto se povezuje s psihoanalizom S. Freuda kao i s sociologizmom koji se pokuava objasniti sa stajalita drutva od metafizike i etike do estetike i logike.

Staljin Kljuevi za istraivanje zakona povijesti drutva ne smiju se traiti u glavama ljudi ve u proizvodnim odnosimau ekonomiji drutva.

Kirkegaard kranski prevrat - K. se bavi tipino, i za ono vrijeme novom filozofskom problematikom zvanom: egzistencijalno religiozna - antropologija.

Nietzsche prevrednovanje svih vrijednosti - On se divi ivotu, on ga velia. Posebno je to sluaj sa kada govori o snazi i ekspanziji ivota. ivot je neto strano i udesno. U isto vrijeme vrijedno divljenja ali i tragino. N. govori o transmutaciji ivota kroz umjetnost i kreativnost. Govori o vjenom vraanju svega.Svoje etiko nauavanje, N. je izrazio u nekoliko djela. Kao prvo spominjemo djelo, Ljudsko odvie ljudsko.Tako je govorio ZaratustraS onu stranu dobra i zlaGenealogija morala Volja k moi Nevinost bivanja Antikrist

1