1 Marvin Moore Kako rasti u Isusu - Adventisti Hrvatska · 2 KAKO RASTI U ISUSU Nakladnik ZNACI VREMENA znaci-vremena.com Izvornik How to Grow in Jesus Marvin Moore ISBN 0-8163-0892-6

1

Marvin Moore

Kako rasti u Isusu

2 KAKO RASTI U ISUSU

Nakladnik

ZNACI VREMENA

znaci-vremena.com

Izvornik

How to Grow in Jesus

Marvin Moore

ISBN 0-8163-0892-6

Urednik

Mario ©ijan

Prijevod

Hinko Pleπko

Lektura

Miroslav VukmaniÊ

Tisak

ZNACI VREMENA

Zagreb 2015.

3

Marvin Moore

Kako rastiu Isusu


CIP zapis dostupan u raËunalnom

katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice

u Zagrebu pod brojem 000912439

www.nsk.hr

ISBN 978-953-183-234-2

5

Kupnja kuÊe

Prije nekoliko godina supruga i ja

smo kupili kuÊu. Nije bila nova i bili

smo svjesni kakva je. Trebalo je obno-

viti proËelje i urediti okoliπ. Bivπi vla-

snici su odræavali jedino travnjak pred

kuÊom. Grmlje pred ulazom bilo je za-

raslo, a domaÊin je oËito sâm mijenjao

ulje svojega automobila i dotrajalo je

jednostavno izlijevao na zemlju izme-

u kuÊe i prilaza prema njoj.

Straænje dvoriπte bilo je u joπ go-

rem stanju. Stanovnici prije nas dræali

su dva velika psa u malom prostoru

ograenom daskama. Sve je bilo puno

lanaca i komada starog tepiha na tride-

setak centimetara slame pomijeπane s

pasjim izmetom. Na jednoj strani tog

dvoriπta nalazio se “sanduk za pijesak”


veliËine 4 x 6 metara. Druga strana bila

je pokrivena nacijepanim drvima za

peÊ koja se nalazila u kuÊi. Pored kuÊe

nije bilo niti jedne biljke koja bi ukra-

πavala njezine temelje.

I unutraπnjost kuÊe bila je jedna-

ko loπa. Sve je trebalo ponovno oliËiti,

a kuhinju je trebalo sruπiti i sagraditi

je od samog temelja. Raniji vlasnici su

bili toliko Ëudni da su sa sobom poni-

jeli kuhinjske elemente sa πtednjakom

i Ëak sve æarulje. U cijeloj kuÊi nije bilo

niti jedne jedine æarulje.

Moæda se pitate zaπto smo uopÊe

kupili takvu kuÊu. Zato πto smo u njoj

vidjeli moguÊnosti. Graevinski je bila

zdrava, a mi smo je dobili za vrlo pri-

kladnu cijenu. Znali smo da Êe, kad je

uredimo, ona zasjati i vrijediti mnogo

viπe nego πto smo je platili.

Ugovore za kupnju kuÊe potpisali

smo na poËetku veljaËe te godine, ali

smo dotadaπnjim vlasnicima dali mje-

7

sec dana da se isele. Pravno smo je pre-

uzeli prvog oæujka. Tijekom veljaËe smo

s vremena na vrijeme dolazili pogledati

kuÊu i Ëak smo u nju uπli dan ili dva

nakon πto smo Ëuli da se prijaπnji vla-

snik iselio.

Ali u kuÊu smo zapravo uπli tek pr-

vog oæujka i zapoËeli veliki posao Ëiπ-

Êenja i preureivanja. Prije to nismo

mogli jer nam kuÊa joπ nije pripadala.

Tek kad je potpuno bila naπa, mogli

smo uÊi i poËeti s radom.

Teæak posao ËiπÊenja, preureiva-

nja i ureivanja okoliπa trajao je punih

πest mjeseci. U naπe slobodno vrijeme

nismo niπta drugo niti radili. SljedeÊeg

proljeÊa sam oliËio fasadu i posadio

potpuno nove biljke u straænjem dvori-

πtu. Od tog vremena smo obnovili vrata

koja vode u straænje dvoriπte, podigli

πupu, a sanduk s pijeskom pretvorili

u mali vrt. Namjeravao sam joπ uvesti

sustav za prskanje trave i jednom sa-

KUPNJA KU∆E


graditi kat nad garaæom i dnevnom so-

bom.

Supruga i ja smo otkrili da kad se

kuÊu dugo vremena puπta propadati,

potrebno je mnogo vremena da je se

dovede u poæeljno stanje.

9

Isusovo “preureivanje”na nama

Biblija kaæe da su naπa tijela Boæji

hram — dom u kojem On prebiva: “Ne

znate li da ste hram Boæji i da Duh Bo-

æji prebiva u vama?” (1. KorinÊanima

3,16) Kad se Bog useli u naπ æivot, mi

smo u joπ gorem stanju od kuÊe koju

smo moja supruga i ja kupili. SreÊom,

Bog prelazi na preureivanje koje je u

mnogoËemu sliËno onome koje smo su-

pruga i ja poduzeli kod naπe kuÊe —

osim πto je Njegovo preureivanje mno-

go vaænije. Supruga i ja i nadalje stal-

no neπto radimo na kuÊi koja Êe jed-

nog dana biti uniπtena. Ali Isus popra-

vlja svoj narod da vjeËno æivi.

Pozivam vas da u nastavku proËi-

tate kakvo to preureenje Isus obavlja


— ili æeli obaviti — na vama i meni, jer

iz toga moæemo nauËiti mnogo o tome

kako napredovati i rasti u Isusu. PoËni-

mo s najvaænijim!

Isus nas je kupio

Dakle, trebalo je proÊi mjesec dana

od trenutka kad smo supruga i ja dali

predujam i potpisali ugovore za naπu

novu kuÊu, i sve to vrijeme nismo mo-

gli uÊi i poËeti s preureivanjem. SliËno

tome, Isus je prije dvije tisuÊe godina

na Golgoti platio cijenu za nas, ali tek

kad “ugovori” budu u redu, On moæe

uÊi i poËeti obnavljati naπ æivot. Isusovi

“ugovori” ne zahtijevaju samo Njegov

potpis (tinta je Njegova krv), veÊ i vaπ

i moj.

Prije nego πto budemo spaπeni, naπa

“kuÊa” pripada Sotoni. On je “prvi vla-

snik”, a Isus neÊe uÊi dokle god se taj

vlasnik ne iseli. “Potpis” koji Ëini da

je pogodba zakljuËena — koji omogu-

11

Êuje da se On moæe useliti — jest naπa

odluka da Ga prihvatimo kao svojega

Spasitelja.

Ta Ëinjenica je toliko vaæna za naπe

razmatranje, da se neko vrijeme mora-

mo njome pozabaviti, prije nego πto mo-

æemo vidjeti kako Isus kreÊe u obno-

vu vaπeg i mojeg æivota.

Kad smo supruga i ja prvog oæuj-

ka uπli u naπu kuÊu, ona je bila potpu-

no naπe vlasniπtvo. Nama je pripadalo

sve — ne samo kuÊa, zbog koje nam

je bilo drago, veÊ i zaraslo prednje dvo-

riπte, zbog kojega nam baπ nije bilo dra-

go. Bili smo vlasnici i ruænog straænjeg

dvoriπta, i unutraπnjosti kuÊe s prlja-

vim zidovima i groznom kuhinjom. U

vrijeme kad smo kuÊu preuzeli kao vla-

snici, posao preureenja bio je tek stvar

buduÊnosti. Bili smo vlasnici svega —

dobroga i loπega zajedno.

I to nam nije smetalo. Znali smo

za loπe strane kuÊe prije nego πto smo

ISUSOVO “PREURE–IVANJE” ...


je kupili, i to smo prihvatili. Osim ku-

hinje koja je nedostajala i æarulja ko-

jih nije bilo, toËno smo znali πto dobi-

vamo.

SliËno tome, kad nas je Isus kupio

na Golgoti, On je dobro znao da Êe biti

potrebno provesti veliko preureenje.

On je prihvatio naπe nesavrπenosti da-

vno prije nego πto je platio cijenu za

nas, i davno prije nego πto Êe preuzeti

vlasniπtvo nad naπim æivotom. On ne

doæivljava nikakvo iznenaenje kad Mu

predamo svoje srce da se moæe useliti

— Ëak i ako nedostaju kuhinjski elemen-

ti i æarulje. Njega Ëeka posao preure-

enja; On je vlasnik svega — dobroga

i loπega zajedno.

To je platio — i to je dobio.

Od sudbonosne je vaænosti da ra-

zumijemo kako spasenje poËinje u tre-

nutku kad Isus postaje naπim Vlasni-

kom, a ne u trenutku kad je posao

preureivanja zavrπen. Mi smo spaπeni

13

sa svim naπim nedostacima, jer tek kad

smo pod Isusovim vlasniπtvom, On nas

ima pravo preurediti.

Neki misle da oni trebaju izvrπiti

neko preureivanje, poput kuÊevlasnika

koji oliËi i izvrπi popravke na svojoj ku-

Êi ne bi li je uËinio privlaËnijom za mo-

guÊe kupce. Ali mi to ne moæemo uËi-

niti. Preurediti nas moæe samo Isus, a

to moæe poËeti samo nakon πto posta-

ne Vlasnik svojeg novog doma, nikako

prije toga.

Postoji razlog zbog Ëega je vaæno

da ovo razumijemo. »esto se dogaa

da ljudi, nakon πto postanu krπÊani, gle-

daju visoko biblijsko mjerilo za krπÊan-

ski æivot, pa se obeshrabre jer znaju

da se ne uklapaju u taj ideal. “»ini mi

se da me Bog ne moæe upotrijebiti”,

kaæu i odustaju.

Ali Isus je platio cijenu za nas zna-

juÊi sve o naπim loπim navikama i gre-

πnom æivljenju. Znao je sve o strasti-

ISUSOVO “PREURE–IVANJE” ...


ma koje vladaju nama i mrzovoljnoj Êu-

di kojom ne moæemo vladati. Za Njega

je to samo joπ jedan izazov u preure-

enju koje treba obaviti nakon πto se

useli.

Tijekom svake sekunde ovog po-

stupka preureivanja, od prvog obes-

hrabrujuÊeg trenutka do konaËne po-

bjede nad kuπnjom, mi imamo stalno

jamstvo spasenja i mjesto u Njegovom

vjeËnom kraljevstvu. Niπta, baπ niπta u

tom postupku preureivanja ne djelu-

je na to jamstvo, jer Isus je sve to vri-

jeme naπ Vlasnik. On ne bi mogao na-

staviti preureivanje da to ne moæe.

Pogledajmo sada kako Isus vrπi pre-

ureenje naπeg æivota tako da moæemo

odraæavati Njegov karakter.

15

Tko πto Ëini?

Kad smo supruga i ja preureivali

naπu novu kuÊu, puno toga smo sami

napravili. Posjekli smo i iπËupali sve

staro grmlje i posadili novo. Ja sam li-

Ëio zidove, a ona je πamponom prala

tepihe i sve zavjese. Naπli smo stolara

koji je izradio ormariÊe za novu kuhi-

nju, a zidar je proπirio ognjiπte da od-

govara zakonskim propisima.

I vi Êete to ustanoviti dok budete

napredovali u Isusu. Neπto Êe On traæiti

da uËinite sami, dok Êe drugo On uËi-

niti za vas.

KrπÊanin i dobra djela

Neki ljudi smatraju da krπÊanin ne

treba niπta uËiniti sâm. “Mi se spaπava-

mo miloπÊu, a ne djelima”, kaæu takvi.


“Djela nemaju nikakve veze s krπÊan-

skim æivotom.”

Molim vas, proËitajte sljedeÊe bib-

lijske retke — posebno dio oznaËen ko-

sim slovima — a onda sami odluËite

imaju li djela ikakvo mjesto u krπÊani-

novu æivotu:

“Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri.

To ne dolazi od vas; to je dar Boæji!

To ne dolazi od djelâ, da se tko ne bi

hvalisao. Njegovo smo, naime, stvore-

nje, stvoreni u Kristu Isusu radi djela

ljubavi koja Bog unaprijed pripremi

da u njima æivimo.” (Efeæanima 2,8-10)

Na prvi pogled Ëini se da ovaj tekst

proturjeËi sam sebi. Prvo Pavao kaæe

da se krπÊani spaπavaju miloπÊu po vje-

ri, a da djela s tim nemaju nikakve ve-

ze; a onda kaæe da nas je Bog stvorio

da Ëinimo dobra djela.

Mislite li da nas je Bog stvorio da

Ëinimo loπa djela? Nipoπto! KrπÊanstvo

nije naËin da se oslobodimo djela. Krπ-

17

Êanstvo nam zapravo omoguÊuje da

Ëinimo dobra djela i da se Ëuvamo zlih.

Upravo o tome govori ovo naπe razma-

tranje.

BuduÊi da sam to ustvrdio, dopu-

stite mi da vas poæurim uvjeriti kako

Biblija daje posebno upozorenje o po-

greπnoj uporabi djela. Upravo smo pro-

Ëitali tekst u Efeæanima: “Da, miloπÊu

ste spaπeni — po vjeri. … To ne dolazi

od djelâ.” Evo dva izvanredna biblijska

teksta koji govore to isto: “Jer nikoga

neÊe opravdati pred njim vrπenje Za-

kona. ... Tvrdimo da se Ëovjek opravda-

va vjerom bez vrπenja Zakona.” (Rim-

ljanima 3,20.28)

Pavao æeli reÊi da se naπe spase-

nje — naπe jamstvo vjeËnoga æivota —

ne zasniva na tome kako dobro æivimo.

Isus nas je kupio i platio cijenu za nas,

s naπim pogreπkama i svime. Za to ni-

kad nikakvim dobrim djelima ne mo-

æemo steÊi zaslugu. Ali od trenutka kad

TKO ©TO »INI?


postane naπ Vlasnik, On poËinje preu-

reivati naπ karakter kako bi postao sli-

Ëan Njegovom. I upravo u tom preure-

ivanju imamo priliku pomoÊi. Ovdje

imaju udjela naπa dobra djela.

Prije viπe godina Ëuo sam priËu —

koliko je istinita ne znam, ali mogla bi

biti — o poljodjelcu koji je kupio godi-

nama zapuπteno imanje. Sve je zaraslo

u korov i grmlje, pa je taj Ëovjek pro-

veo mnoge dane pripremajuÊi njive za

sjetvu. Godinu dana kasnije imanje je

dalo popriliËan urod.

Ubrzo nakon æetve, kad je taj Ëo-

vjek nakon bogosluæja izlazio iz crkve,

pastor mu je æivahno stisnuo ruku i re-

kao: “Joe, ti i Gospodin obavili ste pro-

πle godine silan posao s tim imanjem.”

“Da, pastore,” odgovorio je Ëovjek,

“ali trebali ste vidjeti imanje dok je bilo

samo Gospodnje vlasniπtvo.”

Razmislite za trenutak o podjeli od-

govornosti izmeu Joea i Boga. Joe je

19

proveo niz dana ËisteÊi korov i grmlje,

obraujuÊi zemlju i sijuÊi sjeme. “To

je puno napornog rada”, reÊi Êete.

“Mnogo viπe nego πto je Bog uloæio u

tu njivu.”

Stvarno? ©to je lakπe: Ëupati korov

i obraivati zemlju, ili uËiniti da sun-

ce sije i kiπa pada? I πto je lakπe: sijati

sjeme, ili uËiniti da ono nikne? Kad sta-

nete i razmislite, morate priznati da je

Bog uloæio mnogo viπe mudrosti i snage

za Joeovu æetvu od njega samog.

Ali Joe je bio u pravu: “Trebali ste

vidjeti to imanje dok je bilo samo Go-

spodnje vlasniπtvo.” Koliko god malen

bio, Joeov udio bio je sudbonosan za

uspjeπnu æetvu.

Ono πto je istina u tjelesnom pod-

ruËju, istina je i u duhovnom. Naπ udio

moæe biti sasvim malen, ali je presu-

dan.

Prije viπe godina, dok sam bio pa-

stor jedne crkve u Teksasu, jedno sam

TKO ©TO »INI?


poslijepodne posjetio æenu koja je oËaj-

niËki htjela prekinuti s puπenjem.

“Pastore,” rekla je, “ne razumijem

zaπto mi Bog ne oduzme æelju za cigare-

tama.”

Pokuπao sam joj objasniti da i ona

treba uËiniti svoj dio da bi pobijedila

cigarete. Ali ona je stalno ponavljala:

“Zaπto mi Bog ne oduzme æelju za ciga-

retama?”

Koliko mi je poznato, ona joπ uvi-

jek puπi — zato πto nije shvatila da u

svladavanju grijeha u æivotu svojega na-

roda Bog ne radi sâm. Naπ udio moæe

biti sasvim malen, ali je presudan.

Ako æelimo savladati svoje grijehe

i napredovati u Isusu, za vas i mene

je najvaænije da razumijemo razliku iz-

meu onoga πto Bog za nas Ëini i onoga

πto traæi da mi uËinimo u suradnji s

Njim. Mi nikad ne moæemo uËiniti Nje-

gov dio — kao πto ni Joe nije mogao

uËiniti da sunce sije ili kiπa pada. Ali

21

ni Bog neÊe uËiniti dio koji traæi da

mi uËinimo — neÊe ukloniti korov i tr-

nje, preorati zemlju i posijati sjeme na

naπoj njivi.

TKO ©TO »INI?


Bog mijenja naπu sebiËnost;mi mijenjamo svoje navike

U nastavku bih vam volio na vrlo

jednostavan naËin iznijeti πto sam ot-

krio da je sudbonosna razlika izmeu

Boæjeg i naπeg dijela — i odnosa izme-

u njih — po pitanju nadvlaivanja gri-

jeha i napredovanja u Isusu.

Razumijevanje naπe sebiËnosti

U naπem prirodnom stanju i naËi-

nu na koji smo roeni na ovaj svijet,

svatko od nas je do same sræi sebiËan.

SebiËnost je naπ najveÊi grijeh, i iz tog

grijeha proizlaze svi drugi grijesi: ma-

terijalizam, oholost, zavist, nemoralnost,

srdæba i pohlepa — da spomenemo sa-

mo neke. SebiËnost je sliËna oneËiπÊe-

nom izvoru u naπem srcu koji stalno

23

izbacuje neËista i smrdljiva stajaliπta i

pobude.

VeÊi dio vremena uspijevamo nad-

zirati ove osjeÊaje, pa drugi nisu svje-

sni zla u nama. Æelja za prihvaÊanjem

u druπtvu Ëini da prikrivamo svoje naj-

veÊe tajne. Ali Bog sve zna, a povreme-

no to saznaju i drugi ljudi. Prije ili ka-

snije naπ supruænik, djeca, susjed ili

osoba s kojom radimo vide sjenku sr-

dæbe ovdje i zraËak poæude tamo. Raz-

draæeni smo, priËamo prljave πale, po-

malo varamo kod troπkova tvrtke u ko-

joj radimo. Neki od nas se stvarno raz-

bjesne, gledaju najgore pornografske fil-

move i mrtvo hladni kradu u trgovina-

ma. Neki Ëak siluju i ubijaju.

Moæete odmahivati glavom kad spo-

minjem silovatelja ili ubojicu, no jeste

li znali da su vaπa prljava πala i srdæba

potpuno isti grijeh? Razlika je samo u

mjeri u kojoj ste vi i silovatelj i ubojica

poËinili grijeh, a ne u vrsti grijeha koji

BOG MIJENJA NA©U SEBI»NOST ...


svatko od vas Ëini. Dakle, vaπ grijeh i

grijeh silovatelja potjeËu iz istog izvora,

iz sebiËnosti.

Upravo se s tom osnovom sebiËno-

sti u naπoj naravi mora pozabaviti sâm

Bog, jer mi to ne moæemo. Bog nas

æeli promijeniti tako da umjesto sebiË-

nosti u naπoj bîti zavlada ljubav.

A kako to Bog Ëini? Postupkom koji

se zove preobrazba.

Apostol Pavao je jednom prigodom

napisao: “Nemojte se prilagoavati ovo-

mu svijetu! Naprotiv, preobliËavajte se

obnovom svoga uma ...” (Rimljanima

12,2)

Zapazite kako Pavao kaæe da se to

dogaa “obnovom svoga uma”.

Kad Bog preuzme vaπ æivot, On po-

Ëinje obnavljati, mijenjati ili obraÊati

vaπ um, vaπe osjeÊaje i vaπe najdublje

vrijednosti, tako da ono πto vam je ina-

Ëe bilo od najveÊe vaænosti, sada iz-

gleda kao smeÊe. Ono πto ste nekad

25

voljeli, sada mrzite, a ono πto ste ne-

kad mrzili, sada volite.

Isus je taj preobraæaj nazvao novo-

roenjem: “Zaista, zaista, kaæem ti: tko

se odozgo ne rodi, taj ne moæe vidjeti

kraljevstva Boæjega.” (Ivan 3,3)

Pavao je taj preobraæaj nazvao smr-

Êu i uskrsnuÊem: “Dakle, s njim smo

zajedno ukopani po krπtenju u smrt da

bismo, kao πto je Krist uskrsnuo od mr-

tvih OËevom slavom, i mi æivjeli no-

vim æivotom.” (Rimljanima 6,4)

ZvuËi li vam to sve nestvarno? Uvje-

ravam vas da nije nestvarno. To je Ëudo

koje Bog vrπi u ljudima koji Mu pre-

daju svoj æivot; a Njemu je jako stalo

da to Ëudo izvrπi u vama. Ne zaboravite:

vi to Ëudo ne moæete uËiniti sami. Vi

moæete uspjeti u tome da izvana izgle-

date druπtveno prihvatljivi, ali ne mo-

æete preobraziti svoju najdublju na-

rav. To moæe samo Bog. A dok to ne

uËini, vi ste i dalje greπnik u srcu, gre-



πnik do sræi, πto Êe se prije ili kasnije

pokazati.

Trebamo razumjeti svoje navike

Najbolji naËin da razumijemo svo-

je navike jest da shvatimo kako smo

neku naviku uopÊe stekli. To Êe nam

pomoÊi da nadvladamo one loπe.

Ranije smo objasnili da je, otkad

smo se rodili, svatko od nas sebiËan

u samoj sræi svojega biÊa. Ta sebiËnost

je snaæna pokretaËka snaga koja obliku-

je naπe cjelokupno ponaπanje. BuduÊi

da jesmo sebiËni, mi Êemo sebiËno po-

stupati. I kako ponavljamo sebiËne po-

stupke, oni se postupno pretvaraju u

naviku. Nakon nekog vremena naπe se-

biËne navike postaju tako snaæne da ih

bez Boæje pomoÊi ne moæemo slomi-

ti. Ali kod osobe koja je doæivjela preo-

brazbu ili novoroenje, dogaa se ne-

πto zapanjujuÊe. Pogledajte kako to Pa-

vao opisuje:

27

“Ja zbilja ne razumijem πto Ëinim,

jer ne Ëinim ono πto hoÊu, nego Ëinim

ono πto mrzim. ... Zaista, htjeti dobro

jest u mojoj moÊi, ali nije uËiniti ga,

buduÊi da ne Ëinim dobro koje hoÊu,

nego Ëinim zlo koje neÊu. ... Prema to-

me, otkrivam ovaj zakon: kad hoÊu da

Ëinim dobro, zlo mi se nameÊe. Isti-

na, moj se nutarnji Ëovjek slaæe u ve-

selju s Boæjim zakonom, ali vidim u svo-

jim udovima drugi zakon koji se bori

protiv zakona moga uma te me zarob-

ljava u zakon grijeha koji je u mojim

udovima. Jadan ti sam ja Ëovjek! Tko

Êe me izbaviti od ovoga smrtonosno-

ga tijela?” (Rimljanima 7,15-24)

Jeste li se ikad tako osjeÊali?

Molim vas, zapazite da je Pavao u

vrijeme pisanja ovih rijeËi veÊ doæivio

novoroenje. Zar nije rekao: “Istina,

moj se nutarnji Ëovjek slaæe u veselju

s Boæjim zakonom”? NeobraÊeni ljudi

ne uæivaju u Boæjem zakonu.



U Ëemu je onda bio Pavlov pro-

blem? To je sasvim lako objasniti. On

je sav svoj æivot proveo ËineÊi ono πto

je prirodno proizlazilo ih njegove se-

biËne naravi, do trenutka kad je razvio

neke jako snaæne navike. Onda je Isus

promijenio njegovu sebiËnu narav i is-

punio je ljubavlju, tako da je mogao

teæiti za Boæjim naËinom æivota, ali je

joπ uvijek imao sve one loπe navike.

Njegove novooblikovane æelje vukle su

ga na jednu, a loπe navike na drugu

stranu. Pavao se naπao u srediπtu tog

vuËenja. Nije Ëudo πto je rekao: “Jadan

li sam ja Ëovjek!”

Saæetak onoga πto smo dosadnauËili

Moæda Êe kratak pregled pomoÊi

da u vaπem umu sjedinimo sve ove mi-

sli. SebiËnost, koju smo naslijedili ro-

enjem, Ëini da postupamo sebiËno, a

sebiËno ponaπanje ponovljeno mnogo

29

puta razvija snaæne sebiËne navike. Sre-

Êom, Bog mijenja naπu temeljnu sebi-

Ënost i preobraæava naπ um tako da um-

jesto toga postajemo spremni voljeti.

Na nesreÊu, loπe navike koje smo razvili

tijekom niza godina joπ uvijek snaæno

djeluju, a Ëesto ih niti ne æelimo od-

baciti. Tako se nalazimo u rascjepu iz-

meu naπe nove æelje da budemo nese-

biËni i puni ljubavi, i naπe stare navike

da se ponaπamo sebiËno.

Rekli smo kako je dio koji Bog Ëini

preobrazba naπeg uma, tako da u dubi-

ni svog biÊa viπe ne budemo sebiËni.

Mi s naπe strane trebamo mijenjati svoje

navike. Zapravo, ovo dvoje je tijesno

povezano, i tijekom cijelog tog postup-

ka Bog se mora osloniti na nas, a mi

opet na Njega.



VrπeÊi svoj dio pomaæemoBogu u vrπenju Njegovog

Netko je jednom rekao kako ljud-

ski rod treba uËiti od snjeænih pahu-

ljica. Niti dvije od njih nisu jednake,

ali pogledajte kako odliËno surauju na

velikim projektima — primjerice u og-

raniËavanju prometa.

Ovo napredovanje u Isusu je zajed-

niËki pothvat Boga i nas, i Ëudesno je

πto sve moæemo postiÊi kad surau-

jemo. Premda moæe zvuËati Ëudno kad

kaæemo da pomaæemo Bogu u Njego-

vom dijelu ovog postupka, to je istina.

Jako se malo moæe dogoditi u preobra-

zbi naπeg karaktera da bi postao sliËan

Isusovom, ako ne suraujemo s Bogom.

Mi moæemo uËiniti dosta toga.

31

ProuËavanje Biblije. Boæji udio

je, prema onom πto smo saznali, preo-

braziti ili obratiti naπe srce tako da u

njemu umjesto sebiËnosti vlada ljubav.

I premda je istina da mi ne moæemo

izvrπiti tu promjenu, mi moæemo uËi-

niti mnogo u suradnji s Njim.

ProuËavanje Biblije je neπto πto mo-

æemo Ëiniti u suradnji s Bogom. Evo

biblijskog retka koji nam pomaæe da to

razumijemo: “Jer ste ponovo roeni, ne

iz raspadljiva, nego neraspadljiva sje-

mena: rijeËju æivoga i vjeËnog Boga.”

(1. Petrova 1,23)

Kad uklonite sve osim najbitnijih

rijeËi, ovaj tekst æeli reÊi da smo na-

novo “roeni … rijeËju ... Boga”. Vjeru-

jem da nam je svima poznato da je Bib-

lija Boæja rijeË. Tako moæemo reÊi da

se nanovo raamo zahvaljujuÊi Bibli-

ji.

Boæja duhovna sila je u Njegovoj

RijeËi, i kad Ëitate Bibliju, ta sila preo-

VR©E∆I SVOJ DIO ...


braæava srce. Zapazite kako to kaæe pi-

sac Poslanice Hebrejima:

“Uistinu je æiva i djelotvorna rijeË

Boæja. Ona je oπtrija od svakoga dvo-

sjeklog maËa i prodire do rastavljanja

duπe i duha, zglobova i moædine, i mo-

æe suditi nakane i misli srca.” (Hebre-

jima 4,12)

Premda smo vi i ja nemoÊni da pro-

mijenimo svoje vlastito srce, mi mo-

æemo uËiniti neπto πto Êe unijeti Boæju

snagu u naπ æivot. Moæemo Ëitati Bib-

liju, i Njegova sila koja se nalazi u Nje-

govoj RijeËi preobrazit Êe naπa srca.

SjeÊate li se Joeove farme? Joe je

morao Ëupati korov i sjeÊi grmlje, pre-

orati njive i posijati sjeme. Je li iπta od

toga uËinio Bog? Naravno da nije. Ko-

liko mi je poznato, Bog Joea Ëak nije

ni podsjetio da to uËini.

Jeste li moæda Ëuli da je Bog doπao

nekom poljodjelcu i rekao mu: “Sine,

evo pluga, a evo i sjemena; a sad kreni

33

na posao.” Ja nikad nisam Ëuo za tako

neπto.

Isto tako nikad nisam Ëuo da je Bog

zapovjedio nekome od svoje djece, pru-

æajuÊi mu Bibliju: “Sine moj, kÊeri moja,

evo moje RijeËi. Uzmi je i Ëitaj!” Ne,

Bog sve to prepuπta nama.

Ako odluËimo biti toliko zaposle-

ni da nemamo vremena uzeti u ruke

Boæju rijeË, to je naπa odluka i On se

neÊe mijeπati. Njemu je drago kad od-

vojimo vrijeme za prouËavanje Njego-

ve RijeËi, ali nas neÊe prisiliti da to

Ëinimo.

Molitva. Ne poznajem niti jedan

poseban biblijski redak koji bi rekao

da Boæja preobraæavajuÊa sila ulazi u

naπ æivot kroz molitvu, ali vam iz oso-

bnog iskustva mogu reÊi da se to doga-

a kad se krπÊanin moli.

Jedan mi je krπÊanski psihijatar re-

kao: “Kad bi krπÊani znali kako da se



mole, vi pastori mogli biste osloboditi

i izlijeËiti svakoga tko dolazi u moju

ordinaciju.”

Tijekom godina otkrio sam da je to

πto je rekao moj prijatelj psihijatar pra-

va istina. NauËio sam kako se moliti

uËinkovito da mi stvarno pomaæe u sa-

vlaivanju srdæbe, straha i poæude. Up-

ravo to Isus kaæe: “Bdijte i molite da

ne padnete u napast!” (Matej 26,41)

Molitva je joπ neπto vaæno πto vi i

ja moæemo uËiniti da u svoj æivot une-

semo Boæju preobraæavajuÊu silu. Bog

neÊe uÊi u vaπ dom, uprijeti prst u pod

i reÊi: “Spusti se na koljena!” On pre-

viπe poπtuje naπu slobodu izbora da bi

uËinio tako neπto. Ali ako se mi odlu-

Ëimo moliti svakoga dana, mnogo Êe-

mo bræe napredovati u Isusu.

Dolaæenje u crkvu. Moæda Êe vas

iznenaditi ako kaæem da je dolaæenje

u crkvu vaæan naËin da unesete Boæju

35

silu obraÊenja i preobraæenja u svoj æi-

vot; ali to je istina. Zapazite πto je Isus

rekao: “Jer gdje su dvojica ili trojica

sabrana radi mene, tu sam ja meu nji-

ma.” (Matej 18,20)

Neki kaæu: “Ne moram iÊi u crkvu

da bih bio spaπen.” Ili kaæu: “Bog je

moj Spasitelj, a ne Crkva.”

Naravno, u odreenom smislu sve

je to istina. Ja doista oËekujem na Ne-

bu sresti osobe koje nikad nisu preko-

raËile prag neke crkve, i savrπeno je

toËno da je Bog, a ne neka Crkva, naπ

Spasitelj. Ali uvidio sam, gotovo bez iz-

nimke, da oni koji tako πto kaæu, zapra-

vo traæe izgovore ne samo za to da ne

idu u crkvu, veÊ i da ne Ëine niπta πto

nam je Bog uËinio dostupnim za surad-

nju s Njim dok napredujemo u Isusu.

Pretpostavimo da je Joe rekao svo-

jem pastoru: “Ne moram orati svoju nji-

vu niti posijati sjeme da bih mogao æe-

ti.” Joe bi vjerojatno bio u pravu. Ako



je jedne godine sijao pπenicu, vjeroja-

tno bi i sljedeÊe godine dobio pristoj-

nu koliËinu samonikle pπenice. Ali ho-

Êe li se poljodjelac koji dræi do sebe

iz godine u godinu osloniti na samoni-

klu pπenicu?

KrπÊanin kojemu je stalo da napre-

duje i postane sve sliËniji Isusu kori-

stit Êe svaku priliku da u svoj æivot une-

se Boæju preobraæavajuÊu silu, uklju-

ËujuÊi i dolaæenje u crkvu.

Svetkovanje subote. Takoer vas

moæe iznenaditi kad Ëujete da je subota

jedan od najvaænijih naËina koje je Bog

predvidio za vas da u svom æivotu do-

bijete pristup Njegovoj preobraæavaju-

Êoj sili.

Ako sumnjate, molim vas proËitaj-

te rijeËi koje je rekao Izraelcima: “Su-

bote moje morate odræavati, jer subo-

ta je znak izmeu mene i vas od nara-

πtaja do naraπtaja, da budete svjesni

37

da vas ja, Jahve, posveÊujem.” (Izla-

zak 31,13)

Vrlo je vaæno da razumijemo πto

ovaj tekst stvarno kaæe, a πto ne kaæe.

Bog nije rekao da Êe nas subota uËiniti

svetima, ili da Êe nas njezino svetko-

vanje uËiniti svetima, veÊ da je svetko-

vanje subote dokaz da nas On posve-

Êuje. Subota je znak da je Boæja pre-

obraæavajuÊa sila uπla u naπ æivot.

PodsjeÊam vas da zapovijed o su-

boti glasi: “Sjeti se da svetkujeπ dan su-

botni.” (Izlazak 20,8)

Jednog dana mi je jedan moj prija-

telj koji ne svetkuje subotu rekao: “Ja

πtujem Boga svakog dana.” »uo sam i

mnoge druge kako kaæu: “Nije vaæno

kojeg dana idete u crkvu.”

Potpuno se slaæem s tim izjavama.

Ali nevolja je u tome πto su ljudi koji

to govore propustili paæljivo proËitati

Ëetvrtu zapovijed. Bog nije rekao: “Sjeti

se da mi u subotu iskaæeπ poπtovanje”,



ili: “Sjeti se da u subotu ideπ u crkvu.”

On je rekao: “Sjeti se da svetkujeπ dan

subotni.” Svetkovati neki dan znaËi od-

nositi se prema njemu na poseban na-

Ëin. Svrha je subote da provedemo vri-

jeme s Bogom. Iskazati Mu πtovanje i

iÊi u crkvu dva su dobra naËina da to

Ëinimo; prema tome, ne proturjeËite

onima koji kaæu da je subota dan kad

iskazuju πtovanje Bogu i kad idu u cr-

kvu. Mi imamo mnogo naËina na koje

moæemo svetkovati subotu. Meni se svi-

a ono πto je o suboti napisala spisa-

teljica Joy Swift, koja je 1977. godine,

u samo mjesec dana, izgubila petero

djece:

“Volim ustati rano u svjeæe subot-

nje jutro i popeti se na izboËenu stije-

nu. Ondje mogu upijati predivnu lje-

potu prirode oko sebe. Promatram ob-

lake kako jedre preko beskrajnog pla-

vog neba, drveÊe koje se savija u po-

sluπnosti na blagom povjetarcu. Sluπam

39

kako ptice veselo cvrkuÊu jutarnje po-

zdrave jedna drugoj i promuklo kreπta-

nje πojke. Jedan orao lebdi veliËanstve-

no iznad mene. Svjesna sam tihih zna-

kova jelena i koπuta oko mene po tra-

govima koje ostavljaju. OsjeÊam duboki

mir, saËuvana na dlanu mojega Stvori-

telja dok razgovaram s Njim. Kako sam

zahvalna za Njegovu ljubav, za sve Ëi-

me me je obdario i za ljepotu svega stvo-

renoga oko mene.” (Joy Swift, They’re

All Dead, Aren’t They, str. 214)

Oni koji svetkuju subotu onako ka-

ko je to Joy Swift nauËila, otkrili su

snaæan naËin da surauju s Bogom dok

preobraæava njihov æivot.

Ali ako je ne svetkujete, subota vam

uopÊe neÊe koristiti. Odlazak u crkvu

i iskazivanje πtovanja Bogu privuÊi Êe

vas bliæe Njemu bez obzira na dan tje-

dna u koji to Ëinite. Ali to nije svetko-

vanje subote. Svetkovati subotu znaËi

odvojiti cijeli dan za Boga. I kao πto



Bog neÊe staviti otvorenu Bibliju u vaπe

ruke, ili vas prisiliti da kleknete, tako

vas neÊe nagnati da svetkujete subo-

tu. To je vaπ izbor. Sve πto On kaæe je

da Êete, ako je svetkujete, doÊi puno

bliæe k Njemu i, kao posljedica toga,

Njegova preobraæavajuÊa snaga znaËaj-

no Êe se poveÊati u vaπem æivotu. Tako

je subota znak da nas Bog posveÊuje.

41

Bog nam pomaæe daobavimo svoj dio

Prije nego πto poËnemo razmatrati

kako nam Bog pomaæe da obavimo svoj

dio, æelio bih ponoviti πto smo dosad

nauËili. Boæji udio u pomaganju pri na-

πem napredovanju u Isusu jest promje-

na naπe sebiËnosti, a rekli smo i o na-

Ëinima na koje moæemo suraivati s Bo-

gom u onome πto On radi. Naπ udio,

s druge strane, jest da promijenimo svo-

je loπe navike. Vrijeme je da otkrijemo

kako to Ëinimo i kako nam Bog u to-

me pomaæe.

Jeste li nekad promatrali kako ma-

lo dijete uËi hodati? PoËinje hvatajuÊi

se za namjeπtaj i hodajuÊi uz njega po

kuÊi. Nekoliko dana kasnije vidjet Êe-

te kako podiæe svoju straænjicu oblo-


æenu pelenama, a onda se polako i ne-

sigurno uspravlja na noge. Isprva samo

tako stoji i smijeπi se svima, a onda Ëini

prvi nesiguran korak dok ga mama i

tata ohrabruju.

Dakle, dolazi trenutak kad se u to

ukljuËuju i mama i tata. Dræe ga za ru-

ke i vode, a kad padne, podiæu ga da

opet stoji na nogama.

Ali mama i tata su mudri; oni neÊe

prisiljavati svoje dijete da hoda. Umje-

sto toga, Ëekaju dok to ono samo ne

pokuπa. Kad ono odluËi pokuπati, ma-

ma i tata su ovdje da ga ohrabre, da

ga dræe za ruku i pomognu mu ustati

ako padne.

Mislim da je ovo dobar primjer ka-

ko nam Bog pomaæe da se rijeπimo lo-

πih navika. On nas ne prisiljava da ih

pobijedimo. Umjesto toga, On Ëeka dok

to nismo spremni sami pokuπati, a onda

nas hrabri, dræi za ruku i pomaæe nam

ako padnemo.

43

Ovdje je kljuËna rijeË odluka. Bog

neÊe nikad prijeÊi preko naπeg prava

da biramo. Ako odluËimo nastaviti ra-

diti ono πto volimo, pustit Êe nas bez

obzira kako to moæe biti pogubno za

naπe tjelesno ili duπevno i duhovno

zdravlje.

Primijenimo to u æivotu. Pretposta-

vimo da kad god ste zbog neËega fru-

strirani, imate loπu naviku uzimanja Bo-

æjeg imena uzalud. Od vaπeg djetinjstva,

svaki put kad vam je bilo odbijeno ne-

πto πto je vaπa sebiËna narav æeljela,

razljutili ste se i opsovali. I svaki put

kad biste opsovali, navika psovanja je

postala jaËa kad god biste se razljuti-

li.

A onda vam je Bog jednog dana po-

kazao da je psovanje loπe, i sada se,

svaki put kad opsujete, osjeÊate neugo-

dno. Ovaj osjeÊaj nelagode zove se osje-

Êaj krivnje. Ako ste sliËni meni, onda

ne volite taj osjeÊaj, ali je on jedan od

BOG NAM POMA ÆE ...


najboljih dokaza da u vaπem æivotu dje-

luje Boæja preobraæavajuÊa sila.

KonaËno jednog dana kaæete: “Pre-

stat Êu psovati.”

Bogu je vrlo drago πto ste to odlu-

Ëili. On takvu odluku nije mogao doni-

jeti umjesto vas, ali sada kad ste odlu-

Ëili, On Êe vam pomoÊi da je ostvarite.

Pavao je rekao: “Sve mogu u onome

koji mi daje snagu.” (Filipljanima 4,13)

Tako vam Bog pomaæe da ostvari-

te svoju odluku. On vam daje snagu.

Bez Njegove pomoÊi vaπe su odluke sli-

Ëne kulama od pijeska.

45

Jeste li stvarno odluËili?

Sad je vrijeme da razmotrimo najËe-

πÊe pogreπno shvaÊene aspekte krπÊa-

ninova sukoba s duboko ukorijenjenom

greπnom navikom: Jeste li stvarno od-

luËili da æelite prestati?

Mnogi krive Boga da im ne poma-

æe, a zapravo oni nikada nisu stvarno

odluËili prestati. Mi krπÊani uËinit Êe-

mo najneobiËnije podvige kako bismo

sebe prevarili, misleÊi da smo odluËili

prestati, a zapravo nismo.

Jednog Êu dana prestati

Jedna od najËeπÊih pogreπaka jest

odluka da Êemo prestati jednoga da-

na. KrπÊani koji imaju ovaj problem

znaju da bi trebali prestati i, teoretski

reËeno, oni bi æeljeli prestati. ReÊi Êe:


“Sutra Êu se poËeti baviti ovim proble-

mom.”

Ali odluku o prestanku treba doni-

jeti u vrijeme kad je kuπnja najsnaæni-

ja. Tu i jest problem, jer kad je æelja

za neËim u Ëemu stvarno uæivate naj-

jaËa, onda se sutra Ëini najboljim vre-

menom da poËnete prestati. Sada mo-

æete nastaviti i Ëiniti πto æelite, i joπ

se uvijek osjeÊati pravednima zbog svo-

je odluke za sutra. Meutim, ne postoji

odluka o prestanku koja nije pove-

zana s kuπnjom kojoj ste upravo sada

izloæeni.

Razmiπljat Êu o tome, ali neÊuniπta poduzeti

Druga vrlo Ëesta pogreπka koju krπ-

Êani Ëine jest πto se igraju s kuπnjom

u svojim mislima, uvjereni da dokle god

joj ne popuste i ne poËine djelo, u to-

me nema niπta loπe. Ovakvo rasuiva-

nje krije u sebi dva problema. Prvi je:

47

Isus je rekao da je mentalno uæivanje

u grijehu isto tako zlo kao i sâm Ëin.

Kao primjer uzeo je preljub, ali ovo

naËelo vaæi za mentalno uæivanje u bi-

lo kojem grijehu. Isus je rekao:

“»uli ste da je reËeno starima: ‘Ne

Ëini preljuba!’ A ja vam kaæem da je

svaki koji s poæudom pogleda æenu veÊ

— u svom srcu — s njom uËinio pre-

ljub.” (Matej 5,27.28)

Drugi problem s mentalnim uæiva-

njem u grijehu jest ono πto nazivamo

Evinim sindromom. Sjetit Êete se kako

je Eva otiπla do stabla spoznaje dobra

i zla i kako joj se Sotona obratio pre-

ko zmije, a ona je ostala na tom opa-

snom mjestu i upustila se u raspravu

s njim.

Pretpostavimo da æelite smrπaviti,

a na stolu u blagovaonici nalazi se ko-

mad kolaËa. Ako taj kolaË promatrate

jedan trenutak, a onda ga uzmete i po-

miriπete, πto mislite da bi mogao biti

JESTE LI STVARNO ODLU»ILI?


sljedeÊi korak? Uvjeravam vas da Êete

ga prije ili kasnije pojesti.

Mnogi krπÊani kojima nikad ne bi

palo na um da poËine preljub zavrπili

su tako πto su ga poËinili — zato πto

su dopustili da “slatka” misao o prelju-

bu tjednima i mjesecima prebiva u nji-

hovoj maπti, prije nego πto su poËinili

stvarno djelo. Ljudi koji ne nadziru svo-

ja maπtanja ne mogu pobijediti grijeh.

Jedanput uËinjeno neÊeπkoditi

VeÊina ljudi zna da je puπenje vrlo

πtetno za zdravlje, ali zaËuuje koliko

njih nastavlja puπiti jednu cigaretu za

drugom. “Joπ jedna mi neÊe jako naπko-

diti”, kaæu i iz kutije izvlaËe joπ jednu

cigaretu da je zapale. Naravno, pola sa-

ta kasnije sve se ponavlja s istim izgo-

vorima.

Na nesreÊu, ti su ljudi u pravu. Je-

dna cigareta neÊe jako naπkoditi. Ali

49

problem je u tome πto pitanje puπenja

odbijaju rijeπiti sada, u trenutku kad je

kuπnja najsnaænija. To je ona ista po-

greπka koju Ëini osoba koja kaæe da Êe

sutra prestati.

Joπ jedan gnjevni ispad, joπ jedna

nepoπtena poslovna transakcija, joπ je-

dna prljava πala — niπta od toga nije

πtetno. Ali svako od toga je odbijanje

da problem rijeπimo sada.

Samo malo neÊe naπkoditi

Jako blizu mudrovanju “Joπ jedna

neÊe naπkoditi...” jest kad ljudi kaæu:

“Ovo malo neÊe mi naπkoditi.”

Pretpostavimo, primjerice, da ste

cijelog svog æivota uæivali u listanju por-

nografskih Ëasopisa, dok vam Bog jed-

nog dana nije pokazao da je pornogra-

fija zlo, i vi ste odluËili s tim prekinuti.

Bacili ste Ëitavu svoju zbirku i prestali

kupovati takve Ëasopise. Ali onda ste

jednog dana na kiosku primijetili osku-

JESTE LI STVARNO ODLU»ILI?


dno odjevenu djevojku na naslovnici

takvog Ëasopisa. “NeÊu ga kupiti”, ka-

æete sebi dok prilazite izloæenim Ëaso-

pisima. “Zapravo, neÊu ga niti cijelog

proËitati. Samo da malo pogledam na-

slovnicu i zavirim u umetak u sredini.”

To nije niπta drugo nego Evin sin-

drom. Danaπnji brzi pogled gotovo Êe

sigurno prijeÊi u sutraπnji dugi pogled,

a mnogi muπkarci i æene su uvidjeli da

“dugi pogledi” zavrπavaju u preljubu.

51

Kako pobijediti?

»ini mi se da mnogi ne uspiju svla-

dati kuπnju iz istog razloga iz kojeg no-

gometaπi ne uspiju na igraliπtu, i opÊe-

nito u borbi. Ne koriste pobjedniËke

taktike. Iznijet Êu vam neke od njih ko-

je su meni pomogle da pobijedim ku-

πnju.

Dugotrajan napor

Mnogi ne uspiju nadvladati grijeh

zato πto misle da je prestati grijeπiti br-

zo i lako, kao kad uveËer zavrπite s po-

slom i odete kuÊi. Nije tako! Grijeh je

zvijer koja vas dræi za vrat s ciljem da

vas uniπti za vjeËnost.

Dok vi i ja ne shvatimo da je ono

u Ëemu toliko uæivamo zvijer, naπi na-

pori da pobijedimo bit Êe u konaËnici


uzaludni. A kao razlog tome navest Êe-

mo da nam Bog nije htio pomoÊi. Me-

utim, pravi razlog bit Êe da nikada

nismo shvatili s kakvim Ëudoviπtem

imamo posla i da nismo donijeli kona-

Ënu odluku da ga se otresemo.

Spomenuo sam da odluku o pre-

stanku trebamo donijeti u trenutku kad

je kuπnja prisutna. Moram vam reÊi da

Êe se taj trenutak kuπnje stalno ponav-

ljati. I svaki put morate donijeti istu

teπku odluku. Kao πto vidite, grijeh je

navika, a vjerojatno i navika u kojoj jako

uæivamo. Vi ste tu naviku izgradili stal-

nim ponavljanjem tijekom niza godina.

Morate izgraditi suprotnu naviku, a za

to Êe trebati vremena.

Znam sve o onim sretnicima koji

kaæu da su bacili cigaretu i nikad je

viπe nisu poæeljeli. Hvala Gospodinu za

njihovu tako brzu pobjedu. Ali uz sva-

kog takvog kojeg sam sreo, bio je joπ

jedan koji mi je rekao da je prestao

53

puπiti prije pet godina, ali da ga dim

cigarete joπ uvijek privlaËi. Oni koji su

bacili svoje cigarete i nikad viπe nisu

na njih pomislili Ëine jedan posto onih

koji pokuπavaju prestati. Ovdje govorim

o devedeset devet posto drugih koji se

bore i pokleknu, bore i pokleknu, bore

i pokleknu — dok konaËno ne pobijede.

Pitate: Mislite li reÊi da se moram

znojiti i boriti Ëitavog ostatka svog æi-

vota s tim Ëudoviπtem za vratom?

Ne ostatak vaπeg æivota, veÊ vjero-

jatno neko vrijeme. Mnogo Êete lakπe

nadvladati ako razumijete da je rijeË o

procesu. Manje Êete biti izloæeni obes-

hrabrenju kad pobjeda ne bude doπla

preko noÊi.

Ne smijete zaboraviti da Êe Bog biti

s vama kroz to dugo vrijeme. On vas

je otkupio, znajuÊi dobro za sve pre-

ureenje koje treba obaviti u vaπem æi-

votu, i kako Êe ono dugo trajati. On

vas je prihvatio sa svim nedostacima

KAKO POBIJEDITI?


prije nego πto je potpisan ugovor, i On

vas nastavlja prihvaÊati tijekom postu-

pka preureivanja.

Viπe od svega morate razumjeti da

Ëak i onda kad se zbog sebe osjeÊate

najobeshrabreniji, vaπe je spasenje ne-

dirnuto dokle god vam je æao zbog toga

grijeha i dokle god ga joπ uvijek æelite

savladati.

OsjeÊaj Boæjeg praπtanja tijekom tog

dugog vremena — Ëak i ako ste pali sto-

tine puta — najbitniji je za pobjedu. Za-

to nas Bog u Bibliji uvijek iznova uvje-

rava da Êe nam oprostiti ako se poka-

jemo.

Reagirajte istog trenutka

SjeÊate li se biblijskog izvjeπtaja o

Josipovom susretu s Potifarovom æe-

nom? Ta se æena neumjesno zagledala

u Josipa i stalno ga pozivala da “legne

s njom”, ali ju je on uspijevao izbjega-

vati sve dok ga jednog dana nije naπla

55

samog u kuÊi. “Legni sa mnom!” rekla

je i uhvatila ga za ogrtaË.

Biblija kaæe da je Josip tako naglo

pobjegao iz kuÊe da je ostavio svoj ogr-

taË u njezinoj ruci. (Postanak 39,7-12)

Mislite li da je Josip stao i divio

se vatri koja je izbijala iz njezinih oËiju?

Mislite li da je raspravljao sa sobom o

moguÊnosti “samo ovaj put”? Ako sam

ispravno razumio πto piπe u Bibliji, Jo-

sip je tog trena napustio kuÊu.

To je jedini uspjeπan odgovor koji

moæete dati kad se suoËite s kuπnjom.

Ako samo trenutak zastanete i pustite

svojoj maπti da uæiva u kuπnji, veÊ ste

joj popustili u svojim mislima, i velika

je moguÊnost da joj popustite svojim

postupcima. Evo dva naËina na koje tre-

bamo trenutno reagirati.

Recite: Ne! Jeste li gledali kako di-

jete pokuπava dobiti neπto od svojih ro-

ditelja? Ako dijete zakljuËi da ima i naj-

manju priliku dobiti ono πto æeli, ono

KAKO POBIJEDITI?


Êe moljakati i cviliti dok mu se ne udo-

volji. S druge strane, ako roditelji Ëvr-

stim glasom kaæu Ne!, dijete moæe cen-

drati joπ nekoliko minuta, ali Êe se us-

koro zadovoljno igrati s neËim drugim.

Um odrasla Ëovjeka u bîti radi na

isti naËin. Primjerice, ako mislite da po-

stoji i najmanja moguÊnost da pojede-

te onaj komad kolaËa na stolu, u usti-

ma Êe vam poteÊi sline i bit Êe vam

teπko ostaviti ga na tanjuru. S druge

strane, ako kaæete sebi odluËno Ne! u

trenutku kad vam na um doe misao

da pojedete taj kolaË, ubrzo Êete na

njega zaboraviti.

Um se prilagoava onome πto zna

da ne moæe promijeniti, a vi moæete

sebi reÊi Ne! isto tako odluËno kao i

svatko drugi. U sluËaju kuπnje obiËno

ste jedini koji moæe reÊi Ne.

Molite se. Drugi naËin trenutnog

reagiranja je molitva. Recite: “Boæe, daj

mi snage da sada nadvladam ovu kuπ-

57

nju.” Ustanovio sam da pobjeujem kad

se istog trena molim za snagu da nad-

vladam neku odreenu kuπnju; ali kad

se ne molim, ne pobjeujem.

Zapravo, molitva za pobjedu je isto

tako dobar test da vidite æelite li stvarno

nadvladati neku kuπnju. Ako oklijeva-

te, onda joj se niste odluËili oduprijeti,

jer biste joj voljeli popustiti joπ ovaj

put. Kuπnja neÊe nestati dokle god niste

spremni reÊi Ne! i tog trenutka moliti

za pomoÊ.

KAKO POBIJEDITI?


©to reÊi za nepoznategrijehe?

Neki se brinu da se moæda ne sjete

svih grijeha koje bi Bog æelio da nad-

vladaju. Postoji jedna vrlo jednostavna

molitva koja Êe to u potpunosti rije-

πiti. Samo recite: “Gospodine, pokaæi

mi πto trebam svladati da bih mogao

napredovati u Isusu.”

Znajte da Bog nikad ne pokazuje

ljudima sve njihove grijehe odjednom.

©to god vam je sada otkrio, radite na

tome — i ne brinite se za ostale dok

vam ih ne pokaæe.

Dokle god vam je iskreno æao zbog

vaπih grijeha i loπih navika, i dokle god

ih æelite nadvladati, nalazite se u spa-

πenom stanju, Ëak i ako ih moæda niste

sve pobijedili.

59

Meu najpoznatijim “nepoznatim”

grijesima su oni koji su povezani s na-

πim strahovima i brigama. Ne mislim

reÊi da je grijeh postati depresivan, ili

imati kompleks manje vrijednosti, ali

takva negativna stajaliπta ponekad nas

navedu da uËinimo i kaæemo neπto πto

je jako glupo, i spreËavaju nas da u

svom æivotu ostvarimo svoj puni po-

tencijal.

SjeÊate li se Isusove usporedbe o

povjerenim talentima? Zapisana je u Ma-

teju 25,14-30. Neki Ëovjek, koji je odla-

zio na duæi put, predao je imanje svo-

jim slugama. Jedan je primio pet talena-

ta, drugi dva, a treÊi jedan. Do vreme-

na kad se gospodar vratio, onaj koji je

primio pet talenata i onaj s dva talenta

udvostruËili su svoj ulog. Kad se vratio,

gospodar ih je bogato nagradio nakon

πto su predali ono πto su zaradili.

Meutim, Ëovjek s jednim talentom

je zakopao taj talenat zbog straha da

©TO RE∆I ZA NEPOZNATE GRIJEHE?


ga ne izgubi, pa je gospodar naredio

da ga bace “van, u tamu, gdje Êe biti

plaË i πkrgut zubâ”, πto je biblijski iz-

raz za vjeËnu propast. (Matej 25,30) Taj

sluga nije kaænjen zbog nekog teπkog

grijeha poput ubojstva ili preljuba.

Kaænjen je zato πto ga je strah zadræao

da ostvari svoj puni potencijal u æivotu.

Nas ljude muËe svakojake vrste stra-

ha. Nazivamo ih depresija, kompleks

manje vrijednosti, tjeskoba i tako dalje.

Ne mislim reÊi da ste, zato πto se danas

moæda osjeÊate potiπteni, krivi za neki

veliki grijeh. Ali ako vas ta potiπtenost

stalno spreËava da dosegnete puni po-

tencijal koji vam je Bog namijenio, onda

je rijeË o grijehu. Rjeπenje ovog pro-

blema jest da morate pobijediti depre-

siju.

O depresiji i tjeskobi su napisane

mnoge knjige, a mnogo toga je joπ uvi-

jek ostalo neizreËeno, pa teπko moæe-

mo oËekivati da Êemo taj predmet ob-

61

raditi i na ovom mjestu. Meutim, pred-

loæio bih vam naËin koji je meni pomo-

gao, i svladat Êete depresiju i tjesko-

bu.

Kaæite: “Gospodine, pomozi mi da

shvatim pravi naËin razmiπljanja. Pokaæi

mi pravi naËin osjeÊanja.” Prije ili kas-

nije vama Êe zavladat bolji osjeÊaj i vi

Êete shvatiti da je to stanje u kojem

biste htjeli biti sve vrijeme. Kad se to

dogodi, zahvalite Bogu za novi osjeÊaj

i odræavajte ga πto duæe moæete. Taj no-

vi osjeÊaj Êe nestati, moæda nakon dvije,

tri ili pet minuta.

Onda recite: “Gospodine, vrati mi

ga!” Moæda Êe za to trebati dan-dva,

ali nakon nekog vremena on Êe se vra-

titi. Opustite se dok ne doe, a onda

ga odræavajte πto duæe moæete. Svaki

put kad nestane, nastavite se moliti da

se vrati.

Nakon nekoliko dana ili tjedana ot-

krit Êete da taj novi osjeÊaj traje duæe,

©TO RE∆I ZA NEPOZNATE GRIJEHE?


a depresija kraÊe. Dogaalo se da sam

ponekad danima bio depresivan. Danas

sam rijetko kad depresivan jer sam po-

bijedio taj osjeÊaj.

Otkrio sam da na tako jednostavan

naËin mogu savladati svaki strah, svaku

tjeskobu i svaki kompleks manje vri-

jednosti. Ne sumnjam da i vi to moæe-

te.

Isus ima vrlo visoke namjere za vas

i za mene. Pavao je rekao da Bog “pre-

ma snazi πto silu svoju oËituje u nama,

moæe uËiniti neograniËeno viπe od ono-

ga πto moæemo moliti ili misliti”. (Efe-

æanima 3,20)

To za mene znaËi napredovati u Isu-

su.

63

Kazalo

Kupnja kuÊe ...................................... 5

Isusovo “preureivanje” na nama ... 9

Tko πto Ëini? ................................... 15

Bog mijenja naπu sebiËnost;

mi mijenjamo svoje navike ..... 22

VrπeÊi svoj dio pomaæemo Bogu

u vrπenju Njegovog dijela........ 30

Bog nam pomaæe da obavimo

svoj dio...................................... 41

Jeste li stvarno odluËili? ................ 45

Kako pobijediti? .............................. 51

©to reÊi za nepoznate grijehe? ...... 58


znaci-vremena.com

biblija.hr

Documents

1 Marvin Moore Kako rasti u Isusu - Adventisti Hrvatska · 2 KAKO RASTI U ISUSU Nakladnik ZNACI VREMENA znaci-vremena.com Izvornik How to Grow in Jesus Marvin Moore ISBN 0-8163-0892-6