Povijesni Dio Skripta 1 1

  • View
    201

  • Download
    24

Embed Size (px)

Transcript

1. GRAFIJSKE OSOBINE STARIH SLAVENSKIH TEKSTOVA PISANJE IN CONTINUO -termin koji oznaava neprekinuto pisanje ne nalazimo na bjelinu (razmak) izmeu rijei ili su bjeline (razmaci) drugaiji od naih oekivanja ,uobiajene transliteracije ne potuju originalni raspored bjelina, ako ih uope ima SKRAENICE (znakovi za kraenje rijei: ~ ) postoje tri najea naina kraenja (i u glagoljinim i u irilinim tekstovima) KONTRAKCIJA -izostavljanje slova iz sredine rijei SUSPENZIJA -izostavljanje slova na kraju rijei SLOVO IZNAD RETKA -najee se tako kratio ot ( ) VELIKO I MALO SLOVO -veliko slovo u STSL samo upozorava na poetak vee cjeline,to veliko i ukraeno poetno slovo zove se INICIJAL (mjera za duinu uncija; ili lat. initialis poetni) INTERPUNKCIJA toka - pie se na kraju sintaktikih cjelina, veih i manjih od reenice na tim mjestima kadto dolazi i dvotoka, tri toke ili ak vie njih zarez - u kanonskim tekstovima ih nema ,on e se u Slavena poeti upotrebljavati tek od 14. stoljea ,dijakritini znakovi - apostrof (') iza nekih slova, da bi upozorio da se radi o mekom suglasniku ,znakovi za naglaske (` ^ ) ne znae nam puno jer se o STSL naglasku ne zna nita RASTAVLJANJE RIJEI NA KRAJU RETKA ili samoglasnik u skladu s zakonom otvorenih slogova (ZOS) ,u kasnijim glagoljinim tekstovima znak (=) IME I NA EMU SU PISALI STARI SLAVENI stari slavenski tekstovi su pisani na pergameni (posebno prireena janjea, telea ili kozlea koa) ,ime po maloazijskom gradu Pergamu u kojem se radila pergamena ,koa namakana nekoliko dana u vodi s gaenim vapnom, omekana, odstranjena mast s nje (bila je ute boje); koa zatim iena i prana, zategnuta na okvire i suena; nakon suenja kamenom plavcem strugana preostala neistoa i dlaice; na kraju bi se koa izglaala i natopila krednom tekuinom kako bi bila svjetlija Slaveni su pisali i na i drvetu kamenu (epigrafi) ,a papir je meu Slavene stigao tek u 13. stoljeu i to prvo meu Hrvate .Slaveni su rjee upotrebljavali frsku(prerezana i na vrhu zailjena (kalamos) ,kao pisaljku Slaveni su se ee sluili perom posebice gujim,metalna pera - upotrebljavala su se masovnije tek u novom vijeku ,u srednjem je vijeku bilo i onih koji su pisali pisaljkama od srebra i zlata - crkveni i svjetovni vjerodostojnici ,crnilo - dobivali su ga mijeanjem ae, smole i vode,uz crnu je najea bila crvena boja,crvenom bojom pisali su se naslovi i noviji djelovi rukopisa ,u misalima -crvenim e pisati upute za itanje i obavljanje liturgije. TRANSLITERACIJA I TRANSKRIPCIJA TRANSLITERACIJA -za svaki znak u jednom grafijskom sustavu trai se odgovarajui znak u drugom grafijskom sustavu ,moe dosljedno preslikavati original (ad litteram znak za znak) TRANSKRIPCIJA -biljei izgovor pa se ne zna kako je bilo napisano u originalu moe tono biljeiti pretpostavljeni izgovor (ovisi o nainu prenoenja i znanju) (lat. transkriptio prepisati, prepisan) IRILICA grko uncijalno (kurzivno) pismo-temelj na kojem se razvila irilica; sveano pismo s velikim uspravnim slovima, meusobno nepovezanima,irilica nije rezultat pojedinanog nadahnua, nego povijesnog procesa,poetak je u nesustavnom biljeenju slavenske rijei grkim i latinskim slovima ,veinu iriline azbuke ini 26 znakova preuzetih iz grkog alfabeta druga skupina su irilina slova kojih nema u grkom alfabetu,ime Konstantina irila se u prvim stoljeima vee uz glagoljicu; kasnije kad irilica postane premona vee se uz nju sigurno je da su glagoljica i irilica meusobno posuivale i zamjenjivale imena.

GLAGOLJICA kurilovica naziv koji se prvi put spominje u ruskom zapisu popa Upyra Lihog iz 1047. godine; vjerojatno se odnosi na glagoljicu,na hrvatskom podruju irilica oznaava glagoljicu,u dubrovakim dokumentima iz 14. i 15. stoljea popovi glagoljai nazivaju se presbyteri chiurilice.Poljiani svoje pismo nazivaju glagoljicom.naziv glagoljica nastao je na hrvatskom tlu; izveden od glagola glagolati -govoriti.glagoljica je u prvim stoljeima slavenske pismenosti po rasprostranjenosti u najmanju ruku ravnopravna irilici, no kasnije kasnije e ona kontinuirano (do 1857. godine) ivjeti na dijelu hrvatskog prostora, a povremena javljanja na drugim stranama bit e posljednja djelovanja hrvatskih glagoljaa. Latinica i irilica nisu potisnule glagoljicu zato to su jednostavnije, nego zato to je iza njih stajala vea mo (prije svega drutvena i gospodarska). GLAGOLJICA TEORIJE O POSTANKU EGZOGENA -za svaki glagoljini grafem trai se uzor u nekom drugom grafijskom sustavu(izvana),najozbiljniji je pokuaj vezanja slavenske azbuke uz grko uncijalno (kurzivno) pismo,Taylor-Jagieva teorija-oko dokazivanja veze grkog kurziva i glagoljice posebno su se trudili engleski paleograf Isaac Taylor i hrvatski slavist Vatroslav Jagi ,brojna istraivanja rezultirala su spoznajom da je glagoljica autorsko djelo;da ju je stvorio pojedinac iz grkog kulturnog ozraja,kranin,talentirani filolog,znalac mnogih jezika,malo strunjaka danas sumnja da je to bio Konstantin iril. EGZOGENO-ENDOGENA-autor se ugledao u druga pisma,postoje elementi unutar glagoljine strukture koji se ponavljaju,iz jednog glagoljinog grafema razvija ih se nekoliko trae se elementi sustavnosti,jedan dio grafema poinje se objanjavati razvitkom unutar samog glagoljinog sustava,Thorvi Echkardt i Josip Hamm slinih su nazora-prvotna glagoljica sastojala se od dva niza grafema:dio se razvio u sustavu-endogeni,dio je unesen izvana-egzogeni. ENDOGENA -trai se grafiki klju glagoljice-elementi od kojih su svi grafemi nainjeni i nain slaganja svih elemenata,finski slavist Georg ernohwostow izrazio je sredinom 20. stoljea uvjerenje da glagoljici ne treba traiti uzor u drugim pismima jer se Konstantin nije htio ugledati u te grafije,glagoljica je originalno pismo sastavljeno od sljedeih elemenata(kri-simbol otkupljenja, znak ponienja koji je postao znak slave,krug-simbol vjenosti,predstavlja Boju savrenost i vjenost,trokut-predstavlja cjelinu sastavljenu od tri jednaka dijela, sv.Trojstvo) GOTSKA TEZA -zastupao ju je Josip Hamm u svojim mlaim danima poao je od toga da se u starim tekstovima uvijek govori o jednom pismu latinsko sveenstvo ve je u prvim desetljeima 10. stoljea uplaeno zbog liturgije na slavenskom jeziku, to znai da je ve tada bila proirena izmeu djelovanja Svete Brae i 10. stoljea prolo je premalo vremena da bi slavenska liturgija mogla biti tako reirena morala je postojati prije Konstantina irila i Metoda Josip Hamm je tvrdio da su Goti i Slaveni pripadnici tzv. Arijeve hereze Hamm je mislio da su Slaveni primili kranstvo od Gota i nalazio je gotske elemente u slavenskim prijevodima biblijskih tekstova JERONIMSKA TEORIJA autor glagoljice je sv. Jeronim; to bi znailo da je pismo znatno starije od Konstantina irila takvo tumaenje otklonio je Franjo Raiki 1861. godine u djelu Pismo Slovjensko sv. Jeronim se prvi put vee uz glagoljicu u otpisu pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu 1248. godine i ponavlja se do 19. stoljea sv. Jeronim je ivio u 4. stoljeu i od tada do 1248. je prolo vie od 800. godina u tih osam stoljea nigdje nije zabiljeena njegova veza s glagoljicom

GLAGOLJICA FAZE U RAZVITKU veina istraivaa vjeruje da je razvoj tekao od OBLE preko POLUOBLE do UGLATE glagoljice

OBLA GLAGOLJICA glagoljicu koja se od nastanka tog pisma do 12. stoljea upotrabljava u Moravskoj, Panoniji, ekoj, Bugarskoj i Hrvatskoj nazivamo oblom jer je krui jedan od temeljnih elemenata tog pisma, a i spojnice su oble za oblu glagoljicu pretpostavljaju se etiri faze Solunska (860. 863. godina) Moravsko-panonska faza (vrijeme djelovanja Svete Brae) eka faza (nakon Metodove smrti) poslije Metodove smrti dio uenika bjei u eku; tamo je glagoljica sluila ne samo za biljeenje liturgije ve i za prve zapise na ekom jeziku Ohridska faza (do 12. stoljea) bila je pismo Ohridske kole zapoela je dolaskom Metodovih uenika, a traje sve dok ju nije potisnula irilica UGLATA GLAGOLJICA glagoljica se od 12. stoljea na hrvatskom tlu upotrebljava za sve civilizacijske potrebe na naim prostorima poprimila je uglate oblike pa se u literaturi govori o uglatoj ili hrvatskoj glagoljici PITANJE PRVENSTVA tim se pitanjem slavenska filologija bavi dva stoljea i glagoljini i irilini tekstovi javljaju se u isto vrijeme zadnja dva desetljea 10. stoljea gotovo svi smatraju da je glagoljica starija jer je to pismo koje je stvorio Konstantin iril argumenti koji govore u prilog vee starosti glagoljice: spomenici pisani glagoljicom arhainiji su po jeziku nego oni pisani irilicom u spomenicima pisanim irilicom sreu se pojedina glagoljina slova ili rijei to svjedoi o tome da je tekst prepisan iz glagoljice sauvani su i palimpesti rukopisi na pergameni s koje je skinut jedan tekst da bi se mogao pisati drugi (sauvani palimpesti pisani su irilicom, a fototehnikom su otkriveni prethodno skinuti djelovi glagoljinog pisma) Josip Hamm upozorava da niti jedan infracrvenim zrakama otkriven glagoljini tekst nije stariji od poznatih glagoljinih i irilinih rukopisa Konstantinovo pismo smatrano je prvim slavenskim pismom Crnorizac Hrabar pokuaje pisanja slavenske rijei grkim i latinskim slovima zove pisanjem bez reda (bez ustronia) povijesni proces oblikovanja irilice nije toliko uznapredovao kako bi se, u trenutku nastajanja glagoljice, mogla smatrati zasebnim grafijskim sustavom --------------------------------------KANON STAROSLAVENSKIH TEKSTOVA - kanon (gr.) odreen broj - tekstovi s kraja 10. i cijelog 11. stoljea - smatra se da su bliski izgubljenim tekstovima iz 9. stoljea - slue za prouavanje prvog slavenskog knjievnog jezika i na njima se temelji prouavanje STSL gramatike - niti jedan od tekstova nije datiran pa se vrijeme nastanka odreuje priblino - dio rukopisa pisan je glagoljicom, a dio irilicom - glagoljinih tekstova je vie - za iriline tekstove moe se dokazati da su esto, u cjelini ili djelomice, prijepisi s glagoljinih tekstova GLAGOLJINI DIO KANONA

1. Kijevski listii 2. Zografsko evanelje 3. Marijinsko evanelje 4. Assemanijevo evanelje 5. Sinajski psaltir 6. Sinajski molitvenik (euhologij) 7. Kloev glagol