1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI …moj.efst.hr/nastava/nastavniMaterijali/21038_UM_poglavlja_1_i_2.pdf · Oktoberfest u Munchenu Mardi Gras u New Orleansu Karneval

UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA ak.g. 2012/13

4

1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI TURIZAM – DEFINIRANJE I RAZGRANIČENJE POJMOVA

Definiranje pojma manifestacija (event)?

Termin se odnosi na posebne rituale, prezentacije, predstave ili proslave koje se

pomno, unaprijed planiraju i stvaraju da bi se njima obilježili posebni događaji ili postigli

posebni društveni, kulturni ili korporativni ciljevi!

Mogu se organizirati radi proslave:

nacionalnih praznika,

značajnih javnih događaja,

jedinstvenih kulturnih ostvarenja,

velikih sportskih događaja/susreta,

korporativnih proslava,

tržišnih događaja (sajmovi),

lansiranja novih proizvoda.

D. Getz dijeli definicije:

- s aspekta organizatora manifestacije i

- s aspekta kupca odnosno gosta.

S aspekta organizatora, specijalne manifestacije su jedinstveni i neponovljivi ili rijetko

(periodično) upriličeni događaji koji se dešavaju izvan uobičajenih programa ili aktivnosti

tijela/organizacije koja ih sponzorira ili organizira;

S aspekta potrošača ili gosta, specijalne manifestacije predstavljaju priliku za odmor, zabavu,

društveno ili kulturno iskustvo koje je izvan uobičajenog okvira izbora ili izvan svakidašnjih

događanja.

Vrste manifestacija

Manifestacije se mogu grupirati s obzirom na dva najvažnija kriterija, a to su1:

1. Veličina:

a. Mega eventi (manifestacije)

b. Hallmark eventi (manifestacije)

c. Glavni eventi (manifestacije)

d. Lokalni eventi (manifestacije)

2. Forma i sadržaj:

a. Festivali

b. Sportska događanja

1 Allen i dr., 2008


5

c. MICE industrija ili poslovna događanja (meetings, incentives, congresses,

events), tj. poslovna događanja.

1.2. 1. Manifestacije s obzirom na veličinu

Slika 1. Grafički prikaz ovisnosti veličine manifestacije i utjecaja koje polučuje

Izvor: Allen i dr., (2008)

1.1.1.1. Mega manifestacije

Velike manifestacije, koje angažiraju cijelu nacionalnu ekonomiju i popraćene su globalnim

medijima.

Primjeri su Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i svjetski sajmovi/festivali/izložbe (npr. Expo)

1.1.1.2. Hallmark manifestacije

Ovaj naziv odnosi se na one vrste manifestacija koje su postale svojevrstan simbol nekog

grada ili regije te se oni poistovjećuju s tom manifestacijom (brand).

Primjeri:

Oktoberfest u Munchenu

Mardi Gras u New Orleansu

Karneval u Veneciji ili Rio de Janeiru

Shakespearov festival u Stratford upon Avon-u itd.

1.1.1.3. Glavne manifestacije

Značajne manifestacije koje su u stanju s obzirom na svoj obuhvat i medijski interes, privući

velik broj posjetitelja i ostvariti značajan ekonomski učinak.

Primjeri:

Veliki teniski turniri poput Roland Garross-a u Parizu, Wimbledona u Londonu te Australian

Open-a u Melbournu, Utrke Formule 1 itd.


6

1.1.1.4. Lokalne manifestacije

Većina lokalnih zajednica ima vlastite proslave namijenjene sportu, zabavi, religiji itd.

Primjeri:

Proslave lokalnih svetaca zaštitnika (sv. Dujma u Splitu…), lokalni karnevali, pučke i ribarske

fešte i sl.

Ove manifestacije, osim što djeluju ekonomski pozitivno, prije svega jačaju lokalni ponos i

samosvijest, podupiru toleranciju, potiču sudjelovanje u sportu, kulturnim događanjima itd.

Getz (2007) manifestacije dijeli na mega, hallmark, regionalne i lokalne, ukazujući i na njihov

različit utjecaj na turizam destinacije. (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition,

evolution and research“ na stranici kolegija).

1.2. 2. Manifestacije s obzirom na sadržaj2

1.1.1.5. Festivali

Festivali predstavljaju važan izraz ljudske aktivnosti koji doprinosi društvenom i kulturnom

životu. Uglavnom je riječ o javnim, tematskim manifestacijama. Sve su više vezani uz turizam

i generiraju nove poduzetničke aktivnosti i dohodak.

Primjeri:

Splitsko ljeto, Dubrovački ljetni festival, Šibenski festival djeteta, Pulski filmski festival itd.

1.1.1.6. Sportske manifestacije

Različite veličine i razine događanja (lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne,

globalne);

Doprinose društvenim i ekonomskim učincima te jačanju osjećaja pripadnosti i ponosa ;

Primjeri:

Nacionalni nogometni kupovi, amaterska natjecanja lokalnog, regionalnog ili nacionalnog

karaktera

1.1.1.7. Poslovne manifestacije

Sve vrste poslovnih okupljanja, sastanaka, skupova, kongresa, konferencija , radionica,

simpozija… koji okupljaju ljude prije svega radi razmjene informacija. MICE industrija vrijedi

prema procjenama 7 mlrd US $ godišnje.

Npr. veliki međunarodni skup kao što je Kongres genetičara u Melbournu 2003.g. okupio je

2700 delegata, generirao je 23 mil $ za grad. Značajan dio ovog segmenta su i sajmovi kao

npr. GAST, Zagrebački velesajam itd.

2 Prema Allen i dr. (2005)


7

Tablica 1. ICCA3 rangiranje zemalja po broju Tablica 2. UIA4 rangiranje top

međunarodnih sastanaka udruženja5 (2003-2005) zemalja po međunarodnim

sastancima (2005)

3 ICCA = International Congress & Conventions Asscociation, profesionalno strukono udruženje osnovano

19963.g. Od 1972.g. prikljuplja podatke o međunarosnim sastancima 4 UIA = Union of International Associations 5 Sastanci udruženja koji se evidentiraju u ovoj opsežnoj bazi ICCA-a moraju zadovoljiti 3 kriterija:

a) Organiziraju se na redovnoj bazi (jednokratni sastanci nisu uključeni)

b) Rotiraju se između najmanje 3 zemlje

c) Prisustvuje najmanje 50 sudionika


8

Tablica 3. Poslovni skupovi u RH prema vrstama objekata u kojima su održani u 2010.

Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/turizam-2010-info.pdf

1.2. 3. Tipologija planiranih manifestacija

Postoji i podjela na neplanirane i planirane manifestacije6. Neplanirane manifestacije

mogu biti i javne i privatne, no zbog svoje prirode nisu predmet izučavanja event

managementa tj. upravljanja manifestacijama.

Planirane manifestacije se mogu prikazati sljedećim prikazom, a koji je također zasnovan na

sadršaju tj. formi manifestacija.

Slika 2. Tipologija planiranih manifestacija

Kulturne proslave

Poltičke i državne proslave

Umjetničke i zabavne

manifestacije

Poslovne i tržišne

manifestacije

Obrazovne i znanstvene

manifestacije

Sportske manifestacije

Rekreacijske manifestacije

Privatne manifestacije

Izvor: Getz, 2005

6 Getz, 2005


9

Kulturne proslave:

Proslave imaju dvostruko značenje; proslaviti neki dan ili događaj ceremonijama i sa

štovanjem i slavljem (npr. Dan zahvalnosti) te kao religijski utemeljenu ceremoniju ili

sakrament (kao što je misa ili čin vjenčanja, Bar micve kod Židova itd.)

Proslave mogu biti:

Komemoracije (npr. proslava Dana žrtava fašizma)

Karnevali

Festivali

Religijske manifestacije

Parade i procesije

Umjetnost i zabava (vizualne izložbe, izvedbe itd.)

Poslovne i tržišne proslave

Osim toga, tu su i :

Sajmovi i izložbe

Sastanci i skupovi

Sportski događaji

Obrazovni i znanstveni

Rekreativni

Politički (stranački skupovi)

Privatni događaji (proslave važnih događaja u životu pojedinaca ili grupa, npr.

vjenčanja; obično ih organiziraju profesionalne event agencije)

Manifestacijski turizam (Event turizam)

Manifestacijski turizam je izraz koji se koristi uglavnom u “turističkoj” literaturi kako bi

se objasnio razvoj destinacije i marketinške strategije usmjerene realizaciji potencijalnih

ekonomskih koristi od manifestacija. Od kada datira pojam i njegov razvoj? (vidjeti članak:

Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ na stranici kolegija u čitanski

tekstova).

Turisti su potencijalni kupci, a u većini manifestacija i isključivi kupci/korisnici; stoga je

znanje o njima i njihovim navikama iznimno važno za management manifestacija.


10

Slika 3. Definiranje pozicije manifestacijskog turizma

Postoji li osnova za razmatranje manifestacijskog turizma kao posebnog istraživačkog

područja? (vidjeti članak: Getz, D. „Event tourism: Definition, evolution and research“ na

stranici kolegija).

Ekonomsko značenje manifestacijskog turizma ogleda se kroz nekoliko funkcija/uloga.

Naime, manifestacije su:

atrakcije

animatori (privlače ljude u destinaciju, potiču ih da dođu više puta te da dovedu i

poznanike i rodbinu),

kreatori imagea;

promotor mjesta/destinacije

faktor poboljšanja slike o mjestu i njenim stanovnicima

katalizatori u procesima urbane regeneracije gradova.

Stoga neke zemlje već aktivno rade na korištenju manifestacija u te svrhe (npr. Škotska) koja

je osnovala i državnu agenciju „Event Scotland“ za tu svrhu (vidjeti na

www.eventscotland.com). Navedena agencija izradila je i Strategiju manifestacijskog turizma

Škotske za period 2009 – 2020 godine.

http://www.eventscotland.com/


11

Slika 4. Vizija i misija „Event Scotland“

Struktura industrije manifestacija

Rapidan rast manifestacija u posljednjoj dekadi doveo je do nastanka industrije

manifestacije koja uključuje subjekte koji se bave manifestacijama, dobavljače i

profesionalna udruženja. Nastanak industrije uključuje i kreaciju i kontinuirana poboljšanja

fundusa znanja o najboljim praksama u poslovanju praćeno razvojem obrazovnih programa i

opcija razvoja karijera u industriji.

Industriju manifestacije čine:

Organizacije za evente/manifestacije

o specifična tijela kao npr. Festival of Sydney ili Dubrovački ljetni festival

o u većim organizacijama to su posebni timovi

o korporativne manifestacije organiziraju „in-house“ manifestacijski ili projektni

timovi

Event management kompanije

o profesionalne organizacije koje rade na bazi ugovornih odnosa s klijentima za

koje stvaraju i organiziraju evente ( u Hrvatskoj Dubrovnik Travel, EVENT.-S.,

DA! Agencija, itd.);

Dobavljači event industrije

o razni obrti i poduzeća koja vrše opskrbu potrebnim materijalima, opremom ili

uslugama;

Prostori za održavanje (Venues, engl.)


12

o Hoteli, odmarališta, kongresni centri, sportski centri i dvorane, centri za

umjetničke preformanse, baštinski važne kolacije, tematski parkovi, shopping

centri, i sl.;

Industrijska udruženja, primjerice

o International Festivals and Events Society (ISES) sa sjedištem u SAD;

http://ises.com ;

o International Festivals and Event Association (IFEA), nacionalno udruženje

Australije ; http://www.ifea.org.au;

o Meetings Industry Assocaition of Australia (MIIA) http://www.eeaa.org.au

o Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma, http://www.hupkt.hr/hr/

Regulatorna tijela (direktno i indirektno uključena u event industriju)

o Tijela koja definiraju, propisuju i provode regulative različitih aspekata

poslovanja i društvenog života kojih se tiču manifestacije kao npr. Regulacija

javnog reda i mira, sigurnosti, ugovornih odnosa, radnih odnosa, volontiranja,

korištenja javnih površina, i sl.

Teorija manifestacija (Event studies, engl.)

Kakvo je značenje termina teorija manifestacija“ (“event studies”)?

Teorija manifestacija predstavlja akademsko područje usmjereno stvaranju znanja i teorijske

podloge o planiranim događajima/manifestacijama. Vuče porijeklo iz društvenih i

humanističkih znanosti, prije svega menadžmenta, umjetnosti i niza drugih srodnih

znanstvenih disciplina.

Upravljanje manifestacijama predstavlja područje primjene znanosti o

eventima/manifestacijama u praksi. Event management (EM) kao profesija/zanimanje sve

više dobiva na značenju tako da se danas izučava posvuda u svijetu na različitima razinama

i u okviru mnogih akademskih programa.

EM podjednako okupira privatni, javni i neprofitni sektor. ZAŠTO?

Fundus znanja o upravljanju manifestacijama (EMBOK, engl.)

Skupina stručnjaka i znanstvenika je razvila tzv. EMBOK (Event Management Body of

Knowledge) (www.embok.org), s naznakom temeljnih područja izučavanja i spoznaja koje

stručnjaci za EM moraju znati:

Slika 5. EMBOK model

http://ises.com/

http://www.ifea.org.au/

http://www.eeaa.org.au/

http://www.hupkt.hr/hr/

http://www.embok.org/


13

Dimenzije unutar EMBOK modela su: Domene, Faze i Procesi. Cilj EMBOK profesionalaca

jest „Stvoriti okvir znanja i procesa u upotrebi u upravljanju manifesracijama koji se mogu

prilagoditi kako bi zadovoljili potrebe različitih kultura, vlada, edukacijskih programa i

organizacija7“.

Domene EMBOK modela zapravo su područja menadžmenta koja su prisutna u svim

manifestacijama bez obzira na njihov sadržaj (formu) ili veličinu te svaki event menadžer

njima mora upravljati. To su zapravo privremena odjeljenja ili dijelovi upravljanja

manifestacijom.

Slika 6 Područja znanja potrebna u upravljanju manifestacijama (domene EMBOK modela)

7 www.embok.org

http://www.embok.org/


14

Iako je event profesija tek u fazi razvoja, u razvijenim zemljama ipak je donekle stala na noge

te se nailazi na sljedeće pozicije u njoj (Slika 8.).

Slika 7 Pozicije u industriji manifestacija


15

A propo toga, razlikujemo tri razine obrazovanja o manifestacijama:

1. Event studies (Teorija manifestacija) – teorija primijenjena u razumijevanju

različitih i višeslojnih aspekata planiranih manifestacija

2. Event management (Upravljanje manifestacijama) – znanje menadžmenta i

teorijske spoznaje primijenjene na manifestacije, organizaciju, poslovne subjekte i

manifestacijski turizam

3. Stvaranje manifestacija i proizvodne aktivnosti u njihovoj realizaciji

Osmišljavanje željenog iskustva prikupljanje znanja i informacija o temi

Vještine proizvodnje i stvaranja elemenata manifestacije

Na najvišoj, znanstvenoj razini izučavanja, u okviru teorije manifestacija (event studies) izučava se nekoliko ključnih područja/tema koja su prikazana na sljedećoj slici:

Slika 8 Okvir za razumijevanje i kreiranje znanja o manifestacijskom turizmu

Rezultati

Osobni

Društveni

Kulturni

Ekonomski

Ekološki

Upravljanje događajima

Planiranje i dizajn

Stakeholderi

Ciljevi i strategije

Korišteni resursi

Organizacije

Sustavi upravljanja

Profesionalizam

Uzorci i procesiProstorna distribucija

(geografija)

Vremenski procesi

Politike

Stvaranje znanja

Stavovi potražnje i

prošla događanjaPotrebe, motivi, preference

Radni i dokoličarski kontekst

Prepreke

Kulturni i društveni utjecaji

Planirana/očekivana

iskustva i značenja

Iskustvo događaja

Značenje: osobno,

društveno, kulturno,

ekonomsko

Stvaranje znanja

Prostorni uzorci

Vremenski p

rocesiPolitika

Izvor: Getz, 2006


16

Veza „teorije manifestacija“ s temeljnim društvenim i humanističkim

znanostima

Antropologija- predmet istraživanja je čovjekovo biološko porijeklo i varijacije u

ponašanju s obzirom na porijeklo;

Antropologija Izučava

ljudsko porijeklo i evoluciju, jezik i kulturu

Priroda i značenje; iskustvo događaja

Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim događajima

Planiranje i stvaranje specijalnih događaja

Rezultati i učinci na različite subjekte

Procesi i uzorci ponašanja

Kulturna antropologija Proučava

prirodu, način funkcioniranja različitih kultura,

Proučava društvenu organizaciju s naglaskom na simboličku sliku kulture

Kulturno značenje i vrijednost

Rituali Simbolika Hodočasništvo Autentičnost

Kulturni utjecaji specijalnih događaja (konzumerizam, tradicija, očekivane slobode)

Kulturno programiranje

Kulturno definirani elementi stila

Kulturni utjecaji (npr. interakcije na relaciji gosti-domaćini, kulturna autentičnost, održivost tradicije)

Kulturni trendovi i sile (vrijednosti, globalizacija i njeni učinci na događaje)

Kulturne politike

Kulturna antropologija (etnologija) kao najznačajnija poddisciplina unutar antropologije u

najužoj je sprezi sa znanošću o manifestacijama jer „core“ tj. srž znanja kojima se služi

proizlazi iz antropoloških disciplina. Postoji preko 200 različitih definicija kulture. Naslanjajući

se na misli poznatog teoretičara kulture Raymonda Williamsa, autorica Smith (2003; 10)

definira kulturu kao:

"Cjelokupan način života pojedinih ljudi ili društvenih skupina s različitim razlikovnim

sustavima obilježja koji uključuju sve oblike društvene aktivnosti, kao i umjetničke i/ ili

intelektualne aktivnosti".

Kultura nije samo umjetnost, odnosno estetski sud izabrane manjine koja je obrazovana

kako bi znala cijeniti određene kulturne aktivnosti; ona uključuje život i interese običnih

ljudi, građana, seljaka, urođenika i useljenika, umjetnika i obrtnika.(Jelinčić, A., 2008;

28)

Neopipljivi aspekti kulture koji obuhvaćaju apstraktne tvorevine kao što su vrijednosti, norme,

simboli, vjerovanja, običaji, tradicijski obrti i slično, spadaju u nematerijalnu kulturu, odnosno

kulturnu baštinu. Fizički artefakti i ljudske tvorevine poput oruđa, građevina, lokaliteta,

strojeva itd. predstavljaju materijalnu kulturu, odnosno materijalnu kulturnu baštinu.

Materijalna i nematerijalna kulturna baština u srži su velikog broja posebnih događaja

odnosno eventa.

Obredi i rituali su također ključna polazišta za organiziranje posebnih događaja.

Oni predstavljaju propisane obrasce ponašanja odnosno unaprijed određene ceremonijale;

mnogi imaju religijska ili mitološka značenja dok se ostali odnose na politički ili grupni

identitet.


17

Periodični rituali uključuje žetvene festivale ili godišnje komemoracije kao što su razne

godišnjice.

Falassi (1987; 4-6) klasificira rituale u nekoliko vrsta:

Rituali pročišćenja: progon i čišćenje zla , kao što se prakticira u japanskom ritualu

Matsuri, ili vatrom i svetom vodom, svetim relikvijama i simbolima (u kršćanstvu);

Rituali prolaska: označavaju prolaz iz jedne strane u drugu, npr. inicijacije;

Rituali povratka; kroz simboličku inverziju, nošenjem maski i kostima kao npr. na

karnevalskim svečanostima, promjenom spola , korištenjem svetih mjesta za profane

događaje;

Rituali pokazivanja: objekti simboličnog značenja se izlažu, radi dodirivanja ili

obožavanja/klanjanja u procesijama uglavnom vjerskih obilježja;

Rituali tajnog konzumiranja hrane i/ili pića: pričest kod katolika je jedan od takvih

rituala;

Nastavak:

Ritualne drame: prepričavanje mitova i legendi ili oživljavanje starih događaja

Rituali razmjene: od kupnje do razmjene poklona i dobrotvornih manifestacija;

Rituali natjecanja: sportske utakmice, igre, natjecanja raznih vrsta;

Rituali devalorizacije, odnosno završnice; održavaju se na završetku neke

manifestacije (ceremonijali zatvaranja, formalne ili neformalne prirode).

Rituali i ritualni simbolizam se mogu naći u većini planiranih manifestacija

Sociologija i eventi /manifestacije

Sociologija se bavi odnosima među ljudima (unutar grupa/prijatelja, obitelji, organizacija i

društva u cjelini); Postoje različite podvrste sociologije, npr. sociologija sporta, sociologija

okoliša, ruralna i urbana sociologija.

Glavne teme unutar ove discipline su:

Procesi socijalizacije;

Struktura društvenog života;

Vrijednosti (vjerovanje u nešto što se smatra značajnim)

Norme (društveno prihvatljivi, očekivani način ponašanja)

Uloge (društvene pozicije osoba);

Status (dobiveni ili naslijeđeni)

Društvene skupine (priroda obitelji, odnosi među skupinama itd.)

Kultura i identitet (faktori od utjecaja na kulturni identitet uključujući dob, spol,

pripadnost etničkim skupinama, regionalizam)

Subkulture (skupine koje dijele određeni način života)


18

Sociologija

Priroda i značenje; iskustvo manifestacija

Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacijama

Planiranje i stvaranje specijalnih manifestacija



Proučava odnose između ljudi; društveni život, obrasce ponašanja u skupinama i društvu u cjelini, kako se javljaju i funkcioniraju

Društveno značenje manifestacija

Društvena iskustva na manifestacijama

Simbolička interakcija

Društveni faktori koji utječu na potražnju (obitelj, rasa, religija, kultura, društvena zajednica)

Utjecaj na kreiranje manifestacija i upravljanje tokovima posjetitelja

Organizacijsko ponašanje tijela koja stvaraju manifestacije i stakeholdera

Utjecaji na društvene skupine i društvo u cjelini

Percepcija rezidenata u svezi manifestacija

Društveni trendovi i snage (npr. procesi migriranja) koji utječu na sektor manifestacija

Politika društvenog razvoja

Rasprostiranje inovacija

Doprinos sociologije event studijima

Društveni trendovi i sile oblikuju vrijednosti i slobodno vrijeme;

Društvene promjene (globalizacija i homogenizacija);

Faze životnog ciklusa koje utječu na interes za određenim vrstama manifestacije i

potražnje za njima;

Populacijski i demografski trendovi;

Utjecaji obitelji, spola, dobi, rase, kulture, društva društvenih klasa na potražnju i

ponašanje;

Društveno ponašanje na manifestacijama;

Devijantni oblici ponašanja na manifestacijama

Društveni troškovi i koristi (porast kriminala prostitucije ili porast ponosa, osjećaja,

integracije, kohezije itd.);

Ekonomski razvoj i društvena nejednakost.

Psihologija i eventi

Psihologija se također izučava kroz niz poddisciplina;

kognitivna psihologija,

psihologija okoliša,

društvena psihologija itd.

psihologija okoliša

Društvena psihologija i eventi

Psihologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Objašnjava ljudsku osobnost i ponašanje, sjećanje,

Osobne potrebe, motivi, preferencije

Abnormalna ponašanja

Utjecaj doba, spola, edukacije, faze životnog ciklusa obitelji, dohotka i ostalih

Kreiranje za osobna iskustva

Implikacije marketing i

Utjecaji na osobnost, vrijednos

Pojava „ekonomije iskustva“ kao


19

osjećaje, spoznaje i način mišljenja

faktora od utjecaja na potražnju

Ponašanje potrošača

komunikacije ti Utjecaji

na buduće aktivnosti

osnovne snage

Psihologija okoliša

Psihologija okoliša






Percepcija prirodnog i izgrađenog okoliša

Dizajn okoliša Prostor za

osobnu uporabu

Gužve

Način na koji ljudi shvaćaju i vrednuju prostor manifestacije

Osjećaj ugode ili pretrpanosti prostora

Preferencije za određenim vrstama okoliša

Strah od pretjerane gužve i ekoloških rizika

Implikacije na okruženje u kojem se manifestacija događa

Ekološki faktori koji utječu na zdravlje pojedinaca i njihovo zadovoljstvo

Ekološke preference i /ili strahovi se oblikuju u ovisnosti o pripadnosti određenoj kulturi

Društvena psihologija

Društvena psihologija






Izučava ponašanje i iskustva pojedinaca u društvenim situacijama

Manifestacije kao društveno iskustvo

Sheme društvenih uloga

Subjektivna značenja koja se pridaju manifestacijama posredstvom društvenih interakcija

Utjecaj referentnih društvenih skupina

Društvene potrebe (za bijegom od svakodnevnice)

Kreiranje okoliša

Grupna interakcija

Kreiranje društvene atmosfere; pripadanje i dijeljenje

Zadovoljavanje potreba određenih društvenih skupina

Promjene obiteljskih, društvenih i obiteljskim normama koje utječu na manifestacije

Filozofija i manifestacije

Fenomenologija izučava što je priroda ljudskog iskustva; u odnosu na manifestacije

poželjno je istraživati kakve emocije izazivaju kod posjetitelja, kako se na njih održavaju

intelektualno, emocionalno, duhovno.

Hermeneutika je grčki pojam za “interpretaciju” i razvila se u granu filozofije koja se bavi

ljudskim razumijevanjem i interpretacijom određenog teksta; veza s manifestacijama –

interpretacija i simboličko značenje nekih vrsta manifestacija


20

Estetika - iako se kao filozofska disciplina bavi izučavanjem značenja umjetnosti i lijepoga,

veza s manifestacijama leži u dizajniranju, kako prostora na kojem se dešavaju

manifestacije, tako i samih manifestacija (neke manifestacije mogu biti i ružne/neprilične).

Filozofija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Kritičko mišljenje o prirodi iskustva, značenju života i sustavu vjerovanja

Estetika Etika Fenomenologija Hermeneutika

Estetska iskustva

Iskustva koja oblikuju nečije stavove

Način na koji ljudi daju etičko značenje svojim iskustvima

Potraga za smislom života kao motivatorom

Želja za estetskim iskustvima kao motivatorom

Vrijednosti i etika kao osnove za stvaranje i upravljanje manifestacijama

Vrednovanje estetike

Utjecaj na vrijednosni i etički sustav pojedinca i društva

Promjena vrijednosnog sustava utječe na planiranje manifestacija i politiku

Teologija i manifestacije

Teologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Izučava religije, ljudsko ponašanje i religijski život

Duhovna iskustva (religijski rituali, obredi i proslave)

Hodočasništvo

Religijska motivacija za posjećivanje određenih manifestacija

Potraga za duhovnim smislom kao motivatorom za pripadnost određenim religijskim skupinama

Rituali i simbolizam inkorporirani u manifestacijske programe

Duhovni učinci na pojedince

Utjecaj na religiju

Utjecaji na vjerovanja pojedinaca

Religijski trendovi i snage (npr. one koje oblikuju religijske skupine)

Ekonomija i manifestacije

Ekonomija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Makroekonomija (politička ekonomija) izučava funkcioniranje cijelog sustava

Mikroekonomija izučava ponašanje potrošača i poduzeća

Iskustvo i značenje potrošnje

Očekivana vrijednost novca te način na koji novac oblikuje iskustvo manifestacije

Ekonomski poticaji ili barijere potrošnji ili sudjelovanju

Faktori ponude (trošak putovanja, alternative trošenju)

Poslovni model manifestacija i ekonomska isplativost

Predviđanje potražnje

Razvojna ekonomska politika i način na koji djeluje na sektor manifestacija

Mjerenje ekonomskih učinaka i eksternalije

Procijenjeni troškovi i koristi i njihova distribucija

Ekonomski trendovi i snage (konkurencija, globalizacija)


21

Management i manifestacije

Management je ekonomska znanstvena disciplina koja ima veze sa sociologijom i

psihologijom, organizacijskom i institucionalnom teorijom, a podjednako je primjenjiva u

profitnim, neprofitnim, državnim institucijama kao i turističkim destinacijama.

Management Priroda i značenje; iskustvo manifestcaija





Upravljanje profitnim, neprofitnim, javnim organizacijama te destinacijama

Teorija firme Institucionalna

teorija Funkcije

upravljanja

Konzumerizam (eventi kao zabavni proizvodi)

Komodifikacija manifestacija

Efikasnost marketinga

Image i branding

Projektno i strateško planiranje

Upravljanje efikasnošću i efektivnošću

Učinci na stakeholdere

Evolucija teorije managementa

Promjene u faktorima koji utječu na poslovanje i poduzetništvo (razvojne politike)

Promjene u konkurentskom okruženju

Institucionalna teorija kao dio organizacijske teorije izučava procese kojima se pravila i

norme pretvaraju u smjernice ili oblikovatelje ponašanja.

Manifestacije postaju institucionalizirane kad:

Rješavaju probleme lokalne zajednice,

Lokalna zajednica ne može zamisliti svoje postojanje bez njih,

Osigurano je sponzorstvo,

Organizacija je krajnje transparentna,

Ključni stakeholderi su internalizirani i njima se adekvatno upravlja.

Političke studije i manifestacije

Političke studije






Izučava ponašanje vlada, javnih tijela tj politiku

Manifestacije mogu imati jako političko značenje

Pohođenje manifestacija može biti iskaz političkog opredjeljenja

Politički motivi dolasku na manifestacije

Stvaranje mainfestacija može biti iskaz političke volje ili pripadnosti ( protesti, sudjelovanja na stranačkim skupovima, nacionalizam itd.)

Učinci na politiku, vladu, političke stranke i zakone

Način na koji politika utječe na razvoj manifestacija i njihovu posjećenost


22

Pravo i manifestacije

Pravo Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Izučava pravni sustav, zakonodavstvo i politike

Posebni zakoni i regulativa

Manifestacije kao stvarni i implicitni ugovori

Doživljaj manifestacija kao rezultat zakonskih i /ili društvenih razlika

Percepcija zakonskih implikacija kao faktor koji utječe na odluku da se posjeti neka manifestacija

Zakoni i regulativa koji imaju utjecaj na proizvodnju manifestacija

Zakonske pretpostavke za upravljanje manifestacijama

Interpretacija pravde

Zakonske reperkusije u slučaju ozljeda na manifestcaijama

Promjene zakona i pravila

Povijest i historiografija i eventi

Povijest Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Dokumentira i analizira ljudsue evoluciju i povijesne događaje

Historiografija vrednuje povijesne zapise i interpretacije

Vrijednost manifestacija kroz povijest

Promjene u značenju koje se pridaju manifestacijama

Promjene u načinu doživljavanja manifestacija

Povijesni obrasci i trendovi potražnje za manifestacijama

Promjene razloga i motiva posjeta manifestacijama

Evolucija i životni ciklus manifestacija

Promjene ponude manifestacija i njihovih vrsta

Promjene u planiranju i oblikovanju manifestacija

Povijesna evidencija učinaka

Analiza dugoročnih utjecaja

Povijest specifičnih manifestacija

Evolucija planiranih manifestacija u različitim kulturama

Način na koji se povijest interpretira kroz planirane manifestacije


23

Humana geografija i eventi

Humana geografija






Proučava interakcije ljudi s resursima te vremenske obrasce ljudskih aktivnosti i njihove učinke na okoliš

Povezuje manifestacije s resursima, kulturom i ljudskom aktivnošću (npr. žetveni festivali; sezonski učinci)

Veza potražnje s udaljenošću i dostupnošću

Utjecaj religije i kulture u regijama

Okruženje manifestacija

Analiza lokacijskih faktora

Ekološki učinci analizirani u prostoru

Prostorni i vremenski uzorci (ruralna distribucija ; rast broja manifestacija kao dio strategije urbane regeneracije)

Futurološke studije i eventi

Futurologija Priroda i značenje; iskustvo manifestacija





Razmišljanje o budućnosti

Analiza trendova

Ekološke prognoze u budućnosti

Predviđanje i stvaranje različitih scenarija

Kako će vrijeme utjecati na percepcije ljudi/potrošača o manifestacijama i njihovim učincima

Kako ljudi planiraju buduće manifestacije

Hoće li virtualna percepcija zamijeniti živa iskustva

Ekološka predviđanja primijenjena na event sektor

Predviđanje učinaka budućih manifestacija

Scenariji budućeg razvoja (mogući i poželjni)

Promjene ljudskog razmišljanja o vremenu i budućnosti

Kako ljudi zamišljaju buduće manifestacije

Ostala znanstvena područja i discipline od značenja za event studije

Upravljanje parkovima i rekreacijom (Park and leisure mamagement)

Upravljanje u sportu (sport management)

Obrazovanje i interpretacija (Education anad interpretation)

Komunikacije, mediji i izvedbe (Communication, media and performances)

Teatrologija

Ugostiteljstvo (banketi, poslovni sastanci, kongresi) itd.

Povijesni kontekst nastanka manifestacija

Manifestacije su stare koliko i čovječanstvo!


24

Prve organizirane plemenske/rodovske ljudske zajednice prenose priče i pjesme s generacije

na generaciju, organiziraju plemenske svečanosti;

Stare civilizacije organiziraju velike proslave:

u čast svojih božanstva (npr. dionizijevske svečanosti stare Grčke),

sportske manifestacije (Olimpijske igre, Nemejske i Pitijske igre stare Grčke, sportska

natjecanja i gladijatorske igre u starom Rimu- Circus Maximus i Koloseum)

Proslave važnih godišnjih događaja (npr. Kineska nova godina) itd.

Kroz srednji vijek, u Europi se organiziraju uglavnom vjerske manifestacije i proštenja,

ali i viteški turniri;

Nešto kasnije započinje i tradicija slavljenja karnevalskih svečanosti

Suvremeno doba nije prekinulo čovjekovu vjekovnu potrebu da se druži, natječe, zabavlja,

pokazuje, odnosno da na poseban način obilježi neke važne događaje u životu pojedinca ili

društva. Novo doba, razmjerno rastu broja stanovnika, ekonomskom i inom napretku, dovelo

je do nastanka različitih vrsta, oblika i obujma manifestacija.


25

2. UČINCI I UTJECAJI MANIFESTACIJA

Vrste učinaka manifestacija

Manifestacije u pravilu mogu producirati dvije vrste učinaka: pozitivne i negativne

ali različite prirode/kategorije.

Allen i dr. te kategorije dijele na sljedeći način:

a) ekonomski-turistički

b) fizički i ekološki

c) politički

d) društveni i kulturni

Pozitivne i negativne učinke koje one produciraju sumiraju u obliku sljedeće tablice:

Tablica 4. Učinci manifestacija

Učinci manifestacija Pozitivni Učinci

Negativni učinci

Društveni i kulturni dijeljenje iskustava revitalizacija tradicije izgradnja ponosa u lokalnoj

zajednici rast sudjelovanja lokalne

zajednice uvođenje novih i izazovnih idjela širenje kulturnih vidika

otuđenje u zajednici manipulacije lokalnom zajednicom negativni image zajednice loše ponašanje uništavanje/narušavanje razvojnih

resursa društvena nejednakost gubitak gostoljubivosti

Fizički i ekološki promocija zaštite okoliša osiguravanje modela najbolje

prakse rast ekološke svijesti poboljšanje infrastrukture poboljšanje transporta i

komunikacija urbana transformacija i obnova

ekološka oštećenja onečišćenja uništavanje nasljeđa buka prometna zagušenja

Politički međunarodni prestiž poboljšani image promocija investicija društvena kohezija razvoj administrativnih vještina

rizik od lošeg uspjeha loša alokacija sredstava gubitak pouzdanosti promidžba gubitak vlasničke kontrole lokalne

zajednice potvrda ideologije

Turistički i ekonomski

promocija destinacije i povećani broj posjetitelja

produženi broj dana boravka viši prinosi povećani porezni prihodi poslovne prilike povećane komercijalne akivnosti stvaranje radnih mjesta

otpor lokalne zajednice prema turizmu

gubitak autentičnosti šteta po reputaciju eksploatacija inflacija rast oportunitetnih troškova loš financijski mangement gubici u novcu

Izvor. Allen i dr. 2005.


26

Primjer 1: Lexmark Indy 300 motor racing event- Queensland, Australia

2003. Ova je manifestacija generirala ukupno 50,43 mil $ u Queenslandu (1999. –

42,09 mil $)

TURIZAM:

o 2003. Posjećenost je najveća u 13-godišnjoj povijesti manifestacije, cca

306 184 posjetitelja za vrijeme trajanja od 4 dana

o ostvareno je 159 096 noćenja; 54 % noćenja je ostvareno za vrijeme

trajanja manifestacije, 23% prije početka, a 23 % nakon manifestacije,

o posjetitelji porijeklom izvan Australije su ostvarili u prosjeku 7,3 noćenja,

što je u odnosu na prosjek od 3,4 noćenja , više nego dvostruko,

o domaći posjetitelji su ostvarili 6,3 noćenja, što je označilo porast u odnosu

na prosječnih 4,7 noćenja domaćih turista

EKONOMIJA:

o posjetitelji i sudionici su potrošili 42,63 mil $

o smještajni i ugostiteljski objekti su ostvarili 54 % od ukupne potrošnje

samo u tih nekoliko dana

o maloprodaja je od ukupno ostvarene potrošnje u cijelom Queenslandu

realizirala 23 %, a sport i rekreacija 10 %,

o manifestacija je generirala 503 nova radna mjesta

o međunarodni Champ Car tim potrošio je 1,7 mil $ za vrijeme boravka u

regiji

MEDIJI

o promotivna vrijednost manifestacije se procjenjuje na 15,50 mil $

posredstvom međunarodnih medija

o 159 država je televizijskim putem prenosilo manifestaciju

o preko 750 novinara, fotografa i izvjestitelja iz Australije i inozemstva je

pratilo događaje i promoviralo manifestaciju, ali i regiju i cijelu državu

Primjer 2: Utrka Formule 1 u Adelaidu

Pozitivno:

“The Formula One Grand Prix in 1985 set Adelaide alive…The spirit infected all of us,

including large numbers of people who in “normal” times might be expected to be against the

notion of this garish, noisy, polluting advertising circus”.

Negativno:

Broj cestovnih prometnih nesreća u 5 tjedana unutar manifestacije porastao je za 34% u

usporedbi s istim periodom prethodnih 5 godina te je 15% nesreća potpuno neobjašnjeno i

pripisuje se navedenoj manifestaciji

(prema Arnold i dr, 1989)


27

S druge strane, (Getz, d. 2007) daje vrlo sličnu tipologiju kategorija učinaka manifestacija tj.

dijeli ih na:

a) Društveni, kulturni i politički učinci

b) Ekonomski učinci

c) Ekološki učinci

U tom kontekstu analizira uzročne faktore iz danih kategorija, njihove potencijalne posljedice

tj. učinke te potencijalni odaziv tj. odgovor lokalne zajednice ili šire društvene zajednice na

navedene učinke.

Tablica 5. Društveni, kulturni i politički učinci manifestacija

Uzročni faktori Potencijalni društveni, kulturni i politički učinci

Potencijalne posljedice

Potrošnja/investicije u manifestacije

Oportunitetni troškovi (sredstva se prenamjenjuju za manifestacije umjesto u druge svrhe)

Stimulacija ekonomije; stvaranje novih radnih mjesta

Teorije razmjene sugeriraju da oni koji imaju korist podržavaju manifestacije, a ostali se osjećaju marginalizirani ili iskorišteni

Manifestacijski turizam; interakcije domaćin-gost

Učinci turizma na odnose domaćina i gostiju

Demonstracijski efekt i akulturacija

Širenje zaraznih bolesti Mogući konflikti zbog korištenja

resursa

Podrška ili opozicija manifestacijskom turizmu i posjetiteljima

Nastojanje da se turizam drži dalje od lokalne zajednice

Zdravstveni i sigurnosni standardi koji se nameću manifestacijama

Razvoj povezan s manifestacijama; aktivnosti i promet

Zagušenja, rast kriminala i slični poremećaji

Nepodobno ponašanje na manifestaciji ili u svezi s njome

Manifestacije kao zabava

Pozivi za promjenama i kontrolom Veći ili manji stupanj sudjelovanja u

manifestacijama

Sudjelovanje lokalne zajednice u manifestacijama

Osjećaj vlasništva i kontrole ili osjećaj isključenosti

Osjećaj ponosa lokalne zajednice i integriranosti

Prijetnja autentičnosti ili tradiciji Potrošački višak ili psihičke

koristi koje proizlaze iz manifestacija u zajednici

Politička aktivnost temeljena na procjeni vlastitog udjela u vlasništvu i kontroli nad manifestacijama

Društvena odgovornost temeljena na integraciji ili dezintegraciji

Kulturna transformacija Promocija društvene integracije i

civilnog ponosa Manifestacije postaju trajne institucije

Pokrivenost medijima Promjene u percepciji i stavovima koji rezultiraju iz medijske popraćenosti

Javni pritisak na političku akciju u odnosu na dominantne poglede na manifestacije

Izvor: Getz, 2007


28

Tablica 6. Ekonomski učinci manifestacija

Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice

Investicije i dotok svježeg novca

Izgradnja manifestacijskih sadržaja

Sponzorstva i donacije Potrošnja na organizaciju

Dolazak svježeg novca u regiju generira dohodak i blagostanje

Oportunitetni troškovi znače da zbog manifestacija nisu poduzete neke druge aktivnosti

Organizatori manifestacija mogu izgubiti novac

Novi objekti i infrastruktura podižu kvalitetu ponude

Rast cijena/inflacija

Procijenjene ekonomske koristi upravljaju politikom razvoja manifestacijskog turizma i marketingom;

Zahtijeva se cost-benefit analiza

Strateško planiranje za manifestacijski turizam; partnerstvo sa sponzorima i između vladinih agencija

Razvoj i korištenje lokalnih dobavljača

Event/manifestacijski turizam

Masovni turizam ili selektivni turizam

Konkurentska strategija Stvaranje paketa boravka

(paušalnih aranžmana) čija su okosnica manifestacije, a čime se učinci i dalje rasprostiru u regiji

Privlačenje turista većih plaćevnih mogućnosti

Aktivnosti na manifestacijama i u svezi s njima

Izolacija ili rasprostiranje ekonomske koristi posredstvom turističke potrošnje

Uključenost velikog broja partnera

Prenamjene zemljišta Kreacija zona manifestacija Restrukturacija područja koja

imaju i pozitivne i negativne učinke na poslovni sektor i rezidente

Integralni urbani razvitak i obnova uključuju nova događanja i objekte

Pojedinačna i lokalna uključenost

Izgradnja kapaciteta za ekonomski razvoj

Distribucija troškova i koristi je značajna stavka turističke politike

Medijska pokrivenost Pravedna raspodjela troškova i koristi

Utjecaj medija na mjere politike

Izvor: Getz, 2007

Tablica 7. Ekološki učinci manifestacija


Investicije i razvoj Direktni učinci na zemljište, divlji svijet i resurse

Trajna proizvodnja otpada i pretjerana uporaba resursa

Procesi urbanizacije Estetika

Izbjegavati osjetljiva područja Regulirati razvoj u smjeru

održivosti Djelovati ciljanim razvojem da

bi se pomoglo uništenim područjima

Nametnuti standarde dizajna

Event/manifestacijski turizam

Generira promet i zagušenja Potrošnja energije

Zahtijevati odvija je prometa /tranzita na za to predviđenim mjestima

Koncentrirati manifestacije Poticati manifestacije manjeg

opsega

Aktivnosti na manifestacijama i u svezi s njima

Aktivnosti posjetitelja i gužve mogu biti štetne po okoliš direktno (npr. erozija tla ili utabavanje) ili indirektno (kroz pretjeranu potrošnju resursa i energije)

Zahtijevati praksu odgovornog ponašanja prema resursima (Re-use, Re-cycle, Re-duce)

Obrazovati posjetitelje

Prenamjene zemljišta Ekološki pozitivne promjene ili negative

Planiranje temeljeno na zahtjevima lokalne zajednice

Pojedinačna i lokalna uključenost

Utjecaj na svakodnevni život pojedinaca i lokalne zajednice

Povećati pritisak ili podršku ekološkom upravljanju

Lobiranje kod posebnih interesnih skupina

Zahtijevanje multi-stakeholder pristup razvoju


29

Medijska pokrivenost Uravnotežena pokrivenost svih ekoloških tema

Uloga u oblikovanju javnog mnijenja i politike

Izvor: Getz, 2007

Osim toga Getz razmatra i potencijalne učinke manifestacija na pojedinca (Tabela 8)

napominjući kako je upravo ova osobna dimenzija u svim svojim elementima, najmanje

istražena.

Tablica 8. Potencijalni učinci manifestacija na pojedinca


Aktivnosti pojedinaca u cilju posjete manifestaciji izazivaju uzročno-posljedične događaje; Odnose se na :

predviđanje iskustava putovanje doživljaj manifestacije vrednovanje nakon povratka

Negativno iskustvo: manifestacija je bila dosadna

ili nestimulativna nije ispunila očekivanja doživljava se kao "gubitak

remena i novca" Pozitivno iskustvo:

ispunjena očekivanja ugodno iznenađenje promjena stavova i mišljenja o

manifestaciji i organizatorima

Negativno iskustvo: gubitak interesa za

manifestacijom negativni prijenos usmenom

predajom Pozitivno iskustvo:

porastao interes za manifestacijom

pozitivni prijenos usmenom predajom

visoka razina uključenosti ili specijalizacije koja utječe na rast udjela u manifestacijama

razvoj karijere u području manifestacija

Opće društveno, ekonomsko i ekološko okruženje koje prati manifestaciju a čime utječu na pojedince

Prevladavajući stavovi o manifestaciji mogu biti kreirani medijima i na taj način utjecati na stavove pojedinaca

Utjecaj organizatora dizajnera i menadžera manifestacija na osobno iskustvo o manifestaciji

Negativne percepcije: Direktni i indirektni učinci Manifestacija se smatra

štetnom Pozitivne percepcije:

Direktni i indirektni učinci Manifestacije se drže korisnim

i poželjnim

Percepcije koje utječu na stavove prema manifestacijama općenito

Moguća politička akcija

Izvor: Getz, 2007


30

Tablica 9. Potencijalni socijalni utjecaji sportskih manifestacija

Preuzeto iz Pranić, Petrić (2012)

U cijeloj priči oko učinaka efekata manifestacija najvažnije pitanje zapravo je kako izmjeriti

vrijednost/korist manifestacije? Nema univerzalnog odgovora, no:

o Ekonomski učinak mjerimo uz pomoć multiplikatora kojima se iskazuje

rasprostiranje “novog novca” kroz tokove ekonomije u lokanoj zajednici,

regiji ili državi;

Problem koji se ovdje javlja je kako izmjeriti koliki je taj „dotok novca“?

o Ukupan prihod od potrošnje posjetitelja, ulaznica, maloprodaje, prihoda

od iznajmljivanja, donacija, subvencija i sponzorskih sredstava;

o Povrat investicije (ROI); koliko se na svaki uloženi dolar vratilo sredstava

u vidu prihoda ili profita; ovim se pokazateljem ne mjere vrijednosti

ostvarene u promjeni svijesti, stavova i image-a nego čisto ekonomska

korist;

o Potrošački višak; manifestacija je vrijedna onoliko koliko su potrošači

voljni za nju platiti (willingness to pay); to se mjeri tzv. “contingent

valuation method” (anketnim istraživanjem);

o Sponzorski potencijal; istražiti kolika je vrijednost manifestacije za

potencijalne sponzore;


31

o Medijska vrijednost manifestacije (prisutnost broja i vrste medija);

o Istražiti anketom tzv. “psihičku vrijednost” manifestacije, tj. na koji

način lokalno stanovništvo gleda na manifestaciju. Dobar primjer

istraživanja psihičke vrijednosti jest istraživanje stavova lokalnog

stanovništva u Melbournu o manifestaciji Australian Open (Tabela 10).i

stavova stanovnika Splita o održavanju Svjetskog muškog rukometnog

prvenstva 2009.g (Tabela 11).

Tablica 10. Stavovi lokalnog stanovništva o održavanju Australian Open turnira


32

Tablica 11: Socijalni utjecaji Svjetskog rukometnog prvenstva 2009 u Splitu

Preuzeto iz Pranić, Petrić (2012)

MANIFESTACIJE I JAVNA POLITIKA

Javna politika predstavlja skup cilju usmjerenih procesa i aktivnosti koje država sa

svojim agencijama provodi putem zakona, regulative, odluka, tj. različitih mjera i

instrumenata;

Politika je uvijek u ovisnosti o ideologiji tj. stavovima vladajuće stranke;

Planske manifestacije svojim specifičnostima zadiru u različita područja (prostor,

infrastruktura, okoliš, zdravlje i sigurnost, kultura, sport i rekreacija itd), što znači da se

prilikom njihove organizacije isprepliću mnogobrojna područja politike, kao i različite razine

javnog sektora (lokalna, regionalna, nacionalna).

Svako područje politike uključuje različite mreže sudionika iz raznih područja i javnog sektora

zbog čega često dolazi do preklapanja nadležnosti i loše horizontalne i vertikalne

usklađenosti aktivnosti.


33

Zašto se država putem javne politike upliće u manifestacijski turizam?

Budući manifestacije po svojoj prirodi najčešće koriste javna dobra (kultura, prostor/okoliš,

sport, zdravlje i sigurnost), država se svojim zakonima i mjerama upliće kako bi štitila i

regulirala način korištenja javnih dobara;

Financiranje manifestacija različitih vrsta država smatra i sredstvom promidžbe vlastitih

interesa/ideologije, a ponekad i sredstvom držanja masa u stanju latentnog zadovoljstva

(“kruha i igara”);

Država sufinancira manifestacije radi promicanja načela socijalne jednakosti, tj. načela “svi

dobivaju isto”, iako se, primjerice kod nekih manifestacija, napose kulturnih, to načelo

poništava budući su u kulturi ulaznice iznimno visoke za prosječnog građanina;

Država nastoji ispraviti tržišne nelogičnosti, pa subvencijama i ostalim instrumentima

pomaže neke manifestacije koje inače ne bi bile ekonomski održive (radi promicanja nekih

drugih ciljeva); s druge strane manifestacije koje organiziraju profitne kompanije su tada u

neravnopravnoj poziciji;

Država ima i ekonomske koristi od manifestacija; npr. lokalne vlasti razviju manifestaciju i

onda je daju u koncesiju privatnom sektoru (npr. Karneval u Splitu se putem javnog natječaja

grada i TZ daje u koncesiju zainteresiranim poduzećima).

Documents

1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI …moj.efst.hr/nastava/nastavniMaterijali/21038_UM_poglavlja_1_i_2.pdf · Oktoberfest u Munchenu Mardi Gras u New Orleansu Karneval