1 - Klasifikacija i Svojstva Tala

GOSPODARENJE I ZATITA UMSKOG

TLA

11/03/2009 Tlo - definicija, uloge i svojstva 1

nastavnici: prof. dr. sc. Nikola Pernar doc. dr. sc. Darko Baki

asistent: Ivan Perkovi, dipl. ing. um.

Zavod za ekologiju i uzgajanje uma, prizemlje smee nove zgrade


II semestar - predavanja, vjebe i terenska nastava

- predavanja- vjebe- terenska nastava obveze u odnosu na predavanja, vjebe i terensku nastavu

(Posavina, G. Kotar, Rab, Senjska Draga)


mogunost parcijalnog polaganja ispita

prvi dio ispita (kolokvij) je izmeu 25. travnja i 10. svibnja u pismenom obliku, a odnosi se na ~50% teoretskog nastavnog programa

kolokvij se prijavljuje izmeu 10. i 20. travnja drugi dio ispita ili cjeloviti ispit polae se na objavljenim

ispitnim rokovima do kraja akademske godine, a izlazak se prijavljuje preko ISVU-a

zavretkom akademske godine gubi se pravo na eventualno poloeni prvi dio ispita, a cjeloviti se ispit polae temeljem prijavljenog ispita preko ISVU-a


LITERATURA1. Martinovi, J., 2003: Gospodarenje umskim

tlima u Hrvatskoj. umarski institut Jastrebarsko; Hrvatske ume d.o.o.

2. 2. A. kori: Postanak, razvoj i sistematika tla3. Blume, H. P., 1992: Handbuch des Bodenschutzes.

ecomed, Landsberg4. Fischer, R. F. & D. Binkley, 1999: Ecology and

Managenent of Forest Soils. John Wiley & Sons, Inc.


Saetak programa:

11/03/2009 Klasifikacija i svojstva tla

- Klasifikacija tla, svojstva i umskogospodarski znaaj pojedinih tala;

- WRB klasifikacija; pedoloko kartiranje; pedotematske cjeline Hrvatske;

- Odrivost gospodarenja s tlom; - Proizvodnost umskih tala; - Gospodarski utjecaji na tlo u umarstvu; - Oteenja tla i propisi u zatiti tla.

6

Klasifikacija i svojstva tala

11/03/2009 Klasifikacija i svojstva tla 7

CILJ svrstati u sustave predmet istraivanja, kako

bi znanje o tom predmetu bilo to preglednije i kako bi u takvim sustavima bilo podlono dogradnji

bit klasifikacije u pedologiji: podijeliti ili grupirati tlo po nekim osnovnim

karakteristikama


sustavi klasifikacije tala metodika su pomagala u organizaciji znanja;

oni uvijek nose biljeg osobnog znanstvenogshvaanja istraivaa i, dakako, razine znanja o tlu

klasifikacijski sustavi predstavljaju znanstvenusintezu u kojoj se odraava stanje znanosti u datoj etapi razvoja, pa tako i u pedologiji


objekt klasifikacije


pedoloke klasifikacije:

tlo je prirodna tvorevina uzima se maksimalni broj kriterija i maksimalni broj diferencijalnih svojstava koja korespondiraju s brojnim drugim svojstvima

prirodoznanstvene

grupiranje tala na osnovi ogranienogbroja kriterija koji su relevantni zaneki cilj

tehnike(interpretativne)

evolucija klasifikacijskog sustava


razvoj klasifikacija empirijske klasifikacije

Kina - 4 mil. god. pne.: dinastija Yao (2357-2226 god. p.n.e.) - tlo Carstva bilo je

grupirano u 9 klasa prema produktivnosti: najbolja tla bila su uta, mekana tla, a zatim crvena glinasta tla

- Teofrast - tlo prema obiljejima, kao to su geomorfoloke znaajke (ukljuivo geografsku orjentaciju N, W, S, W), dubina, boja i tekstura. (tlo -edaphos - edafologija).- propast Rimskog carstva


renesansa klasifikacija A. Zeiger-a iz 1733. (analogno ljudskom

temperamentu): A. Optimistina tla ili crne zemlje B. Kolerina ili ilovasta tla C) Melankolina ili glinasta tla D) Flegmatina ili pjeskovita tla E) Mijeana tla

Poetkom 19. st. snaniji zamah razvoju klasifikacije : Thaer izdvaja 8 klasa tala (glinue, ilovae, pjeskovite ilovae,

ilovaste pjeskulje, loe pjeskulje, laporasta tla, vapnenasta tla i humusna tla)

Klasifikacija tala, u najuem smislu - tek nakon to je znanost o tlu, pedologija, isprofilirana kao samostalna znanstvena disciplina.


genetske klasifikacije klasifikacija Dokuajeva iz 1879 pedogenetski principi

ruski klasifikacijski sustav zapadnoeuropski klasifikacijski sustav europski klasifikacijski sustav ameriki (SAD) klasifikacijski sustav: US

Soil Taxonomy meunarodni klasifikacijski sustav

IUSSFAO (i UNEP) IRB WRB11/03/2009 Klasifikacija i svojstva tla 14

Zaeci razvoja klasifikacije tla u Hrvatskoj Zemljoznanstvo obzirom na umarstvo i gospodarstvo, (Kipati 1877); prikazuje se geoloka, fizikalna i kemijska klasifikacija te stara njemaka bonitacija.

andor i Moskovi pred I svjetski rat - prihvaaju rusku genetsku kolu te se koriste klasifikacijom po Sibircevu i Glinki.

Nakon raspada Austrougarske monarhije 1918., sve do 1991. god. - tri faze razvoja klasifikacije tla:


1. A. Stebut: - prva shematska klasifikaciju tala Jugoslavije, a zatim u

udbeniku objavljuje (1927) opu genetsku klasifikaciju, u kojoj su temeljne jedinice tipovi tala.

- tri klase (tla nerazvijenih procesa; tla zeolitnog stadija; tla destruktivnog stadija)

- klase se dijele na 7 tipova pedolokih procesa.


2. M. Graanin (1951) - objavljuje genetsku klasifikaciju, gdje je osnovna

jedinica tip tla - sva tla pedosfere svrstava u dvije skupine:

razvijena (tipska) tla i nerazvijena (atipska) tla. Tipska tla jednakih procesa ine tipske redove (podzolasta

tla, smea tla, ernozemi, kestenjasta tla, sjerozemi, solonaci, soloneci, lateriti, crvenice, movarna tla itd.), a ovi se udruuju u tri razreda (eluviranih, ekvilibriranih i akumulativnih tala). Nie jedinice od tipa su podtip, varijetet, podvarijetet, vrsta, podvrsta i facijes.

Nerazvijena (atipska) tla su ona koja nemaju razvijenu tipsku fiziografiju u skladu s tipskim pedogenetskim procesima. Svrstava ih u 6 razreda (residualna skeletna, deluvijalna, aluvijalna, eolska, vulkanska, biomorfna), a svaki razred .....


3. Neugebauer, iri, Filipovski, kori i ivkovi (1963): - Klasifikacija zemljita Jugoslavije - temelji se na genetskim principima i svojstvima tala. - kori, Filipovski i iri (1972) objavljuju novu

klasifikaciju tala Jugoslavije, koja se kasnije doraivala (1985) i na ijim osnovama egzistira i danas klasifikacija tala u Hrvatskoj.


vladajui klasifikacijski sustav u Hrvatskoj genetska i ekoloko proizvodna klasifikacija temelji se na svojstvima tla osnovna jedinica sustava je tip tipovi se udruuju prema

genetskoevolucijskom kriteriju podjela tipova na nie jedinice na osnovi

jedinstvenih i specifinih kriterija, posebno za svaki tip (naglasak na ekoloko proizvodne znaajke)

u okviru ovih principa omoguena je dogradnja sustava


ODJEL izdvajaju se prema prirodi vodnog reima i koncentraciji vodene otopine

KLASA izdvajaju se unutar odjela prema razvojnom stadiju; imaju jednotipsku grau profila

TIP jednotipska graa profila slijed horizonata jednotipski procesi transformacije i migracije slina fiziko-kemijska svojstva horizonata


PODTIP VARIJETET FORMA GRUPA (tekstura) FAZA (skeletnost)


AUTOMORFNA (KOPNENA, TERESTRINA) TLA - atmosferska voda, slobodna perkolacija pa nema

stagnacije I KLASA: NERAZVIJENA TLA, (A)-C

1. Kamenjar (Litosol) 2. Sirozem (Regosol) 3. Eolski pijesci (Arenosol) 4. Koluvijalna tla (Koluvium)

II KLASA: HUMUSNOAKUMULATIVNA TLA, A-C 1. Vapnenakodolomitna crnica (Melanosol) 2. Rendzina (Rendzina) 3. Humusnosilikatno tlo (Ranker) 4. ernozem (ernozem) 5. Smonica (Vertisol)


III KLASA: KAMBINA TLA, A-(B)-C 1. Eutrino smee tlo (Eutrini kambisol) 2. Distrino smee tlo (Distrini kambisol) 3. Smee tlo na vapnencima i dolomitima

(Kalkokambisol) 4. Crvenica (Terra rossa)

IV KLASA: ELUVIJALNOILUVIJALNA TLA, A-E-B-C 1. Ilimerizirano tlo (luvisol) 2. Smee podzolasto tlo (Brunipodzol) 3. Podzol (Podzol)


V KLASA: ANTROPOGENA TLA, P-C 1. Rigolano tlo (Rigosol) 2. Vrtno tlo (Hortisol)

VI KLASA: TEHNOGENA TLA, I, II, III

1. Tla deponija (Deposol) 2. Flotacijski materijal (Flotisol) 3. Aerodepozicije (Aeroprecipitat)


HIDROMORFNA TLA

I. KLASA: PSEUDOGLEJNA TLA, A-Eg-Bg-C

1. Pseudoglej (Pseudoglej)

II. KLASA: NERAZVIJENA HIDROMORFNA TLA: (A)-I-II 1. Fluvijativna i aluvijalna tla (Fluvisol)

III. KLASA: SEMIGLEJNA TLA, A-C-G 1. Fluvijativno-livadno tlo (Humofluvisol)


IV. KLASA: GLEJNA TLA, A-G 1. Ritska crnica (Humoglej) 2. Movarno glejno tlo (Euglej)

V KLASA: TRESETNA (CRETNA) TLA, T-G 1. Nizinski (barski) treset (Planohistosol) 2. Izdignuti treset (Acrohistosol) 3. Prijelazni treset (Planoacrohistosol)

VI KLASA: ANTROPOGENA TLA, P-G 1. Rigolano tresetno tlo 2. Hidromeliorirano tlo


HALOMORFNA TLA - dopunsko vlaenje podzemnim, rijee i

povrinskim slanim ili alkaliziranim vodama I KLASA: AKUTNO ZASLANJENA TLA, Asa-G

ili Asa-CG 1. Solonak (Solonak) (125 cm, 1%; 7%)

II KLASA: ALKALNA ELUVIJALNOILUVIJALNA TLA, A/E-Bt,na-C 1. Solonec (Solonec) (15%) ---> argiluvino-natrini

horizont


SUBAKVALNA (SUBHIDRINA) TLA I KLASA: NERAZVIJENA TLA, (A)-C ili (A)-G

1. Protopedon

II KLASA: RAZVIJENA SUBAKVALNA TLA, A-C ILI A-G 1. Gitja (Gyttja) 2. Daj (Dy) 3. Sapropel (Sapropel)

III KLASA: ANTROPOGENA TLA 1. Hidromeliorirana gitja 2. Hidromeliorirani sapropel


KONCEPCIJA OBRADE PEDOSISTEMATSKIH JEDINICA

- nomenklatura - uvjeti nastanka i razvoja - klasifikacija - areal - svojstva - ekoloko - proizvodne i

gospodarske znaajke


LUVISOLS

Leptic

Vertic

Gleyic

Andic

Vitric

Calcic

Arenic

Stagnic

Albic

Hyposodic

Profondic

Lamellic

Ferric

Rhodic

Chromic

Cutanic

Hyperochric

Dystric

Haplic

Acrisol ACAcrisol AC Albeluvisol ABAlbeluvisol AB Alisol ALAlisol AL Andosol ANAndosol AN

Anthrosol ATAnthrosol AT Arenosol ARArenosol AR Calcisol CLCalcisol CL Cambisol CMCambisol CM

Chernozem CHChernozem CH Cryosol CRCryosol CR Durisol DUDurisol DU Ferralsol FRFerralsol FR

Fluvisol FLFluvisol FL Gleysol GLGleysol GL Gypsisol GYGypsisol GY Histosol HSHistosol HS

Kastanozem KSKastanozem KS Leptosol LPLeptosol LP Lixisol LXLixisol LX Luvisol LVLuvisol LV

Nitisol NTNitisol NT Phaeozem PHPhaeozem PH Planosol PLPlanosol PL Plinthosol PTPlinthosol PT

Podzol PZPodzol PZ Regosol RGRegosol RG Solonchak SCSolonchak SC Solonetz SNSolonetz SN

Stagnosol STStagnosol ST Technosol TCTechnosol TC Umbrisol UMUmbrisol UM Vertisol VRVertisol VR


Documents

1 - Klasifikacija i Svojstva Tala