1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA …jasenice.hr/wp-content/uploads/2018/05/II.-IDUPU... · 11. Staja za konje i manjež 12. Koral za jahanje 13. Igralište Detaljan

II. IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA “ZABAVNI PARK PARIŽEVAČKA GLAVICA”ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINAJAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Urbanističkomplanu uređenja su:

temeljna obilježja prostora Općine Jasenice i ciljevi razvoja općine (unutarobuhvata Plana)

poštivanje principa održivog korištenja i kriterija zaštite okoliša, poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana i unutar Općine racionalno korištenje infrastrukturnih sustava osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje u

skladu s potrebama gospodarskog razvoja

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakomu grafičkom dijelu Urbanističkog plana uređenja „Zabavni park Pariževačka glavica“,kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1. Zabavni park – D72. Zaštitne zelene površine – Z3. Javne zelene površine javni park – Z14. Sportsko-rekreacijska namjena rekreacija – R2

5. Površine infrastrukturnih sustava – IS 6. Javno parkiralište – P

U članku 4. stavku 2 alineji 6 briše se riječ ''Javno''.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIHDJELATNOSTI

Članak 5.U prostorima zabavnog parka – D7 mogu se smjestiti gospodarske djelatnosti(turističko-ugostiteljske, servisne, uslužne, trgovačke, kulturne, edukacijske i drugenamjene s mogućnošću smještajnih kapaciteta), a sve u smislu osnovne namjenetematskog zabavnog parka „Winnetouland“ prema posebnom programu koji je usvojiloOpćinsko Vijeće Općine Jasenice.

Članak 6.Građevine iz prethodnog članka mogu se graditi na površinama predviđenim ukartografskom prikazu broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000pod oznakom zabavni park – D7.

RADNI MATERIJAL ARHEO d.o.o. - Zagreb

1


Na području obuhvata formirati će se tri prostorne cjeline koje će ujedno predstavljati inovoformirane građevinske čestice:

1. Prostorna cjelina u „Winnetouland“ (zabavni park Pariževačka glavica u užemsmislu) predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca 18,90 ha.Na tom prostoru graditi će se tematske cjeline zabavnog parka koja svaka zasebe predstavlja tehnološku cjelinu za koju će se izdavati akti o građenju kao zagrađevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice. Navedene tematske cjelinesu:

1. Fort Niobrara2. Kaubojski gradić Roswell3. Pozornica za predstave4. Baumannova farma5. Apački pueblo sa stupovima za mučenje6. Brvnare doseljenika7. Rijeka ispirača zlata8. Vidikovac9. Indijansko selo10. Logor doseljenika11. Staje za konje i bizone

Površine za smještaj građevina iz prethodnog stavka razgraničene su i označenesivom bojom i brojevima 1-11 na grafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETIGRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje mjerilo 1:2000.

2. Prostorna cjelina predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca5,61 ha. Na tom prostoru uređivati će se površine zaštitnog i javnog zelenila,površine prometa i prometa u mirovanju koje predstavljaju tehnološku cjelinu zakoju će se izdavati akti o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvenekatastarske čestice.

3. Prostorna cjelina predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca5,30 ha. Na tom prostoru uređivati će se površine zaštitnog i javnog zelenila,površine prometa i prometa u mirovanju, površine sportsko-rekreacijske namjenete graditi tematsko selo po uzoru na brvnare doseljenika. Za svaku tehnološkucjelinu izdavati će se akti o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvenekatastarske čestice.

Ako prilikom izrade projekata te izrade geodetskog projekta dođe do odstupanja uiskazanim površinama isto se neće smatrati promjenom plana.

Površina za smještaj građevina iz prethodnog stavka razgraničena je i označena sivombojom i brojem 12 na grafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjetigradnje mjerilo 1:2000.

U svim navedenim tematskim cjelinama potrebno je osigurati smještajne kapacitetekako bi čitav prostar „Winnetoulanda“ dobio mogućnost istinskog prikaza života uobjektima iz tog vremena prema ciklusu filmova Winnetou.


2


Maksimalni dozvoljeni koeficijent izgrađenosti za čitav obuhvat Plana iznosi kig=0,15 zasve objekte navedene u sve tri prostorne cjeline. Pojedinačno, za svaku prostornucjelinu, koeficijent izgrađenosti iznosi kig=0,15. Najveća dozvoljena visina vijenca svihnavedenih građevina u ovom članku može biti 7,5 m izuzev tornja crkve u kaubojskomgradiću Roswell, kula Fort Niobare i vodotornja.

Na površini unutar Zabavnog parka razgraničenoj i označenoj zelenom ne dozvoljava segradnja, niti bilo kakva intervencija koja bi utjecala na promjenu prirodnog izgledaterena.

Na površini iz prethodnog stavka dozvoljena je izvedba pješačkih staza i putova. Njihovorijentacijski prikaz dan je na grafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2.Uvjeti gradnje. Točne trase odredit će se projektom.

Članak 6. mijenja se i glasi:Građevine iz prethodnog članka mogu se graditi na površinama predviđenim ioznačenim oznakom D7 - zabavni park u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje inamjena površina u mjerilu 1:2000.

Na području obuhvata formirati će se tri prostorne cjeline, odnosno zone koje će ujednopredstavljati i novoformirane građevinske čestice:

Zona 1 u „Winnetouland-u“ (zabavni park Pariževačka glavica u užem smislu)predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca 19,0 ha. Na tomprostoru gradit će se tematske cjeline zabavnog parka koja svaka za sebepredstavlja tehnološku cjelinu, a to su:

1. Fort Niobrara2. Kaubojski gradić Roswell3. Pozornica za predstave4. Baumannova farma5. Apački pueblo sa stupovima za mučenje6. Brvnare doseljenika7. Rijeka ispirača zlata s jezerom8. Vidikovac9. Indijansko selo10. Logor doseljenika11. Staja za konje i manjež12. Koral za jahanje13. Igralište

Detaljan raspored navedenih građevina u zoni 1 odredit će se projektom, apovršine za smještaj istih razgraničene su i označene sivom bojom i brojevima 1-13 na kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

Zona 2 predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca 5,5 ha. Istaje namijenjena uređenju površina zaštitnog i javnog zelenila, površina prometa iprometa u mirovanju te izgradnji trafostanice.

Zona 3 predstavlja prostor odnosno građevinsku česticu površine cca 5,5 ha. Natom prostoru uređivati će se površine zaštitnog i javnog zelenila, površinesportsko-rekreacijske namjene te graditi tematsko selo po uzoru na brvnare


3


doseljenika.

Ako prilikom izrade projekata te izrade geodetskog projekta dođe do odstupanja uiskazanim površinama isto se neće smatrati promjenom plana.

U nekim od navedenih tematskih cjelina osigurat će se smještajni kapaciteti kako bičitav prostor „Winnetoulanda“ dobio mogućnost istinskog prikaza života u objektima iztog vremena prema ciklusu filmova Winnetou.

Maksimalni dozvoljeni koeficijent izgrađenosti za čitav obuhvat Plana iznosi kig=0,15 zasve objekte navedene u sve tri prostorne cjeline. Pojedinačno, za svaku prostornucjelinu, koeficijent izgrađenosti iznosi kig=0,15. Najveća dozvoljena visina vijenca svihnavedenih građevina u ovom članku može biti 9,5 m izuzev tornja crkve u kaubojskomgradiću Roswell, kula Fort Niobare i vodotornja.

Na površini iz prethodnog stavka dozvoljena je izvedba pješačkih staza i putova. Njihovorijentacijski prikaz dan je na kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.Točne trase odredit će se projektom.

Završna obrada pročelja svih građevina unutar obuhvata Plana je drvo, kamen i žbuka.

Članak 7.Uvjeti gradnje za građevinu Fort Niobrara:

katnost građevine iznosi maksimalno P+Pk, osim tornjeva-osmatračnica, kojimogu biti do maksimalno visine P+1 ili 7,5 m, mjereno od najviše kote konačnouređenog terena,

završna obrada pročelja je drvo, kamen i žbuka, građevina Fort Niobrara predstavlja ulaznu građevinu u Zabavni park, stoga se

unutar građevine dozvoljava smještaj djelatnosti potrebnih za funkcioniranjesame građevine (info – centar, trgovine, suvenirnice, ugostiteljstvo, smještajnikapaciteti i sl.),

građevina Fort Niobara predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati aktio građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

građevinu Fort Niobara potrebno je smjestiti unutar područja oznake 1, nagrafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 7. alineja 1 mijenja se i glasi: katnost građevine iznosi maksimalno P+1+Pk, maksimalne visine 8,0 m,

U članku 7. alineja 2 se briše.

U članku 7. alineji 3 riječi ''smještajni kapaciteti'' mijenjaju se riječima ''uredskeprostorije''.


Članak 8.Uvjeti gradnje za kaubojski gradić Roswell:

katnost građevina unutar gradića iznosi maksimalno P+1+Pk, ili 7,5 m, mjerenood najviše kote konačno uređenog terena,


4


visina crkvenog tornja, visina vodotornja vatrogasne straže, te vjetrenjače mogubiti i viši,

kaubojski gradić Roswell ima funkciju što bolje prikazati nekadašnji život naDivljem zapadu, stoga se unutar gradića omogućava smještaj građevina različitihdjelatnosti (Muzej Divljeg zapada, crkva, hotel Saloon s dvoranom za bilijar,General Store s kovačnicom, Filmski muzej, vatrogasna straža, vjetrenjača,trgovine, ugostiteljski sadržaji i sl.) u kojima se planiraju i smještajne jedinice,

kaubojski gradić Roswell predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavatiakti o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

kaubojski gradić Roswell potrebno je smjestiti unutar područja oznake 2., nagrafičkom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 8. alineji 1 broj ''7,5'' mijenja se brojem ''8,0''.

U članku 8. alineji 1 riječi ''Muzej Divljeg zapada'' se brišu.

U članku 8. alineji 3 riječi ''Filmski muzej'' mijenjaju se riječju ''wellness''.


Članak 9.Uvjeti gradnje za Baumannovu farmu:

visina građevine je maksimalno P+Pk, Baumannova farma predstavlja farmerski muzej, unutar kojega se planira

smještaj prigodnog mini ZOO-a, stoga se dozvoljava smještaj svih pratećihdjelatnosti uključujući i smještajne jedinice kako bi se omogućilo nesmetanofunkcioniranje farme u duhu tadašnjeg vremena,

Baumannova farma predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

Baumannovu farmu potrebno je smjestiti unutar područja oznake 4., na grafičkomprikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 9. alineja 1 mijenja se i glasi: katnost građevine je maksimalno P+1+Pk, a visina maksimalno 9,0 m,

U članku 9. alineja 2 mijenja se i glasi: Baumannova farma namjenjena je izgradnji smještajnih jedinica,


Članak 10.Uvjeti gradnje za Apački pueblo:

visina građevine je maksimalno P+1, krov izvesti kao ravni prohodni, u neposrednoj blizini građevine izvode se 4 drvena stupa za „mučenje“, visine

cca 4 m, osnovna namjena građevine je Winnetou – muzej, ali se u sklopu osnovne

namjene dozvoljava smještaj pratećih sadržaja koji će upotpuniti ponudugrađevine (smještajne jedinice, ugostiteljski sadržaji, trgovina i sl.),


5


Apački pueblo predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

Apački pueblo smjestiti unutar područja oznake 5., na grafičkom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 10. alineja 1 mijenja se i glasi: katnost građevine je maksimalno P+2, a visina maksimalno 9,5 m,

U članku 10. alineji 4 iza riječi ''trgovina'' u zagradi dodaju se riječi ''Muzej Divljegzapada, kino''.


Članak 11.Uvjeti gradnje za brvnare doseljenika:

katnost građevine iznosi maksimalno P+Pk, brvnare doseljenika predviđene su kao smještajne jedinice u kojima bi se

prezentirao život doseljenika toga vremena, brvnare izvesti kao drvene, prizemne građevine, pravokutnog tlocrta, brvnare doseljenika predstavljaju tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti o

građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice, brvnare smjestiti unutar područja oznake 6., na grafičkom prikazu 4. NAČIN I

UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 11. alineja 1 mijenja se i glasi: katnost građevine je maksimalno P+1, a visina maksimalno 6,5 m,

U članku 11. alineja 3 mijenja se i glasi: brvnare se izvode kao drvena konstrukcija ili zidana konstrukcija u cijelosti ili

djelomično obložena drvetom,


Članak 12.Uvjeti gradnje za indijansko selo:

unutar indijanskog sela predviđa se izvedba indijanskih šatora kao smještajnihjedinica, (smještaj u obliku kampiranja)

osim osnovne namjene, unutar površine za gradnju omogućava se smještajugostiteljskih sadržaja, trgovine, dječjeg igrališta i ostalih pratećih sadržajapotrebnih za prezentaciju indijanskog načina života,

indijansko selo predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

indijansko selo smjestiti unutar područja oznake 9., na grafičkom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 12. alineje 2 i 3 se brišu.


6


Članak 13.Uvjeti gradnje za logor doseljenika:

unutar logora doseljenika predviđa se postavljanje zaprežnih kola za karavane,kao smještajnih jedinica, uz mogućnost postave šatora (smještaj u oblikukampiranja)

osim osnovne namjene, unutar površine za gradnju omogućava se smještajpratećih sadržaja potrebnih za prezentaciju takvog načina života,

logor doseljenika predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

indijansko selo smjestiti unutar područja oznake 10., na grafičkom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.


Članak 14.Uvjeti gradnje za tematsko selo:

Maksimalni broj smještajnih jedinica 120 Maksimalna dozvoljena katnost je P+1+Pk ili v=7,5 Maksimalna tlocrtna veličina smještajne jedinice 60 m2

Tematsko selo predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

Tematsko selo smjestiti unutar područja oznake 12., na grafičkom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

U članku 14. alineji 3 broj ''60'' mijenja se brojem ''110''.


Članak 15.Uvjeti gradnje pozornice za predstave:

pozornica za predstave izvodi se kao natkrivena s drvenim amfiteatrom zagledatelje,

za gradnju amfiteatra koristiti prirodni pad terena, pozornica za predstave predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti

o građenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice, pozornicu za predstave smjestiti unutar područja oznake 3., na grafičkom prikazu

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.


Članak 16.Uvjeti gradnje rijeke ispirača zlata:

rijeka ispirača zlata izvodi se kao umjetna vodena površina, površina predviđena za gradnju rijeke ispirača zlata prikazana je shematski, njen

stvarni oblik definirat će konfiguracija terena, te tehnički uvjeti potrebni zafunkcioniranje rijeke u svrhu ispiranja zlata, ne narušavajući pritom prirodni izgledokoliša,

rijeka ispirača zlata predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,


7


rijeku ispirača zlata smjestiti unutar područja oznake 7., na grafičkom prikazu 4.NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

Članak 16. mijenja se i glasi:Uvjeti gradnje rijeke ispirača zlata i jezera:

rijeka ispirača zlata i jezero izvode se kao umjetne vodene površine, površine predviđene za gradnju rijeke ispirača zlata i jezera prikazana je

shematski, a njihov stvarni oblik definirat će konfiguracija terena, te tehnički uvjetipotrebni za funkcioniranje rijeke u svrhu ispiranja zlata, ne narušavajući pritomprirodni izgled okoliša,

rijeka ispirača zlata s jezerom smještena je unutar područja tematskih cjelina 6. i7., na kartografskom prikazu 4.2. Uvjeti gradnje.

Članak 17.Uvjeti gradnje staje za konje i bizone:

staja za konje i bizone predstavlja prostor za obitavanje životinja koje će živjetiunutar zabavnog parka,

tehnički uvjeti potrebni za funkcioniranje staje definirat će se aktima o građenju,pri čemu će se voditi briga o nenarušavanju autohtonog izgleda krajolika,

staja za konje i bizone predstavlja tehnološku cjelinu, za koju će se izdavati akti ograđenju kao za građevinu na dijelu jedinstvene katastarske čestice,

staju za konje i bizone smjestiti unutar područja oznake 11., na grafičkom prikazu4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

Članak 17. mijenja se i glasi:Uvjeti gradnje staje za konje i manježa:

staja za konje predstavlja prostor za obitavanje životinja koje će živjeti unutarzabavnog parka,

manjež predstavlja ograđeni i natkriveni prostor namijenjen jahanju konja, katnost staje je maksimalno P, a visina maksimalno 6,0 m, katnost manježa je maksimalno P, a visina maksimalno 8,0 m, tehnički uvjeti potrebni za funkcioniranje staje i manježa definirat će se aktima o

građenju, pri čemu će se voditi briga o nenarušavanju autohtonog izgledakrajolika,

staju za konje i manjež smjestiti unutar područja oznake 11., na grafičkomprikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

Iza članka 17. dodaje se novi članak 17.a. koji glasi:Članak 17.a.Uvjeti gradnje vidikovca:

visina vidikovca iznosi maksimalno 8,0 m, tehnički uvjeti potrebni za funkcioniranje vidikovca definirat će se aktima o

građenju, pri čemu će se voditi briga o nenarušavanju autohtonog izgledakrajolika,

vidikovac smjestiti unutar područja oznake 8., na grafičkom prikazu 4. NAČIN IUVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.


8


Iza članka 17.a. dodaje se novi članak 17.b. koji glasi:Članak 17.b.Uvjeti gradnje korala za jahanje:

koral za jahanje predstavlja prirodni zaravnati teren ograđen drvenom ogradom, koral za jahanje smjestiti unutar područja oznake 12., na grafičkom prikazu 4.

NAČIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

Iza članka 17.b. dodaje se novi članak 17.c. koji glasi:Članak 17.c.Uvjeti gradnje igrališta:

igralište predstavlja uređeni i ograđeni teren namijenjen smještaju dječjegigrališta

unutar igrališta dozvoljava se smještaj opreme namjenjene razonodi djece kaošto su njihalice, ljuljačke, tobogani, penjalice, vrtuljci, pješčanici i ostalo,

igralište smjestiti unutar područja oznake 13., na grafičkom prikazu 4. NAČIN IUVJETI GRADNJE, 4.2. Uvjeti gradnje.

Oblikovanje građevina i uređenje parcele

Članak 18.Način gradnje i korištenja građevina na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednostiokolnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina. Unutar područja predviđeneza gradnju građevina u člancima 6. do 15. ne određuje se građevinska čestica već sesve građevine izvode prema Odredbama ovog Plana na područjima definiranimgrafičkim prilozima 1. i 4.

Članak 18. mijenja se i glasi:Način gradnje i korištenja građevina unutar obuhvata Plana ne smije umanjiti vrijednostiokolnih prostora. Sve građevine opisane u člancima 6. do 17.c. izvode se premaOdredbama ovog Plana unutar područja predviđenih za gradnju istih, a koja sudefinirana grafičkim prilozima 1. i 4.

3. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.Unutar objekata pojedinih tematskih cjelina moguće je osigurati smještaj zaposlenikazabavnog parka “Winnetoulend“.


9


4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE SPRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 20.Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeniPlanom utvrđuje se lokacijskim odobrenjem.

U sklopu infrastrukturnih koridora sadržane su prometne površine te uređene zaštitnezelene površine. Također, u tim se koridorima u okviru izgrađenog dijela ili zelenogpojasa, vodi infrastrukturna mreža telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije,elektroenergetska mreža i mreža javne rasvjete, plinska mreža i druge.

Pod prometno – infrastrukturnim površinama i građevinama podrazumijevaju se svepovršine i građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica nužnih zagradnju ili funkcioniranje prometne, telekomunikacijske i druge komunalneinfrastrukture s pratećim građevinama (trafo-stanice i sl.).

U članku 20. stavku 1, riječi ''lokacijskim odobrenjem'' mijenjaju se riječju''projektom''.

Članak 21.Urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

prometni sustav; telekomunikacije i pošte, energetski sustav; vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovimOdredbama.

Akti o građenju za navedene infrastrukturne sustave izdavat će se pojedinačno za svakisustav, ali na sve tri formirane građevinske čestice.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je, u zoni obuhvata,istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

U članku 21. stavak 3 mijenja se i glasi:Za svaku od tri zone, odnosno formirane građevinske čestice izdavat će se po jedan akto građenju za sve navedene infrastrukturne sustave zajedno.

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivatigrađevine, instalacije i uređaji za:


10


Cestovni promet ulična mreža, parkirališta i garaže, stajalište autobusa, biciklističke staze, pješačke zone, putovi i sl.

Ovim Planom predviđa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pješačkih zona, putova islično, tako da se osigura usklađen razvoj javnog pješačkog prometa te osiguraju uvjetiza afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Sjeverno od obuhvata Plana prolazi državna cesta D54, na koju je spojena prometnamreža ovog područja.

U članku 22. stavku 1, alineja 4 se briše.

Članak 23.Unutar obuhvata Plana utvrđen je zaštitni koridor osnovne prometnice unutar Planaširine 10,0 m, kojeg treba rezervirati i očuvati za izgradnju planirane prometnice.

Unutar predmetnog koridora širine 10,0 m planirane su dvije prometne trake (dvosmjernipromet) širine 2 x 3,0 m, te obostrano pješačke staze širine 2,0 m.

U članku 23. stavku 1, broj ''10,0'' mijenja se brojem ''8,0''.

U članku 23. stavku 2, broj ''10,0'' mijenja se brojem ''8,0''.

U članku 23. stavku 2, riječi ''obostrano pješačke staze'' mijenjaju se riječima''jednostrano pješačka staza''.

Članak 24.Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj nasmanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nije dozvoljena.

Ulične ograde ne smiju biti podignute unutar prometnih koridora.

Unutar zone Zabavnog parka ne predviđa se gradnja prometnica.

Članak 25.Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebnapovršina unutar profila ulice, te kao dio pješačke staze obilježen prometnomsignalizacijom.

Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati unutar cestovnih koridora

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a zadvosmjerni promet 1,60 m.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake u pravilu ne može biti veći od 6%.


11


Članak 25. se briše.

Članak 26.Parkiranje i/ili garažiranje vozila za potrebe Zabavnog parka rješava se na javnimparkirnim površinama za koje se formiraju zasebne građevne čestice.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto naparkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 26. mijenja se i glasi:Parkiranje vozila za potrebe Zabavnog parka rješava se na parkirnim površinamaunutar Zone 2, označenim oznakom ''P'' na kartografskom prikazu 1. Korištenje inamjena površina.

Za potrebe Zabavnog parka potrebno je osigurati najmanje 250 parkirališnih mjesta zaautomobile, od čega minimalno 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida, teminimalno 6 parkirališnih mjesta za autobuse.

Članak 27.Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje seprema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površineparkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnupovršinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 m prilazne ceste te priključenjena javnu površinu za autobuse.).


Članak 28.Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati pločnici, pješački putovi i prelazi.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu ne uže od 1,6 m.

Sve pješačke površine dane u grafičkom dijelu Plana ucrtane su shematski, te će senjihova konačna izvedba definirati kod ishođenja akta o građenju za planiranegrađevine unutar Plana.

Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imatiširinu 3,0 m, iznimno 2,5 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake,bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

U članku 28. stavku 5 riječ ''bicikliste'' se briše.


12


U članku 28. dodaje se novi stavak koji glasi:Unutar Zona 1 i 3 predviđa se izgradnja kolno-pješačkih površina minimalne širine 5,5m i pješačkih staza minimalne širine 2,0 m koje će biti izvedene isključivo kao bijeli put(makadam).

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže i pošte

Članak 29.Za razvoj i izgradnju mjesne telekomunikacijske mreže vodove izgrađivati prvenstvenou zelenom pojasu ulica, sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije imrežnim kabelima. U cilju zaštite i očuvanja prostora, te sprječavanja nepotrebnogzauzimanja novih površina težiti objedinjavanju vodova u potrebne koridore.

Podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu DTK mrežu, tj. korisnički i spojnivod te KTV kabelsku mrežu osigurati u koridorima prometnica, prema važećem Zakonuo telekomunikacijama.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim.

U članku 29. stavak 3 se briše.

U članku 29. dodaje se novi stavak koji glasi:Uz planiranu trasu Planom se omogućuje postava eventualno potrebnih građevina(vanjski kabinet-ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog potrebauvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora odnosno rekonfiguracije mreže.

Članak 30.Za izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih telekomunikacijskihusluga putem telekomunikacijskih vodova, planirana je dogradnja, odnosno konstrukcijate eventualno proširenje izgradnjom novih građevina, radi implementacije novihtehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravuzajedničkog korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu zapružanje telekomunikacijskih usluga za koje nije potrebna uporaba radiofrekvencijskogspektra.

Nova TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bezkorištenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava naantenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnimstupovima izvan naselja bez detaljnog definiranja lokacija (točkastog označavanja)vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Treba poštivatinačela zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je tomoguće.


Članak 31.Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te natemelju financijske mogućnosti ulaze u sustav planova Hrvatske pošte. Urbanistički planuređenja ne definira točan položaj postojeće jedinice poštanske mreže, ali omogućuje


13


uređenje odnosno izgradnju iste u okviru sadržaja koji upotpunjuju javni standardnaselja.

U članku 31. riječ ''postojeće'' se briše.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 32.Planom su osigurane površine za razvoj građevina, objekata, uređaja slijedećih sustavakomunalne infrastrukture:

energetski sustav (elektroenergetska) vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)

Detaljno određivanje trasa komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeniovim Planom, utvrđuje se lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla,posebnim uvjetima itd.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalneinfrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa kao i propisanih udaljenosti odostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz ovog članka predviđena u koridorima javnihprometnih površina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina,pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ilizamjene.

Priključenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrši se u skladu s uvjetima distributeraiste.

U članku 32. stavku 2 riječi ''lokacijskim odobrenjem vodeći računa o konfiguraciji tla,posebnim uvjetima itd'' mijenjaju se riječju ''projektom''.

U članku 32. stavku 4 riječ ''javnih'' se briše.

4.3.1. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 33.Sjeverno od obuhvata Plana (uz državnu cestu D54) kako je predviđeno programomrazvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i toisključivo kabliranjem. Planirana trafostanica 10-20kV/0.4 izvodit će se premapotrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

Lokaciju trafostanice treba odabrati tako da ima osiguran pristup vozilom radi izgradnje,održavanja i upravljanja. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti odsusjednih objekata. Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju u središtekonzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.


14


Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenogpodzemnog voda 10/20 kV te respektirati njegov zaštitni koridor.

U članku 33. dodaju se novi stavci koji glase:Minimalna udaljenost transformatorske stanice od susjedne čestice mora iznositi 1,0 m,a od ceste (puta) 3,0 m.

Transformatorska stanica mora imati pristup s prometne površine.

Transformatorske stanice se mogu izvesti i u sklopu novih građevina.

Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata trase izPlana se mogu korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnimodnosima i stanju na terenu.

Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, dozvoljava seizgradnja transformatorske stanice unutar površina bilo koje namjene što se nećesmatrati izmjenom ovog Plana.

Prilikom provedbe ovog Plana potrebno je uvažiti važeći Pravilnik o tehničkimnormativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1do 400 kV, koji određuje minimalne sigurnosne udaljenosti i razmake i time postavljaposebne uvjete građenja za sve građevine u koridoru postojećih nadzemnih vodova, aza podzemne kabele uvažiti gransku normu Tehnički uvjeti za polaganjeelektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV (Bilten HEP-Distribucije broj130, od 31. prosinca 2003.)

U slučaju neizbježnog premještanja nadzemnih i podzemnih vodova ili križanja,odnosno približavanja, potrebno je pribaviti odgovarajuću projektnu dokumentaciju zainvestitora HEP, prema tehničkom rješenju dogovorenom s HEP-ODS-om i za njuishoditi sve potrebne dozvole.

Članak 34.Priključak i mjerenje javne rasvjete će biti u posebnom slobodnostojećem razvodnomormaru smještenom izvan trafostanice.

Mjerenje potrošnje električne energije za pojedine korisnike, izvesti će se direktnimbrojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.


U članku 34. stavak 2 mijenja se i glasi:Obračunsko mjerenje potrošnje električne energije za potrošače priključene naplaniranu trafostanicu realizirat će se na srednjem naponu.

Članak 35.Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetskidizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i štedljivi.


15


Paljenje rasvjete predviđa se automatski putem Luxomata, a režim rada odrediti ćenadležno komunalno poduzeće.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovivisine 6 – 9 m, a kao izvor svjetlosti predviđena je žarulja VTNa 1x250V.

Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjenje refraktorima.


U članku 35. stavak 3 mijenja se i glasi:Za rasvjetu sekundarnih prometnica unutar ovog Plana predviđeni su stupovi visine 6 –9 m, a izvor svjetlosti definirat će se projektom.


Članak 36.Zaštita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rješava se sustavom nulovanja.Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, trebapovezati sa zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezatiu transformatorsku stanicu.

U okviru mreže javne rasvjete treba osigurati zaštitu od atmosferskog pražnjenja krozuzemljenje stupa na uzemljivač koji se polaže uz kabele u rovu od TS do objekata istupova vanjske rasvjete.

4.3.2. Vodoopskrba

Članak 37.Kod paralelnog vođenja vodovoda s drugim instalacijama mora se poštivati pravilo dase vodovod i elektroenergetski kabeli moraju predvidjeti na suprotnim stranama kolnika.Inače, minimalni razmaci vodovoda u horizontalnoj projekciji moraju iznositi:

od kanalizacije najmanje 3.0 m , od visokonaponskog kabela najmanje 1.5 m , od niskonaponskog kabela najmanje 1.0 m , od TK voda najmanje 1.0 m, od plinovoda najmanje 1.0 m.

Vodovod se obvezatno planira iznad kanalizacije, a samo iznimno i kad nije mogućedrugačije, i to uz posebno tehničko-projektno rješenje zaštite vodovoda, može sedopustiti odstupanje od tog pravila kao i smanjenje razmaka u slučaju paralelnogvođenja. Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom i hidrantima u skladu saprotupožarnim uvjetima. Detaljnijim hidrauličkim proračunom potrebno je odreditipresjeke cijevi pojedinih dionica.

Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije.


16


Za svaki dio javne ulične vodovodne mreže koji bi se samostalno realizirao potrebno jeizraditi projekt koji se, prije podnošenja zahtjeva za potvrdom glavnog projekta, moradostaviti Vodovodu d.o.o. Zadar na pregled i suglasnost.

Prilikom projektiranja vodoopskrbnih građevina projektant je dužan od Vodovoda d.o.o.Zadar zatražiti tehničke uvjete za projektiranje.

Za potrebe izrade idejnog projekta pojedine građevine projektant je dužan od Vodovodad.o.o. Zadar zatražiti prethodne uvjete za priključenje i projektiranje.


Članak 38.Radi ostvarivanja protupožarne sigurnosti unutar zone obuhvata Plana u koridoruplaniranih prometnica mora se izvesti mreža protupožarnih hidranata prema važećemPravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

4.3.3. Odvodnja otpadnih voda

Članak 39.Obzirom na način korištenja prostora unutar obuhvata Plana (očekivane velike opločneslivne površine) kanalizacijski sustav izvodi se kao razdjelni, odvojeno za otpadne ioborinske vode.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih itlačnih cjevovoda usmjeravaju prema planiranom biološkom uređaju za pročišćavanjeotpadnih voda, te u bunare iz kojih se, na taj način pročišćena voda, u većoj mjerikoristi kao tehnička voda za zalijevanje područja, a višak se upušta u upojni bunar.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovodesmještene unutar zelenih površina ili pješačkih staza te se upuštaju u najbliži recipijent poslije tretmana preko separatora masti i ulja.

U članku 39. stavku 2 riječi ''planiranom biološkom uređaju'' mijenjaju se riječima''planiranim biološkim uređajima''.

U članku 39. stavku 3 iza riječi ''vode'' dodaju se riječi ''sa cestovnih i parkirališnihpovršina unutar Zone 2''.

Članak 40.Otpadne vode koje mogu biti onečišćene uljima i raznim kemikalijama, moraju se prijeupuštanja u kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari unjima smanji do propisanih graničnih vrijednosti, odnosno da poprime karakteristikeurbanih otpadnih voda (Pravilnik o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju).

U kanalizacijski sustav ne smiju se upuštati: vode koje sadrže koncentracije agresivnih i štetnih tvari veće od maksimalno

dozvoljenih vode koje sadrže materijale koji razvijaju opasne ili upaljive plinove


17


vode koje imaju temperaturu veću od 30ºC vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje mogu oštetiti cijevni sustav i

time sustav za odvodnju

U članku 40. dodaje se novi stavak koji glasi:Svi potrošači koji ispuštaju otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnihotpadnih voda, dužni su izraditi predtretman otpadnih voda do standarda komunalnihotpadnih voda.

Članak 41.Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao ikod svih mjesta priključenja.

Za cijevni sustav kanalizacije koristiti PVC cijevi ili polietilenske cijevi (PEHD).

Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati navodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka u njima na 0,5 bara.


Članak 42.Zbog blizine zaštićenog kanjona rijeke Zrmanje koja predstavlja i javno vodno dobro,investitor je dužan maksimalno moguće štititi i odmaknuti što više objekatavisokogradnje od ruba kanjona rijeke Zrmanje. Investitor je dužan tijekom izgradnje ieksploatacije predmetnog parka u svakom pogledu štititi kanjon rijeke, te način i obimizgradnje i korištenja izvoditi na način kojim ni u kojem slučaju neće doći do obrušavanjakamena unutar kanjona ili ispiranja i odnošenja ili odlaganja bilo kakvog materijalaprema kanjonu i unutar istoga.

Zato se Planom utvrđuje obveza ishodovanja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanjalokacijske dozvole, a u skladu s Zakonom o vodama. Vodopravne uvjete izdaju„Hrvatske vode“.

Vodopravnim uvjetima određuju se uvjeti kojima mora udovoljavati dokumentacija zagrađenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, te za izvođenje regionalnih idetaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a kojimogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima.

Vodopravni uvjeti nisu potrebni za građenje i rekonstrukciju stambenih i drugihgrađevina u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe – ako se tegrađevine priključuju u vodoopskrbni sustav u sustav javne odvodnje otpadnih voda.

U članku 42. stavku 2 riječi ''lokacijske dozvole'' mijenjaju se riječima ''akata ograđenju''.


18


5. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

5.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 43.Urbanističkim planom uređenja određene su neizgrađene površine koje sukategorizirane kao zaštitne zelene površine, te zelene površine unutar cestovnihkoridora čije uređenje i održavanje spada u obvezu poduzeća nadležnog za tuprometnicu.

Zaštitne zelene površine postavljene uz sjevernu granicu obuhvata, te djelomično uzistočnu i zapadnu, izvode se kao visoko zelenilo, u smislu vizualne barijere premaZabavnom parku.

Na površinama ove namjene može se postavljati dodatna prometna mreža i vodovikomunalne infrastrukture, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl.

Članak 44.Planom se predviđa uređenje zelenih površina u skladu s prirodnim osobitostimaprostora i u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša.

Pri uređivanju zelenih površina u koridorima prometnica treba paziti da se ne ugrozepreglednost i sigurnost prometa, naročito u blizini križanja (sadnja niskog raslinja).

Urbanističkim planom uređenja obavezno je očuvanje prirodnog izgleda krajolika nasvim površinama izvan prostora predviđenih za gradnju unutar zone Javne i društvenenamjene – D7-zabavni park. Unutar prostora prirodnog krajolika dozvoljeno je uređenjepješačkih površina – u smislu komunikacije između pojedinih sadržaja koje čine ponuduzabavnog parka. Pješačke površine uređuju se na način opisan u članku 26. ovihOdredbi.

U članku 44. stavku 3 u zadnjoj rečenici broj ''26.'' mijenja se brojem '28.''.

5.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina Članak 45.

Unutar obuhvata Plana određene su površine koje će se uređivati kao javne zelenepovršine (Z1).

Na pješačkim površinama parka (Z1) moguće je uređivati dječja igrališta, staze iodmorišta. Pored toga moguće je graditi manje prizemne javne građevine, paviljone,sanitarne čvorove, fontane, postavljati manja dječja i športska igrališta, spomen obilježjatako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne javne zelene površine i parka.Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okvirucjelovitog uređenja javne zelene i parkovne površine.

Za izgradnju i uređenje parkova potrebno je izraditi hortikulturni projekt.


19


5.3. Uvjeti uređenja površina sportsko-rekreacijske namjene Članak 46.

Unutar obuhvata Plana određene su površine koje će se uređivati kao sportsko-rekreacijske (R2)

Na površinama sportsko –rekreacijske namjene (R2) moguće je graditi otvorenesportske terene, s gledalištem ili bez gledališta, otvorene bazene, te druge prostore štoupotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama (do max. 5%ukupne površine parcele).

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIHCJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

6.1. Područja posebnih uvjeta korištenja

6.1.1. Prirodna baština

Članak 47.Na području obuhvata Plana nema evidentiranih zaštićenih prirodnih vrijednosti, kao nikulturno-povijesnih građevina i cjelina. Čitav prostor možemo tretirati kao ambijentalnu cjelinu koja se nalazi u neposrednojblizini značajnog krajobraza „Kanjon Zrmanje od Obrovca do ušća“ koju treba zaštititiplaniranjem sadržaja i aktivnosti kako se ne bi ugrozilo dobro stanje zaštićenog područjai narušila obilježja zbog kojih je proglašen.

U članku 47. stavak 1. mijenja se i glasi:Unutar obuhvata Plana nema područja zaštićenih temeljem važećeg Zakona o zaštitiprirode, te se područje obuhvata Plana ne nalazi unutar područja europske ekološkemreže Natura 2000 sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/13 i105/15).

U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:Temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode utvrđeni su sljedeći uvjeti zaštite prirode:

uređenje postojećih i širenje građevinskih područja te prenamjenu zemljišta kao iuvođenje novih turističkih sadržaja planirati na način da se očuvaju postojećekrajobrazne vrijednosti te ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova,te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

uređenje planirati na način da se ne naruše obilježja krajobraza, a posebice jepotrebno voditi računa o oblikovanju, visini i prostornoj raspodjeli građevina,

prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, apostojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri teintegrirati u krajobrazno uređenje,

pri odabiru trase prometnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkihstaništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune,


20


otpadne vode (sanitarne i oborinske vode sa prometnih i manipulativnih površina)zbrinuti vodonepropusnim razdjelnim sustavom odvodnje s potrebnimpročišćivanjem.

U članku 47. stavak 2. postaje stavak 3.

6.1.2. Kulturna baština

Arheološka baština

Članak 48.Za potrebe izrade Urbanističkog plana izvršeno je rekognosciranje na lokalitetu „Zabavnipark Pariževačka glavica“ u Jasenicama.

Terenskim pregledom utvrđene su pozicije osam (8) lokaliteta arheološke baštine naprostoru s izravnim utjecajem – unutar zone obuhvata Plana, koji su izloženi devastacijitijekom gradnje, te pozicije osamnaest (18) lokaliteta u zoni s neizravnim utjecajem – uzpristupni put, odnosno neposredno uz zapadnu granicu obuhvata Plana, čija ugroženostnije znatna ukoliko se na tom području ne planiraju građevinski ili bilo kakvi drugi radovi.

Arheološki lokaliteti u zoni s izravnim utjecajem: pripećci i pećine (4 lokaliteta) gomile (3 lokaliteta) kameni nasip (1 lokalitet)

Prije izgradnje na svim lokalitetima smještenim u zoni s izravnim utjecajem potrebno jeprovesti zaštitna arheološka istraživanja, uz dokumentiranje i konzervaciju nalaza inalazišta.

Prije izgradnje objekata pod brojevima: 4. Pozornica za predstave, 5. Baumannovafarma i 6. Pueblo, prikazanim na kartografskom prikazu 4.2. Način i uvjeti gradnje,potrebno je provesti probna arheološka istraživanja kojima će se utvrditi potreba i opsegprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja, dokumentiranja i konzervacije nalaza inalazišta.

Arheološki lokaliteti u zoni s neizravnim utjecajem: dvije gomile uz pristupni put na Pariževačku glavicu (2 lokaliteta) ostaci vjerojatno srednjovjekovnoga sela s nizom građevina (15 lokaliteta) pećina (1 lokalitet)

Ukoliko se na području lokaliteta u zoni s neizravnim utjecajem planiraju građevinski ilidrugi zahvati potrebno je prethodno provesti probna arheološka istraživanja kojima ćese odrediti opseg zaštitnih arheoloških istraživanja, dokumentiranja i konzervacijenalaza i nalazišta.

Članak 49.Tijekom izvođenja svih zemljanih radova za infrastrukturu (vodovodna mreža, telefonskakanalizacija, otpadne i oborinske vode, elektroinstalacije) nužno je osigurati arheološki i


21


konzervatorski nadzor s ciljem utvrđivanja ugroženosti potencijalnih lokaliteta, a premapotrebi bit će provedena probna i zaštitna arheološka istraživanja.

Ako se pri izvođenju građevinskih i nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ilipojedinačni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestitinadležnu ustanovu.

Ukoliko bi zaštitna arheološka istraživanja rezultirala značajnim nalazima koje jepotrebno konzervirati i prezentirati, postoji mogućnost izmještanja planiranih građevinana pozicijama takvih nalazišta.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 50.Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbamavažećeg Zakona o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj građevnoj čestici mora biti postavljen na za toodgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji će se vršiti premakomunalnom redu javnog komunalnog poduzeća nadležnog za tu djelatnost.

Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat ćese u skladu s važećim Zakonom o otpadu, odvozom na određenu deponiju.

U članku 50. stavku 1. riječi ''važećeg Zakona o otpadu'' mijenjaju se riječima''važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom''.

U članku 50. stavku 4. riječi ''važećim Zakonom o otpadu'' mijenjaju se riječima''važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom''.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NAOKOLIŠ

Članak 51.Na području obuhvata Plana ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravljeljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:


22


Članak 52.Čuvanje i poboljšanje kvalitete tla

dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, primjerenostaništu, smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljnepromjene strukture tla, kao i smanjenjem unošenja štetnih tvari

rekultivirati površine (odlagališta otpada, klizišta i sl.) opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla, izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objekata, prometnica i sl. planirati na način

da se nepovratno izgubi što manje tla. obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata)

ugroženih područja, koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hidrogeološkim iseizmološkim rizicima.

Članak 53.Zaštita zrakaU cilju poboljšanja kakvoće zraka određuju se i slijedeće mjere i aktivnosti na područjuobuhvata Plana:

proširiti postojeće pješačke zone osigurati protočnost prometnica unaprijediti javni prijevoz osigurati dovoljnu količinu zelenila, planirati i graditi pješačke šetnice, javne

parkove i dječja igrališta koristiti tzv. čiste energente uz prometnice postavljati zaštitno zelenilo

Članak 54.Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaštitu okoliša;

ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi italožnika;

usvojen zatvoreni sustav odvodnje kanalizacije; usvojen je odgovarajući kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu

zaštitu okoliša, ljudi i njihove imovine; zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama; sanacija divljih deponija, te kontrolirano odlaganje otpada povećati udio zelenih, vodopropusnih površina u cilju poboljšanja režima

oborinske odvodnje područja.

Članak 55.Zaštita od bukeRadi zaštite od buke potrebno se pridržavati važeće zakonske regulative prilikomizgradnje novih i rekonstrukcije postojećih građevina.

Smanjenje buke postići će se upotrebom odgovarajućih materijala kod gradnje irekonstrukcije građevina, njihovim smještajem u prostoru te postavljanjem zona


23


zaštitnog zelenila prema izvorima buke, a prvenstveno prema jačim prometnicama.

Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: Sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje

mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu ukojoj ljudi rade i borave;

Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecajaprometa na okoliš;

Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskihobjekata, regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekatasukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za određeno područje teinspekcijskim nadzorom;

Ugostiteljske objekte tipa diskoteka locirati izvan stambenih cjelina, uz koje jeobvezno osigurati parking površine.

Članak 56.Zaštita od požaraVatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čimeje omogućen pristup do svake građevne čestice.

Na području obuhvata Plana predviđene mjere zaštite od požara definirane su važećim:Zakonom o zaštiti od požara , Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe tePravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora bitiudaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući uobzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijalagrađevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar nećeprenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnihzidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnukonstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisujekrov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornostidužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijalanajmanje u dužini konzole.


Članak 57.Zaštita od potresaProstor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VII° seizmičnosti(po MCS).

Izgradnja i saniranje građevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom zaprotupotresnu izgradnju.


Članak 58.Za prostor obuhvata plana do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojom će se detaljnijeriješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara u suradnji s nadležnim


24


državnim tijelom primjenjivat će se važeći Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora u dijelu kojinije u suprotnosti sa važećim odredbama Zakona o unutarnjim poslovima.


Iza članka 55. dodaje se naslov ''9. Urbanističke mjere zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti'' te pripadajući podnaslovi i novi članci 56. i 57. kojiglase:

9. URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIHNEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Članak 56.Za područje Općine Jasenice donesena je Procjena ugroženosti stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara i okoliša - usklađenje 2 (Glasnik Općine Jasenice 02/15)kao temeljni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja kao i Plana civilne zaštite, tenjen poseban izvadak naslovljen "Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentimaprostornog uređenja" Općine Jasenice kojima su utvrđene i propisane prevetivne mjerečijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećati stupanj sigurnosti stanovništva,materijalnih dobara i okoliša.

Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja napodručju Općine Jasenice, a po potrebi snaga u županiji kao i na razini RepublikeHrvatske. Općina Jasenice u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom,uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.

Prilikom provedbe Urbanističkog plana uređenja ''Zabavni park Pariževačka glavica''potrebno je pridržavati se ''Zahtjeva zaštite i spašavanja u dokumentima prostornoguređenja'' kao sastavnog dijela „Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih ikulturnih dobara i okoliša“ za područje Općine Jasenice, kao i ostalih važećih zakona ipravilnika s naglaskom na:

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15), Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13), Zakon o gradnji (NN 153/13), Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15), Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97 i 174/04), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86), Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16), Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva (NN

69/16), Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i

spašavanja (NN 30/14, 67/14), Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14).


25


9.1. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 57.Prema „Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja" kaosastavnog dijela „Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara iokoliša“ za područje Općine Jasenice, propisani su zahtjevi zaštite i spašavanja koji seodnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra na području Općine, a kojih sepotrebno pridržavati prilikom provedbe Urbanističkog plana uređenja ''Zabavni parkPariževačka glavica''. Ugroze su razrađene prema mogućim opasnostima i prijetnjamakoje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće, a to su:

POPLAVE (BUJICE)

Na području Općine Jasenice postoji mogućnost poplava koje mogu prouzročiti velikekoličine oborina i/ili valovi uslijed orkasnog i olujnog vjetra.

Kratkotrajne i vrlo intenzivne kiše prouzrokuju bujice. Bujične vododotoke karakteriziravelika razorna moć, koji sa svojim pritocima ugrožavaju urbana područja, melioracijskeobjekte, prometnice, poljoprivredno zemljište i druge objekte. Bujične poplave se javljajudva-tri puta godišnje, i sve nemaju razoran karakter. Međutim, svaka bujična poplavaoštećuje objekte, te objekti imaju manju propusnu moć ili čvrstoću, zbog čega kod malojačih bujičnih voda dolazi do njegovog rušenja.

Zahtjevi zaštite i spašavanja Za provedbu ovih zahtjeva potrebno je katastarske čestice ili dijelove čestica kojezahvaća korito vodotoka bujice, a nisu registrirane kao javno dobro vode, proglasitijavnim dobrom vode.

Smanjenje šetnog djelovanja bujica postiže se preventivnim radnjama: Sustavno uređenje bujica, odnosno radovi u slivu u cilju smanjenja erozijske

sposobnosti takvih povremenih vodotoka (pošumljavanje, izgradnja stepenica zazadržavanje nanosa i dr.).

Prije razdoblja vlažnog vremena i prije pojave velikih pljuskova obići objekte ukoritu bujica (prvenstveno propuste u koritu bujica) i izvršiti čišćenje od nečistoća(stabla, granje, otpad i dr.), kako bi se spriječilo izlijevanje vode iz korita.

Na bujičnim tokovima potrebno je provesti zaštitu od erozije i uređenje bujica kojaobuhvaća biološke i hidrotehničke radove (čišćenje korita bujica, po potrebiobloga korita i dr.). Potrebno voditi računa o održavanju vegetacijskog pokrivačau bujičnom slivu. Biološki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja bujica odnose sena održavanje zelenila u slivnom području, krčenje raslinja i izgradnju terasa.

Pri projektiranju i gradnji treba uzimati u obzir karakteristike oborinskih prilika, kaoi kod projektiranja kanalizacijske mreže u naseljima, gdje treba voditi računa omaksimalnim intenzitetima kiše u kratkim vremenskim razmacima te istu mrežudimenzionirati na takve uvjete.

Izgradnjom i uređenjem područja u urbaniziranim područjima postojeći bujičnikanali postaju glavni odvodni kolektori oborinskih voda s urbaniziranih područja tepovršinskih voda s ostalih dijelova slivnog područja.


26


U područjima gdje je prisutna opasnost od bujičnih poplava a prostorno planskomdokumentacijom je dozvoljena gradnja objekti se moraju graditi od čvrstogmaterijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i neoštećen.

Zaštitu od štetnog djelovanja bujičnih voda treba provoditi u skladu sa Zakonom ovodama, Državnim planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane odpoplava na lokalnim vodama Zadarske županije.

Za potrebe tehničkog održavanja, uz korita i kanale bujičnih tokova određuje seinundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od ruba čestice javnog vodnogdobra i vodnog dobra gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnogdobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojimase može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji načinumanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženostiod štetnog djelovanja bujica. Ako je duž trase bujičnog toka planirana zelenapovršina (u građevinskom području naselja), bujični tok mora svojim rješenjembiti prilagođen okolišu.

POPLAVE (PLIMNI VAL I USPOR)

Plimni valovi se javljaju kao posljedica jakog nevremena. Oni povisuju plime te isto takomogu produžiti vrijeme plimne poplavljenosti određenog područja zahvaćenog plimnimvalom, te pri tome stvoriti efekt iznenadnog porasta razine vode koji nije uobičajen.

Na sličan način djeluju i uspori koji nastaju pod utjecajem tlaka zraka i vjetra, naročitojuga koje potiskuje vodene mase prema zatvorenom kraju bazena te tako podiže razinumora. Nastajanje olujnih uspora, koji izazivaju plavljenje pojedinih obalnih područja uJadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog) puhanja juga duž cijelog ili većeg dijelaJadrana.

Na području Jasenice nije zabilježeno dugotrajno plavljenje uslijed podizanja razinemora, ali postoji mogućnost njegovog nastanka, a štete bi ovisile o visini vode (mora) idužini (vremenskoj) njegovog zadržavanja.

Zahtjevi zaštite i spašavanja

Pokrivenost ugroženog područja uređajima za uzbunjivanje građana, Ugraditi mjere i putove evakuacije sa ugroženog područja.

POTRES

Područje Općine Jasenice nalazi se u zoni VII stupnja MSK ljestvice. Potrebno jeosigurati zaštitu od potresa VII stupnja MSK ljestvice, što je potres koji može izazvatisrednje do teške posljedice. Prostor na kojem se nalaze objekti starije gradnje spada uzonu jake ugroženosti od potresa, dok prostor nove izgradnje predstavlja zonu manjeugroženosti od potresa. Kategorizacija zona ranjivosti od potresa određuje se na baziizgrađenosti zemljišta, te vrste konstrukcije objekata neotpornih na dinamičke utjecaje.

Sukladno navedenom, u procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjerazaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području Općine


27


Jasenice, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevimaoštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalniintenzitet potresa.


Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladnozakonskim propisima o građenju (Zakon o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji -NN 153/13). Prilikom projektiranja u obzir se moraju uzeti pravila propisana Eurokodomza područje Općine Jasenice (Zadarsku županiju) koja se nalazi u zoni intenzitetapotresa VII° MSK ljestvice.

Pri projektiranju valja poštivati postojeće tehničke propise (Pravilnik o tehničkimnormativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl. list31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora NN 29/83,36/85 i 42/86)). Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora seprovesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno širokei sigurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrstapomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda iratnih opasnosti.

SUŠA

Suša nastaje uslijed dugotrajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv. hidrološku sušu –pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete suša izaziva na poljoprivredi, posebno upočetnoj fazi rasta kulture.

Na području Općine Jasenice prosječno godišnje ima 265 dana bez oborine. U prosjekunajviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana mjesečno) te rujnu (24 dana),dok ih je najmanje u studenom (19 dana). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju uprocjeni ugroženosti, najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u kolovozu (27%slučajeva) i srpnju (25% slučajeva) Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio uveljači i prosincu (23% slučajeva).

Na području Općine Jasenice postoji opasnost od suše uslijed čega nastaju štete napoljoprivrednim kulturama.

OLUJNI, ORKANSKI VJETAR I TUČA

Zaštita od olujnih i orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksneatmosferske pojave moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnjinaselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i industrijskih objekata napose tamogdje se očekuju olujni i jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.

S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje nagrađevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedenegrađevinske objekte.


28


U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se električni i telekomunikacijskivodovi, ruše njihovi nosači.

Na području Općine Jasenice pušu vjetrovi jačine više od 8 bofora prema Beanfortovojljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h.


Način gradnje stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih objekata kako bi sesmanjile posljedice olujnih ili orkanskih nevremena i jakih vjetrova.

Ostale mjere kako bi se zaštitilo stanovništvo, materijalna dobra i okoliš.

SNJEŽNE OBORINE I POLEDICA

Snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na građevinama, a najvećim dijelom to seodnosi na krovne konstrukcije, koje trebaju biti projektirane prema normama zaopterećenje snijegom karakteristično za različita područja, a određeno na temeljumeteoroloških podataka iz višegodišnjeg razdoblja motrenja.

Preventivne mjere koje uključuju prognozu za pojavu poledica te izvještavanje o tomeodgovarajućih nadležnih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa osigurnosti i prohodnosti prometne infrastrukture zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti izadaća provedu najveći stupanj pripravnosti i djelovanja operativnih snaga i materijalnihresursa.


Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja sukladnoZakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji (NN 53/13).

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA UGOSPODARSKIM OBJEKTIMA Na prostoru Općine Jasenice pravni subjekti koji za vlastitu upotrebu skladište tvariopasne po živote stanovništva ili okoliš te predstavljaju moguću opasnost od tehničko –tehnoloških nesreća su:

BENZINSKE POSTAJE ˝TIFON˝, koje skladište 2×84 t dizel goriva, 2×70 tbenzina i 2×7,9 t autoplina. U slučaju nesreće pri punjenju spremnika apsolutnidoseg zone ugroženosti iznosi 310 m.

OSNOVNA ŠKOLA ˝PETRA ZORANIĆA˝ skladišti spremnik lož ulja od 7,75 t. Uslučaju nesreće pri punjenju spremnika apsolutni doseg zone ugroženosti iznosi146 m.


29



Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ilieksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima kojisu izgrađeni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku.

U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze,sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnjaobjekata u kojem boravi veći broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske dvorane,trgovački centri, stambene građevine i sl.).

Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebnoje locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijeloviposlovnih zona) te obvezati vlasnike istih na uspostavu sustava za uzbunjivanje iuvezivanje na nadležni županijski centar 112.

Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika,osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ilirekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjskuhidrantsku mrežu sukladno propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara nagrađevini ili otvorenom prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe,prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze,skupljaju ili obavljaju druge radnje sa opasnim tvarima ne preporuča se izgradnjastambeno – poslovnih objekata.

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA UCESTOVNOM PROMETU

Područjem Općine opasne i štetne tvari se prevoze cestovnim pravcima do krajnjihkorisnika. Ugroženost stanovništva od ove opasnosti je mala. Ali postoji mogućnostnastanka većih šteta uslijed tehničko-tehnološke nesreće u prometu, posebno ukolikodođe do izlijevanja nafte i naftnih derivata, te drugih opasnih tvari. Također uslijed takvenesreće može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu, te uslijedizlijevanja posljedice po okoliš, što bi uzrokovalo zagađenje.


Uz prometnice kojima se prevoze opasne tvari potrebno je spriječiti daljnji razvojnaselja, a postojeća naselja rekonstruirati,

Stanovništvo stalno educirati za postupanje u slučaju nesreće s opasnim tvarima.

EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI

U slučaju katastrofe i velike nesreće na području Općine Jasenice može doći do pojaveraznih vrsta bolesti ljudi i životinja, te pojave epidemija, uglavnom uzrokovanihneodgovarajućim sanitarnim uvjetima. Također može doći do širenja bolesti bilja.


30



Eventualne gradnje životinjskih farmi također planirati na povećanoj udaljenostiod naseljenih mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji regulirajuovu problematiku.

ZAŠTITA OD POŽARA Na području obuhvata Plana predviđene mjere zaštite od požara definirane su važećimZakonom o zaštiti od požara, Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe tePravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Vatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim površinama čimeje omogućen pristup do svake građevne čestice.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora bitiudaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući uobzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijalagrađevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar nećeprenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnimzidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnukonstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisujekrov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornostidužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijalanajmanje u dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini iotvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnompropisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se , ukoliko nepostoji, predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.

Prilikom projektiranja građevina, potrebno je koristiti važeće pozitivne hrvatske propiseodnosno priznata pravila tehničke prakse, tako da ispunjavaju bitne zahtjeve iz područjazaštite od požara, što se temelji na važećem Zakonu o zaštiti od požara i na temeljunjega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđene posebnim zakonom ina temelju njih donesenih propisa.

Za zahtjevne građevine izraditi elaborat zaštite od požara kao podlogu za projektiranjemjera zaštite od požara u glavnom projektu.

Ostale mjere zaštite od požara potrebno je projektirati u skladu s važećim pozitivnimhrvatskim propisima i normama koji reguliraju ovu problematiku.

Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i prijedloga tehničkih iorganizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Jasenice.

Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektantmože odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge


31


zahtjeve u vezi građevinske zaštite od požara), primijeniti odgovarajuće inozemnepropise kao priznata pravila tehničke struke.

OSTALE MJERE ZA SLUČAJ KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

Pored gore navedenih mogućih vrsta opasnosti kojima je izložena Općina Jasenice kaoi prostor obuhvata Plana, te mjera kojima se smanjuju mogućnosti nastanka velikihnesreća ili katastrofa, nužno je predvidjeti i mjere kojima se omogućuje opskrba vodom ienergijom za vrijeme otklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkomnesrećom na način da se:

utvrdi mogućnost i način opskrbe vodom i energijom; kartografski prikaže razmještaj vodoopskrbnih objekata za izvanredne situacije te

razmještaj pokretnih elektroenergetskih uređaja.

Također je nužno predvidjeti mjere koje će omogućiti učinkovito provođenja mjeracivilne zaštite (evakuacija, sklanjanje i zbrinjavanje) na način da se:

Kartografski prikažu lokacije smještaja sirena za uzbunjivanje, te navedu druginačini obavješćivanja i uzbunjivanja stanovništva,

Kartografski prikažu sabirni punktovi za evakuaciju, putovi evakuacije, te lokacijesmještaja evakuiranih (čvrsti objekti ili kamp naselja).

SKLONIŠTA


Na području Općine Jasenice ne postoji javno sklonište, skloništa za pojedinigrađevinski blok niti skloništa u gospodarskim i društvenim objektima, niti relevantnipodaci o privatnim kućama koje posjeduju podrumske prostorije.

Općina Jasenice se nalazi u 4. stupnju ugroženosti. Gradovi i naseljena mjesta 4.stupnja ugroženosti ili malo ugroženi gradovi i naseljena mjesta su gradovi i naseljenamjesta u kojima živi preko 2.000 do 5.000 stanovnika. Područja gradova i naseljenihmjesta iz 4. stupnja ugroženosti ne trebaju graditi skloništa nego se planira zaštitastanovništva u zaklonima.

Na području obuhvata plana ne planira se izgradnja skloništa ni zaklona.

9. MJERE PROVEDBE PLANAU naslovu „9. Mjere provedbe plana“ umjesto rednog broja „9.“ piše se redni broj„10.“

Članak 59.Provedba ovog Plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omogućavaju njegovuprovedbu i implementaciju na način da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalneorganizacije i oblikovanja prostora, te tražena razina zaštite okoliša.


32


Članak 60.Ako prilikom izrade projekata prometne i komunalne infrastrukture dođe do odstupanjatrasa ista se neće smatrati promjenom Plana.


33

Documents

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA …jasenice.hr/wp-content/uploads/2018/05/II.-IDUPU... · 11. Staja za konje i manjež 12. Koral za jahanje 13. Igralište Detaljan