UVOD

Na osnovu Zakona o zaštiti okoline FBiH (Sl.novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), Pravilnika o pogonima i postrojenjim,a koji mogu biti sagrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo, br. 33/08), radi se poseban "Izvod iz tehničke dokumentacije o primjenjenim propisima, standardima i normativima zaštite okoline", koji sadrži izbor tehničkih rješenja, tehnoloških, elektro, mašinskih, građevinskih i iješenja vodovoda i kanalizacije. Elementi zaštite integrisani su u okviru svih separata tehničke dokumentacije.

1. PREGLED URAĐENE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Osnovni podaci

INVESTITOR: OBJEKAT: LOKACIJA: NAZIV PROJEKTA: PROJEKTANT: DATUM:

“TREF” doo vISOKO Objekat u privredi - Farma za tov brojlera Ljubnići, općina Ilijaš Farma za tov brojlera "MUŠINBEGOVIĆ GRADNJA“ doo Visoko, mart 2015. god.

OSNOVNI PODACI - DOKUMENTACIJA

2. OPŠTI PODACI

2.1 Opšti podaci Djelatnost investitiora prema tehnološkom procesu je predviđen u farmi za tov piladi.

Za nesmetano odvijanje tehnološkog procesa tova piladi projektovana je farma za tov pilića sa prostorijama i opremom koje omogućavaju najracionalnije i bezbijedno odvijanje tehnoloških procesa.

2.2. Lokacija

Investitor namjerava izgraditi objekat za tov brojlera /piladi. Lokalitet na kome je predviđena gradnja objekta se nalazi u naselju Ljubnići, općina Ilijaš na dijelu parcele označene kao k.č.broj 1672 u KO Ljubnići, općina Ilijaš. Parcela je nepravilnog oblika, i na njoj nema izgrađenih građevina. Parcela ima pristup na nekategorisani makadamski put sa zapadne strane. Teren je u jako izraženom nagibu u pravcusjeveroistok-jugozapad prema potoku, ali nije podložan plavljenju niti klizanju. U blizini lokaliteta nema drugih stambenih objekta. Lokalitet je neuređen po pitanju objekata zajedničke komunalne potrošnje /infrastrukture/, ali je moguće planirani objekt priključiti na gradsku vodovodnu mrežu naselja, kao i postojeću niskonaponsku elektro i ptt mrežu. Planirani kapacite je 50000 komada brojlera po turnusu.

3. OPIS OBJEKATA I VANJSKO UREĐENJE

Objekt za tov brojlera je dimenzija 85,00 x 18,00 m, spratnosti P+Pt. U odnosu na susjednu parcelu sa sjeverne strane označene kao k.č.broj 1673 u KO Ljubnići, objekat je udaljen 8,50m, a u odnosu na pristupni put sa

3

zapadne strane objekat je udaljen najbližim dijelom 18,50 m. U pogledu vanjskog uređenja, brutto površina planiranih objekata čini 35% površine parcele, što

ostavlja dovoljno mogućnosti za kvalitetno vanjsko uređenje, funkcionalnu povezanost objekata i si. Kompleks je ograđen ogradom, koja je postavljena ivicom parcele, a sve prema situaciji objekta. Ograda je visine 2.50 m, izrađena od plastificirane mreže sa čeličnim stubovima, koji su utemeljeni temeljnim stopama, koje su povezane ab temeljnim gredama d=20 cm, koje su 50 cm iznad nivoa terena.

Ulaz u kompleks je sa zapadne strane s pristupnog puta. Sve manipulativne površine su asfaltirane, a ostale su poravnate, zasijane travom i niskim i visokim rastinjem.

Dispozicija

Horizontalna dispozicija

Objekt za tov pilića kapaciteta do 50000 komada je dimenzija 85,00x18.00 m, spratnosti P +Pt, i u dispozicionom pogledu čini jednu jedinstvenu proizvodnu cjelinu. U prizemlju objekta se nalazi prostor za tov brojlera i ostali pomoćni sadržaji: kotlovnica, ostava, kontrolna soba, hodnik sa stepeništem, prolaz za brojlere i socijalni blok sa sanitarijama. U potkrovlju je prostor za tov brojlera i kontrolna soba Raspored i dimenzije objekta i prostorija unutar objekta su određeni na osnovu planiranog kapaciteta i dispozicije tehnološkog procesa tova pilića. Ukupna korisna površina objekta je =3060,00 m2

Vertikalna dispozicija objekta

Rastojanje od asfaltiranog kruga do gotovog poda glavnog proizvodnog objekta je 20 cm. Rastojanje /svijetla visina/ u prizemlju od gotovog poda do plafona je 2,65 m, a u potkrovlju je je 2,20 m do stropne konsterukcije. Podovi u svim prostorima objekta moraju biti u istoj ravni (ne računajući padove prema slivnicima). To znači da visina poda na mjestima svih vrata mora da bude ista.

4. KONSTRUKCIJA I MATERIJALIZACIJA

Konstrukcija Objekat je projektiran u klasičnoj ab konstrukciji nosivih ab stubova dimenzija 30 x 30 cm u rasteru 5.00 x 6.00 m, koji su utemeljeni temeljnim stopama 140 x 140 cm h=80 cm, koje su ukrućene temeljni gredama 25 x 50 cm, a u horizontalnom smislu ab stubovi su ukrućeni ab gredama 25 x 30 cm. Unutrašnji zidovi su zidani opečnim blokom 25 x 25 x 12 cm d= 12 cm u pcm i malterisani, a vanjske zidove čini fasadna termopanela d=8cm an čeličnoj podkonstrukciji.. Stropna ploča iznad prizemlja je armirano betonska d=15 cm, betoniranja sa MB 30, a objekat je pokriven dvovodnim krovom , krovna konstrukcija je drvena, rezana j/s građa i pokriven krovnom termopanelom d=10 cm. Materijalizaciia objekta

Materijali koji se koriste za izgradnju proizvodnih prostorija u objektu moraju da omoguće higijensko održavanje tih prostorija, da su otporni na habanje i koroziju. Podovi prostorija moraju biti od čvrstog materijala, nepropustljivog na vodu, masne kiseline, so, otporni na pranje i dezinfekciju. Podovi moraju biti tako izgrađeni da se lako peru, čiste i da nisu klizavi, sa odgovarajućim padovima prema slivnicima, koji trebaju da su sa sifonima i da ne propuštaju neprijatne mirise.

4

Zidovi

Zidovi objekta su opečni HŠ 25 x 25 x 20 cm d=25 cm u pcm, obostrano malterisani, sa izolacionim faktorom k 0.4-0.3 i u njima se mora predvidjeti dovoljan broj otvora za ulaz svježeg zraka. S unutrašnje strane zidovi i plafoni su malterisani, kao i s vanjske strane.

Plafoni

Plafoni objekta su malterisani, a u potkrovlju su vidljive termopanele d=10 cm Vanjska stolarija, ulazna vrata, prozori i portali su rađeni od pvc profila, ostakljenja staklom 4+16+4mm. Unutarnja vrata su rađena od istih profila i na isti način.

5. INSTALACIJE

Sve instalacije u objektima su planirane da se razvedu u zidovima i po stropu, /elektro, vodovodne, klima i si./, a po projektu se vertikale spuštaju na predviđena mjesta. Vodovodna instalacija i hidrantska mreža objekta su razdvojeni, i napajanje je predviđeno sa gradske vodovodne mreža naselja, alternativno iz bunara na parceli investitora. Sve otpadne vode iz objekta se svode u taložnik a zatim u dvokomomu vodonepropusnu septičku jamu. Oborinske zauljene vode će se posebnom instalacijom pokupiti i preko separatora ulja i masti odvesti do recepijenta-potoka. Priključak na nn mrežu je omogućen, a planirano je da se objekti priključe i na postojeću ptt mrežu.

Projektovano stanje

Sa postojećeg lokalnog vodovoda, potrebno je skinuti odvojak DN100, kojim se voda PEHD cijevima transportuje do vodovodnog šahta koji se nalazi neposredno uz objekat. U vodovodnom šahtu nalaze se 2 vodomjera : DN40 koji služi za snabdijevanje objekta sanitarnom tehnički ispravnom vodom i DN100 koji služi za hidrantsku mrežu.. Iz šahta se voda dalje uvodi u objekat, gdje se cijevima vodi do istočnih mjesta. Razvod se vrši PP-R cijevima. U vodomjemom oknu je ostavljena mogućnost da se drugim krakom voda vodi do ukopane cisterne za vodu od poliestera tip REGENERACIJA kapaciteta do 60 m3. Topla voda stvarati će se lokalno na u po potrebi u sanitarnim čvorovima električnim bojlerima. Projektovani su električni bojler od 50 1 za kupatila i za sudopere u kuhinjama. Glavni cjevovod kao i razvodi projektovani su u uglavnom po zidovima i podovima. Svi radovi moraju biti izvođeni prema tehničkim uslovima na navedenu vrstu radova i sve cijevi moraju biti zaštićene od eventualnog oštećenja. Sanitarni uređaji moraju biti od I klase i po izboru investitora i nadzora. Sva oprema mora biti propisno montirana za sigurno korištenje.

Hidrantska mreža

U cilju zaštite objekta od požara, i oko objekta je projektovana hidrantska mreža koju čini:

1. vanjski hidrantski prsten od PEHD cijevi DN90 mm, koje su položene u zemlju dubine min, 1,00 m oko objekta, sa kojega se napajaju vanjski hidranti,

2. unutrašnja hidrantska mreža koja se napaja sa vanjskog hidrantskog prstena.

5

Vanjsku hidrantsku mrežu čine 4 nadzemna hidranta DN90 izvedeni u skadu sa međunarodnim standardom DIN 3222, a unutrašnja hidrantska mreža je od PEHD cijevi DN50 mm i projektirana su shodno požarnim sektorima i prema požarnom opterećenju opterećenju po 3 unutrašnja zidna hidranta po etaži. U nutrašnji zidni hidranti moraju biti izvedeni prema normi BAS EN 671-2.

Kanalizacione instalacije

Fekalne otpadne vode će se voditi i u dvokomornuvodonepropusnu septičku jamu i preko okna za monitoring u recepijent potok. Odvod oborinskih voda sa krova i drenažne vode zasebno će se spojiti na upojni bunar dok će vode od pranja objekta poslije turnusa odvoditi u đubrišnu jamu. Oborinske zauljene vode s asfaltnih površina će se voditi do separatora ulja i masti a zatim u recepijent-potok. Razvod kanalizacije po objektu je sa cijevima prečnika 50 i 150 mm. Odvojak 100 mm je za WC šolju, a razvod za ostale elemente je 50 mm. Za ventiliranje predviđeno je da fekalne vertikale završe ventilacionom kapom na jedan metar visine iznad krova. Cijevi kanalizacije trebaju da budu od tvrdog PVC materijala, te treba da posjeduju odgovarajuće ateste i da su vodonepropusne, zajedno sa spojevima. Sve radove sa kanalizacionim instalacijama vršiti u skladu sa uputstvom proizvođača. Kanalizacione cijevi potrebno je učvrstiti za konstrukciju odgovarajućim obujmicama, kako bi se spriječilo njihovo pomjeranje i razdvajanje na spojevima za vrijeme eksplatacije. Posije ugradnje vidljive cijevi vertikala sakriti kutijama od gipsa.

Elektroinstalaciie

NAZIV OBJEKTA :

NAPAJANJE OBJEKTA :

INSTALIRANA SNAGA:

VRŠNA SNAGA/STRUJA: PROSJEČAN

FAKTOR SNAGE: KARAKTERISTIČNI

POTROŠAČI:

PRIVREDNI OBJEKAT- Tov pilića - prizemlje +potkrovlje Sa mreže elektrodistrib. putem

priključnog ormara.

42,90 kW

19,30 kW

0, 45 (bez kompenzacije)

Monofazne i trofazne utičnice, pogoni tehnoloških

potrošača, rasvjeta, bojleri do 2 kW.

PRED VIĐENI UNUTRAŠNJI RAZVOD:

Trofazni i monofazni TNS sistem, uz zaštiu od indirektnogdodira putem zaštitnih strujnih sklopk i

tropolnih prekidača na razdjelnicima u objektu.

Napajanje objekta

Vrši se sa mreže nadležne elektrodistribucije, odgovarajućim vodom i trasom koji će se odrediti Projektom napajanja objekta. Priključni i mjerni ormar u skladu sa Preporukama Elektrodistribucije rješava Isporučilac el. energije. Sve detalje priključka i mjerenja svakako regulisati (saglasnošću za priključak) sa nadležnom Elektrodistribucijom prije početka radova na priključnom dijelu el. instalacije. Zaključavanje DMO ormara određuje Elektrodistribucija. Planirati kompenzaciju električne energije (min. 45 kWhr), a lokaciju kompenzatora odrediti projektom napajanja objekta. Od mjernog ormara do razdjelnika RO u hodniku položiti jednožilne kabl PP00, 4x50 mm2 +1x25 mm2 i to kroz negorive cijevi u zemlji.

6

Ovaj kabl zadovoljava predviđene potrošače u objektu. Ukoliko Investitor u budućnosti panira nove potrošače značajnih snaga svakako položiti kabl većeg presjeka. Pošto je ormar u dijelu objekat koji nije proizvodni, isti osim odgovarajućeg stepene mehaničke zaštite (IP44) ne zahtijeva posebne materijale za izradu (izrađen od čeličnog dekapiranog lima sa završnim slojem laka sive boje). Ručica glavnog prekidača je na vratima ormara RO, ispod zastakljenog otvora. Predviđeno je isključenje u nuždi STOP tipkalima u dvije proizvodne prostorije.

Napajanje utičnica i fiksnih potrošača

U objektu se predviđaju vodotijesne plastične monofazne i trofazne šuko utičnice. Vođenje instalacije vrši se kombinovano, podžbuk, u cijevima i kanalicama itd. Sa RO se napajaju postrojenja 4 ventilatora po katu. Kod pojedinih potrošača obratiti pažnju dali se radi o monofaznom ili trofaznom priključku. Potrošači večih snaga svakako bi trebali imati svoje ormare za smještaj zaštitne, komandne, regulacione i druge opreme. Takvi potrošači se ne napajaju sa sistema štićenog strujnom zaštitnom sklopkom. Ostali potrošači se napajaju sa sistema koji su štićeni odgovarajućim strujnim zaštitnim sklopkama. Vođenje instalacije i montiranje utičnica je specifično. Iskustva su pokazala, a i propisi nalažu da zbog zaštite ljudstva, prljanja i drugih faktora instalaciju treba voditi uglavnom po stropu, u instalacionom kanalu koji se lako održava (npr. aluminijski). Kanal se fiksira na nosače visine min. 5 cm kako bi se po potrebi moglo vršiti pranje i čišćenje stropa. Uz sam kanal (na zidu ili stropu) predviđa se montaža utičnica, do kojih voditi kablove iz kanala kroz kabl uvodnice koje obezbjeđuju min. IP44. Kablovi u ostalim prostorima se kako je ranije rečeno vode kombinovano.

Instalacija rasvjete

Projektom je za opštu rasvjetu proizvodnih prostora planirano više vodotijesnih fluo svjetiljki 2x36 W, sa providnom PC kapom. Svjetiljke se kao i kanali montiraju na odstojne nosače na stropu. Obezbijedene je srednja jakost rasvjete min. 110, 220 ili 550 lx što je u skladu sa propisima za konkretne prostore. Takođe sve ostale svjetiljke u proizvodnim i pomoćnim prostorima zbog uvjeta u istim planiraju se kao vodotijesne. Na fasadi se planira montaža vodotijesnih svjetiljki sa VtNa žaruljama 70 W. U mokrim čvorovima rasvjeta je predviđena vodotijesnim stropnim svjetiljkama sa žaruljama. Uključenje rasvjete je vodotijesnim prekidačima sa plastičnim kućištem. Panik rasvjeta rješava se namjenskim panik svjetiljkama sa sopstvenim akumulatorom za 1-satnu autonomiju. Takođe se u nekim fluo svjetiljkama opšte rasvjete predviđaju panik moduli. Instalacija se izvodi provodnicima PP-Y, 3, 4, 5x1,5 mm2, koji se polažu na više različitiha načina (u kanalicama, cijevima, podžbuk, i si.). Ostale napomene za vođenje instalacije važe kao i za prethodnu tačku. Instalacija u klaonici čitavom dužinom vodi se u instalacionom kanalu.

Uzemljenje i izjednačenje potencijala

Predviđen je temeljni uzemljivač zaštitnog uzemljenja. Uzemljivač se polaže u mršavi sloj temelja (oko 5 cm u betonu) izveden trakom Fe/Zn 25x4 mm. Na minimalno svaka 3 m traku paljenom žicom dodatno vezati na AB željezo. Pored zemnih uvodnika na uzemljivač se vežu DMO i UTO ormar, te sve ulazne instalacije izvedene provodnim cijevima (voda i si.). Formiraju se minimalno 3 paralelno vezana prstena. Za objekat ovih gabarita, namjene i lokacije dovoljno je izvesti 6 spusnih vodova, na nosačima za zid sa izvedbom mjernog spoja na visini 1,5m od zemlje križnim komadom. Predviđaju se kutije izjednačenja potencijala, sa kojih se izvode P/F vodovi na metalne cijevi vode, kanalizacije, zraka itd. Za veče potrošače koji se ne vežu na sistema strujnih sklopki izvesti izjednačenje prema uputama proizvođača. Izvesti izjednačenje potencijala na svim spojevima provodnih instalacija, ventilima, prirubnicama i sl.

7

6. PROCJENA UTICAJA NA OKOLINU

Pod zagađivanjem okoline najčešće se misli na zagađivanje zraka, vode i zemljišta. Zagađivanje zraka (aero zagađenje) najčešće je povezano sa urbanom sredinom. Čovjek samim svojim postojanjem zagađuje atmosferu. Svaki stanovnik disanjem ispušta dnevno oko 10 m3 zraka zasićenog vodenom parom, s oko 4% ugljičnog dioksida. Tokom dana čovjek u prosjeku izlučuje 600 do 800 g znoja. Zbog trošenja automobilskih guma, cipela, materijala, tla i si. raspršuje se fina prašina (silicijum, bitumen, kaučuk itd.) koja je takođe štetna.

Flora, fauna, zaštićena prirodna dobra od posebnog interesa, rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste i vegetacija.

Na lokaciji objekta nema staništa životinjskog svijeta. Na području na kojem je i objekat za tov brojlera s obzirom da pripada privrednom dijelu, nema ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kao ni bilo kakvih zaštićenih dobara. Izgaranjem se hemijska energija goriva transformira u unutrašnju kaloričnu energiju. Pri tome se plinovima izgaranja u atmosferu odvode: ugljen dioksid (CO2), vodena para (H2O), ugljen monoksid (CO), azotni oksidi (NOx), ugljikovodici različitog sastava (CmHn). Prva dva proizvoda izgaranja (CO2 i H2O) nisu otrovna, a ostali mogu, kad je premašena neka granična koncentracija, postati opasni za ljude i okolinu. Da bi se dobilo dobro sagorijevanje, potrebno je ostvariti dobro miješanje sa zrakom. To se lako postiže kod plinovitog goriva, a nešto teže kod tečnih goriva. U najčešće zagađivače zraka sagorijevanjem spadaju, tehnološki procesi u proizvodnji, hemijska industrija, prehrambena industrija, kotlovska postrojenja za zagrijavanje velikih kompleksa i motorna vozila. Na osnovu procjene ugroženosti zemlje, vazduha i okolnih vodnih resursa, imajući u vidu prvenstveno lokaciju objekta, njegovu namjenu, fizičko - hemijske osobine materijala kojima se manipuliše u objektu, te mogućnosti akcidentnih situacija, predviđaju se maksimalno moguće mjere zaštite životne sredine u neposrednoj okolini. U nastavku se sažeto daje mišljenje o mogućim uticajima procesa tova piladi na radnu i životnu sredinu i minimum potrebnih mjera za zaštitu zaposlenika i i životne sredine. U toku rada objekata za tov brojlera, mogući su sljedeći uticaji na životnu sredinu, odnosno ekološki akcidenti:

- zagađivanje atmosfere prašinom, štetnim izduvnim gasovima, neprijatnim mirisima i povećanom bukom;

izbijanje i širenje požara u slučaju ugradnje neadekvatne opreme, nepažnje ili nestručnosti pri rukovanju sa mašinama i uređajima;

mogućnost zagađenja podzemnih voda uslijed neadekvatnog zbrinjavanja otpadnog materijala iz procesa proizvodnje ili neadekvatnog tretmana tehnoloških voda (nefunkcionalnost ili prepunjenost separatora za odvajanje štetnih sastojaka iz otpadnih voda);

mogućnost zagađenja zemljišta uslijed neadekvatnog zbrinjavanja otpadnog materijala iz procesa proizvodnje ili neadekvatnog tretmana tehnoloških voda

(nefunkcionalnost ili prepunjenost separatora za odvajanje štetnih sastojaka iz otpadnih voda).

Otpad sakuplja se u kontejner i jednom dnevno se odvozi u skladu sa ugovorom sa lokalnim komunalnim preduzećem. Komunalni otpad se ne razvrstava već se odlaže u kontejner za komunalni otpad i odvozi se prema ugovoru sa lokalnim komunalnim preduzećem. Odlukama i upozoravajućim oznakama strogo se zabranjuje odlaganje organskog otpada iz proizvodnje u kontejnere za komunalni otpad. Prema "Pravilniku o kategorizaciji otpada" proizvođač ili odgovorno lice za upravljanje otpadom, kao i sve nadležne institucije dužni su da klasifikaciju otpad prema Katalogu otpada. Otpad koji nastaje u procesu proizvodnje, može se podijeliti u dvije osnovne grupe:

- zamašćene otpadne vode i čvrsti organski otpad

Zamašćene otpadne vode Zamašćene otpadne vode nastaju prilikom tova piladi te je tehnološki postupak potrebno tako projektovati da se kod potrošnje tehnološke vode ide na maksimalne uštede što ujedno dovodi i do smanjenja mogućnosti ugrožavanja životne sredine. U procesu rada treba koristiti štedljive tuševe za pranje, a za sanitaciju i dezinfekciju podova upotrebljavati prskalice visokog pritiska koje najracionalnije koriste sredstva za pranje i vodu. U automatima za sterilizaciju koristiti optimalnu količinu vode i sredstava za dezinfekciju pri čemu treba upotrebljavati ekološki prihvatljiva sredstva. v

Čvrsti organski otpad iz procesa proizvodnje piladi potiče iz nejestivih dijelova koji se odvajaju prilikom tova piladi kao i od uginulih piladi. Ovakav otpad treba se skupljati i odvoziti prema ugovoru sa lokalnim komunalnim preduzećem na deponiju.

7. OPIS PROCESA PROIZVODNJE

Peradarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini temeljena je na primjeni znanstvenih spoznaja te se po uspjehu ne ralikuje od one u razvijenim zemljama Zapada. Uspješnost peradarske proizvodnje temeljena je na pravilnom odabiru, po proizvodnim svojstvima i zdravlju najboljih hibrida, te primjeni bilo nespecifičnih ili specifičnih mjera suzbijanja bolesti. Da bi se proizvodna svojstva očitovala, potrebno je peradi ponuditi optimalni prostor, hranidbu ujednačenom hranom, a specifičnu vakcinaciju temeljiti na aktuelnim epizootiološkim činjenicama. U slučaju pojave bolesti, potrebno je bolest moći vrlo brzo prepoznati temeljem kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage, dakako uz obilje anamnestičkih podataka kojih bilježenje čini sastavni dio propisanih poslova u svakoj organiziranoj proizvodnji. Postoji veliki broj faktora koje treba uzeti u obzir kada se bira najpodesniji tip brojlerskog objekta i odgovarajuće opreme. Objekat u koji useljavamo piliće treba biti efikasan sa stanovišta troškova, dati i osiguravati okruženje koje je moguće kontrolisati. Kontrolisani mikroklimatski uslovi u objektu koriste se od temperatumo različitim regijama iz klimatskih i ekonomskih razloga. Mora se, iz razloga izbjegavanja zaraza, onemogućiti pristup stranim životinjama, kamionima i ljudima.

Sistem napajanja Osiguravanje čiste, hladne vode sa odgovarajućim protokom je od osnovnog značaja za dobru proizvodnju. Bez adekvatnog dnevnog uzimanja vode, potrošnja hrane će opasti i rezultati tova pilića će biti lošiji. Oba sistema napajanja, otvoreni i zatvoreni se široko primjenjuju.

Zatvoreni sistem (Niplle sistemi) Postoje dva tipa nipple pojilica koji su u upotrebi, pojilice visokog protoka i pojilice niskog protoka. Nipple pojilice visokog protoka rade na preporučenoj stopi protoka od 80 - 90 mililitara u minuti. One osiguravaju kapljicu vode na kraju same nipple i imaju ispod tacnu koja će

9

prikupiti svaku kap koja eventualno iscuri iz nipple. Nipple pojilice niskog pritiska rade sa stopom protoka od 50 - 60 ml/min. One obično nemaju tacnu ispod i pritisak u njima je prilagođen tako da odražava vodeni tok u skladu sa potrebama brojlera za vodu. Nipple pojilice moraju biti postavljene tako da odgovaraju visini pilića i vodenom pritisku. Preporuka je da se pilići uvijek moraju neznatno izdignuti, a ne sagnuti kako bi dostigli nipplu. Dok piju noge im moraju biti cijelo vrijeme u potpunosti na podu. Preporuka je da se ne drži više od 10 pilića po nippli, kod sistema niskog protoka i ne više od 12 pilića po nippli, kod sistema visokog protoka. Pilići se sa bilo kojeg mjesta u objektu ne smiju kretati više od 3 m kako bi pronašli vodu. Nipple bi trebale biti postavljene na maksimalnoj među udaljenosti od 35 cm (u nizu). Za optimalne rezultate u tovu preporučljivo je korištenje zatvorenih sistema napajanja. U slučaju kada jednodnevne piliće primamo na jednu trećinu objekta u tom dijelu objekta nipple trebaju biti puno gušće postavljene.

Otvoreni sitem (zvonaste i kupolaste pojilice) Zvonaste i kupolaste pojilice trebaju biti okačene tako da visina ruba pojilice bude jednaka visini leđa pileta kada ono stoji normalno. Visinu treba prilagođavati u skladu sa rastom pilića kako bi se spriječila kontaminacija. Zvonaste pojilice trebaju osiguravati najmanje 0,6 cm po piletu pojidbenog prostora. Nivo vode treba biti 0,5 cm ispod ruba pojilice kada su pilići stari jedan dan, da bi se postepeno povećao na dubinu od 1,25 cm od ruba nakon sedam dana starosti, što je otprilike jednako dužini nokta na palcu. Otvoreni sistem ima prednost sa stanovišta troškova, dok su s druge strane veći problemi u kontroli kvaliteta stelje i higijene vode. Veoma je teško odražavati čistoću vode sa otvorenim sistemima, jer će pilići kontaminirati čak i vodu u rezevoarima što opet zahtjeva svakodnevno čišćenje. Ovo ne samo da zahtjeva intezivno angažovanje radne snage već dovodi i do nepotrebne potrošnje vode. Nadgledanje potrošnje vode kroz upotrebu vodomjera, može biti odlična mjera potrošnje hrane, budući da ova dva faktora utiču jedan na drugi u veoma velikoj mjeri. Svaka značajnija promjena u potrošnji vode mora se istražiti, jer ovo može biti pokazatelj curenja vode, zdravstvenih problema ili problema vezanih za hranu. Potrošnja vode treba približno biti jednaka od 1,6 do 2,0 puta potrošnji hrane sa stanovišta mase, ali ovo će varirati ovisno o: temperaturi okoliša, kvaliteti hrane i zdravstvenog stanja životinja. Sanitarna instalacija za snabdijevanje pitkom vodom je postavljena tako da obezbijedi kvalitetno snabdijevanje svih potrošača u objektu. Kompletan razvod hladne i tople pitke vode će se izvesti od "mepla" (metal plastika) vodovodnih cijevi sa aluminijskim jezgrom i polietilenskom oblogom iznutra i izvana, spojene neraskidivim press spojem. Spojni komadi cijevi i armatura će biti od nehrđajućeg čelika ili mesinga. Pojidbeni sistem je funkcionalno povezan sa rezervoarima pitke vode, koji preko filtera i vodokotlića za vodu čine sistem za napajanje vodom. Pojidbeni sistem se sastoji od:

1. glavne usisne cijevi koja vrši linijsku raspodjelu vode i kontroli raspodjele 2. DOSATRON medikator (125 1/h) za zadravstvenih pregled

MaegtHor m mis4wp s

10

Sad nwiUtaíora u terežnem tt«

3. LUBING sistem linijske raspodjele napajanja sa regulatorom centralnog pritiska, koji u sistemu ima izdržljive čelične pipe, PVC vodene pipe, nekorodirajuće čelične cucle za napajanje i plastične poslužavnike stavljene svakih 20cm u liniju.

Nipl pojilieazatovaa2nipla Nipí pqilfca za to¥-sa loptteom m. -visoki i niski pritisak - ugriz - «oki prifeak - bfsij toda 20-45-3154 brcj teda 30-00-37S7

Svaki pojedinačni odvojak sanitarne hladne vode snabdjeven je i zatvaračem odgovarajućeg profila. Linija sanitarne hladne vode snabdjevena je odgovarajućim brojem zatvarača (u šahtu do vodomjera, sanitarnoj vertikali i na svakom pojedinačnom odvojku). Glavni sanitarni vod dimenzioniranje da može podmiriti potrošnju trenutno 60% izljeva. Osiguravanje čiste, hladne vode sa odgovarajućim protokom je od osnovnog značaja za dobru proizvodnju. Bez adekvatnog dnevnog uzimanja vode, potrošnja hrane će opasti i rezultati tova pilića će biti lošiji. Oba sistema napajanja, otvoreni i zatvoreni se široko primjenjuju.

Rezervoari za skladištenje vode Na farmi treba osigurati adekvatno skladište vode za slučaj da glavni dovod vode bude ugrožen. Neophodno je osigurati zalihe vode, dovoljne za 24 sata. Idealna temperatura vode, kako bi se održala željena potrošnja vode, je između 10^-14 °C.

Temperatura vode Potrošnja vode Manje od 5 °C Suviše hladna voda, pilići troše manje vode 10-14 °C Idealno Više od 30 °C Suviše topla voda, pilići troše manje vode 44 °C Pilići odbijaju piti vodu

11

Sistem hranjenja Bez obzira koji se tip sistema hranjenja koristi, hranidbeni prostor je od suštinskog značaja. Ukoliko je hranidbeni prostor nedovoljan, stopa prirasta će biti smanjena, a ujednačenost značajno ugrožena. Distribucija hrane i blizina sistema hranjenja su ključ za postizanje ciljne stope konverzije hrane. Svi sistemi za hranjenje trebaju biti kalibrirani tako da osiguravaju dovoljnu zapreminu hrane uz minimalne količine rasute hrane.

Viseće hranilice Preporučuje se 60^-70 pilića na jednu hranilicu poprečnog presjeka 33 cm. Kod useljenja, hranilice treba napuniti tako da se gotovo presipaju hranom. Pilićima treba omogućiti neograničeno kretanje duž cijelog objekta. Pilićima treba omogućiti da dnevno očiste (pojedu) kompletan sadržaj hranilice kako bi se spriječilo stvaranje grudica hrane ili gomilanje otpada. Nikada ne smijemo dozvoliti da hranilice budu potpuno prazne. Viseći sistemi hranjenja se široko preporučuju budući da oni omogućavaju neograničeno kretanje pilića duž cijelog objekta, smanjuju mogućnost prosipanja hrane i poboljšavaju konverziju hrane.

Širina objekta Broj uzdužnih linija hranjenja Do 12,8 m 2 linije Od 13,1 m do 15,2 m 3 linije Od 15,5 m do 19,8 m 4 linije

Ako pilići kljucaju hranilice kako bi dosegli hranu onda su hranilice postavljene previsoko, a ako pilići rasipaju hranu onda su hranilice postavljene prenisko.

Automatski lančani sistem hranjenja Treba imati minimalno 2,5 cm hranidbenog prostora po piletu. Isti stvara manje otpadaka, što se potiče piliće da isprazne valove. Rub valova mora biti na istom nivou sa leđima pilića.

Automatski cijevni sistem s okruglim hranidbenim žljebom tipa čortajm Sastoji se od nekoliko samostalnih uzdužnih linija razvrstanih po objektu. Na početku svake linije ima usipni koš sa ili bez protočne vage. Na nisko obješenu transportnu cijev pričvršćene su okrugle hranilice, izvedene tako da se u svakoj može regulirati količina hrane. Hrana u cijevnom transporteru potiskuje se spiralno ili pužem. Istodobno se pune sve hranilice tačno određenom količinom hrane pa to daje prednost ovom sistemu za hranjenje pilića. Cijeli se sistem prilikom hvatanja brojlera i remonta podiže pod strop. Povećanje hranidbenog prostora moguće je većim brojem hranilica po jednoj liniji ili postavljanjem nove linije.

Silosi za skladištenje hrane Silosi za skladištenje hrane trebaju imati kapacitet koji je jednak petodnevnim, maksimalnim potrebama pilića za hranom. Da bi se smanjio rizik stvaranja plijesni i razvoj bakterija, od suštinskog značenja da su ovi silosi vodootpomi. Velike silose za hranu treba čistiti, dezinficirati i fumigirati između svakog useljenja.

Sistem srijania Osciliranje temperature u objektu i još važnije - osciliranje temperature poda mogu dovesti do stresa mladih pilića. Na raspolaganju su različiti sistemi grijanja. Grijanje toplim zrakom - zračni grijači se često koriste za zagrijavanje cijelog objekta ili samog prostora ispod "kvočke". Mogu se koristiti za uzgoj na cijeloj površini objekta ili za uzgoj u jednom dijelu objekta. Radijalno zagrijavanje - bilo tradicionalne grijalice ili radijalni sistemi grijanja - kaloriferi se koriste za zagrijavanje podloge u objektu. Ovi sistemi omogućuju pilićima da pronađu svoju zonu komfora. Voda i hrana trebaju biti u blizini. Upotreba radijalnih i zračnih grijalica se preporučuje. Radijalne grijalice se koriste kao primami izvor topline tokom prve dvije sedmice tova, dok zračne grijalice masteri osiguravaju dodatno zagrijavanje pri hladnom vremenu. Kako jato stari tako i pilići razvijaju sposobnost reguliranja svoje tjelesne temperature.

12

Sistemi ventilacije Ventilacija zahtjeva konstantnu pažnju. Ventilacija utiče na kvalitet zraka, temperaturu i relativnu vlagu. Sa lošom ventilacijom, konverzija hrane, prirast tjelesne mase i zdravstveno stanje pilića će biti slabiji, a gubici će se povećavati. Ujednačeno strujanje zraka kroz objekat od velikog značenja za zdravlje i prirast peradi. Kako životinje postaju teže, potreba za kisikom raste kao i zahtjevi za izbacivanje CO2 i CO iz objekta. Kako se povećava potrošnja vode - raste i nivo vlage u stelji uz mogućnost povećanja količine amonijaka u objektu. Sistem za ventilaciju mora biti u stanju odgovoriti na ove zahtjeve i osigurati dobru izmjenu zraka na visini pilića i to bez propuha. Izmjena zraka mjeri se u odnosu na ukupnu živu težinu peradi u objektu ili na ukupni utrošak hrane, dakle koristeći povezanost metabolizma i respiracije ( disanje - izmjena plinova u organizmu) s uzimanjem hrane. Maksimalna i minimalna ventilacija prikazani su na slijedeći način:

Maksimalna ventilacija (ljeto)

6 m / po satu / kg žive težine ili -3

20 m / sek / po toni hrane / na dan

Minimalna ventilacija (jesen, zima, proljeće)

1,5 m /po satu / kg žive težine ili 2 m3 / sek / po toni hrane / na dan.

Na ovoj minimalnoj razini - vlažna prašina i nivo amonijaka mogu rasti i postati problem.

Prikaz uticaja različitih koncentracija (u ppm- u) amonijaka unutar objekta za tov piladi:

Koncentracija ppm

Djelovanje

Cilj manje od 10 ppm Ljudi osjećaju više od 5 ppm Oštećenje dišnog trakta 20 ppm (3min) Konverzija hrane opada 25-51 ppm Oštećenje očiju, kržljavost, dehidracija 46-102 ppm (12 sati)

Uticaj amonijaka na potrošnju hrane i tjelesnu težinu u četvrtoj sedmici starosti

Koncentracija amonijaka u Potrošnja hrane Tjelesna težina (ppm) kg kg

2 2,19 1,36 25 2,14 1,34 50 1,86 1,10 75 1,84 1,12

Gravitacijska (prirodna) ventilacija Prirodno provjetravanje temelji se na pokretanju zraka zbog temperaturnih razlika. Topli, specifično lakši zrak struji prema gore, a njegovo mjesto popunajava hladnija, specifično teža zračna masa. Za pravilnu funkcionalnost temperaturna razlika mora biti najmanje 5-H5 °C. Preduslov za funkcionalnost takvog principa provjetravanja jesu uski i dugački objekti.

Mehanička ventilacija Mehaničko provjetravanje zanačajnije je u modemom, intezivnom - industrijskom peradarstvu. Primjenom ovog sistema moraju se zadovoljiti tehnološki zahtjevi kao što su:

• dovoljna količina svježeg zraka • optimalna dopuštena brzina strujanja zraka u zoni boravka peradi • doziranje ritma i intenziteta svjetla • automatska sinhronizacij a grij anj a i provj etravanj a.

Tunelska ventilacija Tunelski sistem ventilacije se koristi da bi se smanjio uticaj sezonskih fluktuacija temperature, a posebno su efikasni tokom toplog vremena. Kod tunel - sistema ventilacije, svi ventilatori koji izvlače zrak se nalaze najednom kraju objekta, a svi ulazi zraka na kraju suprotnom od njih. Svi ostali otvori unutar objekta moraju biti zatvoreni. Zrak se uvlači tako da duž objekta struji brzinom od 2 do 2,4 m/s i struji duž objekta uklanjajući toplinu, vlagu i prašinu. Strujanje zraka kod peradi stvara osjećaj rashladivanja, koji može smanjiti efektivnu temperaturu za 5^7 °C. Brzina zraka veća od 2,5 m/sek se ne preporučuje. Tunelska ventilacija koristi se najčešće samo ljeti (za maksimalnu ventilaciju) i to u kombinaciji sa stropnom ventilacijom koja se koristi tokom ostala tri godišnja doba ( minimalna ventilacija). Osnovni princip ventilacije treba biti korištenje punog kapaciteta ventilatora tokom kraćeg perioda (nekoliko minuta). Tako dolazi do potpune izmjene zraka unutar objekta. Ako ventilatore regulišemo reostatom i podesimo ih na manji intenzitet izvlačenja tokom dužeg vremena, tada će se iz objekta ukloniti samo manji dio zraka neposredno uz ventilatore. Tako dobivamo dvije ili više zona različitih u kvalitei i temperaturi zraka unutar objekta.

Osvjetljenje Brojleri se tove pod uslovima stalnog osvjetljenja, sa samo kratkim periodom bez svijetla u 24 sata kako bi se životinje navikle na mogući nestanak el. energije. Potreban je jednak intenzitet svjetla na cijeloj površini poda. Izvori svjetla trebaju biti postavljeni dovoljno visoko da budu izvan uobičajenih puteva koje osoblje koristi pri normalnom svakodnevnom čišćenju i obilasku objekta. Intenzitet svjetlosti treba se regulisati prekidačem ili reostatom. Željeni intenzitet svijetla postiže se upotrebom mliječnih sijalica, jakih 60-100 W obješene na visini 210 do 220 cm od poda. Rasvjetna tijela sa sjenilima valja ravnomjerno rasporediti po nastambi na međusobnoj udaljenosti 2,5 do 3 m. Intenzitet osvjetljenja tokom prva 3^4 dana treba biti dovoljan da stimulira aktivnost, kako bi se pilići navikli na mjesta za hranjenje i napajanje. U peradarnicima zadovoljavajuća jakost svijetla je 10 - 15 luxa (jakost rasvjete od llm/m2). Crvena boja svjetlosti djeluje umirujuće. Ublažava kontrast crvene boje krvi na bijeloj podlozi perja i tako djeluje povoljno u sprječavanju kanibalizma. Perad je manje osjetljiva (slijepa) na plavu boju, koja se koristi pri različitim zahvatima, npr. cijepljenju, hvatanju i dr.

Relativna vlažnost Relativna vlaga (RH) je mjera koja pokazuje koja količina vlage ili vodene pare je prisutna u zraku u poređenju sa količinom vlage koju zrak može sadržati. Samim tim kada se temperatura zraka poveća smanjuje se sposobnost pilića da isparavanjem gube toplinu. Visoka relativna vlaga u kombnaciji sa visokiom ambijentalnom teperaturom ( npr. 32 °C i 90 % RH) je posebno problematična.

Stelja Kvalitetna stelja je veoma važna za zdravlje pilića, rezultate tova i kvalitetu finalnog proizvoda - pilećeg mesa. Stelja treba biti jednolično raširena po podu debljine oko 10 cm. Od stelje očekujemo:

- da upija vlagu - da upija izlučevine kako bi bio minimalni kontakt pilića sa izmetom - da osigura izloaciju od hladnih podnih teperatura - da je jeftina i kvalitetna ( ne sadrži štetne tvari) - da se može upotrijebiti poslije proizvodnje kao kompost ili gnojivo.

Kao stelja može se koristiti: - strugotina bora (krupna piljevina) odlična sposobnost upijanja - strugotina tvrdog drveta - može sadržati tanin (opasnost od toksičnosti) i iverje koje može oštetiti voljku pileta - sjeckana slama - slaba sposobnost upijanja - komadići sjeckanog papira - teško je rukovati s njim kada je vlažan.

14

Stelja ne smije biti vlažna niti prašnjava. Pojilice u dobrom stanju i odgovarajuća ventilacija, zajedno sa bio - masom peradi u objektu - osnova su za dobro stanje i održavanje stelje.

Čišćenje objekta Nakon svakog završenog turnusa objekat treba temeljito pripremiti za novu proizvodnju. Upotrijebiti neki od isekticida ukoliko je prošlom jatu bilo problema sa insektima: muhe, ektoparaziti (tekuti i pauši). To je najbolje obaviti odmah nakon iseljenja, prije nego se podloga i sama zgrada ohlade. Provesti i deratizaciju protiv glodavaca. Isprazniti svu hranu iz sistema za hranjenje pilića uključujući i silose. Iz objekta ukloniti opremu. Nakon toga slijedi izgnojavanje iz objekta na zato pripremljeno mjesto. Ako je stelja presuha, dobro ju je navlažiti vodom. Poslije uklanjanja izmeta i stelje, objekat i opremu treba temeljito mehanički očistiti. Objekat se pere pod pritiskom krečući se od jednog kraja prema drugom. Pranje toplom vodom s deterđentom smanjuje broj mikoorganizama u objektu. Odmor objekta od turnusa do turnusa ne bi smio biti kraći od 21 dan. Početak odmora objekta se računa od prvog dana nakon potpuno izvršene dezinfekcije. Jednom kad je prostorija očišćena, uvesti higijenske mjere za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila. Osigurati zaštitnu odjeću za osoblje i posjetioce. Osigurati dezbarijere sa 3 %- tnom masnom sodom za noge prije ulaska u objekat i to provoditi do kraja turnusa.

8. OPIS IZVORA EMISIJA ŠTETNIH MATERIJA IZ POSTROJENJA

Osnovni izvori emisija štetnih materija po okolinu iz pogona za tov piladi dati su u slijedećoj tabeli:

Izvori emisija u proizvodnji | Porijeklo zagađenja Moguće intervencije Zagađenje vazduha - neprijatni mirisi iz proizvodnih pogona

tova piladi - uklanjanje sistemom ventilacije;

- zatvaranje objekta; - pravilno upravljanje otpadom; - čišćenje i dezinfekcija radnih i manipulativnih prostora

Buka -uređaji za ventilaciju -zaštitne konstrukcije

Vizuelna zagađenja -izgled postrojenja, pogona, kretanje vozila, prašina na zelenilu

- ozelenjivanje, zaštitne konstrukcije

Zagađenje tla -nepravilno odlaganje otpada iz proizvodnje, -zagađenje tla zbog nefunkcionalnosti separatora

- uređena deponija; - pravilno projektovani sistem kanalizacije sa separatorima i tretmanom otpadnih voda; - monitoring otpadnih voda; - pravilno zbrinjavanje organskog otpada

Zagađenje voda -nepravilno odlaganje otpada, neprečišćene tehnološke vode

- uređena lokacija deponije, - dovoljan broj namjenskih kontejnera za otpad;

- pravilan tretman otpadnih voda; - monitoring otpadnih voda;

- korekcija sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda i prevencija u štedljivom raspolaganju i stvaranju otpadnih voda

Čvrsti otpad Nepravilno odlaganje otpada nastalog u procesu tova piladi

- uređena lokacija deponije - dovoljan broj namjenskih kontejnera za otpad; - organizovan i pravovremen odvoz otpada u dogovoru sa komunalnim preduzećem

15

Cio komplex je ograđen sa kapijama za teretni saobraćaj i osobnim ulazom. Na ulazu u parcelu projektovana je dez barijera. Predviđeni su i kontajneri za smeće. Najznačajniji negativni uticaji na životnu okolinu potiču od emisije otpadnih gasova koji se stvaraju sagorijevanjem goriva u vozilima koji se kreću saobraćajnicom koja prolazi pored lokacije na kojoj je izgrađen objekat. Industrijskih objekata - zagađivača i postrojenja u blizini nema. Mikrolokacija je van gradske zone, a sam objekat svojom visinom i prostorom koji zauzimaju vizuelno ne odudara od krajolika. Drugih objekata nema u okruženju.

Predmetna lokacija vizuelno ne degradira okolni prostor, jer veličina i oblik objekata ne prerasta mjerila skladnosti i ne narušava ambijent i pejzaž na kojem je izgrađena.

Cjelokupan tehnološki postupak se odvija u zatvorenom prostoru, te je emisija buke i neprijatnih mirisa iz objekta znatno smanjena.

Vodovodna mreža

Sa postojećeg lokalnog vodovoda, potrebno je skinuti odvojak DN100, kojim se voda PEHD cijevima transportuje do vodovodnog šahta koji se nalazi neposredno uz objekat. U vodovodnom šahtu nalaze se 2 vodomjera: DN40 koji služi za snabdijevanje objekta sanitarnom tehnički ispravnom vodom i DN100 za hidrantsku mrežu objekat.. Iz šahta se voda dalje uvodi u objekat, gdje se cijevima vodi do istočnih mjesta. Razvod se vrši PP-R cijevima. U vodomjemom oknu je ostavljena mogućnost da se drugim krakom voda vodi do ukopane cisterne za vodu od poliestera tip REGENERACIJA kapaciteta do 60 m3. Topla voda stvarati će se lokalno na u po potrebi u sanitarnim čvorovima električnim bojlerima. U cilju zaštite objekta od požara, i oko objekta je projektovana hidrantska mreža koju čini:

1. vanjski hidrantski prsten od PEHD cijevi DN90 mm, koje su položene u zemlju dubine min,1,00 m oko objekta, sa kojega se napajaju vanjski hidranti,

2. unutrašnja hidrantska mreža koja se napaja sa vanjskog hidrantskog prstena.

Vanjsku hidrantsku mrežu čine 4 nadzemna hidranta DN90 izvedeni u skadu sa međunarodnim standardom DIN 3222, a unutrašnja hidrantska mreža je od PEHD cijevi DN50 mm i projektirana su shodno požarnim sektorima i prema požarnom opterećenju opterećenju po 3 unutrašnja zidna hidranta po etaži. Fekalne otpadne vode će se voditi u dvokomornu nepropusnu septičku jamu i preko okna za monitoring u upojni bunar. Odvod oborinskih voda sa krova i drenažne vode zasebno će se spojiti na upojni bunar dok će vode od pranja objekta poslije turnusa odvoditi u đubrišnu jamu. Zauljene oborinske vode s asfalčtirane površine će se voditi do separatora ulja i masti i potom u recepijent-potok. Razvod kanalizacije po objektu je sa cijevima prečnika 50 i 150 mm. Odvojak 100 mm je za WC šolju, a razvod za ostale elemente je 50 mm. Za ventiliranje predviđeno je da fekalne vertikale završe ventilacionom kapom na jedan metar visine iznad krova. Cijevi kanalizacije trebaju da budu od tvrdog PVC materijala, te treba da posjeduju odgovarajuće ateste i da su vodonepropusne, zajedno sa spojevima.

16

Otpadne vode od objekta za uzgoj tovnih pilića

Na predmetnom objektu pojavit će se slijedeće otpadne vode:

- fekalne otpadne vode iz sanitarnog objekta, - otpadne vode od pranja tehnološke opreme, i - otpadne vode od spiranja-pranja površina poslije završenog tova jednog turnusa pilića.

Na objektu pojavit će se slijedeća količina otpadnih voda:

• otpadne vode za cca 5 uposlenih procjenjuju se na 0,25 m3/dan, • otpadne vode od pranja tehnološke opreme i otpadne vode od spiranja -pranja površine

iznose 16 m3/50 dana = 320 1/dan, što iznosi Qukupno= 0,032 m3/dan.

9. OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA, I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEČAVANJE, ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA

Zaštita vazduha U okviru aktivnosti koje se trebaju provoditi za smanjenje emisije štetnih materija u okolinu povremeno se treba vršiti mjerenje ekvivalentnog nivoa buke te utvrditi da li nivo buke prelazi dozvoljene vrijednosti propisane Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("SI. novine SR BiH", br. 46/89). S obzirom na udaljenosti od ostalih objekata ne očekuje se njen uticaj na okolne objekte i stanovništvo.

Širenje neprijatnih mirisa iz objekata u okolinu moguće je iz pogona za tov piladi. Smanjenje neprijatnih mirisa preko sistema za ventilaciju moguće je redovnim provođenjem sanitarnih mjera i dezinfekcije u objektima.

Kontejneri za prihvat organskog otpada moraju biti vodonepropusni i da se mogu hermetički zatvoriti, čime se sprječava curenje sadržaja i mirisa u okolinu.

- Radne prostorije su opremaju ventilacionim i klimatizacionim sistemom.

Tehnološki procesa tova brojlera treba provoditi tako da se u svim pojedinim operacijama i fazama odvijanja ostvare tehničke pogodnosti kojima će se sprječavati nekontrolisano stvaranje organskog i drugog otpada kao i njegovo zadržavanje u objektu i na lokaciji.

- Izduvni gasovi iz transportnih sredstava koja koriste objekti za tov brojlera ne mogu znatnije uticati na prekomjerno zagađenje vazduha pogotovu ako se na tehničkom pregledu ustanovi ispravnost uređaja za sagorijevanje smjese goriva i vazduha, prema važećim propisima.

Zaštita voda - Na predmetnoj lokaciji je izgrađen sistem drenaže koji površinske oborinske vode svodi na okolni teren,

dok se otpadne i tehnološke vode iz procesa tova piladi i sanitarne vode svode se u višekomornu vodoneprusnu septičku jamu, koja će se prazniti u redovnim vremenskim intervalima prema ugovoru sa JKP.

17

U toku procesa tova brojlera pri normalnom odnosno redovnom korištenju objekata u svrhu manjeg opterećenja otpadnih voda u pogonima je potrebno prije vodenog pranja izvršavati suho čišćenje pogonskih prostora.

Član 43. Zakona o vodama F BiH propisuje izdavanje vodne saglasnosti:

Organizaciona jedinica Federalne uprave nadležna za izdavanje vodne saglasnosti izdaje vodnu saglasnost za direktno korištenje vode i vodnih dobara i to za:

- privatno ili javno snabdijevanje vodom za piće; - tehnološke svrhe; - kupališta; - proizvodnju toplote; - navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili drugih područja; - proizvodnju električne energije u hidroelektranama projektovane snage manje od 5 MW; - pogonske vodne mlinove, pilane ili slične uređaje; - uzgoj vodnih organizama; - izgradnju luke; - ispuste otpadnih voda i emisiju toplote u vode, i - druga opterećenja voda ili vodnih dobara koja za koje je potrebna koncesija.

Pored navedenih slučajeva, vodna saglasnost izdaje se i za korištenje vode za piće u tehnološke svrhe. Federalni ministar utvrdit će listu aktivnosti za direktno korištenje voda ili vodnih dobara za koje nije potrebna vodna saglasnost. Ukoliko direktno korištenje vode ili vodnih dobara nije na listi iz stava 3. ovog člana smatra se da je za datu djelatnost potrebna vodna saglasnost. Voda se može koristiti bez prethodno pribavljene vodne saglasnosti u slučaju zaštite od požara radi poduzimanja žurnih i sanitarnih mjera. Vodna saglasnost jedan je od uvjeta za izdavanje dozvola za opterećenje prostora u skladu sa propisima prostornog uređenja i građenja.

18

Vodna saglasnost jedan je od uvjeta za izdavanje okolinske dozvole i ostalih dozvola koje propisuju posebni zakoni. Postupak izdavanja vodne saglasnosti vodi se prema Zakonu o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br: 2/98 i 48/99). Federalni ministar detaljnije će propisati postupak izdavanja vodne saglasnosti, uvjete i način evidentiranja izdatih saglasnosti.

U procesu tova piladi mora se strogo pridržavati smjernica datih u vodnoj saglasnosti, a postojeću vodoprivrednu saglasnost Investitor mora obnoviti kod ministarstva za vodoprivredu kada joj istekne rok važenja.

Zaštita tla

Odlaganje otpadnih materija koja se može javiti na ovakvim pogonima se vrši na deponiji u krugu. U okviru deponije moraju biti odgovarajući - odobreni kontejneri za odlaganje

otpada. Kontejneri ukoliko nemaju poklopce moraju se postaviti ispod odgovarajuće

nadstrešnice da bi se spriječilo ispiranje atmosferskim padavinama.

- Zaštita zemljišta od zagađenja otpadnim vodama sanitarnim, tehnološkim ili oborinskim rješava se pravilnim prikupljanjem otpadnih voda i njenim prečišćavanjem.

- Manipulativni putevi unutar kruga uređeni su stabilnom kolovoznom konstrukcijom (uz mogućnost redovnog čišćenja i pranja). U tom smislu projektovanje i dimenzionisanje internih saobraćajnica i saobraćajnih površina se treba izvesti prema očekivanom saobraćajnom opterećenju i prema važećim propisima na lokaciji predviđeno je parkiranje vozila kako za zaposlenike tako i za posjetioce, dok se neiskorištene površine trebaju ozeleniti. Konstrukcija puta treba da je takva da može izdržati opterećenje od min 100 kN koliko iznosi opterećenje vatrogasnih vozila.

- Preduzeće mora odrediti odgovorno lice i izraditi Plan upravljanja otpadom.

- U tom smislu u članu 6. Zakona o upravljanju otpadom F BiH se kaže:

U planiranju upravljanja otpadom nadležni organi dužni su izraditi planove za upravljanjem otpadom koji će obuhvatiti:

- vrstu, količinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji se treba tretirati ili odložiti; - ciljeve upravljanja otpadom;

- opće tehničke zahtjeve za upravljanja otpadom i uređaje unutar područja na kojima se nalaze; - raspoloživ i podesan tretman i mjesta odlaganja i uređaje unutar određene teritorije; - specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada za veći broj općina; - specijalne ugovore za pojedine vrste otpada, kao što je opasni otpad, tečni otpad, ambalažni otpad, itd.. - strateške ciljeve sa razrađenim prioritetima u upravljanju otpadom i pojedinim aktivnostima koje se trebaju preduzeti; - listu mjera koje se trebaju preduzeti, -procjenu troškova za izvršavanje zadataka u upravljanju otpadom.

19

10. OSTALE MJERE

Stalnu kontrolu procesa mora obavljati tehničko lice zaduženo za njihovo ispravno funkcionisanje. Nadležne institucije inspekcije trebaju da sprovode kontrolu najmanje jednom godišnje i uvijek kada na rad procesa stignu pritužbe. Potrebna propisana mjerenja emisije štetnih materija moraju da obavljaju isključivo ovlaštene ustanove.

- Povećanje kapaciteta ili mijenjanje bilo kakvih tehnoloških parametara bez provjere da takvo povećanje kapaciteta ili promjena parametara neće imati negativnih uticaja na okolinu nije dozvoljeno.

Instalisana oprema i instalacije moraju odgovarati važećim standardima i normama kvaliteta.

Propisima, uputama i drugim aktima obezbjediti da rukovanje uređajima, mašinama i instalacijama smiju rukovati samo stručne i osposobljene osobe. Na vidnim mjestima moraju se postaviti upozorenja na zabrane, opasnosti i mjere zaštite pri radu.

Za sprječavanje eventualnih akcidentnih situacija i regulisanja ponašanja zaposlenika u slučajevima oštećenja, havarije postrojenja, instalacije i prateće opreme i sredstava, treba se pridržavati svih mjera zaštite i definisanih postupaka ponašanja u uputstvima za rad i održavanje proizvođača opreme i sredstava, internim uputstvima korisnika, kao i mjera zaštite na radu i protiv požarne zaštite predviđenih odgovarajućim pravilnicima, Elaboratima, Planovima, zakonima i drugim propisima.

OPIS MJERA ZA SPREČA VAN JE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE PROCES

Strogo se pridržavati recepture u samom procesu tova brojlera, odnosno tehnološkog postupka, kako ne bi došlo do nepoželjnog otpada koji bi ugrozio životnu okolinu.

- U prostoru u kojem se vrši tehnološki proces potrebno je razviti takvu tehnologiju u kojoj će na odgovarajući način biti riješeno potpuno kontrolisano sakupljanje čvrstog otpada koje će se stvarati u samom objektu te tako umanjiti njegov uticaj na kvalitet i količine otpadnih voda.

Kako se u procesu tova brojlera troše veće količine vode i energije, treba voditi računa o štedljivim metodama korištenje ovih energenata, uz što manje stvaranje otpadnih voda, uz stalnu kontrolu i mjerenja.

Obrada poda i zidova mora biti odgovarajuća sa upotrebom odgovarajućih materijala. Radne površine moraju biti urađene od materijala na kojem se ne zadržavaju čestice i tekuće materije radi lakšeg pranja.

OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA ODGOVORNIH LICA

Opis ostalih mjera

U elaboratu zaštite na radu treba da budu konstatovane opasnosti za radnike u toku rada pogona za tov brojlera svi pregledi i mjerenja elektroinstalacija koja je po zakonskim odredbama potrebno vršiti moraju se obavljati u zakonom određenim rokovima.

20

Ove preglede i mjerenja vrše radne organizacije koje imaju zaposlenike određenih struka i koje su registrovane za vršenje ovakvih pregleda i mjerenja.

Preduzimanje mjera zaštite od požara prema važećim standardima i obezbjeđenje potrebnih sredstava za početno gašenje, odnosno brzu lokalizacije u požara, te obuka radnika za stručno i bezbjedno rukovanje uređajima i sredstvima za gašenje odnosno lokalizaciju požara.

Mašinske instalacije i oprema moraju biti u skladu sa standardima i normama kvaliteta.

Pješačke i kolske staze trebaju biti obrađene prema uslovima bezbjednosti i kvalitetnog priključenja na glavnu saobraćajnicu.

- Za zaštitu od atmosferskog pražnjenja urađena je klasična gromobranska instalacija.

- Karakteristike tehnoloških parametara procesa i postrojenja održavati u granicama koje su određene ili definisane ovim IZVODOM - ELABORATOM radi isključivanja mogućnosti pojave bilo kakvih uticaja koji nisu obrađeni.

Mjerenja uslova radne sredine moraju se vršiti u redovnim zakonom određenim rokovima a zaposlenicima se mora obezbjediti adekvatna zaštitna i higijenska sredstva.

Mjere sigurnosti koje se odnose na zaposlenike: svi zaposlenici moraju imati odgovarajuće liječničko uvjerenje; svi zaposlenici moraju biti obučeni iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara i pružanje prve pomoći; svi zaposlenici moraju zadužiti i nositi propisana osobna zaštitna sredstva.

11. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA PRAĆENJE EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I NJIHOV UTICAJ

U toku rada objekata, u svrhu provođenja mjera zaštite, a s ciljem sprječavanja i ublažavanja zagađenja elemenata i faktora životne sredine neophodno je uspostaviti monitoring koji će svoju funkciju imati u toku čitavog perioda eksploatacije sa mogućnosti da se elementi monitoringa mijenjaju i usavršavaju sa potrebama praćenja zagađivača kvaliteta za slijedeće:

Monitoring kvaliteta voda

Analizom vode treba obuhvatiti sve parametre koji su propisani zakonom o vodama. Ukoliko se utvrdi prekomjerno zagađenje, potrebno je mjerenja vršiti u kraćim intervalima do otklanjanja uzroka i dovođenja vode u ispravno stanje. Pri ovome mjerenja kao preventiva nisu sama dovoljna nego se strogo mora voditi računa o svim elementima proizvodnje, a naročito o resursima koji dovode do povećanog zagađenja otpadnih voda.

Monitoring kvaliteta tla U određenim periodima funkcionisanja, a naročito u slučaju akcidentnih situacija potrebno je vršiti odgovarajuće analize zemljišta kako bi se utvrdilo stanje i kvalitet zemljišta i potrebne

21

eventualne akcije i aktivnosti oko sanacije zagađenog dijela. Osim u ovakvim slučajevima potrebe za redovnim monitoringom tla nije potrebno vršiti.

Monitoring planPredmet monitoringa

Parametar koji se posmatra

Mjesto vršenja monitoringa

Vrijeme i način vršenja monitoringa

Razlog zbog kojeg se vrši monitoring određenog

parametra

Odgovornost

Kvalitet vode, prema Zakonu 0 zaštiti voda

Fizičko — hemijski i biološki parametri (osnovni pokazatelji kvaliteta vode)

Vode koje se ispuštaju nakon tretmana u sistemu prečišćavanja otpadnih voda

Četiri puta u toku kalendarske godine po jedna uzorak. Prvo uzorkovanje i analize izvršiti nakon izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda

Određivanje uticaja efluenata na recipijent; projektovanje sistema za tretman otpadne vode (potreban stepen prečišćavanja PSP %)

Izvođač / firma specijalizovana za monitoring voda; nadzor investitora

Nivo buke, pravilnik 0 dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma SI.list. SR BiH, br.46/89

Mjerenje ukupnog nivoa buke

U krugu preduzeća Dva puta u toku godine Utvrđivanje nivoa emisije buke u okolinu

Ovlašteno preduzeće/ nadzor investitora

Evidencija aktivnosti u svrhu zaštite životne okoline

U toku redovnog rada objekta za tov brojlera potrebno je u svrhu provođenja zaštite uspostaviti planove praćenja kvaliteta i evidenciju rezultata mjerenja za vazduh, vodu, zemljište i buku te evidencije vezane za sredstva zaštite na radu i zaštite od požara kao i za čišćenje i odvoz otpada uključujući i plasman korisnog otpada i ugovore sa komunalnim preduzećem.

OPIS ALTERANATIVNIH RJEŠENJA Podnosilac zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole, smatra da ponuđena rješenja u pogledu lokacije, tehnologije i sirovina koje se koriste u tehnološkom procesu zadovoljavaju tražene kriterije zaštite životne sredine.

Sama sirovina koja se koristi u proizvodnom procesu tova piladi, kao i sama tehnologija bi uvijek ostale iste. Razlog izbora ove lokacije je blizina saobraćajnica, postojanje infrastrukture, nepostojanje većih zagađivača, ne zahvatanje većih zemljišnih površina i neugrožavanje životne sredine. Investitor se opredijelio za obavljanje djelatnosti u skladu sa pozitivnim zakonima iz domena zaštite životne sredine i zaključcima koji će se utvrditi rješenjem nadležnog opštinskog organa, odnosno uslovima i ograničenjima koji će biti sadržani u okolinskoj dozvoli

12. PROTIVPOŽARNA ZAŠTITA

Protiv požarna zaštita predviđena sa prenosivim ručnim protivpožamim aparatima tip "S" , "CO2" i unutrašnjim i vanjskim hidrantima.

22

13. PORIJEKLO, KVALITETA, KOLIČINE I VRSTE SIROVINA

Za potrebe proizvodnog objekta za tov brojlera koristiti će se sirovine iz domaćih rezervi i proizvodnje. Ukoliko bude nabavljana sirovina iz uvoza ista će biti podvrgnuta strogim uslovima kontrole pri uvozu robe za proizvodnju. Na zahtjev inspektora kao i pri tehničkom prijemu investitor je dužan staviti na raspolaganje dokaze o porijeklu, kvalitetu, količini i vrsti sirovina koje koristi u procesu rada.

Vrsta, količina i kvaliteta energenata

U procesu rada kao energenti koriste se električna energija za pokretanje elektro mašinskih pogona i za rasvjetu. Priključak na vodovodnu mrežu je kod lokalnog - mjesnog vodovoda. Potrošnja električne energije i vode je regulisana je sa distributerima.

14. MJERE NAKON ZATVARANJA OBJEKTA

S obzirom na prisutna prirodna dobra i stanovništvo u blizini lokacije i objekata, propisuju se i mjere nakon zaustavljanja procesa tova piladi i prestanka planiranih proizvodnih aktivnosti, odnosno zatvaranja postrojenja:

1. Jedna od mjera je detaljna analiza kvaliteta zemljišta na lokaciji tj. utvrđivanje da li je

potrebno izvršiti sanaciju zemljišta.

2. Izvršiti detaljnu analizu kvaliteta vode koja se ispušta iz procesa tova piladi, a u skladu sa

odgovarajućim Zakonom - Pravilnikom ili drugim odgovarajućim aktom.

3. Izvršiti ozelenjavanje korištenih površina na lokaciji - nakon zatvaranja procesa tova piladi,

kao i rekultivaciju predmetne lokacije sa odgovarajućim biljnim vrstama. Glavni zadatak ovog

procesa rekultivacije, bila bi stabilizacija zemljišta u okolini, kao i sprječavanje daljeg

devastiranja zemljanih površina na ovom dijelu šire makrolokacije. U sklopu ovog pojasa

ulaze biljke iz bliže - neposredne okoline jer se one odlikuju izvjesnim stepenom otpornosti na

proizvodni proces koji se u okolini odvijao.

15. NETEHNIČKI SAŽETAK Mjere koje su predviđene zakonom i drugim propisima, normativima i standardima

Glavnim projektom i drugom tehničkom dokumentacijom planirat će se mjere koje su predviđene važećim propisima, BAS standardima ukoliko postoje ili JUS standardima, a koje se odnose na:

- sigurnosna odstojanja, - periodični pregledi procesa tova brojlera i mjerenja u njima, - obučavanje i kontrola obučenosti kadrova.

23

Pri obavljanju poslova koji su predviđeni u okviru djelatnosti u poslovnim prostorima za tov brojlera u određenim uslovima može doći do poremećaja koji mogu da ugroze život i zdravlje zaposlenika. Poslodavac se obavezuje da izradi upute za rad i korištenje mehanizovanih ili polu mehanizovanih uređaja, način izvođenja redovnih aktivnosti odnosno mora se izvršiti obavezna obuka i provjera znanja iz oblasti zaštite na radu. Za obavljanje predviđenih poslovnih djelatnosti moraju se uz ostale dokumente potrebne za obavljanje registrovane djelatnosti imati izrađene dokumente za zaštitu na radu (pravilnik o ZNR), zaštitu od požara, plan i program mjera zaštite na radu, program obuke zaposlenika iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara. U tom smislu zaposlenici moraju pri redovnom radu koristiti sredstva za zaštitu na radu. Na dobro vidljivim mjestima na kojima se vrši radna aktivnost moraju se postaviti oznake i upozorenja koja označavaju opasnosti koji prijete zaposlenicima, obavezu upotrebe ličnih zaštitnih sredstava, zabrane pristupa nezaposlenim osobama i si. Pri ovim poslovima zaposlenicima obavezno pripada lična zaštitna oprema prema propisima koji regulišu tu oblast. Sve mašine i uređaji koji će se koristiti pri radu a koji su obavezni na osnovu zakonskih propisa namjenski su projektovani tako da pri normalnom radu i korištenju ne predstavljaju opasnost po zaposlenike koji ih pri svom radu koriste. Za svaki uređaj ili mašinu, koja ima elektro / mašinski pogon, mora se uraditi detaljno uputstvo za upotrebu i održavanje, sa naznakama opasnosti koje mogu prijetiti pri njihovom redovnom korištenju. Periodični pregledi i ispitivanja koja se sprovode u cilju bezbjednog rada se moraju vršiti u zakonom predviđenim rokovima. Ostale mjere koje se tiču sigurnosti zaposlenika i provođenja mjera zaštite od požara bit će obrađeni u sklopu projektne dokumentacije u elaboratima o zaštiti na radu i zaštiti od požara.

ZAKLJUČAK

Procjena je, da rad objekta za tov brojlera, investitora “TREF” doo vISOKO , u naselju Ljubnići, općina Ilijaš, neće imati bitnog štetnog djelovanja na ljude, sastavnice okoline, materijalna dobra, i povećanja okolinskog opterećenja na lokaciji objekata, te smatramo da se predmetni projekt može prihvatiti kao ekološki prihvatljiv, uz provedbu tehničko-tehnoloških mjera koje su propisane Zakonima, pravilnicima i normama. Kako se vidi iz gore opisanog pri ovim poslovima, i pored izdvajanja i mogućnosti znatnog uticaja na životnu okolinu dosljednom primjenom mjera za smanjenje mogućnosti nastajanja akcidentnih situacija te opasnosti po ljude i okolinu se mogu dovesti u prihvatljive granice koje nemaju značajnijeg uticaja i ne mogu dovesti do ekoloških poremećaja. Pri proizvodnji tovu brojlera kao i pri održavanju postrojenja potrebno je upozoriti zaposlenike da u svemu moraju striktno da se pridržavaju propisane tehnologije i da svaki i najmanji poremećaj u tom procesu odmah prijave neposrednom rukovodiocu koji je obavezan da, ako to vodi zagađivanju okoline ili nekoj drugoj opasnosti po zdravlje zaposlenika i okolinu, odmah prekine proces proizvodnje sve dok se isti ne dovede u ispravno stanje.

24

PREGLED PROPISA I STANDARDA SA KOJIMA JE USAGLAŠENA TEHNIČKA DOKUMENTA Cl JA

PROPISI I STANDARDI PO KOJIMA JE URAĐEN IUSAGLAŠEN OVAJ ELABORAT

Zakon o zaštiti na radu ("SI. novine R BiH",br. 22/90) Zakon o zaštiti od požara i vatrogastva ("SI. novine F BiH", br.64 /09) Osnovni zakon o građenju ("SI. novine F BiH", br. 55/02) Zakon o prostornom uređenju KS ("SI. novine KS" 7/05) Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("SI. novine F BiH",br. 2/06) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou F BiH ("SI. novine F BiH", br. 72/07) Zakon o građevinskom zemljištu F BiH ("SI. novine F BiH", broj 67/05) Pravilnika o pogonima i postrojenjim,a koji mogu biti sagrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo, br. 33/08) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list R BiH/FBiH", br.34/88) Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Službeni list R BiH/FBiH", br. 53,54/88) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("Službeni list RBiH/FBiH", br. 62/73) Tehnički propisi o gromobranima ("Službeni novine RBiH/FBiH", br. 13/68) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("SI. novine R BiH/F BiH", br. 62/73) Pravilnik o tehničkim normativima za vanjsku i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (SI. novine FBiH, br.87/11), Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije (SI. list RBiH, 5/88) Zakona o zaštiti okoline FBiH (Sl.novine FBiH, br. 33/03 i 38/09) Zakon o zaštiti prirode ('SI. novine F BiH' broj 33/03)

Zakon o zaštiti voda (SI. novine F BiH, broj 70/06)

Zakon o zaštiti okoline (SI. novine F BiH, broj 33/03)

Zakon o zaštiti zraka ("SI. novine F BiH" broj 33/03) Zakon o upravljanju otpadom ("SI. novine F BiH' broj 33/03) Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH", br. 25/03) Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("SI. novine F BiH", broj 22/06) Uredba o uređenju zgradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju ("SI. novine F BiH" broj 29/07) • Tehnički propisi za smještaj i držanje ulja za loženje, ("SI. list SFRJ", br. 45/67) Uredba o posebnim uslovima koje moraju ispunjavati privredna društva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata ("SI. novine F BiH", broj 29/07) Uredba o tehničkim svojstvima koje građevine moraju zadovoljavati u pogledu sigurnosti te načina korištenja i održavanja građevina ("SI. novine Federacije BiH", broj 29/07)

JUS N.S.8.007 Zone opasnosti prostora ugroženih eksplozivnim smjesama gasova i para Pravilnik o projektovanju i izvedbi sigurnosnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata

(NFPAbr. 101-1967)

• Milan Pušković, dipl. ing. arh., Požarno opterećenje, Sarajevo, • Pavao Jukić, dipl. ing. i dr., Priručnik za analizu zaštite od požara u objektima i radnim prostorima, Institut za

sigurnost, Zagreb, 1972. god. • JUS Z. C0. 003 - 1979: Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materijala, • Zaštita od požara, Časopis vatrogasnog saveza Jugoslavije, br. 9-10/84 • POŽAR, EKSPLOZIJA, PREVENTIVA, naučni, stručni i informativni časopisi Instituta za zaštitu od požara i

eksplozije, Sarajevo

BAS EN 13.220 zaštita od požara BAS EN 13.220.01 zaštita od požara općenito

25

BASEN 13.220.10 odbrana od požara BASEN 13.220.20 zaštita od požara BASEN 13.220.40 zapaljivost i ponašanje pri gorenju materijala BAS EN 13.220.50 vatrootpomost građevinskih materijala i elem BASEN 13.230 zaštita od eksplozija BASEN 13.260 zaštita od električnog udara BAS EN 13.320 zaštitni sistemi i sistemi upozorenja BASEN 13.340 zaštitna oprema BASEN 13.020 zaštita okoline BASEN 13.030 otpad BAS EN 13.040 kvalitet zraka BAS EN 13.060 kvalitet vode BASEN 13.080 kvalitet tla (pedologija) BAS EN 29.020 elektrotehnika općenito BAS EN 29.035 izolacioni materijali BAS EN 29.050 provodni mateijali BAS EN 29.080 izolacije BAS EN 29.130 rasklopna i upravljačka postrojenja

Odluka o graničnim vrijednostima emisija polutanata i graničnim vrijednostima zagađenosti (Sl.novine ZE - DO kantona, br. 11 od 26.6. 2000. godine) Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje mogu ugroziti čovjekovu okolinu (Sl.novine ZE - DO kantona, br. 10 od 09.06. 2000 godine), kao i Katalozi proizvođača opreme i atesti za ugrađenu opremu i materijale

26

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Procjena, po tipu i količini, očekivanog otpada i emisija (zagađivanje vode, zraka i zemljišta, buka, vibracije, svjetlo, toplota, radijacija i si.) koji su rezultat predviđenog proizvodnog procesa.

Farma za tov brojlera investitora “TREF” doo vISOKO ne koristi sirovine, materijale i supstance koje bi svojim emisijama ili sadržajem toksičnih supstanci mogle negativno uticati na kvalitetu sredine i zbog toga se ne očekuju značajniji negativni uticaji na kvalitetu životne sredine tokom njenog korištenja i nakon eventualnog prestanka korištenja za navedenu namjenu.Struktura otpada je data u tabeli 1.

Tabela 1 Vrste otpada u skladu sa listom otpada

R.b. Vrsta otpada Broj iz kataloga otpada

1. Pilieći gnoi 02 01 06 2. Uginuli pilići - otpadna životinjska tkiva 02 01 02 3. Muljevi, taloži od ispiranja i čišćenja 02 01 01 4. Pepeo od izgaranja treseta i neobrađenog drveta 10 01 03 5. Ambalaža od papira i kartona 15 01 01 6. Muljevi iz septičkih jama 20 03 04

Predpostavljena količina čvrstog otpada data je u tabeli 1.1. Tabela

1.1. Količine čvrstog otpada*

Vrsta čvrstog otpada Godišnja količina

Gnoj 150 - 180 t

Pepeo 15 -20m J Ambalaža od papira i kartona 300,00 kg Muljevi iz septičke jame 1.000,00 kg

* Pretpostavljene količine

Kruti otpad koji nastaje na farmi (stelja, feces) je koristan otpad jer se koristi kao gnojivo. Omjer stelje i fecesa u ukupnoj površini gnojiva iznosi cca 60 % : 40 %. Procjenjuje se da će količine ovog otpada iznositi 70 - 80 m po turnusu. Ovaj otpad će se odmah po završetku turnusa odvlačiti sa Ugovorene lokacije na poljoprivredno zemljište. U tu svrhu Investitor će osigurati dovoljne površine poljoprivrednog zemljišta za primjenu gnoja, sklopit će ugovore o preuzimanju gnoja sa trećom stranom. U većini slučajeva gnoj će koristiti obližnji vlasnicipoljoprivrednih zemljišta. Ugovorene partnere Investitor će upoznati sa pravilnom upotrebom peradarskog gnoja. U slučaju dužeg zadržavanja stelje na lokaciji, ista će se morati deponovati na uređenom prostoru. Otpad najviše nastaje prilikom uklanjanja hrane i gnoja nakon svakog ciklusa, zatim tokom pojedinog ciklusa (dok je perad u farmi nužno je redovno uklanjati lešine, rasutu hranu), prilikom čišćenja farme po završenom turnusu i dr. Otpadne vode koje nastaju prilikom čišćenja procjenjuju se na oko 18,9 m /turnusu.

Kao otpad na farmi za tov brojlera javljaju se uginuli brojleri. Mortalitet u tovu brojlera u toku jednog turnusa iznosi

2,5 - 4,0 % od ukupnog broja brojlera. Zbrinjavanje ove vrste otpada bi trebalo da se riješi spaljivanjem, ali pošto ne

postoji u neposrednoj blizini spalionica ovaj otpad će se zakopavati. Stoga su farmeri prinuđeni samostalno rješavati

problem. Najprihvatljiviji način bi bio spaljivanje u odgovarajućim pećima (pokretne ili stacionarne spalionice) na

visokim temperaturama (850 °C) kako je to već praksa u EU.Otpad koji nastaje od liječenja i prevencije bolesti vraća

se u nadležnu veterinarsku službu koja će ovaj otpad zbrinjavati preko ovlaštene firme za prikupljanje i zbrinjavanje

ove vrste otpada. Količine ovog otpada su veoma male i procjenjuje se da će iznositi svega 1 - 2 kg.Toplotna energija za zagrijavanje radnih prostorija se obezbjeđuje u vlastitoj kotlovnici. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni

plinovi i čvrste čestice koji će se voditi kroz dimnjak i ispuštati u atmosferu. Pepeo nastao sagorijevanjem drveta i

uglja odlagati će se na predviđeno mjesto i povremeno odvoziti na deponiju.Pretpostavlja se da će količina pepela na

godišnjem nivou iznositi 15 - 20 m3.

Komunalni otpad će se sakupljati u namjenski kontejner, kantu za tu vrstu otpada i povremeno će ga odvoziti nadležno JKP na komunalnu deponiju.¸Ovaj otpad nastaje u malim količinama. Papir, karton za pakiranje i si. prikupljaju se i predaju komunalnom preduzeću na zbrinjavanje ili se spaljuju u kotlovnici. Predpostavlja se da će količina ovog otpada iznositi 300 kg na godišnjem nivou.

Kao potencijalni zagađivači atmosfere mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih metaboličkih procesa u vidu

plinovite faze. Za vrijeme prozračivanja peradarnika doći će do emisije u atmosferu ugljen dioksida (CO2) i vodene

pare, te prašine i amonijaka (NH3). Prašina se sastoji od sitnih čestica, hrane i papeija. Ti se produkti ventilacijom

emituju u okolnu atmosferu, ali u vrlo niskim koncentracijama, te ne mogu štetno utjecati niti na atmosferu, a isto tako

i na biosferu uključivši i poljoprivrednu djelatnost odnosno poljoprivredne proizvode.

Razgradnjom gnoja nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporovodik i dr.). Ti plinovi imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su im dugo izloženi. Neugodni mirisi nastali razgradnjom gnoja se šire na velike udaljenosti.

Pojava neugodnih mirisa je prisutna naročito za vrijeme ljetnih mjeseci i prilikom čišćenja farme. Intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske materije i vremenskim prilikama. Lokacija na kojoj se nalazi farma za

tov brojlera je pogodna jer u bližoj okolini nema stambenih objekata tako da je negativan efekat ovih pojava umanjen.

Tehnološki proces predviđa sistem za ventilaciju gdje prilikom prozračivanja dolazi do emisija ugljičnog dioksida i

vodene pare nastalih izdisanjem, prašine i amonijaka u atmosferu.

Primjenjenim sistemom ventilacije održava se optimalna vlaga u objektu koja spriječava nastajanje prašine ili se

postiže razrjeđenje čestica prašine do te mjere da ona nema uticaja prije

svega na zdravlje pilića, a niti predstavlja značajan faktor za mikroklimu u objektu niti izvan njega.

Savremeni sistem ventilacije spriječava stvaranje štetnih plinova koji se redovno kontrolišu putem mjernih instrumenata u farmi pilića i moraju zadovoljiti slijedeće parametre:

■ N2 max 84 vol %, ■ CO2 max 0,25 vol %, ■ CO max 40 ppm, ■ NH3 max 20 ppm, ■ H2S max 10 ppm.

Očekivane emisije u zrak bit će u zakonskim granicama.

Tokom gradnje objekta, korištenjem teške mehanizacije na lokaciji, doći će do emisije dima i lebdećih čestica u manjim količinama. Ove emisije će biti dominantne na samoj lokaciji i bez daljnjih, trajnih posljedica na životnu sredinu.

U farmi za tov brojlera ne nastaju tehnološke vode, nego samo oborinske i sanitarno - fekalne vode. Sanitarne vode skupljat će se i odvoditi u septičku jamu zatvorenog tipa koja će se redovno čistiti i prazniti od strane komunalnog preduzeća. Količina ovih voda neće biti velika s obzirom da farma radi sa malim brojem uposlenika.

Buka koja nastaje na farmi neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog: relativno male dinamike dolazaka / odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi, povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz pilića). Prilikom proizvodnje peradi ne nastaje buka koja bi mogla uticati na povećanje nivoa buke. Obzirom da u okruženju nema nikakvih obejkata, farma za tov brojlera neće ometati stanovništvo naselja Ljubnići, općina Ilijaš.