Uvod

Općenito o Europskoj uniji, korištenju EU sredstava, predpristupnim i strukturnim instrumentima,

i izazovima koje donosi ulazak u EU

Uvodna radionicaDalj, 27.06.2012.

Ukratko o EU: Povijest, ustroj, institucije Sustav korištenja EU sredstava IPA program predpristupne pomoći Dosadašnja iskustva s korištenjem EU

sredstava u RH Regionalna/kohezijska politika EU i

strukturni instrumenti Problemi i izazovi

Sadržaj prezentacije

Osnovne odredbe Europske unije donijete su nizom ugovora:◦Pariški ugovor, potpisan 18. travnja

1951., a stupio na snagu 23. srpnja 1952., osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik.

Države osnivačice bile su: Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Belgija i Nizozemska, a Monnet je imenovan njenim prvim Visokim Povjerenikom.

Povijest EU

Pojam Europska unija uveden je Ugovorom o Europskoj uniji – Ugovor iz Maastrichta (1993)

Nakon Ugovora o EU, Unija se prikazuje ujedinjena pod jednim “krovom” s “tri stupa”.

EU

Sporazumi

Zajednička vanjska i

sigurnosna politika

Suradnja u pravosuđu

i unutarnjim poslovima

Uključujući i jedinstveno tržište i jedinstvenu valutu

Ugovorom o osnivanju Europske zajednice osnovano je pet institucija EU-a: ◦Europska komisija, ◦Vijeće Europske unije, ◦Europski parlament, ◦Sud Europskih zajednica ◦Europski revizorski sud (nadgleda prihode i

rashode Unije i podjelu proračunskih sredstava

EU

Sa sjedištem u Bruxellesu institucija je koja izražava i zagovara opći interes Europske zajednice (EZ) i u svom je radu neovisna od interesa pojedinih država članica Unije.

EK djeluje kao europsko izvršno tijelo koje imaisključivo pravo predlaganja novih zakona.

- Provodi zajedničke politike i europsko zakonodavstvo kroz donošenje provedbenih propisa u suradnji s Vijećem EU-a

Uspješnost provedbe zajedničkih propisa na terenu ovisi o samim državama članicama.

Europska komisija

Nakon posljednjeg proširenja Unije EK je sastavljena prema načelu da svaka država članica ima po jednog predstavnika u toj instituciji, te danas broji 27 povjerenika.

EK ima razrađenu unutarnju upravno-administrativnu strukturu: podijeljena je na Opće uprave (engl. Directorates-General, engl. kratica DGs).

Svaki povjerenik zadužen je za određeno područje i na čelu je one opće uprave, ili više njih, koja pokriva to područje.

Vijeće Europske unije (Vijeće EU-a), drugim nazivom Vijeće ministara ili često samo Vijeće institucija je u kojoj su zastupljeni interesi pojedinačnih država članica EU

Vijeće je sastavljeno od po jednog predstavnika iz svake države članice na ministarskoj razini i uvijek se sastaje u istom broju

•Npr. kada se raspravlja o poljoprivrednoj politici, sastaju se ministri poljoprivrede; kada se radi o pitanju nezakonitih migracija, ministri unutarnjih poslova i sl.

Vijeće Europske unije

“VALOVI PROŠIRENJA” EU

1951:Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ)(1957 EEZ i EURATOM)

1973:Danska, Irska i Velika Britanija

1981:Grčka 1986:Portugal i Španjolska 1995:Austrija, Finska i

Švedska 2004:Cipar, Češka,

Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka,

2007: Bugarska i Rumunjska

2013? Hrvatska

EU: 27 država članica; stanovništvo: 501 259 840 (01.01.2010.)

Funkcioniranje sustava korištenja EU sredstava

Krajnji korisnici / predlagatelji projekata: TDU, lokalna i područna samouprava te njihova tijela i udruženja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, poduzetnički centri, javne kompanije, agencije koje su pravna tijela s javnim ovlastima, itd.

Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme = potrošači sredstava: građevinske firme, instituti za edukaciju, konzultantske firme, proizvođači opreme itd.

Ciljana skupina: nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, državni službenici, itd.

Krajnji korisnici sredstava

Operativni programi usvajanje od strane EK raspisivanje natječaja za realizaciju projekata (!!! natječajna procedura, prijave, odabir projekata/izvođača – u domeni zemlje korisnice)

Dva načina dodjele sredstava:1. Natječaj za dodjelu sredstava bespovratne pomoći

(grant)1. krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku2. natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni

obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

2. Natječaj za realizaciju zadanog projekta1. izvođači se natječu temeljem kriterija (ključna je cijena!)2. natječajna dokumentacija ovisi o vrsti projekta: usluge

(Terms of Reference), roba (Technical Specifications), radovi (Bills of Quantities)

Kako do EU sredstava?

PROGRAMIRANJE priprema godišnjeg plana i

smjernica

IMPLEMENTACIJA provedba ugovora

EVALUACIJA završna revizija, ex-post

evaluacija

FINANCIRANJE potpisivanje ugovora

FORMULACIJA ocjenjivanje projektnih

prijedloga

IDENTIFIKACIJA odobrene smjernice,

objavljen natječaj

Projektni ciklus sheme dodjele nepovratnih sredstava (grant schema)

Vremenski tijek grant sheme

Objava Poziva

90 dana

Zaprimanje i ocjenjivanje projektnih prijedloga

Priprema i potpis ugovora

cca 6-9 mjeseci

Procedura traje 12 ili više mjeseci

cca 90 dana

provedba tek po potpisivanju ugovora (nema retroaktivnih plaćanja)

krajnji korisnik samostalno provodi projekt –pod-ugovaranje prema EU smjernicama (tzv. PRAG)

provedba podložna kontroli EK (dužni čuvati sve informacije sljedećih 7 godina)

obveza redovitog izvješćivanja provedbenog tijela o tehničkoj i financijskoj provedbi

isplata 80% potpore po zaključivanju ugovora, 20% po finalnom izvješću (zahtjev za isplatom)

Nema kumulativnih plaćanja (iz drugih izvora)

Specifičnosti provedbe EU projekata

Priprema za korištenje kohezijske politike: pretpristupna pomoć EU

CARDS(2000. – 2004.)

Pretpristupni programi pomoći

(2005. – 2006.)

Jedinstveni instrument

pretpristupne pomoći, IPA

(2007. – )

Strukturni fondovi

/ Ruralni razvitakSAPARD

Ruralni razvoj

Regionalni razvoj

Razvoj ljudskih potencijala

Preko-granična suradnja

Pomoć u tranziciji, izgradnja institucija

EAFRD, EFF(unutar ZPP)

ERDF, ESF, Kohezijski fond

ESF

ERDF

ESF (Cilj 1)

/ Transportna & okolišna

infrastruktura ISPA

Zaštita okoliša i prirodnih resursa

Gospodarska i socijalna kohezija

Phare – gosp. i soc. kohezija

Phare prekogranična suradnja

Phare izgradnja institucija

(twinning, TAIEX, tehnička pomoć)

Regionalna i preko-granična suradnja

Izgradnja institucija

Demokratska stabilizacija

Pravosuđe i unutarnji poslovi

Integrirani pretpristupni instrument za pomoć zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU (Hrvatska, Turska, Makedonija) i potencijalnim zemljama kandidatima (Zapadni Balkan)

Zamjenjuje Phare, ISPA-u, SAPARD i pretpristupne instrumente koji su bili namijenjeni Turskoj , kao i CARDS instrument

Financijska alokacija (2007.–13.) predložena od EK: oko 50 milijardi eura za sve zemlje za sedmogodišnje razdoblje

Izravno priprema zemlje kandidate za korištenje strukturnih fondova EU

Operativni programi Okvir za usklađenost strategija (“National Strategic

Reference Framework”)

19

IPA - Integrirani instrument pretpristupne pomoći

1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija

2. Prekogranična suradnja

3. Regionalni razvoj4. Razvoj ljudskih resursa5. Ruralni razvoj

Dostupne svim IPA zemljama

Samo za zemlje kandidatkinje

(priprema za strukturne i poljoprivredne fondove EU)

20

Komponente IPA programa za Hrvatsku

3 operativna programa koji pripremaju Hrvatsku za korištenje Strukturnih fondova:◦ OP Regionalna konkurentnost - priprema za ERDF Prioriteti: 1. Unaprjeđenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva3. Tehnička pomoć

◦ OP Zaštita okoliša◦ OP Promet

21

IPA Komponenta III: Regionalni razvoj

Priprema za Kohezijski fond

Sustav upravljanja IPA-om

Nacionalni koordinator programa IPA

SDURF

Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje

Koordinator za komponente III i IVSDURF

Komponenta 5Ruralni razvoj

Nadležno tijelo: MPRRR

Provedba:MPRRR -

SAPARD Agencija

Komponenta 1Pomoć u tranziciji i jačanje institucija

Nadležno tijelo: SDURF

Provedba: SAFU

Komponenta 2Prekogranična

suradnja

Nadležno tijelo: MRRŠVG

Provedba: SAFU

Komponenta 3Regionalni razvoj

Komponenta 4Razvoj ljudskih

potencijala

Nadležna tijela:MGRIPMZOŠMZSS

Provedba:HZZASO

Promet

Nadležno tijelo: MMPI

Provedba: HŽ Infrastruktura

SAFU

Okoliš

Nadležna tijela: MZOPUG MRRŠVG

Provedba: Hrvatske vode

FZOEUSAFU

Regionalna konkurentnost

Nadležna tijela:MGRIP MZOŠ

MRRŠVG

Provedba: SAFU

Sveukupna koordinacija, posebno

programiranje, praćenje provedbe, evaluacija programa IPA

Financijsko upravljanje programom IPA

Tijelo nadležno za revizijuMFIN

Dužnosnik nadležan za akreditaciju

Ivan Šuker, mfin

Iskustva s korištenjem EU sredstava

Pitanje učinkovitosti Kohezijske politike◦ rastući jaz u blagostanju među regijama◦ reformom politike nastojalo se izravnije potaknuti

gospodarski rast (Lisabonska strategija) i smanjiti administrativnu složenost procedura

Neke zemlje uspješnije od drugih ◦ učinak ne ovisi (samo) o sredstvima◦ uspjeh ovisi o angažmanu državne uprave i

ukupnoj strategiji razvoja Visoki administrativni troškovi, koji doduše

mogu biti dugoročno isplativi ◦ prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu

praksu upravljanja proračunskim sredstvima

Opća iskustva

Odgovarajući kadrovski kapaciteti Stručnost svih sudionika (acquis, pravila

kohezijske politike, engleski jezik) Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika,

složenost procedura, “n+ ” pravilo) Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna

proračunska sredstva Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima Inovativni projekti su riskantniji… Razmjena informacija i iskustava

Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava

Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada◦ provedba uvelike tek predstoji◦ ulaskom u EU, bitno veća sredstva!

U tijeku jačanje administrativne sposobnosti◦ izazov paralelnih programa i priprema◦ izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih

Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)

Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.)◦ projekti financirani EU sredstvima jačanje

sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.

Status pripremljenosti RH

NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih fondova

Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa

Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete

Jasna i jednostavna provedbena struktura Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao

pripremu za Strukturne fondove Jačati stručnost i učinkovitost uprave Informirati moguće korisnike Zaliha projekata (eng. Project pipeline)

Što treba imati u vidu u procesu pripreme RH za Strukturne fondove

NATIONAL & SECTOR POLICIES

GOVERNMENT PROGRAMMES

PROJECT

EC DEVELOPMENT POLICY & COUNTRY

STRATEGIES

PRIORITIES AND PROGRAMMES OF

NON STATE ACTORS

PROJECT PROJECT

28

EU odnos između politika, programa i projekata

EC financirani projekti moraju biti sukladni s : EC razvojnim

politikama i državnim strategijama

Vladinim programima Nacionalnom

razvojnom politikom Projekti usklađeni sa

regionalnim strateškim dokumentima

29

IPA odnos između strategija, politika, programa i projekata

Pretpristupno partnerstvo(politički okvir)

Strateški okvir za razvoj 2006 – 13 (nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti)

Višegodišnji indikativni planski dokument

Višegodišnji indikativni financijski okvir

Strateški okvir za usklađenost strategija 2007-13(za IPA komponente III i IV)

Operativni programi promet okoliš regionalna konkurentnost razvoj ljudskih potencijala

Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji

Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRF)

Operativni programi (predviđeni Akcijskim planom)

IROP

S F

OP CBC

OP TRANS

OP COMPOP ENV

OP HR

PRIO

RITE

TI

PRIORITETI

ŽRS 1

ROP

NUTS II regija

ŽRS 2

ROP

ŽRS 3…

ROP…

OP TA

Odbori za selekciju i praćenje provedbe

NACIONALNI REFERENTNI OKVIR

Kao strateški ciljevi u okviru pridruživanja i članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji prepoznati su:

◦ Brži ekonomski razvoj temeljen na tržišnom povezivanju i institucionalnoj reformi;

◦ Veća zaposlenost – brže kreiranje radnih mjesta;◦ Promocija održivog razvoja.

31

NOVI SUSTAV UPRAVLJANJA REGIONALNIM RAZVOJEM:INSTITUCIJE I DOKUMENTI NA KOJIMA ĆE SE TEMELJITI

NOVA REGIONALNA POLITIKA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

NACIONALNO PARTNERSKO VIJEĆE

MRRŠVG

PARTNERSKO VIJEĆE ŠIRIH REGIJA

ŽUPANIJSKO PARTNERSKO VIJEĆE

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA

UPRAVA ZA INTEGRIRANI REGIONALNI RAZVOJ

NACIONALNA AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ

ŽUPANIJA

STRATEŠKI OKVIR ZARAZVOJ RH (2006-2013)

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA

NACIONALNE SEKTORSKE SMJERNICE

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA

AKCIJSKI PLAN SUKLADNO ŽUPANIJSKOJ RS

NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR

RAZVOJNI PRIORITETI ŠIRIH REGIJA

OPERATIVNI PROGRAMI

33

REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE

Strategija regionalnog razvoja RH

Smjernice financiranja regionalnog razvoja RH

Županijska razvojna strategija - planski dokument regionalne razine

Jedinica područne (regionalne) samouprave donosi županijsku razvojnu strategiju – suradnja s gradovima i dugim jedinicama JLS

Planski dokumenti središnje razine ( u skladu s Financijskom perspektivnom EU)

Zakon o RR (NN 153/9)

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, donesen 29. prosinca 2009. godine zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije na području reguliranja djelatnosti u regionalnom razvoju, sustavno rješava problematiku regionalnog razvoja na državnom teritoriju.

34

35

Zakon o regionalnom razvoju i županijska razvojna strategija

Zakon o regionalnom razvoju:

• Definira osnovni koncept i principe regionalnog razvoja• Definiranje i primjenu osnovnih strateških planskih

dokumenata regionalnog razvoja• Institucionalni okvir i upravljačku strukturu regionalnog

razvoja• Operativnu osnovu provedbe razvojnih instrumenata

predviđenih zakonom• Izvore financiranja provedbe regionalne razvojne

politike• Metodologiju praćenja i vrednovanja regionalne

razvojne politike RH

Na 59. sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine, Vlada RH usvojila je prijedlog Strategije regionalnog razvoja RH 2011.-2013. godine

36

Strategija regionalnog razvoja

To su:

Vijeće za regionalnu razvojnu politiku Partnersko vijeće za regionalni razvoj Republike Hrvatske Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj Agencija za regionalni razvoj Republike Ostala središnja tijela državne uprave (resorna

ministarstva) Partnersko vijeće statističke regije Županijsko partnersko vijeće Jedinica područne (regionalne) samouprave Županijska razvojna agencija.

37

SRR RH i ZRR definiraju i institucionalni okvir regionalnog razvoja koji se sastoji od tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Regionalna (Kohezijska) politika i Strukturni instrumenti EU

Razlika u blagostanju unutar EU (BDP p/c u odnosu na prosjek, 2006)

Stavka od oko 308 milijardi EUR u financijskoj perspektivi 2007. – 2013.

Sredstva za nerazvijene i problematične regije i zemlje članice EU

Sufinanciranje javnih projekata i razvojnih programa, odobrenih od strane nacionalnih ili regionalnih vlasti

Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK): alokacija za pojedine ZČ, programi korištenja sredstava, provedba projekata, financijska kontrola, izvješćivanje

Kako EU nastoji pomoći

Proizvodna ulaganja (mala i srednja poduzeća) nova i/ili zadržana radna mjesta

Istraživanje i razvoj dodana vrijednost proizvodnje

Informacijsko društvo kvaliteta života, poslovna klima, administrativna učinkovitost

Ljudski kapital zaposlenost i produktivnost Socijalna uključenost jednakost šansi Osnovna infrastruktura povećanje životnog

standarda, okolišna održivost, trans-europska energetska, telekomunikacijska i transportna mreža

Vrste ulaganja

Načelo financiranjaNadodavanje Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU

N+ pravilo: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3) (n=godina

za koju su alocirana sredstva) EU sufinancira ukupne ili javne troškove ulaganja

pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex post!

Razina sufinanciranja od 50% do 80 % ukupnih troškova najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85% Kod profitabilnih ulaganja – od10 % do 50 % (poduzeća i infrastruktura)

Ulaganja novih zemalja članica

Kohezijska politika u proračunu EU, 2007-2013

ČINJENICE O STRUKTURNOM

FONDOVIMA

STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICE

Naši ključni problemi

• nemamo kadrova obučenih za pisanje i provedbu projekata

• nemamo strategiju niti viziju razvoja, RRA priprema županijsku razvojnu strategiju, mali input općina i gradova

• nacionalni referentni okvir nije usuglašen niti spreman

• javnost, a time i poduzetnici, lokalna samouprava od Vlade redovno dobijaju netočne informacije o datumu pristupanja EU

• lokalne samouprave nisu upoznate od ministarstava o procesu pripreme nacionalnog referentnog okvira

• Vlada ne ulaže ni približno dovoljno u informiranje Hrvatske

47

Naši ključni problemi

• Sadašnji stupanj (de)centralizacije Republike Hrvatske i prihodi koje ostvaruju jedinice regionalne i lokalne samouprave ne omogućavaju uključivanje u veći broj projekata u okviru EU programa

• Kada se povlače sredstva iz pretpristupnih fondova, dio troškova koje snosi EU korisniku se isplaćuje unaprijed. Kod sredstava iz strukturnih fondova postoji jedna velika razlika: korisnik mora samostalno financirati cijeli projekt, a tek po njegovom završetku dobiva dio novca nazad.

48

STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICE o ISKORIŠTENOSTI

STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST

EU27 prosjek 87%

RUMUNJSKA

Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će

značiti bačenih 300 milijuna kuna!!!!

49

Hrvoje Dolenec, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a

"Ono što je Hrvatskoj bila i jest najveća boljka je priprema projekata”

50

Problemi i izazovi

Kontakt