Klasifikacija tala Hrvatske

Postupak sistematskog grupiranja i razvrstavanja pojedinih tala prema nekim zajedničkim svojstvima (morfološka, fizikalna, kemijska) nazivamo klasifikacija tala. Kao rezultat klasifikacije tala dobivamo sistematiku tala (pedotaksonomiju).

Klasifikacija tala Hrvatske –izvorno bivše Jugoslavije (A.Škorić, G.Filipovski, M.Ćirić 1985.) je genetička s osnovama proizvodno-ekološkog vrednovanja tla.

Temeljena je na svojstvima koja su morfološki vidljiva i mjerljiva.

Principi hrvatske klasifikacije tala

Početna klasifikacijska jedinica je odjel. Odjeli se dijele na klase, a klase na tipove.

I ODJELI

Izdvojeni su izdvojeni na temelju načina vlaženja i kvalitete vode.

Postoje 4 odjela:

1.AUTOMORFNA TLA (vlaženje samo oborinama)

2.HIDROMORFNA TLA ( dodatno vlaženje površinskom ili podzemnom vodom)

3.HALOMORFNA TLA (zaslanjena tla)

4.SUBAKVALNA TLA (tla u plitkim vodama stajačicama)

II KLASE

Imaju jednotipsku građu profila tla i analogne stadije razvoja.

III TIP TLA

Osnovna jedinica klasifikacije.

Određen je:

a)građom profila

b) osnovnim procesima transformacije i migracije tvari

c) sličnim fizikalno-kemijskim svojstvima horizonata

Tipovi tla dijele se još na:

a) podtipove

b) varijetete

c) forme

I ODJEL

AUTOMORFNA TLA

Vlaženje isključivo atmosferskim talozima koji se kroz tlo slobodno procjeđuju i ne zadržavaju dulje vrijeme.

1.klasa: Nerazvijena tla (A)-C profila

2. klasa: Humusno akumulativna tla A-C profila

3. klasa: Kambična tla A-(B)-C profila

4. klasa: Eluvijalno iluvijalna tla A-E-B-C profila

5. klasa: Antropogena tla P-C profila

6. klasa: Tehnogena tla I,II,III.... profila

1.klasa: Nerazvijena tla (A)-C profila

Tla sa inicijalnim humusnim horizontom. Pedogenetski procesi usporeni radi erozije, vjetra ili nepovoljnih klimatskih uvjeta.

Tipovi:

1.Kamenjar (Litosol)

Nastaje na tvrdim ili čvrstim stijenama, dubine do 20 cm. Nepovoljni klimatski uvjeti, erozija. Mjere uređenja pošumljavanje, vjetrozaštitni pojasi.

2. Sirozem na rastresitim stijenama (Regosol)

Nastaje na rastresitim stijenama (lapori, laporoviti-meki vapnenci, fliš-laporovite gline, karbonatni pješčenjak, les i lesoliki sedimenti. Prisutnja je aluvijalna, deluvijalna i eolska erozija. Veće su plodnosti od kamenjara. (Grižići, Rudina, Bili Brig). Plodnost ovisi o količini trošine i dubini tla. Najbolja svojstva imaju sirozemi na lesu i lesolikim sedimentima.

3.Eolski "živi" pijesci (Arenosol)

Nastaju eolskom erozijom pod utjecajem vjetra. Dine. Propusna i suha tla. (Đurđevac, Slatina, Lika). Lesni nanosi. Mjere uređenja pošumljavanje, vjetrozaštitni pojasi.

4. Koluvijalna (deluvijalna) tla (Koluvium)

Nastaje erozijom i klizanjem tla iz viših dijelova u niže u brdskim i planinskim područjima. Taložene zemljišnog materijala i stijena u podnožja padina. Različite plodnosti ovisno o tome da li dominira sitnica tla ili dominiraju stijene.

Kamenjar (Litosol)

Kamenjar

Sirozem na rastresitim stijenama (flišu) (Regosol)

Istra

Eolski "živi" pijesci (Arenosol)

Koluvijalna (deluvijalna) tla (Koluvium)

II klasa

Humusno akumulativna tla A-C profila

Tipovi:

1.Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol)

Nastaje na tvrdim mezozojskim vapnencima i dolomitima u planinskom području na visinama od 600-1600 m n.v. Klima je humidna. Organska tvar sporo se razgrađuje zbog hladne klime i erozije. Tvrdi vapnenci sadrže 98-99% kalcita. Proces kemijskom otapanja vapnenca vrlo je spor pa se formira svega 1-2% netopivog ostatka kao izvora mineralne komponente. Dubina tla je do 30 cm. Tlo je bogato humusom, tamnosmeđe do crne boje. Amo-horizont. Oranogena, organomineralna, posmeđena, ocrveničena

2. Rendzina (Rendzina)

Nastaje na rastresitim stijenama (lapori, laporoviti-meki vapnenci, fliš-laporovite gline, karbonatni pješčenjaci, les i lesoliki sedimenti). Različite klimatske prilike, aridna do perhumidna klima. Nepovoljni utjecaji erozije, propusnost tla, strme strane, visok pH. Amo-horizont. Dubina tla je do 40 cm. Tlo je karbonatno cijelim profilom, izuzev posmeđene i izlužene rendzine. Srednje dobre. Najpovoljnije rendzine na lesu i lesolikim sedimentima. Karbonatna, izlužena, koluvijalna, posmeđena.

3. Humusno silikatno tlo (Ranker)

Nastaje na neutralnim, bazičnim, kiselim ili ekstremno kiselim stijenama. Ovisno o tipu stijene A horizont može biti ohrični, umbrični ili molični. Tlo je nekarbonatno cijelim profilom. Reakcija tla neutralna, kisela ili jako kisela. Količina humusa 5-15%. Humidna hladna klima, vrhovi gora gdje je usred hladne klime usporena razgradnja organske tvari i rad mikroorganizama. Litični, regolitični, posmeđeni, koluvijalni 4. Černozem (Černozem) Nastaje na rastresitim karbonatnim supstatima, lesu i lesolikim sedimentima, u aridnom i semiaridnom, stepskom području. Amo-horizont. U profilu se nalaze krtičnjaci i pseudomiceliji kao specifični znakovi. Lesni platoi, ravnog reljefa, nadmorske visine 70-120 m. Istočni dio zemlje. Dobre kemijske osobine. Najkvalitetnija poljoprivredna tla. 5. Smolnica (Vertisol) Nastaje na smektitnom tipu gline (više od 30% gline). (Lapor, glinoviti sedimenti) Tlo nastaje procesom pedoturbacije. U vlažnom dijelu godine tlo bubri i ima „smolastu“ strukturu. Prirodna drenaža je loša, nastaje hidromorfni humus. U suhom dijelu godine zbog skupljanja gline dolazi do pucanja tla, stvaraju se pukotine u koje se trusi sitnica tla iz površinskog horizonta. Nailaskom vlažne faze koloidi bubre i tlo se poput klinova izdiže prema površini. Ovo miješanje tla naziva se pedoturbacija. Amo a horizont hidromorfan, dublji od 30 cm. PH 7,0-8.0

Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol)

Rendzina (Rendzina)

Humusno silikatno tlo (Ranker)

Černozem (Černozem)

Smonica (Vertisol)

III klasa

Kambična tla A-(B)-C profila

Formiranje kambičnog horizonta. Uvjeti veće vlažnosti i dobre prirodne drenaže. Izraženo je kemijsko i biološko trošenje stijena. Iz produkata trošenja sekundarno se tvori glina- argilogeneza. Zaostali željezni oksidi daju karakterističnu žućkastu, smeđastu ili crvenkastu nijasnu kambičnog horizonta. Pojavljuje se (B) horizont, a procesi koji nastaju nazivaju se posmeđivanje ili braunizacija .

Tipovi:

1. Eutrično smeđe (Eutrični kambisol)

Nastaje na supstratima bogatim bazama, na bazičnim i neutralnim eruptivnim stijenama, na lesu i lesolikim sedimentima, laporima. Uvjeti aridne, semiaridne i humidne klime. Kserofitna vegetacija, bjelogorične šume iskrčene u gajeve (gajnjače). Reljef valovit, 100-500 m n.v. Dobro drenirano, površinski blago zakiseljeno. PH veći od 5,5, stupanj zasićenosti bazama iznad 50%. (B)v. horizont

2. Distrično smeđe (Distrični kambisol) (kiselo smeđe)

Nastaje na kiselim supstratima. Ohrični ili umbrični horizont. PH manji od 5,5, stupanj zasićenosti bazama ispod 50%. Šumska vegetacija. Humidna ili perhumidna klima, reljef brdski ili planinski. Tipično, humusno, lesivirano, pseudooglejeno, podzolirano. Humus 3-10%. (B)v. horizont.

3. Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol)

Razvijaju se na čistim mezozojskim vapnencima i dolomitima. Šumska vegetacija. Veliki raspon nadmorskih visina i klimatskih uvjeta. Mogu doći na visinama 200 do 1700 m n.v. (B)rz horizont. Tlo je nekarbonatno cijelim profilom. PH veći od 5,5, mehanički sastav ilovast, teži, struktura poliedrična. Tipično, lesivirano.

4. Crvenica (Terra rosa)

Razvijaju se na čistim mezozojskim vapnencima i dolomitima. Visine do 500 m n.v. (B)rz horizont. Mediteranska i submediteranska klima. Tlo je nekarbonatno cijelim profilom. Struktura poliedrična. PH veći od 5,5. Mehanički sastav težak, struktura poliedrična. Tipična, lesivirana.

Eutrično smeđe (Eutrični kambisol)

Distrično smeđe (Distrični kambisol) (kiselo smeđe)

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol)

Crvenica (Terra rosa)

IV klasa

Eluvijalno iluvijalna tla A-E-B-C profila

Javljaju se u humidnim i perhumidnim klimatskim prilikama. Naglašena je migracija seskvioksida, minerala gline, humusa i njihovo taloženje u dubljim dijelovima. U gornjim dijelovima profila formira se eluvijalni E horizont.

Tipovi:

1. Lesivirano (Luvisol)

Luvisoli su tla slabo do umjereno kisele reakcije s ohričnim ili umbričnim A horizontom. A.E-Bt-C. Javljaju se u humidnim klimatskim prilikama s povećanom količinom padalina što pogoduje površinskom ispiranju-lesivaži. Naglašena je migracija seskvioksida, minerala gline, humusa i njihovo taloženje u dubljim dijelovima. U gornjim dijelovima profila formira se eluvijalni E horizont koji je lakšeg mehaničkog sastava. Šumska vegetacija. Reljef je ravan i valovit. Dolaze na visinama 100 do 700 m n.v. Silikatni i silikatno-karbonatni supstrati, čisti vapnenci i dolomiti. Na supstratima sa suviškom gline pojavljuje se pseudooglejavanje.

2. Podzol (Podzol) -pepeljuše

Javlja se u perhumidnim klimatskim prilikama. 2000 ha u Gorskom kotaru i Lici. Prirodnu vegetaciju čine crnogorične šume ili mješovite crnogorične šume. Litološka podloga je ekstremno kisela (silikatna). U hladnom i vlažnom podneblju nakuplja se nerazgrađena organska tvar. Javlja se proces podzolizacije. Razaraju se minerali gline i ispiru se površinski slojevi organske tvari, željezo i seskvioksidi. U kiselim uvjetima sredine kvarcna zrnca nisu topiva. Ispod O horizonta dolazi Aum , a ispod njega se nalazi pepeljasto-sivi podzolirani E horizont. Nakon njega slijedi Bh iluvijalni humusni horizont (čokoladno smeđi) pa Bfe iluvijalni željezni horizont. pH manji od 5, a stupanj zasićenosti bazama je ispod 35%. Sklop profila O-A-E-Bh-Bfe-C

3. Smeđe podzolasto (Brunipodzol)

Javlja se u perhumidnim klimatskim prilikama. 2000 ha u Gorskom kotaru i Lici. Prirodnu vegetaciju čine crnogorične šume ili mješovite crnogorične šume. Litološka podloga je ekstremno kisela (silikatna). U hladnom i vlažnom podneblju nakuplja se nerazgrađena organska tvar. Javlja se proces podzolizacije. Za razliku od podzola kod brunipodzola procesi migracije organske tvari su slabije izraženi. pH manji od 5, a stupanj zasićenosti bazama je ispod 35%. Pojavljuje se mješoviti A/E horizont. Sklop profila O-A/E-B h-Bfe-C

Lesivirano (Luvisol)

Podzol (Podzol)

V klasa

Antropogena tla P-C profila

Čovjek je svojim djelovanjem izmjenio horizonte i kemijska svojstva tla

Tipovi: 1. Rigolano (Rigosol)-obrada 50-70 cm, vinograd, voćnjak, oranica

2. Vrtno (Hortisol) - izmjenjeni horizonti, kemijska i fizikalna svojstva tla

Rigolano (Rigosol)

Rigolano (Vitisol) (tlo vinograda)

VI klasa

Tehnogena tla I,II,III.... profila

Tipovi:

1. Tla deponija (Deposol) 2. Flotacioni materijali (nanosi otpadnih voda) 3. Nanosi iz zraka

Hidromorfna tla

-suficitna voda uvjetuje hidromorfizam.

Suficitna voda:

1.Oborinska-slobodno se ne procjeđuju, već se zadržavaju na nepropusnom sloju i uvjetuju pseudooglejavanje. 2.Dodatna: Poplavna, slivna i podzemna. Uvjetuju oglejavanje.

I klasa

Nerazvijena hidromorfna A-I-II-III-C profila

Tipovi: 1. Aluvijalno tlo ( Fluvisol)

Pridolaze u najnižim reljefnim formama, u poplavnim područjima uz rijeke, potoke, mora i jezera. Od izvora prema ušću čestice koje se sedimentiraju sve su sitnije ( od kamena i šljunka do praha i gline). Radi stalnih poplava ostaje nerazvijen (A) horizont. Pedogenetski procesi prekinuti su riječnom sedimentacijom.

I nanos II nanos III nanos…..

Sklop profila A-I-II-III-C

Aluvijalno tlo (Fluvisol)

II klasa

Pseudoglejna tla A-Bg-Eg-C profila

Tipovi: 1. Pseudoglej

Vlaženje suficitnom oborinskom vodom. Zaravnjene i blago valovite forme reljefa do 500 m n.v. Klima je semihumidna ili humidna, a matični supstrat su pleistocenske ilovine, gline, glinoviti sedimenti. Kod pseudooglejavanja dolazi do izmjene suhe i mokre faze. Pseudoglej nastaje iz lesiviranog tla gdje u mokroj fazi uslijed nedostatka kisika dolazi do redukcijskih procesa. Viševaletni spojevi željeza i mangana prelaze u dvovaletni oblik i postaju topivi. Tako se pojavljuju izblijeđene zone. Prelaskom u suhu fazu prevladavaju procesi oksidacije i reducirani spojevi željeza i mangana prelaze u viševaletni oblik. Na pedološkom profilu to se manifestira kroz rđe, mrlje, mazotine, konkrecije. Profil dobiva mramorirani izgled .

Ravničarski i obronačni pseudoglej

Pseudoglej

III klasa

Semiglejna tla A-C-G profila

Tipovi: 1. Livadsko tlo (Semiglej)

Oglejavanje podzemnog vodom ispod 1m. Podzemna voda potječe od vodotoka. U nedostatku kisika dolazi do redukcijskih procesa u tlu. Viševaletni spojevi željeza i mangana prelaze u reducirani oblik. Pojavljuje se plavkasto-zelenkasta boja- G horizont. Povlačenjem vode povećava se nazočnost kisika i dolazi do oksidacije spojeva željeza i mangana koji prelaze u viševaletni oblik što se očituje pojavom rđastosmeđih mrlja. A-AC-Gso-Gr

Gso- zona sekundarne oksidacije Gr- zona redukcije

Livadsko tlo (Semiglej)

IV klasa

Glejna tla A-G profila

Tipovi:

1. Pseudoglej – glej

Karakterizira ga pseudooglejavanje u gornjim dijelovima profila (oborinska voda) i oglejavanje podzemnom vodom u donjim dijelovima profila. Doline uz rijeke. Močvarna vegetacija.

2. Ritska crnica (Humoglej)

Imaju Amo a molični hidromorfni humusni horizont, specifične boje, dublji od 50 cm. Slijedi Gso-horizont, a tek na dubini ispod 1,5 m Gr- horizont. Amplituda oscilacije podzemne vode je od površine do ispod 1,5 m. Količina humusa 3-6%. PH 6-8,5. Težeg su mehaničkog sastava. Treba provesti hidrotehničke mjere (odvodnja, obrana od poplava-nasipi).

3.Močvarno gjejno (Euglej) -epiglej-vlaženje poplavnom vodom Aa- Gr- Gso

-hipoglej- vlaženje podzemnom vodom Aa- Gso- Gr Gr horizont javlja se do dubine od 1m -amfiglej- vlaženje poplavnom i podzemnom vodom Aa- Gr- Gso- Gr Dolaze u najnižim reljefnim formama- prekomjerno vlaženje. Šume i livade. Fizikalna i kemijska svojsva tla raznolika. Teška tla.

Ritska crnica (Humoglej)

Močvarno (gjejno)-epiglej

Močvarno (gjejno)-hipoglej

Močvarno (gjejno)-amfiglej

V klasa

Tresetna tla T-G profila

Tresetna tla karakterizira T horizont koji je dublji od 30 cm. Slabo razgrađene organske tvari u odnosu na euglej može biti više od 30%. Područja tresetnih tala: Neretljansko blato, Livanjsko polje. Mjesta trajnog zadržavanja podzemne i poplavne vode. Nagomilava se nerazgrađena organska tvar dubine i do 10 m. Uvjeti za nagomilavane nerazgrađene organske tvari postoje i u visokim planinama na ekstemno kiselim podlogama. Mah tresetar. Poroznost tla velika

Tipovi:

1. Izdignuti visoki treset 2. Prelazni treset 3. Niski treset

Izdignuti visoki treset

VI klasa

Antropogena P-G profila

Hidrotehničkim i agrotehničkim zahvatima izmjenjene su prvotne karakteristike tla.

Tipovi:

1. Tla rižišta 2. Rigolano tresetno 3. Hidromeliorirano

Halomorfna tla

Suficitno vlaženje podzemnom ili površinskom vodom koje su zaslanjene ili alkalizirane.

I klasa

Akutno zaslanjena tla Asa-G ili Asa-CG profila

Tipovi: 1. Solončak (Solončak)

U ovu klasu pripadaju tla koja imaju više od 1% klorida ilu sulfata, te više od 0,7% sode, unutar 125 cm od površine. Kod Neretve. Razvijaju se na sedimentima obogaćenim lakotopivim solima. Nepovoljna kemijska i fizikalna svojstva. PH 7-11 Humusni horizont Asa

Solončak (Solončak)

II klasa

Soloneci A-Btna - C profil

Tipovi: 1. Solonec (Solonec)

U ovu klasu pripadaju tla koja imaju više od 15% natrija u adsorpcijskom kompleksu. Tlo sadrži 0,15-0,25% lakotopivih soli. Nepovoljna kemijska i fizikalna svojstva. PH 9-11 Humusni horizont A je ujedno i eluvijalni horizont. U Btna horizontu ima više od 15% natrija u adsorpcijskom kompleksu. Struktura tla je prizmatična.

Solonec (Solonec)

Suphidratična tla

I klasa

Nerazvjena subakvalna tla (A) - C ili A-G profil

Tipovi:1.Protopedon

II klasa

Subakvalna tla A-C ili A-G

Tipovi: 1. Gitja (Gyttja)

2. Daj (Dy)

3. Sapropel (Sepropel)

Gitja (Gyttja)

Popravak tla

Hidrologija

Znanost koja se bavi vodama ispod, na i iznad površine. Proučava pojavu vode i njeno kruženje.

Voda:

-atmosferska ( rijeke,jezera)

-površinska

-podzemna

Atmosferska voda-potječe od oborina (kiša, snijeg, rosa, inje…)

Elementi oborina:

a) količina oborina-konstantna za neko podneblje

b) trajanje oborina-vremensko trajanje

c) učestalost oborina-raspored oborina

Površinska voda:

-voda površinskog otjecanja

-tekuća voda

-stajaća voda

Vodne konstante: točka venuća, poljski kapacitet tla za vodu, maximalni vodni kapacitet, kapilarna vlažnost

Hidrološki ciklus -kruženje vode kroz atmosferu, litosferu i hidrosferu.

Vodna bilanca-pregled raspoložive vode tijekom vremenskog razdoblja-ukupni višak ili manjak vode. Globalna bilanca vode

Mjerenje oborina: kišomjer, pluviograf, totalizator

Isparavanje: na njega utječu temperatura vode i zraka

Evaporacija-isparavanje

Transpiracija- izlučivanje biljaka-disanje biljaka

Evapotranspiracija-kombinacija

Protoka-količina vode koja protiče kroz poprečni presjek vodotoka.

Hidromorfna tla u RH oko 30% 1. Pseudoglej

Zaštita od poplava

obrambeni nasipi, lateralni kanali, oteretni kanali (umjetni)

brdske retencije (brane), nizinske retencije (brane)

Navodnjavanje-uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji

1. Povšinsko navodnjavanje

2. Podzemno navodnjavanje

3. Navodnjavanje kišenjem